4. razred gimnazijepredmet: biologija kopneni ekosustavi i … · 2020. 4. 25. · •3. sukulenti...
TRANSCRIPT
-
KOPNENI EKOSUSTAVI I BIOMI4. razred gimnazije
Predmet: Biologija
Profesor: Antonija Jurčić
Gimnazija Ljubuški
-
KOPNENI BIOMI
• Na kopnene ekosustave znatno utječu abiotički čimbenici okoliša (temperatura, svjetlo, vlaga, oborine, tlak, vjetar)
• Glavni kopneni biomi su:•Tropske vlažne šume
•Bjelogorične šume umjerenog pojasa
•Tajge
•Tundre
•Travnjaci
•Makije
•Pustinje
-
BIOMI
• Biomi su velika geografska područja unutar kojih se nalaze skupine ekosustava
• Granice bioma su određene:• Geografskom širinom
• Nadmorskom visinom
• Priroda bioma ovisi o:• Reljefu
• Klimatskim uvjetima
• U pojedinim biomima mogu se naći vrlo različite biljne (fitocenoza) i životinjske (zoocenoza) zajednice prilagođene uvjetima okoliša
• Različite biocenoze se pravilno izmjenjuju u horizontalnom i vertikalnom smjeru
-
Ekolozi razlikuju 8 velikih
bioma i nekoliko manjih!
-
BIOMI S OBZIROM NA KOLIČINU PADALINA I TEMPERATURU
➢ Usporedimo li biome s
temperaturom i količinom
oborina, uvidjet ćemo
određenu pravilnost
-
Biomi Prosječna godišnja
temperatura
Prosječne godišnje
padaline
Tlo Vegetacija Karakteristične
životinje
Tundra Od -26 °C do 12°C (polarna klima)
< 250 mm Vlažno, trajno smrznut sloj tla, malo hranjivih tvari;
blago kiseo
Mahovine, lišajevi, trave,
malo drvenastih biljaka
Guska, sob, snježna sova,
arktička lisica, polarni
medvjed
Tajga Od -10 °C do 14 °C (planinska klima)
350 – 750 mm Malo hranjivih tvari; jako kiseo
Crnogorična vazdazelena
šuma
Zec, ris, vuk, medvjed,
jelen
Šume umjerenog
pojasa
Od 6 °C do 28 °C
(kontinentalna klima)750 – 1250 mm Vlažno; umjerena
debljina površinskog sloja
tla i hranjivih tvari
Bjelogorična šuma i
grmlje ili crnogorična
vazdazelena šuma
Vjeverica, rakun, lisica,
jelen, vuk, medvjed
Tropska šuma Od 20 °C do 34 °C(vlažna topla klima)
2000 – 4000 mm Vlažno; tanak površinski sloj tla, malo hranjivih
tvari
Vazdazelena šuma i
grmlje
Majmun, zmija, gušter,
ptice, kukci
Travnjaci (stepe,
prerije, pampas)
Od 0 °C do 25 °C
(topla kontinentalna
klima)
250 – 750 mm Dubok površinski sloj tla; vrlo bogato hranjivim
tvarima
Visoke trave na vlažnom
a niske trave na sušnom
području
Bizon
Savana Od 16 °C do 34 °C(topla, umjerena
klima)
750 – 1500 mm Sušan, tanak površinski sloj šupljikava tla; malo
hranjivih tvari
Visoke trave i raštrkano
drveće
Slon, žirafa, zebra,
gazela, gnu, antilopa, lav
Makija i šikara Od 10 °C do 18 °C (mediteranska klima)
< 250 mm Stijene, tanak površinski sloj tla; malo hranjivih
tvari
Vazdazeleno grmlje i
nisko drveće
Kukci, glodavci, gušteri,
zmije, jeleni
Pustinja Od 7 °C do 38 °C(suha, topla klima)
< 250 mm Sušno, većinom pjeskovito tlo; malo hranjivih tvari
Sukulentno bilje i
raštrkana trava
Pustinjski miš, zmije, pauci
-
TUNDRA• Zaleđena ravnica pod nazivom tundra okružuje vrh sjeverne hemisfere
• Karakteriziraju je mahovine i šaševima bogate močvare
• Vegetacija, slična arktičkoj tundri javlja se na velikim nadmorskim visinama, na planinama širom svijeta, a naziva se alpska tundra
• I alpsku i arktičku tundru karakteriziraju niska temperatura, kratka vegetacijska sezona i mala količina oborina
• Od biljaka su česti sitnolisni, zimzeleni i na hladnoću otporni patuljasti grmovi (borovica, breza, erikaceje i niske vrbe)
• Raznolikost faune je mala
• Beskralješnjaci su uglavnom vezani za površinu tla, te biljni pokrov
• Na tlu i u tlu tundri mogu se naći neki maločetinaši, beskrilni kukci, dvokrilci
• Kukci su u velikoj mjeri prisutni ljeti, a osobito su brojni komarci
• Dominantni kralješnjaci su biljojedi (glodavci poput leminga, soba, losa, mošusnog goveda, arktičkoga zeca)
• Herbivornih je ptica vrlo malo, česte su, primjerice, alpska snježnica te neke vrste gusaka
• Glavni predatori su vuk, arktička lisica, bijeli medvjed, bijela sova i pomornici
• Mnoge migratorne vrste ptica hrane se kukcima
• U alpskim tundrama, proširene su u Euroaziji, razne vrste ovaca i koza: muflon, planinska divokoza, alpski kozorog
-
TRAVNJACI (TRAVNJACI UMJERENOG POJASA)• Travnjaci umjerenog pojasa u prošlosti su pokrivali otprilike 42 % kopna na Zemlji, a danas travnjačka vegetacija čini manje od 12 % Zemljine površine
• Većina je pretvorena u obradive površine ili pašnjake
• Travnjaci se nalaze na ravnom terenu, a obilježavaju ih životinje koje pasu ili kopaju nastambe pod zemljom
• Biljne vrste koje naseljavaju travnjake su trave, ali pojavljuju se i mnoge mahunarke, te glavočike
• U različitim dijelovima svijeta ove travnjake nazivaju različitim imenima:• 1. Stepa je naziv za travnjake umjerenoga pojasa u Europi
• 2. Prerija je naziv za travnjake umjerenoga pojasa u Sjevernoj Americi
• 3. Pampa je naziv za travnjake umjerenoga pojasa u Južnoj Americi
• Spomenuti tipovi travnjaka razlikuju se međusobno, dakako, sastavom biljnih i životinjskih vrsta
-
TRAVNJACI (TROPSKI TRAVNJACI)• Tropski travnjaci najčešće su poznati pod imenom savana
• Važno je napomenuti da savanu uvijek sačinjava travnjačka vegetacija, a drvenaste biljke pojavljuju se u većem ili manjem broju
• Vlažnost, obilnost i raspored padalina te sastav tla određuju pojavu drvenaste vegetacije
• Uglavnom su to biljke kratkoga životnoga vijeka (nekoliko desetljeća), izuzev afričkoga baobaba
• Savana pokriva najveći dio srednje i južne Afrike, zapadnu Indiju, sjevernu Australiju, velik dio sjeverozapadnog Brazila, Kolumbiju i Venecuelu te jedan dio Malezije
• Savane su podložne povremenim požarima, pa je stoga vegetacija prilagođena ovim izazovima
• Afričke savane imaju mnoštvo velikih preživača: slon, zebra, žirafa, razne antilope i gazele, nosorozi. Iako su lako uočljivi i relativno veliki, ovi biljojedi konzumiraju samo 10 % primarne proizvodnje nastale u savanama
• Sitni biljojedni beskralješnjaci, ali i detritivorni termiti glavni su potrošači biljne biomase, osobito u afričkim savanama
-
MEDITERANSKA VEGETACIJA• Grmolika vegetacija je u suhim ili polusuhim područjima svijeta klimazonalna
• U pet mjesta na svijetu koja leže između 32° i 40° sjeverno i južno od ekvatora, nalaze se područja s mediteranskom klimom: Kalifornija, središnji Čile, Sredozemlje, vrh Afrike, te sjeverozapadna i sjeveroistočna Australija
• U tim područjima raste posebna vegetacija koja se naziva mediteranska vegetacija
• U Sredozemlju, u dugo naseljenim krajevima, gdje već tisućljećima djeluje erozija, šuma je pretvorena u zimzelenu šikaru tzv. makiju ili čak u kamenjar s niskim grmovima (garig)
• Makija, dakle, nastaje degradacijom šumske zajednice koju u ovom području sačinjavaju hrast crnika, plutnjak i oštrika, te maslina i rogač
• Priključuju im se razni sredozemni borovi — pinija i alepski bor
• U zajednicama makije i gariga pojavljuju se i brojni zimzeleni grmovi (borovica, planika, štipavac) te penjačice
• Od sisavaca možemo spomenuti čaglja i divljeg kunića
• U našem priobalnom području obitava mnoštvo endemičnih guštera
• U umjerenom se pojasu grmolika vegetacija i šikara razvijaju na mjestima gdje je došlo do degradacije šuma
• Biljni sastav ovakvih šikara je promjenjiv, a od faune mogu se pronaći vrste koje žive u rubnim područjima, ali i specifične baš za ovakav ekološki sustav
• U Europi, u zajednicama šikara i živica žive vrste ptica koje su posve ovisne o njima: grmuša pjenica, juričica, kos i žuta strnadica
-
PUSTINJE • Pustinje su rezultat djelovanja kretanja zračnih masa i reljefa
• Sve pustinje imaju nisku količinu vlage
• Druga bitna karakteristika je veliko dnevno kolebanje temperature: danju do +40 °C, noću oko 0 °C
• Kada pada, kiša je obično u obliku pljuskova, tako da većina vode ne stigne biti upijena u tlo, nego površinski otječe
• Postoje tople i hladne pustinje, vlažne i ekstremno suhe
• Najveća pustinja na svijetu je Sahara
• U pustinji se pojavljuju tri osnovna životna oblika biljaka:• 1. Jednogodišnje zeljaste biljke pojavljuju se samo u vrijeme veće vlažnosti, a iščezavaju s početkom suše
• 2. Višegodišnje kserofitske vrste — vrste s grmolikim i trnovitim habitusom; listovi su reducirani, a korijenje vrlo duboko usađeno
• 3. Sukulenti su sposobni akumulirati veće količine vode, a imaju relativno plitak korijen
• U pustinjama se mogu naći razne vrste životinja, koje su uglavnom aktivne noću: kornjaši skakavci, gušteri, zmije, ptice i sisavci
• Fauna ovisi o tipu pustinje i njezinom položaju.
-
TAJGA
• Najveća vegetacijska formacija na Zemlji je tajga
• To je pojas šuma četinjača koji se pojavljuje na sjevernoj hemisferi, a pokriva 11 % ukupne kopnene površine Zemlje
• Hladna je kontinentalna klima s velikim sezonskim varijacijama karakteristična za pojas tajgi
• Ljeta su kratka, hladna i vlažna, a zime duge i suhe; snježni se pokrivač dugo zadržava
• Zbog duge i hladne zime mnoge se životinje sele u južnije krajeve; to osobito vrijedi za velike sisavca i ptice
-
ŠUME UMJERENOG POJASA• Rasprostranjene su od nizina do planinskih visina, odnosno od toplih i suhih do hladnih i vlažnih staništa
• Uključuju vazdazelene šume četinjača i listopadne šume
• Vegetacija šume stvara svojevrsnu vertikalnu slojevitost, koja je karakteristika ekološkog sustava
• U pojedinim slojevima nalaze se staništa različite osvijetljenosti, vlage, temperature, strujanja vjetra i količine CO2
• Životinjski svijet je raznolik i ovisi o tipu šume
• Kao i u tajgama, većina životinja tijekom zime spava zimski san, a mnoge kopaju podzemne nastambe
• U florističkom smislu to su šume bukve i hrasta
• Najveća raznolikost živoga svijeta u šumi je na tlu i u sloju tla odmah ispod površine
-
ŠUME TROPSKOG POJASA• Tropska kišna šuma uglavnom je ograničena na ekvatorijalno područje, a obilježava je topla i vlažna klima tijekom cijele godine
• Najveća tropska šuma razvijena je u području rijeke Amazone u Južnoj Americi
• Tropske kišne šume pripadaju područjima s najvećom bioraznolikošću na Zemlji
• Broj drvenastih vrsta biljaka procjenjuje se u tisućama
• Tropska kišna šuma ima dobro izraženu vertikalnu slojevitost (oko 5 slojeva), a također i obilje epifita, penjačica i povijuša
• Općenito se smatra da u tropskim šumama raznih dijelova svijeta obitava nekoliko milijuna biljnih i životinjskih vrsta
• Druga značajna posebnost ovih područja je velik broj mutualističkih odnosa unutar biocenoze
• 98 do 99 % cvjetnica oprašuju životinje, dok se vrlo malo biljaka oprašuje vjetrom
• Oprašivači pripadaju različitim veličinskim i taksonomskim skupinama: ptice (kolibrići), sisavci (šišmiši) i kukci
-
VERTIKALNI RASPORED BIOCENOZA
• Na kopnu je vertikalna struktura uvjetovana biljkama
• Njihova visina, razgranatost, količina lišća određuju
temperaturu, količinu vlažnosti i svjetla u zajednici
• Biljke čine „kostur” zajednice, u koji se onda uklapaju
životinjske vrste
• Dobro razvijena šuma, primjerice, sadrži više „katova”
vegetacije
• Tako postoji: sloj visokoga drveća, niskoga drveća,
grmolike vegetacije, zeljastoga bilja, a površinu tla
prekriva mrtva organska tvar biljnog (otpalo lišće) ili
životinjskog porijekla
• Najvažniju ulogu u vezivanju energije imaju krošnje
drveća, koje u tropskom području mogu izrasti vrlo
visoko i imati više katova od šuma umjerenog pojasa
Slika 1. Vertikalni raspored biocenoza na kopnu
-
Vertikalni raspored biocenoza u
Hrvatskoj:
Hrastova šuma – bukova šuma –
miješana šuma bukve i jele –
pretplaninska bukova šuma
(smrekova šuma) – šuma klekovine
bora – planinska šikara – planinski
travnjaci (rudine)
-
RASPORED BIOCENOZA S OBZIROM NA GEOGRAFSKU ŠIRINU I NADMORSKU VISINU
• Povećanje geografske širine i
nadmorske visine podrazumijeva
sve ekstremnije prilike, te se stoga
sastav i izgled zajednica mijenjaju
-
• Ekološka niša je mjesto i položaj koji zauzima jedna vrsta u spletu međusobnih odnosa, posebno odnosa prehrane u životnoj zajednici, točnije njen funkcionalni položaj
• Areal je ukupan prostor na kojem je rasprostranjena neka vrsta
• Kozmopolit je vrsta koja ja rasprostranjena u različitim biomima (npr. lisica), dok su endemi vrste koje žive na ograničenom području (npr. velebitska degenija, čovječja ribica)
• Vegetaciju čine sve biljne zajednice nekog područja, a floru čine sve biljne vrste nekog područja (npr. flora otoka Krka, flora cijele Hrvatske)
• Fauna obuhvaća sve životinjske vrste nekog područja (npr. fauna Jadranskog mora)
• Relikti su biljne ili životinjske vrste koje su bile rasprostranjene u prošlim geološkim dobima, a na nekim su se područjima održale i do danas (npr. hrvatska sibireja koja je i endem i relikt)
• Fenološke pojave su periodično sezonske promjene kao što su seobe životinja, listanje i cvjetanje biljaka, opadanje lišća i drugo
• Fenološke promjene se očituju u sastavu, strukturi i izgledu biocenoza
-
SAMOSTALNI RAD
1. Definiraj i nabroji biome.
2. Usporedi šume umjerenog pojasa i tropske šume.
3. Objasni razliku između endema i relikta, i navedi primjere.
4. Što čini floru a što faunu?
5. Analiziraj i prosudi kako čovjek utječe na biocenoze.
-
LITERATURA
1. Lichtenthal, M., Bogut, I., Čerba, D., Marceljak Ilić, M., (2011), Biologija 4, Alfa, Zagreb
2. Springer, P. O., Papeš, D., Kalafatić, M., (2005), Biologija 4, Tisak, Zagreb