3. lekcija: medijski ekosustavi i geostrategija na internetu

3. lekcija: Medijski ekosustavi i geostrategija na internetu

1Fotografija: Karta cyber prijetnji u realnom vremenu, svibanj 2020., Kaspersky

Ova publikacija izražava isključivo stajalište njenih autora. Europska komisija i Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu ne mogu biti odgovorne za uporabu sadržanih informacija.

Ovo izdanje napravili su Savoir*Devenir i IREX Europe u okviru IN EDU projekta - “INclusive communities through Media Literacy & Critical Thinking EDUcation” - 604670-EPP-1-2018-1-IT-EPPKA3-IPI-SOC-IN – koji je sufinanciran iz Erasmus+ programa Europske unije.

www.in-eduproject.eu

Ovaj je priručnik ključan rezultat IN EDU programa uključivanja. Partneri u sklopu IN EDU projekta su: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek; FORMA.Azione; PRIZMA; Sofia Development Association; DZZD “Obuchenie” i ITET ‘Aldo Capitini’.

Medijska i informacijska pismenostAIR: analizirati, interpretirati, reagirati

Autori:Divina Frau-Meigs, Irma Velez, Pascale Garreau

Citiranje izvora: Divina Frau-Meigs, Irma Velez, Pascale

Garreau, Media and Information Literacy - AIR Analyse, Interpret, React. Savoir*Devenir,

Paris 2020.

Mrežno izdanje:www.savoirdevenir.net/ressources

Ovaj nastavni plan i program (Pojmovnik i resursi za medijsku i informacijsku pismenost)

sastavili su Savoir*Devenir i IREX Europe. Licenciran je pod nazivom „Creative

Commons Attribution - Non Commercial –Share Alike International License“.

3. lekcija: Medijski ekosustavi i geostrategija na internetu

Prvi dio ovog nastavnog plana se bavi saznanjima o ekosustavima digitalnih medija i dodatnom vrijednošću medijske i informacijske pismenosti.

Drugi dio ovog nastavnog plana, ili MILAB, bavi se praktičnim pristupom podučavanju o informacijskim poremećajima.

Nekoliko definicija (vidi Pojmovnik)

Masovni mediji Društveni mediji Podaci Veliki podaci Digitalni jaz Standardi otvorenog koda

Kratki pregled

PRVI DIO Usvajanje znanja

1. Prije digitalnih medijskih ekosustava 2. Ekosustavi digitalnih medija u povezanom svijetu 3. Značajke 4. Prilike i rizici 5. Ciljevi učenja, kompetencije i dodatna vrijednost medijske i informacijske pismenosti 6. Evaluacija 7. Materijali za obuku

DRUGI DIO MILAB

1. Aktivnosti u prvoj fazi 2. Aktivnosti u drugoj fazi 3. Aktivnosti u trećoj fazi

3. lekcija: Medijski ekosustavi i geostrategija na internetu I. dio: Usvajanje znanja

PRVI DIO (4 sesije x 45 min.) 1. Prije digitalnih medijskih ekosustava (20 min.)

Razgovarajte o medijima prije digitalnog doba. Razmotrite tehnologije koje pomažu u razmjeni informacija i komunikaciji: brži i bolji pristup + demokratizacijaNeka učenici putuju kroz vrijeme na sljedeći način:

Slika 1. Razvoj medijaIzvor: D. Frau-Meigs/Savoir*Devenir

U budućnosti: transmedijska konvergencija, mediji kojima upravlja umjetna inteligencija i druge tehnologije u nastanku. 3D mediji, mediji povezani s igrama i simulacijama...

Savjet za nastavnike:Učenici mogu pripremiti digitalnu vremensku lentu na kojoj će lokalno prisutna imena poduzeća staviti u određeno ”doba”. Zamolite učenike da za ovaj projekt pronađu besplatan alat za kreiranje vremenske lente.

2. Digitalne osnove u odnosu na digitalno doba (35 min.)

Što je novo u digitalnom dobu? Prekogranični sustav zasnovan na čvrstoj infrastrukturi korijenskih poslužitelja i podatkovnih centara

Osnovna internetska infrastruktura i geopolitikaKorijenski poslužitelji: čvorovi koji podržavaju otvoreni sustav interneta od njegovog nastanka. Ukupno ih je trinaest. Deset ih je smješteno između istočne i zapadne obale u SAD-u zbog zaštite informacija i integriteta podataka u slučaju stranog napada, a tri se nalaze u državama saveznicama SAD-a (Ujedinjeno Kraljevstvo/Nizozemska, Švedska, Japan).

Predindustrijsko doba (prije 1850.): papir i tiskarski stroj

npr. novine, časopisi, knjige

Industrijsko doba - prva faza (1850.-1920.): zvuk i žica

npr. telegraf, telefon

Industrijsko doba - druga faza (1920.-1990.): analogni mediji

(kino, televizija, radio)npr. pokretne slike sa zvukom, komercijalna radio-televizija

Elektroničko doba (1990-): internetski multimedijski digitalni

mediji (društveni mediji…) npr. blogovi, web radio, YouTube,

Instagram, Facebook, mješovite informativno-zabavne platforme

poput Netflixa i sl.

1. sesija:45 min.

3. lekcija: Medijski ekosustavi i geostrategija na internetu I. dio: Usvajanje znanja 4

Slika 2. Karta korijenskih poslužiteljaIzvor: ICAAN, https://www.icann.org/resources/unthemed-pages/roberts-testimony-2001-02-14-en

Podatkovni centri: površinska infrastruktura koja omogućuje korištenje interneta i svih aplikacija (uključujući World Wide Web). To su mjesta na koja se povezuje većina svjetskih industrija radi obrade podataka.

Slika 3. Države u kojima se nalazi najveći broj podatkovnih centara (karta dostupna samo na francuskom jeziku)

Izvor: datacentermap.com, IFRI, 2017.


3. Značajke ekosustava digitalnih medija

Rasprava: Koje su po vašem mišljenju značajke ekosustava digitalnih medija (25 min.)

(Predloženi odgovori) Prekogranično povezivanje ljudi Prikupljanje podataka iz svih država svijeta, ponekad bez da njihovi građani

to znaju ili prihvaćaju Informacije postaju dostupne većem broju ljudi jer su široko rasprostranjene Odraz suprotstavljenih strana u hladnom ratu? (SAD/Zapad protiv ostatka svijeta) Uočljiva neravnoteža slična neokolonijalnoj situaciji (velika područja i neki kontinenti uopće

ne posjeduju podatkovne centre) …

Savjet za nastavnike:Učenike možete potaknuti da razmisle o povijesnim temama poput hladnog rata (blokovi, ideologi-je…) izvan okvira doba masovnih medija. Možda ćete htjeti da učenici pogledaju i karte kolonijalnih puteva kako bi uvidjeli logiku imperija, izgradnju infrastrukture u koloniziranim zemljama koje služe samo vađenju materijala i minerala pa se tako uočava da je naglasak stavljan na morske luke…

Formati i slojevi Internet nije samo ”fizički sloj” koji podržava infrastrukturu korijenskih poslužitelja, podatkovne centre i telekom operatere preko kojih putuju informacije. Također postoji ”logički sloj” kodova i protokola koji kontroliraju infrastrukturu (softver, aplikacije...) i sloj ”sadržaja” koji sadrži informacije koje putuju mrežama (Yochai Benkler, 2011.).

Ti slojevi pomažu boljem razumijevanju nove geopolitike koju su stvorile sveprisutne mreže koje nadilaze državni suverenitet. Prevladava komercijalni internetski sustav (vidi sliku 3.) na koji se primjenjuju vlasnički odnosi, ali uz njega postoji i alternativni sustava otvorenog koda (vidi sliku 4.) koji promiče zajednicu informacija, tj. ideju da bi informacije i znanje trebali biti dostupni svima.

Slika 4a. Komercijalni sustav interneta Izvor: D. Frau-Meigs, 2019.

SLOJ SADRŽAJA

LOGIČKI SLOJ

FIZIČKI SLOJ

Browser

OperatorOperating System

Social Medias

Search Engine

2. sesija:45 min.


Slika 4b. Alternativni sustav otvorenog koda na internetu Izvor: D. Frau-Meigs, 2019.

4. Prilike i rizici ekosustava digitalnih medija?

Rasprava: (15 min.) Istraživanje digitalnog jaza i pitanje PRISTUPA informacijama

Prekogranični i globalizirani pristup informacijama, ali i digitalni jaz. Pogledajte kartu podmorskih internetskih kablova (pomoću poveznice možete doći do interaktivne verzije.) Tko sve ima pristup internetu? Što vam glavni putovi prikazani na karti sugeriraju? Tko po vašem mišljenju kontrolira pristup internetu i zašto? Koje su zemlje i kontinenti izostavljeni? Koje imaju najviše koristi od mreže?

Slika 5. Putevi internetskih kablova/stari trgovinski puteviIzvor: https://www.submarinecablemap.com/

SLOJ SADRŽAJA

LOGIČKI SLOJ

FIZIČKI SLOJ

Browser

OperatorOperating System

Social Medias

Search Engine

3. sesija:45 min.


Rizici

Prilike

Pojmovi

Rasprava: (15 min.) Istraživanje velikog ekološkog otiska digitalnih medija

Masovni i društveni mediji utječu na okoliš. Podatkovni centri zagađuju okoliš (za napajanje se koriste fosilna goriva poput dizela, a hlade se na dnu oceana ili u nordijskim zemljama). Isto se odnosi i na ”oblak”, lijepu metaforu iza koje se skriva infrastruktura poslužiteljskih farmi koje ovise o vodi za proizvodnju ener-gije i hlađenje. Masovni mediji i društvene mreže se vrlo sporo prebacuju na obnovljive izvore energije, a brojne online usluge dodatno povećavaju emisije širenjem zbog širenja podatkovnih centara. Na primjer, Okrug Loudoun u Virginiji održava oko 70% svjetskog online prometa, ali njegov pružatelj energetskih usluga Dominion samo 3% energije dobavlja iz obnovljivih izvora. Dominion zbog toga intenzivno lobira za hidrauličko frakturiranje stijena radi dobivanja plina unatoč opasnosti po okoliš. Ostali oblici otpora kli-matskim promjenama mogu se objasniti geostrategijom i ekonomijom medija, posebice zato što korporativ-ni mediji oblikuju informacije koje ljudi dobivaju o okolišu, uključujući „lažne“ vijesti o klimi.

Savjet za nastavnike:Učenici mogu proučiti članak J. Harrisa objavljen u The Guardianu (17. srpnja 2018.) „Naši telefoni i uređaji ugrožavaju planet“. Preuzeto s http://www.theguardian.com/commentisfree/2018/jul / 17 / internet-climate-carbon-footprint-data-centres

Prilike i rizici (20 min.)

• Vlasničke norme• Digitalni jaz• Neokolonijalna neravnoteža • Gubitak suvereniteta države• Prekogranična nedopuštena trgovina podacima

• Demokratizacija informacija• Međukulturalna komunikacija• Dostupne javne informacije• Širenje kulture (slika, glazbe...)

• Korijenski poslužitelji• Podatkovni centri• Internetski slojevi• Prekogranični prostori


digitalni jaz se može objasniti geopolitikom interneta (kombinacija hladnog rata i kolonijalnog nasljeđa),

standardi otvorenog koda kao alternativne opcije i protuteža trgovinskim vlasničkim standardima (za pristup usluzi morate kupiti softver i hardver),

digitalni mediji doprinose zagađenju: imaju veliki ugljični otisak (koriste rijetke minerale, fosilna goriva, hlađenje vodom...), često nedovoljno ili pogrešno predstavljaju važne teme i ljude povezane s klimatskim promjenama i globalnim okolišem

5. Usredotočite se na MEĐUKULTURALNU KOMUNIKACIJU (7K) (10 min)

Ova kompetencija omogućava građanima i korisnicima bolje razumijevanje kulturne i fizičke infrastrukture interneta te ih osvještava o odnosima moći i podjele. Ova kompetencija također naglašava empatiju prema drugima i podrazumijeva toleranciju, poštivanje dostojanstva, svjesnost o geopolitici internetskih razmjena te zalaganje za kulturnu raznolikost i otvorenost.

Vidi Uvod i PojmovnikIzvor: Savoir*Devenir

Razvijanje kritičkog razmišljanja kod učenika: AIR

• Odnosi moći• Digitalni jazANALIZIRAJTE

• Slojevi interneta• Neravnoteža u pristupuINTERPRETIRAJTE

• Zalaganje za socijalnu pravdu i pristup• Zalaganje za pluralizam i standarde

REAGIRAJTE

Potrošnja

Razumijevanje Kreativnost Kritičko razmišljanje

Građanska svijest Međukulturalna

komunikacija

Suradnja i rješavanje sukoba

Sažetak


Kategorije/pokazatelji medijske i informacijske pismenosti: Međukulturalna komunikacijska kompetencija (7K) (10 MIN.)

Učenici bi trebali znati:

Medijska i informacijska pismenost kao dodatna vrijednost ljudskih prava

Dostojanstvo Sudjelovanje

6. Evaluacija

Raspravljajte o digitalnom jazu u vašoj zemlji. Kako se može usporediti sa susjednim zemljama? Kako se osjećate zbog toga? Kako možete ispraviti rizike?

7. Dodatni materijali za obuku (vidi dodatak uz Plan nastave)

Reference na druge materijale i izvore Korisne poveznice za pedagošku animaciju Pojmovnik Korisni softver za integraciju medijske i informacijske pismenosti u ishode učenja

(internetski resursi po zemljama) https://docs.google.com/spreadsheets/d/10wxgYEe9O8GiSKo8kTjv8uQqpkOeHJp5_k0ytBcZsdU/edit?usp=sharing

Postaviti medije u povijesnu i geopolitičku perspektivu

Razumjeti način na koji se organiziraju masovni i društveni mediji, šire sadržaji i prikupljaju podaci

Izabrati vrste medija za osobno / kolektivno korištenje

Proizvesti i vrednovati samoprezentaciju koja uvažava dostojanstvo drugih osoba

Komunicirati preko granice (tolerancija za nejasnoće, kulturnu raznolikost...)

4. sesija:45 min.


3. lekcija: Medijski ekosustavi i geostrategija na internetu II. dio. Milab

DRUGI DIO MILAB (4 sesije x 45 min. prema utvrđenom rasporedu za medijsku i informacijsku pismenost)

Aktivnosti MILAB-a organizirane su u tri faze (1. početak, 2. utvrđivanje i 3. produbljivanje). Tri faze se mogu slijediti na predloženi način ili koristiti modularno, ovisno o tome koliko se vremena planira posvetiti medijskoj i informacijskoj pismenosti i/ili nekom željenom ishodu.

Obuhvaćaju razne pedagoške aktivnosti, uključujući radionice, igranje uloga, pisane vježbe i igre te istražuju različite medijske formate poput blogova, videozapisa i članaka objavljenih na internetu s ciljem razvijanja vještina kritičkog razmišljanje kod učenika (AIR).

ISTRAŽIVANJE PRISTUPA I MEĐUKULTURNE KOMUNIKACIJE: Doprinos društvenim medijima putem tweetova, objava, priča... 1. FAZA (15-16): Razumijevanje geostrategija interneta

Zadaci za usporedbu 3 x 45 min.

Učenici trebaju pogledati sliku 3. i potražiti kartu podatkovnih centara u svojoj zemlji. Analizirajte njihov položaj, podatkovni utjecaj te utjecaj na okoliš.Koje zaključke možemo izvući? Je li njihova zemlja u dobrom položaju (u usporedbi s drugim zemljama kao što su SAD, Velika Britanija, Francuska)? Postoji li digitalni jaz unutar države? Kako se oni zbog toga osjećaju?Učenici mogu napisati pismo svom predstavniku lokalne vlasti i iznijeti argumente koji podržavaju bolji pristup, veću razinu socijalne pravde i sl.

Evaluacija 45 min.

Usporedite komercijalni sustav interneta (slika 4.) i alternativni sustav otvorenog koda (slika 4b). iliodaberite jednu komercijalnu društvenu mrežu (Facebook, Instagram…) i usporedite je s društvenom mrežom otvorenog koda (Mastodon, Tribe…).

2. FAZA (16-17): Stjecanje znanja o ekonomiji interneta

Poslovni i oglašivački model u komercijalnom sustavu (slika 3.) 3 x 45 min.

Učenici u malim skupinama mogu potražiti i posjetiti mrežne stranice Google AdSense i Facebook Audience Network.Što primjećuju? Što ti servisi obećavaju u odnosu na unovčavanje sadržaja koji objavljuju korisnici (statistika, plaćanje po prikazima, dodatna zarada)?

S učenicima razgovarajte o oglašivačkoj ponudi Googlea i Facebooka. Što unovčavanje sadržaja nudi kao prednost? Koji su nedostaci? Umjesto toga:

Zamolite učenike da pronađu svog omiljenog YouTubera ili potražite “deset najboljih YouTubera“ (npr. PiewDiePie...)

Provjerite koliko imaju sljedbenika, pokušajte saznati kakav poslovni model koriste (prikaz po kliku, plasman proizvoda...). Pretražite članke o njima i kako su uspostavili svoj marketinški identitet na internetu. Raspravite o prednostima i nedostacima samobrendiranja na internetu.

Za dalje

11

3. lekcija: Medijski ekosustavi i geostrategija na internetu II. dio. Milab

2. FAZA (nastavak):

Evaluacija 45 min.

Na internetu pronađite prikaz najvećih medijskih grupacija na svijetu. Pogledajte njihov online korporativni profil na Wikipediji. Napišite objavu za blog na tu temu i inzistirajte na načinu na koji kontroliraju fizički, logički i sadržajni sloj interneta. Objavite rezultate svog istraživanja.

Savjet za nastavnike:Potrebne karte su dostupne na mrežnim stranicama poput Statista.com. Primijetit ćete da se među prvih deset nalaze poduzeća koja kontroliraju fizički sloj (poput Comcasta), logički sloj (poput Googlea) ili sadržajni sloj (poput Disneyja). Učenici bi ih trebali prepoznati.

TREĆA FAZA (18-19): Razvijanje održivog ekološkog stava o internetu

Razvijanje ekološkog zagovaranja u sklopu medijske i informacijske pismenosti 3 x 45 min.

Kako je moguće internet učiniti ekološki prihvatljivijim?Učenici mogu raditi u malim skupinama: posjetite samoproglašene ekološki prihvatljive tražilice kao što su Lilo ili Ecosia koje su obično dio sustava otvorenog koda (vidi sliku 3.). Kako doprinose većoj ekološkoj prihvatljivosti interneta? Doprinose li stvarno ili se radi o lažnom zelenom oglašavanju kojim žele zaobići propise?

Savjet za nastavnike:Lažno zeleno oglašavanje („greenwashing“) izraz je koji znači da se ljude navodi da povjeruju kako su neka poduzeća ekološki osviještena („zelena“), a zapravo problemu ekologije pridaju vrlo malo pažnje i uklapaju se u minimalne standarde.

Umjesto toga:

Učenici mogu istražiti kako mogu promijeniti način na koji koriste internet kako bi ga učinili ekološki prihvatljivijim i umanjili svoj ekološki otisak. Na primjer, koliko često čiste pretinac pristigle pošte i brišu sve poruke u smeću?

Savjet za nastavnike:Potražite mrežne stranice i vodiče koji sadrže savjete o tome kako to učiniti.

Evaluacija 45 min.

Napišite blog ili objavu o ekološkim inicijativama nevladinih organizacija poput Clenabita (Apeldoorn ”Internetska šuma”, 2008.) ili Climate Neutral (s društvom Computel).

Što možete naučiti iz njihovog doprinosa očuvanju okoliša? Doprinose li stvarno ili se radi o lažnom zelenom oglašavanju kojim žele zaobići propise?

12

3. lekcija: medijski ekosustavi i geostrategija na internetu

Documents