5.10.2. faza prijevoza - e-studente- 1...آ  186 5.10.2. faza prijevoza faza prijevoza je...

Download 5.10.2. Faza prijevoza - e-Studente- 1...آ  186 5.10.2. Faza prijevoza Faza prijevoza je kljuؤچna faza

Post on 03-Sep-2019

1 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 186

    5.10.2. Faza prijevoza

    Faza prijevoza je ključna faza prijevoznog procesa u kojoj se neposredno ostvaruje postavljeni cilj promjene mjesta supstrata. Ta je faza najviše (ili isljučivo) ovisna o tehničkim značajkama prijevoznog sredstva. Tehnologija prijevoza u cestovnom prometu u užem smislu (ako se izuzme samo prijevozno sredstvo kao njezin element) ne utječe mnogo i neposredno na vremensku vrijednost faze kretanja. Kad se supstrat jednom ukrca, prevozi se brzinom koja je uvjetovana čimbenicima okruženja prijevoznog procesa, a ne fazama prijevoznog procesa. Nasuprot tomu, tehnologija prijevoza ima, u općem smislu, odlučujuće značenje za izbor prijevoznog sredstva i njegove tehničke i eksploatacijske značajke. Isto je tako brzina, odnosno vremenski interval prijevozne faze, i nametnula potrebu za razvijanjem novih tehnologija, a to je pak omogućilo ostvarivanje većih brzina prijevoza.

    S obzirom na dinamičnost faze (p), treba istaknuti da njezina realizacija uvjetuje ispunjavanje i brojnih ostalih preduvjeta bez kojih supstrat ne bi mogao jednako uspješno stizati od izvora do cilja. Ti ostali uvjeti zapravo su preduvjeti, samo naoko manje važni, a u suštini nužni, jer o njima ovisi kontinuitet i sigurnost kretanja, a u pojedinim slučajevima i očuvanje tehnoloških značajki supstrata.

    Uvažavajući sve to, nameće se logičan zaključak da je:

    p =  (PS, R, O...)

    gdje je :

    PS - prijevozno sredstvo sa svojim tehničkim značajkama R - obilježje supstrata O - okruženje sa svim relevantnim utjecajima

    Ako se zadovoljimo prethodnim napomenama o prvim dvama elementima modela, za treći su ipak nužne neke opaske. Ako je predmet našeg razmatranja prijevozni proces u međunarodnom prometu, tada je utjecaj okruženja na fazu (p) važniji. To potvrđuju istraživanja provedena u SR Njemačkoj 1982. godine koja su obuhvatila zapažanja 240 prijevozničkih organizacija.

    U istraživanjima se spoznalo da postoje velike rezerve vremena u racionalizaciji faze prijevoza koje nisu vezane za tehničke (objektivne) razloge nego su subjektivne naravi. Tako se npr. u razloge duljeg trajanja faze prijevoza u međunarodnom prometu ubrajaju prije svega:

    - komplicirani administrativni postupak na graničnim prijelazima, - neusklađeno radno vrijeme carinskih služba i neadekvatnost njihova

    smještaja (koji ne omogućuje bržu operacionalizaciju) i - ostali razlozi među kojima dominiraju nepovoljni uvjeti kretanja izazvani

    preopterećenjem prometnica u pojedinim razdobljima, uključujući i administrativna ograničenja u kretanju.

  • 187

    Ti navodi kazuju da postoji i mogućnost zajedničkog organiziranog utjecaja na navedene elemente. U tom pogledu upozorava se na potrebu za uspostavljanjem općega kontinuiranog rada ovlaštenih služba na graničnim prijelazima, za necarinjenjem goriva u spremnicima prijevoznih sredstava, selekcijom obrade prijevoznih sredstava prema prioritetu i na kraju za ispitivanjem mogućnosti premještanja carinskih pregleda s graničnih prijelaza na službena mjesta uvoznika - - izvoznika.

    Uz te, prema mišljenju anketiranih "prijevoznika", postoje i druge mogućnosti koje bi pomogle da se ubrza protok prijevoznih sredstava na području strane zemlje (tu se uglavnom misli na smanjenje kontrole tehničke ispravnosti i podobnosti operativnog osoblja tj. vozača).

    Ulogu prijevozne faze u procesu prijevoza može se usporediti s aktivnostima, recimo u građevinarstvu, gdje se osnovnom fazom smatra fizička gradnja objekta, a sve ostalo su prateće aktivnosti neovisno o tomu koliko su zastupljene po fizičkim ili financijskim mjerilima, iako je sigurno da bez prethodnih faza objekt nikad ne bi mogao biti sagrađen.

    U građevinarstvu je objekt gotov tek onda kada je sazidan i dovršen, a u prijevozu je supstrat dobio na vrijednosti ili postigao uporabnu vrijednost ako smo ga premjestili od izvora do cilja.

    Ako bismo grafički prikazivali krajnji utjecaj faze prijevoza (p) u funkciji tehnologija u cestovnom prometu, dobili bismo sliku 121.

    VRIJEME PRIJEVOZA

    TEHNOLOGIJA PRIJEVOZAPODRUČJE KLASIČNIH

    TEHNOLOGIJA PODRUČJE SUVREMENIH

    TEHNOLOGIJA

    Slika 121. Trajanje faze prijevoza u ovisnosti o primijenjenoj tehnologiji

    Na grafičkom prikazu uočava se manji vremenski utjecaj primijenjene tehnologije prijevoza na sam proces kretanja za razliku od faze ukrcaja (u) gdje su promjene u tehnologiji skokovite, ako se promatraju skupine klasičnih i suvremenih tehnologija.

  • 188

    Važna vremenska zastupljenost faze (p) odgovara primitivnim tehnologijama, a ta vremena i tehnologije pripadaju prošlosti.

    Središnja ili osnovna faza prijevoznog procesa, u određenim uvjetima, može sadržavati i elemente prve i treće faze, što ovisi o tomu je li to izravni prijevoz ili prijevoz s prekidom kontinuiteta vožnje, odnosno prijevoz uz primjenu jednog ili više prijevoznih sredstava ili njihovih dijelova (posuda).

    U osnovi može se zaključiti da suvremenije tehnologije u prijevozu češće prate prekidi kontinuiteta početnoga kretanja, a nerijetko se događa da je diskontinuitet u fazi (p) usporedan stupnju primijenjenih tehnologija.

    Vremenski promatrano, faza prijevoza interpretira se ovako:

    2d p

    w tV

    L t  (109)

    gdje je :

    wt - vrijeme prijevoza od mjesta ukrcaja do mjesta iskrcaja

    L - udaljenost od mjesta ukrcajaa do mjesta iskrcaja t d 2 - gubitak vremena u vožnji zbog zadržavanja

    Vp - prometna brzina

    Ako u fazi prijevoza dođe do izmjene prijevoznog sredstva (sl. 122), tada toj fazi treba dodati i vrijeme izgubljeno na usputnim (međufaznim) manipulacijama i vrijeme koje je supstrat proveo u prijevoznom sredstvu druge prometne grane.

    ukrcaj na odredištu (cilju)

    prijevoz cestovnim prijevoznim sredstvom

    - ukrcaj - prijevoz - iskrcaj s ukrcajem uvjetovano korištenjem drugog prijevoznog sredstva

    prijevoz do mjesta ukrcaja u drugo prijevozno sredstvo

    ukrcaj cestovnog prijevoznog sredstva na izvoru

    Slika 122. Proces prijevoza supstrata korištenjem više prometnih grana

  • 189

    Ako se, primjerice, naizmjenično koriste cestovna i željeznička prijevozna sredstva, tada nastaju faze koje su pokazane na slici 123.

    START Početak procesa

    Izravan prijevoz cestovnim prijevoznim sredstvom

    Ukrcaj u cestovno prijevozno sredstvo

    Prijevoz cestovnim prijevoznim sredstvom

    Iskrcaj cestovnog prijevoznog sredstva

    Pošiljatelj posjeduje industrijski kolosijek

    Ukrcaj u cestovno prijevozno sredstvo

    Prijevoz do željezničke postaje

    Prekrcaj u željezničko vozilo

    Prijevoz željezničkim vagonima

    Primatelj posjeduje industrijski kolosijek

    Prekrcaj u cestovno prijevozno sredstvo

    Prijevoz do skladišta

    Iskrcaj cestovnog prijevoznog sredstva

    Iskrcaj željezničkih vagona

    Dostava vagona na industrijski kolosijek

    KRAJ PROCESA

    Ukrcaj u željezničke vagone

    na industrijski kolosijek Dostava želj. vagona

    DA

    NE

    NE

    DA

    Slika 123. Faze tijeka prijevoznog procesa

    5.10.3. Faza iskrcaja

    Faza iskrcajaa supstrata u prijevoznom procesu može se usporediti s fazom ukrcaja. I jednu i drugu fazu obilježava veliki udio živog rada u razdoblju tzv. primitivnih i klasičnih tehnologija prometa, te veliki udio manipulacijskih sredstava u današnje doba. Već time, i vrijeme potrebno za iskrcaj (kao i ukrcaj) s razvojem tehnologija poprima obrnuto proporcionalne vrijednosti.

    Podrobniji ustroj faza (u), (p) i (i) može se opisati za svaki konkretni slučaj, s tim da se pojavljuju i drugi momenti koji ranije nisu bili prisutni. To znači da prijevozni

  • 190

    proces sve više poprima obilježje zajedničkog procesa (nekoliko ili svih grana prijevoza), i da je to sve manje zatvoreni samostalni proces koji je sam sebi dovoljan.

    Sa stajališta transportnog procesa, fazu iskrcaja prate i ostale aktivnosti što se odnose na sigurnost supstrata, kako u fazi iskrcaja tako i nakon nje, a potom skrb o smještaju ili predaji supstrata primatelju, što je već prije navedeno.

    Ako se faza iskrcaja (ti) promatra vremenski, uočava se da se ona sastoji od triju segmenata:

    3 ,, dim ttt  , tako da je

    3dimi tttt  (110)

    gdje je :

    it - ukupno vrijeme iskrcaja prijevoznog sredstva

    mt - vrijeme potrebno za manevar prijevoznog sredstva radi iskrcaja

    3d t - gubitak vremena pri iskrcaju

    it  - vrijeme efektivnog iskrcaja

    Ako bi se iskrcaj obavljao ručno, tada je vrijeme iskrcaja funkcija broja radnika koji rade na iskrcaju i njihovog učinka.

    Ako je iskrcaj strojni, treba koristiti postavke modela o strojnom ukrcaju, tako da je

    3 1

    d

    n

    i imi tttt i  

     (111)

    gdje je :

    n - broj vremenskih faza u ciklusu djelovanja manipulacijskog sredstva na iskrcaju

    5.11. Osnovne značajke današnjega prijevoznog procesa

    Osnovno obilježje suvremenog procesa organizacije prijevozne usluge ogleda se u tomu što se svi troškovi prijevoza u procesu proizvodnje i trgovine obračunavaju i naplaćuju, a da pritom ne postoje objektivni kriteriji koji bi pokazivali je li takav postupak opravdan ili nije, i je li određeni transportni proces skup ili nije.

    U takvim uvjetima, uvjetima oblikovanja i priznavanja svih ostvarenih prijevozničkih troškova, ne post