1

ISTRAŽIVANJE POTRAŽNJE ZA

PROGRAMIMA OBRAZOVANJA ODRASLIH

U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI

Hrvatski zavod za zapošljavanje, PS Karlovac

Travanj, 2011.

2

SADRŽAJ

UVOD ………………………………………………………………………………………………… 3

CILJ ISTRAŽIVANJA ………………………………………………………………………………. 3

PROVEDBA ISTRAŽIVANJA ………………………………………………………………………4

SUDIONICI …………………………………………………………………………………………... 4

REZULTATI

1. Uključenost u obrazovanje odraslih u zadnje tri godine u Karlovačkoj županiji

1.1. Broj osoba koje su pohañale programe i demografska struktura ………………... 5

1.2. Programi obrazovanja odraslih koje su sudionici pohañali u zadnje tri godine…. .7

1.3. Ustanove u kojima su pohañali programe za obrazovanje odraslih ………………9

1.4. Trajanje programa ………………………………………………………………….…10

1.5. Financiranje obrazovanja sudionika u zadnje tri godine …………………………. 11

1.6. Zadovoljstvo završenim programom ……………………………………………….. 11

2. Nerealizirane namjere pohañanja programa obrazovanja odraslih u zadnje tri

godine

2.1. Broj osoba i razlozi odustajanja od školovanja ……………………………………..13

2.2. Programi koje su namjeravali upisati ……………………………………………..… 14

3. Namjera pohañana programa obrazovanja odraslih u iduće dvije godine

3.1. Broj osoba i razlozi iz kojih bi se školovali …………………………………………. 16

3.2. Programi koje namjeravaju upisati u iduće dvije godine ……………..…………... 17

3.3. Tko će financirati školovanje? …………………………………………………..……18

4. Poznavanje ustanova za obrazovanje oidraslih u Karlovačkoj županiji ………. 19

5. Poznavanje mogućnosti financiranja obrazovanja odraslih …………………….. 20

6. Ocjena ponude programa obrazovanja odraslih u Karlovačkoj županiji ……… 22

7. Procjena važnosti školovanja u odrasloj dobi ………………………………...…… 23

RASPRAVA ……………………………………………………………………………………..… 24

ZAKLJUČAK ……………………………………………………………………………………… 25

3

UVOD

Istraživanje potražnje za programima obrazovanja odraslih u Karlovačkoj županiji provedeno

je u okviru projekta „Znanjem do zaposlenja – Partnerstvo za cjeloživotno učenje u

Karlovačkoj županiji“, IPA IV komponenta. Nositelj projekta je Hrvatski zavod za

zapošljavanje, Područna služba Karlovac.

Ciljevi projekta su: ojačati kapacitete ustanova za obrazovanje odraslih u Karlovačkoj

županiji za partnerski pristup razvoju cjeloživotnog učenja u Karlovačkoj županiji te osvijestiti

važnost ulaganja u cjeloživotno učenje kod osoba bez kvalifikacija ili onih sa niskim

kvalifikacijama kako bi poboljšali svoju zapošljivost. Kako bi ostvarili te ciljeve, izmeñu

ostaloga će se provesti kampanja o važnosti ulaganja u cjeloživotno učenje posebno kod

osoba sa nižim kvalifikacijama, te formirati mreža za cjeloživotno učenje čiji članovi će biti

predstavnici ustanova koje provode obrazovnje odraslih u Karlovačkoj županiji. Jedan od

zadataka mreže je napaviti plan za razvoj cjeloživotnog učenja u Karlovačkoj županiji za

period od dvije godine.

Do sada u Karlovačkoj županiji nije provedeno slično istraživanje, a rezultati istraživanja

trebali bi pomoći članovima mreže u njihovom radu te u osmišljavanju promotivne kampanje.

CILJEVI ISTRAŽIVANJA:

Ciljevi istraživanja bili su ispitati:

• pohañanje programa obrazovanja odraslih u zadnje tri godine

• nerealizirane namjere pohañanja programa obrazovanja odraslih u zadnje tri godine

• namjere pohañanja programa obrazovanja odraslih u iduće dvije godine

• poznavanje ustanova za obrazovanje odraslih u Karlovačkoj županiji

• poznavanje mogućnosti financiranja obrazovanja odraslih

• ocjenu ponude programa obrazovanja odraslih u Karlovačkoj županiji

• procjenu važnosti školovanja u odrasloj dobi

4

PROVEDBA ISTRAŽIVANJA :

Istraživanje je provela agencija „Prizma Centar za poslovnu inteligenciju“. Korištena je

metoda telefonske ankete (CATI - Computer Aided Telephone Interviewing) na fiksne

telefonske brojeve potencijalnih ispitanika s područja Karlovačke županije. Istraživanje je

provedeno u periodu od 28.03. do 11.04.2011. i bilo je u potpunosti anonimno.

SUDIONICI:

Ispitanici u ovom istraživanju su bili stanovnici Karlovačke županije u dobi od 15-65 godina.

Taj dobna skupina je uzeta iz razloga što obrazovanje odraslih obuhvaća polaznike od 15

godina starosti, a 65 godina je dobna granica za odlazak u mirovinu kod muškaraca.

Istraživanje je provedeno na slučajnom uzorku od ukupno 1001 ispitanika. Demografska

struktura ispitanika prikazana je u tablici 1.

Tablica 1. Demografska struktura sudionika.

BROJ OSOBA POSTOTAK

SPOL M 500 50 % Ž 501 50 %

RADNI STATUS

Zaposlena osoba 510 50,9% Nezaposlena osoba 260 26 % Umirovljenik 216 21,6 % Nešto drugo 15 1,5 %

OBRAZOVNI STATUS

Nezavršena OŠ 13 1,3 % OŠ 140 14 % Srednja škola 606 60,5 % VŠS 121 12,1 % VSS 116 11,6 % Ostalo 5 0,5 %

DOB

Do 30 120 12,0 % 31-40 216 21,6 % 41-50 254 25,3 % 51-60 312 31,2 % 60-65 99 9,9 %

5

REZULTATI:

1. UKLJUČENOST U OBRAZOVANJE ODRASLIH U ZADNJE TRI GODINE U

KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI

1.1. BROJ OSOBA KOJE SU POHAðALE PROGRAME I DEMOGRAFSKA

STRUKTURA

Zanimalo nas je koliko ispitanika je u zadnje tri godine pohañalo neki od programa

obrazovanja odraslih, koji je to program bio, u kojoj ustanovi se provodio, koliko je trajalo

školovanje, tko je financirao školovanje te koliko su zadovoljni završenim programom.

Ukupno je čak 174 (17,4 %) ispitanika pohañalo neki od programa obrazovanja odraslih u

zadnje tri godine. Iz tablice 2. vidljivo je da su programe obrazovanja odraslih podjednako

pohañali ispitanici oba spola (92 muškarca i 84 žene). Polaznika programa je više meñu

zaposlenima (72,4%) nego meñu nezaposlenim osobama (17,2%), zatim meñu ispitanicima

sa završenom srednjom školom (54,6%) te onima izmeñu 30 i 50 godina starosti.

Tablica 2. Spolna struktura osoba koje su u zadnje tri godine pohañale neki od programa obrazovanja odraslih.

SPOL BROJ OSOBA POSTOTAK M 92 52,9 % Ž 82 47,1 % Ukupno 174 100 %

Tablica 3. Radni status osoba koje su u zadnje tri godine pohañale neki od programa obrazovanja odraslih.

BROJ OSOBA POSTOTAK Zaposlena osoba 126 72,4 % Nezaposlena osoba 30 17,2 % Umirovljenik 11 6,3 % Nešto drugo 7 4 % Ukupno 174 100 %

6

0

10

20

30

40

50

60

70

80

zaposleni nezaposleni mirovina ostalo

broj osoba

Tablica 4. Stupanj obrazovanja osoba koje su u zadnje tri godine pohañale neki od programa obrazovanja odraslih.

BROJ OSOBA POSTOTAK Nezavršena OŠ - - OŠ 5 2,9 Srednja škola 95 54,6 VŠS 32 18,4 VSS 10 23 Ostalo 2 1,1 Ukupno 174 100

0

10

20

30

40

50

60

OŠ SREDNJAŠK.

VŠS VSS OSTALO

broj osoba

Tablica 5. Dob sudionika koji su u zadnje tri godine pohañali neki od programa obrazovanja odraslih.

BROJ OSOBA POSTOTAK Do 30 39 22,4 31-40 51 29,3 41-50 47 27 51-60 34 19,6 60-65 3 1,7 Ukupno 174 100

7

0

5

10

15

20

25

30

35

do 30 31-40 41-50 51-60 60-65

broj osoba

1.2. PROGRAMI OBRAZOVANJA ODRASLIH KOJE SU SUDIONICI POHAðALI U

ZADNJE TRI GODINE

Programi obrazovanja odraslih koje su ispitanici navodili da su pohañali u zadnje tri godine

nalaze se u tablici 6. U stupcu „Navod ispitanika“ navedeni su nazivi programa onako kako

su sami sudionici rekli, a anketari upisali. Najviše osoba polazilo je neki od programa koji se

ticao stjecanja znanja iz različitih područja informatike (34 osobe) i ekonomije (20). Čak 18

sudionika navelo je da je u zadnje tri godine studiralo na nekom od izvanrednih studija.

Nekoliko osoba je navelo da je u zadnje tri godine pohañalo više programa pa je zato ukupan

zbroj u tablici veći od 174.

Tablica 6. Programi obrazovanja odraslih koje su sudionici navodili da su pohañali u zadnje tri godine

PODRUČJE BROJ OSOBA

NAVOD SUDIONIKA

INFORMATIKA 34 ECDL, specijalist poslovne informatike, programski jezik Java, serviser računala, informatički tečaj, tečaj za kompjutore, informatika, informatička škola, osnovni tečaj za upravljanje računalom, sistemski i mrežni administrator specijalist, usavršavanje u informatici

PODRUČJE EKONOMIJE

20 Broker, investicijski savjetnik, komercijalist, ekonomija, financijsko materijalno knjigovodstvo, knjigovodstveni operater na računalu, knjigovodstvo, odnosi sa klijentima-sistem prodaje, poslovna ekonomija, project management, prodavač, seminari uredsko poslovanje-računarstvo, stručno usavršavanje HANFA investicijski savjetnik i broker, zastupnik osiguranja, specijalistički programi za prodaju, za javnu nabavu

IZVANREDNI STUDIJ

18 Ekonomski fakultet Rijeka- smjer poduzetništvo, Ekonomski fakultet u Rijeci, strojarstvo, ugostiteljstvo, elektrotehnika, poduzetništvo, poslovno upravljanje, promet u Rijeci, prometni fakultet-željeznički smjer,

8

specijalistički diplomski stručni studij, kriminalistika, sestrinstvo, sigurnost i zaštita na radu, agronomija, viša policijska škola

MEDICINA, ZDRAVLJE, NJEGA

14 Dodatno obrazovanje (medicinska struka), edukacija dijagnostika, licenca za medicinske sestre, kontinuirano školovanje liječnika tokom cijele godine (za licencu), njegovateljica, radionica prirodne kozmetike, maser, radionica masaže, seminar o nadomjescima prehrani, seminari KBC Rebro, stručni ispit za licencu za samostalni rad u zdravstvu, škola za vizažiste

STRANI JEZICI 10 Engleski, strani jezici, španjolski SIGURNOST I ZAŠTITA NA RADU

9 Edukacija za rad u protueksplozivnoj zaštiti, osposobljavanje za rad s kemikalijama-sve vezano uz opasan i neopasan otpad-tečaj za rad s plinovima, osposobljavanje zaštita na radu, seminari o otpadnim vodama, specijalistički tečaj za zaštitu na radu, zaštita na radu

INSTALACIJE I STROJARSTVO

8 Osposobljavanje za rukovodioca centralnih grijanja, plinoinstalater, specijalizacija novih strojeva, školovanja vezana uz nove tehnologije rashladnih sistema, tečaj za osposobljavanje za rad na strojevima, za CNC strojeve, ATK-automatika-tehnika i kotlovi

GRAðEVINA 6 Grañevinska škola u Zagrebu, grañevinski limar, grañevinski tehničar, vezano za bagere, tečaj za armirača, za upravljanje dizalicama

RUKOVATELJ VILIČAREM

6 Tečaj za upravljanje viljuškarom, osposobljavanje za rad viličara, polaganje za viličara, polaganje za vozača viličara

UGOSTITELJSTVO 5 Kuharski, kuhar, za poslužitelja jela i pića, ugostiteljstvo (trajanje 2 mj.)

EU 4 Europska unija (poticaji), program Europske unije, program za konkuriranje za sredstva europskih fondova, radionica za implementaciju projekata za natječaj prema EU fondovima

PROMET 4 KV vozač, vezano za vozačke kategorije, u HŽ-u pomoćnik strojovoñe

ZAŠTITAR 4 Tečaj za zaštitara, zaštitar, zaštitarska služba VINARSTVO I VOĆARSTVO

4 Tečaj za vinare, vinogradarstvo i podrumarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, voćar

OBRAZOVANJE 3 Licenca za obrazovanje učenika u struci, Crolist-knjižničarski program za OŠ i SŠ, seminar čitanje i pisanje za kritičko mišljenje

ISO CERTIFIKAT 3 Certifikat ISO 9001 22000 kvaliteta i sigurnost hrane, certifikat za internog auditora u sustavu ISO, ISO sustav

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ

2 Magisterij na grañevinskom fakultetu, postdiplomski studij medicine

DIZAJN 2 WEB dizajn, grafički dizajn OSTALO (programi koje je navela samo jedna osoba)

21 Agent nekretninama, završetak OŠ, gljivarstvo, obuka za NATO, plesni tečaj, profesionalni vatrogasac, rad s invalidima, seminar povodom izmjene carinskog zakona, komunikacijske vještine, UNICEF program za sprečavanje nasilja meñu djecom, usavršavanje za dadilje, pečatorezac, za trenera, za naftnu industriju,

9

pisanje projekata, IS certifikat za zapošljavanje u inozemstvu, interni auditor, SAP, tečaj za mentora, učenje u Centrix-u, za trenera

NERAZVRSTANO 8 Certifikat, ne mogu reći, postdiplomski tečaj, Pravni fakultet Zagreb, prekvalifikacija, stručno usavršavanje, tečaj prema projektu-tehnologije, za primjenu programa

UKUPNO 185

1.3. USTANOVE U KOJIMA SU POHAðALI PROGRAME OBRAZOVANJA ODRASLIH

Trećina osoba (31,3%) koje su pohañale neki od programa u zadnje tri godine, pohañale su

taj program u pučkim učilištima i srednjim školama u Karlovačkoj županiji ili Veleučilištu u

Karlovcu. Dvije trećine (68,7 %) osoba školovalo se u nekim drugim ustanovama, uglavnom

izvan Karlovca. Rezultati su prikazani u tablici 7.

Tablica 7. Ustanove u kojima su sudionici pohañali programe obrazovanja u zadnje tri godine

USTANOVA BROJ OSOBA POSTOTAK Ivora 11 6,1 Veleučilište u Karlovcu 11 6,1 POU Pouka 10 5,5 HOK Karlovac 5 2,6 Tehnička škola 4 2,2 Učilište Svijet 3 1,6 Zajednica tehničke kulture 2 1,1 POU Mencl 2 1,1 POU Lingua 1 0,6 POU Ozalj 1 0,6 Prirodoslovna škola 1 0,6 Medicinska škola 1 0,6 Gimnazija Bernardina Frankopana

1 0,6

Ekonomsko-turistička škola 1 0,6 POU Ogulin 1 0,6 Obrtnička i tehnička škola Ogulin

1 0,6

POU Marković 1 0,6 Neka druga 123 68,3 UKUPNO 180 100 %

Od nekih drugih ustanova sudionici su navodili slijedeće (upisano onako kako su sudionici govorili): Algebra, autoškola, Baltazar Krčelić Zaprešić, Berlitz, Bolnica Duga Resa, Bolnica Karlovac, Bolnica Vuk Vrhovac Zagreb, Carrier, Centar za civilnen inicijative, Dom HV u Karlovcu, Društveno veleučilište, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Učilište vatrogasac, Državni arhiv Zagreb, Educa Rijeka, Ekonomski fakultet Rijeka, Forum za slobodu odgoja, Galbanum u Zagrebu, HOK Zagreb, Gimnazija Karlovac, Gradska knjižnica

10

Karlovac, Grañevinska škola u Zagrebu, Hanfa, HEP, HGK, Hrvatske šume, HT, HŽ, Savez energetičara Zagreb, inozemstvo, Instruktažni centar Varaždin, Italija, Karlovački nogometni savez, KBC Rebro, King ICT, London, kod poslodavca, Medicinski fakultet, Ministarstvo i Europska komisija, Ministarstvo pravosuña, Ministarstvo rada i poduzetništva, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Ministarstvo uprave, Ministarstvo zdravstva, Mirakul, naftno rudarstvo u Zagrebu, Narodno učilište Rijeka, neka ustanova iz Koprivnice, nešto iz Zagreba, Obrtnička komora, HOK Bjelovar, HOK Rijeka, OŠ u Karlovcu, OŠ u Žakanju, OŠ I.B.Mažuranić u Ogulinu, OŠ Slunj, Otvoreno učilište Jastrebarsko, Policijska akademija, poljoprivredna agencija, POU Profokus Zagreb, Pravni fakultet u Zagrebu, riječko veleučilište, Royal self-international Sveta Nedjelja, GGF Zagreb, Srednja škola Sveti Duh, Strojarski fakultet Zagreb, sveučilišna klinika Zurich, Ekonomski fakultet Zagreb, Tango, Tehnička škola Zagreb, Tehničko veleučilište Zagreb, Tekstilna škola Rijeka, TUV Croatia, Beauree veritas Lovran, u Petrinji, u prostorijama općine, u prostorijama HAK-a, u različitim bolnicama, studij u Sloveniji, u Zagrebu kod Cibone, Hypo Centar Zagreb-organizirala carinska uprava, u Ženskoj grupi Korak, Učiteljski fakultet, Udruga za kreativni razvoj Domaći, Veleučilište u Križevcima, Veleučilište Zvonimir u Zagrebu, Visoka policijska škola, Visoka škola za Sigurnost Zagreb, Visoka škola za strojeve u Zagrebu, vojna škola, WISI u Austriji, Zagreb inspekt obrazovanje, Zavod za toksikologiju Zagreb, Kontrol biro.

1.4.TRAJANJE PROGRAMA

Najveći broj programa koji su pohañali sudionici trajao je od 1 – 6 mjeseci (53,6 %). Čak 28,7

% sudionika se pohañalo programe koji su trajali duže od 1 godine, a bilo je i programa koji

su trajali od svega nekoliko dana do jednog mjeseca (14,9%).

Tablica 8. Trajanje programa obrazovanja odraslih koje su sudionici pohañali u zadnje tri godine.

TRAJANJE BROJ ISPITANIKA POSTOTAK Do 1 mjeseca 27 14,9 % 1 – 6 mjeseci 97 53,6 % 7 – 12 mjeseci 5 2,8 % 12 mjeseci i više 52 28,7 % UKUPNO 181 100 %

11

0

10

20

30

40

50

60

do 1 mj 1-6 mj 6-12 mj 12 i više mj

postotak osoba

1.5. FINANCIRANJE OBRAZOVANJA SUDIONIKA U ZADNJE TRI GODINE

Podjednakom broju osoba obrazovanje je financirao poslodavac (36,9 %) ili su obrazovanje

platili sami (35,8 %). Za 6,3 % osoba obrazovanje je platio neki član obitelji, a za 5,1 %

Hrvatski zavod za zapošljavanje. Od ostalih ustanova obrazovanje je najčešće financiralo

neko od Ministarstava (7,5 %)

Tablica 9. Financiranje obrazovnih programa koje su sudionici pohañali u zadnje tri godine

TKO JE FINANCIRAO?

BROJ OSOBA POSTOTAK

Poslodavac 65 36,9 % Samostalno 63 35,8 % Neko od Ministarstava

15 8,5 %

Roditelji/čl. obitelji 11 6,3 % HZZ 9 5,1 % EU 4 2,3 % Karlovačka županija 3 1,7 % Ostalo 6 3,4 % UKUPNO 176 100 %

1.6. ZADOVOLJSTVO ZAVRŠENIM PROGRAMOM

Sudionici općenito visoko procjenjuju zadovoljstvo završenim programima. Njih 82,8 %

izjavilo je da je zadovoljno ili donekle zadovoljno završenim programom, a samo 4% da je

nezadovoljno ili donekle nezadovoljno. Rezultati su prikazani u tablici 10.

12

Tablica 10. Zadovoljstvo sudionika završnim programom obrazovanja odraslih.

ODGOVOR BROJ ISPITANIKA POSTOTAK Zadovoljan/a 81 46,6 % Donekle zadovoljan/a 63 36,2 % Ni zadovoljna/a ni nezadovoljan/a

23 13,2 %

Donekle nezadovoljan/a 4 2,3 % Nezadovoljan/a 3 1,7 % UKUPNO 174 100 %

05

101520253035404550

zado

volja

n

done

kle za

d.

ni zad

ni n

ezad

.

done

kle ne

zad.

neza

dovo

ljan

postotak osoba

13

2. NEREALIZIRANE NAMJERE POHAðANJA PROGRAMA OBRAZOVANJA ODRASLIH U ZADNJE TRI GODINE

2.1. BROJ OSOBA I RAZLOZI ODUSTAJANJA OD ŠKOLOVANJA Pretpostavili smo da se dio grañana htjelo školovati u okviru obrazovanja odraslih zadnje tri

godine, ali iz nekog razloga nisu bili u mogućnosti. Četvrtina sudionika (25,8%) je izjavilo da

je namjeravalo upisati neki program, ali ipak nije (Tablica 11). Glavni problemi zbog kojeg su

odustajali od školovanje su nedostatak financija (43,3%), nedostatak vremena (23,9%) i

nemogućnost putovanja ili nepostojanje ustanove koja program u blizini stanovanja (13,8%)

Tablica 11. Broj sudionika koju su izjavili da su u zadnje tri godine namjeravali upisati neki program obrazovanja odraslih, ali nisu imali mogućnost:

NAMJERA BROJ SUDIONIKA POSTOTAK DA 258 25,8 % NE 743 74,2 %

Ukupno 1001 100 % Tablica 12. Razlozi zbog kojih sudionici nisu upisali neki od željenih programa u zadnje tri godine (mogućnost davanja više odgovora)

RAZLOG BROJ OSOBA POSTOTAK Nisam imao/la novca 136 42,9 Nisam imao/la vremena 77 24,2 Niti jedna ustanova u mojoj blizini ne provodi program koji sam želio/a

30 9,5

Bolest ukućana ili osobna 17 5,4 Nemam mogućnosti putovanja do ustanove koja provodi školovanje

14 4,4

Zbog malog djeteta 4 1,3 Poslodavac mi nije htio platiti 4 1,3 Prestar/a sam za dodatno obrazovanje

4 1,3

Nemam interesa za dodatno obrazovanje

2 0,6

Dodatno obrazovanje mi neće pomoći u životu

2 0,6

Nešto drugo 27 8,5 UKUPNO 317 100 %

14

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

novac

vrije

me

nema us

tano

ve

bolest

putova

nje

dijete

poslodav

ac

starost

interes

neće pom

oći

nešto drug

o

postotak osoba

Od nekih drugih razloga ispitanici su navodili slijedeće: burza nije više imala mjesta za druge, dokumenti ostali u BiH, HZZ ne ispunjava svoj posao, interneta nije bilo u to doba, kćer je u prioritetu za obrazovanje, nadao sam se-ali ništa od toga, ne paše mi zbog radnog vremena, nedostatak novca u ustanovama, neinformiranost, nije bilo informacija, nije bilo predavanja-a ja sam se upisao, nisam bio pogodan za to, nisam imala vremena jer sam u to vrijeme završavala program koji sam završila, nisam imao dovoljno bodova za upad, nitko mi ništa nije ponudio, obaveze na poslu, obiteljske obaveze, ostala trudna, pojavila se interaktivna mogućnost učenja jezike što je bila bolja varijanta (doma na računalu), prekratko je prijavljena na burzi, puno ljudi je završilo-a nije dobilo posao, rekli su mi da sam prestara, rekli su mi na HZZ-u da mi mogu platiti samo neka niža zvanja, smjenski rad, zavod za zapošljavanje nije nudio ništa za mene, zbog obaveza na fakultetu, zbog posla 2.2. PROGRAMI KOJE SU NAMJERAVALI UPISATI Sudionici su se najviše namjeravali usavršavati na području informatike. Njih 81 je izjavilo da

je namjeravalo upisati neki program iz tog područja. Strane jezike je namjeravalo upisati 39

sudionika, a zatim prema interesu sudionika slijede programi iz područje ekonomije (19

sudionika) i ugostiteljstva (19 sudionika).

15

Tablica 13. Programi koje su sudionici namjeravali upisati u zadnje dvije godine, ali nisu imali mogućnosti pohañanja.

PODRUČJE BROJ OSOBA

NAVOD SUDIONIKA

INFORMATIKA 81 ECDL, informatički tečaj, mrežni administrator, programer, CISCO akademija, Internet, Oracle baza podataka, photoshop, računalni operater

STRANI JEZICI 39 Engleski jezik, njemački, talijanski, francuski, slovenski PODRUČJE EKONOMIJE

19 Dodatni tečaj za ekonomista, trgovac, knjigovodstvo, komercijalist, ekonomist, računovodstvo

UGOSTITELJSTVO 19 Kuhar, doškolovanje za ugostitelja, konobar, pomoćni kuhar, slastičar, tečaj za kuhanje, za gastronomiju, pekar

MEDICINA, ZDRAVLJE, NJEGA

18 Aromaterapija, masaža, doškolovanje za medicinsku struku, farmaceutski tehničar, rehabilitacija, njegovateljica, tečajevi reanimacije, fitoterapeut

IZVANREDNI STUDIJ

16 Turistički menadžment, ekonomija, elektrotehnički fakultet, Veleučilište u Velikoj Gorici, menadžment, lovstvo i zaštita prirode, strojarstvo, viša medicinska, Veleučilište u Karlovcu-sigurnost na radu, poduzetništvo, elektrotehnika, viša trenerska

INSTALACIJE I STROJARSTVO

9 Strojarski tehničar, monter za plinske instalacije, ljevarstvo, prekvalifikacija vezana uz strojarstvo, serviser plinskih bojlera, srednja škola metalni smjer, varioc

PROMET 6 C kategorija, vozač, tečaj za željeznički promet DIZAJN 5 Grafički dizajn, web dizajn GRAðEVINA 5 Dizaličar, majstorski ispit za zidara, prekvalifikacija za

grañevinarstvo, bagerist POLJOPRIVREDA 5 Proizvodnja mlijeka, poljoprivreda, poljoprivredni smjer-

unapreñenje, cvjećarstvo, vezano uz vrt, voćarstvo OBRAZOVANJE I ODGOJ

5 Škola brzog čitanja, odgajateljica, dadilja

ELEKTROTEHNIKA 3 Srednja škola elektro smjer, vezano uz elektrotehniku ZAŠTITAR 3 zaštitar POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ

2 Farmakologija, ekonomija

OSTALO (programi koje je navela samo jedna osoba)

15 CFA, fotografija, pčelar, policijska akademija, sobarica, PRINCE 2, upravljanje rizicima, radno pravo, šnajderica, tehnički crtanje, šumarski tehničar, voñenje projekata, dimnjačar, policijski službenik, spremačica

NERAZVRSTANO 6 Državna škola za instruktora, neku srednju stručnu spremu, nešto od Pouke, pomaganje ljudima, subspecijalizacija, tečaj domaćinstva

Ne znam, bilo što 13 Bilo što, samo da se zaposlim

8

16

3. NAMJERA POHAðANJA PROGRAMA OBRAZOVANJA ODRALIH U IDUĆE DVIJE GODINE

3.1. BROJ OSOBA I RAZLOZI IZ KOJIH BI SE ŠKOLOVALI U iduće dvije godine 18% sudionika namjerava upisati neki program obrazovanja odraslih

(Tablica 14). Najčešće se za školovanje odlučuju radi lakšeg zapošljavanja (32,2%) ili zato

što im znanja trebaju na sadašnjem poslu (24,4%). Relativno veliki broj osoba odlučuje se na

školovanje zbog vlastitih interesa, njih 28,9 % (Tablica 15.)

Tablica 14. Broj sudionika koji namjeravaju upisati neki program za obrazovanje odraslih u iduće dvije godine.

NAMJERA BROJ SUDIONIKA POSTOTAK DA 180 18 % NE 821 82 %

Ukupno 1001 100 % Tablica 15. Razlozi iz kojih sudionici namjeravaju upisati neki program obrazovanja odraslih u iduće dvije godine.

RAZLOG (ponuñeni odgovori) BROJ OSOBA POSTOTAK Lakše zapošljavanje 58 32,2 % Osobni interesi 52 28,9 % Trebaju mi nova znanja na sadašnjem poslu

45 25 %

Želim promijeniti posao 12 6,7 % Mogućnost dodatne zarade 5 2,8 % Za vlastiti obrt 2 1,1 % Nešto drugo 6 3,3 % UKUPNO 180 100 %

17

0

5

10

15

20

25

30

35

lakše za

pošljav

anje

osob

ni in

teresi

nova

zna

nja na

pos

lu

prom

jena

pos

la

doda

tna za

rada

vlas

titi o

brt

nešto drug

o

postotak osoba

Od nekih drugih razloga sudionici su navodili: nadogradnja cjeloživotnog učenja, čovjek mora ulagati u sebe, nisam zadovoljan sadašnjom situacijom, pisanje projekata za udruge civilnih društava i udruge proistekle iz domovinskog rada, zbog ruralnog turizma i razvoja, zbog ulaska u EU. 3.2 PROGRAMI KOJE SUDIONICI NAMJERAVAJU UPISATI U IDUĆE DVIJE GODINE Najveći broj sudionika namjerava upisati neki program vezan uz informatičko obrazovanje

(51 osoba) ili neki strani jezik (28 osoba). Izvanredni studij namjerava upisati 18 osoba, neki

program iz područja ekonomije 16 osoba. Neki namjeravaju upisati neki program, ali još ne

znaju koji, njih ukupno 21.

Tablica 16. Programi koje sudionici namjeravaju upisati u iduće dvije godine.

PODRUČJE BROJ

OSOBA NAVOD SUDIONIKA

INFORMATIKA 51 ECDL, informatički tečaj, Internet, programiranje, operater računala, microsoft certifikati, mrežni profesionalac i administrator, Oracle baza podataka, tečaj kompjuterskog crtanja

STRANI JEZICI 28 Talijanski, engleski, njemački, francuski IZVANREDNI STUDIJ

18 Veleučilište u Velikoj Gorici, ekonomija, Kineziološki fakultet, turizam, kriminalistika, lovstvo i zaštita prirode, poslovno upravljanje, prometni fakultet, ugostiteljstvo, Veleučilište u Karlovcu, strojarstvo, viša trenerska, viša medicinska

PODRUČJE EKONOMIJE

16 Knjigovodstvo, komercijalist, trgovački smjer, računovodstvo

GRAðEVINA 7 Dizaličar, za grañevinske strojeve, grañevinarstvo-usavršavanje, krovopokrivač

POLJOPRIVREDA 7 Cvjećarstvo, vrtlarstvo, nešto od poljoprivrede, neki poljoprivredni smjer, tečaj za poljoprivrednika, voćarstvo, vinogradarstvo

UGOSTITELJSTVO 4 Pomoćni kuhar, ugostiteljski, kuhar, pekar, slastičar

18

MEDICINA, ZDRAVLJE, NJEGA

4 Njegovateljica, maser

INSTALACIJE I STROJARSTVO

3 Prekvalifikacija za metalna zanimanja, varioc, vodoinstalater

PROMET 2 C kategorija, vozač OBRAZOVANJE I ODGOJ

3 Škola brzog čitanja, rad s djecom, dadilja

ELEKTROTEHNIKA 3 Elektro zanimanja, vezano uz elektrotehniku FRIZER frizerka POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ

4 Doktorat, farmakologija, menadžment u strojarstvu, postidiplomski na Ekonomskim fakultetu

OSTALO (programi koje je navela samo jedna osoba)

16 ADR, krojačica, marketing, pozorno inženjerstvo pri Grañevinskom fakultetu u Zagrebu, Prince 2, rad na CMC, radno pravo, tečaj fotografije, tečaj za tekstil, tečaj za rad sa pametnim pločama, šumarski tehničar, mlinar, osobni asistent, za policajca, zaštitar, dizajn

NERAZVRSTANO 10 Državni ispit, licenca, ovisi o ponudi, politika, prekvalifikacija, seminari vezani uz struku, edukacija za menadžera, uža specijalizacija, voditelj u firmi, u vezi firme

Ne znam, bilo što 19 Bilo što, samo da se zaposlim

2

3.3 TKO ĆE FINANCIRATI OBRAZOVANJE? Najveći broj osoba namjerava školovanje samostalno financirati (71,1%). Samo 11,1% se

nada da će školovanje platiti poslodavac, a 6,7 % očekuje potporu HZZ-a. (Tablica 17.).

Tablica 17. Planirani izvor financiranja školovanja sudionika u iduće dvije godine

IZVOR FINANCIRANJA BROJ OSOBA POSTOTAK Samostalno 128 71,1 Poslodavac 20 11,1 HZZ 12 6,7 Roditelji 4 2,2 Udruga umirovljenika 2 1,1 EU 2 1,1 Besplatno je 1 0,5 Država 1 0,5 MUP 1 0,5 Županija 1 0,5 Netko drugi 8 4,4 UKUPNO 180 100 %

19

0

10

20

30

40

50

60

70

80

samos

talno

poslod

avac

HZZ

roditelji

udruga

umiro

vljenika

EU

besp

latno je

drža

va

MUP

župa

nija

netko drug

i

postotak osoba

4. POZNAVANJE USTANOVA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI.

Sudionici su trebali navesti za koje su sve škole ili ustanove koje provode obrazovanje

odraslih u Karlovačkoj županiji čuli. Odgovori im nisu navoñeni nego su se samo trebali

prisjetiti što više ustanova. Postotak je računat u odnosu na ukupan broj sudionika (N=1001)

Čak 44,2% sudionika nije čulo niti za jednu ustanovu za obrazovanje odraslih u Karlovačkoj

županiji. Najviše sudionika čulo je za Veleučilište u Karlovcu (22,8%). Od strukovnih škola

najpoznatije su Trgovačko ugostiteljska škola (8,7%) i Tehnička škola (8,5%), a slijede ih

pučka učilišta: Lingua (8,4%), Ivora (7,3%) i Pouka (6,8%).

Tablica 18. Ustanove za obrazovanje odraslih u Karlovačkoj županiji za koje su sudionici čuli.

USTANOVA BROJ OSOBA POSTOTAK Niti jedna 422 42,2 Veleučilište u Karlovcu 228 22,8 Gimnazija Karlovac i B.F. u Ogulinu 116 11,6 Trgovačko-ugostiteljska škola 87 8,7 Tehnička škola 85 8,5 POU Lingua 84 8,4 POU Ivora 73 7,3 POU Pouka 68 6,8 Šumarska i drvodjelska škola 56 5,6 Medicinska škola 47 4,7 MIOŠ 44 4,4 HOK Karlovac 41 4,1 Ekonomsko- turistička škola 38 3,8 POU Mencl 29 2,9 POU Duga Resa 26 2,6 POU Marković 17 1,7 Prirodoslovna škola 15 1,5 Učilište „Svijet“ 13 1,3 Zajednica tehničke kulture 7 0,7 OC Marković 7 0,7

20

Ferial 4 0,4 PI škola za informatiku 3 0,3 Srednja škola Duga Resa 3 0,3 Centar za obrazovanje branitelja 3 0,3 Algebra 2 0,2 POU Ogulin 2 0,2 POU Ozalj 1 0,1 Centar za mlade Grabrik 1 0,1 Open it 1 0,1 Targ 1 0,1 HGK 1 0,1 Obrtnička i tehnička škola Ogulin 1 0,1

5. POZNAVANJE MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA OBRAZOVANJA ODRASLIH Kako bi se ljudi što više uključivali u obrazovanje odraslih potrebno je da poznaju i

mogućnosti financiranja obrazovanja, s obzirom da kao jedan od čestih razloga ne upisivanja

programa navode nedostatak financija. Prilikom ispitivanja sudionicima nisu čitani mogući

odgovori, a svaki je sudionik mogao navesti više izvora financiranja tj. navesti što misli tko bi

sve mogao financirati školovanje ili prisjetiti se za koje je izvore financiranja čuo. Postotak je

izračunat u odnosu na ukupan broj sudionika istraživanja (N=1001).

Čak 32% ispitanika ne zna tko bi mogao financirati obrazovanje odraslih. Gotovo isto toliko

smatra da bi školovanje mogao platiti poslodavac (30,9%) ili HZZ (30,8%). Pomoć nekog od

Ministarstava očekuje 10,1% osoba,a pomoć udruga 5%. Odreñeni broj ljudi smatra da bi

neka jedinica lokalne uprave mogla financirati školovanje: grad (3,2%), županija (3,1%),

općina (1,5%) ili navode samo „lokalna uprava“ (0,7%). Ukupno 8,6% osoba smatra da bi

lokalne uprava trebala pružiti pomoć financiranju obrazovanja odraslih.

Tablica 19. Izvori financiranja obrazovanja odraslih za koje su sudionici čuli i za koje smatraju da bi trebali financirati obrazovanje odraslih.

IZVOR FINANCIRANJA BROJ OSOBA POSTOTAK Ne znam 320 32 % poslodavac 309 30,9 % HZZ 308 30,8 % Ministarstva 101 10,1 % Udruge 50 5 % Država 41 4,1 % EU 41 4,1 % Grad 32 3,2 % Županija 31 3,1 % Općina 15 1,5 % Lokalna uprava 7 0,7 %

21

HGK 3 0,3 % Vojska 3 0,3 % POU 3 0,3 % HOK 2 0,2 % Crkva 2 0,2 % Banke (krediti) 2 0,2 % CZSS 1 0,1 %

0

5

10

15

20

25

30

35

ne z

nam

posl

odav

ac

HZZ

min

ista

rstv

a

udru

ge

drža

va EU

župa

nija

grad

opći

na

loka

lna

upra

va

HG

K

vojs

ka

PO

U

HO

K

crkv

a

bank

e

CZS

S

postotak osoba

22

6. OCJENA PONUDE PROGRAMA OBRAZOVANJA ODRASLIH U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI

Sudionici ponudu programa za obrazovanje odraslih u Karlovačkoj županiji ocjenjuju

uglavnom osrednje, 56,8% ispitanika ocjenjuje ponudu sa ocjenom 3 na skali od 1 do 5 gdje

1 znači da je ponuda jako loša, a 5 da je jako dobra.. Ocjenu 1 – 2 daje 18,6 % sudionika, a

ocjenu 4 – 5, nešto više, 24,9 % (Tablica 20.)

Tablica 20. Ocjena ponude programa za obrazovanje odraslih u Karlovačkoj županiji na skali od 1 do 5.

OCJENA BROJ OSOBA POSTOTAK 1 (jako loša) 75 7,8

2 108 10,8 3 569 56,8 4 166 16,6

5 (jako dobra 83 8,3 UKUPNO 1001 100 %

0

10

20

30

40

50

60

1 2 3 4 5

postotak osoba

23

7. PROCJENA VAŽNOSTI ŠKOLOVANJA U ODRASLOJ DOBI

Većina sudionika (50,5 %) smatra da je jako važno školovati se u odrasloj dobi, a svega 5,1% smatra da nije važno ili uopće nije važno školovati se u odrasloj dobi. Tablica 21. Ocjena važnosti školovanja u odrasloj dobi

OCJENA BROJ OSOBA POSTOTAK 1 (uopće nije važno) 22 2,2

2 29 2,9 3 161 16,1 4 283 28,3 5 (jako je važno) 506 50,5 UKUPNO 1001 100 %

0

10

20

30

40

50

60

1 2 3 4 5

postotak osoba

24

RASPRAVA U zadnje tri godine čak je 17,4 % (174 osobe) ispitanih osoba pohañalo neki program za

obrazovanje odraslih, bilo da se radi o kratkom usavršavanju, tečaju, prekvalifikaciji,

osposobljavanju, polaganju ispita za kakvu licencu ili izvanrednom studiju. U obrazovanje

odraslih uključivale su se više zaposlene osobe (72, 4%) od nezaposlenih (17,2%). Ako

znamo da stjecanje novih znanja i vještina pomaže u traženu novog zaposlenja i povećava

zapošljivost, za očekivati bi bilo da se više nezaposlenih osoba uključuje u obrazovanje

odraslih. Jedan od razloga možda leži u polaznicima preskupim programima, jer čak 42,9 %

sudionika istraživanja navodi nedostatak novca kao razlog zbog kojeg odustaje od

školovanja u odrasloj dobi. Podjednaki broj muškaraca i žena se uključuje u obrazovanje

odraslih, kao i podjednaki broj polaznika raznih dobnih skupina. No, razlike postoje u stupnju

obrazovanja osoba koje su se pohañale programe obrazovanja u zadnje tri godine. Čak 41,4

% anketiranih polaznika obrazovanja odraslih čine osobe sa završenom višom ili visokom

školom, a samo 2,9 % osobe sa završenom samo osnovnom školom. Podatak da se u

obrazovanje odraslih manje uključuju osobe koje su nezaposlene i koje imaju niži stupanj

obrazovanja govori o potrebi usmjeravanja kampanje o važnosti ulaganja u cjeloživotno

učenje upravo prema tim skupinama, kako je projektom i planirano.

Sudionici u pohañali različite programe obrazovanja odraslih. Najviše programa bilo je iz

područja informatike (34 osobe) i ekonomije (20 osoba) te osoba koje su upisale neki

izvanredni studij (18 osoba). No, svega 57 osoba je upisalo neki program u Karlovačkoj

županiji. Uglavnom su se školovali u Zagrebu, ali i u drugim gradovima u Republici Hrvatskoj.

Nekoliko osoba se školovalo čak i u drugim državama (Austrija, Slovenija, Švicarska, Velika

Britanija).

Školovanje sudionika podjednako su plaćali poslodavci (36,9%) i sami polaznici (35,8), a

programi su uglavnom trajali do 6 mjeseci.

Četvrtina sudionika (25,8%) navodi da je u zadnje tri godine namjeravalo upisati neki

program za obrazovanje odraslih, ali je odustalo od te namjere. Kao što je već navedeno,

uglavnom odustaju zbog nedostatka novca (42,9%), zbog nedostatka vremena (24,2%) te

zbog udaljenosti ustanove od mjesta stanovanja, posebno u slučaju nemogućnosti putovanja

(ukupno 13,9%). Znajući razloge zbog kojih ljudi odustaju obrazovanja, vrijedi razmisliti o

mogućnostima uklanjanja tih prepreka, kako bi se obrazovanje odraslih učinilo što

dostupnijim. Sudionici su namjeravali upisati različite programe, no najviše ipak programe iz

područja informatike (81 osoba), stranih jezike (39 osoba) te ekonomije (19 osoba) i

ugostiteljstva (19 osoba).

25

U iduće dvije godine 18% ispitnih osoba namjerava upisati neki program obrazovanja

odraslih. Opet su to programi iz područja informatike (51 osoba), stranih jezika (28 osoba),

izvanredni studij (18 osoba) te područje ekonomije (16 osoba). Sudionici shvaćaju im je

obrazovanje potrebno za zadržavanje posla ili lakše zapošljavanje pa je to glavni razlog zbog

kojega se namjeravaju školovati. S druge strane dio sudionika bi se uključio u obrazovanje iz

svojih osobnih interesa (28,9 %). Svoje školovanje uglavnom planiraju platiti sami (71, 1%).

Manji dio njih očekuje pomoć poslodavaca (11,1 %) ili HZZ-a (6,7 %).

Može se reći da su sudionici općenito malo upoznati sa ustanovama za obrazovanje odraslih

u Karlovačkoj županiji. Čak 42,2% ispitnih osoba nije čulo niti za jednu ustanovu za

obrazovanje odraslih. Najviše njih je čulo za Veleučilište u Karlovcu (22,8%). Za strukovne

škole ili za neko od pučkih učilišta čulo je manje od 10 % sudionika. Taj podatak govori o

potrebi snažnije promocije samih ustanova, a time i programa koje nude. Takoñer bi trebalo

poraditi i na samoj ponudi programa, s obzirom da više od pola ispitanika (56,8 %) ponudu

programa u Karlovačkoj županiji ocjenjuje sa osrednjom ocjenom, tj. sa 3 na skali od 1 do 5.

Unatoč svemu tome 78, 8 % sudionika procjenjuje da je važno školovati se u odrasloj dobi, a

samo 5,1 % da nije važno što govori o dobroj polaznoj točci za dalje poticanje ljudi na

ulaganje u vlastito obrazovanje s ciljem ostvarenja vlastitih interesa ili povećavanja

zapošljivosti.

ZAKLJUČAK

Rezultati provedenog istraživanja potvrñuju potrebu za promocijom cjeloživotnog učenja s

obzirom da se vrlo malo osoba sa nižim stupnjem kvalifikacija te onih nezaposlenih uključuje

u programe obrazovanja odraslih. Takoñer je potrebno poraditi na promociji samih ustanova

za obrazovanje odraslih i programa koje nude kao i poboljšati i obogatiti ponudu programa.

Poseban naglasak pri tome treba staviti na napore da se programi učine što dostupnijima

stanovnicima Karlovačke županije, pogotovo u smislu traženja alternativnih načina

financiranja ili sufinanciranja obrazovanja odraslih za polaznike.