5. proteini

42
PROTEINI POLIMERI AMINOKISELINA

Upload: trinhthien

Post on 21-Dec-2016

261 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

Page 1: 5. Proteini

PROTEINI

POLIMERI AMINOKISELINA

Page 2: 5. Proteini

ŠTA SU PROTEINI?

• Proteini ili belančevine su

visokomolekulska jedinjenja koja sadrže

azot i predstavljaju polimere

aminokiselina.

•ProteiN

Page 3: 5. Proteini

Oblik proteinskih molekula

• Globularni

• Fibrilarni (npr. kolagen, keratin, fibroin)

Page 4: 5. Proteini

Prosti proteini • albumini (npr. ovoalbumin) globulini (npr. imunoglobuli)

• prolamini (npr. gliadin iz pšenice) glutelini (glutenin)

• globini (prot.deo mioglobina) histoni (alkalni proteini)

Page 5: 5. Proteini

• protamini (alkalni proteini)

• skleroproteini:

- keratini - kolageni (25% svih proteina čoveka)

- elastini

Page 6: 5. Proteini

Složeni proteini

• fosfoproteini (npr.kazein) glikoproteini (protein i heksoza)

• lipoproteini (npr. lipovitelin) nukleoproteini (histoni i NK)

• Hromoproteini

(npr. hemoglobin)

Page 7: 5. Proteini

Funkcije proteina su mnogobrojne

• Strukturni proteini (ćelijski zid)

• Zaštita (imunoglobulini)

• Kataliza (enzimi)

• Transport (hemoglobin)

• Odbrana (zmijski otrov)

• Regulacija (hormoni)

• Pokreti (mioglobin, aktin, miozin)

• Za funkciju su ponekad potrebne

prostetične grupe

Page 8: 5. Proteini

Strukturni proteini

Page 9: 5. Proteini

Zaštita

Page 10: 5. Proteini

Kataliza (enzimi)

Page 11: 5. Proteini

Transport (hemoglobin)

Page 12: 5. Proteini

Regulacija (hormoni)

Page 13: 5. Proteini

Pokreti (mioglobin)

Page 14: 5. Proteini

Odbrana (zmijski otrov)

Page 15: 5. Proteini

SMRTONOSNI PROTEINI

Ricin

To je lako dostupan, ali iznimno moćan otrov. Ricin sprječava sintezu proteina

narušavajući ribosome.

Žvakanje pregršt ricina može dovesti do smrti, a zanimljivo je spomenuti i da

je jedna od najstrašnijih terorističkih prijetnji udisanje ricina u obliku praška.

Naime, ako udišemo ricin u prahu, respiratorni i probavni problemi se javljaju

u roku od šest do osam sati, a smrt slijedi za 36 do 72 sata.

Page 16: 5. Proteini

PRIONI

Sećate se kravljeg ludila? Upravo je Prion protein koji ga

uzrokuje. Ovaj se protein već nalazi u celom ljudskom telu,

posebno u nervnom sistemu. Mala promena u

trodimenzionalnoj strukturi proteina dovodi do raznih

slabosti organizma, ali i smrtonosnih bolesti.

Page 17: 5. Proteini

Kuru Creutzfeldt-Jakob-ova bolest

Page 18: 5. Proteini

Verotoksin

Verotoksin se često nalazi u izmetu goveda i zbog toga se

vrlo lako taj opasni protein širi na ljude. Ovaj toksin ometa

stvaranje proteina u malim krvnim žilama u bubrezima i

gastrointestalnom traktu. Na kraju, oštećenje krvnih žila

rezultira smanjenjem učinkovitosti organa ili potpunog

zatajenja organa.

Page 19: 5. Proteini

Zmija sa najotrovnijim venomom

Samo oko 400 vrsta zmija su otrovnice, a od toga je njih

50 potencijalno smrtonosna za čovjeka.

Najotrovnija kopnena zmija na svijetu je australski

kopneni taipan.

Page 20: 5. Proteini

Meduza Chironex fleckeri (otrovna osa)

Page 21: 5. Proteini

Botulinum toksin Botulinum toksin najotrovnija je supstanca koju čovek poznaje. Samo 100 nanograma

čistog botulinum toksina može ubiti prosečnog čoveka. Kristal ovog otrova veličine

zrna peska može da ubije 9600 ljudi, a samo 4 kilograma bi moglo da ubije sve ljude

na planeti.

C. botulinum bakterija se može pronaći u tlu i vodi širom sveta, i uopšte nije

neuobičajena i opasna. Ali problem nastaje kada dospe u ljudski organizam i

napadne aktivne ćelije – trenutak u kom počne da proizvodi 7 toksina (otrova) od kojih

4 mogu da ubiju čoveka.

Simptomi se javljaju u roku od šest sati do deset dana, a toksin uzrokuje paralizu

mišića koji sudeluju u disanju, a samim time i smrt.

Page 22: 5. Proteini

Zanimljivo, botulinum toksin protein stoji iza botoksa,

kozmetičkog proizvoda koji paralizuje mišiće kako bi se

uklonile bore.

Page 23: 5. Proteini

POSTOJE RAZLIČITI NIVOI STRUKTURE

PROTEINA

– Primarna struktura (redosled povezivanja

aminokiselina u polipeptidni lanac)

– Sekundarna struktura (α-spirala, β- nabrana

struktura)

– Tercijarna struktura (uvijanje polipeptida u

prostoru, najstabilnija konformacija)

– Kvaternerna struktura (povezivanje nekoliko

polipeptidnih lanaca)

Page 24: 5. Proteini

RAZLIČITI NIVOI STRUKTURE PROTEINA

Page 25: 5. Proteini

PRIMARNA STRUKTURA MOGUĆNOSTI VEZIVANJA AMINO KISELINA

Dve amino kiseline npr.

glicin i alanin mogu

dati četiri dipeptida:

Gly-Ala

Ala-Gly

Ala-Ala

Gly-Gly

Broj mogućih peptida se

izračunava:

xn X – broj vrsta amino

kiselina u peptidu

n – broj amino kiselina

koje sačinjavaju

peptid

Page 26: 5. Proteini

PRIMARNA STRUKTURA MOGUĆNOSTI VEZIVANJA AMINO KISELINA

• Broj mogućih peptida za 20 amino

kiselina koje sačinjavaju proteine je

ogroman.

–Moguće je 202 = 400 dipeptida.

–Moguće je 203 = 8000 tripeptida.

–Za mali protein od 60 amino

kiselina, mogući broj proteina je

2060 = 1078

Page 27: 5. Proteini

PRIMARNA STRUKTURA

• Redosled

vezivanja

aminokiselina u

polipeptidnom

lancu

Page 28: 5. Proteini

Male promene u primarnoj strukturi proteina jako

se odražavaju na njihovu funkciju

Page 29: 5. Proteini

SEKUNDARNA STRUKTURA

Vezivanje vodoničnom vezom duž polipeptidnog lanca

Page 30: 5. Proteini

Alfa heliks

Page 31: 5. Proteini

ALFA SPIRALA

Page 32: 5. Proteini

MIOGLOBIN

Page 33: 5. Proteini

BETA NABRANA STRUKTURA ANTIPARALELNA

Page 34: 5. Proteini

BETA NABRANA STRUKTURA

PARALELNA

Page 35: 5. Proteini

TERCIJARNA

STRUKTURA

Page 36: 5. Proteini

INTERAKCIJE BOČNIH NIZOVA

Page 37: 5. Proteini

Elektrostatičke interakcije

Page 38: 5. Proteini

Hidrofobne interakcije

Page 39: 5. Proteini

DISULFIDNI MOST

Page 40: 5. Proteini

DISULFIDNE VEZE - RIBONUKLEAZA

Page 41: 5. Proteini

DENATURISANA RIBONUKLEAZA

Page 42: 5. Proteini

KVATERNERNA STRUKTURA

podjedinice