18.11.2019.

1

Zajedničke politike EU

audiovizualna politika borba protiv prijevara carinska politika ekonomska i monetarna

unija energija informacijsko društvo kulturna politika ljudska prava obrazovanje, izobrazba i mladi poduzetništvo poljoprivredna politika pravosuđe i unutarnji poslovi prometna politika proračun proširenje EU

razvoj regionalna politika ribarstvo sigurnost hrane trgovinska politika tržišno natjecanje unutarnje tržište vanjski odnosi zajednička porezna politika zajednička vanjska i

sigurnosna politika zapošljavanje i socijalna pitanja zaštita okoliša zaštita potrošača zdravstvo znanost i istraživanje

18.11.2019.

2

Što je monetarna unija?

valutno područje unutar kojega su međusobni tečajevi valuta zemalja članica neopozivo (?!) fiksirani.

članice monetarne unije gube kontrolu (i nadzor) nad tečajem, kamatnim stopama i ponudom novca.

Što Ekonomska i monetarnaunija (EMU) podrazumijeva?

EMU znači da:

države imaju jedinstvenu valutu (euro: EUR), poštuju dogovorene makroekonomske

kriterije (stopa inflacije, visina kamatnih stopa, deficit državnog proračuna i visina javnog duga),

vode zajedničku monetarnu politiku (putem sustava europskih banaka),

funkcioniraju na jedinstvenim i složenim pravilima upravljanja i odlučivanja (Europska centralna banka (ECB)).

18.11.2019.

3

Zašto se države ujedinjuju u monetarne unije ?

Unutrašnji razlozi (primarni) uklanjanje prepreka stvaranju jedinstvenog

tržišta (potrebno ukloniti promjene deviznog tečaja koje remete trgovinsku razmjenu, investicije i ugrožavaju konkurentnost)

poticaji političkoj integraciji

Vanjski razlozi (sekundarni) stvaranje velikog valutnog područja, konkurencija za

položaj “svjetskog novca”

Devizni sustav i devizni tečaj Vanjska trgovina uključuje uporabu različitih

nacionalnih valuta.

Devizni tečaj je cijena jedne valute izražena u veličinama druge.

Visina deviznog tečaja zavisi, kao i svaka druga cijena, prvenstveno od ponude i potražnje za dotičnim novcem na deviznom tržištu.

Pona

vlja

nje

zbog

raz

umije

vanj

a gr

adiv

a!!!

18.11.2019.

4

Nazivlje za promjene deviznogtečaja

Prema definiciji, pad cijena jedne valute uveličinama druge zove DEPRECIJACIJA. Rastcijene neke valute u veličinama druge zove seAPRECIJACIJA.

Pojam devalvacija često se miješa s pojmomdeprecijacija. Devalvacija je ograničena na situacijekada je neka država službeno fiksirala ili „vezala“svoj devizni tečaj u odnosu na jednu ili više drugihvaluta. U tom se slučaju DEVALVACIJA pojavljujekada se fiksni ili vezani tečaj promijeni snižavanjemcijene valute. REVALVACIJA se pojavljuje kada seslužbena cijena povisi.

…

revalvacija valute (aprecijacija) jedne zemlje članice, označava

sužavanje izvoza i stimuliranje uvoza, i obrnuto s devalvacijom valute

(deprecijacijom) jedne zemlje članice dolazi do stimuliranja izvoza i

smanjenja uvoza.

18.11.2019.

5

Formalni razvoj EMU-a

1988. Europsko je vijeće (EV) donijelo odluku o početku stvaranja EMU.

EV je utvrdilo ciljeve i obvezalo Europsku komisiju, kojom je predsjedavao Jacquez Delors, da izradi plan uspostave EMU-a.

Delorsova je komisija izašla s poznatim Delorsovim izvješćem (1989.) koje je predložilo tri etape u formiranju EMU-a.

Formalni razvoj EMU-a1. stupanj 2. stupanj 3. stupanj

-liberalizacija tokova kapitala-suradnja nacionalnih središnjih banaka-koordinacija ekonomskih, fiskalnih i monetarnih politika

-osnivanje EMI (Europski monetarni institut –preteča ECB)

-jačanje koordinacije ekon.,fisk. i mon.pol. -autonomija nacionalnih središnjih banaka (do osnivanja ESCB)

-oblikovanje ERM2 i Pakta o stabilnosti i rastu-pripreme za treću fazu: dizajn i ime valute: euro i cent

Faza A:-zemlje članice

Faza B:-fiksiranje tečajeva-knjižni euro-početak provođenja jedinstvene monetarne politike:ECB i ESCB-ERM2-Pakt o stabilnosti i rastu

Faza C:-konverzija novčanica i kovanica u Euro

1.7.’90. 1.1.’94. 12.mj.’97. 5.mj.’98. 1.1.’99. 1.1.2002.

18.11.2019.

6

Kriteriji konvergencije (kriteriji iz Maastrichta) Stopa inflacije do 1,5% iznad prosjeka tri

zemlje s najstabilnijim cijenama Smanjenje prekomjernog javnog duga

(do 60% BDP-a) i proračunskog deficitaispod 3% BDP-a (intencija na 0,5% BDP-a)

Dugoročne kamatne stope do 2% iznad zemalja s najnižom inflacijom

Dvije godine stabilnog tečaja (odnosno članstva u ERM2-u)

Odnosno kriteriji za članstvo u EMU-u.

ERM2

novi europski tečajni mehanizam nazvan ERM 2 (Exchange Rate Mechanism 2). Osmišljen je 1997., a stupio na snagu 1999. Označava kretanje deviznog tečaja u rasponu +/-15 % oko središnjeg pariteta prema euru, tijekom najmanje dvije godine, bez devalvacije u odnosu na euro.

18.11.2019.

7

Kriteriji konvergencije po Sporazumu iz Maastrichta (isključen tečaj)

Zemlja Stopa inflacije Proračunski deficit u % BDP

Javni dug u % BDP

Dugoročni kamatnjak

1996. 2004. 1996. 2004. 1996. 2004. 1996. 2004.

Euro područje

2,1 -2,7 71,3 6,5 4,2

EU 15 2,4 2,0 -4,2 -2,6 4,2

Austrija 1,8 2,0 -3,9 -1,3 69,1 65,2 6,3 4,2

Belgija 1,8 1,9 -3,8 0,1 130,2 95,6 6,5 4,2

Finska 1,1 0,1 -3,2 2,1 57,1 45,1 7,1 4,1

Francuska 2,1 2,3 -4,1 -3,7 56,0 65,6 6,3 4,1

Grčka 7,9 3,0 -7,4 -6,1 110,7 110,5 14,5 4,3

Italija 4,0 2,3 -7,1 -3,0 124,8 105,8 9,4 4,3

Irska 2,2 2,3 -0,1 1,3 76,7 29,9 7,3 4,1

Luksemburg 1,2 3,2 1,9 -1,1 7,2 7,5 6,3 4,9

Njemačka 1,2 1,8 -3,4 -3,7 60,4 66,0 6,2 4,0

Nizozemska 1,4 1,4 -1,8 -2,5 75,2 55,7 6,2 4,1

Portugal 2,9 2,5 -4,0 -2,9 62,9 61,9 8,6 4,1

Španjolska 3,6 3,1 -4,9 -3,0 69,3 48,9 8,7 4,1

Zemlja Proračunski deficit u %

BDP

Javni dug u % BDP

Zemlja Proračunski deficit u % BDP

Javni dug u % BDP

2000. 2010. 2000. 2010. 2000. 2010. 2000. 2010.

EU 27 0,6 -6,6 61,9 80,2 Litva -3,2 -7,0 23,6 38,0

EU 17 -0,1 -6,2 69,2 85,4 Luksemburg 6,0 -1,1 6,2 19,1

Belgija 0,0 -4,1 107,8 96,2 Mađarska -3,0 -4,2 56,1 81,3

Bugarska -0,5 -0,5 72,5 16,3 Malta -5,8 -3,6 54,9 69,0

Češka R. -3,6 -3,6 17,8 37,6 Nizozemska 2,0 -5,1 53,8 62,9

Danska 2,3 2,3 52,4 43,7 Austrija -1,7 -4,4 66,2 71,8

Njemačka 1,1 -4,3 60,2 83,2 Poljska -3,0 -7,8 36,8 54,9

Estonija -0,2 -0,2 5,1 6,7 Portugal -2,9 -9,8 48,5 93,3

Irska 4,7 -31,3 37,5 94,9 Rumunjska -4,7 -6,9 22,5 31,0

Grčka -3,7 -10,6 103,4 144,9 Slovenija -3,7 -5,8 26,3 38,8

Španjolska -0,9 -0,9 59,4 61,0 Slovačka -12,3 -7,7 50,3 41,0

Francuska -1,5 -7,1 57,3 82,3 Finska 6,9 -2,5 43,8 48,3

Italija -0,8 -4,6 108,5 118,4 Švedska 3,6 0,2 53,9 39,7

Cipar -2,3 -2,3 59,6 61,5 UK 3,6 -10,3 41,0 79,9

Latvija -2,8 -2,8 12,4 44,7 Hrvatska -4,1* -4,1* 40,0* 35,3*

18.11.2019.

8

Pakt o stabilnosti i rastu

Pakt o stabilnosti i rastu instrument je osiguravanja proračunske discipline u EMU-u. Usvojen je 1997., a provedba je počela 1999.

Pakt je dodatno naglasio i razradio fiskalne aspekte konvergencije (3% BDP-a i 60% BDP-a) te uveo mehanizme fiskalnog nadzora i kazne za prekršitelje.

Glavna načela Pakta o stabilnosti i rastu

1. Zemlje su dužne težiti uravnoteženom proračunu;

2. Novčane kazne do visine od najviše 0,2 % BDP-a za zemlje čiji proračunski deficit prelazi 3 % BDP-a;

3. Od kazne se izuzimaju one zemlje koje su se u godini povrede odredaba Pakta susrele s tzv. “izvanrednim okolnostima”, tj. s prirodnim katastrofama ili padom BDP-a više od 2 % godišnje.

18.11.2019.

9

Uloga eura Jedinstvena valuta ima mnogo prednosti, primjerice

uklanjanje fluktuirajućih deviznih tečajeva i troškova konverzije.

Neizravne koristi zbog veće transparentnosti, odnosno usporedivosti cijena (simplifikacija života građana, jednostavnija usporedba tržišnih cijena) …

Zbog olakšane prekogranične trgovine i stabilnijega gospodarstva dolazi do gospodarskog rasta i povećanja ponude za potrošače.

Zajednička valuta potiče ljude na putovanje i kupnju u drugim zemljama.

Na globalnoj razini EU ima veći utjecaj zahvaljujući euru kao drugoj najvažnijoj međunarodnoj valuti nakon američkog dolara.

Upravljanje eurom

Za monetarna pitanja u EU-u nadležna je nezavisna Europska središnja banka. Njezin je glavni cilj održavati stabilnost cijena. ESB određuje i niz ključnih kamatnih stopa za europodručje. Iako se porezi i dalje ubiru u državama članicama i svaka država članica odlučuje o svom proračunu, nacionalne vlade izradile su zajednička pravila o javnim financijama kako bi mogle koordinirati svoje aktivnosti usmjerene na stabilnost, rast i zapošljavanje.

18.11.2019.

10

Institucionalni okvirE O

S p

C ć

B e

vijeć e

EUROSUSTAV

ECBUpravno vijeće Izvršni odbor

Nacionalne središnje bankeAustrija Belgija Finska

Francuska Grčka Nizozemska Irska Italija Luksemburg

NjemačkaSlovenijaSlovačka

Portugal Cipar

Estonija

ŠpanjolskaMalta LatvijaLitva

Nacionalne središnje bankeDanska VB Švedska + ostale (nove koje

nisu članice Eurosustava)

Zemlje eurozone

Europska središnja banka (ECB)

Zadaće (ESCB & ECB): Osnovna zadaća i cilj jest

održavanje stabilnosti cijena Kreiranje i provedba

jedinstvene monetarne politike Unije

Upravljanje deviznim pričuvama država članica

Upravljanje platnim prometom

Statistički poslovi ... Sjedište: Frankfurt

18.11.2019.

11

Primanje novih članica

ispunjavanje formalnog uvjeta (2 godine). RH provodi politiku fluktuiranja u razmjerno uskom rasponu.

općenito, što je zemlja manja, to je manja vjerojatnost vođenja uspješne monetarne politike i veća je očekivana korist od priključenja EMU-u.

Postoji 7 različitih novčanica eura, potpuno su istovjetne u svim zemljama

EU. Prozori i vrata na njihovoj prednjoj strani simboliziraju otvorenost

europskih zemalja i spremnost na suradnju. Na stražnjoj je strani svake novčanice most

koji simbolizira blisku povezanost i komunikaciju između Europe i ostatka

svijeta.

18.11.2019.

12

Postoji 8 različitih kovanica eura koje se, ovisno o vrijednosti, razlikuju po boji, veličini i debljini.Prednja je strana kovanica jednaka u svih 19 zemalja koje se koriste eurom, a na drugoj su strani istaknuta obilježja pojedinih zemalja prema njihovu vlastitom izboru.

Činjenice o eurudanas

Euro je službena valuta 19 zemalja članica EU Te se zemlje nazivaju Eurozonom Euro se također koristi u Andori, Monaku, San Marinu,

Vatikanu te u Crnoj Gori i Kosovu. Euro je službena valuta za oko 334 milijuna europljana

(više od 175 milijuna ljudi u svijetu koristi se valutama koje su vezane uz euro).

Uključujući područja gdje su valute vezane na euro to je oko 500 milijuna ljudi

S više od 310 milijardi eura u opticaju u 2006. (što je ekvivalent 802 milijarde $) euro je valuta s najvećom cirkulacijom u gotovini na svijetu

Eurozona je druga najveća ekonomija na svijetu

18.11.2019.

13

Hrvatska i euro

Republika Hrvatska uputila je zemljama članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije, pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II).

Time je učinjen prvi formalni korak prema sudjelovanju u ERM II, koje prethodi uvođenju eura kao službene valute. Uz pismo namjere, članicama i institucijama EU dostavljen je i Akcijski plan u kojemu su detaljno opisane reforme koje će Republika Hrvatska provesti prije ulaska u ERM II.

ZAHVALJUJEM NA PAŽNJI!!!

PITANJA???

RASPRAVA???