F

Prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš REKTOR

I Z V J E Š Ć E O R A D U

za razdoblje

od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2010.1

Zagreb, listopad 2011.

1 Pri sastavljanju ovoga izvješća korišteni su pisani prilozi:

−−−− prof. dr. sc. Bojana BaletićaBojana BaletićaBojana BaletićaBojana Baletića, prorektora za razvoj i prostorno planiranje

−−−− prof. dr. sc. Tonka ĆurkaTonka ĆurkaTonka ĆurkaTonka Ćurka, prorektora za poslovanje do 30. studenoga 2010.

−−−− prof. dr. sc. Vesne VašičekVesne VašičekVesne VašičekVesne Vašiček, prorektorice za poslovanje od 1. prosinca 2010.

−−−− prof. dr. sc. Melite KovačevićMelite KovačevićMelite KovačevićMelite Kovačević, prorektorice za znanost i tehnologiju

−−−− prof. dr. sc. Ljiljane Ljiljane Ljiljane Ljiljane PinterPinterPinterPinter, prorektorice za studije i upravljanje kvalitetom do 30. studenoga 2010.

−−−− prof. dr. sc. Blaženke DivjakBlaženke DivjakBlaženke DivjakBlaženke Divjak, prorektorice za studije i studente od 1. prosinca 2010.

−−−− prof. dr. sc. Ksenije TurkovićKsenije TurkovićKsenije TurkovićKsenije Turković, prorektorice za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju. Izravnu stručnu pomoć pružili su Jadranka Andrić, Lucija Barjašić, Anita Bocak, Lucia Brajković, Zvonimira Brašić, Martina Cvitanović, Tamara Dagen, Marijana Drempetić, Deniza Drusany, Tamara Gobo, Živko Ivanda, Sandra Kramar, Sandra Kučina-Softić, Monika Ljubičić, dr. sc. Hrvoje Mataković, Davor Mavrić, Arijana Mihalić, mr. sc. Slaven Mihaljević, Valentina Novak, Paula Pavletić, dr. sc. Vlatka Petrović, Željka Pinter, Katarina Prpić, Magdalena Rendula, mr. sc. Josip Slugan, Olga Šarlog Bavoljak, Mira Šćurić, Mirjana Zubak

2

1. UVODNE NAPOMENE

Protekle 2009. i 2010. godine, na koje se odnosi ovo izvješće, pokazale su svu složenost okolnosti u

kojima Sveučilište prolazi kroz promjene i procese karakteristične za današnje stanje visokog

obrazovanja.

Kao što pokazuju mnoge pojedinosti samog Izvješća, Sveučilište je s jedne strane intenzivno nastavilo

reformu studijskoga sustava, povećalo je i kvantitativno i kvalitativno svoju prisutnost u

međunarodnim istraživačkim i visokoobrazovnim programima, započelo je sustavno povezivanje

svojih istraživačkih kapaciteta i djelatnosti, napravilo je pomake u sređivanju svojega upravljačkog i

poslovno-financijskog sustava, održalo je visoki stupanj agilnosti u promišljanju i planiranju svoga

prostornog razvoja.

S druge strane, protekle smo se godine suočili sa situacijama u kojima su se pojedine teme

manifestirale na izoštren, ogoljen, ponekad i dramatičan način. Spomenimo studentske prosvjede

zbog diplomskih studija i školarina, učeničke prosvjede vezane uz državnu maturu kao i posljedice tih

prosvjeda, napore za poboljšanje stanja studentskoga standarda na Sveučilištu u Zagrebu, izoštravanje

nedoumica o uključivanju hrvatske akademske zajednice u europsku mrežu mobilnosti studenata i

nastavnika, zastoj u realizaciji plana prostornog razvoja Sveučilišta, akciju Indeks i percepciju akcije na

Sveučilištu i u široj javnosti, sve do suočavanja s izrazito otežanim uvjetima rada i poslovanja

Sveučilišta, posebno ostvarivanja zacrtanih planova njegovog razvoja u okolnostima nastupajućih

proračunskih restrikcija uzrokovanih globalnom gospodarskom recesijom.

Tekst koji slijedi pokušaj je sustavnoga prikaza konkretnih činjenica te rada i odluka sveučilišnih

tijela, a tako i analitičkoga sagledavanja ključnih otvorenih pitanja, preokupacija i dilema s kojima se

Sveučilište, posebno njegovo aktualno čelništvo, trenutačno suočava. Pobliže, u 2. poglavlju prikazan

je rad sveučilišnih tijela te odgovarajuće zakonske i statutarne podloge; 3. poglavlje donosi prikaz

pokazatelja i odluka o preddiplomskim i diplomskim studijima, dok je mobilnost studenata i

nastavnika prikazana u 4. poglavlju. Iscrpan prikaz istraživačkih aktivnosti, uključujući i doktorske

studije kao i teme vezane uz transfer tehnologije, može se naći u 5. poglavlju, dok je međunarodna

suradnja obrađena u 6. poglavlju. Prikaz financijskoga poslovanja Sveučilišta nalazi se u 7. poglavlju,

dok je 8. poglavlje posvećeno aktualnim temama njegova prostornog razvoja. Konačno, 9. poglavlje

uključuje, uz zaključne napomene, i pitanja i teme koje će, po mišljenju autora izvješća, biti u žarištu

sveučilišnih aktivnosti tijekom godine 2011.

3

2. ZAKONSKA I STATUTARNA PODLOGA, RAD SVEUČILIŠNIH TIJELA

2.1. Legislativa2.1. Legislativa2.1. Legislativa2.1. Legislativa

Temeljni pravni akti za rad Sveučilišta, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (dalje:

Zakon) i Statut Sveučilišta u Zagrebu (dalje: Statut), nisu se mijenjali tijekom dviju izvještajnih

godina. Tijekom druge polovice 2009. godine i 2010. godine pokrenuta je rasprava, na nekoliko

sastanaka s dekanima, sjednica Senata kao i na nizu sastanaka Rektorskoga kolegija u širem sastavu, o

preustroju Sveučilišta, posebice o promjenama sustava upravljanja, organizacijske sheme i pravnih

odnosa unutar Sveučilišta. Polazne rasprave u 2009. potaknute su i u konzultacijama s Ministarstvom

znanosti, obrazovanja i športa, u sklopu konzultacija vezanih uz pripremu novog zakonodavstva. One

su rezultirale materijalom Predložak za raspravu o Zakonu o sveučilištu koji je upućen i Ministarstvu

kao doprinos radu na nacrtu Zakona o sveučilištu. Nakon izbora rektora za mandat od 2010. do 2014.

godine u drugoj polovici 2010. pokrenute su rasprave o preustroju Sveučilišta u skladu s programom

izabranog rektora, koje su dovele do polaznoga dokumenta „Razvoj i preobrazba Sveučilištu u Zagrebu

– polazne pretpostavke“, usvojenog na sjednici Senata 21. prosinca 2010., kao polazišta za izradu

potpunog elaborata, strateškoga dokumenta i promjena Statuta tijekom 2011. godine.

Nakon usvajanja novog Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju u travnju

2009. godine uslijedila je intenzivna implementacija tog zakona na Sveučilištu unutar koje su do kraja

2010. i početkom 2011. godine doneseni sljedeći akti:

� Pravilnik o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu (20. travnja 2010.),

� Pravilnik o postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih,

diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u

Zagrebu (13. srpnja 2010.);

� Pravilnik o poslijediplomskim specijalističkim studijima Sveučilišta u Zagrebu (13. srpnja

2010.);

� Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu (18. siječnja 2011.).

Usvajanje ovih akata omogućio je jačanje sveučilišnoga sustava osiguranja kvalitete kao i postupan

prijelaz na novi način evaluacije i odobravanja studijskih programa na svim studijskim razinama u

skladu s navedenim zakonom.

4

2. 2. Sveučilišna tijela2. 2. Sveučilišna tijela2. 2. Sveučilišna tijela2. 2. Sveučilišna tijela

2.2.1.2.2.1.2.2.1.2.2.1. Rektorski kolegij u širem sastavuRektorski kolegij u širem sastavuRektorski kolegij u širem sastavuRektorski kolegij u širem sastavu

Tijekom 2009. i 2010. Rektorski kolegij u širem sastavu2 zadržao je statutarnu ulogu u

permanentnome upravljanju Sveučilištem, u pripremama prijedloga odluka za Senat kao i u

donošenju niza operativnih i provedbenih odluka. Kolegij je također na rektorovu inicijativu radio i

kao radna skupina za pripremu materijala vezanih uz rad na preobrazbi sveučilišta. U zadnjem

tromjesečju 2010. Kolegij je također pokrenuo sveučilišnu raspravu i aktivno sudjelovao u

formuliranju primjedbi i prijedloga na nacrte zakonskoga paketa iz visokog obrazovanja i znanosti

koje je Ministarstvo uputilo na javnu raspravu u listopadu 2010. te u tematskim raspravama i

planiranju djelatnosti o dugoročnijim temama. Kolegij je radio redovito, održavajući u pravilu tjedne

sastanke; u izvještajnome razdoblju održano je ukupno 75 sastanaka.

Članovi Kolegija, koji predstavljaju pojedina područja, svoje su djelovanje temeljili i na konzultacijama

s čelništvima, posebno dekanima, odgovarajućih sastavnica. Istodobno je rektor nastavio praksu

organiziranja izravnih sastanaka s čelnicima sastavnica na kojima su se, u pravilu, raspravljale pojedine

teme od strateškog interesa ili teme koje su u danome trenutku tražile operativne odgovore. Tijekom

izvještajnog razdoblja održano je deset takvih sastanaka.

2.2.2. Senat2.2.2. Senat2.2.2. Senat2.2.2. Senat

Senat je, sukladno Statutu, djelovao kao središnje sveučilišno tijelo na kojemu se donose odluke o

najvažnijim akademskim, istraživačkim, studijskim i financijsko-poslovnim pitanjima. Senat je u

protekle dvije godine održao 32 sjednice od čega 23 redovite, 7 izvanrednih i 2 svečane sjednice.

2.2.3. 2.2.3. 2.2.3. 2.2.3. Vijeća područjaVijeća područjaVijeća područjaVijeća područja

Vijeća područja su, u skladu sa statutarnim zadaćama i ovlastima, na svojim sjednicama raspravljala o

akademskim i evaluacijskim pitanjima, posebno o evaluacijama studijskih programa na svim

razinama, o postupcima odobravanja doktorskih tema, postupcima reizbora kao i o istraživačkim i

stručnim sveučilišnim djelatnostima. Brojčani prikaz održanih sjednica za pojedina vijeća dan je u

tablici 2.1.

2 U Kolegiju su uz rektora i prorektore radili: prof. dr. sc. Nada Čikeš, biomedicinsko područje, prof. dr. sc. Davor Romić,

biotehničko područje, prof. dr. sc. Darko Tipurić (od 1. listopada 2009. prof. dr. sc. Željko Potočnjak), društveno područje, prof. dr. sc. Miljenko Jurković (od 1. listopada 2009. prof. dr. sc. Damir Boras), humanističko područje, prof. dr. sc. Mladen Juračić (od 1. listopada 2010. prof. dr. sc. Amir Hamzić), prirodoslovno područje, prof. dr. sc. Vedran Mornar (od 1. listopada 2009. prof. dr. sc. Mladen Radujković), tehničko područje, red. prof. Mladen Janjanin, umjetničko područje, te Ivan Bota, predstavnik Studentskoga zbora.

5

Tablica 2.1. Sjednice Vijeća područja u 2009. i 2010. godini

2.2.4. Sveučilišni savjet 2.2.4. Sveučilišni savjet 2.2.4. Sveučilišni savjet 2.2.4. Sveučilišni savjet

Sveučilišni savjet3 održao je tijekom 2009. dvije sjednice na kojima se raspravljalo o ključnim

aktualnim temama s kojima se Sveučilište suočavalo u tome razdoblju, prije svega o upisnoj politici,

proračunu Sveučilišta, prostornome planiranju, akciji „Indeks“, istraživačkoj produktivnosti i

istraživačkome profilu Sveučilišta u Zagrebu itd. Savjet je u pravilu dao podršku djelovanju

sveučilišnih tijela i donesenim odlukama.

Novi saziv Sveučilišnoga savjeta4 imenovan je u drugoj polovici 2010. godine i, uz konstituirajuću

sjednicu, održao je do kraja 2010. dvije radne sjednice. Za predsjednicu Sveučilišnoga savjeta izabrana

je mr. sc. Gordana Kovačević, a za zamjenika prof. dr. sc. Hrvoje Šikić.

Sveučilišni savjet raspravljao je o nacrtima novih zakona iz područja visokog obrazovanja i znanosti,

stanju na Sveučilištu u Zagrebu te je upoznat s početkom rada na rekonstrukciji (promjenama) na

Sveučilištu u Zagrebu.

3 Sveučilišni savjet 2009. djelovao je u sastavu: prof. dr. sc. Branko Jeren, predstavnik Sveučilišta u Zagrebu, zamjenik

predsjednika, Milan Bandić, gradonačelnik, predstavnik Grada Zagreba, dr. sc. Ivan Čehok, gradonačelnik, predstavnik Grada Varaždina, prof. dr. sc. Mato Grgić, predstavnik Sveučilišta u Zagrebu, Gordana Kovačević, predstavnica Hrvatske gospodarske komore, prof. dr. sc. Biserka Nagy, predstavnica Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Stjepan Turek, predstavnik Hrvatske gospodarske komore, Šime Višić, predstavnik Studentskoga zbora, akademik Mirko Zelić, predstavnik Hrvatskoga sabora, prof. dr. sc. Tihana Žanić Grubišić, predstavnica Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ignac Lovrek, predstavnik Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Vida Demarin, predstavnica Hrvatskoga sabora. U radu Savjeta redovito sudjeluje rektor prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, bez prava odlučivanja. U radu Savjeta također su po potrebi sudjelovali i prof. dr. sc. Bojan Baletić, prorektor za razvoj i prostorno planiranje, prof. dr. sc. Tonko Ćurko, prorektor za poslovanje, prof. dr. sc. Melita Kovačević, prorektorica za znanost i tehnologiju, prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom, i prof. dr. sc. Ksenija Turković, prorektorica za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju. 4 Sveučilišni savjet koji je imenovan 2010. djeluje u sastavu:mr. sc. Gordana Kovačević, predsjednica, predstavnica Hrvatske

gospodarske komore, prof. dr. sc. Hrvoje Šikić, zamjenik predsjednice, predstavnik Sveučilišta u Zagrebu, akademik Željko Reiner, predstavnik Hrvatskoga sabora, prof. dr. sc. Gvozden Flego, predstavnik Hrvatskoga sabora, dr. sc. Ivan Čehok, gradonačelnik, predstavnik Grada Varaždina, Jelena Pavičić-Vukičević, zamjenica gradonačelnika, predstavnica Grada Zagreba, doc. dr. sc. Stjepan Turek, predstavnik Hrvatske gospodarske komore, prof. dr. sc. Tahana Žanić Grubišić, predstavnica Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Smiljana Leinert Novosel, predstavnica Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Zoran Vukić, predstavnik Sveučilišta u Zagrebu, red. prof. Dragan Sremec, predstavnik Sveučilišta u Zagrebu i Ivan Bota, predstavnik Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu.

Vijeće tehničkog područja 23 sjednice

Vijeće umjetničkog područja 22 sjednice

Vijeće biotehničkog područja 21 sjednica

Vijeće biomedicinskog područja 22 sjednice

Vijeće društveno-humanističkog područja 21 sjednica

Vijeće prirodoslovnog područja 22 sjednice

6

2.2.5. Odbor za statutarna pitanja2.2.5. Odbor za statutarna pitanja2.2.5. Odbor za statutarna pitanja2.2.5. Odbor za statutarna pitanja

Odbor5 je u skladu sa statutarnim ovlastima i uz stručnu podršku Ureda za pravne poslove

kontinuirano pratio sve pravne aspekte za vrijeme pripremanja prijedloga senatskih odluka i

provjeravao usuglašenost pojedinih nacrta pravnih akata Sveučilišta i njegovih sastavnica s

odgovarajućim zakonima i Statutom Sveučilišta. Odbor je pomagao pri rješavanju pojedinih

nedoumica u takvim prijedlozima i traženju boljih konačnih rješenja, i konceptualnih i sadržajnih, te

davao mišljenja i pravna tumačenja na zahtjev sastavnica ili Sveučilišnih tijela.

Novi saziv Odbora za statutarna pitanja6 održao je tijekom 2010. godine 11 sjednica.

5 Odbor za statutarna pitanja i pridruženi Ured za pravne poslove djelovao je 2009. u sastavu: prof. dr. sc. Ivo Josipović,

predsjednik, Pravni fakultet, prof. dr. sc. Josip Baloban, Katolički bogoslovni fakultet, prof. dr. sc. Hrvoje Brkić, predstavnik Vijeća biomedicinskoga područja, prof. dr. sc. Neven Budak, predstavnik Vijeća društveno - humanističkoga područja, prof. dr. sc. Boris Varga, predstavnik Vijeća biotehničkoga područja, prof. dr. sc. Marijan Herak, predstavnik Vijeća prirodoslovnoga područja, prof. dr. sc. Slavko Krajcar, predstavnik Vijeća tehničkoga područja, prof. Haris Nonveiller, predstavnik Vijeća umjetničkoga područja (otišao je u mirovinu te će to vijeće imenovati zamjenskog člana), ), ), ), doc. dr. sc. Hana Horak i prof. dr. sc. Branko Smerdel, predstavnici Vijeća društveno-humanističkoga područja, , , , te Darko Bošnjak, dipl. iur., Ksenija Grubišić, dipl. iur., Dijana Košak, dipl. iur., i Stjepan Lice, dipl. iur. 6 Na sjednici Senata održanoj 15. prosinca 2009. imenovan je novi saziv Odbora za statutarna pitanja u sastavu:

prof.dr. sc. Ivana Čuković Bagić, Stomatološki fakultet, predstavnica biomedicinskoga područja, prof. dr. sc. Marijan Herak, Prirodoslovno-matematički fakultet, predstavnik prirodoslovnoga područja, prof. dr. sc. Lepomir Čoga, Agronomski fakultet, predstavnik biotehničkoga područja, prof. dr. sc. Hana Horak, Ekonomski fakultet, predstavnica društvenoga područja, prof. dr. sc. Josip Baloban, Katolički bogoslovni fakultet, predstavnik humanističkoga područja, prof. dr. sc. Slavko Krajcar, Fakultet elektrotehnike i računarstva, predstavnik tehničkoga područja, red.prof. Enes Midžić, Akademija dramske umjetnosti, predstavnik umjetničkoga područja, prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila s Fakulteta političkih znanosti i prof.dr.sc. Branko Smerdel s Pravnoga fakulteta. Prof. dr. sc. Tatjana Josipović s Pravnoga fakulteta izabrana je za predsjednicu Odbora.

7

3. STUDIJI I UPRAVLJANJE KVALITETOM

3.1. Preddiplomski i diplomski studiji 3.1. Preddiplomski i diplomski studiji 3.1. Preddiplomski i diplomski studiji 3.1. Preddiplomski i diplomski studiji

3.1.1. Državna matura i novi sustavi upisa na preddiplomske studije Sveučilišta u Zagrebu3.1.1. Državna matura i novi sustavi upisa na preddiplomske studije Sveučilišta u Zagrebu3.1.1. Državna matura i novi sustavi upisa na preddiplomske studije Sveučilišta u Zagrebu3.1.1. Državna matura i novi sustavi upisa na preddiplomske studije Sveučilišta u Zagrebu

Nakon donošenja novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Pravilnika o

polaganju državne mature kojima je u prvi plan stavljena uloga državne mature u postupcima ulaza u

visokoškolsko obrazovanje, Senat Sveučilišta u Zagrebu nekoliko je puta raspravljao o postupku

uvođenja državne mature za upis studenta u prvu godinu preddiplomskih i integriranih

preddiplomskih i diplomskih studijskih programa te donio odluku da će sastavnice za svaki studijski

program utvrditi uvjete upisa, uključujući i uvjete vezane uz državnu maturu. Senat je također

imenovao Radnu skupinu za državnu maturu7 koja je započela radom 22. prosinca 2008. Do veljače

2010. Radna je skupina održala ukupno 14 sastanaka na kojima se raspravljalo o predmetima

(osnovnim i izbornim) važnima za upis pojedinih studija te o načinu određivanja i bodovanja uspjeha

na pojedinim predmetima državne mature u upisnome postupku kao i o uključivanju dodatnih

kvalifikacijskih ispita na pojedinim sastavnicama uzimajući u obzir specifičnosti pojedinih studija.

Na osnovi prikupljenih prijedloga sastavnica, Radna je skupina pripremila prijedlog Kriterija za

sastavljanje rang-lista pri upisu na studijske programe Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini

2010./2011. koji je usvojen na 3. sjednici Senata u 341. akademskoj godini (2009./2010.) održanoj 17.

studenoga 2009. Tim dokumentom definirani su kriteriji za sastavljanje rang-lista pri upisima te su

detaljnije pojašnjeni načini bodovanja postignuća učenika u četiri osnovne kategorije: na temelju

uspjeha u srednjoj školi, na temelju položenih ispita na državnoj maturi, na temelju provjere posebnih

sposobnosti te na temelju dodatnih učeničkih postignuća. Definirani uvjeti objavljeni su na mrežnim

stranicama Sveučilišta, Agencije za znanost i visoko obrazovanje te u sklopu brošure Državna matura

2009./2010. i upisi na studijske programe.

Temeljem Sporazuma Sveučilišta u Zagrebu i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja

(NCVVO) Sveučilište u Zagrebu obvezalo se osigurati prostor i organizirati provođenje državne mature

za kandidate koji su četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje završili prije 2010. godine. Od 19.

veljače a zaključno s 2. lipnjem 2010. godine, kada je prema Kalendaru polaganja ispita državne mature

u školskoj godini 2009./2010. završio ljetni ispitni rok, na Sveučilištu u Zagrebu proveden je ukupno

20 741 ispit na 28 lokacija u 244 dvorane/učionice, a u provođenju ispita sudjelovao je 791 dežurni

nastavnik u 1 550 dežurstava.

7 Radna skupina djeluje u sastavu: prof. dr. sc. Antonije Dulčić, prirodoslovno područje, predsjednik, prof. dr. sc. Izvor Grubišić, tehničko područje, doc. dr. sc. Mirjana Hruškar, biotehničko područje, prof. dr. sc. Jasminka Brnjas-Kraljević, biomedicinsko područje, doc. dr. sc. Ana Petravić, društveno-humanističko područje, prof. dr. sc. Miljenko Jurković, društveno-humanističko područje, doc. Aleksandar Battista Ilić, umjetničko područje, prof. dr. sc. Vedran Mornar i prof. dr. sc. Damir Boras, pridruženi članovi, prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu, koordinator i Paula Pavletić, prof., voditeljica Ureda rektora.

8

Uvođenje vrjednovanja ispita državne mature pri upisu na studijske programe u akademskoj godini

2010./2011. nije bila jedina novina. Uveden je sasvim novi, centralizirani način prijavljivanja kandidata

na željene studijske programe. Cjelokupni postupak prijava provodio je Središnji prijavni ured

Agencije za znanost i visoko obrazovanje, a prijave su se obavljale s pomoću Nacionalnoga

informacijskog sustava prijava na visoka učilišta (NISpVU). Kandidati su sustavu pristupali s pomoću

mrežne stranice www.postani-student.hr te su na istome mjestu prijavljivali ispite državne mature

koje žele polagati i studijske programe za koje se žele natjecati. U navedenome sustavu kandidati su

mogli odabrati do 10 studijskih programa.

Nakon obavljenih ispita državne mature postignuti rezultati kandidata kao i ostali podaci potrebni za

vrjednovanje prilikom upisa na studij, uneseni su u sustav te su potom izravno generirane rang-liste

kandidata prema ukupnim postignućima. Kandidati su potom morali potvrditi namjeru upisa

jednoga od odabranih studijskih programa nakon čega su rang-liste ažurirane.

Temeljem dostavljenih konačnih rang-lista generiranih iz sustava po potvrdi upisa sastavnice su

obavile konačne upise kandidata, a za te kandidate podaci su izravno preneseni iz NISpVU sustava u

Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU) čime je sastavnicama znatno olakšan posao unosa

podataka za nove studente.

3.1.2.3.1.2.3.1.2.3.1.2. Upisne kvote i upisi na preddiplomskim studijima za akademsku godinu 2009./2010. i Upisne kvote i upisi na preddiplomskim studijima za akademsku godinu 2009./2010. i Upisne kvote i upisi na preddiplomskim studijima za akademsku godinu 2009./2010. i Upisne kvote i upisi na preddiplomskim studijima za akademsku godinu 2009./2010. i

akademsku godinu 2010./2011.akademsku godinu 2010./2011.akademsku godinu 2010./2011.akademsku godinu 2010./2011.

Temeljem odluke Senata na Sveučilištu u Zagrebu u akademskoj godini 2009./2010. za upis studenata

na preddiplomske, integrirane i stručne studije bilo je predviđeno ukupno 12 869 mjesta.

Za redovite studente bilo je predviđeno 11 513 mjesta, od toga 4 378 mjesta bez plaćanja, a ostatak

slobodnih mjesta do popune kvota prema modelu linearnoga plaćanja (3 549 mjesta) i modelu

maksimalnoga plaćanja participacija (3 586 mjesta) u troškovima studija. Za izvanredne studente bilo

je predviđeno ukupno 920 mjesta, a za upis stranih studenata 436 slobodnih mjesta.

Temeljem Natječaja za upis studenata u I. godinu preddiplomskog, integriranog i stručnog studija u

akademskoj godini 2009./2010. objavljenoga 21. svibnja 2009. popunjeno je 11 986 upisnih mjesta

odnosno 93,13 % od ukupnoga predviđenog broja. Ukupni broj upisanih studenata činila su 11 024

redovita studenta (4 315 bez plaćanja, 3 165 s linearnim plaćanjem i 3 544 s maksimalnim plaćanjem),

877 izvanrednih studenata i 85 stranih studenata.

9

Graf 3.1.2.1. Predviđena slobodna mjesta/Upisani studenti prema načinu sudjelovanja u troškovima studija (preddiplomski,

integrirani i stručni studiji) za akademsku godinu 2009./2010.

Graf 3.1.2.2. Predviđena slobodna mjesta/Upisani studenti prema području znanosti i umjetnosti (preddiplomski,

integrirani i stručni studiji) za akademsku godinu 2009./2010.

* LEGENDA: B – broj studenata bez plaćanja L – broj studenata s linearnim plaćanjem M – broj studenata s maksimalnim plaćanjem IS – broj izvanrednih studenata S – broj stranih studenata RS – broj redovitih studenata, bez stranaca US – ukupan broj studenata

10

Graf 3.1.2.3. Postotak upisanih studenata prema područjima znanosti i umjetnosti (preddiplomski, integrirani i stručni

studiji) za akademsku godinu 2009./2010.

Temeljem odluke Senata na Sveučilištu u Zagrebu u akademskoj godini 2010./2011. za upis studenata

na preddiplomske, integrirane i stručne studije bilo je predviđeno ukupno 12 577 mjesta. Za redovite

studente bilo je predviđeno 11 208 mjesta, od toga 4 088 mjesta bez plaćanja, a ostatak slobodnih

mjesta do popune kvota prema modelu linearnoga plaćanja (3 463 mjesta) i modelu maksimalnoga

plaćanja participacija (3 657 mjesta) u troškovima studija. Za izvanredne studente bilo je predviđeno

930 mjesta, a za upis stranih studenata 439 mjesta.

Temeljem Natječaja za upis studenata u I. godinu preddiplomskog, integriranog i stručnog studija u

akademskoj godini 2010./2011. objavljenoga 25. svibnja 2010. popunjeno je 11 265 upisnih mjesta

odnosno 89,57 % od ukupnoga predviđenog broja. Ukupni broj upisanih studenata činila su 10 443

redovita studenta (4 040 bez plaćanja, 3 292 s linearnim plaćanjem i 3 111 s maksimalnim plaćanjem),

740 izvanrednih studenata i 82 strana studenta.

U vrijeme objavljivanja Natječaja postojali su nagovještaji da će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i

športa RH subvencionirati troškove participacija studenata prve godine u akademskoj godini

2010./2011., no kako još uvijek nije bio potpisan ugovor s Ministarstvom u Natječaju su navedene

distribucije po linearnome modelu participacija u troškovima studija uz napomenu da se model neće

primjenjivati ukoliko Ministarstvo osigura financijska sredstva.

Ugovor o financiranju troškova studija za redovite studente u akademskoj godini 2010./2011. između

Ministarstva i Sveučilišta potpisan je 30. lipnja 2010. čime su svi redoviti studenti, koji su po prvi puta

upisali prvu godinu studija, bili oslobođeni plaćanja participacija u troškovima studija.

11

Graf 3.1.2.4. Predviđena slobodna mjesta/Upisani studenti prema načinu sudjelovanja u troškovima studija

(preddiplomski, integrirani i stručni studiji) za akademsku godinu 2010./2011.

Graf 3.1.2.5. Predviđena slobodna mjesta/Upisani studenti prema područjima znanosti i umjetnosti (preddiplomski,

integrirani i stručni studiji) za akademsku godinu 2010./2011.

* LEGENDA: B – broj studenata bez plaćanja L – broj studenata s linearnim plaćanjem M – broj studenata s maksimalnim plaćanjem IS – broj izvanrednih studenata S – broj stranih studenata RS – broj redovitih studenata, bez stranaca US – ukupan broj studenata

12

Graf 3.1.2. 6. Postotak upisanih studenata prema područjima znanosti i umjetnosti (preddiplomski, integrirani i stručni

studiji) za akademsku godinu 2010./2011.

3.1.3.3.1.3.3.1.3.3.1.3. Upisne kvote i upisi na diplomskim studijima za akademsku godinu 2009./2010. Upisne kvote i upisi na diplomskim studijima za akademsku godinu 2009./2010. Upisne kvote i upisi na diplomskim studijima za akademsku godinu 2009./2010. Upisne kvote i upisi na diplomskim studijima za akademsku godinu 2009./2010.

Temeljem odluke Senata na Sveučilištu u Zagrebu u akademskoj godini 2009./2010. za upis studenata

u 1. godinu diplomskoga studija bila su predviđena ukupno 7 934 slobodna upisna mjesta.

Temeljem Natječaja za upis studenata u I. godinu diplomskog studija u akademskoj godini 2009./2010.

upisano je ukupno 5 226 studenata odnosno 65,87 % od predviđenoga, što je bio značajan pomak u

odnosu na prethodnu akademsku godinu u kojoj je od ukupne odobrene kvote od 6 360 slobodnih

mjesta na diplomskim studijima popunjeno svega 2 675 mjesta, odnosno 42,06 %. Stoga su i prijedlozi

za upisne kvote za akademsku godinu 2010./2011. bili uvećani jer se mogao očekivati daljnji porast

broja kandidata za upise na diplomske studije, pa su tako bila predviđena ukupno 8 722 slobodna

upisna mjesta.

13

Graf 3.1.3.1. Predviđena slobodna mjesta/Upisani studenti prema područjima znanosti i umjetnosti (diplomski studiji) za

akademsku godinu 2009./2010.

Graf 3.1.3.2. Postotak upisanih studenata prema područjima znanosti i umjetnosti (diplomski studiji) za akademsku

godinu 2009./2010.

3.3.3.3.1.4. Podaci o završavanju studija1.4. Podaci o završavanju studija1.4. Podaci o završavanju studija1.4. Podaci o završavanju studija

Budući da ne postoji jedinstveni pouzdani informacijski sustav prikupljanja podataka na razini

Sveučilišta, podaci o prolaznosti i završavanju studija nisu dostupni u cijelosti ni pravodobno. U

akademskoj godini 2008./2009. na preddiplomskim, dodiplomskim, stručnim, diplomskim i

integriranim studijskim programima Sveučilišta u Zagrebu studij je završilo ukupno 11 558 studenata.

Za akademsku godinu 2009./2010. još uvijek je u tijeku obrada podataka. U 2009. godini, prema

podacima iz sustava ISVU, izdano je ukupno 3 345 diploma/svjedodžbi, a u 2010. godini 7 383

14

diploma/svjedodžbi. Budući da se diplome/svjedodžbe ne izdaju odmah po završetku studija niti su se

sve vrste diploma u tome periodu pripremale centralno u Srcu, stvaran broj studenata koji su završili

studij veći je od broja evidentiranih izdavanja diploma/svjedodžbi.

U tablici 3.1.4.1. prikazan je postotak završnosti studija za generaciju koja je upisala studij akademske

godine 2005./2006. Postotak završnosti računat je prema definiciji Nacionalnog centra za statistiku

obrazovanja (Odjela za obrazovanje SAD-a) prema kojoj je završnost studija definirana kao postotak

redovno upisanih studenata koji su završili studij u 150% vremena od predviđenog roka.

Tablica 3.1.4.1. Postotak završnosti studija (generacija koja je upisala studij akademske godine

2005./2006.)

Fakultet/

Akademija*

Broj upisanih

studenata

Broj studenata

koji su završili studij

u 150 % vremena

Postotak

završnosti studija

AgrF 419 215 51,31 %

ARH 234 183 78,21 %

EkF 1525 988 64,79 %

FER 699 515 73,68 %

FKIT 248 100 40,32 %

FOI 308 171 55,52 %

FPZ 538 196 36,43 %

FSB 423 122 28,84 %

Geod 195 108 55,38 %

Geot 104 23 22,12 %

GradF 281 116 41,28 %

GrafF 160 74 46,25 %

MetF 44 0 0,00 %

MA 99 82 82,83 %

PF – Soc. rad 150 58 38,67 %

PBF 227 105 46,26 %

PMF 841 468 55,65 %

RGN 98 37 37,76 %

SumF 129 35 27,13 %

TOTAL 6722 3596 53,49 %

*Tablica se odnosi na sastavnice koje vode podatke o studentima kroz ISVU sustav od 2005. godine,

kada su uvedeni novi studijski programi prema Bolonjskomu modelu. Dakle, podaci se odnose na 19

od 33 sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, i to na redovite studente preddiplomskih sveučilišnih studija.

15

51,31

78,21

64,7973,68

40,32

55,52

36,4328,84

55,38

22,12

41,2846,25

82,83

38,6746,26

55,65

37,7627,13

53,49

Postotak završnosti studija

Graf 3.1.4.1. Postotak završnosti studija (generacija koja je upisala studij akademske godine

2005./2006.)

Prema navedenim podacima, postotak završnosti studija na Sveučilištu u Zagrebu iznosi oko 53 %.

Postoje i značajne razlike u postotku završnosti studija među sastavnicama i studijskim programima

Sveučilišta. Čak i ova djelomična analiza pokazuje da je završavanje studija koncipiranih prema

Bolonjskom modelu povećano u odnosu na predbolonjske studije kada je oko jedne trećine upisanih

studenata završavalo studij.

Za sada nije moguće izračunati postotak završavanja za diplomske i integrirane studije jer nemamo

dovoljno dug period na raspolaganju od prvih upisa spomenutih studija.

3.2. 3.2. 3.2. 3.2. Poticanje izvrsnosti na Sveučilištu u ZagrebuPoticanje izvrsnosti na Sveučilištu u ZagrebuPoticanje izvrsnosti na Sveučilištu u ZagrebuPoticanje izvrsnosti na Sveučilištu u Zagrebu

3.2.1. 3.2.1. 3.2.1. 3.2.1. Linearni sustav participacija u troškovima studija Linearni sustav participacija u troškovima studija Linearni sustav participacija u troškovima studija Linearni sustav participacija u troškovima studija

Radi poticanja izvrsnosti, pravednijom raspodjelom participacija u troškovima studija temeljenom na

osobnom postignuću svakoga studenta Sveučilište u Zagrebu od akademske godine 2007./2008.

primjenjuje linearni model participacija u troškovima studija. Primjena toga modela znači da se pri

upisu u prvu godinu preddiplomskoga studija određuje iznos participacije u troškovima studija na

temelju postignutoga uspjeha na razredbenim ispitima, pri čemu studenti s najboljim rezultatima ne

participiraju u troškovima dok oni s najlošijim rezultatima plaćaju maksimalni iznos participacija.

Za generacije studenata koje su studij upisale po linearnom sustavu izračun participacija u troškovima

studija pri upisu u više godine, od akademske godine 2008./2009., provodio se po modelu uspješnosti

svakoga pojedinog studenta, odnosno u obzir su uzimani pokazatelji izvrsnosti (postignuti ECTS

bodovi, prosjek ocjena i trajanje studiranja).

16

U studenome 2010. potpisan je Ugovor o financiranju troškova studija za redovite studente u

akademskoj godini 2010./2011. s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa RH prema kojemu će

Ministarstvo subvencionirati troškove studija prve godine svih redovitih studenata preddiplomskih,

integriranih i stručnih studija. Po završetku prve godine studija o uspješnosti studenta ovisit će visina

participacije koju će plaćati u nastavku studija.

3.2.2. 3.2.2. 3.2.2. 3.2.2. Stipendije Sveučilišta u ZagrebuStipendije Sveučilišta u ZagrebuStipendije Sveučilišta u ZagrebuStipendije Sveučilišta u Zagrebu

U svrhu poticanja izvrsnosti Sveučilište u Zagrebu svake godine dodjeljuje ukupno 100 stipendija

svojim najboljim studentima, od čega su dvije namijenjene studentima s invaliditetom. Kriterij za

izbor dobitnika stipendije je prosjek ocjena viši od 4,00 i minimalno 55 ECTS bodova po svakoj godini

studija.

Na natječaj za akademsku godinu 2008./2009., koji je bio otvoren do sredine siječnja 2009., prijavilo se

ukupno 317 kandidata. Zainteresirani kandidati bili su iz svih područja znanosti i umjetnosti, a

prilikom dodjele stipendija uzimala se u obzir i veličina fakulteta s obzirom na broj studenata kako bi

stipendije bile ravnomjerno raspoređene po sastavnicama Sveučilišta.

Od 316 kandidata koji su udovoljavali formalnim zahtjevima natječaja najviše je njih(98%) odgovaralo

zadanim visokim kriterijima, a Povjerenstvo za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu8 izabralo je

100 najboljih između njih.

U slučajevima u kojima je više kandidata ostvarilo jednak broj bodova u obzir je uzimana socijalna

komponenta, odnosno socio-ekonomski status kandidata.

Svečana dodjela stipendija održana je u Auli Sveučilišta u Zagrebu, 24. travnja 2009., a u ime

nagrađenih studenata zahvalila se Ivona Elez, studentica Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta.

Na natječaj za dodjelu stipendija za akademsku godinu 2009./2010. prijavio se rekordan broj

kandidata, njih čak 421, iz svih područja znanosti i umjetnosti. Uzimajući u obzir tu činjenicu, ali i

deficitarnost pojedinih zanimanja, utvrđene su kvote za svaki pojedini fakultet, odnosno akademiju.

Svaki od 421 natjecatelja udovoljavao je visokim kriterijima, a Povjerenstvo je izabralo 100 najboljih

između njih. Svečana dodjela stipendija održana je u Auli Sveučilišta u Zagrebu, 11. lipnja 2010., a u

ime nagrađenih studenata zahvalila se Nedjeljka Ivica, studentica Prirodoslovno-matematičkoga

fakulteta.

8 Povjerenstvo je djelovalo u sljedećem sastavu: prof. dr. sc. Mladen Juračić, Prirodoslovno-matematički fakultet, prof. dr. sc. Tonko Ćurko, prorektor za poslovanje Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu i Živko Ivanda, dr. stom., viši stručni savjetnik.

17

Graf 3.1.5.1. Dobitnici stipendije Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2008./2009. prema područjima znanosti i

umjetnosti

Graf 3.1.5.2. Dobitnici stipendije Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2009./2010. prema područjima znanosti i

umjetnosti

3.2.3. 3.2.3. 3.2.3. 3.2.3. Novčana potpora iz Fonda za darovite studenteNovčana potpora iz Fonda za darovite studenteNovčana potpora iz Fonda za darovite studenteNovčana potpora iz Fonda za darovite studente

Prve novčane potpore iz Fonda za stipendiranje darovitih studenata Sveučilišta u Zagrebu dodijeljene

su u akademskoj godini 2008./2009. U prosincu 2009. objavljen je natječaj za dodjelu novčane potpore

iz Fonda za akademsku godinu 2009./2010. Iz toga Fonda Sveučilište dodjeljuje 102 stipendije

najboljim redovitim studentima, a mogli su se natjecati studenti koji su prvu godinu studija upisali u

akademskoj godini 2007./2008. i 2008./2009., a udovoljavali su visokim kriterijima izvrsnosti, kao što

su prosjek ocjena od 4,5 do 5,0, svi položeni ispiti do upisa u sljedeću akademsku godinu te minimalno

55 ECTS bodova po svakoj upisanoj godini. Natjecati su se mogli redoviti studenti samo iz navedenih

generacija upisanih jer se iz njihove pretplaćene školarine stvorio ovaj Fond.

18

Prijavilo se ukupno 143 kandidata, a imenovano Povjerenstvo9 odabralo je 102 najbolja između njih.

Novčane potpore dobitnicima su svečano dodijeljene 2. veljače 2010. u Auli Sveučilišta u Zagrebu a u

ime nagrađenih studenata zahvalila se Kristina Gavran, studentica Akademije dramske umjetnosti.

Graf 3.2.3.1. Dobitnici novčane potpore iz Fonda za stipendiranje darovitih studenata Sveučilišta u Zagrebu za akademsku

godinu 2009./2010. prema područjima znanosti i umjetnosti

Na temelju odluke Rektorskoga kolegija u širem sastavu od 11. listopada 2010., Sveučilište u Zagrebu

raspisalo je i Natječaj za dodjelu novčane potpore u 2010./2011. akademskoj godini redovitim

studentima preddiplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u

Zagrebu. Natječaj je bio otvoren do 5. studenoga 2010.

Pri vrjednovanju prispjelih molbi prednost su imali studenti viših godina studija s višim prosjekom

ocjena. U slučaju jednaka prosjeka ocjena primjenjivali su se dodatni kriteriji: socijalni status i datum

zadnjega položenog ispita. Novčana potpora dodjeljuje se za desetmjesečno razdoblje, a iznos

stipendije jest 1 000 kn mjesečno. Na natječaj se prijavilo 427 studenata, a izabrano Povjerenstvo10

odabralo je 102 najbolja pristupnika koji su udovoljili zahtjevima natječaja.

Rezultati natječaja objavljeni su 20. prosinca 2010. godine a svečana podjela održana je 2. veljače 2011.

godine u Auli Rektorata.

9 Povjerenstvo je djelovalo u sljedećem sastavu: prof. dr. sc. Damir Boras, Filozofski fakultet, prof. dr. sc. Davor Romić, Agronomski fakultet, prof. dr. sc. Mladen Juračić, Prirodoslovno-matematički fakultet, prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu i Živko Ivanda, dr. stom., viši stručni savjetnik. 10 Povjerenstvo je djelovalo u sljedećem sastavu: prof. dr. sc. Damir Markučić, prof. dr. sc. Damir Ježek, prorektorica za studente i studije prof. dr. sc. Blaženka Divjak i Živko Ivanda, dr. stom., viši stručni savjetnik za nastavu i studente.

19

3.3. 3.3. 3.3. 3.3. Projekt Projekt Projekt Projekt Ishodi učenja na preddiplomskim i diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Ishodi učenja na preddiplomskim i diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Ishodi učenja na preddiplomskim i diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Ishodi učenja na preddiplomskim i diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu

–––– SveZaIUSveZaIUSveZaIUSveZaIU

Znanja, vještine i kompetencije ključni su elementi obrazovanja, a jasno definirani ishodi učenja važni

su za podizanje kvalitete studiranja na Sveučilištu u Zagrebu. Postoji potreba za trajnim

preispitivanjem ciljeva obrazovanja na svim razinama, a posebno na preddiplomskoj i diplomskoj

razini. Sveučilišni nastavnici imaju veliku odgovornost upravo u definiranju ishoda učenja, za pojedini

modul, odnosno predmet, ali i za cijele studijske programe. Stoga je na Sveučilištu u Zagrebu pokrenut

projekt Ishodi učenja na preddiplomskim i diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu – SveZaIU11 čije su

se aktivnosti provodile od 1. listopada 2008. do 30. rujna 2009. godine. Projekt je financijski

potpomogla Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske

(NZZ), kao treći projekt s temom Potpora reformi visokog obrazovanja − Visoko obrazovanje

temeljeno na ishodima učenja.

Tijekom provedbe projekta održano je ukupno osam radionica: uvodna, šest ciljanih radionica

prirodoslovnoga, tehničkoga, biomedicinskoga, biotehničkoga, umjetničkoga i društveno-

humanističkoga područja te završna radionica na kojoj su uz predstavnike domaćega i inozemnoga

projektnog tima aktivno sudjelovali i predstavnici akademske zajednice – prodekani za nastavu,

voditelji studijskih programa, nastavnici, predstavnici studenata te predstavnici poslodavaca kao i

predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Agencije za znanost i

visoko obrazovanje.

Pisani materijali nastali tijekom provedbe projekta prikupljeni su i objedinjeni u obliku publikacije

Ishodi učenja na Sveučilištu u Zagrebu koja je tiskana u 1 500 primjeraka. Publikacija je dostupna svim

sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu a zamišljena je kao svojevrsna smjernica za dopunu postojećih i

osmišljavanje novih, učinkovitijih studijskih programa koji će omogućiti kvalitetniju i konkurentniju

izobrazbu.

Valja napomenuti da su se u tome razdoblju na Sveučilištu u Zagrebu odvijala još dva projekta vezana

uz ishode učenje koje je financirao NZZ, jedan na Fakultetu organizacije i informatike (voditeljica

prof. dr. sc. Blaženka Divjak), a drugi na Filozofskome fakultetu (voditeljica prof. dr. sc. Vlasta Vizek

Vidović), u sklopu kojih su objavljene još dvije knjige s tematikom ishoda učenja.

3.4. 3.4. 3.4. 3.4. EEEE----učenjeučenjeučenjeučenje

Na Sveučilištu u Zagrebu učinjeni su znatni iskoraci u implementaciji e-učenja i ostvarivanju

Strategije e-učenja Sveučilišta u Zagrebu, ali još uvijek ima prostora da sastavnice i njihove uprave

11 Voditelj projekta bio je prof. dr. sc. Milan Mesić, glavna suradnica prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom, a projektni tim činili su: prof. dr. sc. Ivica Kostović, prof. dr. sc. Zoran Zgaga, prof. dr. sc. Smiljana Leinert-Novosel, prof. dr. sc. Tomislav Cvitaš, prof. dr. sc. Izvor Grubišić, izv. prof. Marcel Bacić, prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić, doc. dr. sc. Mihaela Britvec, prof. dr. sc. Blaženka Divjak, prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, prof. dr. sc. Damir Markučić, prof. dr. sc. Ksenija Turković, prof. dr. sc. Vera Turković, te inozemni suradnici: prof. dr. sc. Hämäläinen Kauko Kalevi, prof. dr. sc. Piet Verhesschen, prof. dr. sc. Volker Gehmlich. Administratorice projekta bile su mr. sc. Tamara Gobo i Ivana Prosinečki, dipl. ing.

20

prepoznaju i prihvate e-učenje kao važan alat za ostvarivanje mnogih aktualnih izazova koji

objektivno stoje pred svim sastavnicama i Sveučilištem u cjelini. Uzimajući u obzir posljednje ankete o

e-učenju (provedene početkom 2011. na Sveučilištu u Zagrebu) i saznanja prikupljena djelovanjem

Centra za e-učenje Sveučilišnog računskog centra i Ureda za e-učenje Sveučilišta u Zagrebu, sastavnice

Sveučilišta prema razini implementacije e-učenja možemo podijeliti u tri skupine..

Prvu skupinu čine sastavnice koje koriste e-učenje već niz godina i koje po predispoziciji svojega

nastavnoga programa razvijaju i primjenjuju e-učenje. Njima je Strategija e-učenja potvrda i poticaj da

i dalje napreduju kroz primjenu tehnologija e-učenja.

Drugu, najbrojniju skupinu čine sastavnice na kojima je e-učenje bilo primijenjeno kao iskorak

pojedinih nastavnika ili nije bilo e-učenja uopće. Ovdje se mogu izdvojiti sastavnice koje su Strategiju

ozbiljno shvatile, čije su uprave krenule u sustavnu implementaciju e-učenja te se već mogu vidjeti

značajni rezultati. Ovu skupinu svakako treba pohvaliti i istaknuti kao dobar primjer. Drugi dio ove

skupine čine sastavnice koje su nešto započele, ali su zastale pa se napredak u najvećoj mjeri svodi na

načelnu podršku uprava te volju i trud pojedinih nastavnika, no sustavna je implementacija izostala.

I treću skupinu, koja je najmanja, ali ipak postoji, čine sastavnice koje su se oglušile na Strategiju e-

učenja i nisu prepoznale mogućnosti e-učenja i nisu ništa poduzele vezano uz implementaciju e-

učenja.

Iz navedenoga se može zaključiti kako postoji prostor da Sveučilište snažnije promovira i potakne

nužne promjene i modernizaciju obrazovnoga procesa, osiguravajući pomak od individualnih iskoraka

pojedinih nastavnika prema sustavnoj primjeni e-učenja na Sveučilištu u Zagrebu. Iako je nedvojbeno

da svako unaprjeđenje kvalitete sveučilišne nastave zahtijeva napore i određena ulaganja, u slučaju e-

učenja treba naglasiti kako financijski razlozi ipak ne mogu biti primarni za izostanak rezultata u

primjeni e-učenja.

Treća anketa o e-učenju na Sveučilištu u Zagrebu za razdoblje 2009. godine provedena je i objavljena

početkom 2010. godine. U veljači 2011. godine provedena je četvrta anketa za 2010. godinu, odnosno

sa stanjem na dan 31. prosinca 2010. u kojoj su sudjelovali svi fakulteti/akademije Sveučilišta u

Zagrebu. U studenome 2009. Senat Sveučilišta u Zagrebu, na prijedlog Povjerenstva za e-učenje, donio

je odluku o oblicima sveučilišne nastave prema razini primjene tehnologija e-učenja čime se

sastavnicama omogućilo lakše prepoznavanje faza, odnosno razina implementacije e-učenja.

Rezultati treće i četvrte ankete ukazuju na to da je e-učenje kao pojam postalo sveprisutno i

prihvatljivo, da se razumije njegovo značenje i mogućnosti te da postoji sve veći broj dobrih rezultata

u primjeni.

Centar za e-učenje Sveučilišnog računskog centra (Srce), koji obavlja i poslove sveučilišnog Ureda za e-

učenje, kontinuirano radi na sustavnoj implementaciji e-učenja. Međutim na pojedinim sastavnicama

Sveučilišta djeluju i zasebni uredi/centri za e-učenje koji uglavnom održavaju i sustave za e-učenje

sastavnica, a dobro surađuju s Centrom u Srcu. Jedan od temeljnih ciljeva rada Ureda je poticanje i

21

praćenje provedbe sveučilišne strategije e-učenja. Centar za e-učenje promovira, potiče i širi

informaciju o e-učenju s pomoću mreže e-učenja u koju su uključeni predstavnici za e-učenje

sastavnica Sveučilišta, nastavnici, studenti i svi zainteresirani za e-učenje. Centar organizira i redovita

mjesečna druženja poznata kao popodne@ceu na temu e-učenja. Centar je uspostavio i održava

središnji sveučilišni sustav za e-učenje Merlin na kojemu svi sveučilišni nastavnici mogu besplatno

otvoriti virtualne kolegije. Trenutačno se na sustavu za e-učenje Merlin nalazi preko 1 100 kolegija te

se njime koristi oko 15 000 korisnika, a okvirno jednak broj e-kolegija otvoren je i u sustavima za e-

učenje koji održavaju pojedine sastavnice. Uz sustav za e-učenje Merlin korisnici mogu koristiti e-

portfolio sustav i sustav za webinare. Podrška korisnicima pruža se preko helpdeska i konzultacija, a

pripremljeni su priručnici za nastavnike i studente.

U 2010. godini Centar je radio na promociji sustava za webinare kao i educiranju korisnika za

primjenu tog alata u nastavi te radu sa sustavom. Prvi put ITI konferencija, koju organizira Srce,

prenošena je diljem svijeta upravo sustavom za webinare. Sustav za webinare koristi se također i za

seminare sistemskih inženjera. Centar je pokrenuo i ciklus webinara „E-učenje u akademskome

okruženju“ koji je namijenjen prvenstveno nastavnicima u visokome obrazovanju, ali i svima koji se

žele usavršavati i prepoznali su važnost cjeloživotnog učenja. Webinari se održavaju jedanput

mjesečno.

Članovi su Centra također sudjelovali u vrlo opsežnome poslu prevođenja i lokalizacije sustava

Moodle 2.0. Početkom 2010. godine akademskoj zajednici predstavljen je i novi sustav za e-učenje

MoD (Moodle u društvu), namijenjen projektima e-učenja u akademskoj zajednici. Jedan od prvih

takvih projekata je i on-line Tečaj hrvatskog jezika koji je Matica iseljenika u suradnji sa Sveučilištem

u Zagrebu i Srcem namijenila našim iseljenicima, ali i svima zainteresiranima za učenje hrvatskog

jezika kao ino jezika.

Centar se uspješno natjecao na natječaju Agencije za mobilnost za organizaciju studijskoga posjeta u

okviru Transverzalnoga programa čime se Srce, među prvima u Hrvatskoj, uključilo u program za

cjeloživotno učenje Europske unije.

U sklopu Centra za e-učenje održano je 28 osnovnih tečajeva o radu u sustavu Merlin koji je pohađalo

277 polaznika te tri tečaja o naprednome radu u sustavu Merlin koji je pohađalo 26 polaznika.

CARNet-ovu E-learning akademiju u akademskoj godini 2009./2010. i 2010./2011. završilo je 13

polaznika sa Sveučilišta u Zagrebu.

Tempus projekt UM_JEP-19105-2004 „Education Quality Improvement by E-Learning Technology –

EQIBELT“ koji je u ime Sveučilišta u Zagrebu vrlo uspješno koordinirao Sveučilišni računski centar

Srce završio je u siječnju 2009.

Prvi sveučilišni Dan e-učenja održan je u prosincu 2009. u Auli Sveučilišta u Zagrebu u organizaciji

Centra za e-učenje Srca i Ureda za e-učenje Sveučilišta u Zagrebu, a drugi u prosincu 2010. Događaji su

imali za cilj akademskoj zajednici, prije svega nastavnicima Sveučilišta, pružiti mogućnost razmjene

22

iskustava te priliku za stjecanje novih spoznaja o primjeni informacijskih i komunikacijskih

tehnologija e-učenja u obrazovnome procesu.

Povjerenstvo za e-učenje stalno je stručno radno tijelo koje prati provedbu Strategije e-učenja

Sveučilišta u Zagrebu te aktivno predlaže i poduzima mjere za uspješnu i učinkovitu primjenu e-

učenja na Sveučilištu u Zagrebu. Povjerenstvo za e-učenje u prvome sastavu djelovalo je od srpnja 2007. do

prosinca 2009. godine12. Povjerenstvo je u svojemu mandatu pripremilo i provelo Natječaj za najbolji e-

kolegij na Sveučilištu u Zagrebu. Nagrade su dodijeljene na Danu Sveučilišta i Danu e-učenja. Na

Natječaj u 2009. prijavilo se 14 kolegija, a najboljim e-kolegijem u akademskoj godini 2008./2009.

proglašena su čak dva kolegija: Jesmo li kiseli? Medicinskoga fakulteta i Matematika 2 Fakulteta

organizacije i informatike.

Povjerenstvo za e-učenje, u novome sastavu13, započelo je svoj rad u siječnju 2010. te se u narednome

razdoblju usredotočilo na tri glavne aktivnosti Povjerenstva:

− donošenje nove Strategije e-učenja za razdoblje od 2011. godine nadalje;

− izmjena nužnih uvjeta Rektorskog zbora za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku

izbora u nastavna i znanstveno-nastavna zvanja vezano uz postignuća nastavnika u području e-

učenja;

− priprema za novi Natječaj za nagradu za najbolji e-kolegij Sveučilišta u Zagrebu za akademsku

godinu 2009./2010.

Povjerenstvo je pripremilo izmjene i dopune Pravilnika o dodjeli nagrade za najbolji e-kolegij koje je

Senat usvojio na 13. sjednici održanoj 15. lipnja 2010., a proveden je i Natječaj za najbolji e-kolegij

Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2009./2010. Na Natječaj se prijavilo 12 kolegija a najboljim

e-kolegijem u akademskoj god. 2009./2010. proglašen je kolegij Otvoreno računarstvo Fakulteta

elektrotehnike i računarstva. Nagrade su dodijeljene na Danu Sveučilišta i drugome Danu e-učenja.

12 Povjerenstvo za e-učenje u prvome mandatnom razdoblju djelovalo je u sastavu: prof. dr. sc. Melita Valentić-Peruzović, Stomatološki fakultet, predsjednica, mr. sc. Zoran Bekić, Sveučilišni računski centar, zamjenik predsjednice, prof. dr. sc. Vlasta Bahovec, Ekonomski fakultet, prof. dr. sc. Ružica Beljo-Lučić, Šumarski fakultet, prof. dr. sc. Damir Boras, Filozofski fakultet, prof. dr. sc. Blaženka Divjak, Fakultet organizacije i informatike, prof. dr. sc. Davor Škrlec, Fakultet elektrotehnike i računarstva, doc. dr. sc. Tomica Hrenar, Prirodoslovno-matematički fakultet, doc. dr. sc. Nikola Mrvac, Grafički fakultet, doc. Marina Novak, Muzička akademija, doc. dr. sc. Mirzet Žižak, Medicinski fakultet, doc. dr. sc. Mario Štorga, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Dario Pinturić, student Fakulteta prometnih znanosti, Šime Višić, predstavnik Studentskoga zbora te prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom, koordinatorica, i Sandra Kučina-Softić, dipl. ing., voditeljica Ureda za e-učenje. 13 Povjerenstvo za e-učenje u novome mandatnom razdoblju djeluje u sljedećem sastavu: prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček, Prirodoslovno-matematički fakultet, predsjednik, prof. dr. sc. Vesna Babić, Kineziološki fakultet, prof. dr. sc. Vesna Dragčević, Građevinski fakultet, prof. dr. sc. Blaženka Divjak, Fakultet organizacije i informatike, prof. dr .sc. Jadranka Lasić-Lazić, Filozofski fakultet, prof. Marina Novak, Muzička akademija, prof. dr. sc. Melita Valentić-Peruzović, Stomatološki fakultet, doc. dr. sc. Mirjana Hruškar, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, doc. Mato Ilijić, Akademija dramske umjetnosti, doc. dr. sc. Mario Štorga, Fakultet strojarstva i brodogradnje mr. sc. Zoran Bekić, ravnatelj Sveučilišnoga računskog centra (Srce), Tihomir Katulić, dipl. iur., Pravni fakultet, Kristijan Zimmer, dipl. ing., Fakultet elektrotehnike i računarstva, te prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom, koordinatorica i Sandra Kučina Softić, dipl. ing., voditeljica Ureda za e-učenje/Centra za e-učenje u Srcu.

23

Centar za e-učenje uspostavio je i galeriju nagrađenih kolegija kako bi članovima akademske zajednice

što više približio primjere dobre prakse u korištenju tehnologija e-učenja u obrazovnome procesu.

3.53.53.53.5. Studenti s invalid. Studenti s invalid. Studenti s invalid. Studenti s invaliditetomitetomitetomitetom

Sveučilište u Zagrebu kroz aktivnosti Ureda za studente s invaliditetom i Povjerenstva za studente s

invaliditetom sustavno radi na izjednačavanju mogućnosti za studente s invaliditetom na Sveučilištu

u Zagrebu, ali i na povećanju dostupnosti visokoga obrazovanja studentima s invaliditetom u

Republici Hrvatskoj.

U svoje nešto više od tri godine aktivnoga djelovanja Ured je, uz stručno vodstvo Povjerenstva za

studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu14, uspio ostvariti veći dio zacrtanih ciljeva te se razvio u

snažan mehanizam osiguravanja mogućnosti kvalitetnijega pristupa visokome obrazovanju

studentima s invaliditetom.

Ured je, ne samo unutar Sveučilišta u Zagrebu već i puno šire (druga hrvatska sveučilišta, inozemna

sveučilišta, resorne institucije i organizacije), prepoznat kao referentni centar u pružanju različitih

vrsta informacija na jednome mjestu (studentima, nastavnicima, budućim studentima, roditeljima i

ostalima), zastupanju pojedinih studenata ili skupina studenata pri realizaciji njihovih prava (moguće

sporne situacije), rješavanju specifičnih potreba pojedinih studenata s invaliditetom, odnosno

pružanju svih vrsta potpore i pomoći studentima s invaliditetom i njihovim nastavnicima.

Tijekom ovoga izvještajnog razdoblja brojne aktivnosti započete u prvoj godini djelovanja Ureda

dobile su kontinuitet u provođenju, dok su započete i neke sasvim nove aktivnosti.

Velika je pažnja ponovno posvećena informiranju budućih studenata s invaliditetom. Svim srednjim

školama u Republici Hrvatskoj poslana je obavijest i informativni letak o postojanju Ureda i uslugama

koje on nudi. Za učenike završnih razreda srednjih škola po posebnim uvjetima (COO Vinko Bek i

Dubrava) održane su informativne radionice u kojima su sudjelovali i studenti s invaliditetom. Ured je

predstavljen i na 13. i 14. smotri Sveučilišta te u Vodiču za buduće studente.

Osim informiranja budućih studenata, nastavilo se i s informiranjem šire javnosti o postojanju Ureda i

njegovim aktivnostima kroz medije, sudjelovanjem na brojnim domaćim i međunarodnim stručnim i

drugim skupovima te provođenjem edukativnih radionica s koordinatorima i članovima Koordinacije

za studente s invaliditetom.

14 Povjerenstvo za studente s invaliditetom tijekom 2009. i 2010. godine djeluje u sljedećem sastavu: prof. dr. sc. Lelia Kiš-Glavaš, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, predsjednica, prof. dr. sc. Neven Budak, Filozofski fakultet, zamjenik predsjednice, prof. dr. sc. Vjekoslav Jerolimov, Stomatološki fakultet, prof. dr. sc. Višnja Bačun-Družina, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, doc. dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli, Prirodoslovno-matematički fakultet, doc. dr. sc. Karin Šerman, Arhitektonski fakultet, doc. Jagor Bučan, Akademija likovnih umjetnosti, Ivan Lešković, dipl. ing., pomoćnik ravnatelja za smještaj u Studentskom centru, Danijel Jedriško, student, te prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom, koordinatorica, Olga Šarlog-Bavoljak, dipl. iur., akademska tajnica, i Mirjana Zubak, prof., stručna suradnica.

24

Od 1. siječnja 2009. godine Sveučilište kroz Ured organizira i financira ispomoći za studente s najtežim

oblicima invaliditeta koji su smješteni u studentskome domu Cvjetno naselje. Ispomoć studentima s

invaliditetom u obavljanju svakodnevnih potreba pružaju studenti koji su raspoređeni u dnevna i

noćna dežurstva. Na taj je način studentima s invaliditetom pomoć dostupna kroz 24 sata.

Jednako je važna i bogata međunarodna suradnja koja se razvija kroz mrežu UNICA te kroz

sudjelovanje u različitim međunarodnim projektima. Tako je tijekom izvještajnoga perioda uspješno

priveden kraju Tempus projekt Developing University Counselling and Advisory Services – DUCAS u

sklopu kojega je značajnu ulogu imao Ured sa svojim aktivnostima. U tome periodu izrađena je i

trogodišnja strategija rada Ureda. Također, Ured se uključio i u provođenje aktivnosti u sklopu

Tempus projekta Identification and Support in Higher Education for Dyslexic Students - iSHEDS.

Stečeno iskustvo i kontakti uspostavljeni tijekom realizirane međunarodne suradnje te prepoznavanje

stvarnih potreba kroz dvogodišnje djelovanje Ureda dali su osnovu za prijavljivanje prijedloga novoga

Tempus projekta pod nazivom Education for Equal Opportunities at Croatian Universities –

EduQuality, u travnju 2009. godine. Prijedlog projekta, koji je izradio tim u sastavu: prof. dr. sc. Lelia

Kiš-Glavaš (voditeljica Projekta), Mirjana Zubak, prof., Marija Badovinac Škrinjar, dipl. oec., doc. dr. sc.

Valentina Kranželić i dr. sc. Larisa Buhin Lončar, pozitivno je ocijenjen i odobren za financiranje u

listopadu 2009. godine. Nositelj je projekta Sveučilište u Zagrebu, njegovo je trajanje tri godine (2010.

– 2013.), a ukupni proračun iznosi 868.053 eura. Kao partneri u projektu iz Hrvatske sudjeluju

sveučilišta u Osijeku, Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Zadru, Hrvatski studentski zbor te Institut za razvoj

obrazovanja. Europski su partneri sveučilišta Strathclyde (Glasgow, Škotska), Masaryk (Brno, Češka),

Aarhus (Aarhus, Danska) i Göteborg (Göteborg, Švedska).

Cilj je projekta pridonijeti izjednačavanju mogućnosti za studente s invaliditetom u visokome

obrazovanju u Republici Hrvatskoj na institucionalnoj i nacionalnoj razini. Jedan od vrlo važnih

ishoda projekta jest izrada prijedloga nacionalnoga dokumenta kojim bi se jasno odredili standardi i

smjernice za razvoj pristupačnosti visokoga obrazovanja studentima s invaliditetom. Takav dokument

preduvjet je za postizanje jednakih standarda pristupačnosti visokoga obrazovanja na nacionalnoj

razini. Organizacija konkretnih oblika potpore studentima s invaliditetom na svim hrvatskim

sveučilištima uključenima u projekt, sukladno potrebama i specifičnostima pojedinačne ustanove,

važan je ishod na institucionalnoj razini.

Pokretanje sveučilišnoga izbornog kolegija Vršnjačka potpora studentima s invaliditetom, edukacija

akademskoga i administrativnoga sveučilišnog osoblja o specifičnim potrebama studenata s

invaliditetom, te razvoj mrežne stranice koja će nuditi javno dostupnu knjižnicu stručnih i

edukativnih materijala primjeri su projektnih aktivnosti.

Edukativni materijali (priručnici) o mogućnostima prilagodbe akademskoga okruženja studentima s

invaliditetom, čija je izrada još u tijeku, su sljedeći: Opće smjernice za rad sa studentima s

invaliditetom, Prostorna pristupačnost, Pristup informacijama i uslugama, Izvođenje nastave,

praćenje i vrednovanje ishoda, Konzultacije i mentorstvo, Međunarodna mobilnost studenta,

Slobodno vrijeme i Psihosocijalne potrebe studenata.

25

Još jedna vrlo važna aktivnost jest nabavka računalne opreme za studente s invaliditetom, koja je

osigurana ne samo za Sveučilište u Zagrebu već i za sveučilišta u Rijeci, Zadru, Splitu, Dubrovniku i

Osijeku, hrvatske partnerske institucije, u ukupnome iznosu od 824.500,26 kuna.

Financijska kriza koja je zahvatila Republiku Hrvatsku otežala je razvoj punoga potencijala Ureda,

prije svega nemogućnošću zapošljavanja dodatnoga osoblja, što bi svakako, uz bolje prostorno rješenje,

trebao biti jedan od prioriteta. Ipak, zahvaljujući sredstvima Europske komisije, dobivenima kroz

spomenuti Tempus projekt, veliki napredak u području izjednačavanja mogućnosti za studente s

invaliditetom trebao bi ipak biti postignut, i to ne samo na razini Sveučilišta u Zagrebu, nego na

području cijele Republike Hrvatske.

3.6. 3.6. 3.6. 3.6. Razvoj sustava podrške studentimaRazvoj sustava podrške studentimaRazvoj sustava podrške studentimaRazvoj sustava podrške studentima

Prepoznavši potrebu skrbi o psihosocijalnim potrebama svojih studenata kroz adekvatan sustav

studentskih službi podrške, a s ciljem podizanja kvalitete studiranja, Sveučilište u Zagrebu poduzelo je

prve korake u osnivanju sveobuhvatnog centra za savjetovanje. Proces je započet otvaranjem radnoga

mjesta i zapošljavanjem stručnjakinje iz područja savjetovanja studenata čiji je zadatak raditi na

postavljanju sustava podrške studentima u skladu sa specifičnostima Sveučilišta u Zagrebu.

Ovakva nastojanja svakako su u skladu s Bolonjskim procesom što se ističe u izvješću Trends 2010

kojega izdaje European University Association, ali jednako tako i u skladu s potrebama studenata što

se pokazalo u istraživanju provedenome u sklopu ranije spomenutoga Tempus projekta Developing

University Counseling and Advisory Services – DUCAS. U sklopu toga projekta, koji se provodio od

listopada 2007. do listopada 2009., izrađen je i Prijedlog strategije razvoja studentskih službi podrške

Sveučilišta u Zagrebu s trogodišnjim akcijskim planom. Unatoč činjenici da je spomenuti dokument

podržao Odbor za upravljanje kvalitetom te sva Vijeća područja, nije dobio potporu u Senatu. Stoga je

u tijeku revizija dokumenta u skladu s iznesenim primjedbama.

U veljači 2010. imenovano je i Povjerenstvo za razvoj sustava podrške studentima Sveučilišta u

Zagrebu15 u kojemu su predstavnici svih akademskih i umjetničkih područja te studentski

predstavnik.

Jedan od prvih zadataka Povjerenstva jest revizija postojećega Prijedloga strategije kako bi mogao biti

upućen u ponovnu proceduru prihvaćanja čime bi to postao službeni dokument Sveučilišta u

Zagrebu.

15 Povjerenstvo djeluje u sastavu: prof. dr. sc. Marina Ajduković, Pravni fakultet, predsjednica, prof. dr. sc. Vlatka Jirouš-Rajković, Šumarski fakultet, prof. dr. sc. Miloš Judaš, Medicinski fakultet, prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer, Filozofski fakultet, doc. dr. sc. Ana Galov, Prirodoslovno-matematički fakultet, doc. dr. sc. Hrvoje Kozmar, Fakultet strojarstva i brodogradnje, doc. dr. sc. Valentina Kranželić, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, doc. Siniša Reberski, Akademija likovnih umjetnosti, Marko Pavić, student poslijediplomskoga studija, Prirodoslovno-matematički fakultet, te prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom, koordinatorica i dr. sc. Larisa Buhin Lončar, stručna savjetnica za savjetovanje studenata.

26

Budući centar za savjetovanje razvijat će tri vrste savjetovališnih usluga: psihološko savjetovanje čija je

osnovna svrha pružanje potpore studentima u svladavanju psihičkih teškoća te osnaživanje u

ostvarivanju akademskih i životnih ciljeva, razvoj akademskih vještina čija je svrha jačanje

studentskih kompetencija za uspješno studiranje od samoga početka te razvoj i upravljanje karijerom

čija je svrha pomoći studentima pri promišljenom odabiru studija koji prati njihove interese i

povećavanje vještina za uspješan prijelaz iz studentske u profesionalnu ulogu.

U listopadu 2010. prijavljen je projekt UNIPSINET: Razvoj mreže sveučilišnih studentskih službi i

unaprjeđenje skrbi o psihološkome zdravlju studenata na natječaj za razvojne projekte Sveučilišta u

Zagrebu te se očekuju rezultati natječaja u narednom razdoblju.

3.7. 3.7. 3.7. 3.7. Smotra Sveučilišta u ZagrebuSmotra Sveučilišta u ZagrebuSmotra Sveučilišta u ZagrebuSmotra Sveučilišta u Zagrebu

U izvještajnome razdoblju bile su održane tri tradicionalne smotre Sveučilišta u Zagrebu.

13. smotru Sveučilišta u Zagrebu održanu od 2. do 4. travnja 2009. pripremio je i organizirao

Organizacijski odbor16 kojega je imenovao rektor Sveučilišta u Zagrebu, uz pomoć ostalih zaposlenika

Rektorata.

U sklopu Smotre tiskan je Vodič za buduće studente za akademsku godinu 2009./2010. Pokroviteljstvo

nad Smotrom prihvatila je Vlada Republike Hrvatske te Grad Zagreb, a najveću potporu organizaciji i

provedbi Smotre pružilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH te sponzori, posebice glavni

sponzor Privredna banka.

Na Smotri je sudjelovalo Sveučilište u Zagrebu, odnosno svi fakulteti i umjetničke akademije u

njegovu sastavu te još 41 institucija. Svečano otvaranje Smotre održano je 2. travnja 2009. u Klubu

studenata Studentskog centra, a popraćeno je izložbom radova studenata Akademije likovnih

umjetnosti te glazbenim programom sastava studenata Muzičke akademije.

Procjenjuje se da je 13. smotru posjetilo više od 20.000 posjetitelja.

U subotu, 4. travnja 2009., prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Ljiljana

Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom, uručili su priznanja17 na temelju zaključka

Povjerenstva za odabir najboljega predstavljanja i uređenja izložbenoga prostora na 13. smotri.

16 Organizacijski odbor djelovao je u sastavu: prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom, predsjednica, Nada Jenčić, voditeljica službe općih poslova, tajnica Smotre, Martina Cvitanović, dipl. ing., voditeljica Ureda za razvitak i poslovanje i Tamara Dagen, stručna suradnica za odnose s javnošću. 17 Dodijeljena su sljedeća priznanja: za najoriginalnije predstavljanje (Prirodoslovno-matematički fakultet - Matematički odjel), za izložbeni prostor (1. mjesto - Građevinski fakultet, 2. mjesto – Ekonomski fakultet, 3. mjesto – Veterinarski fakultet), za promotivne materijale (Rudarsko-geološko-naftni fakultet), za najbolji promotivni film (1. mjesto – Agronomski fakultet, 2. mjesto – Filozofski fakultet, 3. mjesto – Fakultet organizacije i informatike), za cjelokupni dojam na 13. smotri (Fakultet prometnih znanosti), za poseban doprinos u pripremi i organizaciji 13. smotre (Akademija likovnih umjetnosti, Akademija dramske umjetnosti, Fakultet političkih znanosti), za ostale sudionike 13. smotre (Zagrebačka škola za ekonomiju i management).

27

Uvođenjem državne mature i novoga sustava prijava na studijske programe visokih učilišta u

Republici Hrvatskoj bili su pomaknuti i rokovi za prijave na željene studije. Stoga je uprava Sveučilišta

u Zagrebu donijela odluku o promjeni termina održavanja 14. smotre Sveučilišta u Zagrebu

pomaknuvši ga na bitno raniji datum od do tada uobičajenoga, te je 2010. godine smotra, iznimno,

dvaput organizirana.

Za 14. i 15. smotru tiskani su Vodič za buduće studente za akademsku godinu 2010./2011. i Vodič za

buduće studente za akademsku godinu 2011./2012., koji su dostupni u elektronskom obliku na

mrežnim stranicama Smotre: http://smotra.unizg.hr/Vodic2010-web.pdf.

Pokroviteljstvo nad 14. i 15. smotrom prihvatili su Vlada Republike Hrvatske i Grad Zagreb, a najveću

potporu organizaciji i provedbi Smotre pružile su sastavnice Sveučilišta, Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i športa RH te sponzori.

14. smotra održana je od 21. do 23. siječnja 2010., a pripremio ju je i organizirao Organizacijski odbor18

kojega je imenovao rektor Sveučilišta u Zagrebu, uz pomoć ostalih zaposlenika Rektorata.

Na Smotri je sudjelovalo Sveučilište u Zagrebu, odnosno svi fakulteti i umjetničke akademije u

njegovu sastavu te 39 ostalih institucija. Svečano otvorenje Smotre održano je 21. siječnja 2010. u

Klubu studenata Studentskog centra. Osim radnoga dijela (predstavljanje programa sastavnica, tribine

s predstavnicima pojedinih znanstveno-umjetničkih područja), u medijskome kutku odvijao se i

kulturno-umjetnički i športski program u izvođenju studenata pojedinih sastavnica.

14. smotru Sveučilišta u Zagrebu pratili su medijski pokrovitelji (Vjesnik, Večernji list, Nacional,

Zagreb News, Otvoreni radio, Radio Sljeme te mrežni portal Net.hr) te predstavnici drugih

relevantnih tiskanih i elektroničkih medija u RH. U medijima je objavljeno više od 70 članaka, priloga

i izvještaja. Smotru je posjetilo više od 15 000 posjetitelja.

U subotu, 23. siječnja 2010., prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Ljiljana

Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom uručili su priznanja19.

Jubilarna, 15. smotra prvi je put bila organizirana u sklopu Tjedna Sveučilišta u Zagrebu od 4. do 6.

studenoga 2010., a održana je u prostorima Studentskog centra, Savska 25.

18 Organizacijski odbor djelovao je u sastavu: prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom, predsjednica, Nada Jenčić, voditeljica službe općih poslova, tajnica Smotre, Sandra Kramar, stručna savjetnica za odnose s javnošću i protokol – tajnica Smotre, Martina Cvitanović, dipl. ing., voditeljica Ureda za razvitak i poslovanje i Paula Pavletić, voditeljica Ureda rektora. 19 Dodijeljena su priznanja u sljedećim kategorijama: originalnost u predstavljanju (1. mjesto – Prirodoslovni-matematički fakultet – geološki odsjek, 2. mjesto – Akademija likovnih umjetnosti, 3. mjesto – Fakultet elektrotehnike i računarstva), izložbeni prostor (1. mjesto – Agronomski fakultet, 2. mjesto – Grafički fakultet, 3. mjesto – Građevinski fakultet), tiskani promidžbeni materijal (Grafički fakultet, Šumarski fakultet), promotivni film (1. mjesto – Kineziološki fakultet, 2. mjesto – Filozofski fakultet družbe Isusove, 3. mjesto – Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet), cjelokupni dojam na 14. smotri (Fakultet organizacije i informatike, Varaždin), poseban doprinos u pripremi Smotre (Mario Furčić i Marko Padovan, studenti Arhitektonskoga fakulteta), predstavljanje ostalih sudionika (BHV Education).

28

Smotru je pripremio Organizacijski odbor kojeg su činili: prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prorektorica za

studije i upravljanje kvalitetom – predsjednica, te članovi: Nada Jenčić, voditeljica službe općih i

kadrovskih poslova, Sandra Kramar, tajnica Smotre, stručna savjetnica za odnose s javnošću i

protokol, Martina Cvitanović, dipl. ing., voditeljica Ureda za razvitak i poslovanje, Paula Pavletić,

voditeljica Ureda rektora, a uvelike su pomogli i ostali zaposlenici Rektorata.

Na Smotri je sudjelovalo oko 70-ak sudionika, i to Sveučilište u Zagrebu, tj. sve njegove sastavnice te

ostale 34 institucije.

Sastavnice Sveučilišta svoje programe predstavile su promidžbenim filmovima, dok su u medijskome

kutku održane tribine s predstavnicima pojedinih znanstvenih područja.

Uz medijske pokrovitelje (Vjesnik, Večernji list, Otvoreni radio, Radio Sljeme, te Radio student), o

programu Smotre izvještavali su i predstavnici svih važnijih tiskovnih i elektroničkih medija. U

medijima je objavljeno oko 40 članaka, priloga i izvještaja, a predstavnici Sveučilišta u tome su

razdoblju gostovali u različitim radijskim emisijama.

U subotu, 6. studenoga 2010. prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu, i prof. dr. sc.

Ljiljana Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom, uručili su priznanja20 na temelju

zaključka Povjerenstva.

3.8. 3.8. 3.8. 3.8. Studentski izboriStudentski izboriStudentski izboriStudentski izbori

U skladu sa Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, Statutom

Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu i Pravilnikom o izborima za Studentski zbor Sveučilišta u

Zagrebu i studentske zborove njegovih sastavnica, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa

Bjeliš raspisao je studentske izbore 29. ožujka 2010.

Temeljem navedene Odluke izbori za Studentski zbor Sveučilišta i studentske zborove njegovih

sastavnica održani su 5. i 6. svibnja 2010. Izbori su se u navedeno vrijeme održavali na sve trideset i tri

sastavnice Sveučilišta, a uspješno su provedeni na dvadeset i šest sastavnica. Temeljem izvješća

Izbornih povjerenstava sastavnica utvrđeno je da je potrebno raspisati ponovljene izbore na sljedećim

sastavnicama: Katolički bogoslovni fakultet, Šumarski fakultet, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet,

Muzička akademija, Hrvatski studiji i Pravni fakultet.

U skladu s člankom 4. Pravilnika o izborima za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i studentske

zborove njegovih sastavnica, rektor Sveučilišta u Zagrebu raspisao je ponovljene izbore Odlukom od

20 Priznanja su dodijeljena u sljedećim kategorijama: promotivni film (Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Fakultet političkih znanosti), izložbeni prostor (1. mjesto Arhitektonski fakultet – Studij dizajna, 2. mjesto Fakultet strojarstva i brodogradnje, 2. mjesto Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek), originalnost i predstavljanje (Fakultet elektrotehnike i računarstva, Arhitektonski fakultet – Studij dizajna), najcjelovitija informacija o studijskim programima (Fakultet prometnih znanosti), cjelokupni dojam na 15. smotri (Učiteljski fakultet), predstavljanje ostalih sudionika (Visoka škola za primijenjeno računarstvo, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske).

29

10. svibnja 2010., a ponovljeni izbori provedeni su 1. i 2. lipnja 2010. na navedenim sastavnicama,

izuzev Ekonomskoga fakulteta.

Ponovljeni izbori uspješno su provedeni na tri sastavnice. Nakon izvješća Izbornih povjerenstava

sastavnica utvrđeno je da je potrebno provesti dopunske izbore na sljedećim fakultetima: Muzičkoj

akademiji, Pravnom i Šumarskom fakultetu te Ekonomskom fakultetu, na kojem nisu bili provedeni

ponovljeni izbori. Odluka o ponovljenim, odnosno dopunskim izborima donesena je 4. studenoga

2010., a izbori su provedeni 15. i 16. prosinca 2010.

Dopunski izbori uspješno su provedeni na dvije sastavnice, a nakon podnesenih izvješća izbornih

Povjerenstava sastavnica utvrđeno je kako je potrebno ponoviti izbore na Ekonomskom fakultetu, i to

za postupak glasanja, te na Muzičkoj akademiji gdje je potrebno provesti ponovni cjelokupni postupak

izbora. O ponavljanju izbora na navedenim sastavnicama rektor Sveučilišta donio je odluku 29.

prosinca 2010., a izbori su se provodili 25. i 26. siječnja 2011. na Ekonomskom fakultetu, odnosno 15. i

16. veljače 2011. na Muzičkoj akademiji.

Članovi Izbornoga povjerenstva Sveučilišta u Zagrebu za provođenje studentskih izbora imenovani su,

u skladu sa Statutom i Zakonom, iz reda nastavnoga osoblja na prijedlog Senata Sveučilišta u Zagrebu

te iz reda studenata na prijedlog Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.21

U skladu sa Zakonom i Statutom provođenje izbora pratilo je i Povjerenstvo za prigovore Sveučilišta u

Zagrebu22 koje je kao i Izborno povjerenstvo sačinjeno od predstavnika nastavnika i predstavnika

studenata.

Po završetku izbora za Studentski zbor Sveučilišta i studentske zborove njegovih sastavnica navedena

povjerenstva podnijela su izvješće o radu rektoru Sveučilišta.

3.9. 3.9. 3.9. 3.9. Upravljanje kvalitetomUpravljanje kvalitetomUpravljanje kvalitetomUpravljanje kvalitetom

U razdoblju od 16. siječnja 2009. do 22. rujna 2009. Odbor za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u

Zagrebu23 djelovao je u sazivu imenovanomu prema odluci Senata od 22. listopada 2005.

21 Povjerenstvo djeluje u sljedećem sastavu: prof. dr. sc. Dalibor Blažina, Filozofski fakultet, član; prof. dr. sc. Romana Franić, Agronomski fakultet, zamjenica; doc. dr. sc. Nenad Malović, Katolički bogoslovni fakultet, član; prof. dr. sc. Vladimir Mrša, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, zamjenik; Zlatko Pavičić, Agronomski fakultet, član; Kristijan Sedak, Filozofski fakultet, zamjenik; Frano Boban, Hrvatski studiji, član; Ante Milković, Hrvatski studiji, zamjenik; Anita Valjak, Pravni Fakultet, članica; Danijela Kukić, Fakultet elektrotehnike i računarstva, zamjenica, te prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom, koordinatorica i Lucija Barjašić, prof., stručna suradnica. 22 Povjerenstvo je djelovalo u sljedećem sastavu: prof. dr. sc. Anton Šmalcelj, Medicinski fakultet, član; prof. dr. sc. Diana Miličić, Grafički fakultet, zamjenica; prof. dr. sc. Nada Grčić Zubčević, Kineziološki fakultet, članica; prof. dr. sc. Tanja Jurčević-Lulić, Fakultet strojarstva i brodogradnje, zamjenica; doc. dr. sc. Marko Baretić, Pravni Fakultet, član; prof. dr. sc. Lidija Kos Stanišić, Fakultet političkih znanosti, zamjenica; Šime Višić, Fakultet organizacije i informatike, član; Hrvoje Domazet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, zamjenik; Radoslav Perić, Arhitektonski fakultet, član; Branimir Penava, Fakultet političkih znanosti, zamjenik, te prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom, koordinatorica i Lucija Barjašić, prof., stručna suradnica.

30

Senat Sveučilišta u Zagrebu 15. prosinca 2009. imenovao je za novo mandatno razdoblje od četiri

godine nove članove Odbora24.

Odbor za upravljanje kvalitetom, kao statutarno tijelo, preuzeo je iznimno velik dio obveza koje su

nastale u proteklih godinu dana, a u skladu s novim Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i

visokome obrazovanju (NN 45/09), usvojenim u travnju 2009.

Novim Zakonom nastojalo se odgovoriti na pitanja kao što su akreditacija za izvođenje studijskih

programa, obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja, tematska vrjednovanja, vanjska periodična

prosudba unutarnjega sustava osiguravanja kvalitete kao i ustrojstvo i djelatnost Agencije za znanost i

visoko obrazovanje. Prema čl. 20. st.10. sveučilišni studijski programi osnivaju se i izvode odlukom

Senata, a na temelju prethodne pozitivne procjene jedinice za unutarnji sustav osiguravanja i

unaprjeđenja kvalitete.

Jedna od novina koja se uvodi slijedom novog Zakona jest i vanjska periodična neovisna prosudba

sustava osiguravanja kvalitete visokoobrazovnih učilišta, a u skladu s primjenom Bolonjskoga procesa.

Dosljednom primjenom Zakona omogućeno je unaprjeđenje procesa razvoja studijskih programa te

osnivanje visokih učilišta i znanstvenih organizacija.

Zbog povećanoga djelokruga rada, a slijedom usvajanja novog Zakona i novih podzakonskih akata,

Odbor je 7. travnja 2010. predložio rektoru osnivanje Radne skupine za vrjednovanje nastave

Sveučilišta u Zagrebu25 te Radne skupine za studijske programe Sveučilišta u Zagrebu26.

23 Odbor za upravljanje kvalitetom imenovan za mandatno razdoblje 2005.-2009. godine djelovao je u sljedećem sastavu: prof. dr. sc. Tonći Lazibat, Ekonomski fakultet, predsjednik, prof. dr. sc. Karmela Barišić, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić, Šumarski fakultet, prof. dr. sc. Zoran Kurelić, Fakultet političkih znanosti, prof. dr. sc. Diana Milčić, Grafički fakultet, prof. dr. sc. Bruno Saftić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, prof. dr. sc. Vera Turković, Akademija likovnih umjetnosti, prof. dr. sc. Neven Vrček, Fakultet organizacije i informatike, Krešimir Bašić, student, Hrvoje Keko, student poslijediplomskoga studija, prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom, koordinatorica, te Marija Badovinac Škrinjar, dipl. oec., stručna savjetnica i Dunja Hohnjec, prof., stručna suradnica. 24 Odbor za upravljanje kvalitetom imenovan za mandatno razdoblje 2009.-2013.godine djeluje u sastavu: prof. dr. sc. Blaženka Divjak, Fakultet organizacije i informatike, predsjednica, prof. dr. sc. Karmela Barišić, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, prof. dr. sc. Ružica Beljo -Lučić, Šumarski fakultet, prof. dr. sc. Diana Milčić, Grafički fakultet, prof. dr. sc. Branka Pevalek -Kozlina, Prirodoslovno- matematički fakultet, prof. dr. sc. Marko Tadić, Filozofski fakultet, izv. prof. Marina Novak, Muzička akademija, Marko Banušić, student, Tomislav Madžar, student poslijediplomskoga studija, prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom, koordinatorica te Marija Badovinac Škrinjar, dipl. oec., stručna savjetnica (od 1.10.2010. Zdravka Jerec, dipl.ing., stručna suradnica, zamjena za Badovinac Škrinjar) i Dunja Hohnjec, prof., stručna suradnica 25 Radna skupina za vrjednovanje nastave Sveučilišta u Zagrebu djeluje u sljedećem sastavu: prof. dr. sc. Diana Milčić, predsjednica, Grafički fakultet, izv. prof. Marina Novak, Muzička akademija, prof. dr. sc. Gordana Pavleković, Medicinski fakultet, prof. dr. sc. Damir Ljubotina, Filozofski fakultet, prof. dr. sc. Diana Šimić, Fakultet organizacije i informatike, Denis Kranjčec, dipl. ing., Sveučilišni računski centar, te prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom, koordinatorica i Dunja Hohnjec, prof., stručna suradnica. 26 Radna skupina za studijske programe Sveučilišta u Zagrebu djeluje u sljedećem sastavu: prof. dr. sc. Ružica Beljo-Lučić, predsjednica, Šumarski fakultet, doc. dr. sc. Martina Ferić-Šlehan, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, prof. dr. sc. Dragutin Kermek, Fakultet organizacije i informatike, prof. dr. sc. Željko Štih, Fakultet elektrotehnike i računarstva, prof. dr. sc. Miroslav Furić, Prirodoslovno-matematički fakultet, prof. dr. sc. Bruno Zelić, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, prof. dr. sc. Karmela Barišić, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, doc. dr. sc. Aleksandar Battista Ilić,

31

Rektor je 30. studenoga 2009. donio Odluku o osnivanju Radne skupine za izradu Pravilnika o

postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih

preddiplomskih i diplomskih i stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu27 (dalje: Pravilnik).

Pravilnikom se regulira vrjednovanje novih studijskih programa i izdavanje dopusnice, izmjene i

dopune studijskih programa s dopusnicom i periodično unutarnje vrjednovanje studijskoga

programa. Pravilnik detaljno propisuje postupak vrjednovanja i uvjete koje trebaju ispunjavati

znanstveno-nastavne i umjetničko-nastavne sastavnice za ustroj i provedbu studija prilikom

vrjednovanja novih studijskih programa i izmjena i dopuna studijskih programa s dopusnicom.

Postupak i uvjeti te periodično unutarnje vrjednovanje studijskoga programa detaljno će biti opisani u

Priručniku za osiguravanje kvalitete Sveučilišta u Zagrebu koji je trenutno u izradi.

Radna skupina pristupila je poslu intenzivno te uz izradu Pravilnika osmislila niz obrazaca koji služe

kao prilog Pravilniku, a sastavnicama olakšavaju posao oko inicijalne akreditacije studijskih programa.

Obrasci su dostupni na web-stranici Sveučilišta: http://www.unizg.hr/upravljanje-

kvalitetom/vrednovanje-studijskih-programa/.

Također, osmišljena je cjelovita procedura administrativnoga dijela postupka vrjednovanja novoga

studijskog programa ili izmjena i dopuna studijskih programa. Unaprjeđenje kvalitete glavna je

okosnica Pravilnika sadržana u svim njegovim dijelovima, a sve kako bi se osigurala izvrsnost

studijskih programa na Sveučilištu u Zagrebu. Kada je u veljači 2010. stupio na snagu Pravilnik o

sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja,

izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta Ministarstva znanosti obrazovanja i

športa RH, Pravilnik je uz manje dorade teksta proslijeđen u proceduru prihvaćanja na Senatu, a radna

skupina predala je posao jedinici za unutarnji sustav osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete

Sveučilišta u Zagrebu, odnosno Odboru za upravljanje kvalitetom i Uredu za upravljanje kvalitetom.

Zbog protočnosti posla oko izmjena i dopuna studijskih programa i vrjednovanja novih studijskih

programa Senat je u ožujku 2010. donio Odluku o postupku vrjednovanja studijskih programa

sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija

Sveučilišta u Zagrebu te je Odbor provodio postupke vrjednovanja na temelju Odluke. Pravilnik je

prihvaćen na sjednici Senata održanoj 13. srpnja 2010.

Kada je riječ o vrjednovanju studijskih programa, važno je spomenuti nužnost izrade informatičkoga

sustava podrške postupaka sva tri procesa vrjednovanja iz Pravilnika, vrjednovanje novoga studijskog

programa, vrjednovanje izmjena i dopuna postojećega studija kao i periodično unutarnje vrjednovanje

Akademija likovnih umjetnosti, Drago Horvat, prof., Medicinski fakultet, te prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom, koordinatorica i mr. sc. Tamara Gobo, stručna savjetnica 27 Radna skupina za izradu Pravilnika o postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih i stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu djeluje u sljedećem sastavu: prof. dr. sc. Ružica Beljo-Lučić, Šumarski fakultet, prof. dr. sc. Blaženka Divjak, Fakulteta organizacije i informatike, doc. dr. sc. Martina Ferić Šlehan, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Melani Vukmirica, dipl. iur., pomoćnica Rektora za pravna pitanja, te prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom, koordinatorica, Dunja Hohnjec, prof., stručna suradnica i Marija Badovinac Škrinjar, dipl. oec., stručna savjetnica.

32

studijskoga programa. Informatički program ujedno će služiti i kao registar studijskih programa

Sveučilišta u Zagrebu.

Zadaća je Radne skupine za studijske programe prije svega obavljati poslove predviđene Pravilnikom o

postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih

preddiplomskih i diplomskih i stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu, što znači provoditi postupke

vrjednovanja novih studijskih programa na preddiplomskoj i diplomskoj razini kao i provoditi

postupke vrjednovanja većih izmjena i dopuna studijskih programa.

Radna skupina u novome sazivu od svojega imenovanja u ožujku 2010. do kraja izvještajnog razdoblja

obradila je i stavila u postupak zahtjeve za 28 novih studijskih programa (8 preddiplomskih, 16

diplomskih, 2 integrirana preddiplomska i diplomska, te 1 stručni studij). Za 12 studijskih programa

pokrenut je postupak ponovnog vrjednovanja (produženje dopusnice), a zaprimljeno je ukupno 165

zahtjeva za izmjene i dopune postojećih studijskih programa.

Tijekom izvještajnog razdoblja Odbor za upravljanje kvalitetom intenzivno je pripremao Pravilnik o

sustavu upravljanja kvalitetom obrazovanja Sveučilišta u Zagrebu, kojim će se urediti područja

vrjednovanja, ustroj i djelovanje sustava upravljanja kvalitetom obrazovanja. Pravilnik je usklađen sa

smjernicama za osiguranje kvalitete visokoga obrazovanja u Europi (ESG- standardi), ali uvažava i

nacionalnu pravnu regulativu kao i specifične razvojne potrebe Sveučilišta. Jedna od aktivnosti

novoizabranoga Odbora bila je i analiza kvalitete izvođenja nastave u Međunarodnoj ljetnoj školi

Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Odbor je dao iscrpno mišljenje Senatu Sveučilišta u

Zagrebu nakon analize dostavljene dokumentacije Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao i

podataka evidentiranih u Informacijskom sustavu visokih učilišta.

3.9.1. 3.9.1. 3.9.1. 3.9.1. VrVrVrVrjjjjednovanje obrazovnoga procesaednovanje obrazovnoga procesaednovanje obrazovnoga procesaednovanje obrazovnoga procesa

Sveučilište u Zagrebu centralizirano provodi nekoliko anketnih upitnika koje su dio procesa

vrjednovanja nastave Sveučilišta u Zagrebu. Za unaprjeđenje vrjednovanja nastave osnovana je Radna

skupina za vrjednovanje nastave kao što je prethodno spomenuto. Zadaća Radne skupine jest da u

skladu s važećim zakonskim i strukovnim standardima definira relevantne nastavne procese,

indikatore njihove kvalitete, te postupke i oblike njihovog vrjednovanja. Radna skupina analizira

rezultate provedenih vrjednovanja te u koordinaciji s Uredom, Odboru predlaže mjere i postupke za

unaprjeđenje kvalitete nastave.

Studentska anketa za procjenu rada nastavnika provodi se kontinuirano i semestralno na svim

sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu elektronički, pomoću ISVU sustava. Za umjetničke akademije

Sveučilišta u Zagrebu anketa je organizirana i provedena klasičnom, papir-olovka metodom te je

ponuđena i posebna varijanta anketnog listića za „umjetničke“ kolegije. U izvještajnome razdoblju

provedena je četiri puta za zimske i ljetne semestre akademskih godina 2008./2009. i 2009./2010. U

zimskome semestru anketa se provodi krajem siječnja i početkom veljače, a u ljetnome semestru

krajem svibnja i početkom lipnja. Svaka sastavnica prilagođava točno vrijeme provođenja ankete

33

prema svojim vlastitim mogućnostima i planu. Svim nastavnicima kojima su potrebni podatci o

vrjednovanju njihove nastave za izbor ili reizbor u zvanje omogućeno je da provedu anketu klasičnim

papirnatim putem te je svaki semestar na dijelu sastavnica anketa tako i provedena.

Tijekom ljetnoga semestra akademske godine 2009./2010. prvi je put nastavnicima omogućeno da svoj

izvještaj s rezultatima preuzmu na Nastavničkom portalu unutar ISVU sustava, što znači da je cijela

obrada podataka automatizirana. Međutim, online provedba ankete još uvijek se razmatra kao

eksperimentalna. Takav način primjene rasteretio je sastavnice organizacijskih i tehničkih poslova

vezanih uz provedbu ankete, ali uočene su određene poteškoće koje u znatnoj mjeri smanjuju

kvalitetu prikupljenih podataka. Naime, dio sastavnica ili pojedine studijske grupe nisu u potpunosti

uključeni u sustav ISVU što onemogućuje online provedbu ankete sa svim studentima. Pored toga

odaziv studenata znatno je manji u odnosu na klasičnu provedbu ankete primjenom anketnih listova

te znatno varira ovisno o fakultetu kao i pojedinom nastavniku. Jedan od problema jest motivacija

studenata za njihovo za sudjelovanje. Naime, pojedini nastavnici vrjednovani su od svega nekoliko

studenata te je upitno korištenje takvih rezultata. Kako bi unaprijedili kvalitetu ankete Radna

skupina za vrjednovanje nastave započela je projekt redizajna Studentske ankete za procjenu rada

nastavnika.

Studentska anketa za procjenu preddiplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu završenih akademske

godine 2008./2009. provedena je tijekom siječnja 2010. na sastavnicama koje imaju nastavu

organiziranu po principu 3+2 ili 4+1. Cilj je ankete prikupiti informacije o iskustvima vezanim uz

izvedbu preddiplomskih studija prema Bolonjskome modelu. Izvještaji s rezultatima dostavljeni su

sastavnicama kao i izvještaj za cijelo Sveučilište u Zagrebu kako bi sastavnice mogle na temelju

rezultata ankete unaprijediti studijske programe. Pripremljen je i izvještaj uspoređenih rezultata

ankete provedene s dvije generacije završenih prvostupnika.

Prvi su put primijenjene Anketa za procjenu integriranih preddiplomskih i diplomskih studija i

Anketa za procjenu diplomskih studija, te se prvi rezultati očekuju u listopadu 2010. godine.

Osim studentskih anketa krajem 2009. godine treći je puta provedena online anketa za nastavnike u

kojoj su nastavnici procjenjivali neke karakteristike preddiplomskih studija, te ponudili prijedloge za

poboljšanje opće kvalitete studija.

Sve inicijative i aktivnosti Odbora vezane uz unaprjeđenje kvalitete odvijaju se putem Ureda za

upravljanje kvalitetom. Tako je u organizaciji Odbora i Ureda održano nekoliko predavanja. Odbor je

podržao razvoj projekta Online savjetodavne podrške nastavnicima – SPONA, koje se odvija uz

posredovanje Ureda za upravljanje kvalitetom, a čiji je cilj pružanje stručne podrške nastavnicima u

području planiranja nastave, nastavnih metoda i tehnika, evaluacije studentskih postignuća, te opće

komunikacije sa studentima i suradnicima.

Također treba istaknuti kako je u svrhu bolje informiranosti i suradnje s povjerenstvima za upravljanje

kvalitetom sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, na inicijativu Odbora, Ured organizirao sastanak radi

34

predstavljanja rada Odbora i Radnih skupina, unutarnjega sustava kvalitete sastavnica kao i novih

pravnih akata za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu.

Radi informiranja svih članova akademske zajednice te poticanja na suradnju u području

unaprjeđenja kulture kvalitete te s trajnom svrhom promicanja visokih standarda u svim područjima

stručnoga i znanstvenog rada, Ured je u travnju 2009. i veljači 2010. izdao polugodišnja izdanja

glasnika UniQinfo.

Imajući u vidu specifičnosti akademskoga okruženja, svaki sustav kvalitete mora imati jasno određenu

razvojnu viziju. Stoga je nužno intenzivno nastaviti s aktivnostima kako bi kultura kvalitete postala

temeljem svih akademskih vrijednosti.

3.10. 3.10. 3.10. 3.10. Slučaj Međunarodne ljetne škoSlučaj Međunarodne ljetne škoSlučaj Međunarodne ljetne škoSlučaj Međunarodne ljetne škole na Ekonomskomle na Ekonomskomle na Ekonomskomle na Ekonomskomeeee fakultetufakultetufakultetufakultetu

Rektor je 28. prosinca 2009. donio odluku kojom je obustavio od izvršenja odluku Fakultetskog vijeća

Ekonomskoga fakulteta o Pravilniku o radu Međunarodne ljetne škole Ekonomskoga fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu te suspendirao dekana prof. dr. sc. Darka Tipurića s danom 20. siječnja 2010.

Temelj za odluku bilo je, uz izravne uvide, izvješće Povjerenstva za analizu organizacije i poslovanja

Međunarodne ljetne škole koje je rektor imenovao 25. rujna 2009. i koje je svoj rad dovršilo 11.

prosinca 2009. Senat je potvrdio suspenziju prof. Tipurića i time ga 9. veljače 2010. smijenio s dužnosti

dekana. U međuvremenu je rektor za privremenu obnašateljicu dužnosti dekana imenovao prof. dr.

sc. Melitu Kovačević, koja je na toj dužnosti ostala do izbora novoga dekana početkom lipnja 2010.

Tijekom mandata prof. Kovačević Fakultetsko vijeće Ekonomskoga fakulteta donijelo je odluke

kojima je obustavilo daljnji rad Međunarodne ljetne škole.

Razni aspekti djelovanja Međunarodne škole analizirani su u dokumentima Ocjena sukladnosti rada i

djelovanja Međunarodne ljetne škole Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s Etičkim

kodeksom Sveučilišta u Zagrebu Ad hoc Etičkoga povjerenstva Sveučilišta u Zagrebu od 15. travnja

2010., Izvještaj Povjerenstva za analizu položenih ispita i stečenih ECTS bodova u Centru

„Međunarodna ljetna škola“ Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 15. lipnja 2010. i Izvješće

o radu obnašateljice dužnosti dekana Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za razdoblje od 20.

siječnja do 31. svibnja 2010. od 15. lipnja 2010., koje je Senat usvojio na sjednici održanoj 8. i 15. lipnja

2010. Nadalje, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa podnijelo je 8. veljače 2010. nalaz i mišljenje

o provedenome upravnom nadzoru na Ekonomskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Rektor je pismom poslanom krajem srpnja s ovim dokumentima upoznao dekana Ekonomskoga

fakulteta prof. dr. sc. Tonćija Lazibata i zatražio od njega da s njima upozna sva tijela Fakulteta,

provede daljnje analize te, zajedno s Fakultetskim vijećem, razmotri mogućnost pokretanja

odgovarajućih stegovnih i etičkih postupaka u što kraćem roku. Očekuje se da će tijela i dekan

Ekonomskoga fakulteta poduzeti konkretne korake tijekom 2011. godine.

35

ZAKLJUČAKZAKLJUČAKZAKLJUČAKZAKLJUČAK

DržaDržaDržaDržavna matura i novi sustavi upisa na preddiplomske studije Sveučilišta u Zagrebuvna matura i novi sustavi upisa na preddiplomske studije Sveučilišta u Zagrebuvna matura i novi sustavi upisa na preddiplomske studije Sveučilišta u Zagrebuvna matura i novi sustavi upisa na preddiplomske studije Sveučilišta u Zagrebu

OstvarenoOstvarenoOstvarenoOstvareno: : : :

Tijekom izvještajnog razdoblja Radna skupina za državnu maturu intenzivno je radila te je izrađen i

usvojen prijedlog Kriterija za sastavljanje rang-lista pri upisu na studijske programe Sveučilišta u

Zagrebu u akademskoj godini 2010./2011.

Uveden je novi, centralizirani način prijavljivanja kandidata na željene studijske programe koji je

provodio Središnji prijavni ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje, a prijave su se obavljale s

pomoću Nacionalnoga informacijskog sustava prijava na visoka učilišta (NISpVU).

OOOOstvaritistvaritistvaritistvariti u sljedećem razdoblju: u sljedećem razdoblju: u sljedećem razdoblju: u sljedećem razdoblju:

U narednome razdoblju trebat će raditi na usklađivanju i planiranju rokova državnih matura te upisa

na sastavnice Sveučilišta u Zagrebu te na razvoju ISVU-a.

Potrebna je ozbiljna analiza kriterija za upise pojedinih studijskih programa kako bi se uklonile

uočene anomalije (npr. studiji u području tehničkih znanosti koji traže samo osnovnu (B) razinu

matematike na maturi ili upisni kriteriji sveučilišnih studija koji uzimaju sve obavezne predmete

državne mature na osnovnoj razini), ali i razmotriti ulogu dodatnih provjera znanja za pojedine

studije.

Upisne kvote i upisi na preddiplomskim studijima za ak. god. 2009./2010. Upisne kvote i upisi na preddiplomskim studijima za ak. god. 2009./2010. Upisne kvote i upisi na preddiplomskim studijima za ak. god. 2009./2010. Upisne kvote i upisi na preddiplomskim studijima za ak. god. 2009./2010. i ak. god. 2010./2011i ak. god. 2010./2011i ak. god. 2010./2011i ak. god. 2010./2011.

OstvarenoOstvarenoOstvarenoOstvareno::::

Temeljem natječaja za upis studenata u I. godinu preddiplomskoga, integriranoga i stručnoga studija u

akademskoj godini 2009./2010. i akademskoj godini 2010./2011. popunjeno je 11 986 upisnih mjesta

odnosno 93,13 % od ukupnoga predviđenog broja u akademskoj godini 2009./2010. i 11 265 upisnih

mjesta odnosno 89,57 % od ukupnoga predviđenog broja u 2010./2011. Od toga je u obje akademske

godine upisano 92 % redovitih studenata, 7 % izvanrednih studenata i 1 % stranih studenata, što je

predstavljalo jednu od najboljih popunjenosti među svim sveučilištima u Hrvatskoj. Značajan pomak

postignut je i prilikom upisa studenata u I. godinu diplomskoga studija u akademskoj godini

2009./2010. kada je od ukupne odobrene kvote popunjeno 66,05 % mjesta zbog čega su prijedlozi za

upisne kvote za akademsku godinu 2010./2011. bili uvećani.

Navedeni podaci pokazuju visoku razinu atraktivnosti Sveučilišta kao i velik interes za Sveučilištem,

što je potrebno i dalje održavati raznim mjerama.

OOOOstvariti u sljedećem razdoblju: stvariti u sljedećem razdoblju: stvariti u sljedećem razdoblju: stvariti u sljedećem razdoblju:

Dodatno povećati razinu atraktivnosti Sveučilišta kako bi popunjenost na ulazu u I. godinu

preddiplomskoga, integriranoga i stručnoga studija bila veća od 95 %, a na ulazu u I. godinu

diplomskog studija veća od 75 %.

Definirati kriterije za određivanje upisnih kvota za studijske programe.

Završavanje studija i poticanje izvrsnosti Završavanje studija i poticanje izvrsnosti Završavanje studija i poticanje izvrsnosti Završavanje studija i poticanje izvrsnosti

OstvarenoOstvarenoOstvarenoOstvareno::::

U akademskoj godini 2008./2009. na preddiplomskim, dodiplomskim, stručnim, diplomskim i

integriranim studijskim programima Sveučilišta u Zagrebu studij je završilo ukupno 11 558 studenata.

36

Postotak završnosti preddiplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu, prema podacima dostupnima u

sustavu ISVU, iznosi oko 53 %. Postoje i znatne razlike u postotku završnosti studija među

sastavnicama i studijskim programima Sveučilišta.

U izvještajnom razdoblju Sveučilište u Zagrebu dodijelilo je 200 stipendija studentima te je dodijelilo

još 204 potpore iz Fonda za stipendiranje darovitih studenata Sveučilišta u Zagrebu.

OstvaritiOstvaritiOstvaritiOstvariti u sljedećem razu sljedećem razu sljedećem razu sljedećem razdoblju: doblju: doblju: doblju:

Potrebno je sustavno pratiti prolaznost i završavanje studija na svim razinama te analizirati razloge još

uvijek relativno niske stope završavanja studija.

Podaci nisu potpuni budući da sve sastavnice ne vode evidenciju kroz ISVU sustav, niti sustav

omogućava sve potrebne analize. Kako bi se pravodobno prikupili točni i potpuni podaci, ovomu će se

pitanju trebati posvetiti u narednome razdoblju.

Pokrenuti mehanizme poticanja izvrsnosti koji bi, pored spomenutih stipendija, omogućavali

financijsku i logističku potporu izvrsnim i kreativnim studentima kao i studentima lošijeg socijalno-

ekonomskoga statusa i studentima kojima je potrebna podrška tijekom studija.

EEEE----učenjeučenjeučenjeučenje

OstvarenoOstvarenoOstvarenoOstvareno::::

Aktivnosti Centra za e-učenje Sveučilišnog računskog centra (Srce) i Ureda za e-učenje, koji

kontinuirano rade na sustavnoj implementaciji e-učenja na Sveučilištu u Zagrebu, učinile su značajne

iskorake u implementaciji e-učenja i ostvarivanju Strategije e-učenja Sveučilišta u Zagrebu.

Pojedine sastavnice vrlo dobro koriste, razvijaju i primjenjuju e-učenje već niz godina, no u pojedinim

sastavnicama još uvijek treba poticati i snažnije promovirati modernizaciju obrazovnoga procesa te

prihvaćanja e-učenja kao važnog alata za ostvarivanje mnogih aktualnih izazova koji objektivno stoje

pred svim sastavnicama i Sveučilištem u cjelini.

OstvaritiOstvaritiOstvaritiOstvariti u sljedećem razdoblju: u sljedećem razdoblju: u sljedećem razdoblju: u sljedećem razdoblju:

Potrebno je raditi na podizanju svijesti o potrebi uvođenja e-učenja na sastavnice koje do sada nisu

učinile iskorake u tom smjeru.

Potrebno je izraditi strategiju e-učenja za sljedeće razdoblje.

Važno je motivirati nastavnike za uvođenje e-učenja putem vrjednovanja kvalitetnoga materijala za e-

učenje i e-kolegija u postupku napredovanja nastavnika (uvjeti Rektorskoga zbora).

Studenti s invaliditetom i Studenti s invaliditetom i Studenti s invaliditetom i Studenti s invaliditetom i razvoj srazvoj srazvoj srazvoj sustava podrške studentimaustava podrške studentimaustava podrške studentimaustava podrške studentima

OstvarenoOstvarenoOstvarenoOstvareno::::

Aktivnosti Ureda za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu pokazuju da se Ured u svoje nešto

više od tri godine aktivnoga djelovanja uspio razviti u snažan mehanizam osiguravanja mogućnosti

kvalitetnijega pristupa visokome obrazovanju studentima s invaliditetom.

Vrlo važan aspekt djelovanja Ureda jest suradnja sa svim dionicima obrazovanja u Republici Hrvatskoj

(druga hrvatska sveučilišta, resorne institucije i organizacije, udruge studenata s invaliditetom) kao i

međunarodna suradnja.

Tijekom 2009. godine provodio se Tempus projekt DUCAS u sklopu kojega je razrađen Prijedlog

strategije razvoja studentskih službi podrške Sveučilišta u Zagrebu s trogodišnjim akcijskim planom.

37

U izvještajnome razdoblju radi razvoja sustava podrške studentima zaposlena je stručna suradnica za

savjetovanje studenata te je imenovano pripadno Povjerenstvo.

OstvaritiOstvaritiOstvaritiOstvariti u sljedećem razdoblju: u sljedećem razdoblju: u sljedećem razdoblju: u sljedećem razdoblju:

Razvoj punoga potencijala Ureda otežala je mogućnost zapošljavanja dodatnoga osoblja Ureda kao i

definiranje jasnoga proračuna Ureda, tako da ova pitanja trebaju biti prioritetna u narednome

razdoblju. Jedan od načina rješavanja problema jest daljnja upotreba međunarodnih fondova i

programa.

U narednome razdoblju potrebno je revidirati postojeći Prijedlog strategije prema iznesenim

prijedlozima Senata te osnovati Centar za savjetovanje Sveučilišta u Zagrebu koji bi uključio i Ured za

studente s invaliditetom.

Nadalje, potrebno je donijeti Akcijski plan s razrađenim aktivnostima Centra i rokovima za njihovu

provedbu, osigurati resurse za provedbu istih te raditi na informiranosti, vidljivosti i dostupnosti

aktivnosti Centra svim studentima Sveučilišta u Zagrebu.

Smotra Sveučilišta u ZagrebuSmotra Sveučilišta u ZagrebuSmotra Sveučilišta u ZagrebuSmotra Sveučilišta u Zagrebu

OstvarenoOstvarenoOstvarenoOstvareno::::

U izvještajnome razdoblju održane su tri Smotre Sveučilišta s velikim odazivom, u sklopu kojih su

tiskani promotivni materijali te tri vodiča za buduće studente (za ak. god. 2009./2010., 2010./2011. i

2011./2012.). Na Smotrama su sudjelovale sve sastavnice Sveučilišta te preko 40 partnera Smotre.

OstvariOstvariOstvariOstvarititititi u sljedećem razdoblju:u sljedećem razdoblju:u sljedećem razdoblju:u sljedećem razdoblju:

U narednome razdoblju i dalje će se organizirati Smotra Sveučilišta te informacije Smotre i mrežnu

stranicu treba učiniti dostupnom tijekom cijele godine.

Upravljanje kvalitetom, vrjednovanje studijskih programa i njihove izvedbe Upravljanje kvalitetom, vrjednovanje studijskih programa i njihove izvedbe Upravljanje kvalitetom, vrjednovanje studijskih programa i njihove izvedbe Upravljanje kvalitetom, vrjednovanje studijskih programa i njihove izvedbe

OstvarenoOstvarenoOstvarenoOstvareno::::

U svrhu unaprjeđenja kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu provode se nove aktivnosti u skladu sa

Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokome obrazovanju, koji je usvojene u 2009. godini.

Velik dio obveza i aktivnosti preuzeo je Odbor za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, ali se

pritom nije povećao proračun Sveučilišta za područje upravljanja kvalitetom.

Osnovane su i radne skupine za vrjednovanje nastave, za studijske programe te za izradu Pravilnika o

postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih

preddiplomskih i diplomskih i stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu, koje su svoj posao odradile vrlo

intenzivno i kvalitetno, tako da je Senat donio potrebne formalne dokumente.

Sve inicijative i aktivnosti Odbora vezane uz unaprjeđenje kvalitete odvijaju se uz potporu Ureda za

upravljanje kvalitetom te su u organizaciji Odbora i Ureda organizirana predavanja i sastanci u svrhu

predstavljanja važnosti unaprjeđenja kulture kvalitete visokoga obrazovanja.

Započelo se s procedurama vrjednovanja studijskih programa, a kontinuirano se provodi i Sveučilišna

anketa vrjednovanja nastave i nastavnika.

Tijekom izvještajnog razdoblja provedena su dva projekta na temu ishoda učenja u okviru Fakulteta

organizacije i informatike i Filozofskoga fakulteta te je pokrenut projekt na razini Sveučilišta o

ishodima učenja.

38

OstvaritiOstvaritiOstvaritiOstvariti u sljedećem razdoblju:u sljedećem razdoblju:u sljedećem razdoblju:u sljedećem razdoblju:

U izradi je Priručnik za osiguravanje kvalitete Sveučilišta u Zagrebu u kojem će biti detaljno opisani

postupak i uvjeti te periodično unutarnje vrjednovanje studijskoga programa.

U suradnji s AZVO-om i MZOŠ-om treba nastaviti postupke vrjednovanja studijskih programa.

Potrebno je revidirati sustav provođenja studentske ankete kako bi se povećao odaziv studenata, ali i

motiviralo studente za sudjelovanje. Pritom je važno rezultate studentske ankete upotrebljavati u

procesima odlučivanja kao i uzimati u obzir u postupcima napredovanja nastavnika.

Rektorski zbor visokih učilišta RH sredinom 2010. dao je podršku za pokretanje projekta „Nacionalne

preporuke za provjeru ishoda učenja u visokom obrazovanju u RH“ te će se tijekom 2011. imenovati

Radna skupina koja će raditi na navedenome projektu kao i prijavi projekta na otvorene natječaje.

Nužno je intenzivno nastaviti s aktivnostima kako bi kultura kvalitete postala temeljem svih

akademskih vrijednosti.

39

4. MOBILNOST STUDENATA I SVEUČILIŠNIH DJELATNIKA

Mobilnost studenata i sveučilišnih djelatnika vrlo je važna sastavnica međunarodne suradnje

Sveučilišta u Zagrebu. Ona se tijekom ak. god. 2009./2010. ostvarivala temeljem Programa za

cjeloživotno učenje (LLP) za Erasmus individualnu mobilnost, međusveučilišnih bilateralnih

sporazuma, međufakultetskih sporazuma, mreža mobilnosti (najjača CEEPUS-mreža28 koju

administrira MZOŠ), unutar programa Erasmus Mundus29 -projekti Lot 3 (suradnja s partnerskim

sveučilištima Jordana, Libanona i Sirije), Lot 11 (suradnja s partnerskim sveučilištima Indije, Pakistana,

Nepala) i BASILEUS/Lot 10 (suradnja s partnerskim sveučilištima Zapadnoga Balkana), Tempus

projekata, aktivnosti studentskih i stručnih udruga, projekata i drugog.

4444.1. Mobilnost studenata.1. Mobilnost studenata.1. Mobilnost studenata.1. Mobilnost studenata

Na Sveučilištu u Zagrebu u akademskoj godini 2009./2010. sveukupno je na osnovi raznih programa

gostovalo 182 stranih studenata, a istodobno je 305 studenata Sveučilišta u Zagrebu bilo na razmjeni u

trajanju od 1 do 12 mjeseci na inozemnim partnerskim sveučilištima. Odlazni i dolazni studenti na

razmjeni bili su različito distribuirani, ovisno o programima mobilnosti (Tablice/Grafovi).30

Tablica 4.1.1. Broj odlaznih studenata u ak. god. 2009./2010.

PROGRAM PROGRAM PROGRAM PROGRAM

MOBILNOSTIMOBILNOSTIMOBILNOSTIMOBILNOSTI CEEPUS LOT3 BASILEUS

ERASMUS

SMS

SVEUČILIŠNA

BILATERALA UKUPNOUKUPNOUKUPNOUKUPNO

BROJ ODLAZNIH BROJ ODLAZNIH BROJ ODLAZNIH BROJ ODLAZNIH

STUDENATASTUDENATASTUDENATASTUDENATA 105 1 35 126 38 305

28 CEEPUS - (Central European Exchange Programme for University Studies - Srednjeeuropski program sveučilišne razmjene) je program akademske razmjene studenata i profesora srednje i istočne Europe koji se odvija temeljem višestranog Ugovora o uspostavljanju suradnje u području obrazovanja i usavršavanja u sklopu Srednjoeuropskoga programa razmjene za sveučilišne studije sklopljenog u Budimpešti 1993. godine. 29 Erasmus Mundus centralizirani je program Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu EU (EACEA) u okviru kojega se financiraju združeni diplomski i združeni doktorski studiji, partnerstva s tzv. trećim zemljama (bivši External Cooperation Window), suradnja s razvijenim zemljama i promidžbene aktivnosti. Hrvatskoj je odobreno sudjelovanje samo u nekim aktivnostima. 30 Podaci o mobilnosti studenata i sveučilišnih djelatnika preuzeti su iz Baze za evidenciju međunarodne suradnje Sveučilišta u Zagrebu, prema podacima koje su unijele sastavnice i iz move-on baze Ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta. U ak. god. 2009./2010. Hrvatska je imala djelomičan pristup Programu za cjeloživotno učenje (LLP)/Erasmus potprogramu koji je financiran iz IPA sredstava i dijelom iz sredstava MZOŠ.

40

Graf 4.1.1. Odlazni studenti – udio prema programima mobilnosti

Tablica 4.1.2. Broj dolaznih studenata u ak. god. 2009./2010.

PROGRAM PROGRAM PROGRAM PROGRAM

MOBILNOSTIMOBILNOSTIMOBILNOSTIMOBILNOSTI CEEPUS LOT3 BASILEUS

ERASMUS

SMS

FREE-

MOVER

SVEUČILIŠNA

BILATERALA UKUPNO

BROJ DOLAZNIH BROJ DOLAZNIH BROJ DOLAZNIH BROJ DOLAZNIH

STUDENATASTUDENATASTUDENATASTUDENATA 104 2 29 12 10 25 182

Graf 4.1.2. Dolazni studenti – udio prema programima mobilnosti

41

Studentska mobilnost bila je različito zastupljena po sastavnicama, odnosno znanstveno-nastavnim i

umjetničkim područjima Sveučilišta u Zagrebu (Tablica 3). Više od 95 % odlazne i dolazne mobilnosti

realizirano je u suradnji s europskim sveučilištima.

Tablica 4.1.3. Udio mobilnih studenata među ukupno upisanima – pregled po sastavnicama i

područjima

SASTAVNICA SASTAVNICA SASTAVNICA SASTAVNICA

SVEUČILIŠTA U ZAGREBUSVEUČILIŠTA U ZAGREBUSVEUČILIŠTA U ZAGREBUSVEUČILIŠTA U ZAGREBU

UKUPNO UKUPNO UKUPNO UKUPNO

UPISANI UPISANI UPISANI UPISANI

STUDENTISTUDENTISTUDENTISTUDENTI

MOBILNI STUDENTI (mobilnost u trajanjMOBILNI STUDENTI (mobilnost u trajanjMOBILNI STUDENTI (mobilnost u trajanjMOBILNI STUDENTI (mobilnost u trajanju od najmanje u od najmanje u od najmanje u od najmanje

mjesec dana)mjesec dana)mjesec dana)mjesec dana)

"ODLAZNI" STUDENTI"ODLAZNI" STUDENTI"ODLAZNI" STUDENTI"ODLAZNI" STUDENTI "DOLAZNI" STUDENTI"DOLAZNI" STUDENTI"DOLAZNI" STUDENTI"DOLAZNI" STUDENTI

BROJBROJBROJBROJ BROJBROJBROJBROJ

UDIO ODLAZNIH UDIO ODLAZNIH UDIO ODLAZNIH UDIO ODLAZNIH

MEĐU UPISANIM MEĐU UPISANIM MEĐU UPISANIM MEĐU UPISANIM

STUDENTIMA (%)STUDENTIMA (%)STUDENTIMA (%)STUDENTIMA (%) BROJBROJBROJBROJ

UDIO DOLAZNIH UDIO DOLAZNIH UDIO DOLAZNIH UDIO DOLAZNIH

MEĐU MEĐU MEĐU MEĐU

UPISANIM UPISANIM UPISANIM UPISANIM

STUDENTIMASTUDENTIMASTUDENTIMASTUDENTIMA

(%)(%)(%)(%)

Prirodoslovno-matematički

fakultet 5058 18 0,36 % 27 0,53 %

PRIRODOSLOVNO PRIRODOSLOVNO PRIRODOSLOVNO PRIRODOSLOVNO

PODRUČJPODRUČJPODRUČJPODRUČJE E E E ---- UKUPNOUKUPNOUKUPNOUKUPNO 5058 18181818 0,360,360,360,36 %%%% 27272727 0,530,530,530,53 %%%%

Arhitektonski fakultet 1342 1 0,07 % 3 0,22 %

Fakultet elektrotehnike i

računarstva 4538 30 0,66 % 2 0,04 %

Fakultet kemijskog

inženjerstva i tehnologije 995 2 0,20 % 0 0,00 %

Fakultet prometnih znanosti 2888 0,00 % 2 0,07 %

Fakultet strojarstva i

brodogradnje 2437 6 0,25 % 2 0,08 %

Geodetski fakultet 887 6 0,68 % 1 0,11 %

Geotehnički fakultet 239 0,00 % 0 0,00 %

Građevinski fakultet 1809 0,00 % 4 0,22 %

Grafički fakultet 1169 0,00 % 5 0,43 %

Metalurški fakultet 88 0,00 % 0 0,00 %

Rudarsko-geološko-naftni

fakultet 868 0,00 % 0 0,00 %

Tekstilno-tehnološki fakultet 893 0,00 % 3 0,34 %

TEHNIČKO PODRUČJE TEHNIČKO PODRUČJE TEHNIČKO PODRUČJE TEHNIČKO PODRUČJE ----

UKUPNOUKUPNOUKUPNOUKUPNO 18153181531815318153 45454545 0,250,250,250,25 %%%% 22222222 0,120,120,120,12 %%%%

Farmaceutsko-biokemijski

fakultet 1126 2 0,18 % 2 0,18 %

Medicinski fakultet 2364 2 0,08 % 11 0,47 %

Stomatološki fakultet 740 2 0,27 % 0 0,00 %

Veterinarski fakultet 745 1 0,13 % 2 0,27 %

42

BIOMEDICINSKO BIOMEDICINSKO BIOMEDICINSKO BIOMEDICINSKO

PODRUČJE PODRUČJE PODRUČJE PODRUČJE ---- UKUPNOUKUPNOUKUPNOUKUPNO 4975497549754975 7777 0,140,140,140,14 %%%% 15151515 0,300,300,300,30 %%%%

Agronomski fakultet 1996 27 1,35 % 12 0,60 %

Prehrambeno-biotehnološki

fakultet 1117 20 1,79 % 5 0,45 %

Šumarski fakultet 1006 0,00 % 0 0,00 %

SASTAVNICA SASTAVNICA SASTAVNICA SASTAVNICA

SVEUČILIŠTA U ZAGREBUSVEUČILIŠTA U ZAGREBUSVEUČILIŠTA U ZAGREBUSVEUČILIŠTA U ZAGREBU

UKUPNO UKUPNO UKUPNO UKUPNO

UPISANI UPISANI UPISANI UPISANI

STUDENTISTUDENTISTUDENTISTUDENTI

MOBILNI STUDENTI (mobilnost u trajanju od najmanje MOBILNI STUDENTI (mobilnost u trajanju od najmanje MOBILNI STUDENTI (mobilnost u trajanju od najmanje MOBILNI STUDENTI (mobilnost u trajanju od najmanje

mjesec dana)mjesec dana)mjesec dana)mjesec dana)

"ODLAZNI" STUDENTI"ODLAZNI" STUDENTI"ODLAZNI" STUDENTI"ODLAZNI" STUDENTI "DOLAZNI" STUDENTI"DOLAZNI" STUDENTI"DOLAZNI" STUDENTI"DOLAZNI" STUDENTI

BROJBROJBROJBROJ BROJBROJBROJBROJ

UDIO UDIO UDIO UDIO ODLAZNIH ODLAZNIH ODLAZNIH ODLAZNIH

MEĐU UPISANIM MEĐU UPISANIM MEĐU UPISANIM MEĐU UPISANIM

STUDENTIMA (%)STUDENTIMA (%)STUDENTIMA (%)STUDENTIMA (%) BROJBROJBROJBROJ

UDIO DOLAZNIH UDIO DOLAZNIH UDIO DOLAZNIH UDIO DOLAZNIH

MEĐU MEĐU MEĐU MEĐU

UPISANIM UPISANIM UPISANIM UPISANIM

STUDENTIMASTUDENTIMASTUDENTIMASTUDENTIMA (%)(%)(%)(%)

BIOTEHNIČKO PODRUČJE BIOTEHNIČKO PODRUČJE BIOTEHNIČKO PODRUČJE BIOTEHNIČKO PODRUČJE ----

UKUPNOUKUPNOUKUPNOUKUPNO 4119411941194119 47474747 1,14%1,14%1,14%1,14% 17171717 0,41%0,41%0,41%0,41%

Edukacijsko-rehabilitacijski

fakultet 855 0,00 % 0 0,00 %

Ekonomski fakultet 14446 45 0,31 % 17 0,12 %

Fakultet organizacije i

informatike 2283 13 0,57 % 0 0,00 %

Fakultet političkih znanosti 2375 9 0,38 % 9 0,38 %

Kineziološki fakultet 1434 2 0,14 % 1 0,07 %

Pravni fakultet 7952 13 0,16 % 2 0,03 %

Učiteljski fakultet 3230 0,00 % 0 0,00 %

DRUŠTVENO PODRUČJE DRUŠTVENO PODRUČJE DRUŠTVENO PODRUČJE DRUŠTVENO PODRUČJE ----

UKUPNOUKUPNOUKUPNOUKUPNO 32575325753257532575 82828282 0,250,250,250,25 %%%% 29292929 0,090,090,090,09 %%%%

Filozofski fakultet 6509 79 1,21 % 61 0,94 %

Hrvatski studij, Filozofski

fakultet družbe Isusove 1895 7 0,37 % 0 0,00 %

Katolički bogoslovni fakultet 1102 0,00 % 0 0,00 %

HUMANISTIČKO HUMANISTIČKO HUMANISTIČKO HUMANISTIČKO

PODRUČJE PODRUČJE PODRUČJE PODRUČJE ---- UKUPNOUKUPNOUKUPNOUKUPNO 9506950695069506 86868686 0,900,900,900,90 %%%% 61616161 0,640,640,640,64 %%%%

Akademija dramske

umjetnosti 242 0 0,00 % 0 0,00 %

Akademija likovnih

umjetnosti 443 13 2,93 % 8 1,81 %

Muzička akademija 548 7 1,28 % 0 0,00 %

UMJETNIČKO PODRUČJE UMJETNIČKO PODRUČJE UMJETNIČKO PODRUČJE UMJETNIČKO PODRUČJE ----

UKUPNOUKUPNOUKUPNOUKUPNO 1233123312331233 20202020 1,621,621,621,62 %%%% 8888 0,650,650,650,65 %%%%

Centar za poslijediplomske

studije 38 0,00 % 3 7,89 %

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU SVEUČILIŠTE U ZAGREBU SVEUČILIŠTE U ZAGREBU SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

UKUPNOUKUPNOUKUPNOUKUPNO 75657756577565775657 305305305305 0,400,400,400,40 %%%% 182182182182 0,240,240,240,24 %%%%

43

Postupak odabira kandidata za stipendije za studentsku razmjenu obavlja se u skladu s Pravilnikom o

dodjeli međunarodnih stipendija koji je prihvatio Senat Sveučilišta u Zagrebu 2010. godine.

U akademskoj godini 2009./2010. Sveučilište je prvi put sudjelovalo u dijelu Programa za cjeloživotno

učenje (LLP) za Erasmus individualnu mobilnost, programu koji je financiran iz IPA sredstava, a

djelomično ga je sufinanciralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa putem Agencije za

mobilnost i programe EU-a. Financirana je samo mobilnost odlaznih studenata i sveučilišnih

djelatnika na osnovi Erasmus bilateralnih sporazuma sklopljenih sa sveučilištima u EU koja imaju

pravo sudjelovanja u programu Erasmus. U okviru toga programa financirano je ukupno 126 studenata

(716 mjeseci). Svaki student dobio je 300 eura mjesečno iz sredstava IPA-e i MZOŠ-a, a uz to je

Sveučilište u Zagrebu sufinanciralo svakoga studenta sa 100 eura.

Graf 4.1.3. Odlazni Erasmus studenti – distribucija prema spolu

Graf 4.1.4. Odlazni Erasmus studenti – distribucija prema razini studija

44

Graf 4.1.5. Odlazni Erasmus studenti – distribucija prema državi u kojoj je ostvarena mobilnost

Graf 4.1.6. Odlazni Erasmus studenti – distribucija prema duljini boravka

4.2.4.2.4.2.4.2. Mobilnost sveučilišnih djelatnikaMobilnost sveučilišnih djelatnikaMobilnost sveučilišnih djelatnikaMobilnost sveučilišnih djelatnika

Mobilnost sveučilišnih djelatnika uključuje vrlo raznolik spektar međunarodnih aktivnosti

evidentiran u Bazi za evidenciju međunarodne suradnje Sveučilišta.

U akademskoj godini 2009./2010. 3 067 sveučilišnih djelatnika (zaposlenici u znanstveno-nastavnim,

nastavnim i suradničkim zvanjima te administrativni i stručni djelatnici) Sveučilišta u Zagrebu

boravilo je u inozemstvu, od toga 277 kao gosti predavači na stranim partnerskim sveučilištima, a 510

stranih gostiju boravilo je na Sveučilištu u Zagrebu, od toga 181 kao gost predavač.

Također, u Programu za cjeloživotno učenje (LLP) financirana je mobilnost 23 sveučilišna djelatnika, i

to 10 u svrhu održavanja nastave te 13 u svrhu stručnoga usavršavanja.

45

Sveučilištu je od ak. god. 2009./2010. dostupna aktivnost Pripremni posjeti unutar potprograma

Erasmus. Cilj ove aktivnosti, namijenjene nastavnom i nenastavnom osoblju, jest uspostavljanju

kontakata s budućim partnerskim ustanovama posjetama i kontakt-seminarima. U ovoj akademskoj

godini na mobilnost temeljem Erasmus pripremnih posjeta otišlo je 3 nastavnika.

Razmjena sveučilišnih djelatnika najvećim se dijelom odnosi na kraće boravke (tjedan do mjesec

dana).

Tablica 4.2.1. Odlazni i dolazni sveučilišni djelatnici u razmjeni

UKUPNO

ODLAZNI 3 067 posjeta / 277 predavača

DOLAZNI 510 posjeta / 181 predavač

Najveći dio odlazne i dolazne razmjene realiziran je u suradnji s europskim sveučilištima.

ZAKLJUČAKZAKLJUČAKZAKLJUČAKZAKLJUČAK

U području mU području mU području mU području mobilnosti studenata i nastavnika u 2009/10obilnosti studenata i nastavnika u 2009/10obilnosti studenata i nastavnika u 2009/10obilnosti studenata i nastavnika u 2009/10.... ostvarenoostvarenoostvarenoostvareno je:je:je:je:

− mobilnost se odvijala temeljem Programa za cjeloživotno učenje (LLP) za Erasmus

individualnu mobilnost (po prvi puta i to samo odlazna mobilnost studenata i zaposlenika),

međusveučilišnih bilateralnih sporazuma, međufakultetskih sporazuma, mreža mobilnosti

(najjača CEEPUS-mreža), unutar programa Erasmus Mundus, Tempus projekata, aktivnosti

studentskih i stručnih udruga, projekata i drugog;

− na osnovi raznih programa gostovala su 182 strana studenta;

− 305 studenata Sveučilišta u Zagrebu bilo je na razmjeni u trajanju od 1 do 12 mjeseci na

inozemnim partnerskim sveučilištima;

− svakoga studenta (njih 126) koji su sudjelovali u Erazmus individualnoj mobilnosti Sveučilište

je dotiralo s dodatnih 100 eura mjesečno;

− za sve strane studente organiziran je početkom svakoga semestra Dan dobrodošlice;

− 3 067 sveučilišnih djelatnika (zaposlenici u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim

zvanjima te administrativni i stručni djelatnici) boravilo je u inozemstvu, od toga 277 kao

gosti predavači na stranim partnerskim sveučilištima, a 510 stranih gostiju boravilo je na

Sveučilištu u Zagrebu, od toga 181 kao gost predavač;

− više od 95 % odlazne i dolazne studentske mobilnosti ostvareno je u suradnji s europskim

sveučilištima;

− razmjena sveučilišnih djelatnika najvećim se dijelom odnosi na kraće boravke (tjedan do

mjesec dana), i to na europskim sveučilištima;

− pokrenut je natječaj za stipendiranje uvođenja nastave na engleskome jeziku;

46

− donesen je Pravilnik o međunarodnoj mobilnosti koji omogućuje transparentnu dodjelu

mobilnosti te priznavanje vremena provedenog na mobilnosti;

− kupljen je i instaliran te su obrazovani djelatnici za rad na Move on programu za praćenje

mobilnosti studenata;

− mobilnost sveučilišnih djelatnika i dalje se prati kroz Bazu za evidenciju međunarodne

suradnje Sveučilišta.

U razdoblju koje slijedi potrebno je:U razdoblju koje slijedi potrebno je:U razdoblju koje slijedi potrebno je:U razdoblju koje slijedi potrebno je:

− postati punopravan član Programa za cjeloživotno učenje (LLP);

− dalje poticati internacionalizaciju nastave (pokretanje predmeta i programa na engleskome

jeziku, združenih studija, međunarodne akreditacije programa)

− osigurati primjenu odredaba Pravilnika o mobilnosti na svim sastavnicama radi

standardiziranja priznavanja vremena i rezultata ostvarenih na stranome sveučilištu;

− postaviti jasne kriterije za stipendiranje odlazne mobilnosti studenata i nastavnika;

− povećati dolaznu mobilnosti studenata radi zadovoljenja načela uzajamnosti;

− početi provoditi studijske prakse u inozemstvu;

− organizirati orjentaciju za studente koji odlaze na mobilnost kao i poboljšati orjentaciju za

dolazne studente;

− raditi na daljnjem uklanjanju i smanjivanju zapreka odlaznoj i dolaznoj mobilnosti;

− povećati mobilnost u prekomorske zemlje i iz njih;

− povećati broj studenata iz regije posebno na MA i doktorskim studijima;

− dalje pojednostaviti i olakšati postupak priznavanja stranih diploma;

− jačati administrativne kapacitete za primanje stranih studenata.

47

5. ISTRAŽIVANJA, DOKTORSKI STUDIJI I TRANSFER TEHNOLOGIJE

5.1. Istraživačka djelatnost5.1. Istraživačka djelatnost5.1. Istraživačka djelatnost5.1. Istraživačka djelatnost

Uprava Sveučilišta već nekoliko godina poduzima različite aktivnosti kojima bi s jedne strane

potaknula istraživačku produktivnost i pružila bolju potporu istraživačima, a s druge strane općenito

dobila bolji uvid u stvarno stanje statusa Sveučilišta kao istraživačke institucije. Nakon uspostavljanja

Centra za istraživanje, razvoj i tehnologiju koji objedinjuje dva ureda, Ured za istraživanje i Ured za

transfer tehnologije, stvorili su se uvjeti za pružanje kontinuirane podrške istraživačima. Već treću

godinu za redom rade se godišnje analize istraživačke produktivnosti koje obuhvaćaju sve razine, od

pojedinca, preko sastavnica, područja znanosti do cjelokupnoga Sveučilišta. Pored činjenice da nam

pokazatelji nisu uvijek onakvi kakve bismo željeli i da nedvojbeno postoji prostor za unaprjeđenje

kvalitete istraživanja, pa sukladno tomu i povećanje istraživačke produktivnosti, sve smo više svjesni i

zakočeni u radu izrazito nepovoljnim uvjetima u kojima se nalazi cjelokupna hrvatska znanost. Dok

Europa govori o uspostavi Europskoga istraživačkog prostora (European Research Area), sve je upitnije

možemo li uopće govoriti o Hrvatskome istraživačkom prostoru.

Upravo u razdoblju na koje se odnosi ovo izvješće došlo je do nevjerojatnog zanemarivanja cjelokupne

znanosti. S jedne strane suočili smo se s drastičnim smanjenjem financiranja istraživačkih projekata

(negdje između 30 % i 40 % u odnosu na prethodne godine), uz pojavu vrlo neredovitih isplata,

posebice tijekom 2009. Tim više, tijekom šest mjeseci došlo je do potpunoga prekida financiranja

istraživačkih projekata. Cijelu akademsku zajednicu posebice je uznemirio način vrjednovanja

projekata i donošenje odluke o daljnjem financiranju koji je bio u najmanju ruku netransparentan, no

bilo je transparentno da je temeljni cilj bio smanjenje sredstava koja se odvajaju za istraživanja. Tim

više zabrinjava činjenica da se načinom na koji su se nastavili financirati projekti govori u prilog

nepostojanja nacionalne politike financiranja znanosti i uloge istraživanja u cjelokupnome

nacionalnom razvitku.

Situacija se tim više pogoršala jer je zakazao i rad Hrvatske zaklade za znanost koja se s jedne strane

našla u strukturnim promjenama, no, što je važnije, s izrazito smanjenim sredstvima. U takvoj situaciji

usporilo se i brojčano smanjilo financiranje istraživačkih projekata. Ako se na ovo sve nadoda

apsolutno neprimjereno i nedostatno financiranje nacionalne istraživačke infrastrukture kao što je

pristup bazama, financiranje tiskanja domaćih i nabavke stranih znanstvenih časopisa, nefinanciranje

(i nevođenje brige) nacionalne baze objavljenih radova i sl., dolazimo do pitanja kako uopće postoji

istraživačka produktivnost u takvim uvjetima. Na kraju spomenimo i činjenicu da je za 2009. za

kapitalnu opremu odvojenooko 250.000 kuna, što prije svega nije razina kapitalne opreme, nego

zapravo znači da za cijelu kalendarsku godinu nije ništa uloženo u istraživačku infrastrukturu, i to ne

na sveučilišnoj razini, već na nacionalnoj razini.

U odnosu na ljudske kapacitete naročito se izdvaja problem upošljavanja znanstvenih novaka kojima

istječu ugovori o radu. S jedne strane broj postojećih znanstvenih novaka velik je i otežana je njihova

apsorpcija ne samo unutar institucija visokoga obrazovanja već u društvu općenito. S druge strane,

problem postaje tim izraženiji zbog nemogućnosti otvaranja novih radnih mjesta.

48

U takvim uvjetima uistinu je teško održavati razinu, a tim još teže povećati kvalitetu i uspješnost.

Ipak, uz sve nezadovoljstvo i neprimjerene uvjete, Sveučilište u Zagrebu sa svojim sastavnicama

uspjelo je uz postojeće nacionalne projekte, intenzivirano se uključiti u europske istraživačke fondove

i povući značajna sredstva. Istovremeno pokušavamo uspostaviti sve potporne sustave (npr. razvoj

sveučilišne baze podataka za projekte i istraživačku produktivnost ili stvaranje zajedničke domene

zbog bolje vidljivosti na svjetskoj razini) kako bismo mogli bolje pratiti naš istraživački rad s ciljem

unapređenja kvalitete, ali i da bismo uspostavili što veću prepoznatljivost prema europskom

istraživačkom prostoru. Krenuli smo i u postupak tzv. benchmarkinga, to jest uspostave usporednih

parametara s nama referentnim sveučilištima. Trenutačno smo morali usporiti proces zbog neizvjesne

financijske situacije. U namjeri da pokrenemo strukturne i kvalitativne promjene zatražili smo i

vanjsku evaluaciju Sveučilišta, stavljajući poseban naglasak na istraživanje.

Sveučilište naglašava i važnost što tješnje suradnje s istraživačkim insitutima čime se povećavaju

istraživački kapaciteti i pospješuje istraživački rad. Posebice se u posljednje vrijeme intenzivirala

suradnja s Institutom Ruđer Bošković i Institutom za fiziku te se počelo na uspostavi Sjevernoga

kampusa kao najveće istraživačke jezgre, ne samo na razini Sveučilišta i Zagreba, već i na nacionalnoj

razini.

O nekim aktivnostima i konkretnijim podacima u području istraživanja podrobnije je prikazano u

poglavljima koja slijede.

5.1.1. Međunarodni projekti5.1.1. Međunarodni projekti5.1.1. Međunarodni projekti5.1.1. Međunarodni projekti

Tijekom 2009. godine u FP7 projektima sudjeluje 37 partnera sa Sveučilišta u Zagrebu. Sa svih

znanstvenih institucija iz Republike Hrvatske ukupno u 2009. godini u FP7 projektima sudjeluje 58

sudionika.

Graf 5.1.1.1. Sudionici u FP7 projektima (Izvor: http://cordis.europa.eu/fp7/projects_en.html)

49

Tijekom 2010. godine u FP7 projektima sudjeluje 47 sudionika sa Sveučilišta u Zagrebu. Najviše

sudionika je s Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Veterinarskoga fakulteta.

Tablica 5.1.1. Broj FP7 projekata na Sveučilištu u Zagrebu

SASTAVNICA BROJ PROJEKATA

Agronomski fakultet 2

Ekonomski fakultet 2

Fakultet prometnih znanosti 1

FER 7

Filozofski fakultet 2

FSB 3

Geodetski fakultet 1

Građevinski fakultet 2

Medicinski fakultet 3

PBF 2

PMF 3

Pravni fakultet 3

Rektorat 1

RGNF 3

SRCE 3

Šumarski fakultet 3

TTF 2

Veterinarski fakultet 4

UKUPNO 47

Graf 5.1.1.2. Broj FP7 projekata na Sveučilištu u Zagrebu (Izvor: http://projects.unizg.hr/)

50

Sufinanciranje od Europske komisije FP7 projekata u kojima su sudjelovale sastavnice Sveučilišta u

Zagrebu u razdoblju od 2007. do 2010. godine iznosilo je 7,9 milijuna eura.

Ured za istraživanje Sveučilišta u Zagrebu u 2009. godini imao je u sustavu tri FP6 projekta, jedan FP7

projekt, jedan projekt koji zajedno financiraju Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i

tehnologijski razvoj Republike Hrvatske i European Science Foundation te jedan sveučilišni projekt iz

programa TEMPUS. Svi se ovi projekti računovodstveno ostvaruju u Rektoratu.

U 2010. godini imao je u sustavu jedan FP7 projekt, jedan IPA projekt, jedan projekt koji zajedno

financiraju Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske i

European Science Foundation te jedan sveučilišni projekt iz programa TEMPUS.

5.1.2. Znanstvene publikacije5.1.2. Znanstvene publikacije5.1.2. Znanstvene publikacije5.1.2. Znanstvene publikacije

U ukupnoj nacionalnoj znanstvenoj produkciji znanstvenici sa Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali su s

doprinosom od oko 50 %.

Tablica 5.1.2.1. Radovi na Sveučilištu u Zagrebu u godini 2009. (Izvor: http://bib.irb.hr/, srpanj 2010.)

Kategorija radaKategorija radaKategorija radaKategorija rada UNIZGUNIZGUNIZGUNIZG

RH RH RH RH

ukupnoukupnoukupnoukupno

Udio Udio Udio Udio

UNIZG UNIZG UNIZG UNIZG

(u %)(u %)(u %)(u %)

Autorske knjige 188 426 44,13

Uredničke knjige 124 247 50,20

Poglavlja u knjizi 990 2077 47,66

Udžbenici i skripta 140 245 57,14

Izvorni znanstveni i pregledni radovi u

CC časopisima 1157 2152 53,76

Znanstveni radovi u drugim časopisima 1533 3098 49,48

Ostali radovi u drugim časopisima 965 1979 48,76

Patenti 10 18 55,56

51

Tablica 5.1.2.2. Radovi na Sveučilištu u Zagrebu u godini 2010. (Izvor: http://bib.irb.hr/, svibanj 2011.)*

KatKatKatKategorija radaegorija radaegorija radaegorija rada UNIZGUNIZGUNIZGUNIZG

RH RH RH RH

ukupnoukupnoukupnoukupno

Udio Udio Udio Udio

UNIZG UNIZG UNIZG UNIZG

(u %)(u %)(u %)(u %)

Autorske knjige 107 383 27,94

Uredničke knjige 76 191 39,79

Poglavlja u knjizi 607 1444 42,04

Udžbenici i skripta 122 230 53,04

Izvorni znanstveni i pregledni radovi u

CC časopisima 1009 2569 39,28

Znanstveni radovi u drugim časopisima 1228 2709 45,33

Ostali radovi u drugim časopisima 706 1733 40,74

Patenti 9 16 56,25

*Napomena: Podaci za 2010. godinu nisu potpuni jer 2010. godina nije izvještajna projektna godina te

istraživači nisu imali obavezu unijeti sve podatke.

Ured za istraživanje napravio je analizu znanstvene produktivnosti za razdoblje od 2006. do 2009.

godine. Analiziran je broj radova po kategorijama te omjer broja radova i zaposlenika. Rezultati analize

predstavljeni su na sastancima s dekanima i prodekanima za znanost te na vijećima područja.

Ured je radio i na sređivanju podataka u bazama Web of science i Scopus tako da su uneseni podaci za

pojedine sastavnice pridruženi Sveučilištu u Zagrebu.

Provedene su također aktivnosti i na izradi baze podatka znanstvene produktivnosti Sveučilišta u

Zagrebu, koje su se sastojale od strukturiranja baze i unosa podataka.

Kao jedan od koraka u preobrazbi Sveučilišta i nastojanja da razvije kvalitetnu strategiju svojega

daljnjeg razvoja, Sveučilište je, uz financijsku podršku Svjetske banke koja je financirala vanjsku

evaluaciju, od EUA Institutional Evaluation Programme (EUA-IEP) zatražilo neovisnu evaluaciju

Sveučilišta. Evaluacijski postupak započeo je izradom samoevaluacijskog izvještaja Sveučilišta u

Zagrebu koji je u jesen 2010. pripremila radna skupina31. Za potrebe evaluacije, to jest u pripremi

izvješća samovrjednovanja prikupljen je veliki korpus podataka u svim domenama sveučilišne

djelatnosti koji je distribuiran svim sastavnicama i dostupan je na mrežnim zatvorenim stranicama

Sveučilišta. Uz činjenicu da je prikupljen velik broj podataka koje Sveučilište nikada nije imalo

sustavno na raspolaganju, posebnu smo pozornost stavili na istraživačke podatke i moguće

usporednice s drugim sveučilištima s kojima mislimo da je opravdano uspoređivati se (više vidi u

izvješću EUA IEP ).

31 Radna skupina za EUA evaluaciju: prof. dr. sc. Melita Kovačević, koordinatorica, prof. sc. Bojan Baletić, prof. dr. sc. Blaženka Divjak, prof. dr. sc. Neven Budak, Filozofski fakultet, prof. dr. sc. Nada Čikeš, Medicinski fakultet, prof. dr. sc. Nedjeljko Perić, Fakultet elektrotehnike i računarstva, prof. dr. sc. Davor Romić, Agronomski fakultet, prof. dr. sc. Hrvoje Šikić, Prirodoslovno-matematički fakultet i studenti: dr. sc. Jasmina Božić, Marko Banušić, Prirodoslovno-matematički fakultet i Nikola Zima, Prehrambeno-biotehnološki fakultet.

52

5.1.3. Organizacija radionica i predavanja 5.1.3. Organizacija radionica i predavanja 5.1.3. Organizacija radionica i predavanja 5.1.3. Organizacija radionica i predavanja

U 2009. godini Ured za istraživanje organizirao je osam radionica o Sedmome okvirnom programu.

Radionice su početne i napredne razine a grupirane su prema znanstvenim područjima

(biotehničko/prirodno; biomedicinsko; društveno/humanističko; tehničko). Na svakoj od radionica

sudjelovalo je između 35 i 70 znanstvenika.

U suradnji s Veleposlanstvom Sjedinjenih Američkih Država u rujnu je organizirano pet radionica

„Proposal writing and project implementation“ na kojima su prikazane specifičnosti prijavljivanja

projektnih prijedloga za američke programe koji financiraju istraživanja poput NSF, NIH i sl. Predavač

na radionici bio je profesor Bharat Singh s Fort Walley State University.

U listopadu je, također u suradnji s Veleposlanstvom Sjedinjenih Američkih Država, organizirano

predavanje „The US National Institutes of Health: Strategies for Successful Grantsmanship“. Predavač

je bio dr. sc. Peter Jackson, ravnatelj Odjela za evaluaciju kliničkih istraživanja AIDS-a i Programa

znanstvenih recenzija Nacionalnog instituta za infektivne bolesti i alergije (NIAID) pri američkome

Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH).

U 2010. godini Ured je organizirao šest radionica o Sedmome okvirnom programu.

U veljači je organiziran seminar „Metoda europskih dijaloga - osnove lobiranja u Europskoj uniji“ o

lobiranju, strateškome planiranju i stvaranja interesnih mreža te o pravnome okviru EU-a, ulogama i

funkcijama institucija EU-a kao i o mehanizmima donošenja odluka u Europskoj uniji.

U ožujku je, zajedno s Uredom za transfer tehnologije, organiziran Mjesec inovacija i istraživanja.

Isto tako, u ožujku su organizirane radionice o FP7 – jedna pod nazivom „FP7 – Project Management

including financial and legal issues“ i dvije „From the idea to the (successful) proposal“.

U svibnju je, zajedno s Udrugom za projekt menadžment PMI ogranak Hrvatska, organizirano

predavanje „Uvod u upravljanje projektima".

U lipnju je, zajedno s EUA, organizirana radionica “Universities Implementing Full Costing”, kojoj su

prisustvovali predstavnici svih sveučilišta i većih istraživačkih institucija u Republici Hrvatskoj.

Dana 30. lipnja je, u suradnji s Tempus projektima „WBC-Virtual Manufacturing Network – Fostering

an Integration of the Knowledge Triangle“ s Tehničkoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, „Opening

University towards Society: Linking Education-Research-Innovation“ te Hrvatskim institutom za

tehnologiju organiziran informativni dan o suradnji akademske i poslovne zajednice u regiji. Na

događanju je predstavljena Europska poduzetnička mreža u Hrvatskoj i FP7 program „Istraživanja u

korist malih i srednjih poduzeća“.

U rujnu je, zajedno s Hrvatskim institutom za tehnologiju, organiziran Informativni dan o Sedmome

okvirnom programu (FP7) s naglaskom na društveno-ekonomske i humanističke znanosti. Na

infomativnome danu predstavljeni su programi „Socio-economic Sciences and Humanities“ i „Science

in Society“.

53

U studenome je organizirana radionica o Sedmome okvirnom programu za znanstvenike

Borongajskoga kampusa. Radionica se održala na lokaciji Kampus Borongaj, dvorana „Plitvice“, a

prisustvovalo je 50-ak znanstvenika.

5.1.4. Izdavaštvo5.1.4. Izdavaštvo5.1.4. Izdavaštvo5.1.4. Izdavaštvo

Ured za istraživanje, zajedno s Uredom za transfer tehnologije i Uredom za doktorske studije i

programe, tiskao je letak s rasporedom radionica koje organiziraju ovi uredi u akademskim godinama

2009./2010. i 2010./2011. Letak je tiskan u

3 000 primjeraka i dostavljen svim sastavnicama.

Ured je također bio aktivno uključen i u izradu sveučilišnoga glasnika ZNATE koji donosi novosti s

područja znanosti i tehnologije. U 2009. tiskana su dva broja glasnika, veličine 4 stranice A4 formata,

svaki u nakladi od 3 000 primjeraka. Glasnici su dostavljeni svim sastavnicama Sveučilišta. U 2010.

godini tiskana su dva broja glasnika.

5.1.5. Edukacija djelatnika Ureda za istraživanje (5.1.5. Edukacija djelatnika Ureda za istraživanje (5.1.5. Edukacija djelatnika Ureda za istraživanje (5.1.5. Edukacija djelatnika Ureda za istraživanje (dr. sc. dr. sc. dr. sc. dr. sc. Hrvoje Mataković):Hrvoje Mataković):Hrvoje Mataković):Hrvoje Mataković):

2009. godina

– Informativni dan o programu People: Usavršavanje istraživača kroz mobilnost, mogućnosti za

istraživačke institucije, istraživače, SMEs i kompanije (travanj)

– Studijski posjet u sklopu TEMPUS projekta “ Opening University towards Society: Linking

Education-Research-Innovation”, Sveučilište u Beču (travanj)

– IPA Komponenta IIIC – Operativni program „Regionalna konkurentnost“ – radionica o shemi za

dodjelu bespovratnih sredstava za projekt, Fond za ulaganja u znanost i inovacije (srpanj)

– Radionica „Proposal writing and project implementation“ – prof. Singh (rujan)

– Studijski posjet u sklopu TEMPUS projekta “Opening University towards Society: Linking

Education-Research-Innovation”, Sveučilište u Saarlandu (rujan)

– „The US National Institutes of Health: Strategies for Successful Grantsmanship“ (listopad)

– 4th UNICA Meeting for EU Research Liaison Officers - How to manage a project: from planning to

final report: 1-day Project Management Training (studeni)

– seminar „Metoda europskih dijaloga - osnove lobiranja u Europskoj uniji“ – dr. sc. Marija Vojnović

(veljača)

– predavanje „Uvod u upravljanje projektima", Udruga za projekt menadžment PMI ogranak Hrvatska

(svibanj)

– radionica “Universities Implementing Full Costing”, European University Association (lipanj)

– radionica „Project management cycle“, Fond za ulaganja u znanost i inovacije (listopad)

Edukacija djelatnEdukacija djelatnEdukacija djelatnEdukacija djelatnika Ureda za istraživanje: ika Ureda za istraživanje: ika Ureda za istraživanje: ika Ureda za istraživanje:

2009. godina

– Informativni dan o programu People: Usavršavanje istraživača kroz mobilnost, mogućnosti za

istraživačke institucije, istraživače, SMEs i kompanije (travanj)

54

– Studijski posjet u sklopu TEMPUS projekta “Opening University towards Society: Linking

Education-Research-Innovation”, Sveučilište u Beču (travanj)

– 15 th EARMA Annual Conference in Copenhagen, (Iipanj)

– IPA Komponenta IIIC – Operativni program „Regionalna konkurentnost“ – radionica o shemi za

dodjelu bespovratnih sredstava za projekt, Fond za ulaganja u znanost i inovacije (srpanj)

– Radionica „Proposlal writing and project implementation“ – prof. Singh (rujan)

– Studijski posjet u sklopu TEMPUS projekta “ Opening University towards Society: Linking

Education-Research-Innovation”, Sveučilište u Saarlandu (rujan)

– Predavanje „The US National Institutes of Health: Strategies for Successful Grantsmanship“ – prof.

Jackson (listopad)

– 4th UNICA Meeting for EU Research Liaison Officers - How to manage a project: from planning to

final report: 1-day Project Management Training (studeni)

2010. godina

– seminar „Metoda europskih dijaloga - osnove lobiranja u Europskoj uniji“ – dr. sc. Marija Vojnović

(veljača)

– predavanje „Uvod u upravljanje projektima", Udruga za projekt menadžment PMI ogranak Hrvatska

(svibanj)

– radionica “Universities Implementing Full Costing”, European University Association (lipanj)

– radionica „Project management cycle“, Fond za ulaganja u znanost i inovacije (listopad)

5.2. Doktorska izobrazba5.2. Doktorska izobrazba5.2. Doktorska izobrazba5.2. Doktorska izobrazba

Sustav doktorske izobrazbe na Sveučilištu u Zagrebu u nekoliko proteklih godina obilježen je velikim

promjenama i pojavom novih trendova u svim aspektima doktorske izobrazbe. Namjera je doktorsku

izobrazbu maksimalno uskladiti s doktorskom izobrazbom na drugim europskim sveučilištima što bi

trebalo pridonijeti i lakšoj uspostavi združenih doktorskih studija te olakšati istraživačku suradnju

hrvatskih doktoranada s drugim europskim sveučilištima. Prilagodba se ponajviše odnosi na proces

strukturiranja doktorskih studija i stavljanjem težišta na istraživanje te istodobnim smanjivanjem

nastavne komponente. Doktorska izobrazba zadobila je ulogu glavne poveznice Europskoga prostora

visokog obrazovanja i Europskoga istraživačkog područja (EHEA i ERA). Kako doktorska izobrazba ne

smije više biti isključivo namijenjena ostanku u akademskom okruženju i razvijanju samo specifičnih

istraživačkih vještina usko ograničenih na pojedina znanstvena polja (50 % svih novih doktora

znanosti u Europi svoje prvo radno mjesto ne nalazi u akademiji, već izvan nje), posljednjih nekoliko

godina ustrajavamo na povezivanju doktorskih programa i doktoranada s industrijom i

gospodarstvom (naravno, tamo gdje je to opravdano), organiziramo niz aktivnosti kojima potičemo

razvoj tzv. soft skills i transferable skills – vještina koje bi trebale doktorande bolje pripremiti za

karijeru i izvan akademske zajednice.

55

Graf 5.2.1. Broj upisanih doktorskih kandidata, broj doktoriranih i broj promoviranih doktora znanosti

za razdoblje 2004. - 2009. (Izvor: Izvještaji o radu Sveučilišta 2004.-2009.)

Unatoč prilagodbi europskim trendovima i brojnim pozitivnim pomacima, doktorska izobrazba na

Sveučilištu u Zagrebu još je uvijek opterećena mnogim nedostacima. Svojom organizacijom i

provedbom sustav još uvijek ne osigurava dovoljno učinkovit i kvalitetan proces izobrazbe mladih

istraživača. Broj doktoriranih mladih istraživača i dalje je mali u odnosu na broj upisanih doktorskih

kandidata. U akademskoj godini 2008./2009. godini broj upisanih doktoranata iznosio je oko tri

tisuće, dok je broj doktoriranih za istu akademsku godinu oko četiri stotine (uključeni kandidati koji

su doktorirali i izvandoktorskoga studija i na doktorskome studiju), što je na razini broja doktoriranih

u akademskoj godini 2007./2008. kao i prethodnih godina (graf 5.2.1). Struktura doktorata prema

znanstvenim i umjetničkim područjima za 2009. godinu prikazana je na grafu 5.2.2. Dodatna

napomena: brojka od oko 3 000 doktoranada odnosi se samo na doktorande koji su upisani na studije,

međutim realan broj onih koji su u procesu znatno je veći; to su doktorandi koji su u tzv. sustavu

izvandoktorskih studija. Europski kriterij za uspješnost doktorskoga studija iznosi najmanje 80 %

doktoranada koji završavaju studij od upisanoga broja. Drugi važan kriterij kvalitete doktorske

izobrazbe jest postojanje kritične mase, to jest dovoljan broj starijih istraživača, potencijalnih mentora

(izražava se često i omjerom broja doktoranada i starijih istraživača). Kod nas su svi ti pokazatelji na

sveučilišnoj razini nepovoljni, premda postoje razlike po područjima, to jest sastavnicama.

56

Graf 5.2.2. Broj doktoriranih prema znanstvenim područjima za 2009. (Izvor: Izvještaj o radu

Sveučilišta, 2009.)

Preveliki broj doktorskih programa i dalje ostaje jedan od najvećih problema u organizaciji efikasne i

kvalitetne doktorske izobrazbe na Sveučilištu u Zagrebu. U akademskoj godini 2009./2010. godini na

Sveučilištu izvodenoo je 66 doktorskih programa, što je jedan doktorski program manje u odnosu na

raniju akademsku godinu (graf 5.2.3.). Uz tako velik broj doktorskih programa jasno je da postoji više

programa sličnoga ili gotovo istovjetnoga sadržaja unutar Sveučilišta, ali i na nacionalnoj razini.

Potencijali za izvođenje tolikoga broja doktorskih programa, prvenstveno potrebna kritična masa

(istraživači i infrastruktura), ostaju upitni.

Graf 5.2.3. Broj doktorskih programa prema znanstvenom i umjetničkom području.

(Izvor: Sveučilište u Zagrebu, Ured za doktorske studije i programe 2010.)

57

Nadalje, financiranje doktorske izobrazbe na Sveučilištu u Zagrebu, uz navedeni veliki broj doktorskih

programa, jedan od najvećih problema sustava doktorske izobrazbe. Ne postoji razrađen sustav

novčane potpore doktorskih kandidata zbog čega gotovo trećina svih doktorskih kandidata sama

financira svoje školovanje, što zasigurno pridonosi smanjenoj prolaznosti na doktorskim studijima,

odnosno velikom postotku onih doktorskih kandidata koji odustanu od studija. Izvor sredstava za

provođenje doktorskih studija najvećim dijelom još uvijek predstavljaju školarine što je u postojećem

obliku neprimjereno.

Ne učinimo li brzo kvalitetne promjene, nećemo biti kompetitivni na ovome području; drugim

riječima, nećemo moći povući sredstva iz europskih fondova za doktorande, bit ćemo manje atraktivni

za suradnju i, konačno, nećemo imati temeljne uvjete za uspostavljanje internacionalizacije, i to ne

samo doktorske izobrazbe, već cjelokupne istraživačke djelatnosti (više vidi u izvješću

samovrjednovanja za potrebe vanjske evaluacije). Uslijed navedenogaslabit će nam i mogućnosti za

bolje pozicioniranje Sveučilišta na karti istraživačkih sveučilišta Europe.

Prihvaćene doktorske teme

Na prijedlog Radne skupine za poslijediplomske programe i doktorske teme Senat je u 2009. godini

odobrio 467 tema za pokretanje postupka stjecanja doktorata znanosti, i to 195 izvan doktorskoga

studija, 272 teme u okviru doktorskoga studija te 2 teme za pokretanje postupka stjecanja doktorata

umjetnosti.

Broj prihvaćenih tema po područjima:

izvan doktorskih studija:

prirodoslovno područje 36; tehničko područje 19; biomedicinsko područje 24; biotehničko područje

16; društveno područje 26; humanističko područje 73; umjetničko područje 1.

u okviru doktorskih studija:

prirodoslovno područje 88; tehničko područje 52; biomedicinsko područje 71; biotehničko područje

35; društveno područje 13; humanističko područje 10; interdisciplinarno područje 3.

Na prijedlog Radne skupine za poslijediplomske programe i doktorske teme Senat Sveučilišta u

Zagrebu u 2010. odobrio je 889 tema za pokretanje postupka stjecanja doktorata znanosti, i to 321

izvan doktorskoga studija i 568 tema u okviru doktorskoga studija.

Broj prihvaćenih tema po područjima:

izvan doktorskih studija:

prirodoslovno područje 99; tehničko područje 9; biomedicinsko područje 66; biotehničko područje 28;

društveno područje 36; humanističko područje 33.

58

u okviru doktorskih studija:

prirodoslovno područje 155; tehničko područje 119; biomedicinsko područje 179; biotehničko područje

38; društveno područje 45; humanističko područje 26; umjetničko područje 4; interdisciplinarno

područje 2.

5.2.1. Doktorska izobrazba 5.2.1. Doktorska izobrazba 5.2.1. Doktorska izobrazba 5.2.1. Doktorska izobrazba –––– nacionalna perspektivanacionalna perspektivanacionalna perspektivanacionalna perspektiva

Navedeni problemi u doktorskoj izobrazbi ne postoje samo na sveučilišnoj razini, već i na široj, tj.

nacionalnoj razini. U studenome 2009. na sjednici Rektorskog zbora predložili smo da se točka

doktorske izobrazbe stavi kao posebna tema Rektorskog zbora te smo inicirali uspostavu zajedničkoga

tijela koje bi izradilo radni dokument o nacionalnome sveučilišnom stavu o potrebi usklađivanja

sustava doktorske izobrazbe i međusveučilišne suradnje. Prijedlog je prihvaćen te je odlučeno da

prorektori zaduženi za doktorsku izobrazbu pripreme takav dokument. Radnu skupinu koordinira

prorektorica M. Kovačević. Prvi je sastanak održan u travnju 2010. Povjerenstvo32 je svoj prvi sastanak

održalo u travnju 2010. Uz administrativnu podršku Ureda za doktorske studije i programe

napravljena je analiza postojećih doktorskih programa, njihova broja (na hrvatskoj razini izbrojeno

jeoko 150 doktorskih studija) i sadržajnoga preklapanja te je pripremljena prva verzija dokumenta.

Nažalost, ne postoji harmonizirani interes svih sveučilišta za završetak započetoga posla.

Doktorska izobrazDoktorska izobrazDoktorska izobrazDoktorska izobrazbbbba a a a –––– regionalna perspektivaregionalna perspektivaregionalna perspektivaregionalna perspektiva

Na konferenciji International Forum on Higher Education Reform – Foresight 2020, održanoj u rujnu

2010. godine u Dubrovniku, započela je inicijativa o regionalnoj suradnji sveučilišta na području

doktorskih studija i istraživanja. Rektori Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Novome Sadu, Sveučilišta

Aleksandër Moisiu iz Durresa, Sveučilišta u Sarajevu te Sveučilišta u Zadru potpisali su zajedničko

Pismo namjere kojim su se obvezali da će tijekom sljedećeg razdoblja započeti zajednički rad na

razvijanju regionalne suradnje na području doktorskih studija i istraživanja. Pet rektora složilo se da

će, između ostaloga, zajednički poticati mobilnosti doktoranada i istraživača, da će se zalagati za

razvijanje združenih studija te da će povezivati svoje istraživače u svrhu pokretanja zajedničkih

projekata, koje će prijavljivati na različite europske programe financiranja. Također je dogovoreno da

će se odrediti glavni koraci koji će dovesti do izrade akcijskoga plana za regionalno povezivanje i

suradnju sveučilišta na području doktorskih studija i istraživanja.

5.5.5.5.2.2.2.2.3333. Osiguranje kvalitete doktorske izobrazbe. Osiguranje kvalitete doktorske izobrazbe. Osiguranje kvalitete doktorske izobrazbe. Osiguranje kvalitete doktorske izobrazbe

U 2010. godini Radna skupina za doktorske programe33 radila je na izradi Pravilnika o doktorskim

studijima na Sveučilištu u Zagrebu. Senat Sveučilišta usvojio je Pravilnik u travnju 2010. nakon gotovo

32 Nacionalnu radnu skupinu čine: prof. dr. sc. Melita Kovačević, Sveučilište u Zagrebu, prof. dr. sc. Roko Andričević,

Sveučilište u Splitu, prof. dr sc. Branko Glamuzina, Sveučilište u Dubrovniku, prof. dr. sc. Marli Gonan Božac, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, prof. dr. sc. Nevenka Ožanić, Sveučilište u Rijeci, prof. dr. sc. Ivan Samardžić, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, prof. dr. sc. Vladimir Skračić, Sveučilište u Zadru. 33 Radna skupina djelovala je u sastavu: prof. dr. sc. Neven Budak, Filozofski fakultet, predsjednik, prof. dr. sc. Lovorka

Galetić, Ekonomski fakultet, prof. Stjepan Gračan, Akademija likovnih umjetnosti, prof. dr. sc. Zdravko Lacković,

59

godinu i pol dana intenzivnog rada. Pravilnikom se nastojalo potaknuti uspostavu općenito veće

kvalitete doktorskih studija. Pravilnik je preveden na engleski jezik te se, zajedno s pratećim

obrascima, nalazi na mrežnim stranicama Ureda za doktorske studije i programe.

U lipnju 2010. odlukom Senata Sveučilišta uspostavljen je Odbor za doktorske studije34 kao

savjetodavno tijelo Sveučilišta čija je zadaća davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta za osnivanje i

izvođenje doktorskih studija i doktorskih škola na Sveučilištu u Zagrebu te osiguranje kvalitete

doktorske izobrazbe. Konstituirajuća sjednica održana je 12. srpnja 2010. Za predsjednika Odbora

imenovan je prof. dr. sc. Neven Budak. Ured za doktorske studije i programe pruža administrativnu i

organizacijsku podršku djelovanju Odbora.

5.2.3. Vr5.2.3. Vr5.2.3. Vr5.2.3. Vrjjjjednovanje doktorskih programaednovanje doktorskih programaednovanje doktorskih programaednovanje doktorskih programa

Pravilnikom o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog

obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta iz travnja 2009.

vrjednovanje doktorskih studija prešlo je u okvir djelatnosti Senata Sveučilišta. Da bi se navedeno

vrjednovanje moglo uspješno provesti, prva zadaća Sveučilišta bila je izrada pravilnika. Radna skupina

za doktorske teme i programe35, a kasnije i Odbor za doktorske studije, pristupila je izradi Pravilnika

tijekom 2009. Pravilnikom se određuju procedure i kriteriji vrjednovanja novih doktorskih programa

na Sveučilištu te uvjeti za izdavanje dopusnice za pokretanje novoga doktorskog programa. Izrađeni su

obrasci za vrjednovanje doktorskih studija, a Sveučilišnom računskom centru (Srcu) i Uredu za

doktorske studije i programe dana je zadaća izrade informacijskog sustava koji bi trebao olakšati

provođenje vrjednovanja doktorskih studija i olakšati komunikaciju između svih sudionika postupka

vrjednovanja.

Medicinski fakultet, prof. dr. sc. Ignac Lovrek, Fakultet elektrotehnike i računarstva, prof. Ozren Prohić, Akademija dramske umjetnosti, prof. dr. sc. Vesna Tomašić, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, prof. dr. sc. Hrvoje Turkulin, Šumarski fakultet, prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček, Prirodoslovno-matematički fakultet, te znanstveni novaci: Ksenija Grubišić, Pravni fakultet, dr. sc. Jasenka Gudelj, Filozofski fakultet, i dr. sc. Nenad Malenica, Prirodoslovno-matematički fakultet. Radnu skupinu koordinira prorektorica prof. dr. sc. Melita Kovačević. 34 Odbor zasjeda u sljedećem sastavu: prof. dr. sc. Neven Budak, Filozofski fakultet, predsjednik, prof. dr. sc. Lovorka

Galetić, Ekonomski fakultet, prof. Stjepan Gračan, Akademija likovnih umjetnosti, prof. dr. sc. Zdravko Lacković, Medicinski fakultet, prof. dr. sc. Ignac Lovrek, Fakultet elektrotehnike i računarstva, prof. dr. sc. Marko Petrak, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Vesna Tomašić, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, prof. dr. sc. Hrvoje Turkulin, Šumarski fakultet, prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček, Prirodoslovno-matematički fakultet, te znanstveni novaci: Ksenija Grubišić, Pravni fakultet, dr. sc. Jasenka Gudelj, Filozofski fakultet, i dr. sc. Nenad Malenica, Prirodoslovno-matematički fakultet. Odbor koordinira prorektorica prof. dr. sc. Melita Kovačević. 35 Radnu skupinu čine: prof. dr. sc. Vesna Tomašić, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, predsjednica, prof. dr. sc. Jadranka Božikov, Medicinski fakultet, prof. Stjepan Gračan, Akademija likovnih umjetnosti, prof. dr. sc. Alojzije Hoblaj, Katolički bogoslovni fakultet, prof. dr. sc. Dragan Milanović, Kineziološki fakultet, prof. dr. sc. Tomislav Treer, Agronomski fakultet, i prof. dr. sc. Hrvoj Vančik, Prirodoslovno-matematički fakultet. Radnu skupinu koordinira prorektorica prof. dr. sc. Melita Kovačević.

60

5.2.4. 5.2.4. 5.2.4. 5.2.4. OnOnOnOn----linelinelineline baza doktoranada (OBAD)baza doktoranada (OBAD)baza doktoranada (OBAD)baza doktoranada (OBAD)

Nedostatak čvrstih i pouzdanih statističkih podataka o stanju doktorske izobrazbe na Sveučilištu (kao

što su broj doktorskih kandidata, vrijeme studiranja, nastavno opterećenje doktorskih kandidata i

slični pokazatelji uspješnosti doktorskoga obrazovanja) također je jedan od kamena spoticanja

poboljšanja sustava doktorske izobrazbe na Sveučilištu. U nastojanju da se taj problem riješi Ured za

doktorske studije i programe, u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva, izradio je

informatički sustav podrške doktorandima koji uključuje i bazu podataka doktorskih kandidata (on-

line baza doktoranada – OBAD). Uvođenje informacijskoga sustava u postupak doktorskoga

obrazovanja omogućit će evidenciju i praćenje doktorskih kandidata tijekom njihovoga doktorskog

studija te izradu raznovrsnih statističkih prikaza uspješnosti doktorskih programa i znanstvene

produktivnosti doktorskih kandidata. OBAD također služi za jednostavniji postupak prijave

doktorskih tema i izradu Dr. Sc. obrazaca.

Implementacija sustava OBAD započela je u listopadu 2010. godine te se trenutačno nalazi u probnoj

fazi čime se nastoji riješiti problem mogućih neusklađenosti sustava sa zahtjevima korisnika. Početak

obvezne primjene sustava OBAD planirano je za početak akademske godine 2011./2012.

5.2.5. Edukacija doktoranada Sveučilišta u Zagrebu5.2.5. Edukacija doktoranada Sveučilišta u Zagrebu5.2.5. Edukacija doktoranada Sveučilišta u Zagrebu5.2.5. Edukacija doktoranada Sveučilišta u Zagrebu

U nastojanju da prikupi sredstva za uspješno provođenje edukacije doktoranada Ured za doktorske

studije i programe prijavio je na natječaj Zaklade Adris projekt „Inovativnost, komunikacija i

menadžment u znanosti: razvoj generičkih i transfernih vještina mladih istraživača“ te je isti projekt

osvojio prvo mjesto na raspisanome natječaju. Time je Sveučilištu u Zagrebu dodijeljena donacija iz

programa Znanje i otkrića Zaklade Adris za projekt nastao pod vodstvom prorektorice za znanost i

tehnologiju prof. dr. sc. Melite Kovačević, a za čije je provođenje zadužen Ured za doktorske studije i

programe Sveučilišta u Zagrebu. Predviđeno trajanje projekta jest godina dana, a dodijeljena sredstva u

iznosu od 100.000 kuna namijenjena su mladim istraživačima – doktorandima s ciljem razvijanja

prenosivih vještina (generic and transferable skills).

Prikupljenim sredstvima Ured za doktorske studije i programe započeo je u 2010. godini s izvođenjem

radionica razvijanja generičkih i transfernih vještina namijenjenih doktorandima Sveučilišta u

Zagrebu. U svibnju 2010. održana je prva u nizu planiranih radionica – „Writing and Speaking About

Science Effectively“. Radionica je pokrila područje uspješnoga pisanja znanstvenih članaka na

engleskome jeziku, usmenu prezentaciju rezultata istraživanja te izradu i izlaganje postera (poster

presentation). Radionicu je održao dr. Armando Chapin Rodriguez a sudjelovalo je četrdesetak

doktorskih kandidata iz raznih područja znanosti.

Osim navedene prve radionice Ured je tijekom 2010. godine organizirao sljedeće radionice:

– Intercultural KnowIntercultural KnowIntercultural KnowIntercultural Know----How for International Cooperation and CommunicatioHow for International Cooperation and CommunicatioHow for International Cooperation and CommunicatioHow for International Cooperation and Communication in Research and n in Research and n in Research and n in Research and

BusinessBusinessBusinessBusiness, voditelj radionice Dr. Christoph Vatter, Saarland University, listopad 2010. (sudjelovalo 34

doktoranda);

61

– Writing Effectively about Your Research, voditelj radionice Dr. Armando Chapin RodriguezWriting Effectively about Your Research, voditelj radionice Dr. Armando Chapin RodriguezWriting Effectively about Your Research, voditelj radionice Dr. Armando Chapin RodriguezWriting Effectively about Your Research, voditelj radionice Dr. Armando Chapin Rodriguez,

listopad 2010. (sudjelovalo 38 doktoranada);

– Speaking Effectively about Your ResearchSpeaking Effectively about Your ResearchSpeaking Effectively about Your ResearchSpeaking Effectively about Your Research, voditelj radionice Dr. Armando Chapin Rodriguez,

studeni 2010. (sudjelovalo 33 doktoranada);

– Writing Scientific English: Perspective And ArgumentationWriting Scientific English: Perspective And ArgumentationWriting Scientific English: Perspective And ArgumentationWriting Scientific English: Perspective And Argumentation, voditelj radionice Dr. Markus

Rheindorf, studeni 2010. (sudjelovalo 20 doktoranada);

– Project Management For PhD And Useful Work TechniquesProject Management For PhD And Useful Work TechniquesProject Management For PhD And Useful Work TechniquesProject Management For PhD And Useful Work Techniques, voditeljica radionice Dr. Birgit

Huemer (sudjelovalo 26 doktoranada);

– Doctoral Degree And After: Transferable Skills And Their Relevance For Job ApplicatDoctoral Degree And After: Transferable Skills And Their Relevance For Job ApplicatDoctoral Degree And After: Transferable Skills And Their Relevance For Job ApplicatDoctoral Degree And After: Transferable Skills And Their Relevance For Job Application And ion And ion And ion And

Careers,Careers,Careers,Careers, voditeljica radionice Dr. Paule Biaudet, University Pierre and Marie Curie, prosinac 2010.

(sudjelovalo 19 doktoranada);

– Writing Effectively About Your ResearchWriting Effectively About Your ResearchWriting Effectively About Your ResearchWriting Effectively About Your Research, voditelj radionice Dr. Armando Chapin Rodriguez,

prosinac 2010. (sudjelovalo 38 doktoranada).

Ured je u 2010. godini prijavio i sljedeće projekte:

– projekt „Razvoj sustava praćenja i unapređenja kvalitete doktorskih programa Sveučilišta u Razvoj sustava praćenja i unapređenja kvalitete doktorskih programa Sveučilišta u Razvoj sustava praćenja i unapređenja kvalitete doktorskih programa Sveučilišta u Razvoj sustava praćenja i unapređenja kvalitete doktorskih programa Sveučilišta u

ZagrebuZagrebuZagrebuZagrebu“, Fond za razvoj Sveučilišta u Zagrebu (projekt u postupku evaluacije);

– projekt „Generičke i transferne vještine u doktorskoj izobrazbi Generičke i transferne vještine u doktorskoj izobrazbi Generičke i transferne vještine u doktorskoj izobrazbi Generičke i transferne vještine u doktorskoj izobrazbi –––– razvoj ključnih kompetencija razvoj ključnih kompetencija razvoj ključnih kompetencija razvoj ključnih kompetencija

mladih istraživačamladih istraživačamladih istraživačamladih istraživača“, Fond za razvoj Sveučilišta u Zagrebu (projekt u postupku evaluacije);

– projekt „Komunikacija i poslovna suradnja u znanosti Komunikacija i poslovna suradnja u znanosti Komunikacija i poslovna suradnja u znanosti Komunikacija i poslovna suradnja u znanosti –––– razvoj ključnih komrazvoj ključnih komrazvoj ključnih komrazvoj ključnih kompetencija mladih petencija mladih petencija mladih petencija mladih

istraživačaistraživačaistraživačaistraživača“, Hrvatska zaklada za znanost (projekt odbijen).

5.2.6. Znanstveni novaci5.2.6. Znanstveni novaci5.2.6. Znanstveni novaci5.2.6. Znanstveni novaci

Komunikacija sa znanstvenim novacima Sveučilišta nastavljena je i u 2009. i 2010. s ciljem da ih se

upozna s novodonesenim Pravilnikom o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu te da se

identificiraju glavne poteškoće u njihovu statusu i pronađu rješenja za te probleme. Iz toga su razloga

na zadnji sastanak , koji je održan u lipnju 2010., bili pozvani svi znanstveni novaci, a također su

sudjelovali članovi Radne skupine za doktorske programe i Ureda za doktorske studije. Na sastanku je

predloženo formiranje nove Radne skupine znanstvenih novaka koja će nastaviti sudjelovati u

sveučilišnim tijelima u donošenju odluka povezanih s doktorskom izobrazbom.

Radna skupina znanstvenih novaka sastavila je primjedbe i prijedloge na prijedloge Zakona o znanosti

i Zakona o visokome obrazovanju, koji su upućeni Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa na

razmatranje.

5.2.7. Edukacija djelatnika Ureda za dokto5.2.7. Edukacija djelatnika Ureda za dokto5.2.7. Edukacija djelatnika Ureda za dokto5.2.7. Edukacija djelatnika Ureda za doktorske studije i programe u 2010.rske studije i programe u 2010.rske studije i programe u 2010.rske studije i programe u 2010. godinigodinigodinigodini::::

− Writing and Speaking About Science Effectively, radionica, Zagreb, veljača 2010.;

− Example of Excellence for Joint (Degree) Programme Development in South Eastern Europe,

konferencija, Poitiers, veljača 2010.;

62

− Education-research-innovation triangle – towards structural changes, okrugli stol, Zagreb, veljača

2010.;

− Processing the Bologna Process: Current Losses and Future Gains, okrugli stol, Zagreb, ožujak

2010.;

− Reforma visokog obrazovanja: inventura 2010, konferencija, Varaždin, travanj 2010.;

− Studijski posjet Sveučilištu u Frankfurtu i Sveučilištu u Saarlandu, travanj 2010.;

− Uvod u upravljanje projektima, radionica, Zagreb, svibanj 2010.;

− Treća godišnja sjednica EUA-CDE, Berlin, lipanj 2010.;

− Universities Implementing Full Costing, radionica, Zagreb, lipanj 2010.;

− Inovacije, intelektualno vlasništvo i transfer tehnologije, radionica, Mostar, srpanj 2010.;

− How to Assure Quality in New-Style Doctoral Studies?, konferencija, Beč, listopad 2010.;

− JOINSEE Second Platform Meeting, konferencija, Barcelona, prosinac 2010.

5.2.8. Publikacije5.2.8. Publikacije5.2.8. Publikacije5.2.8. Publikacije

− Pravilnik o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu, lipanj 2010. (hrvatska i engleska

verzija)

5.3. Centar za poslijediplomske studije5.3. Centar za poslijediplomske studije5.3. Centar za poslijediplomske studije5.3. Centar za poslijediplomske studije

Centar za poslijediplomske studije ustrojbena je jedinica Sveučilišta pod čijim se okriljem provode dva

doktorska studija (Jezik i kognitivna neuroznanost te Povijest stanovništva), te je u pripremi treći

združeni doktorski studij koji je u postupku evaluacije (Geo-Engineering and Water Management).

Na uspostavi ovog združenog doktorskog programa, koji zajednički pokreću Sveučilište u Zagrebu,

Tehničko sveučilište u Grazu, Sveučilište u Mariboru i Tehničko sveučilište u Budimpešti, aktivno

sudjeluje i Ured za doktorske programe Sveučilišta u Zagrebu. Nositelj navedenog združenog

programa jest Sveučilište u Zagrebu, a izvodit će ga Građevinski fakultet, Rudarsko-geološko-naftni

fakultet i Geotehnički fakultet u Varaždinu.

Uz navedene doktorske studije Centar izvodi osam poslijediplomskih specijalističkih studija

(Ekoinženjerstvo, Javna uprava, Konferencijsko prevođenje, Korozija i zaštita, Održivo upravljanje

okolišem, Poslovno upravljanje u graditeljstvu, Reguliranje tržišta elektroničkih komunikacija i

Upravljanje gradom) te je jedan novi specijalistički studij u postupku evaluacije (Upravljanje krizama).

Potrebno je ojačati i strukturirati administrativnu i računovodstvenu podršku jer se dio programa

djelomično ili velikim dijelom administrira na nekoj od sastavnica.

Povećava se i broj prijedloga združenih studija. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa izdalo je

krajem prosinca 2009. dopusnicu združenomu diplomskom studiju Menadžment i savjetovanje za

europsko obrazovanje te početkom veljače 2010. diplomskomu združenom studiju Migracije i

interkulturalni odnosi. Europska komisija naknadno je u siječnju 2009. odobrila TEMPUS projekt:

JPCR_144949, Example of Excellence for Joint (Degree) Program Development in South-Eastern

63

Europe. Ugovaratelj projekta Sveučilište je u Grazu, a Sveučilište u Zagrebu jedan je od 22 partnera. Cilj

je projekta uspostaviti četiri međunarodno priznata združena programa na diplomskoj razini koji bi,

imajući u vidu njihovu održivost i osiguranje kvalitete, bili najbolji primjeri prakse u ovome dijelu

Europe. U okviru ovoga projekta Sveučilište u Zagrebu sudjeluje u pripremi dvaju združenih studija

History of South-Eastern Europe i interdisciplinarnoga studija South Eastern European Studies.

Združeni studiji jedan su od dobrih načina internacionalizacije te mogućnost boljega povezivanja

Sveučilišta s europskim sveučilištima. Na taj se način Sveučilište može jače povezati s europskim

sveučilištima te se otvoriti prema stranim studentima, i time učiniti naš istraživački prostor

atraktivnijim.

Stručne službe Rektorata aktivno sudjeluju u radu radnih skupina koje u sklopu TEMPUS projekta

Example of Excellence for Joint (Degree) Program Development in South-Eastern Europe rješavaju

razna pitanja povezana s administracijom združenih studija i promocijom, izradom kurikuluma

združenih studija, studentskim službama i organizacijama, pitanjem mobilnosti, smještajem i

studentskim praksama te osiguranjem kvalitete združenih studija, a čime se djelatnici Rektorata

dodatno educiraju i usavršavaju u svome radu.

U srpnju 2009. održana je prva promocija sveučilišnih specijalista i magistara znanosti koji su bili

studenti sveučilišnih interdisciplinarnih studija. Tom prigodom promovirana su 72 sveučilišna

specijalista te 4 magistra znanosti.

Tijekom 2010. godine izrađen je i usvojen na Senatu, u srpnju 2010., Pravilnik o poslijediplomskim

specijalističkim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Pravilnik je izradila Radna skupina za

poslijediplomske specijalističke studije36

5.4. Transfer tehnologije5.4. Transfer tehnologije5.4. Transfer tehnologije5.4. Transfer tehnologije

5.4.1. Institucionalni razvoj i razvoj5.4.1. Institucionalni razvoj i razvoj5.4.1. Institucionalni razvoj i razvoj5.4.1. Institucionalni razvoj i razvoj inovacijskog sustava na Sveučilištuinovacijskog sustava na Sveučilištuinovacijskog sustava na Sveučilištuinovacijskog sustava na Sveučilištu

Ured za transfer tehnologije (UTT) osnovan je u prethodnome razdoblju da bi u 2010., s ciljem jačanja

koordinacije aktivnosti transfera tehnologije i upravljanja istraživačkim i razvojnim projektima na

sveučilišnoj razini, postao dio Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije (CIRTT). Voditeljem

Centra imenovan je prof. dr. sc. Srđan Novak, ujedno i voditelj Ureda za transfer tehnologije.

Na sjednici Senata Sveučilišta održanoj 8. rujna 2009. godine usvojena je Inovacijska strategija

Sveučilišta u Zagrebu37, čime je inovacijska orijentacija Sveučilišta potvrđena na najvišoj razini.

36 Radna skupina za poslijediplomske specijalističke studije: prof. dr. sc. Gojko Bežovan, predsjednik, Pravni fakultet, prof. dr. sc. Nevenka Čavlek, Ekonomski fakultet, prof. dr. sc. Tihomir Hunjak, Fakultet organizacije i informatike, prof. dr. sc. Vesna Jureša, Medicinski fakultet, prof. dr. sc. Ignac Lovrek, Fakultet elektrotehnike i računarstva, prof. dr. sc. Vesna Tomašić, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije i prof. dr. sc. Tomislav Treer, Agronomski fakultet. 37

Inovacijsku strategiju izradila je radna skupina u sastavu: prof. dr. sc. Srđan Novak, voditelj Ureda za transfer tehnologije, dr. sc. Vlatka Petrović, djelatnica Ureda za transfer tehnologije, prof. dr. sc. Adrijan Barić, predsjednik Odbora za

64

Zamišljena kao nastavak Istraživačke strategije iz lipnja 2008. Inovacijska strategija definira specifične

i dugoročne ciljeve te pokazatelje i aktivnosti čijim će se ostvarenjem postići da Sveučilište postane

pokretač tehnologijskog i održivog gospodarskog i društvenog razvitka te bitan instrument društva

znanja.

Sveučilište je uvršteno u program financiranja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH

Projektom tehnologijskog razvoja (STP) Svjetske banke u 2008. godini, u vrijednosti od 1.000.000

eura. Zahvaljujući sredstvima STP-a, zaposlena su i dva nova suradnika. U 2009. angažirana je tvrtka

koja pruža usluge analize patentibilnosti i pisanja patentnih prijava, a u 2010. angažirani su, kao

konzultanti, četiri stručnjaka za komercijalizaciju i jedan stručnjak za upravljanje intelektualnim

vlasništvom. Time je omogućeno da inovacije prijavljene UTT-u prime sveobuhvatnu pomoć u

pravnoj zaštiti i komercijalizaciji.

U jesen 2010. započeo je projekt tehnološkoga mapiranja koji se financira iz programa Science

Innovation Investment Fund (IPA IIIc), a dobivena sredstva iznose 240.964 eura. Projekt je odobren

prema prijavi predanoj u rujnu 2009. Zahvaljujući projektu, otvorila su se tri nova radna mjesta: dva

tehnološka analitičara i administrativni voditelj.

Cilj projekta tehnološkoga mapiranja jest ustanoviti tehnološki potencijal i ekspertize na pet

sastavnica Sveučilišta (Agronomski fakultet, Fakultet kemijske tehnologije i inženjerstva, Medicinski

fakultet, Prehrambeno-biotehnološki fakultet i Prirodoslovno-matematički fakultet) te

predstavljanjem rezultata mapiranja potpomoći uspostavljenju suradnji s industrijom i transfer

tehnologije. Metodologija koja će biti razvijena u sklopu ovoga projekta moći će se koristiti za

mapiranje i predstavljanje tehnološkoga potencijala svih zainteresiranih sastavnica.

U tijeku 2010. interes za mapiranje izrazilo je još pet drugih sastavnica, te je stoga CIRTT prijavio dva

vezana projektna prijedloga sveučilišnom Fondu za razvoj. Uz mapiranje tehnološkoga potencijala cilj

tih projekata dodatno je poticati suradnju s industrijom i poduzetništvo kao i planirati daljnje

aktivnosti i projekte potpore razvoju inovacijskoga sustava na Sveučilištu. CIRTT je također prijavio, u

suradnji s više sastavnica Sveučilišta, dodatni projekt na natječaj u sklopu linije financiranja Science

Innovation Investment Fund (IPA IIIc), također s ciljem jačanja aktivnosti transfera tehnologije i

znanja sa Sveučilišta i njegovih sastavnica u gospodarstvo. Partnerima iz Hrvatske, regije te EU-a

pridružili smo se u pripremi dvaju projekata za natječaj South East Europe Transnational Cooperation

Programme te projekta za natječaj u sklopu Operativnoga programa IPA Slovenija-Hrvatska 2007–

2013.

Sudjelovanjem u TEMPUS projektu OPUS (Opening University towards Society), vrijednosti 746.735

eura, čiji je nositelj Sveučilište u Zagrebu, CIRTT je imao priliku prenijeti svoja iskustva partnerskim

sveučilištima u Hrvatskoj i široj regiji. Na taj način Sveučilište u Zagrebu polako osvaja poziciju lidera

istraživanje, razvoj i tehnologiju, Miroslav Petrović. M.A., djelatnik Ureda za transfer tehnologije, dr. sc. Lisa Cowey, konzultantica i prof. dr. sc. Melita Kovačević, prorektorica za znanost i tehnologiju.

65

u regiji na području transfera tehnologije, što će biti važno za pozicioniranje Sveučilišta i u EU-u.

Dosad su radionice za temu uloge intelektualnog vlasništva u inovativnim istraživanjima i transferu

tehnologije održane na Sveučilištima u Rijeci, Zadru i Mostaru.

U području inovacija i transfera tehnologije nastavile su se i pripreme za uspostavu BIOCentra

(biotehnološkog inkubatora), za koji su predviđena IPA-sredstva u vrijednosti od oko 8 milijuna eura.

Inkubatorom će upravljati tvrtka u trajnom partnerstvu Poslovno inovacijskog centra Hrvatske-

BICRO, Sveučilišta i Grada Zagreba.

CIRTT aktivno sudjeluje i u organizaciji sastanaka Poslovno-znanstvenog kluba od samoga osnivanja u

ožujku 2008. godine. Klub održava redovite prezentacije i sastanke na kojima se susreću

gospodarstvenici i pripadnici akademske zajednice. Stalni organizatori ovih sastanaka jesu Hrvatska

gospodarska komora, Poslovno-inovacijski Centar Hrvatske-BICRO i Sveučilište u Zagrebu, a

povremeno se uključuje i Institut Ruđer Bošković.

5.4.2. Usluge istraživačima5.4.2. Usluge istraživačima5.4.2. Usluge istraživačima5.4.2. Usluge istraživačima

Unutar CIRTT-a UTT istraživačima pruža usluge komercijalizacije istraživanja i transfera tehnologije

što naročito uključuje usluge procjene komercijalnoga potencijala rezultata istraživanja, stručne

podrške pri zaštiti intelektualnog vlasništva, pronalazak poslovnoga partnera i uspostavljanje

suradnje te pravnu podršku u pregovorima.

Osnovni preduvjet za početak komercijalizacije rezultata istraživanja radomUTT-a bilo je usvajanje

Pravilnika o Uredu za transfer tehnologije (prosinac 2008.) kao i definiranje svih faza postupka

komercijalizacije i izrada popratnih dokumenta i obrazaca.

U 2010. godini proširen je opseg usluga istraživačima, te one uključuju i stručnu potporu u

uspostavljanju istraživačko-razvojnih suradnji s partnerima iz poslovnoga sektora te savjetodavne

usluge pri osnivanju tvrtki zasnovanih na znanju.

U razdoblju koje pokriva ovaj izvještaj pružene su stručne usluge vezane uz komercijalizaciju rezultata

istraživanja 50 istraživača ili istraživačkih grupa. U deset slučajeva istraživači su zajedno s čelnicima

sastavnica formalno prijavili inovaciju kao potencijalno pogodnu za patentnu zaštitu te su nakon

provedenih postupaka procjene predane tri patentne prijave u ime Sveučilišta u Zagrebu.

U 2010. CIRTT sudjeluje u kreiranju i provedbi Programa provjere inovativnoga koncepta. Program

omogućuje natjecateljima iz akademske zajednice te mikro i malim subjektima maloga gospodarstva

da financiranju demonstracije tehničke izvodivosti ili izradu funkcionalnoga prototipa inovacije te

provjeru i zaštitu intelektualnog vlasništva. Programom upravlja Poslovno-inovacijski centar Hrvatske

– BICRO, a CIRTT jedan je od prepoznatih centara za provedbu. U dva prethodna natječajna roka

CIRTT je pomogao oko 40 zainteresiranih istraživačkih grupa da procjene prihvatljivost projektnih

ideja i pripreme projekte prijave. Takva usluga rezultirala je s 30 predanih prijava i 15 odobrenih

66

projekata. CIRTT također kontrolira provedbu projekata te upravlja isplaćivanjem odobrenih

sredstava u skladu s projektnim planovima i programskim ciljevima.

Informiranje i podizanje svijesti istraživača o upravljanju intelektualnim vlasništvom u

istraživanjima te o komercijalizaciji intelektualnog vlasništva kroz radionice nastavlja se i u ovome

razdoblju. Tako je organizirano 10 radionica posvećenih upravljanju i komercijalizaciji intelektualnog

vlasništva, općenito i u pojedinim područjima (prirodne i tehničke znanosti, biotehnologija,

informacijsko komunikacijske tehnologije, društvene i humanističke znanosti, umjetnost i dizajn). U

lipnju 2010. prvi je put organizirana i cjelodnevna radionica posvećena poduzetništvu i pokretanju

poslovnoga poduhvata.

U ožujku 2010. posebno je organiziran Mjesec inovacija i istraživanja, manifestacija u sklopu koje su

održane radionice vezane uz intelektualno vlasništvo, suradnju s industrijom te financiranje

istraživanja kroz državna i EU sredstva te „sajam“ linija financiranja. Mjesec inovacija i istraživanja

potaknuo je i znatan interes medija za ove aktivnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Održane radionice povezane s transferom tehnologije i upravljanjem intelektualnim vlasništvom:

− Intelektualno vlasništvo za istraživače u društvenim i humanističkim znanostima (siječanj

2009.);

− Intelektualno vlasništvo za istraživače u biomedicinskim i biotehničkim znanostima (ožujak

2009.);

− Intelektualno vlasništvo za umjetničko područje i dizajn (ožujak 2009.);

− Intelektualno vlasništvo za istraživače u prirodnim i tehničkim znanostima (travanj 2009.);

− Inovacije, intelektualno vlasništvo i transfer tehnologije (lipanj 2009. – Sveučilište u Rijeci, u

sklopu TEMPUS projekta OPUS);

− Inovacije, intelektualno vlasništvo i transfer tehnologije (studeni 2009. – Sveučilište u Zadru,

u sklopu TEMPUS projekta OPUS);

− Intelektualno vlasništvo za istraživače u prirodnim i tehničkim znanostima (prosinac 2009.);

− Intelektualno vlasništvo za istraživače u društvenim i humanističkim znanostima (siječanj

2010.);

− Intelektualno vlasništvo za umjetničko područje i dizajn (veljača 2010);

− Financiranje inovativnog istraživanja i razvoja (ožujak 2010. – Mjesec inovacija i istraživanja);

− Suradnja s industrijom (ožujak 2010. – Mjesec inovacija i istraživanja);

− Upravljanje intelektualnim vlasništvom u projektima (ožujak 2010. – Mjesec inovacija i

istraživanja);

− Intelektualno vlasništvo za istraživače u biotehnologiji i biomedicini (travanj 2010.);

− Intelektualno vlasništvo za istraživače u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (travanj

2010.);

− Radionica o poduzetništvu za istraživače (lipanj 2010.)

− Inovacije, intelektualno vlasništvo i transfer tehnologije (srpanj 2010. – Sveučilište u Mostaru,

u sklopu TEMPUS projekta OPUS);

67

− Upravljanje intelektualnim vlasništvom u istraživanju i razvoju (prosinac 2010.).

5.4.3. Edukacija djelatnika Ureda za transfer tehnologije 5.4.3. Edukacija djelatnika Ureda za transfer tehnologije 5.4.3. Edukacija djelatnika Ureda za transfer tehnologije 5.4.3. Edukacija djelatnika Ureda za transfer tehnologije

− Advanced Course on Biotechnology and Intellectual PropertyAdvanced Course on Biotechnology and Intellectual PropertyAdvanced Course on Biotechnology and Intellectual PropertyAdvanced Course on Biotechnology and Intellectual Property, World Intellectual

Property Organisation, on-line tečaj, ožujak– lipanj 2009.;

− Studijski posjeti sveučilištima u Beču (travanj 2009.) i Saarlandu (listopad 2009.) te Heriot-

Watt University (listopad 2009.);

− Successful HE Business Development ProfessionalSuccessful HE Business Development ProfessionalSuccessful HE Business Development ProfessionalSuccessful HE Business Development Professional, tečaj, PraxisUnico, Loughborough

(UK), studeni 2009.;

− Fundamentals of Technology Transfer, Fundamentals of Technology Transfer, Fundamentals of Technology Transfer, Fundamentals of Technology Transfer, tečaj, Association of European Science and

Technology Transfer Professionals, Leuven (Belgija), siječanj 2010.;

− Technology Licensing: good practice and strategiesTechnology Licensing: good practice and strategiesTechnology Licensing: good practice and strategiesTechnology Licensing: good practice and strategies, tečaj, Association of European Science

and Technology Transfer Professionals, Leuven (Belgija), siječanj 2010.;

− New Venture CreationNew Venture CreationNew Venture CreationNew Venture Creation, tečaj, PraxisUnico, Loughborough (UK), studeni 2010.

5.4.4. Publikacije5.4.4. Publikacije5.4.4. Publikacije5.4.4. Publikacije

− Inovacijska strategija Sveučilišta u Zagrebu, rujan 2009. (hrvatska i engleska verzija)

ZAKLJUČAK

U području istraživanja, doktorske izobrazbe i transfera tehnologije tijekom izvještajnog U području istraživanja, doktorske izobrazbe i transfera tehnologije tijekom izvještajnog U području istraživanja, doktorske izobrazbe i transfera tehnologije tijekom izvještajnog U području istraživanja, doktorske izobrazbe i transfera tehnologije tijekom izvještajnog

razdoblja razdoblja razdoblja razdoblja ostvarenoostvarenoostvarenoostvareno je:je:je:je:

− uspostavljena je sveučilišna administrativna podrška za prijavu međunarodnih projekata i

njihovo administrativno praćenje;

− prvi se put počelo sustavno pratiti i izvještavati o istraživačkoj produktivnosti Sveučilišta;

− pokrenut je proces izrade baze podataka istraživačke produktivnosti, uključujući sređivanje

postojećih podataka u međunarodnim bazama;

− organiziranjem radionica i predavanja na sveučilišnoj razini održava se redovita, kontinuirana

edukacija istraživača u području prijave europskih projekata, administrativnog vođenja

projekata, intelektualnog vlasništva, poduzetništva;

− mlađim istraživačima - doktorandima se, uz navedene radionice i predavanja, organiziraju i

radionice i predavanja relevantnih za proces doktorske izobrazbe, poput znanstveno pisanje,

znanstvena komunikacija i sl.;

− posebna se pozornost daje uspostavi suradnje i dijaloga s partnerima iz industrije i

gospodarstva što je rezultiralo cijelim nizom zajedničkih aktivnosti i projektne suradnje;

− doktorskoj izobrazbi se sustavno poklanja više brige: unaprijeđen je sustav praćenja

doktorskih studija, sustav kriterija njihove uspostave, izrađena je baza podataka za

68

doktorande, ujednačeni su i povećani kriteriji za postupak prihvaćanja teme doktorskog rada

na sveučilišnoj razini;

− pokrenuta je uspostava inovacijskoga sustava i sustava transfera tehnologije na Sveučilištu;

− razvijeni su i usvojeni strateški dokumenti relevantni za ovo područje;

− istraživačima je omogućena ekspertna i admnistrativna, stručno profilirana podrška;

− uspostavljena usluga komercijalizacije istraživanja i transfera tehnologije;

− pokrenut je sustav projektnoga financiranja adminsitrativne podrške;

− redovito održavanje aktivnosti na sveučilišnoj razini relevantnih za njegovanje kulture

inovativnoga ponašanja.

U razdoblju koje slijedi potrebno je:U razdoblju koje slijedi potrebno je:U razdoblju koje slijedi potrebno je:U razdoblju koje slijedi potrebno je:

− završiti novu bazu istraživačke produktivnosti i početi je primjenjivati za kontinuirano

praćenje istraživačke produktivnosti Sveučilišta;

− učiniti tzv. benchmarking to jest usporedbu istraživačke produktivnosti istraživača iz svih

disciplina u odnosu na relevantne, referentne institucije u Europi;

− doraditi način prijave i praćenja europskih projekata na sveučilišnoj razini s ciljem motivacije

što većeg sudjelovanja naših istraživača u europskim projektnim istraživačkim programima;

− revidirati postojeći sustav doktorske izobrazbe s ciljem što boljeg iskorištenja istraživačkih

kapaciteta;

− definirati konkretne aktivnosti za poticanje internacionalizacije istraživačkoga djelovanja

(doktorska izobrazba, istraživači);

− obaviti pripremne radnje za veću sveučilišnu ulogu u provedbi istraživanja;

− istraživačko profiliranje Sveučilišta;

− pristupiti pripremama izrade strategije za novo razdoblje ;

− provesti do kraja tzv. mapiranje to jest definiranje istraživačkih i inovacijskih potencijala

Sveučilišta;

− jačati povezivanje suradnje s industrijom i gospodarstvom;

− što bolje se pripremiti za što bolje iskorištenje pristupnih i strukturnih projekata EU - za to je

potrebno i sustavno jačati znanje i ekspertizu Centra za istraživanje, razvoj i tehnologiju kao

sržne ustrojbene jedinice s tom zadaćom.

5.5. Priznavanje diploma i kvalifikacija5.5. Priznavanje diploma i kvalifikacija5.5. Priznavanje diploma i kvalifikacija5.5. Priznavanje diploma i kvalifikacija

Temeljem članka 9. Zakona o priznavanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (Narodne novine,

broj: 158/03., 198/03., 138/06., i 45/11.), prema kojem vrjednovanje inozemnih visokoškolskih

kvalifikacija provode stručna tijela javnoga sveučilišta, Senat Sveučilišta u Zagrebu na 7. sjednici

Senata, održanoj 16. siječnja 2007. godine, u 338. ak. god., imenovao je Povjerenstvo za akademsko

69

priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija38. U izvještajnome razdoblju zaprimljeno je ukupno

434 predmeta, izdano je 275 rješenja o priznavanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, 47 rješenja

o priznavanju razdoblja studija, 10 zaključaka o nenadležnosti dok je za 102 predmeta zatražena

dopuna dokumentacije.

Od ukupno izdanih 275 rješenja 261 je pozitivno, a četrnaest negativno. Na pozitivna rješenja uložena

je jedna, a na negativna dvije žalbe koje su proslijeđene Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa

Republike Hrvatske.

5.6. Povjerenstvo za sveučilišno5.6. Povjerenstvo za sveučilišno5.6. Povjerenstvo za sveučilišno5.6. Povjerenstvo za sveučilišno----nastavnu literaturunastavnu literaturunastavnu literaturunastavnu literaturu

U razdoblju od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2010. Povjerenstvo za sveučilišno- nastavnu literaturu39

održalo je, osim redovitih sjednica, tematske sjednice vezane uz izradu novog Pravilnika o radu

Povjerenstva za sveučilišno-nastavnu literaturu čijoj se izradi pristupilo radi poboljšanja standarda i

kvalitete u sveučilišnome izdavaštvu. Pravilnik je prihvaćen na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu,

održanoj 9. veljače 2010., a u primjenu je stupio 1. svibnja 2010. Radi lakšega upoznavanja s novim

odredbama Pravilnika, Povjerenstvo je organiziralo i tematsku sjednicu kojoj su se odazvali

predstavnici povjerenstava za sveučilišno nastavnu literaturu na sastavnicama Sveučilišta. Na

navedenoj sjednici predstavnici sastavnica upoznati su s novinama i unaprjeđenijima koje donose

odredbe Pravilnika. Također, najavljena je i informatizacija cjelokupnoga postupka izdavaštva, što bi

pridonijelo transparentnosti cjelokupnoga procesa, ali također bi se pridonijelo i ubrzanju

cjelokupnoga postupka prilikom dodjeljivanja naslova sveučilišnoga udžbenika. U izvještajnome

razdoblju održane su 22 sjednice na kojima je odobreno 107 Sveučilišnih naslova u nizu Manualia

Universitatis studiorum Zagrabiensis: 90 sveučilišnih udžbenika, 13 sveučilišnih priručnika i 5

sveučilišnih skripta. Povjerenstvo je također donijelo odluku o odbijanju 7 predloženih rukopisa zbog

neudovoljavanja standardima sveučilišno nastavne literature.

38 Povjerenstvo za akademsko priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija: prof. dr. sc. Marcel Bačić (Akademija likovnih umjetnosti), prof. dr. sc. Želimir Bradamante (Medicinski fakultet), prof. dr. sc. Tomislav Cvitaš (Prirodoslovno-matematički fakultet), prof. dr. sc. Damir Horga (Filozofski fakultet – Odsjek za fonetiku), prof. dr. sc. Tanja Kesić (Ekonomski fakultet), prof. dr. sc. Sven Lončarić (Fakultet elektrotehnike i računarstva), prof. dr. sc. Biserka Nagy (Prirodoslovno-matematički fakultet), prof. dr. sc. Srđan Novak, predsjednik Povjerenstva (Prehrambeno-biotehnološki fakultet), prof. dr. sc. Dunja Pavličević-Franić (Učiteljski fakultet), prof. dr. sc. Pavel Rojko (Muzička akademija), prof. dr. sc. Dubravka Sesar (Filozofski fakultet – Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti), prof. dr. sc. Hrvoje Sikirić (Pravni fakultet), prof. dr. sc. Jurica Sorić (Fakultet strojarstva i brodogradnje), prof. dr. sc. Joško Ševo (Akademija dramske umjetnosti), doc. dr. sc. Karin Šerman (Arhitektonski fakultet), prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić (Filozofski fakultet – Odsjek za psihologiju), prof. dr. sc. Krešo Zadro (Prirodoslovno-matematički fakultet) te prof. dr. sc. Melita Kovačević (prorektorica za znanost i tehnologiju Sveučilišta u Zagrebu), koordinatorica. 39Povjerenstvo za sveučilišno-nastavnu literaturu: prof. dr. sc. Igor Gliha, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, predsjednik Povjerenstva, prof. dr. sc. Stipe Botica, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, zamjenik predsjednika Povjerenstva, doc. dr. sc. Jagor Bučan, Sveučilište u Zagrebu, Akademija likovnih umjetnosti, prof. dr. sc. Melita Kovačević, prorektorica Sveučilišta u Zagrebu za znanost i tehnologiju, koordinatorica Povjerenstva, prof. dr. sc. Josip Madić, Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, prof. dr. sc. Maja Matijašević, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, zamjenica predsjednika Povjerenstva, prof. dr. sc. Boro Mioč, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, prof. dr. sc. Denis Sunko, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet

70

5.7. 5.7. 5.7. 5.7. NNNNagradagradagradagrade ie ie ie i priznanja studentima, profesorima i suradnicimapriznanja studentima, profesorima i suradnicimapriznanja studentima, profesorima i suradnicimapriznanja studentima, profesorima i suradnicima

5.7.5.7.5.7.5.7.1111. Počasni doktorati (. Počasni doktorati (. Počasni doktorati (. Počasni doktorati (doctor honoris causadoctor honoris causadoctor honoris causadoctor honoris causa))))

Sveučilište u Zagrebu je, temeljem prijedloga Povjerenstva za dodjelu počasnoga doktorata40 i odluke

Senata od 8. srpnja 2008., 16. lipnja 2009. dodijelilo počasni doktorat (doctor honoris causa) Branku

Lustigu, najistaknutijem predstavniku hrvatske filmske umjetnosti u svijetu i alumnu Sveučilišta u

Zagrebu za umjetnička i producentska ostvarenja kao i za dugogodišnje društveno djelovanje na

dobrobit Hrvatske te promidžbu hrvatske kulture i umjetnosti. Istoga dana održana je i tribina s

nazivom Jedno popodne s Brankom Lustigom.

Sveučilište u Zagrebu je, temeljem prijedloga Povjerenstva za dodjelu počasnoga doktorata41 i odluke

Senata od 20. travnja 2010., 1. listopada 2010. dodijelilo počasni doktorat (doctor honoris causa)

profesoru Zdenku Rengelu za njegove doprinose temeljnim i primijenjenim znanjima u području

biljne biologije/biotehnologije te za afirmaciju Sveučilišta u Zagrebu u međunarodnoj akademskoj i

istraživačkoj zajednici. Zdenko Rengel redoviti je profesor na University of Western Australia, School

of Earth and Environment.

Istoga dana prof. dr. sc. Zdenko Rengel održao je i predavanje s nazivomMikrohraniva: od tla do

tanjura.

5.7.5.7.5.7.5.7.2222. Rektorova nagrada. Rektorova nagrada. Rektorova nagrada. Rektorova nagrada

Prihvaćanjem Pravilnika o dodjeli Rektorove nagrade na sjednici Senata održanoj 10. veljače 2009.

omogućen je raspis natječaja za dodjelu Rektorove nagrade 16. veljače 2009. Pravilnikom se

predvidjelo natjecanje studenata preddiplomskih i diplomskih studija, a naglasak je stavljen na

izvorne znanstvene radove i radove u umjetničkome području. Sve su promjene, utvrđene

Pravilnikom, motivirane željom da se uistinu potakne i prepozna studentska izvrsnost, da se studente

što ranije potakne na kreativnost te da studenti koji pokazuju sklonost istraživačkome radu što prije

uđu u svijet znanosti, upoznaju se s radom na projektima, sami sudjeluju u manjim istraživanjima te,

konačno, nauče predstaviti svoje rezultate. Od ove akademske godine prijava radova za Rektorovu

nagradu prvi se put obavljala s pomoću odgovarajućih obrazaca na mrežnim stranicama Sveučilišta u

Zagrebu (http://www.unizg.hr/rektorova), u okviru aplikacije koju je izradio Sveučilišni računski

centar. Studenti su bili dužni do 1. svibnja 2009. obaviti prijavu rada na mrežnim stranicama

Sveučilišta.

40 Sastav Povjerenstva za dodjelu počasnoga doktorata: akademik, professor emeritus Nikola Batušić, predsjednik, te suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zlatko Bourek, red. prof. Branko Ivanda, akademik Frano Parać i član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Tomislav Sabljak, članovi. 41 Sastav Povjerenstva za dodjelu počasnoga doktorata: akademkinja Sibila Jelaska, predsjednica, te prof. dr. sc. Davor Romić, prof. dr. sc. Ivan Regula, prof. dr. sc. Milan Poljak i prof. dr. sc. Zdenko Lončarić, članovi.

71

Odluci rektora o izboru dobitnika prethodio je rad sveučilišne Radne skupine za Rektorovu nagradu42.

Radna skupina trebala je pripremiti za rektora prijedlog izabranih radova za dodjelu Rektorove

nagrade do 1. lipnja 2009. te je zatim osmišljeno javno predstavljanje svih nagrađenih radova na dan

dodjele nagrada.

U akademskoj godini 2008./2009. bilo je prijavljeno 146 radova za Rektorovu nagradu te 10 prijedloga

za posebnu Rektorovu nagradu. Nakon pregleda svih radova odlučeno je da se dodijeli 89 Rektorovih

nagrada i 9 posebnih Rektorovih nagrada. Ukupno je Rektorovom nagradom nagrađeno 127

studenata. Svečana dodjela Rektorove nagrade održana je 19. lipnja 2009. na Fakultetu strojarstva i

brodogradnje. Uz veliko dodatno zalaganje Fakulteta, koji je bio domaćin dodjele nagrade,

organizirano je prvo javno predstavljanje svih nagrađenih radova. Posteri koje su nagrađeni studenti

pripremili izloženi su u predvorju Fakulteta, a izložba je bila dostupna svim zainteresiranima tjedan

dana. Također je omogućen elektronički pristup sažecima svih nagrađenih radova na mrežnoj stranici

Sveučilišta u Zagrebu (na hrvatskome i engleskome jeziku), čime se na još jedan način nastojalo

prepoznati trud i uspjeh nagrađenih te motivirati druge i omogućiti da nagrađeni radovi budu

dostupni svima na uvid.

Rektorova nagrada sastoji se od povelje i novčanoga iznosa od 1 500 kuna po radu, dok za posebnu

Rektorovu nagradu, koja se dodjeljuje skupini studenata za izniman uspjeh u javnome nastupu ili

djelovanju, nije predviđena novčana nagrada, već posebna povelja čiji sadržaj i oblik utvrđuje rektor.

U akademskoj godini 2009./2010. bilo je prijavljeno 167 radova za Rektorovu nagradu te 13 prijedloga

za posebnu Rektorovu nagradu. Nakon što je Radna skupina za Rektorovu nagradu pregledala sve

predložene radove dodijeljeno je 89 Rektorovih nagrada i 11 posebnih Rektorovih nagrada. Ukupno su

Rektorovom nagradom nagrađena 134 studenta. Svečana dodjela Rektorove nagrade održana je 2.

srpnja 2010. na Medicinskome fakultetu, kada je organizirana i izložba svih nagrađenih radova.

5.7.35.7.35.7.35.7.3. . . . Nagrade i priznanja uz Nagrade i priznanja uz Nagrade i priznanja uz Nagrade i priznanja uz Dan Sveučilišta u ZaDan Sveučilišta u ZaDan Sveučilišta u ZaDan Sveučilišta u Zagrebugrebugrebugrebu

Sveučilište u Zagrebu na temelju odluke Senata od 20. listopada 2009. dodijelilo je Nagradu „Fran

Bošnjaković“ za 2009. godinu prof. dr. sc. Nedjeljku Periću s Fakulteta elektrotehnike i računarstva za

osobite zasluge razvoja i promicanja automatike kao temeljne grane u području tehničkih znanosti, za

odgoj mladih stručnjaka u području automatike te posebice za izniman prinos istraživanju, razvoju i

primjeni novih strategija upravljanja složenim tehničkim sustavima.

U 2010. godini Sveučilište u Zagrebu na temelju odluke Senata od 14. listopada dodijelilo je Nagradu

„Fran Bošnjaković“ prof. dr. sc. Zdravku Terze s Fakulteta strojarstva i brodogradnje za istaknute

znanstvene rezultate u području numeričke dinamike konstrukcijskih sustava i primjene

42 Radna skupina za Rektorovu nagradu: prof. dr. sc. Miloš Judaš, Medicinski fakultet, predsjednik, prorektorica prof. dr. sc. Melita Kovačević, koordinatorica, prof. dr. sc. Adrijan Barić, Fakultet elektrotehnike i računarstva, prof. dr. sc. Damir Boras, Filozofski fakultet, prof. dr. sc. Marina Cindrić, Prirodoslovno-matematički fakultet, prof. dr. sc. Dorian Marjanović, Fakultet strojarstva i brodogradnje, prof. dr. sc. Milan Mesić, Agronomski fakultet, prof. Goran Sergej Pristaš, Akademija dramske umjetnosti i prof. dr. sc. Božidar Šantek, Prehrambeno-biotehnološki fakultet.

72

matematičkog modeliranja nelinearnih mehaničkih sustava u području zrakoplovnoga inženjerstva i

dinamike mehaničkih konstrukcija, za promicanje područja u zemlji i inozemstvu te značajan

doprinos izobrazbi i stručnomu odgoju studenata i mladih stručnjaka.

U prigodi svečanoga obilježavanja Dana Sveučilišta dodijeljeno je počasno zvanje i titula professor

emeritus umirovljenim profesorima Sveučilišta. Odluku o dodjeli toga priznanja donio je Senat

Sveučilišta na prijedlog posebnoga stručnog povjerenstva i Povjerenstva za utvrđivanje kriterija i

potvrdu izbora u zvanja Senata Sveučilišta. Professorima emeritusima nove su titule i zvanja

dodijeljena za njihove posebne zasluge, za razvitak i napredak Sveučilišta te za međunarodno priznatu

nastavnu, znanstvenu i umjetničku izvrsnost.

U 340. akademskoj godini izabranici su bili akademik Jakša Barbić, dr. sc. Vitomir Belaj, dr. sc. Mira

Čudina-Obradović, dr. sc. Josip Dvornik, dr. sc. Senadin Duraković, dr. sc. Vladimir Findak, dr. sc.

Juraj Geber, akademik Ivan Gušić, akademik Marin Hraste, dr. sc. Damir Karlović, dr. sc. Zlatko

Kniewald, dr. sc. Nikola Pastuović, dr. sc. Sulejman Redžepović, dr. sc. Nikola Šerman te dr. sc.

Branimir Šverko.

U 341. akademskoj godini izabranici su bili prof. dr. sc. Ivo Alfirević, prof. dr. sc. Tomislav Ivančić, prof.

Vladimir Krpan, prof. dr. sc. Vlado Puljiz te prof. dr. sc. Vladimir Simeon.

Na temelju odredbi Pravilnika o dodjeli nagrade za najbolji e-kolegij, na prijedlog Ocjenjivačkog suda

za dodjelu nagrade, Povjerenstvo za e-učenje Sveučilišta u Zagrebu na sjednici održanoj 21. listopada

2009. donijelo je odluku o dodjeli dviju ravnopravnih prvih nagrada za najbolji e-kolegij na

Sveučilištu u Zagrebu u ak. god. 2008./2009.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu nagrade je dodijelio na Dan Sveučilišta autorici prof. dr. sc. Sunčani

Kukolja Taradi za kolegij „Jesmo li kiseli?“ te autorima prof. dr. sc. Blaženki Divjak (nositeljici

kolegija), prof. dr. sc. Tihomiru Hunjaku, Mariji Jakuš, dipl. ing., prof. Mireli Brumec, prof. Damiru

Horvatu, dr. sc. Zlatku Erjavcu, Bojanu Žugecu, dipl. ing. i Dušanu Munđaru, dipl. ing za kolegij

„Matematika 2“.

Za akademsku godinu 2009./2010. prva nagrada za najbolji e-kolegij na Sveučilištu u Zagrebu

(odlukom koju je na temelju odredbi Pravilnika o dodjeli nagrade za najbolji e-kolegij, na prijedlog

Ocjenjivačkoga suda za dodjelu nagrade, donijelo Povjerenstvo za e-učenje Sveučilišta u Zagrebu na

sjednici održanoj 25. listopada 2010.) dodijeljena je autorima prof. dr. sc. Mariju Žagaru (nositelju

kolegija), doc. dr. sc. Ivanu Čavraku, dr. sc. Branku Mihaljeviću, mr. sc. Marinu Orliću i Ivani Bosnić,

dipl. ing. s Fakulteta elektrotehnike i računarstva za kolegij „Otvoreno računarstvo“.

Posebna priznanja rektor je za 2009. godinu dodijelio prof. dr. sc. Sandri Bischof-Vukušić s Tekstilno-

tehnološkoga fakulteta, prof. dr. sc. Miroslavu Požeku s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta i prof.

dr. sc. Zoranu Vukiću s Fakulteta elektrotehnike i računarstva za uspješno natjecanje u

73

kompetitivnom europskom istraživačkom prostoru i doprinos jačanju istraživačkoga potencijala

Sveučilišta u Zagrebu.

Dva posebna priznanja dodijeljena su studentima Sveučilišta u Zagrebu: posebno priznanje za

izuzetno postignuće na međunarodnome natjecanju u području programskoga inženjerstva i doprinos

međunarodnoj prepoznatljivosti Sveučilišta u Zagrebu dodijeljeno je studentima Fakulteta

elektrotehnike i računarstva Sonji Miličić, Nikoli Tankoviću i Danijelu Zoviću.

Posebno priznanje za izuzetno postignuće na međunarodnome natjecanju u području razvoja

aplikacija za mobilne uređaje i doprinos međunarodnoj prepoznatljivosti Sveučilišta u Zagrebu

dodijeljeno je studentima Fakulteta organizacije i informatike Tomislavu Fotaku, Ivanu Loziću, Marku

Škvorcu i Ivanu Švogoru.

Dva posebna priznanja također su dodijeljena suradnicama na projektima Rektorata: gospođi Biserki

Juretić, voditeljici Botaničkog vrta PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, za predani rad na obnovi Botaničkog

vrta i njegovoj promociji u Gradu Zagrebu i akademskoj zajednici te gospođi Mari Lipak-Lučić, dipl.

ing., za uspješno vođenje poslovanja restorana Studentskog centra u Znanstveno-učilišnom kampusu

Borongaj.

Za 2010. godinu posebno priznanje rektor je dodijelio studentima, profesorima i dekanima Muzičke

akademije, Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti i Tekstilno-tehnološkoga

fakulteta za izvedbe opere Čarobna frula W. A. Mozarta i oratorija Ivan Grozni Sergeja Prokofjeva u

Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Posebno priznanje dodijeljeno je i mr. sc. Mariju Beusanu s Arhitektonskoga fakulteta za rad na

preuređenju cjelokupnoga prostora Rektorata Sveučilišta u Zagrebu te Radnoj skupini u sastavu: prof.

dr. sc. Bojan Baletić, Rektorat Sveučilišta u Zagrebu (voditelj), prof. Stipe Brčić, Arhitektonski fakultet

– studij dizajna, prof. Nenad Dogan, Arhitektonski fakultet – studij dizajna, dr. sc. Milan Pelc, Institut

za povijest umjetnosti, doc. dr. sc. Božo Skoko, Fakultet političkih znanosti, doc. dr. sc. Feđa Vukić,

Arhitektonski fakultet – studij dizajna, Lucia Brajković, Zvonimira Brašić, Sandra Kramar i Paula

Pavletić, Rektorat Sveučilišta u Zagrebu, za definiranje novoga identitetskog sustava (brenda)

Sveučilišta u Zagrebu.

Posebno priznanje dodijeljeno je Povjerenstvu za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu za

izniman doprinos u osnivanju sveučilišnog Ureda za studente s invaliditetom s ciljem izjednačavanja

mogućnosti studiranja i povećanja pristupačnosti visokoga obrazovanja studentima s invaliditetom.

Ove godine dva su posebna priznanja dodijeljena za izniman doprinos u provedbi i promicanju

međunarodne suradnje: prof. dr. sc. Mirti Baranović, izvanrednoj profesorici Fakulteta elektrotehnike

i računarstva te dr. sc. Višnji Besendorfer, izvanrednoj profesorici Prirodoslovno-matematičkog

fakulteta.

74

Posebno priznanje za stalnu pomoć Hrvatskoj akademskoj zajednici, povezivanje bivših studenata i

prijatelja Sveučilišta u Zagrebu, predano promicanje ugleda Sveučilišta te širenje alumni ideje među

sadašnjim i budućim članovima u AMAC Mundusu dodijeljeno je AMCA-u Toronto u povodu 20.

obljetnice osnivanja udruge bivših studenata i prijatelja Sveučilišta u Zagrebu u Torontu.

Posebno priznanje dodijeljeno je Uredu za sport Sveučilišta u Zagrebu za posebna postignuća u

organizaciji sveučilišnoga sporta i postignute uspjehe na domaćim i međunarodnim sportskim

natjecanjima te za jačanje prepoznatljivosti Sveučilišta u Zagrebu u međunarodnoj akademskoj

zajednici.

Posebno priznanje rektor je dodijelio i prorektorima: prof. dr. sc. Ljiljani Pinter, prorektorici za studije

i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju od godine 2006. do 2010. za poseban

doprinos i predani rad na razvoju i promicanju kvalitete studija i studijskih programa Sveučilišta u

Zagrebu te uspostavu sveučilišnoga sustava potpore studentima s invaliditetom i prof. dr. sc. Tonku

Ćurku, prorektoru za poslovanje Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju od godine 2006. do 2010. za predani

rad na unaprjeđenju poslovanja i informatizacije Sveučilišta u Zagrebu, poseban doprinos razvoju

djelatnosti Poslijediplomskoga središta Dubrovnik te osobit angažman na promicanju sveučilišnoga

sporta.

Na Dan Sveučilišta, na prijemu kod rektora, dodijeljena su i posebna priznanja studentima sportašima

koji su postigli iznimne uspjehe na svjetskim sveučilišnim natjecanjima:

− reprezentaciji futsala Sveučilišta u Zagrebu: Filipu Andabaki, Dinu Bartoluciju, Ivanu Bašiću,

Vlatku Brniću, Matiji Caparu, Zlatku Gajskom, Kristijanu Grbeši, Hrvoju Iviću, Valentinu

Antolkoviću, Draganu Lukiću, Hrvoju Penavi, Bruni Šagudu, Jakovu Ungarovu i Ivanu Zoriću

te izborniku Vitomiru Blagojeviću, prof. za osvojeno 1. mjesto na Europskome sveučilišnom

prvenstvu u futsalu;

− studenticama Sveučilišta u Zagrebu: Ani Abramović, Ivani Abramović, Dini Duplančić i Jeleni

Kostanić Tošić te izborniku dr. sc. Petru Barbarosu Tudoru za osvojeno 3. mjesto na

Europskome sveučilišnom prvenstvu u tenisu;

− studentima Sveučilišta u Zagrebu: Vanji Blažunu, Marku Mijačeviću i Igoru Peraku te

izborniku dr. sc. Petru Barbarosu Tudoru za osvojeno 2. mjesto na Europskome sveučilišnom

prvenstvu u tenisu;

− sveučilišnoj posadi osmerca: Vanji Bušiću, Filipu Čehu, Draženu Čulinu, Lenku Dragojeviću,

Marijanu Filipoviću, Marcu Franjulu, Stjepanu Matiću, Ivanu Romu i Toniju Urliću te

izborniku Josipu Kosteliću za osvojeno 1. mjesto i zlatnu medalju u veslanju;

− sveučilišnoj posadi četverca bez kormilara: Draženu Čulinu, Lenku Dragojeviću, Marcu

Franjulu i Toniju Urliću te izborniku Josipu Kosteliću za osvojeno 2. mjesto i srebrnu medalju

u veslanju;

− veslačkom savezu Zagreba za dugogodišnju uspješnu suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu.

75

6. MEĐUNARODNA SURADNJA

UUUUvodne napomene vodne napomene vodne napomene vodne napomene

Međunarodna suradnja Sveučilišta u Zagrebu odnosi se na razvoj međunarodnih odnosa s

partnerskim ustanovama u svijetu, poticanje i provođenje mobilnosti studenata, sveučilišnih

profesora i nenastavnoga osoblja te sudjelovanje u međunarodnim programima i projektima s

područja visokoga obrazovanja. Strategiju međunarodne suradnje Sveučilišta u Zagrebu stvaraju i

provode rektor i Senat Sveučilišta u Zagrebu, prorektor za međunarodnu suradnju, Odbor za

međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu43, središnji Ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta

u Zagrebu44 te ECTS koordinatori, prodekani i uredi/osobe za kontakt za međunarodnu suradnju na

fakultetima i akademijama. Dužnost prorektora za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu u

izvještajnome je razdoblju obnašala prof. dr. sc. Ksenija Turković.

6.1.6.1.6.1.6.1. Strateški dokumentiStrateški dokumentiStrateški dokumentiStrateški dokumenti

Aktivnosti Međunarodne suradnje Sveučilišta u Zagrebu odvijale su se u skladu sa strateškim

dokumentom koji je Senat Sveučilišta prihvatio 2007. godine, Deklaracijom o poticanju uključivanja u

međunarodne programe razmjene te Planom aktivnosti i mjera za poticanje međunarodne razmjene.

Krajem akademske godine započelo se s izradom nove strategije internacionalizacije Sveučilišta za

razdoblje od 2010. do 2015. godine.

6.1.1.6.1.1.6.1.1.6.1.1. Financiranje međunarodne suradnjeFinanciranje međunarodne suradnjeFinanciranje međunarodne suradnjeFinanciranje međunarodne suradnje

Međunarodna suradnja financira se iz proračuna koji je za akademsku godinu 2009./2010. prema

odluci Senata iznosio 2,800.000,00 kuna. Iz tih sredstava financira se međunarodna suradnja koja se

odvija temeljem bilateralnih sporazuma s europskim i prekomorskim zemljama, i to razmjena

studenata (dolazni i odlazni studenti), razmjena sveučilišnih djelatnika, konferencije o reformi

visokoga obrazovanja i aktivnosti u okviru sveučilišnih mreža, tiskanje promotivnih materijala za

strane studente na engleskome jeziku i sl. Sredstva su sastavnicama odobrena sredinom i krajem 2010.

Središnji Ured za međunarodnu suradnju pružao je sastavnicama administrativnu pomoć oko

podnošenja planova i izvještaja za sredstva za posebnu međunarodnu suradnju. Prijedlog raspodjele

sredstava donio je Odbor za međunarodnu suradnju, a odluku Senat.

43 Odbor je radio u sastavu: prof. dr. sc. Zdenko Kovač (predsjednik, Medicinski fakultet), prof. dr. sc. Aleksandar Durman (Filozofski fakultet), prof. Dalibor Cikojević (Muzička akademija), prof. dr. sc. Nevenka Čavlek (Ekonomski fakultet), doc. dr. sc. Karin Šerman (Arhitektonski fakultet), prof. dr. sc. Marijan Herak (Prirodoslovno-matematički fakultet), prof. dr. sc. Ivan Pejić (Agronomski fakultet), Aleksandar Mešić (student, Agronomski fakultet) i student Šime Višić. 44

U središnjem uredu zaposleno je osam djelatnica: Ana Ružička (voditeljica Ureda), Maja Adžija (Tempus, EU obrazovni projekti, Akademski glasnik, CEI mreža, financije), Tereza Begović (studenti u razmjeni (neeuropske zemlje), EMECW Lot 11 (Basileus), DRC mreža, CEEPUS), Renata Hranjec (razmjena sveučilišnih djelatnika, Frankofonija - AUF), Ida Ogulinac (Erasmus koordinator), Željka Pitner (dolazni studenti u razmjeni (Europa), EMECW Lot 3, informativni i promotivni materijali na engleskom jeziku), Mira Ščurić (bilateralni ugovori, baza za evidenciju međunarodne suradnje, mreža Alpe-Jadran, Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture) i Ivana Žganjar (odlazni studenti u razmjeni - Europa).

76

Kako bi potaknuo izvođenje nastave na stranim jezicima, Odbor je u okviru natječajnoga postupka iz

proračunskih sredstava odobrio poticajna sredstva u iznosu od 260.000 kuna za 50 kolegija na raznim

sastavnicama Sveučilišta koji će s izvođenjem započeti u ak. god. 2010./2011.

Uz mobilnost koja se financira iz proračuna provodili su se i sljedeći projekti mobilnosti:

1. Erasmus razmjena (Agencija za mobilnost i programe EU) –––– 479.445 eura;

2. Erasmus Mundus - External Cooperation Window LOT Basileus (Sveučilište u Ghentu) – do

sada 662.335 eura;

3. Erasmus Mundus - External Cooperation Window LOT11 (Sveučilište u Aalborgu) – 106.815,05

eura.

6.2. 6.2. 6.2. 6.2. BBBBilateralni sporazumi ilateralni sporazumi ilateralni sporazumi ilateralni sporazumi

Sveučilište u Zagrebu nastavilo je razvijati kontakte i jačati međunarodnu suradnju u okviru

bilateralnih sporazumabilateralnih sporazumabilateralnih sporazumabilateralnih sporazuma potpisanih s ukupno 141 inozemnim sveučilištem. Tijekom akademske

godine 2009./2010. potpisano je 19 novih sporazuma te obnovljeno 6 sporazuma.

Novi sporazumi potpisani su sa sljedećim sveučilištima:

Universität für Bodenkultur (BOKU) u Beču, Austrija, Sveučilištem Montpellier 2 (L'Université

Montpellier 2), Francuska, Sveučilištem u Delhiju (University of Delhi), Indija, Sveučilištem u Modeni

i Reggiji Emiliji (Università degli Studi di Modena e Reggio Emilia), Italija, Sveučilištem za šport u

Pekingu (Beijing Sport University), Kina, Huazhong sveučilištem u Wuhanu (Huazhong Agricultural

University, Wuhan), Kina, Sveučilištem u Bogoti (Pontificia Universidad Javeriana of Bogotá),

Kolumbija, Hanyang sveučilištem u Seoulu (Hanyang University), Koreja, Instituto de Technologico y

de Estudios de Monterrey, Campus Mexico City, Mexico, Sveučilištem u Oslu, Humanistički fakultet

(Universitet i Oslo, Det Humanistike Fakultet), Norveška, Sveučilištem u Regensburgu (Universität

Regensburg), Njemačka, Tehničkim sveučilištem Cluj-Napoca (Universitatea Tecnica Cluj-Napoca),

Rumunjska, Sveučilištem u Pittsburghu (University of Pittsburgh), SAD, Sveučilištem Konstantina

Filozofa u Nitri, Slovačka, Sveučilištem u Kopru (Univerza na Primorskem Universitá del Litorale,

Koper) Slovenija, Sveučilištem u Bernu (Universität Bern), Švicarska, Nacionalnim sveučilištem

Cheng Kung u Tainanu (National Cheng Kung University), Taiwan, Nacionalnim Sun Yat-sen

sveučilištem, Taiwan (National Sun Yat-sen University), Yeditepe sveučilištem u Istambulu (Yeditepe

Üniversitesi), Turska.

Na temelju obostrano iskazane želje da se nastavi postojeća suradnja te proširi i ojača, obnovljeni su

sporazumi sa sljedećim sveučilištima:

Tehničkim sveučilištem u Beču (Technische Universität Wien) Austrija, Sveučilištem u Pečuhu

(University of Pécs), Mađarska, Sveučilištem u Bergenu (University of Bergen), Norveška, Tehničkim

sveučilištem u Münchenu (Technische Universität München), Njemačka, Sveučilištem u Varšavi

(Uniwersytet Warszawski), Poljska, Državnim sveučilištem Indiana, Terre Haute (Indiana State

University), SAD.

77

U istome razdoblju pokrenute su inicijative za više novih sporazuma čije se potpisivanje očekuje

tijekom naredne akademske godine.

Pored toga Sveučilište je sklopilo 97 Erasmus bilateralnih sporazuma Erasmus bilateralnih sporazuma Erasmus bilateralnih sporazuma Erasmus bilateralnih sporazuma sa sveučilištima u zemljama

Europske unije u okviru Programa za cjeloživotno učenje/Erasmus potprograma, kojim se studentima,

nastavnicima i djelatnicima Sveučilišta osigurava mobilnost u EU zemlje.

Rektor i uprava Sveučilišta potaknuli su osnivanje Konfucijevog institutosnivanje Konfucijevog institutosnivanje Konfucijevog institutosnivanje Konfucijevog institutaaaa na Sveučilištu u Zagrebu i

otvaranje prema Kini i kineskim sveučilištima. Stoga je delegacija Sveučilišta na čelu s rektorom u

lipnju posjetila Tongji sveučilište i Shangai Trade University u Šangaju te sajam sveučilišta koji je

organiziran u Pekingu.

6666....3 3 3 3 PPPPodučavanje hrvatskog jezika i kultureodučavanje hrvatskog jezika i kultureodučavanje hrvatskog jezika i kultureodučavanje hrvatskog jezika i kulture

6.3.1. 6.3.1. 6.3.1. 6.3.1. Sveučilišna škola hrvatskogSveučilišna škola hrvatskogSveučilišna škola hrvatskogSveučilišna škola hrvatskogaaaa jezika i kulturejezika i kulturejezika i kulturejezika i kulture

Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture, koju zajednički uspješno dugi niz godina organiziraju

Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika, održala se 2009./2010. akademske godine od 26.

lipnja do 23. srpnja 2010. Program Škole okupio je 43 polaznika, uglavnom studente i mlade stručnjake

iz 17 europskih i prekooceanskih zemalja (SAD, Kanada, Švedska, Australija, Velika Britanija,

Francuska, Litva, Švicarska, Španjolska, Japan, Poljska, Belgija, Njemačka, Danska, Austrija, Češka,

Mađarska). Kao i prethodnih godina, šest polaznika dolazi s partnerskih sveučilišta iz Beča, Pečuha,

Praga, Toronta i Vilniusa kao stipendisti Sveučilišta u Zagrebu. Dovršena je prva faza razvijanja učenja

hrvatskog jezika na daljinu i program je ušao u pilot fazu.

6.4. 6.4. 6.4. 6.4. AAAAktivnosti ktivnosti ktivnosti ktivnosti povezane sapovezane sapovezane sapovezane sa sveučilišnsveučilišnsveučilišnsveučilišnimimimim mrežmrežmrežmrežamaamaamaama i međunarodni međunarodni međunarodni međunarodnimimimim udruženjudruženjudruženjudruženjimimimima a a a

Sveučilište u Zagrebu sudjeluje u radu više sveučilišnih mreža i udruženja s ciljem jačanja i

proširivanja svojih međunarodnih aktivnosti.

� Europsko udruženje sveučilišta (European University Association, EUA)Europsko udruženje sveučilišta (European University Association, EUA)Europsko udruženje sveučilišta (European University Association, EUA)Europsko udruženje sveučilišta (European University Association, EUA)

Sveučilište u Zagrebu aktivan je član EUA-a. Rektor Aleksa Bjeliš redovito je sudjelovao na rektorskim

konferencijama koje se održavaju dva puta godišnje te zajedno s prorektorima ili drugim akademskim

predstavnicima na ostalim sastancima EUA od interesa za naše Sveučilište. Ured za Međunarodnu

suradnju obavještavao je širu akademsku zajednicu o aktivnostima i zaključcima EUA-a s pomoću

mrežne stranice, Akademskoga glasnika i elektroničke pošte.

� Europsko udruženje sveučilištaEuropsko udruženje sveučilištaEuropsko udruženje sveučilištaEuropsko udruženje sveučilišta –––– Vijeće za doktorsku izobrazbu (Vijeće za doktorsku izobrazbu (Vijeće za doktorsku izobrazbu (Vijeće za doktorsku izobrazbu (EEEEuropean uropean uropean uropean UUUUniversity niversity niversity niversity

AAAAssociationssociationssociationssociation ---- Council for Doctoral EducationCouncil for Doctoral EducationCouncil for Doctoral EducationCouncil for Doctoral Education, EUA , EUA , EUA , EUA –––– CDECDECDECDE))))

Sveučilište u Zagrebu aktivan je član EUA-CDE-a. Prorektorica za znanost i tehnologiju prof. dr. sc.

Melita Kovačević članica je Odbora (Steering Committee).

Mr. sc. Slaven Mihaljević, voditelj Ureda za doktorske studije i programe, sudjelovao je u lipnju 2010.

godine na trećoj godišnjoj konferencija EUA-CDE-a, u organizaciji Freie Universität Berlin.

Konferencija je održana u znaku pet godina od donošenja Salzburške deklaracije kojima su postavljeni

78

temelji za reformu doktorskih studija postavljajući smjernice za uspostavu strukturiranih doktorskih

studija u Europi, ali i u Hrvatskoj.

� Podunavska rektorska konferencija (Danube Rectors' Conference, DRC)Podunavska rektorska konferencija (Danube Rectors' Conference, DRC)Podunavska rektorska konferencija (Danube Rectors' Conference, DRC)Podunavska rektorska konferencija (Danube Rectors' Conference, DRC)

Sveučilište u Zagrebu aktivno je u sveučilišnoj mreži Podunavske rektorske konferencije i sudjeluje u

pripremama godišnje konferencije te u radu radnih grupa. Rektor prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš,

prorektorica za znanost i tehnologiju prof. dr. sc. Melita Kovačević i voditeljica Ureda Ana Ružička

sudjelovali su u veljači 2010. na godišnjoj konferenciji DRC-a održanoj u Novome Sadu. Prof. dr. sc.

Melita Kovačević predsjednica je Radne grupe za znanost te je na godišnjoj konferenciji održala

plenarno predavanje.

� UNICA (Sveučilišna mreža UNICA (Sveučilišna mreža UNICA (Sveučilišna mreža UNICA (Sveučilišna mreža glavnih gradova Europeglavnih gradova Europeglavnih gradova Europeglavnih gradova Europe))))

Sveučilište u Zagrebu aktivno je u Sveučilišnoj mreži glavnih gradova Europe (Network of

Universities from Capitals of Europe, UNICA), a prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer do kraja studenoga

2009. bila je članicom Upravnoga odbora i sudjelovala je na svim sastancima odbora.

Aktivnosti UNICA-mreže odvijaju se u okviru radnih grupa u kojima djeluju i predstavnici Sveučilišta

u Zagrebu45. Ana Ružička kontakt je osoba za suradnju.

Rektor Sveučilišta sudjelovao je na godišnjoj skupštini održanoj u studenome 2009. u Parizu.

Ana Ružička sudjelovala je na sastanku kontakt osoba koji je održan u Berlinu u svibnju 2010. Također

je sudjelovala na sastanku Radne grupe prijedloga projekta InEnter, održanome u Bruxellesu u

prosincu 2009., te na sastanku za pripremu projekta o socijalnoj dimenziji mobilnosti održanome u

Madridu u svibnju 2010.

Prorektorica Melita Kovačević, Hrvoje Mataković i Zrnka Kušen sudjelovali su na 4. sastanku EU

Research Liaison Officers održanome u studenome 2009. u Ljubljani. Prorektorica Melita Kovačević i

Hrvoje Mataković također su sudjelovali i na 5. sastanku EU Research Liaison Officers održanom u

studenome 2010. u Rimu.

U rujnu 2009. u Dubrovniku je održan UNICA Master Class: Supervision in Doctoral Education u

organizaciji Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Beču i Sveučilišta Pierre i Marie Curie iz Pariza.

Pet studenta Sveučilišta u Zagrebu predvođeno prof. dr. sc. Jasnom Helenom Mencer sudjelovali su na

UNICA studentskoj konferenciji Europe through student eyes koja je održana u Rimu u rujnu 2010.

� AUF AUF AUF AUF ---- Agence universitaire de la francophonieAgence universitaire de la francophonieAgence universitaire de la francophonieAgence universitaire de la francophonie (Sveučilišna agencija za frankofoniju)

U ožujku 2010., u sklopu Dana frankofonije, Sveučilište u Zagrebu posjetila je gospođa Liliane

Ramarosoa, direktorica Regionalnoga ureda za Srednju i Istočnu Europu Sveučilišne agencije za

frankofoniju (Agence universitaire de la francophonie – AUF), održala predavanje pod nazivom

„Mogućnosti suradnje i stipendija/potpora unutar Sveučilišne agencije za frankofoniju“ te posjetila

Filozofski fakultet i susrela se s frankofonim nastavnicima i studentima.

� CEI UniNetCEI UniNetCEI UniNetCEI UniNet ---- Central European Initiative University Central European Initiative University Central European Initiative University Central European Initiative University NetworkNetworkNetworkNetwork

45 Radna grupa za upis i priznavanje (osoba za kontakt: prof. dr. sc. Siniša Rodin), Bologna Lab grupa (osoba za kontakt: prof. dr. sc. Melita Kovačević), Radna grupa EU istraživača (osobe za kontakt: dr. sc. Ivana Murković Steinberg i dr. sc. Hrvoje Mataković), Radna grupa za doktorske studije (osobe za kontakt: prof. dr. sc. Melita Kovačević i prof. dr. sc. Zdravko Lacković), Radna grupa bibliotekara (osoba za kontakt: dr. sc. Maja Jokić), Radna grupa za urbane studije (osoba za kontakt: prof. dr. sc. Gojko Bežovan), Radna grupa za jednakopravnost (osoba za kontakt: prof. dr. sc. Lelia Kiš-Glavaš), Radna grupa za osobe s poteškoćama (osoba za kontakt: prof. dr. sc. Lelia Kiš-Glavaš).

79

� IROICA IROICA IROICA IROICA –––– The European Network of International Relations Officers at Higher The European Network of International Relations Officers at Higher The European Network of International Relations Officers at Higher The European Network of International Relations Officers at Higher

Education Institutions within Agricultural and Related SciencesEducation Institutions within Agricultural and Related SciencesEducation Institutions within Agricultural and Related SciencesEducation Institutions within Agricultural and Related Sciences

Sveučilište je u lipnju 2010. bilo domaćin ICA godišnje konferencije i Opće skupštine koje je

organizirao Agronomski fakultet u Zagrebu. Istodobno je održana i opća skupština IROICA-e.

− IUC IUC IUC IUC –––– International University Center International University Center International University Center International University Center (članica Izvršnoga odbora od studenoga 2008. je

prof. dr. sc. Ksenija Turković);

− Rektorska konferencija sveučilišta s područja AlpeRektorska konferencija sveučilišta s područja AlpeRektorska konferencija sveučilišta s područja AlpeRektorska konferencija sveučilišta s područja Alpe----JadranJadranJadranJadran (informacije o aktivnostima

mreže dostupne su na adresi: http://elisa.uni-mb.si/);

− SEFI SEFI SEFI SEFI –––– European Society for Engineering EducationEuropean Society for Engineering EducationEuropean Society for Engineering EducationEuropean Society for Engineering Education (osoba za kontakt za Republiku

Hrvatsku je prof. dr. sc. Branko Jeren.

Od ak. god. 2009./2010. Sveučilište u Zagrebu član je sljedećih sveučilišnih mreža:

� AUDEM AUDEM AUDEM AUDEM ---- Alliance of Universities for DemocracyAlliance of Universities for DemocracyAlliance of Universities for DemocracyAlliance of Universities for Democracy

Misija mreže AUDEM je promovirati razvoj demokratskih vrijednosti, civilnoga društva i

razumijevanje između različitih kultura. Sveučilište u Zagrebu primljeno je u sveučilišnu mrežu

AUDEM na sjednici Upravnog vijeća AUDEMA koja je održana u Pečuhu u lipnju 2010. Na sjednici je

sudjelovao rektor Sveučilišta, prof. dr. Aleksa Bjeliš koji je prisutnima predstavio Sveučilište u

Zagrebu, a prorektorica prof. dr. sc. Melita Kovačević održala je plenarno predavanje na AUDEM

konferenciji u Pečuhu u studenome 2010.

� CASEE CASEE CASEE CASEE ---- ICA Regional Network for Central and South Eastern EuropeICA Regional Network for Central and South Eastern EuropeICA Regional Network for Central and South Eastern EuropeICA Regional Network for Central and South Eastern Europe

CASEE je novoosnovana sveučilišna mreža iz prirodnih znanosti. Na konstituirajućoj sjednici u

svibnju 2010. u Beču rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš izabran je za člana Uprave, a za člana

Izvršnoga odbora imenovan je prof. dr. Davor Romić, dekan Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u

Zagrebu. Koordinator aktivnosti unutar mreže za Sveučilište u Zagrebu jest Agronomski fakultet

Sveučilišta.

6666....5. 5. 5. 5. MMMMeđunarodni projekti iz područja visokogeđunarodni projekti iz područja visokogeđunarodni projekti iz područja visokogeđunarodni projekti iz područja visokogaaaa obrazovanjaobrazovanjaobrazovanjaobrazovanja

6.6.6.6.5.5.5.5.1. TEMPUS projekti1. TEMPUS projekti1. TEMPUS projekti1. TEMPUS projekti

Republika Hrvatska od 2000. sudjeluje u programu međusveučilišne suradnje TEMPUS u sklopu koje

se financiraju projekti razvoja sustava visokoga obrazovanja. Trenutačno traje četvrta faza TEMPUS

programa, za razdoblje od 2007. do 2013. Od ak. god. 2009./2010. Hrvatska više ne može prijavljivati

TEMUPS projekte. Sveučilište u Zagrebu nastavlja provedbu projekata koji su odobreni prethodnih

godina.

Sveučilište u Zagrebu nositelj je triju projekta:

1. Opening University towards Society: Linking Education Opening University towards Society: Linking Education Opening University towards Society: Linking Education Opening University towards Society: Linking Education –––– Research Research Research Research –––– InnovationInnovationInnovationInnovation

(ugovaratelj i koordinator: prof. dr. sc. Melita Kovačević)

2. Fostering Fostering Fostering Fostering Entrepreneurship in Higher Education Entrepreneurship in Higher Education Entrepreneurship in Higher Education Entrepreneurship in Higher Education –––– FoSentHEFoSentHEFoSentHEFoSentHE (ugovaratelj i koordinator:

prof. dr. sc. Marina Dabić)

80

3. Education for Equal Opportunities at Croatian UniversitiesEducation for Equal Opportunities at Croatian UniversitiesEducation for Equal Opportunities at Croatian UniversitiesEducation for Equal Opportunities at Croatian Universities (osoba za kontakt: prof. dr. sc.

Lelija Kiš Glavaš)

Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu sudjeluju u sljedećim projektima:

Creation of the third Cycle Studies Creation of the third Cycle Studies Creation of the third Cycle Studies Creation of the third Cycle Studies ---- Doctoral Studies in MetrologyDoctoral Studies in MetrologyDoctoral Studies in MetrologyDoctoral Studies in Metrology

Nositelj projekta: Ss. Cyril & Methodius University - Skopje

Osoba za kontakt na Sveučilištu u Zagrebu: prof. dr. sc. Roman Malarić, Fakultet elektrotehnike i

računarstva

Improving Academia Improving Academia Improving Academia Improving Academia ---- Industry Links in Food Safety and QualityIndustry Links in Food Safety and QualityIndustry Links in Food Safety and QualityIndustry Links in Food Safety and Quality

Nositelj projekta: Universidad de Lleida

Osoba za kontakt na Sveučilištu u Zagrebu: prof. dr. sc. Ingrid Bauman, Prehrambeno-

biotehnološki fakultet

Towards Equitable and Transparent Towards Equitable and Transparent Towards Equitable and Transparent Towards Equitable and Transparent Access to HE in CroatiaAccess to HE in CroatiaAccess to HE in CroatiaAccess to HE in Croatia

Nositelj projekta: Technische Universität Dresden

Osoba za kontakt na Sveučilištu u Zagrebu: Katarina Orlović, stručna suradnica za ekonomske

poslove

International Joint Masterdegree in Plant MedicineInternational Joint Masterdegree in Plant MedicineInternational Joint Masterdegree in Plant MedicineInternational Joint Masterdegree in Plant Medicine

Nositelj projekta: University of Bari

Osoba za kontakt na Sveučilištu u Zagrebu: prof. dr. sc. Zvonimir Ostojić, Agronomski fakultet

Modernising Teacher Education in a European PerspectiveModernising Teacher Education in a European PerspectiveModernising Teacher Education in a European PerspectiveModernising Teacher Education in a European Perspective

Nositelj projekta: Westfallische Wilhelms - Universität Munster

Osoba za kontakt na Sveučilištu u Zagrebu: prof. dr. sc. Siegfried Gehrmann, Učiteljski fakultet

Curricula Reformation and Harmonisation in the field of Biomedical EngineeringCurricula Reformation and Harmonisation in the field of Biomedical EngineeringCurricula Reformation and Harmonisation in the field of Biomedical EngineeringCurricula Reformation and Harmonisation in the field of Biomedical Engineering

Ugovaratelj: University of Patras

Osoba za kontakt na Sveučilištu u Zagrebu: prof. dr. sc. Ratko Magjarević

(ratko.magjarevic@fer.hr)

Example of Excellence for Joint (Degree) Development in South Eastern EuropeExample of Excellence for Joint (Degree) Development in South Eastern EuropeExample of Excellence for Joint (Degree) Development in South Eastern EuropeExample of Excellence for Joint (Degree) Development in South Eastern Europe

Ugovaratelj: Sveučilište u Grazu

Osoba za kontakt na Sveučilištu u Zagrebu: Katarina Prpić (katarina.prpic@unizg.hr)

Master studies and Continuing Education Network in Product Lifecycle Management with Master studies and Continuing Education Network in Product Lifecycle Management with Master studies and Continuing Education Network in Product Lifecycle Management with Master studies and Continuing Education Network in Product Lifecycle Management with

Sustainable Production (MASSustainable Production (MASSustainable Production (MASSustainable Production (MAS----PLM)PLM)PLM)PLM)

Ugovaratelj: Politecnico di Torino

Osoba za kontakt na Sveučilištu u Zagrebu: prof. dr. sc. Predrag Ćosić (predrag.cosic@fsb.hr)

81

Identification and Support in Higher Education for Dyslexic StudentsIdentification and Support in Higher Education for Dyslexic StudentsIdentification and Support in Higher Education for Dyslexic StudentsIdentification and Support in Higher Education for Dyslexic Students

Ugovaratelj: Swansea University

Osoba za kontakt na Sveučilištu u Zagrebu: prof. dr. sc. Mirjana Lenček (lencek@erf.hr)

6.6.6.6.5.5.5.5.2.2.2.2. EC EC EC EC ---- JeanJeanJeanJean MMMMonnet projekti onnet projekti onnet projekti onnet projekti

U okviru Jean Monnet programa Sveučilište u Zagrebu provodi 5 projekta. U sklopu ovog programa

daje se potpora aktivnostima u području europskih integracija....

1. The First Year of the Treaty of Lisbon – Consolidation and Enlargement

koordinator projekta: prof. dr. sc. Siniša Rodin, Pravni fakultet

2. EU and WTO in a comparative perspective

koordinatorica projekta: prof. dr. sc. Tamara Perišin, Pravni fakultet

3. EU Internal Market Law

koordinatorica projekta: prof. dr. sc. Iris Goldner Lang, Pravni fakultet

4. Market Freedoms and Fundamental Rights int he Enlarging European Union

koordinator projekta: prof. dr. sc. Siniša Rodin, Pravni fakultet

5. Introducing New Courses and Increasing the Impact of Teaching int he Area of European

Business Law, EC Competition Law and Internal Market Law

koordinatorica projekta: prof. dr. sc. Deša Mlikotin Tomić

6.6. 6.6. 6.6. 6.6. GGGGodišnja priznanja za poticanje međunarodne suradnje odišnja priznanja za poticanje međunarodne suradnje odišnja priznanja za poticanje međunarodne suradnje odišnja priznanja za poticanje međunarodne suradnje SveučiliSveučiliSveučiliSveučilišta u Zagrebu šta u Zagrebu šta u Zagrebu šta u Zagrebu

Odbor za međunarodnu suradnju na osnovi pismenih prijedloga sastavnica predlaže rektoru

djelatnika Sveučilišta kojem se dodjeljuje godišnje priznanje za provedbu i promicanje međunarodne

suradnje u protekloj akademskoj godini. Priznanje se dodjeljuje djelatniku u povodu Dana Sveučilišta.

Dobitnici priznanja rektora za aktivnost u ak. god. 2009./2010. su prof. dr. Mirta Baranović s Fakulteta

elektrotehnike i računarstva i prof. dr. Višnja Besendorfer s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta.

6.7.6.7.6.7.6.7. PPPPoslijediplomsko središte Dubrovnik oslijediplomsko središte Dubrovnik oslijediplomsko središte Dubrovnik oslijediplomsko središte Dubrovnik

Tijekom akademske godine 2009./2010. u Poslijediplomskome središtu Dubrovnik aktivnosti su se

odnosile na odvijanje poslijediplomskih programa, seminara, kongresa, konferencija, simpozija,

radionica i ljetnih škola. Održano je 38 skupova s ukupno 1 586 sudionika, od čega 504 domaćih i 1 082

stranih. Svi su programi bili međunarodnoga karaktera, pri čemu je najveća zastupljenost sudionika iz

europskih zemalja, a zatim iz SAD-a te Azije. Naročito je u porastu broj sudionika iz azijskih zemalja, i

to posebno iz Japana, Indije i Kine.

Podaci o raznolikosti i brojnosti aktivnosti ističu važno mjesto PSD-a u razvijanju međunarodne

suradnje Sveučilišta u Zagrebu s drugim visokoškolskim institucijama i asocijacijama kroz programe

82

koji se upravo odvijaju u Dubrovniku. Njegujući takve oblike suradnje kroz uključivanje u europske i

svjetske znanstvene i obrazovne procese, PSD znatno pridonosi ugledu našega Sveučilišta.

Mnogi od uspostavljenih oblika suradnje prerastaju u tradicionalna okupljanja stručnjaka, nastavnika,

predavača i studenata koja se ogledaju u kontinuiranim dolascima u Dubrovnik i radu u PSD-u. To su:

� Cei Dubrovnik Diplomatic Forum;

� Communication Development Inventories (CDI network);

� Croatian language course in Dubrovnik;

� Dubrovnik Conference on Cognitive Science (DUCOG);

� Dubrovnik Summer School on Mass Spectrometry in Biotechnology and Medicine (MSBM);

� EMSA Summer School on Emergency Medicine;

� ESCONET Science Communication Workshop;

� ESSOP Conference;

� Formal Approaches to South Slavic and Balkan Languages (FASSBL);

� Interdisciplinary Graduate Study: Language and Cognitive Neuroscience (LCN);

� International Conference on Applied Electromagnetics and Communications (ICECOM);

� International Conference on Electrical Drives and Power Electronics (EDPE);

� International Conference on Social and Cultural History of the Jews on the Eastern Adriatic

Coast;

� International Respiratory School;

� International Textile, Clothing and Design Conference

� International Study Week: Familia Dominicana in Formatione;

� Joint Seminar on European Integration Processes;

� Mba in Construction;

� Middle European Interdisciplinary Master Programme in Cognitive Science (MEICOGSCI);

� Neurogenomics and Neuroimaging of developmental disorders;

� Northwestern University Summer Study Abroad;

� Seminaire Diplomatique;

� Seminario de metodología del español;

� Unica Rectors' Seminar;

� Unica Master Class: Supervision in Doctoral Education;

� Zagrebačka slavistička škola.

Poslijediplomsko središte Dubrovnik nastoji osigurati skupovima primjerene radne uvjete,

odgovarajuću tehničku opremljenost te organizacijsko-logističku podršku, a sve to zajedno čini

zaokruženu cjelinu koja omogućava nesmetano odvijanje programa. Sveučilište u Zagrebu stalno ulaže

materijalna sredstva u poboljšanje navedenih uvjeta, na zadovoljstvo organizatora i sudionika

skupova.

83

6.8.6.8.6.8.6.8. KKKKonfucijev institut onfucijev institut onfucijev institut onfucijev institut

Rektor i uprava Sveučilišta potaknuli su osnivanje Konfucijeva instituta na Sveučilištu u Zagrebu i

otvaranje prema Kini i kineskim sveučilištima. Potpisan je ugovor sa Shangai Institue of Trade i

pristupilo se pokretanju Konfucijeva instituta.

6.9. 6.9. 6.9. 6.9. IIIInformiranje nformiranje nformiranje nformiranje

Znatan dio aktivnosti međunarodne suradnje na Sveučilištu u Zagrebu odnosi se na informiranje

sveučilišne i šire javnosti o međunarodnim aktivnostima, natječajima, programima i događanjima

vezanim uz visokoškolsko obrazovanje. Informiranje se u najvećoj mjeri odvija s pomoćumrežnih

stranica Sveučilišta, središnjeg Ureda za međunarodnu suradnju i mrežnih stranica fakulteta i

akademija. Nastavljeno je izdavanje Akademskoga glasnika – letka s informacijama o značajnim

događajima i aktivnostima na Sveučilištu kao i onima koji se odnose na visoko obrazovanje u

Republici Hrvatskoj i u Europi. Akademski glasnik priprema se jednom mjesečno tijekom akademske

godine za sjednice Senata i objavljuje na mrežnoj stranici središnjega Ureda za međunarodnu

suradnju, a 1 500 primjeraka dostavlja se akademijama i fakultetima Sveučilišta.

Za sve strane studente organiziran je početkom svakoga semestra Dan dobrodošlice.

Sveučilište u Zagrebu svoje studijske programe i aktivnosti predstavilo je i na dvama sajmovima:

Sajmu stipendija u listopadu 2010. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te na

Međunarodnoj smotri sveučilišta u Beču – BeSt 2010. u ožujku 2010.

Podaci o međunarodnoj suradnji Sveučilišta u Zagrebu prikupljaju se s pomoću baze podataka pod

nazivom Evidencija međunarodne suradnje koja je dostupna na mrežnim stranicama Ureda za

međunarodnu suradnju. Od ožujka 2009. baza podataka djeluje u nešto izmijenjenom i dopunjenom

obliku koji nudi mogućnosti za evidenciju proširenoga broja međunarodnih aktivnosti Sveučilišta u

Zagrebu.

U akademskoj godini 2009./2010. Sveučilište je kupilo licencu za Move-on program preko kojeg će se

voditi programi mobilnosti.

6.10.6.10.6.10.6.10. DDDDjelatnosti AMACjelatnosti AMACjelatnosti AMACjelatnosti AMAC----aaaa

Dana 28. listopada 2009. održana je konstituirajuća sjednica Predsjedništva AMAC Saveza društava

bivših studenata i prijatelja Sveučilišta u Zagrebu na kojoj su predstavljeni novoizabrani članovi

Predsjedništva: prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer, predsjednica (AMAC-Središnjica), prof. dr. sc. Edi

Maletić (Agronomski fakultet, AMCA-FAZ), prof. dr. sc. Uroš Peruško (Fakultet elektrotehnike i

računarstva, AMAC-FER), prof. dr. sc. Štefica Cerjan-Stefanović, (Fakultet kemijskog inženjerstva i

tehnologije, AMACIZ), prof. dr. sc. Zvonimir Šošić (Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar,

AMAMUZ), prof. dr. sc. Ana Marija Grancarić, (Tekstilno-tehnološki fakultet, AMCA-TTF), doc. dr. sc.

84

Mario Šafran, (Fakultet prometnih znanosti, AMAC-FSC) i dr. sc. Kruno Kovačević (AMAC

Središnjica).

Izabrana su 2 dopredsjednika: Š. Cerjan Stefanović, koja će biti koordinator za AMAC-Domus, i K.

Kovačević kao koordinator za AMAC-Mundus dok će do konačne odluke poslove tajnika obavljat će

Mario Šafran a rizničara Irena Stopfer.

U razdoblju koje je uslijedilo, izrađen je pečat AMAC-a, kao dio projekta izrade vizualnoga identiteta

Sveučilišta.

Poduzeta je akcija prikupljanja podataka o osnovanim udrugama pri fakultetima, a u cilju što

djelotvornijeg rada Predsjedništvo također potiče fakultete na osnivanje udruga tamo gdje one još ne

postoje.

Sakupljena je potrebna dokumentacija i prijavljene su promjene u Predsjedništvu i Statutu AMAC

Saveza i upisane u registar udruga pri Gradskome poglavarstvu.

Prihvaćene su strategija i plan djelovanja Saveza koje je predložila prof. dr. sc. Helene Jasne Mencer,

predsjednica Saveza, nastavak djelovanja na promociji AMAC udruga kao oblika širenja ugleda i

promoviranja imena Sveučilišta.

Započeto je sakupljanje materijala za novi Glasnik Saveza.

ZAKLJUČAK

U području međunarodne suradnje u 2009/10U području međunarodne suradnje u 2009/10U području međunarodne suradnje u 2009/10U području međunarodne suradnje u 2009/10.... ostvarenoostvarenoostvarenoostvareno je:je:je:je:

− ostvaren je budžet od 2.800.000 kuna iz sredstava Sveučilišta te iz međunarodnih projekata

mobilnosti od 1.248.595,05 eura,

− potpisano je 19 novih bilateralnih sporazuma te obnovljeno 6 postojećih (Sveučilište ima

sklopljen ukupno 141 bilateralni sporazum);

− Sveučilište je sklopilo 97 Erasmus bilateralnih sporazuma u okviru Programa za cjeloživotno

učenje/Erasmus potprograma;

− Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture, okupila je 43 polaznika;

− dovršena je prva faza razvijanja učenja hrvatskog jezika na daljinu i program je ušao u probnu

fazu;

− na Sveučilišnoj razini sudjelovali smo u radu sljedećih sveučilišnih mreža i međunarodnih

udruženja: EUA, DRC, UNICA, AUF, CEI UniNet, IUC, Rektorska konferencija sveučilišta s

područja Alpe-Jadran, SEFI, AUDEM,CASEE-ICA;

− Sveučilište je nositelj triju TEMPUS projekta te sudjeluje kao partner u devet TEMPUS

projekata; od ak. god. 2009./2010. Hrvatska više ne može prijavljivati TEMUPS projekte;

− Sveučilište provodi pet projekata u okviru Jean Monnet programa u sklopu kojega se daje

potpora aktivnostima u području europskih integracija;

85

− u Poslijediplomskom središtu u Dubrovniku održano je 38 skupova s ukupno 1 586 sudionika,

od čega 504 domaćih i 1 082 stranih – svi su programi bili međunarodnoga karaktera;

− potpisan je ugovor sa Shangai Institue of Trade i pristupilo se pokretanju Konfucijevog

instituta;

− informiranje sveučilišne i šire javnosti o međunarodnim aktivnostima, natječajima,

programima i događanjima vezanim uz visokoškolsko obrazovanje i dalje se odvija putem

internetskih stranica Sveučilišta, središnjega Ureda za međunarodnu suradnju i mrežnih

stranica fakulteta i akademija te Akademskoga glasnika;

− Sveučilište je svoje studijske programe i aktivnosti predstavilo na dvama sajmovima: Sajmu

stipendija u listopadu 2010. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te na

Međunarodnoj smotri sveučilišta u Beču – BeSt 2010. u ožujku 2010.;

− podaci o međunarodnoj suradnji Sveučilišta u Zagrebu prikupljaju se i dalje putem baze

podataka pod nazivom Evidencija međunarodne suradnje; Sveučilište je kupilo licencu za

Move-on program preko kojeg će se voditi programi mobilnosti te je provedena edukacvija

djelatnika za rad u ovome programu;

− donesen je Pravilnik o međunarodnoj mobilnosti koji omogućuje transparentnu dodjelu

mobilnosti te priznavanje vremena provedenog na mobilnosti;

− održana je konstituirajuća sjednica Predsjedništva AMAC Saveza društava bivših studenata i

prijatelja Sveučilišta u Zagrebu; izrađen je pečat AMAC-a, poduzeta je akcija prikupljanja

podataka o osnovanim udrugama pri fakultetima, prihvaćene su strategija i plan djelovanja

Saveza, nastavljeno je s izdavanjem Glasnika Saveza.

U razdobljU razdobljU razdobljU razdoblju koje slijedi potrebno je:u koje slijedi potrebno je:u koje slijedi potrebno je:u koje slijedi potrebno je:

− pristupiti izradi strategije za novo razdoblje;

− postati punopravni član Programa za cjeloživotno učenje (LLP);

− doraditi način prijave i praćenja projekata u okviru Programa za cjeloživotno učenje na

sveučilišnoj razini s ciljem motivacije što većeg sudjelovanja naših nastavnika u njima;

− povećati broja bilateralnih sporazuma Erazmus u okviru Europe te bilateralnih sporazuma sa

sveučilištima izvan Europe;

− jačati ured za međunarodnu suradnju, ured za financije i SC za izazove koje donosi pojačana

internacionalizacija te međusobno koordinirati njihov rad;

− osnovati i osnaživati urede za međunarodnu suradnju na sastavnicama na kojima je to zbog

broja ostvarenih mobilnosti potrebno;

− računati rad ECTS koordinatora u redovitu satnicu;

− osposobljavati administrativno osoblje za komunikaciju sa studentima na engleskome jeziku;

− informatički pratiti mobilnosti kroz „move on“ program;

− bolje urediti mrežni prostor na engleskome jezikom s cjelovitim informacijama o studijskim

programima i studiranju na Sveučilištu kao i programima i stipendijama koji se nude u

inozemstvu;

− pristupiti izradi nove baze za praćenje mobilnosti nastavnika (postojeća je zastarjela);

86

− poticati sudjelovanje administrativnih djelatnika Sveučilišta u programima mobilnosti;

− dalje razvijati program i sadržaj Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture, posebno Ljetne

škole; razvijati i nuditi program učenja hrvatskog jezika na daljinu; nuditi semestralne

predmete iz hrvatskog jezika i hrvatske kulture za strane studente tijekom akademske godine;

nuditi jednogodišnji program hrvatskog jezika čijim se dovršenjem stječe mogućnost

upisivanja hrvatskih programa na Sveučilištu;

− razvijati i nuditi programe iz hrvatskog jezika i kulture na stranim sveučilištima na kojima za

to postoji zanimanje; pokretati združene studije hrvatskog jezika i kulture sa sveučilištima na

kojima postoji zanimanje za to, posebno na područjima s nasljednim govornicima;

− poticati sudjelovanje Sveučilišta u stvaranju novih ideja i politika u obrazovanju i

znanstvenim istraživanjima u regiji i Europi kroz sveučilišne organizacije i mreže.

87

7. FINANCIJSKO POSLOVANJE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

7.1. 7.1. 7.1. 7.1. Financijsko poslovanjeFinancijsko poslovanjeFinancijsko poslovanjeFinancijsko poslovanje u 200u 200u 200u 2009. godini9. godini9. godini9. godini

7.1.1. Financiranje iz Državnog proračuna 7.1.1. Financiranje iz Državnog proračuna 7.1.1. Financiranje iz Državnog proračuna 7.1.1. Financiranje iz Državnog proračuna

Pravilnik o osnovama financiranja (u daljnjem tekstu: Pravilnik) Sveučilišta u Zagrebu predstavlja

bazu za pregovaranje Sveučilišta u Zagrebu s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa oko

financiranja svih djelatnosti Sveučilšta u Zagrebu. Pravilnik određuje sadržaj i strukturu, postupke

donošenja, plan i rebalans proračuna Sveučilišta u Zagrebu. Pravilnik određuje uvjete stjecanja:

prihoda od obavljanja Programa osnovne djelatnosti (u daljnjem tekstu: POD), prihoda na tržištu od

obavljanja Programa dopunske djelatnosti (u daljnjem tekstu: PDD) i Programa prateće djelatnosti (u

daljnjem tekstu: PPD) te raspodjelu tako stečenih prihoda. Pravilnik također osigurava razvoj i

integraciju Sveučilišta u Zagrebu te pruža transparentne kriterije raspodjele sredstava osiguranih iz

Državnoga proračuna svim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu.

Proračun Sveučilišta u Zagrebu zasebno predviđa:

1. a) sredstva za provedbu POD-a koja se osiguravaju u Državnome proračunu i doznačuju

Sveučilištu u Zagrebu u okviru cjelovitoga iznosa:

razdjel Visoka naobrazba (08043), aktivnost Redovna djelatnost Sveučilišta u Zagrebu

(A621001);

b) sredstva za provedbu POD-a koja se osiguravaju u Državnome proračunu i doznačuju

Sveučilištu u Zagrebu izvan cjelovitoga iznosa:

razdjel Znanstveno-istraživačka djelatnost (08044), aktivnost Program usavršavanja

znanstvenih novaka (A622002) i aktivnost Programi i projekti znanstvenoistraživačke

djelatnosti (A622003);

2. sredstva za provedbu PDD-a čiji se troškovi pokrivaju iz Državnoga proračuna izvan

cjelovitogs iznosa ili na tržištu i iz drugih izvora;

3. sredstva za provedbu PPD-a čiji se troškovi pokrivaju posebnim ugovorom Sveučilišta u

Zagrebu i Vlade Republike Hrvatske. U postupku ugovaranja određuje se udio financiranja iz

Državnoga proračuna.

Financiranje Sveučilišta u Zagrebu iz Državnoga proračuna Republike Hrvatske u dijelu cjelovitoga

iznosa (tzv. lump sum) za financiranje POD-a u 2009. godini prihvatio je Hrvatskski sabor na

prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu nije sudjelovalo u pripremi temeljnih

razdjela Državnoga proračuna. Promjene u planu financiranja Sveučilišta u Zagrebu nastupale su

nakon prihvaćanja triju rebalansa Državnoga proračuna u travnju, srpnju i kolovozu 2009. kada se

radilo o blagome smanjenju financiranja i nakon triju preraspodjela proračuna u listopadu i prosincu

2009. godine kada se radilo o smanjivanju financiranja troškova poslovanja i povećanju financiranja

troškova za zaposlene Sveučilišta u Zagrebu (Graf 7.1.1.1.).

88

Iz Državnoga proračuna doznačena sredstva za redovnu djelatnost Sveučilišta u Zagrebu za 2008. i

2009. godinu prikazana su u Tablici 7.1.1.1. Iskazani podaci predstavljaju realizaciju financiranja iz

Državnoga proračuna u dijelu cjelovitoga iznosa bez dijela financiranja znanstveno-istraživačke

djelatnosti koja se financira izvan cjelovitoga iznosa (znanstveni novaci i projekti). U 2008. godini

85,46 % sredstava usmjereno je financiranju troškova za zaposlene46 u iznosu od 986.486.197,78 kuna.

Istodobno, za potrebe financiranja materijalnih i financijskih rashoda47 izdvojeno je 14,54 % sredstava

odnosno 167.807.772,00 kuna. Najveći dio sredstava u 2009. godini bio je doznačen za financiranje

troškova za zaposlene u iznosu od oko 1,039 milijardi kuna što predstavlja čak 86,29 % cjelokupnoga

proračuna Sveučilišta u Zagrebu za POD dok se za sve aktivnosti troškova poslovanja Sveučilišta u

Zagrebu (materijalni i financijski rashodi) izdvaja 13,71 % sredstava u iznosu od oko 165,1 milijun kuna.

Indeks promjene financiranja 2009./2008. pokazuje da se cjelokupno financiranje redovne djelatnosti

Sveučilišta u Zagrebu povećalo za 4,36 % (razina 104,36) u iznosu od oko 50,3 milijuna kuna.

Tablica također prikazuje i kapitalna ulaganja i izgradnju u visokoškolskim učilištima Sveučilišta u

Zagrebu koja u Državnome proračunu Republike Hrvatske ne predstavljaju sredstva za financiranje

POD-a. Zabilježen je mali pad financiranja od -0,31 % u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu.

Tablica 7.1.1.1. Izvršenje proračuna Sveučilišta u Zagrebu za 2008. i 2009. godinu

A621001 REDOVNA DJELATNOST A621001 REDOVNA DJELATNOST A621001 REDOVNA DJELATNOST A621001 REDOVNA DJELATNOST

SVEUČILIŠTA U ZAGREBUSVEUČILIŠTA U ZAGREBUSVEUČILIŠTA U ZAGREBUSVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna

2008. (NN 90/092008. (NN 90/092008. (NN 90/092008. (NN 90/09))))

Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna

2009. (NN 75/10)2009. (NN 75/10)2009. (NN 75/10)2009. (NN 75/10)

Indeks Indeks Indeks Indeks

promjene promjene promjene promjene

2009./2008.2009./2008.2009./2008.2009./2008.

1 2 3 4 5=4/3

3111 Plaće za redovan rad 825.542.858,00 875.354.831,48 106,03

3121 Ostali rashodi za zaposlene 27.926.161,84 23.086.929,27 82,67

3132 Doprinosi za zdrav. osig. 119.820.647,37 127.065.924,95 106,05

3133 Doprinosi za zapošljavanje 13.196.530,57 13.976.478,75 105,91

Ukupno Konto 31 Ukupno Konto 31 Ukupno Konto 31 Ukupno Konto 31 ---- rashodi za zaposlenerashodi za zaposlenerashodi za zaposlenerashodi za zaposlene 986.486.197,78986.486.197,78986.486.197,78986.486.197,78 1.039.484.164,45 1.039.484.164,45 1.039.484.164,45 1.039.484.164,45 105,37105,37105,37105,37

3211 Službena putovanja 3.161.487,00 3.220.273,00 101,86

3212 Naknade za prijevoz 24.803.698,00 26.828.642,15 108,16

3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 1.676.209,00 1.693.280,00 101,02

3221 Uredski materijal i ostali mat. ras. 11.336.487,00 11.564.174,00 102,01

3222 Materijal i sirovine 1.289.253,00 1.320.139,00 102,40

3223 Energija 19.966.996,00 20.470.304,00 102,52

3224 Materijal i dijelovi za tek. Inv. odr. 6.742.273,00 7.223.862,00 107,14

3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 7.510.018,00 7.643.050,00 101,77

3232 Usluge tekućeg i inv. održ. 12.793.325,00 15.000.879,00 117,26

3233 Usluge promidžbe i informiranja 926.280,00 950.753,00 102,64

3234 Komunalne usluge 6.217.930,00 6.340.646,00 101,97

3235 Zakupnine i najamnine 1.488.629,00 1.522.778,00 102,29

46

Pravilnik o osnovama financiranja Sveučilišta u Zagrebu razrađuje sve standarde izvođenja nastave i nastavna opterećenja, uvrđuje broj zaposlenika za koje se sredstva osiguravaju iz Državnoga proračuna u skopu cjelovitoga iznosa te pravila zapošljavanja novih zaposlenika, zamjena postojećih i sl. Ova stavka uključuje i vanjsku suradnju. 47 Pravilnik o osnovama financiranja Sveučilišta u Zagrebu jasno određuje opseg financiranja troškova poslovanja iz Državnoga proračuna u sklopu cjelovitoga iznosa, utvrđuju se udjeli financiranja POD iz Državnoga proračuna iz cjelovitoga iznosa i iz prihoda od participacija studenata te se raspoređuju posebna sredstva za umjetnički rad.

89

3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 1.327.112,00 1.515.115,00 114,17

3237 Intelektualne i osobne usluge 13.012.763,00 12.953.210,00 99,54

3238 Računalne usluge 1.297.968,00 1.325.818,00 102,15

3239 Ostale usluge 11.256.622,00 11.490.338,00 102,08

3292 Premije osiguranja 469.923,00 489.884,00 104,25

3293 Reprezentacija 761.636,00 510.143,00 66,98

3294 Članarine 607.803,00 629.567,00 103,58

3299 Ostali nespomenuti ras. posl. 921.595,00 961.135,00 104,29

Ukupno Konto 32 Ukupno Konto 32 Ukupno Konto 32 Ukupno Konto 32 ---- materijalni rashodimaterijalni rashodimaterijalni rashodimaterijalni rashodi 127.568.007,00127.568.007,00127.568.007,00127.568.007,00 133.653.990,15 133.653.990,15 133.653.990,15 133.653.990,15 104,7104,7104,7104,77777

3423 Kamate za primljene 109.518,00 114.791,00 104,81

3431 Bankarske usluge 324.287,00 336.830,00 103,87

Ukupno Konto 34 Ukupno Konto 34 Ukupno Konto 34 Ukupno Konto 34 ---- financijski rashodifinancijski rashodifinancijski rashodifinancijski rashodi 433.805,00433.805,00433.805,00433.805,00 451.621,00 451.621,00 451.621,00 451.621,00 104,11104,11104,11104,11

3721 Naknade građanima i kuć. u novcu 33.772.960,00 25.025.000,00 74,10

3811 Tekuće donacije u novcu 6.033.000,00 6.033.000,00 100,00

UKUPNOUKUPNOUKUPNOUKUPNO 1.154.293.969.781.154.293.969.781.154.293.969.781.154.293.969.78 1.204.647.775,60 1.204.647.775,60 1.204.647.775,60 1.204.647.775,60 104,36104,36104,36104,36

K621143 KAPITALNO ULAGANJE I K621143 KAPITALNO ULAGANJE I K621143 KAPITALNO ULAGANJE I K621143 KAPITALNO ULAGANJE I

IZGRADNJA U VISOKOŠKOLSKIM IZGRADNJA U VISOKOŠKOLSKIM IZGRADNJA U VISOKOŠKOLSKIM IZGRADNJA U VISOKOŠKOLSKIM

UUUUSTANOVAMASTANOVAMASTANOVAMASTANOVAMA

Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna

2009. (NN 75/10)2009. (NN 75/10)2009. (NN 75/10)2009. (NN 75/10)

Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna

2009. (NN 75/10)2009. (NN 75/10)2009. (NN 75/10)2009. (NN 75/10)

Indeks Indeks Indeks Indeks

promjene promjene promjene promjene

2009./20082009./20082009./20082009./2008

1 2 3 4 5=4/3

4212 Poslovni objekti 3.500.000,00 3.489.238,04 99,69

UKUPNOUKUPNOUKUPNOUKUPNO 3.500.000,003.500.000,003.500.000,003.500.000,00 3.489.238,043.489.238,043.489.238,043.489.238,04 99,6999,6999,6999,69

Indeksi promjena financiranja troškova zaposlenih i materijalnih troškova za razdoblje od 2005.

godine do 2009. godine iskazani su na Grafu 7.1.1.1. Financiranje troškova za zaposlene prati

konstantan stabilan godišnji porast (zadnja godina 2009./2008. raste od 5,4 %) koji uključuje prema

Kolektivnomu ugovoru zagarantirano povećanje neto osobnih dohodaka u iznosu od 6 %, povećanje

ukupnoga koeficijenta zaposlenih zbog napredovanja i nova zapošljavanja. Materijalni troškovi

(dijelom financirani iz proračuna) financirani su prema tzv. povijesnoj (naslijeđenoj) metodi MZOŠ-a

te bilježe rast financiranja za 2009. godini u iznosu +5,1 % u odnosu na 2008. godinu. Trend porasta u

2009. godini u kategoriji financiranja troškova za zaposlene veći je nego prethodnih godina. Činjenica

da u ukupnome financiranju POD troškovi za zaposlene čine čak 86,29 % cjelokupnoga proračuna

Sveučilišta u Zagrebu (iznos od oko 1,039 milijardi kuna) navodi na zaključak da se sužava prostor za

razvoj istraživačkoga sveučilišta. Pokazatelji govore u prilog jačanja obrazovnoga karaktera sveučilišta

uz istodobno slabljenje istraživačkoga karaktera što je u suprotnosti s misijom i strategijom razvitka

Sveučilišta u Zagrebu.

90

0

200

400

600

800

1000

1200

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Troškovi zaposlenih (u mil Kn)

Materijalni troškovi (u mil Kn)

milijuni kuna

Graf 7.1.1.1. Financiranje iz proračuna za redovnu djelatnost

Usporedba financiranja troškova zaposlenih (primanja) i materijalnih troškova (troškova poslovanja)

Sveučilišta u Zagrebu i ostalih sveučilišta u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2006. godine do 2009.

godine prikazani su u Tablici 7.1.1.2.

+8,1% +10,8%

+5,3% -0,8%

+8,3%

+2,5%

+5,4%

+5,1%

91

Tablica 7.1.1.2. Doznačeno iz državnog proračuna za redovnu djelatnost (A621001, A621002, ...) sveučilišta u RH od 2006. - 2009.

* indeks promjene troškova za zaposlene

** indeks promjene materijalnih troškova

Naziv Naziv Naziv Naziv

sveučilištasveučilištasveučilištasveučilišta

2006.2006.2006.2006.

2007.2007.2007.2007.

2008.2008.2008.2008.

2009.2009.2009.2009.

Troškovi

zaposlenih

(konta 31)

Materijalni

troškovi

(konta 32 i

34)

Troškovi

zaposlenih

(konta 31)

TZ*

07/06

Materijalni

troškovi

(konta 32 i

34)

MT**

07/06

Troškovi

zaposlenih

(konta 31)

TZ*

08/07

Materijalni

troškovi

(konta 32 i 34)

MT**

08/07

Troškovi

zaposlenih

(konta 31)

TZ*

09/08

Materijalni

troškovi

(konta 32 i

34)

MT**

09/08

Sveučilište

u Zagrebu

823.380.361 122.101.807 890.245.951 108,1 128.609.454 105,3 986.486.198 110,81 127.568.007 99,19 1.039.484.165 105,37 134.105.611 105,12

Sveučilište

u Rijeci

169.052.946 21.470.828 166.982.778 98,8 20.593.384 95,9 195.785.513 117,25 19.315.146 93,79 219.960.455 112,35 20.582.175 106,56

Sveučilište

u Osijeku

140.940.965 24.694.861 158.886.640 112,7 22.844.781 92,5 190.926.414 120,17 22.359.179 97,87 209.246.933 109,60 24.481.496 109,49

Sveučilište

u Splitu

155.313.020 20.270.513 172.673.685 111,2 21.183.167 104,5 203.167.333 117,66 20.753.872 97,97 224.706.217 110,60 22.701.150 109,38

Sveučilište

u Zadru

41.859.818 5.039.178 50.476.783 120,6 3.841.259 76,2 60.277.077 119,42 3.826.130 99,61 68.973.260 114,43 4.253.959 111,18

Sveučilište u

Dubrovniku

20.628.802 5.397.864 21.712.179 105,3 4.940.602 91,5 29.628.041 136,46 4.748.121 96,10 32.846.752 110,86 5.372.584 113,15

Sveučilište

U Puli

0,00 409.283 24.427.055 2.533.392 29.267.876 119,82 2.452.984 96,83 33.098.352 113,09 2.489.823 101,50

Sveučilište u

Rijeci (i Puli)

169.052.946 21.880.111 191.409.833 113,2 23.126.776 105,7 225.053.389 117,58 21.768.130 94,13 253.058.807 112,44 23.071.997 105,99

Analiza kretanja financiranja Sveučilišta u Zagrebu (Graf 7.1.1.2.) u odnosu na Sveučilište u Rijeci,

Sveučilište u Osijeku i Sveučilište u Splitu dovodi do zaključka da u kategoriji troškova zaposlenih

Sveučilište u Zagrebu bilježi znatno sporiji trend porasta u razdoblju od 2005. do 2008. Indeks

promjene troškova za zaposlene u 2009./2008. godini pokazao je trend rasta za 5,44 % i na razini je od

105,37. Zabrinjavajući trend financiranja troškova za zaposlene na Sveučilištu u Zagrebu zabilježen je u

2006. godini kada je ostvaren gotovo dvostruko odnosno trostruko manji relativni porast u odnosu na

Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Osijeku i Sveučilište u Splitu. Takav negativni trend

neuravnoteženog relativnog porasta financiranja zaustavljen je u 2007. godini te je primjeren

nastojanju provedbe strategije policentričnoga sustava razvoja svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj.

U 2008. godini financiranje troškova za zaposlene ponovno pokazuje relativno usporen trend rasta

financiranja na Sveučilištu u Zagrebu u odnosu na 2007. godinu od svega 2,71 % (u 2008. razina 110,81;

u 2007. razina 108,1). Vrlo nepovoljan trend financiranja troškova za zaposlene Sveučilišta u Zagrebu

nastavljen je i u 2009. godini kada je zabilježen pad od -5,44 % (u 2009. razina 105,37; u 2008. razina

110,81). Velik pad financiranja troškova za zaposlene na Sveučilištu u Rijeci (2007.) rezultat je

odvajanja Sveučilišta u Puli (izdvojeni redak Tablica 7.1.1.2.).

-5,00

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

30,00

2006/05 2007/06 2008/07 2009/08

Zagreb

Rijeka

Osijek

Split

raspon (%)

Graf 7.1.1.2. Kretanje financiranja troškova zaposlenih iz proračuna – cjeloviti iznos (lump sum)

Kategorija financiranja materijalnih troškova u promatranome razdoblju bilježi oporavak vrlo

negativna trenda tek u 2009. godini (Slika 3.).

93

-10,00

-5,00

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

2006/05 2007/06 2008/07 2009/08

Zagreb

Rijeka

Osijek

Split

Graf 7.1.1.3. Kretanje financiranja materijalnih troškova iz proračuna

Financiranje materijalnih troškova za 2006. godinu bilježi negativan trend kada su istodobno sva

ostala sveučilišta u Republici Hrvatskoj ostvarila znatno veći relativni porast. U 2007. godini ostvaren

je uravnotežen relativni porast financiranja materijalnih troškova na Sveučilištu u Zagrebu koji je bio

manji od planiranoga. Veliki pad financiranja materijalnih troškova na Sveučilištu u Rijeci (2007.)

rezultat je odvajanja Sveučilišta u Puli (izdvojeni redak Tablica 7.1.1.2.). Sva sveučilišta u Republici

Hrvatskoj u 2008. godini, osim Sveučilišta u Osijeku, bilježe pad financiranja materijalnih troškova. U

2009. godini sva sveučilišta u Republici Hrvatskoj ponovno bilježe porast trenda financiranja

materijalnih troškova.

7.1.2. Proračun i istraživačko sveučilište7.1.2. Proračun i istraživačko sveučilište7.1.2. Proračun i istraživačko sveučilište7.1.2. Proračun i istraživačko sveučilište

Struktura prihoda iz državnoga proračuna (Graf 7.1.2.1.) temeljena je na podacima iz završnih

financijskih izvješća sastavnica Sveučilišta u Zagrebu za godišnja razdoblja do 2009. godine. Dakle, u

2009. godini cjelokupno financiranje iz proračuna obrađivano je u financijskoj službi Rektorata

Sveučilišta u Zagrebu što je omogućilo i njegovo neposredno praćenje. Vidljiv je kontinuirani trend

porasta financiranja troškova za zaposlene, u apsolutnim i relativnim brojevima u znatno većem

iznosu nego što je pad ili stagnacija financiranja troškova poslovanja, što u ukupnome financiranju

rezultira porastom.

94

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Ukupno

Zaposlenici

Troškovi poslovanja

Znan. istraž. i teh. projekti

U milijunima kuna

Graf 7.1.2.1. Struktura prihoda iz državnog proračuna

Zabrinjavajući je trend nedovoljnoga financiranja znanstveno-umjetničko istraživačkih projekata

Sveučilišta u Zagrebu od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. U razdoblju od 2004. godine do

2008. godine Sveučilište u Zagrebu bilježi usporeni pozitivni trend rasta financiranja.48 Ako

sagledavamo projekte49 prema Godišnjem obračunu za 2008. godinu, iz Državnoga proračuna izvan

cijelovitoga iznosa Sveučilište u Zagrebu financirano je s oko 570,9 milijuna kuna. Godišnji obračun za

2009. godinu pokazuje trend pada financiranja projekata za -8,18 % u iznosu od oko 524,2 milijuna

kuna. Budući da Sveučilište u Zagrebu želi pripadati referentnomu istraživačkom sveučilištu, moraju

se znatno povećati ulaganja u istraživanja i razvoj te financiranje opće istraživačke infrastrukture i tzv.

"hladni pogon".

Mogući izvori povećanih ulaganja u istraživanja su:

− povećano financiranje iz Državnoga proračuna (napomena: kada su sredstva iz proračuna

prenaglašena smatraju se nedovoljno stimulativnima za postizanje potrebne razine

kompetitivnosti);

− veće sudjelovanje u istraživačkim projektima financiranim iz međunarodnih fondova;

− financiranje iz privatnih izvora s ciljanim korisnikom;

− vlastitim financiranjem itd.

Sve navedene kategorije financiranja povezane su uz pregovore s partnerima (potencijalnim

financijerima) i zahtjeva krajnju ozbiljnost. Dodatno financiranje iz Državnoga proračuna i

sudjelovanje u međunarodnim fondovima najčešće prate razvojne potrebe gospodarstva i društva u

cjelini i predstavljaju glavne pokretače razvitka.

48

znanstveno-umjetničko istraživački projekti financirani u iznosima od oko: 70 milijuna kuna u 2004. godini; 75 milijuna kuna u 2005. godini; 80 milijuna kuna u 2006. godini; 86 milijuna kuna u 2007. godini; 90 milijuna kuna u 2008. godini; 76 milijuna kuna u 2009. godini. 49

u koje ulaze: znanstveno-umjetničko istraživački projekti; znanstvena i stručna djelatnost iz vlastitih prihoda te troškovi znastvenih novaka

95

0

100

200

300

400

500

600

700

800

2004 2005 2006 2007 2008 2009

Vlastiti prihodi

Ulaganje u razvoj iz vlastitih prihoda

U milijunima kuna

Graf 7.1.2.2. Vlastiti prihodi

Kretanje vlastitih prihoda na Sveučilištu u Zagrebu u posljednjih šest godina i ulaganje u vlastiti

razvoj iz vlastitih prihoda prikazuje (Graf 7.1.2.2.). Postoji rezerva za ulaganja u razvoj kao preduvjet za

istraživanja.

Trend stagnacije vlastitih prihoda ostvaren je u 2008. godini da bi se u 2009. godini dogodio trend

pada vlastitih prihoda i ulaganja u razvoj iz vlastitih prihoda.

0

100

200

300

400

500

600

700

800

2004 2005 2006 2007 2008 2009

Ukupno

iz Državnog proračuna

iz vlastitih prihoda

U milijunima kuna

Graf 7.1.2.3. Troškovi poslovanja

Struktura financiranja troškova poslovanja prikazana je na Grafu 7.1.2.3. Uočen je trend kontinuiranog

rasta udjela financiranja iz vlastitih prihoda koji u 2009. godini pada i iznosi približno 58,5 %. Budući

da u 2009. godini vlastiti prihodi padaju, održivi razvoj moguć je jedino povećanim financiranjem

troškova poslovanja iz Državnoga proračuna, čime bi se oslobodila sredstva za ulaganja u razvoj i na taj

način povećao istraživački potencijal sveučilišta. Međutim, i financiranje troškova poslovanja iz

96

Državnoga proračuna u opadanju su što dovodi u pitanje istraživački potencijal cijeloga Sveučilišta u

Zagrebu.

7.1.3. Vlastiti prihodi i rashodi iz vlastitih prihoda 7.1.3. Vlastiti prihodi i rashodi iz vlastitih prihoda 7.1.3. Vlastiti prihodi i rashodi iz vlastitih prihoda 7.1.3. Vlastiti prihodi i rashodi iz vlastitih prihoda

Vlastiti prihodi predstavljaju sve značajniji dio financiranja Sveučilišta u Zagrebu. Temeljna

pretpostavka njezina sustavnog planiranja jest praćenje strukture vlastitih prihoda i strukture rashoda

iz vlastitih prihoda. Sveučilište u Zagrebu čine sve njezine sastavnice koje imaju status pravnih osoba

iz čega proizlazi da su vlastiti prihodi domena neposrednoga upravljanja sastavnica u oba dijela (i

prihodima i rashodima). Sveukupna djelatnost svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu čine tri

programa:

− Program osnovne djelatnosti (obrazovanje, znanost, istraživanje);

− Program dopunske djelatnosti (znanstveni, razvojni i stručni projekti, ostala vanjska

suradnja); i

− Program prateće djelatnosti (studentska pitanja i standard).

Postoje jednake veze u financiranju cjelokupne podrške za odvijanje navedenih programa (kadrovska

politika, održavanje osnovne i istraživačke infrastrukture i ulaganje u razvoj). Iz svega navedenog

jasno proizlazi da se i u dijelu rashoda iz vlastitih prihoda treba uspostaviti sustavna strategija koja će

omogućiti razvoj Sveučilišta u Zagrebu u obrazovnome i u istraživačkome dijelu.

Školarine (41,21%)

Znan.obraz. i struč. djelatnost (41,88%)

Iznajmljivanje (2,33%)

Ostali vlastiti prihodi (14,58%)

Graf 7.1.3.1. Struktura vlastitih prihoda

Sveučilšte u Zagrebu u 2009. godini ostvarilo je oko 649,8 milijuna kuna vlastitih prihoda. U strukturi

vlastitih prihoda (Graf 7.1.3.1.) najveći udjel ima znanstveno obrazovna i stručna djelatnost (41,88 %) i

školarine (41,21 %), što je prosjek na Sveučilištu u Zagrebu. Međutim, u spomenutim udjelima postoje

bitne razlike po područjima unutar samoga sveučilišta. Krajnje razlike pojavljuju se između

društveno-humanističkoga područja (udio prihoda od školarina je 67,11 % od ukupnog vlastitog

prihoda) i biotehničkoga područja (udio prihoda od školarina je 17,25 % vlastitog prihoda). Ove

postotke potrebno je dovesti u vezu sa znanstveno-nastavnim profilom sastavnica, praćenjem sustava

kvalitete i ukupnim financijskim okvirom te izvesti odgovarajuće zaključke.

97

U strukturi rashoda iz vlastitih prihoda (Graf 7.1.3.2.) dominiraju autorski honorari s čak 36,00 %, ali s

obzirom na prije navedene trendove u financiranju iz proračuna, očito je da će biti potrebno povećati

ulaganja u razvoj koja sada iznose nezadovoljavajućih 11,54 %. U 2009. godini zaustavljen je trend

kontinuiranoga povećanja financiranja troškova poslovanja iz vlastitih prihoda (22 % u 2008.) i iznosi

20,63 %, što je utjecalo na smanjenje financiranja razvoja i na financiranje nastavne i znanstveno-

istraživačke infrastrukture.

Fond za razvoj Sveučilišta (1,91%)Fond za stipendiranje darovitih studenata (0,23%)Kapitalna izgradnja (13,46%)Razvoj (11,54%)

Plaće i naknade (16,23%)

Autorski honorari (36,00%)

Troškovi poslovanja (20,63%)

Graf 7.1.3.2. Struktura rashoda iz vlastitih prihoda

Temeljem članka 3. Statuta Sveučilišta u Zagrebu 18. rujna 2007. godine rektor Sveučilišta u Zagrebu i

dekani fakulteta i umjetničkih akademija zaključuju sporazum o osnivanju Fonda za stipendiranje

darovitih studenata (u daljnjem tekstu: Fond). Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu obvezale su se da će u

Fond uplatiti 3 % prihoda od studentskih participacija iz generacija koje započinju studij od

akademske godine 2007./2008. U akademskoj godini 2008./2009. Fond dodjeljuje 102 stipendije

najboljim redovitim studentima preddiplomskih i integriranih studija Sveučilišta u Zagrebu.

7.2. 7.2. 7.2. 7.2. Financijsko poslovanjeFinancijsko poslovanjeFinancijsko poslovanjeFinancijsko poslovanje u 2010. godiniu 2010. godiniu 2010. godiniu 2010. godini

7.2.1. Financiranje iz Državnog7.2.1. Financiranje iz Državnog7.2.1. Financiranje iz Državnog7.2.1. Financiranje iz Državnogaaaa proračuna proračuna proračuna proračuna

Budući da je Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske usvojio Državni proračun

Republike Hrvatske za 2010. godinu, omogućeno je financiranje redovne djelatnosti Sveučilišta u

Zagrebu u dijelu cjelovitoga iznosa (tzv. lump sum). Sveučilište u Zagrebu nije sudjelovalo u pripremi

temeljnih razdjela državnoga proračuna. Izmjenom i dopunom Državnoga proračuna Republike

Hrvatske za 2010. godinu tzv. rebalansom proračuna (NN 103/10; 31. kolovoza 2010.) proračun

Sveučilišta u Zagrebu povećan je za oko 17,75 milijuna kuna na poziciji plaća. Odlukom o preraspodjeli

sredstava planiranih u Državnome proračunu Republike Hrvatske za 2010. godinu (NN 137/10; 8.

98

prosinca 2010.) proračun Sveučilišta u Zagrebu povećan je za oko 7,77 milijuna kuna na pozicijama

plaća, naknada za prijevoz i tekućih donacija u novcu.

Iz Državnoga proračuna doznačena sredstva za redovnu djelatnost Sveučilišta u Zagrebu za 2009. i

2010. godinu prikazana su u Tablici 7.2.1.1. Iskazani podaci predstavljaju realizaciju financiranja iz

Državnoga proračuna u dijelu cjelovitoga iznosa bez dijela financiranja znanstveno-istraživačke

djelatnosti koja se financira izvan cjelovitoga iznosa (znanstveni novaci i projekti). Najveći dio

sredstava u 2009. godini bio je doznačen za financiranje troškova za zaposlene u iznosu od 1,039

milijardi kn što predstavlja čak 86,29 % cjelokupnoga proračuna Sveučilišta u Zagrebu za POD dok se

za sve aktivnosti troškova poslovanja Sveučilišta u Zagrebu (materijalni i financijski rashodi) izdvaja

13,71 % sredstava u iznosu od oko 165,1 milijun kuna. U 2010. godini 86,51 % sredstava usmjereno je na

financiranje troškova za zaposlene u iznosu od oko 1,057 milijardi kuna. Za potrebe financiranja

troškova zaposlenih izdvojeno je oko 164,9 milijuna kuna tj. 13,49 %. Indeks promjene financiranja

2010./2009. pokazuje da se cjelokupno financiranje redovne djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu povećalo

za 1,49 % (razina 101,49) u iznosu od oko 17,9 milijuna kuna. Kapitalna ulaganja i izgradnju u

visokoškolskim učilištima Sveučilišta u Zagrebu, koja u Državnome proračunu Republike Hrvatske ne

predstavljaju sredstva za financiranje POD-a, financirana su iznosom od oko 3,5 milijuna kuna. U

2010. godini nisu bila predviđena sredstva.

99

Tablica 7.2.1.1. Izvršenje proračuna Sveučilišta u Zagrebu za 2009. i 2010. godinu

A621001 REDOVNA DJELATNOST A621001 REDOVNA DJELATNOST A621001 REDOVNA DJELATNOST A621001 REDOVNA DJELATNOST

SVEUČILIŠTA U ZAGREBUSVEUČILIŠTA U ZAGREBUSVEUČILIŠTA U ZAGREBUSVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Izvršenje proIzvršenje proIzvršenje proIzvršenje proračuna računa računa računa

2009. (NN 75/10)2009. (NN 75/10)2009. (NN 75/10)2009. (NN 75/10)

Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna

2010. (NN 75/112010. (NN 75/112010. (NN 75/112010. (NN 75/11))))

Indeks Indeks Indeks Indeks

promjene promjene promjene promjene

2010./2009.2010./2009.2010./2009.2010./2009.

1 2 3 4 5=4/3

3111 Plaće za redovan rad 875.354.831,48 887.704.212,32 101,41

3121 Ostali rashodi za zaposlene 23.086.929,27 21.124.616,00 91,50

3132 Doprinosi za zdrav. osig. 127.065.924,95 133.790.600,00 105,29

3133 Doprinosi za zapošljavanje 13.976.478,75 14.975.000,00 107,14

Ukupno Konto 31 Ukupno Konto 31 Ukupno Konto 31 Ukupno Konto 31 ---- rashodi za zaposlenerashodi za zaposlenerashodi za zaposlenerashodi za zaposlene 1.039.484.164,45 1.039.484.164,45 1.039.484.164,45 1.039.484.164,45 1.057.594.428,321.057.594.428,321.057.594.428,321.057.594.428,32 101,74101,74101,74101,74

3211 Službena putovanja 3.220.273,00 3.078.581,00 95,60

3212 Naknade za prijevoz 26.828.642,15 27.163.279,00 101,25

3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 1.693.280,00 1.618.776,00 95,60

3221 Uredski materijal i ostali mat. ras. 11.564.174,00 11.055.350,00 95,60

3222 Materijal i sirovine 1.320.139,00 1.262.053,00 95,60

3223 Energija 20.470.304,00 19.569.611,00 95,60

3224 Materijal i dijelovi za tek. Inv. odr. 7.223.862,00 6.906.012,00 95,60

3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 7.643.050,00 7.306.756,00 95,60

3232 Usluge tekućeg i inv. održ. 15.000.879,00 14.340.840,00 95,60

3233 Usluge promidžbe i informiranja 950.753,00 908.920,00 95,60

3234 Komunalne usluge 6.340.646,00 6.061.658,00 95,60

3235 Zakupnine i najamnine 1.522.778,00 1.455.776,00 95,60

3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 1.515.115,00 1.448.450,00 95,60

3237 Intelektualne i osobne usluge 12.953.210,00 12.383.269,00 95,60

3238 Računalne usluge 1.325.818,00 1.267.482,00 95,60

3239 Ostale usluge 11.490.338,00 10.984.763,00 95,60

3292 Premije osiguranja 489.884,00 468.329,00 95,60

3293 Reprezentacija 510.143,00 487.697,00 95,60

3294 Članarine 629.567,00 601.866,00 95,60

3299 Ostali nespomenuti ras. posl. 961.135,00 918.845,00 95,60

Ukupno Konto 32 Ukupno Konto 32 Ukupno Konto 32 Ukupno Konto 32 ---- materijalni rashodimaterijalni rashodimaterijalni rashodimaterijalni rashodi 133.653.990,15133.653.990,15133.653.990,15133.653.990,15 129.288.313,00129.288.313,00129.288.313,00129.288.313,00 96,7396,7396,7396,73

3423 Kamate za primljene 114.791,00 122.596,00 106,80

3431 Bankarske usluge 336.830,00 359.734,00 106,80

Ukupno Konto 34 Ukupno Konto 34 Ukupno Konto 34 Ukupno Konto 34 ---- financijsfinancijsfinancijsfinancijski rashodiki rashodiki rashodiki rashodi 451.621,00451.621,00451.621,00451.621,00 482.330,00482.330,00482.330,00482.330,00 106,80106,80106,80106,80

3721 Naknade građanima i kuć. u novcu 25.025.000,00 28.213.588,12 112,74

3811 Tekuće donacije u novcu 6.033.000,00 6.978.916,88 115,68

UKUPNOUKUPNOUKUPNOUKUPNO 1.204.647.775,601.204.647.775,601.204.647.775,601.204.647.775,60 1.222.557.576,321.222.557.576,321.222.557.576,321.222.557.576,32 101,49101,49101,49101,49

K621143 KAPITALNO ULAGANJE I K621143 KAPITALNO ULAGANJE I K621143 KAPITALNO ULAGANJE I K621143 KAPITALNO ULAGANJE I

IZGRADNJA U VISOKOŠKOLSKIM IZGRADNJA U VISOKOŠKOLSKIM IZGRADNJA U VISOKOŠKOLSKIM IZGRADNJA U VISOKOŠKOLSKIM

USTANOVAMAUSTANOVAMAUSTANOVAMAUSTANOVAMA

Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna

2009. (NN 75/10)2009. (NN 75/10)2009. (NN 75/10)2009. (NN 75/10)

Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna Izvršenje proračuna

2010. (NN 75/112010. (NN 75/112010. (NN 75/112010. (NN 75/11))))

Indeks Indeks Indeks Indeks

promjene promjene promjene promjene

2010./2009.2010./2009.2010./2009.2010./2009.

1 2 3 4 5=4/3

4212 Poslovni objekti 3.489.238,04 0,00 --

UKUPNOUKUPNOUKUPNOUKUPNO 3.489.238,043.489.238,043.489.238,043.489.238,04 0,000,000,000,00 --------

100

Financiranje redovne djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu u dijelu troškova zaposlenih za razdoblje od

2005. godine do 2010. godine (Financiranje iz proračuna za redovnu djelatnost Sveučilišta u Zagrebu)

pokazuje (Graf 7.2.1.1.) nastavak trenda rasta financiranja troškova za zaposlene (zadnja godina

2010./2009. indeks promjene +1,7 %) što nije zadovoljavajući trend jer ono uključuje samo prema

Kolektivnom ugovoru zagarantirano povećanje neto osobnih dohodaka. Sveučilište u Zagrebu u 2010.

godine osim napredovanja u nova nastavna zvanja nije bilo u mogućnosti ostvariti nova zapošljavanja,

tj. nije bilo oslobođenih razvojih radnih mjesta.

Materijalni troškovi financirani iz Državnoga proračuna još uvijek se financiraju prema tzv. povijesnoj

(naslijeđenoj) metodi Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa jer nedostatak sredstava iz

Državnoga proračuna onemogućavaju promjenu modela financiranja sukladno Pravilniku o osnovama

financiranja Sveučilšta u Zagrebu. Indeks promjene financiranja materijalnih troškova otkriva pad

financiranja za 2010. godinu u iznosu -3,23 % u odnosu na 2009. godinu (podaci se odnose na izvršene

doznake u 2009. godini za materijalne troškove i troškove prijevoza u iznosu od oko 134 milijuna

kuna, tj. izvršene doznake u 2010. godini za materijalne troškove i troškove prijevoza u iznosu od

oko129 milijuna kuna).

Činjenica da u ukupnom financiranju Programa osnovne djelatnosti troškovi za zaposlene čine čak

86,51 % cjelokupnoga proračuna još jednom naglašava zaključak sužavanja prostora za razvoj

istraživačkoga karaktera Sveučilišta u Zagrebu. Ovi pokazatelji govore u prilog jačanju obrazovnoga

karaktera Sveučilišta u Zagrebu uz istodobno slabljenje istraživačkoga karaktera, što je u suprotnosti s

propagiranom misijom i strategijom razvitka Sveučilišta u Zagrebu.

Graf 7.2.1.1. Financiranje iz proračuna za redovnu djelatnost Sveučilišta u Zagrebu

Usporedna analiza financiranja troškova zaposlenih i materijalnih troškova Sveučilišta u Zagrebu,

Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Osijeku, Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Zadru, Sveučilišta u

Dubrovniku i Sveučilišta u Puli za razdoblje od 2007. godine do 2010. godine prikazani su u Tablici

+8,1% +10,8%

+5,3% -0,8%

+8,3%

+2,5%

+5,4%

+5,1%

+1,7%

-3,23%

101

Tablica 7.2.1.2. Doznačeno iz državnog proračuna za redovnu djelatnost (A621001, A621002, ...) sveučilišta u RH 2007. - 2010.

* indeks promjene troškova za zaposlene

** indeks promjene materijalnih troškova

NaNaNaNaziv ziv ziv ziv

sveučilištasveučilištasveučilištasveučilišta

2007.2007.2007.2007.

2008.2008.2008.2008.

2009.2009.2009.2009.

2010.2010.2010.2010.

Troškovi

zaposlenih

(konta 31)

Materijalni

troškovi

(konta 32 i

34)

Troškovi

zaposlenih

(konta 31)

TZ*

08/07

Materijalni

troškovi

(konta 32 i

34)

MT**

08/07

Troškovi

zaposlenih

(konta 31)

TZ*

09/08

Materijalni

troškovi

(konta 32 i 34)

MT**

09/08

Troškovi

zaposlenih

(konta 31)

TZ*

10/09

Materijalni

troškovi

(konta 32 i 34)

MT**

10/09

Sveučilište

u Zagrebu

890.245.951 128.609.454 986.486.198 110,81 127.568.007 99,19 1.039.484.165 105,37 134.105.611 105,12 1.057.594.428 101,74 129.770.643 96,77

Sveučilište

u Rijeci

166.982.778 20.593.384 195.785.513 117,25 19.315.146 93,79 219.960.455 112,35 20.582.175 106,56 226.068.861 102,78 20.185.671 98,07

Sveučilište

u Osijeku

158.886.640 22.844.781 190.926.414 120,17 22.359.179 97,87 209.246.933 109,60 24.481.496 109,49 216.239.383 103,34 23.383.905 95,52

Sveučilište

u Splitu

172.673.685 21.183.167 203.167.333 117,66 20.753.872 97,97 224.706.217 110,60 22.701.150 109,38 219.616.580 97,73 21.772.380 95,91

Sveučilište

u Zadru

50.476.783 3.841.259 60.277.077 119,42 3.826.130 99,61 68.973.260 114,43 4.253.959 111,18 73.475.208 106,53 4.350.091 102,26

Sveučilište

u

Dubrovnik

u

21.712.179 4.940.602 29.628.041 136,46 4.748.121 96,10 32.846.752 110,86 5.372.584 113,15 33.957.675 103,38 5.118.340 95,27

Sveučilište

u Puli

24.427.055 2.533.392 29.267.876 119,82 2.452.984 96,83 33.098.352 113,09 2.489.823 101,50 34.978.289 105,68 2.492.965 100,13

Sveučilište

u Rijeci (i

Puli)

191.409.833 23.126.776 225.053.389 117,58 21.768.130 94,13 253.058.807 112,44 23.071.997 105,99 261.047.150

103,16 22.678.636 98,69

102

Usporedna analiza kretanja financiranja Sveučilišta u Zagrebu za 2010. godinu u odnosu na 2009.

godinu u kategoriji troškova zaposlenih (Kretanje financiranja troškova zaposlenih iz proračuna –

cjeloviti iznos (tzv. lump sum)) u odnosu na Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Osijeku i Sveučilište u

Splitu donosi zabrinjavajući zaključak: negativni trend pada financiranja troškova zaposlenih svih

sveučilišta (Tablica 7.2.1.2.) . U najnepovoljnijoj poziciji jest Sveučilište u Splitu čiji je negativni trend

pada financiranja iznosi -2,27 % u 2010./2009., tj. na razini je 97,73 dok Sveučilište u Zagrebu bilježi

negativni trend pada financiranja, ali je još uvijek pozitivan (1,74 % tj. razina 101,74), Sveučilište u

Rijeci 102,78 i Sveučilište u Osijeku 103,34.

Graf 7.2.1.2. Kretanje financiranja troškova zaposlenih iz proračuna – cjeloviti iznos (tzv. lump sum)

Usporedna analiza financiranja kategorije materijalnih troškova u promatranome razdoblju od 2005.

do 2010. godine također bilježi (Graf 7.2.1.3.) nepovoljne trendove svih promatranih sveučilišta

(Kretanje financiranja materijalnih troškova iz proračuna – cjeloviti iznos (tzv. lump sum)).

103

Graf 7.2.1.3. Kretanje financiranja materijalnih troškova iz proračuna – cjeloviti iznos (tzv. lump sum)

Usporedna analiza kretanja financiranja materijalnih troškova Sveučilišta u Zagrebu kao i ostalih

promatranih sveučilišta za razdoblje 2010./2009. rezultirala je zaključkom: svi bilježe negativan pad

financiranja materijalnih troškova. Sveučilište u Zagrebu bilježi pad od -3,23 % (razina 96,77),

Sveučilište u Rijeci -1,93 % (razina 98,07), Sveučilište u Osijeku -4,48 % (razina 95,52) i Sveučilište u

Splitu -4,09 % (razina 95,51).

7.2.2. Proračun i istraživačko sveučilište7.2.2. Proračun i istraživačko sveučilište7.2.2. Proračun i istraživačko sveučilište7.2.2. Proračun i istraživačko sveučilište

Analiza strukture prihoda iz Državnoga proračuna (Struktura prihoda iz Državnog proračuna)

temeljena je na podacima iz završnih financijskih izvješća svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu za

godišnja razdoblja do 2010. godine (Graf 7.2.2.1.). Cjelokupno financiranje iz proračuna svih sastavnica

Sveučilišta u Zagrebu obrađivano je u financijskoj službi Rektorata Sveučilišta u Zagrebu što je

omogućilo i njegovo neposredno praćenje.

Svi zadovoljavajući kontinuirani trendovi porasta financiranja troškova za zaposlene, u apsolutnim i

relativnim brojevima do 2009. godine zaustavljeni su u 2010. godini. Posebno situaciju otežava

stagnacija i pad financiranja troškova poslovanja što u ukupnome financiranju Sveučilišta u Zagrebu

rezultira padom. Ukupni prihodi Sveučilišta u Zagrebu u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu su u

padu -6,5 % (razina 93,5) dok su ukupni rashodi u padu za -6,7 % (razina 93,3).

104

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Ukupno

Zaposlenici

Troškovi poslovanja

Znan. istraž. i teh. projekti

U milijunima kuna

Graf 7.2.2.1. Struktura prihoda iz državnog proračuna

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 28. srpnja 2010. godine50 donijelo je odluku o nastavku

financiranja znanstvenih projekata u jednakim iznosima što je ipak u 2010. godini dovelo do pada

financiranja projekata za -1,54 %. Ovom odlukom Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa sva

financijska sredstva preraspodijelilo je na način da se projektima koji su, sukladno projektnomu

prijedlogu, ostvarili predviđeni rezultat znanstvene produktivnosti do kraja 2010. godine omogući

nastavak znanstvenih istraživanja. Preraspodjela je napravljena na temelju rezultata vrjednovanja

dosadašnje uspješnosti znanstvenih projekata koja je rezultirala ukidanjem financiranja 10,62 %

projekata, 47,13 % smanjeno financiranje i 42,25 % nastavak financiranja projekata u punome iznosu

(podaci za cijelu Republiku Hrvatsku). Budući da Sveučilište u Zagrebu želi pripadati referentnomu

istraživačkom sveučilištu, moraju se znatno povećati ulaganja u istraživanja i razvoj i financiranje opće

istraživačke infrastrukture.

0

100

200

300

400

500

600

700

800

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Vlastiti prihodi

Ulaganje u razvoj iz vlastitih prihoda

U milijunima kuna

Graf 7.2.2.2. Vlastiti prihodi

50

Izvor: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=10111&sec=2130; MZOŠ - Znanstveni projekti.

105

Kretanje vlastitih prihoda na Sveučilištu u Zagrebu u posljednjih šest godina i ulaganje u vlastiti

razvoj iz vlastitih prihoda prikazuje Graf 7.2.2.2. (Vlastiti prihodi). Postoji rezerva za ulaganja u razvoj

kao preduvjet za istraživanja. Stagnacija vlastitih prihoda ostvarena je u 2008. godini da bi se u 2009.

godini nastavio trend pada vlastitih prihoda i ulaganja u razvoj iz vlastitih prihoda. Najnovija analiza

kretanja vlastitih prihoda u 2010. godini prikazuje nastavak zabrinjavajućega trenda pada kretanja

vlastitih prihoda i ulaganje u razvoj iz vlastitih prihoda.

Graf 7.2.2.3. Troškovi poslovanja

Struktura financiranja troškova poslovanja prikazana je na Grafu 7.2.2.3. (Troškovi poslovanja). Uočen

je trend kontinuiranog rasta udjela financiranja iz vlastitih prihoda koji u 2009. godini pada i iznosi

približno 58,5 %. Međutim, i financiranje troškova poslovanja iz proračuna jest u opadanju. Negativni

trendovi financiranja troškova poslovanja nastavljaju se i u 2010. godini. Zabilježeni su negativni

trendovi financiranja po svim osnovama, što dodatno smanjuje istraživački potencijal Sveučilišta u

Zagrebu.

7.2.3. Vlastiti prihodi i rashodi iz vlastitih prihoda 7.2.3. Vlastiti prihodi i rashodi iz vlastitih prihoda 7.2.3. Vlastiti prihodi i rashodi iz vlastitih prihoda 7.2.3. Vlastiti prihodi i rashodi iz vlastitih prihoda

Vlastiti prihodi predstavljaju značajni dio financiranja Sveučilišta u Zagrebu. Najnovija analiza

kretanja vlastitih prihoda u 2010. godini pokazuje trend pada vlastitih prihoda Sveučilišta u Zagrebu

za -10,68 % (razina 89,32) u odnosu na 2009. godinu. Naime, u 2009. godini Sveučilište u Zagrebu

ostvarilo je oko 649,8 milijuna kuna vlastitih prihoda, dok je u 2010. godini ostvarilo oko 580,3

milijuna kuna.51 Posljedica su sve lošiji trendovi u cjelokupnome društveno-ekonomskom okruženju

u kojemu se nalazi Sveučilište u Zagrebu. Sastavnice imaju status pravnih osoba iz čega proizlazi da su

51

Izvor: Godišnji obračun Sveučilišta u Zagrebu za 2009. i 2010. godinu_Tablica 8. Vlastiti prihodi u 2009. i 2010. godini – detaljna analiza -

106

vlastiti prihodi domena neposrednoga upravljanja sastavnica u oba dijela prihoda i rashoda. Iz svega

navedenog jasno proizlazi da se i u dijelu rashoda iz vlastitih prihoda treba uspostaviti sustavna

strategija koja će omogućiti razvoj Sveučilišta u Zagrebu u obrazovnome i u istraživačkome dijelu.

Školarine (50,34%)

Znan.obraz. i struč. djelatnost (32,19%)

Iznajmljivanje (2,90%)

Ostali vlastiti prihodi (14,58%)

Graf 7.2.3.1. Struktura vlastitih prihoda

Vlastiti prihodi u 2010. godini svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu iznose oko 541,5 milijuna kuna. U

strukturi vlastitih prihoda (Struktura vlastitih prihoda, Graf 7.2.3.1.) najveći udio imaju školarine

(50,34 %) te znanstveno-obrazovna i stručna djelatnost (32,19 %), što je prosjek na Sveučilištu u

Zagrebu. Međutim, u spomenutim udjelima postoje bitne razlike u područjima unutar samoga

sveučilišta. Krajnje razlike pojavljuju se između društveno-humanističkoga područja (udio prihoda od

školarina iznosi 78,23 % od ukupnoga vlastitog prihoda) i biotehničkoga područja (udio prihoda od

školarina je 11,07 % vlastitoga prihoda). Ove podatke potrebno je dovesti u vezu s uvođenjem i

praćenjem sustava kvalitete i izvesti odgovarajuće zaključke.

U strukturi rashoda iz vlastitih prihoda (Struktura rashoda iz vlastitih prihoda, Graf 7.2.3.2.) na plaće i

naknade otpada 31,76 %, na autorske honorare 31,40 %. dok ulaganja u razvoj iznose

nezadovoljavajućih 5,09 %. U 2010. godini Sveučilište u Zagrebu povećalo je financiranje troškova

poslovanja iz vlastitih prihoda koji iznosi 23,96 %, sve u pokušaju financiranja nastavne i znanstveno-

istraživačke infrastrukture.

107

Fond za razvoj Sveučilišta (2,10%)Fond za stipendiranje darovitih studenata (0,15%)Kapitalna izgradnja (5,54%)

Razvoj (5,09%)

Plaće i naknade (31,76%)

Autorski honorari (31,40%)

Troškovi poslovanja (23,96%)

Graf 7.2.3.2. Struktura rashoda iz vlastitih prihoda

U akademskoj godini 2009./2010. Fond za stipendiranje darovitih studenata dodjeljuje 100 stipendija

najboljim redovitim studentima preddiplomskih i integriranih studija Sveučilišta u Zagrebu, od čega

su dvije stipendije dodijeljene studentima s invaliditetom. Iznos stipendije iznosi 1.000,00 kuna

mjesečno kroz 10 mjeseci tijekom tekuće akademske godine, odnosno godišnjim neto iznosom od

10.000,00 kuna po studentu.

7.3. 7.3. 7.3. 7.3. Fond za razvojFond za razvojFond za razvojFond za razvoj Sveučilišta u Zagrebu Sveučilišta u Zagrebu Sveučilišta u Zagrebu Sveučilišta u Zagrebu

Temeljem odredbi Statuta Sveučilišta u Zagrebu (članak 111.) osnovan je i uspostavljen Fond za razvoj

Sveučilišta u Zagrebu. Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu izdvajaju u Fond za razvoj dio sredstava

stečenih vlastitom djelatnošću te iz dijela prihoda izvan Programa osnovne djelatnosti. Nadalje,

temeljem Pravilnika o osnovama financiranju Sveučilišta u Zagrebu (članak 46.) i prihvaćanjem

Pravilnika o Fondu za razvoj Sveučilišta u Zagrebu stečeni su uvjeti za pokretanje Fonda u koji se

sredstva doznačavaju dva puta godišnje počevši od 1. siječnja 2008. godine. Na sjednici Senata

Sveučilišta u Zagrebu održanoj u ožujku 2009. godine izabrani su članovi Odbora Fonda. Uloga je

Odbora upravljati Fondom što je definirano Pravilnikom o Fondu. Navedenim Pravilnikom

uspostavljene su i programske osnove te načini i uvjeti korištenja sredstava. Programske osnove

korištenja sredstava Fonda su:

− razvoj ljudskih resursa,

− razvoj istraživačkog potencijala,

− razvoj međunarodne suradnje (razvoj internacionalizacije Sveučilišta u Zagrebu),

− razvoj integrativnih sveučilišnih funkcija,

− razvoj sustava upravljanja kvalitetom i uspostava izvrsnosti,

108

− razvoj prostornih kapaciteta Sveučilišta u Zagrebu te

− razvoj nastavne djelatnosti.

Prve uplate uslijedile su nakon polugodišnjega financijskog izvješća u 2008. godini. Konačne uplate

uslijedile su nakon završnoga financijskog izvješća u travnju 2009. godini. U tijeku je natječaj nakon

čijeg će završetka sredstva Fonda biti dodijeljena najuspješnijim projektima.

7.4. F7.4. F7.4. F7.4. Financiranje studentskoginanciranje studentskoginanciranje studentskoginanciranje studentskogaaaa športašportašportašporta

Sukladno Zakonu o športu (NN 71/06 i 150/08),

odnosno radi obavljanja športske djelatnosti na visokim

učilištima osnivaju se studentske športske udruge.

Njihov se program financira iz sredstava Državnoga

proračuna preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i

športa, zatim proračuna visokih učilišta, studentskih

zborova, sveučilišnih studentskih športskih saveza i Hrvatskog sveučilišnog športskog saveza te iz

sredstava proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Uz pomoć i podršku

Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, udruge nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta

u Zagrebu te Zagrebačkoga sveučilišnog športskog saveza osmišljen je ustroj i rad Ureda za šport

Sveučilišta u Zagrebu.

Ured za šport Sveučilišta u Zagrebu u 2009. godini imao je prihode u iznosu od 548.000,00 kuna, a

rashode u iznosu od 557.000,00 kuna. Financirao je športske aktivnosti i priredbe studenata u sezoni

2009./2010. čime je omogućeno financiranje dvatesetak različitih športskih priredbi među kojima su

najznačajnije: Sveučilišno športsko prvenstvo RH, turniri u zemlji i inozemstvu, EP Sveučilišta u

veslanju itd. U suradnji i dogovoru sa Zagrebačkim holdingom Sveučilište u Zagrebu dobilo je na

korištenje višenamjenske dvorane i time omogućilo istodobno odigravanje više utakmica, što također

pridonosi kvaliteti natjecanja. Studenti su prihvatili ligaški sustav natjecanja jer im omogućava

višestruko veći broj utakmica prilikom svakoga natjecanja. Ured za šport Sveučilišta u Zagrebu u 2010.

godini imao je prihode u iznosu od 365.000,00 kuna, a rashode u iznosu od 786.852,17 kuna. U 2010.

godini najznačajnija je organizacija Europskoga prvenstva u futsalu koja se održala od 18. do 25. srpnja

u Zagrebu. Muškarci su postali europski prvaci, a žene su osvojile peto mjesto.

Također treba spomenuti organizaciju Studentskoga dana sporta

u organizaciji Ureda za šport Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoga

sveučilišnog športskog saveza u suradnji sa Zagrebačkim

sveučilišnim športskim savezom. Svrha manifestacije bila je

promocija studentskoga športa (od vrhunskoga do rekreativnoga) kao sastavnoga dijela akademskog

života kojim se podiže kvaliteta studiranja i življenja. Studentsko športsko prvenstvo Sveučilišta u

Zagrebu u akademskoj godini 2009./2010. održano je u 20 sportova, od kojih su četiri ekipna sporta

održana čak u tri lige. Natjecalo se ukupno 3 476 studenata, od čega 1 124 studentice i 2 353 studenta.

109

Ukupni pobjednici su Kineziološki fakultet, Ekonomski fakultet i Prirodoslovno-matematički

fakultet kod studentica te Fakultet elektrotehnike i računarstva, Kineziološki fakultet i Ekonomski

fakultet kod studenata. Akademske godine 2009./2010. Sveučilište u Zagrebu bilo je domaćin 7.

europskog sveučilišnog prvenstva u futsalu za studente odnosno 1. europskog sveučilišnog prvenstva

u futsalu za studentice koje se održalo od 18. do 25. srpnja 2010. i nakon kojega Sveučilište u Zagrebu

prvi puta u povijesti sudjelovanja na europskim prvenstvima u futsalu (6 od 7) ima europske

sveučilišne pobjednike, tj. zlatnu europsku medalju.

Sveučilište u Zagrebu nastupilo je i na Europskome sveučilišnom prvenstvu u veslanju u

Amsterdamu, održanome od 20. do 22. kolovoza 2010., na kojem je osmerac s kormilarom, pod

vodstvom Joška Kostelića, osvojio zlatnu, a četverac bez kormilara, pod istim vodstvom, srebrnu

europsku medalju.

7.57.57.57.5. . . . SSSStudentski standardtudentski standardtudentski standardtudentski standard

U sklopu sredstava za rad javnih visokih učilišta Republika Hrvatska u državnome proračunu

osigurava i novčana sredstva za radni i životni standard studenata, i to za poslove utvrđivanja kriterija

za financiranje smještaja, prehrane, životnoga i kulturnoga standarda studenata te poslove utvrđivanja

kriterija za dodjelu državnih stipendija i potpora programima i projektima studenata. Financiranje

studentskoga programa uvijek se odvija na način da se osigura studentska autonomija u realizaciji

vlastitih programa, projekata i aktivnosti. Sva sredstva za pojedine programe Sveučilište u Zagrebu

dodjeljivalo je sastavnicama na kojima studira student nositelj programa bez obzira na to je li projekt

prijavila studentska udruga, Studentski zbor sastavnice ili pojedinac.

Ukupni proračun Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu u 2009. godini iznosio je 3.775.000,00

kuna. Dio proračuna Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu za ostvarenje studentskih programa

koji je odobrio SenatSveučilišta u Zagrebu iznosio je 2.637.383,31 kuna, čime je financirano ukupno

169 studentskih programa. Dio proračuna za troškove poslovanja Studentskoga zbora Sveučilišta u

Zagrebu iznosio je 550.000,00 kuna, a dio proračuna za troškove poslovanja studentskih zborova

sastavnica iznosio je 330.000,00 kuna. Dio proračuna za međunarodnu suradnju i

međuinstitucionalnu suradnju iznosio je 150.000,00 kuna, a dio proračuna za pričuvu iznosio je

107,616,69 kuna. Od ukupnoga iznosa proračuna za studentske programe u 2009. godini (Struktura

sredstava studentskog programa u 2009. godini, Graf 7.5.1.) za stručne programe predviđeno je 25,00

110

%, za programe međunarodne suradnje 17,97 %, za športske programe 22,85 %, za studentske medije

19,68 %, za kulturne programe 9,16 % i za ostale programe 5,34 %.

stručni programi (25,00%)

programi međunarodne suradnje (17,97%)

športski programi (22,85%)

studentski mediji (19,68%)

kulturni programi (9,16%)

ostali programi (5,34%)

Graf 7.5.1. Struktura sredstava studentskog programa u 2009. godini

Ukupni proračun Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu u 2010. godini iznosio je 2.098.216.88,00

kuna. Skupština Studentskog zbora na 19. sjednici, održanoj 13. travnja 2010. godine, donijela je

Proračun Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu za 2010. godinu koji je temeljen na prijedlogu

Povjerenstva52. Senat Sveučilišta u Zagrebu na 11. sjednici, održanoj 20. travnja 2010. godine, prihvatio

je Proračun Studentskog zbora. Dio proračuna Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu za ostvarenje

studentskih programa koji je odobrio Senat Sveučilišta iznosio je 1.498.216,88 kuna. S tim je iznosom

financirano 159 studentskih programa. Dio proračuna za troškove poslovanja Studentskog zbora

Sveučilišta u Zagrebu iznosio je 395.000,00 kuna, a dio proračuna za troškove poslovanja studentskih

zborova sastavnica iznosio je 165.000,00 kuna. Dio proračuna za međunarodnu i međuinstitucionalnu

suradnju iznosio je 30.000,00 kuna, a dio proračuna za pričuvu iznosio je 10.000,00 kuna.

Od ukupnoga iznosa proračuna za studentske programe (Graf 7.5.2.) 23,59 % predviđeno je za stručne

programe, 25,95 % za programe međunarodne suradnje, 18,61 % za športske programe, 18,03 % za

studentske medije, 8,78 % za kulturne programe i 5,04 % za ostale programe.

52 Povjerenstvo za vrednovanje studentskih programa za 2010. godinu djelovalo je u sljedećem sastavu: prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer, prof. dr. sc. Damir Boras, doc. dr. sc. Boris Neljak te studenti Ivan Bota, Pavao Pocrnja, Ivan Matić i Zlatko Galešić.

111

stručni programi (23,59%)

programi međunarodne suradnje (25,95%)

športski programi (18,61%)

studentski mediji (18,03%)

kulturni programi (8,78%)

ostali programi (5,04%)

Graf 7.5.2. Struktura sredstava studentskog programa u 2010. godini

7.6. S7.6. S7.6. S7.6. Stambeno kreditiranje tambeno kreditiranje tambeno kreditiranje tambeno kreditiranje

U 2009. godini, temeljem Ugovora potpisanoga između Sveučilišta u Zagrebu i Zagrebačke banke d.d.

( u travnju 2008.), prema posebnom aranžmanu zaposlenicima Sveučilišta i ostalim zaposlenicima u

sustavu znanosti i visokoga obrazovanja odobravani su stambeni krediti prema uvjetima povoljnijim

od komercijalnih. Pravo na kredit imali su svi zaposlenici čiji je osobni dohodak bio na teret

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa, neovisno o tome jesu li imali sklopljen Ugovor o radu na

određeno ili neodređeno vrijeme. Kredit je bilo moguće koristiti za sljedeće namjene:

− kupnju ili izgradnju stambenog objekta,

− kupnju stana ili apartmana,

− kupnju i komunalno uređenje građevinskog zemljišta,

− proširenje stambenog prostora (dogradnja, nadogradnja),

− dovršenje stambenoga objekta,

− rekonstrukciju stambenoga objekta;

− konverziju postojećih komercijalnih kredita za iste namjene u BANCI,

− otplatu postojećih komercijalnih kredita za iste namjene u drugim bankama (refinanciranje).

Kredit je bilo moguće ostvariti uz kamatne stope u kunama, eurima ili švicarskim francima uz valutnu

klauzulu bez subvencije Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. U trenutku sklapanja Ugovora

redovne kamatne stope na kredite bile su:

1) u HRK: 6,80 % (godišnje, promjenjiva) umanjena za 0,65 postotnih poena (dalje: p.p.) te iznosila 6,156,156,156,15 %%%%

(godišnje, promjenjiva) za zaposlenike Sveučilišta;

2) u EUR: 7,00 % (godišnje, promjenjiva) umanjena za 0,75 p.p. te iznosila 6,256,256,256,25 %%%% (godišnje, promjenjiva)

za zaposlenike Sveučilišta;

3) u CHF: 6,20 % (godišnje, promjenjiva) umanjena za 0,40 p.p. te iznosila 5,805,805,805,80 %%%% (godišnje, promjenjiva)

za zaposlenike Sveučilišta.

112

Promjenom tržišnih uvjeta, u ožujku 2009., sklopljen je I Dodatak Ugovoru o odobravanju stambenih

kredita zaposlenicima Sveučilišta kojim je utvrđeno da je nadalje moguće odobravati samo dugoročne

stambene kredite uz valutnu klauzulu u eurima te da se dijelovi odredbi iz Ugovora koje se odnose na

dugoročne stambene kredite u kunama i/ili uz valutnu klauzulu u švicarskim francima, više ne

primjenjuju.

S obzirom na znatan porast kamatnih stopa u eurima u drugome tromjesečju 2009. godine, koja je u

lipnju iznosila 7,257,257,257,25 %%%% za sveučilišne zaposlenike, Sveučilište je tijekom ljetnih mjeseci pregovaralo sa

Zagrebačkom bankom d.d. tražeći mogućnost za sniženje kamatnih stopa. Kao posljedica tih

pregovora, sklopljen je, u rujnu 2009., II Dodatak Ugovoru o odobravanju stambenih kredita

zaposlenicima Sveučilišta, kojim je dogovorena promjena umanjenja postotnih poena tako da je u

trenutku potpisivanja toga dodatka redovna kamatna stopa u eurima bila 7,50 % (godišnje

promjenjiva), a umanjena za 0,55 p.p. iznosila je 6,956,956,956,95 %%%% (godišnje, promjenjiva) za zaposlenike

Sveučilišta.

Opisanim izmjenama postiglo se najveće moguće ukupno umanjenje kamatne stope u trenutku

sklapanja II Dodatka Ugovora o stambenim kreditima bez subvencije.

Ugovor o odobravanju stambenih kredita zaposlenicima Sveučilišta sklopljen u travnju 2008. prestao

je važiti u travnju 2010. S obzirom na slab interes zaposlenika i još uvijek nepovoljne prilike na tržištu,

Sveučilište je produžilo sklapanje novoga ugovora o kreditu.

Novi Ugovor o odobravanju stambenih kredita zaposlenicima Sveučilišta u Zagrebu sklopljen je u

listopadu 2010. godine između Sveučilišta i Zagrebačke banke d.d. na razdoblje od godinu dana. Prema

tom Ugovoru kredit je bilo moguće koristiti za sljedeće namjene:

− kupnju stambenih objekata,

− izgradnju, dovršenje, dogradnju i rekonstrukciju stambenih objekata,

− unutarnje uređenje (adaptaciju),

− kupnju i/ili komunalno uređenje građevinskog zemljišta,

− otplatu stambenih kredita odobrenih u BANCI (konverziju),

− otplatu stambenih kredita odobrenih u drugim bankama (refinanciranje).

Kredit je bilo moguće realizirati uz kamatne stope uz valutnu klauzulu u eurima bez subvencije

Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. U trenutku sklapanja Ugovora redovna kamatna stopa u

eurima bila je 7,50 % (promjenjiva, godišnje), a umanjena za 0,70 p.p. iznosila je 6,80%6,80%6,80%6,80% (godišnje,

promjenjiva) za zaposlenike Sveučilišta.

Novina u ovom Ugovoru bila je mogućnost izbora akcijske fiksne kamatne stope u eurima za prve

dvije godine korištenja kredita koja je u trenutku sklapanja Ugovora iznosila 5,805,805,805,80 %%%% (godišnje, fiksno).

113

Nakon isteka roka akcijske fiksne kamatne stope primjenjivala bi se redovna kamatna stopa prema

istom Ugovoru.

Uz navedene uvjete zaposlenici su mogli koristiti i druge akcijske uvjete u komercijalnoj ponudi

Banke kao i uvjete iz ponude stambenih kredita u projektima stanogradnje.

Prema ovom Ugovoru redovna kamatna stopa primjenjivala se na sve odobrene, neotplaćene kredite

koje su zaposlenici sklopili s Bankom prema nekom od ranije važećih ugovora.

Postojećim korisnicima kredita te svim zainteresiranim zaposlenicima Sveučilišta kontinuirano se

pružaju potrebne informacije na službenoj mrežnoj stranici Sveučilišta te e-poštom:

stambeni@unizg.hr .

Uz informacije u navedenome razdoblju izdavane su suglasnosti Sveučilišta zainteresiranim

pojedincima u svrhu ostvarivanja nekoga od prava prema ugovorima o stambenim kreditima

(promjena nekretnine, moratorij kredita i dr.).

S obzirom na to da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa preuzelo izdavanje suglasnosti za

povećanje subvencije prema Ugovorima iz 2003., 2004. i 2007. godine, Sveučilištu nisu poznati podaci

koliko je korisnika ostvarilo dodatnu subvenciju.

7.7. R7.7. R7.7. R7.7. Razvoj poslovnoazvoj poslovnoazvoj poslovnoazvoj poslovno----informatičkog sustava informatičkog sustava informatičkog sustava informatičkog sustava Sveučilišta u ZSveučilišta u ZSveučilišta u ZSveučilišta u Zagrebu agrebu agrebu agrebu –––– IPISVUIPISVUIPISVUIPISVU

Uvođenje IPISVU projekta nastavljeno je 2009. i 2010. na Sveučilištu u Zagrebu.

Glavni ciljevi projekta su :

� Uspostavljanje integriranoga poslovno-informacijskog sustava na razini Sveučilišta u Zagrebu,

čime se stvaraju pretpostavke za daljnje uspostavljanje autonomije Sveučilišta, a

uspostavljanjem informatičko-informacijskoga okruženja omogućuje se daljnja provedba

financiranja cjelovitim iznosom (tzv. lump sum).

� Implementacijom IPISVU rješenja istodobno se provodi reorganizacija i standardizacija

poslovnih procesa na razini svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu kao i evidencija te

upravljanje matičnim podacima i propisanim izvješćima u skladu s preporukama MZOŠ-a i

Državne riznice RH.

� Poslovno-informacijskom integracijom ujednačava se praćenje i upravljanje ljudskim

potencijalom svih sastavnica Sveučilišta, ostvaruju se preduvjeti za temeljito praćenje i

planiranje akademske karijere od razine sastavnice preko Sveučilišta do MZOŠ-a.

� Sveučilište i sastavnice koristit će se poslovno-informacijskim sustavom kao servisom koji im

omogućuje zaštićeno i sigurno obrađivanje podataka iz domene vlastitoga i zajedničkoga

poslovanja.

114

U 2009. i 2010. godini provedene su sljedeće aktivnosti na projektu koje je pratilo nadležno

Ministarstvo (MZOŠ).

Dana 14. svibnja 2009. MZOŠ je donio Odluku o sufinanciranju projekta IPISVU za Sveučilište u

Zagrebu s ukupnim iznosom od 4.500.000,00 kuna, nakon čega Sveučilište provodi javni natječaj za

odabir tvrtke za izgradnju i implementaciju integriranoga poslovno-informacijskog sustava

visokoškolskih ustanova. Nakon provedenog javnog nadmetanja sklopljen je Ugovor s tvrtkom b4b u

vrijednosti od 4.498.153,50 kuna (bez PDV-a). Ugovorom je predviđena izgradnja i implementacija

IPISVU-a na trima visokoškolskim ustanovama te edukacija ključnih korisnika.

Ugovor je obuhvaćao sljedeće usluge:

1. Dizajn rješenja SAP IPISVU – SuZG,

2. Integracijski test SAP IPISVU – SuZG,

3. Puštanje u produkciju funkcionalnosti,

4. Podrška djelatnom radu projekta SAP IPISVU- SuZG,

5. Primopredaju.

Ugovor je potpisan s rokom realizacije do 30. rujna 2009. U proces su bile uključene sljedeće

sastavnice: Fakultet organizacije i informatike, Medicinski fakultet te Ekonomski fakultet. Prilikom

realizacije prve faze projekta i izrade dizajn rješenja za predviđene sastavnice održane su edukacije i

sastanci s ključnim korisnicima triju visokoškolskih ustanova.

Zbog kompleksnosti rješenja koje su se pojavile prilikom realizacije prve faze, što se pokazalo nakon

izrade grafičkih rješenja, ukazala se potreba za nabavljanjem licenci kako bi se omogućila podrška

sustavu. Nakon Odluke MZOŠ-a o sufinanciranju nabave licenci Sveučilište je provelo javno

nadmetanje te je s tvrtkom b4b sklopilo ugovor o nabavi paketa licenci koji je obuhvaćao i njihovo

održavanje.

U fazi provođenja integracijskoga testa Ekonomski fakultet odustao je od implementacije.

Nakon daljnjih poteškoća prilikom snimanja poslovnih procesa, predlaganja mogućih rješenja i

integracijskoga testa sustava na preostale dvije sastavnice pokazalo se da ni one nisu spremne za

uvođenje sustava u cijelosti. Održani su sastanci Upravljačkoga i Nadzornoga odbora te je predloženo

Senatu da donese Odluku o redizajnu IPISVU-a na Sveučilištu u Zagrebu čime bi se postiglo

optimalno rješenje koje zadovoljava okvir ugovorenih funkcionalnosti i postojećih sredstava.

Predloženo je rješenje koje zadovoljava navedene uvjete te definira redizajn na način da se puna

funkcionalnost IPISVU predloška implementira na Rektoratu, a njegov podskup nužan za

uspostavljanje centralne kadrovske evidencije SuZG-a i upravljanje rashodima bruto plaća i

materijalnim troškovima iz proračunskih sredstava implementira na sve sastavnice SuZ-a.

Dana 17. lipnja 2010. Senat donosi Odluku o proširenju sustava IPISVU te redizajn sustava. Proširenje

obuhvaća uspostavljanje centralne kadrovske evidencije na nivou Sveučilišta u Zagrebu, s podacima o

svim zaposlenicima bez obzira na izvor financiranja, objedinjenu obradu i izvještavanje za sve

sastavnice Sveučilišta u Zagrebu o rashodima bruto plaća i materijalnih troškova iz proračunskih

115

sredstava, izvještavanje o vlastitim prihodima i rashodima te studentima, izgradnju i implementaciju

IPISVU-a Rektorata. Sklopljen je dodatak II Ugovoru te je rok za realizaciju osnovnoga Ugovora

produžen do 31. prosinca 2010.

U rujnu je počela realizacija ugovorenih funkcionalnosti iz Dodatka II Ugovora na Rektoratu SuZG-a

te na sastavnicama. Održane su edukacije korisnika na sastavnicama za ugovorene funkcionalnosti.

Ostale aktivnosti imale su usporenu dinamiku pa je predloženo produženje rokova produkcije u iduću

2011.godinu. U više dopisa i službenih sastanaka upoznato je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i

športa s dinamikom aktivnosti na projektu i upućena je zamolba za dodjelu dodatnih licenci IFIS-HR7

sustava, ali dodjela licenci nije uslijedila.

7.87.87.87.8. Sveučilišni račun. Sveučilišni račun. Sveučilišni račun. Sveučilišni računarsarsarsarski centar ki centar ki centar ki centar –––– SrceSrceSrceSrce

Srce ima dvojnu ulogu. Ona je s jedne strane vezana uz funkciju Srca kao ustanove od nacionalnog

značenja i središta nacionalne e-infrastrukture, a s druge strane uz njegovu funkciju kao računskog

centra Sveučilišta u Zagrebu.

Osnovni rezultati djelovanja Srca u godini 2009. i 2010. godini vezani su uz niz proizvoda i usluga koje

ono pruža unutar temeljnih segmenata svojega djelovanja: računalno-komunikacijske mreže,

računalni sustavi, informacijski sustavi i aplikacije, obrazovanje te podrška korisnicima.

Izvještajne godine obilježene su kontinuitetom stabilnosti i pouzdanosti u pružanju velika broja

usluga, što je za infrastrukturnu ustanovu nedvojbeno očekivana, ali i za ostvarivanje najzahtjevnija

osobina. Mogu se izdvojiti sljedeći iskoraci ostvareni tijekom 2009 i 2010. godine:

� osigurano je i ostvareno značajno unaprjeđenje Hrvatske nacionalne grid infrastrukture

(CRO NGI), kao jedne od dviju temeljnih sastavnica moderne e-infrastrukture sustava

znanosti i obrazovanja u Republici Hrvatskoj i računalnoga klastera Isabella, najsnažnijeg

računalnog sustava u Hrvatskoj;

� nadograđen je središnji diskovni sustav Srca čime su stvorene i pretpostavke za početak

izgradnje podatkovne infrastrukture i usluga, kao posebnog sloja e-infrastrukture. Srce je

2010. stavilo u produkciju i prve dvije usluge iz ovoga spektra: GSS – uslugu za trajno

pohranjivanje i dijeljenje znanstvenih podataka te FileSender – uslugu za sigurnu i

jednostavnu razmjenu proizvoljno velikih datoteka;

� sudjelovanjem u EU FP7 projektima GÉANT i EGEE osigurano je povezivanje dviju

temeljnih komponenti (mreža i grid) hrvatske e-infrastrukture s odgovarajućom

europskom infrastrukturom;

� uspješno je završen trogodišnji Tempus projekt EQIBELT (Education Quality

Improvement by E-Learning Technology) koji je u ime Sveučilišta u Zagrebu koordiniralo

Srce. Konzorcij od osam europskih i tri hrvatska sveučilišta osigurao je uspostavu centara

za e-učenje na hrvatskim sveučilištima i donošenje strateških dokumenata vezanih uz

primjenu e-učenja;

116

� javno je objavljena usluga SIP@EduHr – usluga multimedijalne komunikacije koja se

temelji na SIP (Session Initiation Protocol) protokolu i uporabi SIP infrastrukture Srca i SIP

klijenta Roger. SIP@EduHr osobama iz sustava znanosti i visokoga obrazovanja omogućava

besplatnu mrežnu glasovnu i vizualnu komunikaciju, slanje kratkih tekstualnih poruka u

stvarnome vremenu te provjeru dostupnosti kao i druge funkcionalnosti koje su

omogućene ili će biti omogućene u okviru SIP@EduHr.

� na inicijativu Srca sredstvima Srca i pojedenih fakulteta započela je realizacija projekta

sveučilišne bežične mreže Sveučilišta u Zagrebu (UNIZG WLAN);

� završena je realizacija prve faze projekta uvođenja IP telefonije (VoIP) u kampusu Borongaj,

utemeljene na SIP-u i open source IP telefonskoj centrali Asterisk;

� unaprjeđeni nadzor, pouzdanost i uniformnost središnjih servisa u autentikacijskoj i

autorizacijskoj infrastrukturi sustava znanosti i obrazovanja RH (AAI@EduHr); posebno

treba naglasiti uspostavu nove arhitekture središnjih servisa AAI@EduHr čime je osigurana

povećana pouzdanost i stabilnost rada AAI@EduHr; također je važan i prelazak na novu

inačicu imeničke sheme usklađene s europskim normama kao i uspostava sustava

certificiranja ustanova davatelja elektroničkih identiteta u sustavu AAI@EduHr.

� uz niz novih aplikacija za potrebe Rektorata Sveučilišta u Zagrebu započela je uporaba wiki

sustava za podršku radu Senata i drugih tijela Sveučilišta;

� proveden je niz aktivnosti na unaprjeđenju kvalitete, vidljivosti, prepoznatljivosti i

rangiranja mrežnoga prostora Sveučilišta u Zagrebu;

� nastavljena skrb za računalno-komunikacijsku infrastrukturu kampus Borongaj, između

ostaloga uspostavljen je portal kampusa na adresi http://borongaj.unizg.hr/;

� portal hrvatskih znanstvenih časopisa HRČAK, za koji se brine Srce, krajem 2010. godine

obuhvaćao je 229 časopisa s 57 148 članaka slobodno dostupnih u punome tekstu;

� Srcu je dodijeljen status Akademija ECDL, a ECDL ispitni centar Srca dodijelio je prve

diplome e-Citizen u Republici Hrvatskoj;

� novi web Srca krajem 2010. godine osvojio je nagradu VIDI WEB TOP 100 za najbolji web u

kategoriji "Vladine organizacije i državne institucije";

� središnji sveučilišni sustav za e-učenje Merlin udomljavao je više od 1000 sveučilišnih

kolegija, a njegove mogućnosti proširene su uspostavom sustava za održavanje webinara i

ugradnjom novih 5 modula; također je započelo proširenje računalne platforme za sustav

Merlin kojim će se osigurati bolja skalabilnost i pouzdanost rada sustava;

� organizirani su i održani Prvi i Drugi Dan e-učenja, kao sveučilišna smotra ideja i

postignuća u području e-učenja i primjene novih tehnologija u obrazovanju;

� krajem 2010. godine sustavom ISVU koristilo se 88 visokih učilišta s više od 135 000

studenata, od kojih se više od 119 000 aktivno koristilo sustavom kroz modul Studomat;

zbog nepravodobne reakcije MZOŠ-a na zahtjev za nadogradnju računalne opreme i

redizajn sustava, ISVU je nezadovoljavajuće funkcionirao tijekom razdoblja povećane

uporabe (ispitni i upisni rokovi); na Sveučilištu u Zagrebu ISVU sustavom tijekom 2010.

počelo se koristiti i za pripremanje tiska diploma, svjedodžbi i dopunski isprava.

117

Angažman Srca na poslovima za potrebe Sveučilišta u Zagrebu u stalnome je porastu proteklih godina.

Uz već spomenute poslove Srce je bilo angažirano na uređenju i održavanju informacijske

infrastrukture na lokacijama Rektorata Sveučilišta. Stalno su prisutne pojačane aktivnosti na

uvođenju sustava ISVU sukladno odluci Senata te aktivnosti na unaprjeđenju mrežnoga prostora

Sveučilišta vezano uz rangiranje na sustavima tipa webometrics.com. U Srcu je zaposlena i osoba koja

je uključena u poslove vezane uz uvođenje poslovnoga informacijskog sustava IPISVU koji se temelji

na SAP platformi.

U izvještajnome razdoblju došlo je do značajnijih promjena u razini potpore i financiranja e-

infrastrukture od MZOŠ-a (prekid financiranja nabave softvera, privremeni prekid financiranja

pristupa on-line bazama podataka), što je izazvalo mnoge poremećaje i ukazalo na izloženost

Sveučilišta opasnostima koje proizlaze iz neuređenosti i netransparentnosti sustava upravljanja e-

infrastrukturom u Hrvatskoj. U tome smislu negativna je i činjenica da je odlukom CARNeta Srce

2010. godine prestalo obavljati poslove izgradnje i održavanje nacionalne akademske i istraživačke

mreže, što je radilo od samoga nastanka te mreže 1991. godine. Time je Sveučilište izgubilo svaki

utjecaj na planiranje i operativno upravljanje mrežom, koja u svojem značajnom dijelu predstavlja i

vitalnu infrastrukturu Sveučilišta.

ZAKLJUČAKZAKLJUČAKZAKLJUČAKZAKLJUČAK

Izvori financiranja Sveučilišta u Zagrebu i njegovih sastavnica u promatrane dvije godine (2009. i

2010.) imaju istu strukturu koja odražava naslijeđene odnose u financiranju, te nisu stvoreni uvjeti za

primjenu odnosa u financiranju prema Pravilniku o osnovama financiranja Sveučilišta u Zagrebu.

Sredstva za provedbu POD-a osiguravaju se u Državnome proračunu i doznačuju Sveučilištu u

Zagrebu u okviru cjelovitoga iznosa, a namijenjena su isplatama plaća i drugih primanja stalno

zaposlenih i pokriću materijalnih rashoda osnovne djelatnosti. Primjetan je nominalno rast primanja

zaposlenih, ali je usporen trend rasta u odnosu na prethodna razdoblja, a iznos je dostatan za pokriće

prava postojećih zaposlenih bez razvojnih radnih mjesta. Primjetan je pad financiranja materijalnih

rashoda koji je zabrinjavajuć jer se dodatno smanjuje udio pokrića materijalnih rashoda iz

proračunskih izvora i osiromašuje znanstveno – nastavna infrastruktura sveučilišta.

Sredstva za provedbu POD-a koja se osiguravaju u Državnome proračunu i doznačuju Sveučilištu u

Zagrebu izvan cjelovitoga iznosa u dijelu znanstveno-istraživačke aktivnosti i usavršavanja

znanstvenih novaka imaju trend pada (posebice financiranje znanstveno-istraživačkih projekata).

Navedena činjenica posebno zabrinjava jer se time slabi istraživački karakter Sveučilišta, što je u

suprotnosti s misijom i strategijom razvitka Sveučilišta u Zagrebu.

U dijelu financiranja iz vlastitih prihoda vidljiv je primjetan pad udjela vlastitih prihoda u ukupnim

prihodima, što je naročito izraženo kod nekih sastavnica, a što mijenja i strukturu potrošnje vlastitih

prihoda i smanjuje ulaganja u razvojne djelatnosti.

118

8. PROSTORNI RAZVOJ SVEUČILIŠTA

UvodUvodUvodUvod

Tijekom 2009. i 2010. godine nastavljena je razrada i implementacija smjernica prostornog razvoja

Sveučilišta u Zagrebu. Mnoge pretpostavke zacrtane u dokumentu iz travnja 2007. doživjele su svoju

kvalitetniju elaboraciju kroz studije za pojedine lokacije i nove sadržaje ili kroz strategije koje

inauguriraju drugačiji pristup sveučilišnoga djelovanja. Pojedina prostorna riješena iz 2007. dobila su u

2009. alternativu koja promiču bolju povezanost Sveučilišta i njegovo povezivanje sa srodnim

institucijama.

8.1. Stanje nekretnina Sveučilišta u Zagrebu u 2009. i 2010.8.1. Stanje nekretnina Sveučilišta u Zagrebu u 2009. i 2010.8.1. Stanje nekretnina Sveučilišta u Zagrebu u 2009. i 2010.8.1. Stanje nekretnina Sveučilišta u Zagrebu u 2009. i 2010.

Imovinsko-pravni status sastavnica Sveučilišta u Zagrebu prati Povjerenstvo za nekretnine čiji je cilj

utvrditi zemljišno-knjižno stanje sastavnica te poduzeti potrebne mjere kako bi se izvršile uknjižbe

koje do danas nisu provedene. Povjerenstvo je održalo nekoliko sastanaka na kojima su utvrđeni

prioriteti rješavanja imovinsko-pravnih statusa sastavnica, nastavak aktivnosti iz 2007. i 2008.

Geodetski fakultet izvršio je ponovnu analizu stanja te su utvrđeni sljedeći statusi:

� pregled sastavnica Sveučilišta u Zagrebu koje imaju riješen imovinsko-pravni status (sve

čestice koje koriste su u vlasništvu navedenih sastavnica): Akademija dramske umjetnosti,

Arhitektonski fakultet, Fakultet organizacije i informatike, Filozofski fakultet, Geodetski

fakultet, Geotehnički fakultet, Građevinski fakultet, Kineziološki fakultet, Metalurški

fakultet, Prehrambeno-biotehnološki fakultet i Veterinarski fakultet;

� sastavnice koje imaju djelomično riješen imovinsko-pravni status (pojedine čestice u

njihovom vlasništvu): Agronomski fakultet, Fakultet prometnih znanosti, Fakultet strojarstva

i brodogradnje, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Medicinski fakultet, Pravni fakultet,

Prirodoslovno-matematički fakultet te Tekstilno-tehnološki fakultet;

� sastavnice Sveučilišta u Zagrebu koje nemaju riješen imovinsko-pravni status (nekretnine

koje koriste nisu u njihovom vlasništvu): Akademija likovnih umjetnosti, Edukacijsko-

rehabilitacijski fakultet, Ekonomski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet

kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakultet političkih znanosti, Grafički fakultet, Hrvatski

studiji, Katolički-bogoslovni fakultet, Muzička akademija, Stomatološki fakultet, Šumarski

fakultet, Rudarsko-geološko-naftni fakultet te Učiteljski fakultet.

Uvidom u gore navedene podatke utvrđuje se da jedanaest (11) sastavnica Sveučilišta u Zagrebu ima u

potpunosti riješen imovinsko-pravni status, osam (8) ih ima djelomično riješen status dok četrnaest

(14) sastavnica Sveučilišta u Zagrebu nema riješen imovinsko-pravni status u smislu da nekretnine

kojima se koriste nisu u Zemljišnim knjigama uknjižene kao njihovo vlasništvo.

119

Pomaci koji su učinjeni u odnosu na 2008. godinu predstavljaju aktivno djelovanje Agronomskoga i

Medicinskoga fakulteta u 2009. godini po pitanju poduzimanja odgovarajućih mjera s ciljem

rješavanja svojega imovinsko-pravnoga statusa.

Tijekom 2010. održan je niz sastanaka s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske vezano za

rješavanje imovinsko-pravnih odnosa sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Dogovoren je način suradnje

te su pripremljeni elementi za potpisivanje Sporazuma o suradnji. DORH je potpomogao sastavnice

koje su bile u aktivnoj fazi rješavanja imovinske problematike (Farmaceutsko-biokemijski fakultet i

Prirodoslovno-matematički fakultet).

8.2. Razvoj Sveučilišnih kampusa8.2. Razvoj Sveučilišnih kampusa8.2. Razvoj Sveučilišnih kampusa8.2. Razvoj Sveučilišnih kampusa

Tijekom 2009. i 2010. godine nastavljen je razvoj i planiranje sveučilišnih kampusa na temelju

smjernica koje je prihvatio Senat u travnju 2007. godine. Prostorni razvoj temelji se na regionalnome

prisustvu Sveučilišta u Zagrebu u više gradova (Zagreb, Varaždin, Čakovec, Sisak i Petrinja) u kojima se

izvodi redovita nastava te na dodatnim nastavnim aktivnostima u više mjesta u Hrvatskoj. U okviru

Zagreba i Varaždina nastavni i istraživački resursi nastoje se koncentrirati u kampusima radi boljeg

rasporeda nastave, opreme i iskorištenosti prostora, ostvarenja novoga edukativnog iskustva te

stvaranja istraživačkih sinergija. U Zagrebu se razvijaju četiri kampusa: zapadni, središnji, sjeverni i

istočni koji uključuje i prostor novoga kampusa Borongaj.

U 2009. i 2010. godini izrađeno je više arhitektonskih studija koje analiziraju pojedine lokacije,

urbanističke uvjete, moguće kapacitete te funkcionalne preduvjete za realizaciju studijskih i

istraživačkih programa sastavnica. Arhitektonske studije spomenut ćemo u okviru opisa kampusa.

8.2.1. Zapadni kampus8.2.1. Zapadni kampus8.2.1. Zapadni kampus8.2.1. Zapadni kampus

Zapadni kampus nalazi se u jugozapadnome dijelu grada uz rijeku Savu iuključuje Kineziološki

fakultet, Studentski dom Stjepan Radić i potencijalno sportski park Mladost. U svome razvijenom

obliku zapadni kampus bio bi središte športa na Sveučilištu, a sa svojim ljudskim i prostornim

kapacitetima mogao bi biti središte izvrsnosti u toj domeni.

Godine 2009. u razgovorima između predsjedništva HAŠK Mladost i uprave Sveučilišta pokrenuta je

inicijativa da se razmotri mogućnost stvaranja zajedničke ustanove s Gradom Zagrebom koja bi

upravljala Športskim parkom Mladost i omogućila bolje iskorištenje resursa i stvaranje novog modela

organizacije športa na Sveučilištu. U ožujku 2010. godine prijedlog je predstavljen predsjedniku

Gradske skupštine Grada Zagreba Borisu Špremu i njegovim kolegama koji su podržali inicijativu.

Rektor Sveučilišta imenovao je Radnu skupinu pod predsjedanjem prof. dr. sc. Damira Karlovića sa

zadatkom da se izrade potrebne studije isplativosti i prijedlog organizacije športa na Sveučilištu.

U rujnu 2010. otvoren su novi paviljoni Studentskoga doma Stjepan Radić za čiju je izgradnju kamen

temeljac položen u travnju 2009. Izgradnja dvaju novih paviljona, prvih od Univerzijade održane 1987.

120

godine, stajala je 50 milijuna kuna, za koje su sredstva osigurali Vlada RH i Grad Zagreb. Time je broj

studentskih mjesta povećan za 455 kreveta od kojih su u jednome 93 mjesta, a u drugome, većem 362.

8.2.2. Središnji kampus8.2.2. Središnji kampus8.2.2. Središnji kampus8.2.2. Središnji kampus

Središnji kampus predstavlja područje povijesnog razvoja Sveučilišta koje se prostire se od zgrade

Sveučilišta prema jugu, u dužini 2000 m i širini 150 m. Na tome je potezu slijed sveučilišnih objekata,

koji na sjeveru počinje zgradom Rektorata Sveučilišta, a završava zgradom Sveučilišnog računskog

centra na Prisavlju. Nakon planiranog razmještaja sastavnica na tome urbanom prospektu, poznatom i

kao Sveučilišna os, nalazit će se Rektorat, Pravni fakultet, Muzička akademija, Akademija dramske

umjetnosti, buduće poslijediplomsko središte, stara zgrada Sveučilišne knjižnice (danas Hrvatski

državni arhiv), Botanički vrt Sveučilišta, Studentski centar, Fakultet elektrotehnike i računarstva,

dvije zgrade Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Filozofski fakultet sa svojom knjižnicom. U

neposrednome susjedstvu te osi, na Trnju, nalazi se Nacionalna i sveučilišna knjižnica te Učiteljski

fakultet, dok su u blizini osi u Donjem gradu smješteni Rudarsko-geološko-naftni fakultet,

Arhitektonski fakultet, Građevinski fakultet, Geodetski fakultet te Akademija likovnih umjetnosti.

Iako se ideja Sveučilišne osi javlja u svim planovima već više od pedeset godina, taj potez do danas nije

dovršen. Započeta Sveučilišna aleja – kada bude dovršena, odnosno povezana s Runjaninovom ulicom

na sjeveru i Slavonskom avenijom na jugu – predstavljat će funkcionalnu poveznicu čitavoga prostora

i napokon jasno definirati njegov urbani karakter, koji već obilježava sjeverni dio poteza. Taj potez

sjajno oslikava i različite faze zagrebačke urbanizacije. Njegov središnji dio čini cjelina stare

Sveučilišne knjižnice sa zgradama instituta, Botanički vrt i trokut Studentskog centra s vrlo

zanimljivom arhitekturom. Dijelovi toga sklopa danas su urbanistički nedorečeni i nepovezani zbog

neriješenih problema željezničke pruge, dok je Studentski centar u lošem stanju. Sve to zahtijeva

urbanističku razradu, kvalitetne projekte i ulaganja. Bude li to ostvareno, taj bi sklop trebao postati

središnji i najreprezentativniji dio zagrebačkoga Sveučilišta što bi mu, u smislu arhitektonskog

identiteta, neupitno moralo osigurati prepoznatljivost u europskoj mreži visokoškolskih institucija.

Potez od zgrade Sveučilišta do Botaničkog vrta svjedoči o povezanosti Sveučilišta i Grada u

oblikovanju reprezentativnoga perivojnog prospekta, koji ujedno ima obilježja urbanoga sveučilišnog

kampusa. Ta dvostruka funkcija daje tomu potezu poseban karakter i živost. Iako je gotovo potpuno

definiran, Sveučilište unutar njega nalazi mogućnosti za daljnji razvoj svojih sadržaja.

Tako više desetljeća prisutna ideja izgradnje velike sveučilišne Aule i drugih sadržaja na mjestu koje

danas zauzima Sveučilišna tiskara ponovno se aktualizirala mogućnošću preseljenja tiskare u prostor

Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj u ispražnjeni objekt vojnih radionica. U tome smjeru

započete su pripreme tijekom 2009. i 2010. godine. Pripremljen je prijedlog rješenja za smještaj tiskare

na novoj lokaciji te je osiguran dio sredstava za njezino preseljenje. Projekt još nije realiziran. Paralelno

s tim projektom načinjena je studija za novu knjižnicu Pravnoga fakulteta u dvorištu zgrade Trg

maršala Tita 3. Studija je predvidjela nekoliko katova knjižničnoga prostora, a u prizemlju i na prvome

katu prostore za kantinu, auditorije i seminare. Ovaj projekt bi se mogao realizirati uz pomoć EU

121

strukturnih fondova. Također su napravljene i arhitektonske analize dogradnje aule na zgradu

Sveučilišta te preliminaran program sadržaja. Za ovaj sadržaj biti će u 2011. pripremljen javni

arhitektonski natječaj. Izvadci iz ovih studija objavljeni su u knjizi „Zgrada Sveučilišta u Zagrebu –

postojanost i mijene“ (2010.) iz edicije Sveučilište i grad.

Tijekom 2009. dovršena je konačna verzija studije za novi prostor ADU za potrebe odsjeka za film,

televiziju i montažu koji bi bio smješten u adaptiranim prostorima skladišta Leksikografskog zavoda

„Miroslav Krleža“ u Frankopanskoj ulici. U prvoj polovini 2010. godine dogovoreni su uvjeti korištenja

navedenoga prostora. Prema prijedlogu ugovora ovaj bi prostor bio u dvadesetogodišnjem zakupu

Sveučilišta, odnosno ADU. Na temelju prijedloga Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa

Sveučilište je dio kreditnih sredstava namijenjenih Centru za umjetnička istraživanja prenamijenilo

za adaptaciju prostora Leksikografskog zavoda, zbog povećanih potreba Akademije dramskih

umjetnosti. Realizacija projekta očekuje se u narednome periodu, ali se zbog dobivanja suglasnosti

resornog Ministarstva oko načina korištenja prostora (javni natječaj) kasni s njegovom provedbom.

Godine 2009. započele su konzultacije s upravom FER-a oko rješavanja vlasničkih pitanja na parceli

sjeverno od zgrade fakulteta. Na markici u GUP-u rezerviranoj za javnu i društvenu namjenu nalaze se

dvije parcele u privatnome vlasništvu. Na toj lokaciji FER je zainteresiran za izgradnju novoga objekta

u koji bi se smjestili razvojni sadržaji na kojima bi se temeljila buduća intenzivna suradnja sa

gospodarstvom. S podrškom Grada i MZOŠ-a započeli su razgovori s vlasnicima zemljišta i traženja

mogućnosti oko mogućih zamjena djela parcela. U 2010. ovaj se proces usporio, ali se nadamo da će biti

okončan u 2011. Ovaj projekt prijavljen je za financiranje iz EU strukturnih fondova.

8.2.3. Sjever8.2.3. Sjever8.2.3. Sjever8.2.3. Sjeverni kampus ni kampus ni kampus ni kampus

Sjeverni kampus Sveučilišta prostire se od Medicinskoga fakulteta na Šalati prema sjeveru do Instituta

Ruđer Bošković. U smjeru sjever – jug ima oko 2 km, a u smjeru istok – zapad do 400 m. Položeni na

blagim zelenim padinama, ni zgrade ni okoliš nemaju strogi urbano-parkovni oblik poput središnjega

kampusa, a raspored je slobodniji i prilagođen topografskim značajkama tla.

Pretpostavke za potpuno ostvarenje sjevernoga kampusa preseljenje je klinika Medicinskoga fakulteta

sa Šalate na Rebro, smještaj Katoličko-bogoslovnoga fakulteta u Međubiskupijsko sjemenište na

Voćarskoj cesti i, napokon, gradnja novih fakultetskih zgrada. Kada se taj plan ostvari, uspostavit će se

kontinuirani slijed sveučilišnih sadržaja počevši od Medicinskoga i Stomatološkoga fakulteta na jugu,

preko Katoličko-bogoslovnoga fakulteta na Voćarskoj cesti do Horvatovca, gdje su smještene zgrade

Matematike, Fizike i Kemije, a u planu je gradnja zgrade Biologije, Geografije i Geologije, čime će se

dovršiti mini-kampus Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta. Prema sjeveru, nadalje, slijede Institut

za fiziku i Institut Ruđer Bošković koji sa sveučilišnim sadržajima čine prostornu, ali i funkcionalnu

cjelinu. Gradnjom nove zgrade Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta u susjedstvu, u Alagovićevoj

ulici, gdje se otprije nalazi botanički vrt toga fakulteta, područje kampusa proširuje se i prema zapadu.

Neposredno ispod botaničkog vrta Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta nalazi se Škola narodnog

zdravlja “Andrija Štampar” koja je sastavnica Medicinskoga fakulteta. Upotpunjenjem sadržaja

122

sjevernoga kampusa konceptualno se zaokružuju sadržaji posvećeni istraživanjima tijela, duha i

prirode.

Tijekom 2009. i 2010. intenzivno su se obavljali dogovori s različitim partnerima oko pretpostavki za

realizacije pojedinih dijelova sjevernoga kampusa (KBC Zagreb, Nadbiskupija, DORH, MZOŠ,

Središnji državni ured za upravljanje imovinom itd). Također su 2009. godine započele konzultacije

petero dekana sa sjevernoga kampusa oko rasporeda i optimizacije korištenja prostora, sadržaja i

opreme na sjevernome kampusu. U prvoj polovici 2010. toj su se koordinaciji pridružili i ravnatelji

IRB-a i IFS-a koji podržavaju koncept sjevernoga kampusa. Zajedničko je stajalište da sjeverni kampus

treba predstavljati, na temelju njegovih istraživačkih resursa i produktivnosti, središte izvrsnosti za

područje biomedicinskih i prirodnih znanosti, i to ne samo u Hrvatskoj već i u regiji. Indikator toga

potencijala bit će i projekt mapiranja istraživačke djelatnosti kod pojedinih fakulteta sjevernoga

kampusa.

Za nove Sveučilišne sadržaje u sjevernome kampusu načinjena je 2009. inicijalna prijava za strukturne

fondove EU, a tijekom 2010. započeta je priprema programa sadržaja. MZOŠ je 2010. iz prijavljenih

projekata podržao dovršetak izgradnje PMF-a i Biomedicinski istraživački centar BRA-ZAG u

ispražnjenim zgradama klinika na Šalati. Biomedicinski istraživački centar Zagreb kao sastavni dio

Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavljao bi stratešku platformu za jačanje i

usmjeravanje aktivnosti s područja prijenosa istraživačkih otkrića među već postojećim centrima

izvrsnosti koji imaju dugotrajnu suradnju na polju osnovnih i kliničkih neuroznanosti, regenerativne

medicine, malignih, kardiovaskularnih, autoimunih i drugih bolesti.

Godine 2010. započele su pripremne radnje za preseljenje Stomatološkoga fakulteta na Šalatu 7.

Nakon Odluke o preseljenju na tu lokaciju izvršene su pripremne radnje za arhitektonski natječaj

dogradnje objekta bivše Ortopedije, koji nužno treba adaptirati nakon iseljenja klinike na KBC Zagreb

(Rebro) u Kišpatićev u ulicu.

Prijedlog preseljenja Katoličkoga bogoslovnog fakulteta iz Vlaške ulice u Voćarsku ulicu pripremljen

je, ali do realizacije toga prijedloga tijekom 2009. i 2010. nije došlo. Konačna odluka velikoga kancelara

i rektora očekuje se u 2011. godini.

8.2.4. Istočni kampus8.2.4. Istočni kampus8.2.4. Istočni kampus8.2.4. Istočni kampus

Istočni kampus sastoji se od dviju prostornih cjelina. Njegov sjeverni dio čini teritorij uz istočnu

granicu parka Maksimira na kojem se nalaze Agronomski i Šumarski fakultet te polja koja fakulteti

obrađuju za potrebe nastave i istraživanja.

Tijekom 2009. postignut je dogovor s fakultetima da se umjesto obnove postojećeg restorana u

podrumu stare zgrade fakulteta izgradi novi koji bi omogućio višenamjensko korištenje. Lokacija za

novi restoran, koji bi u drugoj fazi imao i predavaonicu, prostor za udruge i deset soba za gostujuće

profesore i znanstvenike, određena je na sjevernome dijelu uz potok između paviljona Agronomskoga

123

fakulteta. U 2010. određena je lokacija, pripremljen je program za idejni projekt te su obavljeni

razgovori s Gradom Zagrebom. Također su provedene istražne radnje i prikupljena je potrebna

dokumentacija za konačno rješenje izgradnje studentskog restorana. Proveden je arhitektonski

natječaj za idejno rješenje te je izvršen izbor pobjedničkog rješenja. Odabrano je idejno rješenje studija

3LHD d.o.o. te se u narednome periodu očekuje izrada glavnoga i izvedbenoga projekta.

Borongaj

Južni dio čini novi znanstveno-obrazovni kampus Borongaj s tri jasne zone: sveučilišnom,

znanstvenom i zonom Studentskog centra (SC). U sveučilišnoj zoni planirane su zgrade za sedam

fakulteta (Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije,

Grafički fakultet, Tekstilno-tehnološki fakultet, Fakultet prometnih znanosti, Edukacijsko-

rehabilitacijski fakultet i Hrvatske studije), nadalje za središnju knjižnicu i središnji auditorij,

studentski dormitorij, znanstveni muzej, istraživačke centre i znanstveno-tehnološki park. U okviru

SC-zone nalaze se središnji restoran, tehnički pogoni te istočni sklop sveučilišnih športskih sadržaja

koji je komplementaran sa zapadnim sklopom u okviru športskoga kampusa na Savi. Znanstvena zona

u nadležnosti je Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a u njoj su zgrade državnih instituta

(Instituti društvenih znanosti, Državni hidrometeorološki zavod), agencije (CARNet, Bicro) i razvojni

inkubatori (Biocentar). Sjeverni i južni dio kampusa planira se povezati javnim zelenim potezom,

dijelom mudroga urbanog koncepta zelenih “prstiju” koji osiguravaju dotok svježeg zraka s

Medvednice u grad. Budući urbani razvoj trebao bi voditi računa o tim prirodnim pogodnostima.

U okviru teme održivosti Sveučilište u Zagrebu postalo je članom skupine ISCN (International

Suinstable Campus Network), kao jedno od ukupno 25 sveučilišta iz cijeloga svijeta koja razvijaju novi

kampus na principima održivosti. Delegacija Sveučilišta u Zagrebu sudjelovala na godišnjim

konferencijama u Laussane (Švicarska) i Šangaju (NR Kina). U Šangaju je prorektoru Baletiću

ponuđeno da preuzme dvogodišnje predsjedavanje jednom od triju radnih skupina.

U okviru planova da se na Borongaju pokrene osnivanje više sveučilišnih centara nastavljen je rad na

smjernicama i izradi programa za Centar za umjetnička istraživanja. Centar bi bio smješten u prostoru

bivšeg vojnog skladišta hrane, popularno nazvanim „umjetnički inkubator“. Prostorna studija

„umjetničkoga inkubatora“ odnosno njegovo idejno rješenje usklađeno je s programom Centra za

umjetnička istraživanja. Intenzivno se radilo i na razradi energetskog rješenja Centra za umjetnička

istraživanja te je pripremljen prijedlog energetike Centra, a na temelju kojeg je i prijavljen projekt.

Dogovor s Nadbiskupijom oko kupnje zemljišta na Horvatovcu za potrebe izgradnje novih objekata

Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta uključio je i izgradnju Duhovnog centra u Znanstveno-

učilišnom kampusu Borongaj, , , , što je uključeno u program urbanističkog natječaja za Borongaj.

Tijekom 2009. i 2010. provedeno i izrađeno je više studija i istražnih radova za Borongaj. Jedna od

ključnih jest studija energetike za kampus. U 2009. godini prorektor Baletić imenovao je radnu

ekspertnu skupinu sa zadatkom izrade energetske platforme za kampus Borongaj koja će usmjeriti

124

njegov razvoj prema suvremenim definicijama održivosti i osigurat da 2018. zadovolji zahtjevne

kriterije Europske unije u pogledu obnovljivih izvora energije. Radna je skupina završila s radom u

2010., a njezine su smjernice bile podloga za urbanistički natječaj.

Planiranje i programiranje sadržaja kampusa intenzivno se pripremalo analizirajući kampuse iz svijeta

te su održani brojni sastanci s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Gradom Zagrebom,

Hrvatskim željeznicama i drugim institucijama koje su nužne za razvoj projekta. Sve je to bilo

neophodno da se pripremi kvalitetan urbanistički program za urbanističko-arhitektonski natječaj koji

je raspisan u listopadu 2010. Prethodno raspisu natječaja strategija prostornog razvoja Sveučilišta i

programske odrednice za kampus Borongaj bile su prikazane i razmatrane u Gradskoj skupštini Grada

Zagreba na Odboru za prostorno uređenje i dobile su vrlo pozitivne ocjene.

Aktivan doprinos u pripremi natječaja uz Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa pružio je i Grad

Zagreb te sastavnice Sveučilišta u Zagrebu (Arhitektonski fakultet, Fakultet prometnih znanosti i

Geodetski fakultet) te brojni vanjski suradnici. Sveučilište je za provođenje urbanističko-

arhitektonskoga natječaja odabralo Udruženje hrvatskih arhitekata te je nakon provedenoga postupka

javne nabave potpisan Ugovor. Formiran je i ocjenjivački žiri natječaja u kojem su bili predstavnici

Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Grada Zagreba te Sveučilišta u Zagrebu. Za konzultante su

izabrani eminentni stručnjaci iz svijeta, koji su svojim aktivnim doprinosom osigurali izuzetnu

kvalitetu natječaja. Natječaj je zaključen u siječnju 2011., a rezultati su obznanjeni krajem toga mjeseca.

U proljeće 2010. na sastanku Povjerenstva za Borongaj ministar znanosti, obrazovanja i športa,

gospodin Radovan Fuchs, obznanio je svoju namjeru da uputi Vladi RH svoj prijedlog da se dio

Borongaja prenese u vlasništvo Sveučilišta u Zagrebu. Prepreka tomu bilo je nejasno stanje granične

linije Borongaja i plombe u zemljišnim knjigama. Rektorat je uz pomoć kolega s Geodetskoga

fakulteta izradio potrebne elaborate te se do kraja godine pripremila sva potrebna dokumentacija da se

uz pomoć DORH-a obavi u 2011. uredan upis vlasništva Borongaja na Republiku Hrvatsku, a zatim i

najavljen prijenos vlasništva na Sveučilište.

8.2.5. Varaždinski kampus8.2.5. Varaždinski kampus8.2.5. Varaždinski kampus8.2.5. Varaždinski kampus

Tijekom 2009. godine vođeni su razgovori s predstavnicima grada Varaždina vezano za budući kampus

i utvrđivanja njegove definitivne lokacije. Grad je Varaždin uz inicijalnu lokaciju koja je prihvaćena u

Planu prostornog razvoja Sveučilišta u Zagrebu ponudio lokaciju dijela vojarne u drugome dijelu grada

te prostor koji je bio namijenjen Autobusnomu kolodvoru. Nakon više sastanaka i razmatranja

predstavnici Sveučilišta zaključili su da je inicijalna lokacija uz rijeku Dravu, vjerojatno, najrealnija. U

2010. se pokazalo da i ta lokacija ima nesređeno vlasništvo. Paralelno s rješavanjem te situacije započele

su sveučilišne konzultacije o smjeru razvoja i kapacitetima varaždinskoga kampusa.

125

8.3. Gradnja i obnova fakultetskih zgrada Sveučilišta u Zagrebu8.3. Gradnja i obnova fakultetskih zgrada Sveučilišta u Zagrebu8.3. Gradnja i obnova fakultetskih zgrada Sveučilišta u Zagrebu8.3. Gradnja i obnova fakultetskih zgrada Sveučilišta u Zagrebu

Tijekom 2009. i 2010. godine nastavljena je gradnja i obnova fakultetskih zgrada primarno temeljem

sredstava iz kredita za kapitalnu izgradnju koji je osigurala Vlada RH. Krajem prosinca 2009. završilo je

trogodišnje razdoblje korištenja kredita. Sveučilište je zatražilo produženje njegova korištenja te je,

nakon nekoliko mjeseci pregovora, MZOŠ odobrio produžetak do kraja 2010. godine. Prekid u

korištenju kredita načinio je prekid i u građevinskim aktivnostima. Na kraju 2010. godine Sveučilište

je zatražilo dodatno produženje korištenja kredita. Sporije korištenje kreditnih sredstava pojavilo se

na stavkama gdje se nisu razriješili zemljišno-vlasnički odnosi na vrijeme (FBF, ALU, PMF) ili gdje je

trebalo postići dogovor s više društvenih subjekata (Borongaj, Stomatološki fakultet, PMF, KBF, ADU,

MA, KF).

8.3.1. Izgradnja novih i adaptacija postojećih objekata8.3.1. Izgradnja novih i adaptacija postojećih objekata8.3.1. Izgradnja novih i adaptacija postojećih objekata8.3.1. Izgradnja novih i adaptacija postojećih objekata

8.3.1.1. Muzička akademija8.3.1.1. Muzička akademija8.3.1.1. Muzička akademija8.3.1.1. Muzička akademija

U 2009. započeli su radovi na adaptaciji i dogradnji Muzičke akademije. Ugovor za izvođenje radova

potpisan je sa zajednicom ponuditelja tvrtka MEGRAD d.o.o. i Našička gradnja d.o.o. (članica Nexe

grupe). Prva faza obuhvatila je rušenje objekta do zgrade bivšega Ferimporta te iskop jame koja je

zahtijevala više od predviđenog vremena. Radovi se, uz neke manje izmjene, izvode prema projektu.

U 2010. godini zbog problema s likvidnošću tvrtke Megrad d.o.o. poslove izgradnje preuzima Našička

gradnja d.o.o.

8.3.1.2. Filozofski fakultet8.3.1.2. Filozofski fakultet8.3.1.2. Filozofski fakultet8.3.1.2. Filozofski fakultet

Nakon završetka nove knjižnice dio prostora u staroj zgradi je ispražnjen te je predviđena njihova

adaptacija i opremanje za potrebe izvođenja nastave. Fakultet je ove radove financirao iz vlastitih

sredstava.

8.3.1.3. Dogradnja Matematike Prirodoslo8.3.1.3. Dogradnja Matematike Prirodoslo8.3.1.3. Dogradnja Matematike Prirodoslo8.3.1.3. Dogradnja Matematike Prirodoslovnovnovnovno----matematičkog fakultetamatematičkog fakultetamatematičkog fakultetamatematičkog fakulteta

Provedena je I. faza dogradnje objekta Matematike Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta koja je

uključivala grube građevinske radove te II. faza koja je obuhvaćala zatvaranje objekta. Izvršene su

pripremne radnje za sljedeću fazu, ali se zbog nedostatnih financijskih sredstava nije izvjesna

posljednje faza dogradnje Matematike koja obuhvaća strojarske, elektroinstalacije te interijerske

radove kao i njezino opremanje.

8.3.1.4. Kineziološki fakultet8.3.1.4. Kineziološki fakultet8.3.1.4. Kineziološki fakultet8.3.1.4. Kineziološki fakultet

Nakon višekratnoga produljivanja najma Športskoj gimnaziji posljednjih nekoliko godina, u rujnu

2010., Športska gimnazija iselila je iz fakultetskoga prostora. Time je Fakultet vratio 1 800 m² prostora

126

koji mu je neophodan. Na temelju izrađenih projekata u srpnju 2010. započela je adaptacija prostora

koja je krajem godine i završena. Novi prostor stavljen je u funkciju Instituta za kineziologiju.

8.3.1.5. Studentski restoran Tekstilno8.3.1.5. Studentski restoran Tekstilno8.3.1.5. Studentski restoran Tekstilno8.3.1.5. Studentski restoran Tekstilno----tehnološkog fakultetatehnološkog fakultetatehnološkog fakultetatehnološkog fakulteta

Adaptiran je mali objekt, dvorišna zgrada u Prilazu Baruna Filipovića koji je u vlasništvu srednje škole

(Škola za tekstil, kožu i dizajn), a koji je Fakultet unajmio. Restoran veličine 150 m² namijenjen je

studentima, a prehrana je organizirana prijevozom iz Studentskog centra. Adaptacija i opremanje

izvršeni su sredstvima iz Državnoga proračuna i Kredita Sveučilišta u Zagrebu.

8.3.1.6. Kampus Borongaj8.3.1.6. Kampus Borongaj8.3.1.6. Kampus Borongaj8.3.1.6. Kampus Borongaj

U prostorima Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj izvršena je adaptacija dviju spavaonica, od

kojih je jedna namijenjena knjižnici Hrvatskih studija, a druga Centru za rehabilitaciju Edukacijsko-

rehabilitacijskoga fakulteta koji se ranije nalazio u Centru Slava Raškaj u Ilici 85. Ukupna brutto

površina ovih dviju spavaonica iznosi 1 600 m². Uz povećanje prostora za dvije sastavnice adaptiran je

prostor za knjižnicu Pravnoga fakulteta kao i prostor za Studentske udruge (Hrvatskih studija), koje

djeluju u Znanstveno-učilišnome kampusu Borongaj.

Fakultet prometnih znanosti završio je adaptaciju podrumskoga prostora objekta čija je obnova I. i II.

kata provedena u ranijem periodu. Započela je priprema projekta za adaptaciju prostora za Ekonomski

fakultet u čijem bi se prostoru trebala održavati nastava stručnih studija.

U skladu s prostornim proširenjem izvršeno je pojačanje i nova instalacija elektroenergetskoga

priključka za dva objekta, a u pripremi je nastavak uvođenja VOIP telefonije za Fakultet prometnih

znanosti i Edukacijsko- rehabilitacijski fakultet, dok je za Hrvatske studije VOIP telefonija izvedena u

2008. godini.

8.4. Arhitektonske studije8.4. Arhitektonske studije8.4. Arhitektonske studije8.4. Arhitektonske studije

8.4.1. Studija 8.4.1. Studija 8.4.1. Studija 8.4.1. Studija prostornih standardaprostornih standardaprostornih standardaprostornih standarda

Prvu verziju studije Analiza prostornih standarda znanstveno-nastavnih ustanova izradio je

Arhitektonski fakultet 2005. (autor: Boris Koružnjak), a kako se pokazala potreba njezine revizije i

dopune za potrebe izrade arhitektonskih programa i utvrđivanja investicijskih vrijednosti, 2009.

naručeno je revidirano i prošireno izdanje studije u čijem je radu sudjelovao doc. mr. sc. Boris

Koružnjak i prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić.

127

8.4.2. Studija energetske učinkovitosti Filozofskog fa8.4.2. Studija energetske učinkovitosti Filozofskog fa8.4.2. Studija energetske učinkovitosti Filozofskog fa8.4.2. Studija energetske učinkovitosti Filozofskog fakultetakultetakultetakulteta

U jesen 2010. prikazani su rezultati studije energetske učinkovitosti zgrade Filozofskog fakulteta koju

je izradila skupina stručnjaka iz Zagreba i Londona. Analize su pokazale da je potrošnja energije u

staroj zgradi nezadovoljavajuća te da bi se investicija u njezinu rekonstrukciju isplatila u razumnome

vremenu. Dodatni poticaj za razmatranje ovakvih zahvata su i penali koje nameće EU u odnosu na

emisiju CO2.

Na temelju ovoga primjera sačinjena je gruba projekcija troškova i ušteda koje bi imalo Sveučilište

imalo za svojih 450 000 m² izgrađene površine ako bi se izveli potrebni zahvati, odnosno kakvi bi bili

penali ako ne bi ništa učinilo. Rezultati su prikazani na sastanku dekana u prosincu 2010. godine.

8.5. Centri Sveučilišta u Zagrebu8.5. Centri Sveučilišta u Zagrebu8.5. Centri Sveučilišta u Zagrebu8.5. Centri Sveučilišta u Zagrebu

Poslijediplomsko središte Dubrovnik važan je prostorni resurs Sveučilišta za nastavu i međunarodnu

suradnju. U razdoblju 2009. - 2010. izrađena je cjelovita studija interijera objekta u Dubrovniku,

usvojen je novi prijedlog rješenja položaja dizala (prema sugestiji konzervatora) te je završen projekt

zalogajnice. Pripremljen je i projekt TCR dvorane, koja će se izvoditi u suradnji s CARNet-om.

Tijekom 2009. i 2010. godine sačinjen je program rada Hrvatskoga pčelarskog centra te planovi i

procjene troškova obnove i izgradnje objekata na Žumberku. Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu

usvojen je Pravilnik te Statut o radu Centra za regionalni razvoj, a u sklopu kojega je prijedlog za

djelovanje Hrvatskoga pčelarskog centara. To je podloga za započinjanje aktivnosti na Sveučilišnome

posjedu u Mrzlome Polju na Žumberku.

8.6. Obnova graditeljskog nasljeđa8.6. Obnova graditeljskog nasljeđa8.6. Obnova graditeljskog nasljeđa8.6. Obnova graditeljskog nasljeđa

Sveučilište je u 2009. i 2010. nastavilo s aktivnostima oko obnove pojedinih objekata koji predstavljaju

graditeljsko nasljeđe i zaštićeni su kulturni spomenici.

U 2009. godini, povodom 340. obljetnice osnutka Sveučilišta u Zagrebu, završena je i druga faza

uređenja prostora Rektorata koja je obuhvatila i obnovu Aule. Aula je uređena i opremljena da može

prihvatiti različita događanja: sastanke senata, svečane sjednice, okrugle stolove i predavanja.

U navedenome razdoblju ugovoreni su radovi obnove Francuskoga paviljona u Studentskom centru u

Zagrebu. Studija obnove s izvedbenim troškovnikom proširena je zbog dodatnih zahvata za koje se u

prvoj fazi izrade studije nije znalo, radovi su u tijeku. Zbog izmjena koje su se u tijeku radova pokazale

neophodnima izvođenje radova produžilo se u odnosu na početno zadane rokove.

128

8.7. Financiranje prostornog razvoja8.7. Financiranje prostornog razvoja8.7. Financiranje prostornog razvoja8.7. Financiranje prostornog razvoja

8.7.1. Kreditna sredstva8.7.1. Kreditna sredstva8.7.1. Kreditna sredstva8.7.1. Kreditna sredstva

Kreditna sredstva u 2009. i 2010. trošena su uglavnom planiranom dinamikom. Iskorištenje kredita

do kraja godine (Tablice realizacije). Kako se sredstva nisu potrošila u cijelosti, od Ministarstva

znanosti, obrazovanja i športa zatraženo je produženje kredita do kraja 2010., odnosno krajem 2010.

pripremljen je novi prijedlog za produženje u 2011. godinu.

Analiza stanja provedena u prosincu 2010. pokazala je da je od ukupnih kreditnih sredstava isplaćeno

tek 59,67 %. Po stavkama kredita to je iznosilo: I Završetak gradnje 55,52 %, II Preseljenje na Borongaju

75,15 %, III Sanacije, adaptacije i dogradnje 73,13 %, IV a) Nova gradnja Borongaj 10,22 %, IV b) Ostalo –

(projektiranja i otkup zemljišta za PMF) nije korišteno.

Dio sredstava kredita namijenjen projektiranju novih zgrada fakulteta na Borongaju nije mogao biti

iskorišten dok se ne izradi urbanistički plan kampusa na temelju javnoga urbanističkog natječaja koji

je u pripremi. Projektiranje ostalih zgrada fakulteta na različitim lokacijama u gradu također je na

čekanju dok se ne riješe vlasnički odnosi na pripadajućim parcelama.

129

130

8.7.2.8.7.2.8.7.2.8.7.2. Proračunska sredstva Proračunska sredstva Proračunska sredstva Proračunska sredstva

Na prijedlog Odbora za proračun proveden je novi način financiranja poslova vezanih uz tekuće i

investicijsko održavanje. Dio sredstava raspoređen je temeljem broja kvadrata (prostora) koje

sastavnica ima te je određeni iznos sredstava fakultetima dodijeljen u obliku mjesečnih rata. Dio

sredstava raspodijeljen je za konkretne potrebe koje sastavnice imaju, a na temelju ranije utvrđenih

prioriteta. Prijedlog raspodjele sredstava ne temelju pristiglih zahtjeva definiralo je Povjerenstvo za

donošenje prostornog i investicijskog plana.

U 2009. godini ukupni iznos namijenjen tekućem i investicijskom održavanju od 22.821.021,00 kuna,

od čega je 8.079.105,00 kuna dodijeljeno sastavnicama za povećanje troškova poslovanja, a preostali

iznos prema njihovim prioritetnim potrebama. Prijedlog je usvojen na Senatu, te su tijekom godine

sredstva utrošena prema toj raspodjeli. Slijede veći zahvati koji su financirani iz sredstava tekućega i

investicijskoga održavanja: zamjen dijela prozora na zgradi AGG-a, dogradnja zgrade Matematike

Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, adaptacija velike dvorane na Farmaceutsko- biokemijskome

fakultetu, adaptacija Aule Sveučilišta u Zagrebu te brojne sanacije zgrada, instalacija i ostaloga.

Isti način raspodjele sredstava tekućega i investicijskoga održavanja primijenjen je za sredstva u 2010.

godini. Na prijedlog Povjerenstva za donošenje prostornog i investicijskog plana određen je ukupni

131

iznos koji je namijenjen za te svrhe u iznosu od 7. 525.788,00 za namjensko korištenje.. Zahvati koji su

bili odobreni su nastavak zamjene prozora za zgradi AGG-a, ugradnja dizala na Hrvatskim studijima,

adaptacije prostora nakon iseljenja u knjižnicu za Filozofski fakultet, uređenje prostora (kabineti i

dvorane) Fakulteta političkih znanosti, sanacija krovišta Učiteljskoga fakulteta, sanacija dizala na

Pravnome fakultetu (Trg maršala Tita 3) te ostale manje i hitne sanacije.

8.7.3.8.7.3.8.7.3.8.7.3. Razvojni projektiRazvojni projektiRazvojni projektiRazvojni projekti

Rezultati planiranja i aktivnoga uključivanja na odgovarajuće natječaje za projekte trebali bi omogućiti

investicije, širenje kapaciteta kao i razvoj prostorne infrastrukture Sveučilišta u Zagrebu.

U lipnju 2009. godine Sveučilište u Zagrebu pripremilo je četrnaest (14) prijedloga projekata za

moguće financiranje iz Strukturnih fondova EU-a:

REDNI REDNI REDNI REDNI

BROJBROJBROJBROJ NAZIV PROJEKTANAZIV PROJEKTANAZIV PROJEKTANAZIV PROJEKTA LOKACIJALOKACIJALOKACIJALOKACIJA

VRIJEDNOST VRIJEDNOST VRIJEDNOST VRIJEDNOST

PROJEKTA/eurPROJEKTA/eurPROJEKTA/eurPROJEKTA/eur

1 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU -

KAMPUS BORONGAJ

KAMPUS BORONGAJ,

Borongajska bb, Zagreb,

Hrvatska

70.000.000,00

2

ZNANSTVENI I

TEHNOLOŠKO-

ISTRAŽIVAČKI PARK

SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

KAMPUS BORONGAJ,

Borongajska bb, Zagreb,

Hrvatska

40.000.000,00

132

3 CENTAR ZA UMJETNIČKO

ISTRAŽIVANJE

KAMPUS BORONGAJ,

Borongajska bb, Zagreb,

Hrvatska

5.000.000,00

4 SVEUČILIŠNI RAČUNSKI

CENTAR - Srce II

KAMPUS BORONGAJ,

Borongajska bb, Zagreb,

Hrvatska

5.000.000,00

REDNI REDNI REDNI REDNI

BROJBROJBROJBROJ NAZIV PROJEKTANAZIV PROJEKTANAZIV PROJEKTANAZIV PROJEKTA LOKACIJALOKACIJALOKACIJALOKACIJA

VRIJEDNOST VRIJEDNOST VRIJEDNOST VRIJEDNOST

PROJEKTA/eurPROJEKTA/eurPROJEKTA/eurPROJEKTA/eur

5

SPORTSKI I EDUKACIJSKI

SADRŽAJI NA KAMPUSU

BORONGAJ I

KINEZIOLOŠKOM

FAKULTETU SVEUČILIŠTA U

ZAGREBU

KAMPUS BORONGAJ,

Borongajska bb i Kineziološki

fakultet - Horvaćanski zavoj

15, Zagreb, Hrvatska

30.000.000,00

6

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU -

BIOMEDICINSKI

ISTRAŽIVAČKI CENTAR

ZAGREB (BRA-ZAG)

Šalata, Zagreb, Hrvatska 29.000.000,00

7 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU -

STOMATOLOŠKI FAKULTET Šalata, Zagreb, Hrvatska 15.000.000,00

8

SJEVERNI KAMPUS

PRIRODOSLOVNO-

MATEMATIČKOG

FAKULTETA I BOTANIČKI

VRT

Horvatovac i Marulićev trg 9A,

Zagreb, Hrvatska 40.000.000,00

9

DOGRADNJA ZGRADE

REKTORATA I PRAVNOG

FAKULTETA SVEUČILIŠTA U

ZAGREBU

Trg maršala Tita 14 i Trg

maršala Tita 3, Zagreb,

Hrvatska

5.000.000,00

10

NOVA ZGRADA

FAMACEUTSKO -

BIOKEMIJSKOG FAKULTETA

Alagovićeva i Zmajevac,

Zagreb, Hrvatska

15.000.000,00

11

KAMPUS AKADEMIJE

LIKOVNIH UMJETNOSTI

SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Ilica 85 i Ilica 83, Zagreb,

Hrvatska 7.000.000,00

12 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU -

KAMPUS VARAŽDIN

Pavlinska 2, Varaždin,

Hrvatska 17.000.000,00

133

13

STUDENTSKI CENTAR

SVEUČILIŠTA U ZAGREBU -

REKONSTRUKCIJA

KULTURNIH SADRŽAJA

Savska 25, Zagreb, Hrvatska 10.000.000,00

14 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU -

REGIONALNI CENTRI

Vukovar, Žumberak-Mrzlo

Polje, Motovun, Islam Grčki,

Dubrovnik, Hrvatska

5.000.000,00

Nakon godinu dana MZOŠ je obavijestio Sveučilište u Zagrebu da se na indikativnoj listi projekata

nalaze tri projektna prijedloga Sveučilišta u Zagrebu:

� Kampus Borongaj, I. Faza;

� Sjeverni kampus Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta;

� Biomedicinski istraživački centar Zagreb (BRA-ZAG).

Za tri navedena projekta Sveučilište je bilo obvezatno razraditi pregled i vremenski tijek aktivnosti

s ciljem da ovi projekti budu spremni za početak financiranje u 2012., odnosno 2013.

ZAKLJUČAKZAKLJUČAKZAKLJUČAKZAKLJUČAK

U protekle dvije godine brojne su aktivnosti oko adaptacija, sanacija i dogradnji sveučilišnih zgrada

završene te intenzivirana izgradnja nove zgrade Muzičke akademije. Priprema dokumentacije za

sljedeći ciklus gradnje je u tijeku. Mnogi od navedenih projekata mogli su se brže realizirati da nisu

bili opterećeni nerješenim imovinskim pitanjima. Stoga je uprava Sveučilišta tijekom 2010.

započela razgovore s Državnim odvjetništvom RH oko suradnje u rješavanju imovinsko-pravnoga

statusa za sastavnice koje imaju djelomično riješen pravni status i za sastavnice koje nemaju riješen

imovinsko-pravni status. Najveći dio ovih poslova trebalo bi riješiti tijekom 2011. i 2012.

Razvoj Sveučilišnih kampusa na temelju strategije tj. njezinih smjernica iz 2007. jedna je od osnovnih

zadaća prostornog razvoja Sveučilišta u Zagrebu. Temeljem provedenoga urbanističko arhitektonskog

natječaja za ZUK Borongaj treba se pristupiti izradi urbanističkoga plana koji je polazište za bilo kakve

daljnje aktivnosti razvoja Borongaja. Očekuje se aktivno sudjelovanje Grada Zagreb u planiranim

aktivnostima. Jedan od prioriteta za rješavanje ZUK Borongaj je i rješavanje vlasničkih odnosa između

MORH-a i MZOŠ-a te prijenos vlasništva dijela Borongaja na Sveučilište u Zagrebu.

Izgradnja restorana Agronomskoga i Šumarskoga fakulteta blizu je finalizacije i njegova se izgradnja

očekuje do konca 2012., što će trajno oplemeniti i poboljšati kvalitetu studiranja u tome dijelu

istočnoga kampusa.

134

Središnji Kampus ima nekoliko važnih tema koje kratkoročno treba riješiti, a to su izgradnja objekta za

FER u suradnji s privatnim investitorom po principu JPP-a, rješavanje prostora za ADU u

Frankopanskoj ulici za što su sredstva osigurana iz kredita Sveučilišta u Zagrebu te osiguranje prostora

u okviru Studentskog centra za novi studij plesa koji bi trebao započeti akademske godine 2012./2013.

Dugogodišnji problemi vezani uz nedostatak prostora Muzičke akademije trebali bi konačno završiti

izgradnjom objekta na Trgu maršala Tita, a objekt bi trebao biti završen u 2012. Veliki problem koji

predstoji jest osigurati sredstva za završetak gradnje i opremanje objekta.

Sjeverni Kampus strateški je vrlo važan za SuZ, stoga je već dugi niz godina prioritet kupnja zemljišta

od Crkve za potrebe PMF-a jerbi se izgradnjom novoga objekta, konačno, prostorno zaokružio PMF na

jednoj lokaciji. U sklopu sjevernoga kampusa predstoji preseljenje Klinike za dermatologiju i

ortopediju na Rebro čime bi se oslobodili kapaciteti za Medicinski fakultet i njegove nove potrebe te bi

se riješilo pitanje preseljenja Stomatologije čiji je položaj i kapacitet u Gundulićevoj ulici nedovoljan i

neadekvatan. Sjeverni kampus trebao bi dobiti još jednu sastavnicu, a to je Farmaceutsko-biokemijski

fakultet čija se gradnja očekuje na Zmajevcu, nakon završetka rješavanja vlasništva zemljišta i

projektiranja nove zgrade. Finalizacija dogradnje i njezino opremanje za potrebe matematičkoga

odsjeka PMF-a očekuje se također u 2012.

U narednome razdoblju potrebno je intenzivirati izradu programa za razvoj Sveučilišnoga kampusa u

Varaždinu. Nakon višegodišnjih razgovora s gradskom upravom potrebno je okončati dogovor i

utvrditi lokaciju kampusa koja će veličinom biti primjerena te pravno-imovinski čista. U tome smislu

Sveučilište je zainteresirano za lokaciju bivše vojne pekare koja je u neposrednome susjedstvu

studentskoga doma i budućeg restorana.

Za dio navedenih aktivnosti vezanih uz kapitalne aktivnosti sredstva su osigurana iz kredita

Sveučilišta u Zagrebu, a dio aktivnosti se planira iz strukturnih fondova.

8.8. Ured za odnose s javnoš8.8. Ured za odnose s javnoš8.8. Ured za odnose s javnoš8.8. Ured za odnose s javnošću i posebni projekti Sveučilišta u Zagrebu ću i posebni projekti Sveučilišta u Zagrebu ću i posebni projekti Sveučilišta u Zagrebu ću i posebni projekti Sveučilišta u Zagrebu

8.8.1. Obilježavanje 340. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu8.8.1. Obilježavanje 340. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu8.8.1. Obilježavanje 340. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu8.8.1. Obilježavanje 340. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu 2009. godine svečano je obilježilo 340 godina svoga osnutka.

Projekt obilježavanja ove važne obljetnice obuhvatio je niz aktivnosti i događanja u organizaciji

Rektorata u koje je bio uključen i velik broj sastavnica te studenata Sveučilišta.

U travnju je održana 13. smotra Sveučilišta pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i

Grada Zagreba na kojoj se predstavilo oko 80 sudionika, a posjetilo ju je preko 15 000 posjetitelja.

U svibnju je u Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj u organizaciji Rektorata, Studentskog centra

te Hrvatskih studija, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i Fakulteta prometnih znanosti održana

135

prva sveučilišna Kampusijada, namijenjena maturantima i studentima. Tom je prigodom održan Dan

otvorenih vrata svih triju sastavnica, sportske igre studenata i profesora te koncert studentskih grupa.

U lipnju je dodijeljen počasni doktorat najistaknutijem predstavniku hrvatske filmske umjetnosti u

svijetu, Branku Lustigu za umjetnička i producentska ostvarenja kao i za dugogodišnje društveno

djelovanje na dobrobit Hrvatske te promidžbu hrvatske kulture i umjetnosti.

U istom mjesecu održana je i svečana dodjela Rektorovih nagrada za studentske radove i umjetnička

ostvarenja studenata u ak. god. 2008./2009.

U srpnju je u Umjetničkom inkubatoru u Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj svečano

predstavljena zajednička inicijativa Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i

Sveučilišta u Zagrebu za pokretanje razvojnoga projekta Sveučilišni namještaj. U okviru toga projekta

aktivirat će se svi kreativni i stručni potencijali Sveučilišta u oblikovanju namještaja za vlastite

potrebe, ali i za potrebe cijele akademske zajednice te ostalih odgojno-obrazovnih institucija.

Sveučilišna vrtna zabava održana je u rujnu u Botaničkome vrtu Prirodoslovno-matematičkoga

fakulteta. Vrtnom je zabavom, uz 340. obljetnicu Sveučilišta, svečano obilježeno i 90 godina

Agronomskoga fakulteta ,Veterinarskoga fakulteta i tehničkih fakulteta te 120 godina Botaničkog vrta.

Predstavnicima akademske zajednice i gostima pridružili su se i doktori znanosti Sveučilišta u Zagrebu

promovirani istoga dana na svečanim promocijama doktora znanosti u Hrvatskome narodnom

kazalištu.

Svečanom sjednicom Senata održanom 3. studenoga 2009. u novouređenoj auli Rektorata prigodno je

obilježen Dan Sveučilišta u Zagrebu. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš predstavio

je aktivnosti Sveučilišta u proteklome razdoblju te su dodijeljene nagrade i priznanja studentima,

profesorima i zaposlenicima Sveučilišta. Redovitim profesorima Sveučilišta u Zagrebu koji su

umirovljeni u akademskoj godini 2008./2009. dodijeljene su spomen-medalje.

U prosincu 2009. studenti Muzičke akademije, Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih

umjetnosti te Tekstilno-tehnološkoga fakulteta izveli su operu Čarobna frula W. A. Mozarta. Svečana

izvedba opere u povodu 340. obljetnice Sveučilišta održana je u Koncertnoj dvorani Vatroslava

Lisinskog. Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika u listopadu 2010. svim je sastavnicama sudionicama

toga projekta dodijelilo diplomu Milka Trnina.

Projekt definiranja vizualnoga identiteta koji je započeo u ožujku 2008. godine nastavljen je i tijekom

2009. Radna skupina provela je nekoliko istraživanja: o povijesnim aspektima identiteta Sveučilišta u

Zagrebu, o aktualnom stanju u polju vizualne komunikacije te istraživanje o percepciji (imidžu)

Sveučilišta u Zagrebu iz perspektive hrvatske javnosti, sveučilišnih nastavnika, studenata i

potencijalnih studenata. Na temelju tih istraživanja izrađen je Nacrt komunikacijske strategije

Sveučilišta u Zagrebu, a novi standardi vizualnoga identiteta Sveučilišta u Zagrebu definirani su

Priručnikom osnovnih grafičkih standarda. U ovoj obljetničkoj godini redizajniran je grb Sveučilišta,

136

izrađen je i novi logotip te posebna UNIZG tipografija. Tijekom 2010. započela je implementacija

vizualnoga identiteta na sastavnice u skladu s Priručnikom grafičkih standarda za sastavnice.

Tijek cijeloga projekta kao i njegovi rezultati i dokumenti bit će prikazani u zborniku znanstvenih

radova Identitetski sustav (brend) Sveučilišta u Zagrebu koji je u završnoj fazi pripreme. Za projekt

definiranja vizualnoga identiteta Sveučilišta u Zagrebu Radna je skupina primila Posebno priznanje

rektora koje je dodijeljeno u povodu Dana sveučilišta, 3. studenoga 2010.

U povodu obilježavanja 340. obljetnice Sveučilišta te ujedno i 150. obljetnice same zgrade Sveučilišta

pripremljena je monografija Zgrada Sveučilišta u Zagrebu – postojanost i mijene. Monografija je

tiskana u listopadu 2010.

U 2009. pokrenut je projekt Zagreb – Sveučilišni grad u suradnji s Gradom Zagrebom, Studentskim

centrom i Sveučilišnim računskim centrom. Projekt uključuje osmišljavanje i brendiranje postojećih i

novih sveučilišnih prostora u gradu Zagrebu u svrhu stvaranja prepoznatljivog identiteta Sveučilišta i

naglašavanja njegove trajne i neraskidive povezanosti s Gradom u prostornome , ali i u duhovnome te

intelektualnome smislu. U okviru projekta osmišljena je i tiskana brošura na engleskome jeziku

Zagreb – the University City, a Sveučilište je, zajedno sa Srcem, prijavilo i projekt Internetska mapa

Sveučilišta u Zagrebu (UNIZGiMAP) na natječaj za Fond za razvoj za ak. god. 2009./2010. Ovaj bi

projekt, osim digitalnog mapiranja svih lokacija i prostora Sveučilišta, uključio i izradu mrežne i

iPhone aplikacije koja bi svakodnevno generirala podatke o događanjima na Sveučilištu poput tribina,

137

okruglih stolova, predavanja, kulturnoga programa (studentskih predstava i koncerata) te ostalih

aktivnosti od značaja i interesa za studente i akademsku zajednicu, no i za posjetitelje Sveučilišta,

građane i ostalu zainteresiranu publiku.

Nadalje, jedan od ciljeva projekta Zagreb – Sveučilišni grad preobrazba je Odjela za kulturu

Studentskog centra u Sveučilišni kulturni centar. Taj segment uključuje suradnju s Uredom za

strategijsko planiranje i razvoj grada, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa vezano uz obnovu

prostora Studentskog centra kao i suradnju s ADU, ALU, MUZA, TTF, Arhitektonskim fakultetom i

Studijem dizajna na integraciji djelatnosti, interdisciplinarnosti programa i produkcije te zajedničkom

korištenju navedenih prostora. Projekt će također uključiti osmišljavanje i brendiranje novouređena

prostora Sveučilišnoga kulturnog centra kao prepoznatljia sveučilišnog prostora, promoviranje

izložbeno-prodajnoga prostora, Sveučilišne škrinjice u prostoru knjižare Studentskog centra (ugao

Savske ulice) te brendiranje i promociju obnovljenoga Francuskog paviljona kao sveučilišnoga

izložbenog prostora.

Razvoju i ostvarenju ovoga projekta značajno je pridonio gostujući američki profesor Laurence

Moneta, Vice President for Student Affairs, Duke University, koji je u okviru Fulbright stipendije

proveo četiri mjeseca (listopad 2009. – siječanj 2010.) na našem sveučilištu. Ova uspješna suradnja

nastavljena je studijskim boravkom Lucie Brajković, stručne suradnice za posebne projekte, na Duke

University u Sjevernoj Karolini (SAD) u trajanju od šest tjedana (kolovoz – rujan 2010.). Cilj je ovoga

studijskog boravka bio upoznati i istražiti organizacijske, upravljačke, političke i logističke sustave i

strukture koje osiguravaju funkcioniranje sveučilišta, strategije promocije i brendiranja sveučilišta,

strategije planiranja i upravljanja kampusom, studentske centre i servise, alumni odnose te

međuinstitucijsku suradnju. U rujnu je Duke University posjetila i Uprava Sveučilišta u Zagrebu –

prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, rektor, prof. dr. sc. Bojan Baletić, prorektor za prostorno planiranje i

međuinsitucijsku suradnju te prof. dr. sc. Ksenija Turković, prorektorica za pravna pitanja i

međunarodnu suradnju. Uspostavljena suradnja nastavljena je tijekom 2010. godine te proširena na

razna područja poput strateškoga planiranja kampusa, reorganizacije studentskih servisa i mnoga

druga.

Ova je značajna godina jer je, osim mnogim događanjima, obilježena i adaptacijom te uređenjem

prostora u Rektoratu. U potpunosti je renovirana Aula te su u njoj izloženi portreti bivših rektora. U

hodnicima Rektorata, na osvijetljenim zidnim panoima, postavljena je izložba fotografija Pogled u

Sveučilište. Izložba prikazuje studente Sveučilišta u Zagrebu u karakterističnim okruženjima u kojima

uče ili stvaraju.

U suradnji s Rektoratom obljetnicu su obilježile i sve sastavnice postavivši na svoje zgrade banere s

novim grbom Sveučilišta te za ovu priliku posebno dizajniranim logotipom.

138

8.8.2. 8.8.2. 8.8.2. 8.8.2. Aktivnosti i Aktivnosti i Aktivnosti i Aktivnosti i događanja u 2010. godinidogađanja u 2010. godinidogađanja u 2010. godinidogađanja u 2010. godini

Ove su godine iznimno održane dvije Smotre Sveučilišta u Zagrebu, jedna u siječnju, a druga u

studenome. Smotre su održane pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i Grada

Zagreba. Na svakoj od njih predstavilo se oko 80 sudionika, svaku manifestaciju posjetilo je preko 15

000 posjetitelja. Za obje Smotre tiskani su vodiči za studente i programske knjižice, a snimljen je i

kratak promotivni film namijenjen budućim studentima.

U travnju je u izvedbi triju akademija Sveučilišta u Zagrebu, Tekstilno-tehnološkoga fakulteta te

Studija dizajna pri Arhitektonskome fakultetu svečano izveden oratorij Ivan Grozni Sergeja

Prokofjeva u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

U lipnju je na Akademiji likovnih umjetnosti raspisan natječaj za najbolje likovne radove za Galeriju

Rektorata. Krajem listopada odabrano je pet najboljih radova koji su nagrađeni novčanim nagradama

te priznanjima rektora. Radovi su izloženi u prostorima Rektorata.

Svečane dodjele Rektorovih nagrada za studentske radove/umjetnička ostvarenja studenata ak. god.

2009./2010.održane su 2. srpnja.

U srpnju i rujnu održane su tri svečane promocije doktora znanosti u Hrvatskome narodnom

kazalištu. Nakon rujanske promocije istoga je dana održana sada već tradicionalna vrtna zabava

Sveučilišta u Botaničkome vrtu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta.

Počasni doktorat u listopadu ove godine dodijeljen je prof. dr. sc. Zdenku Rengelu sa Sveučilišta

Western Australia (Perth, Australija) za doprinose temeljnim i primijenjenim znanjima u području

biljne biologije/biotehnologije. Svečanost je održana u novouređenoj Auli Rektorata.

Svečanom sjednicom Senata održanoj 3. studenoga obilježen je Dan Sveučilišta u Zagrebu. Rektor

Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš predstavio je aktivnosti Sveučilišta u proteklome

razdoblju te su dodijeljene nagrade i priznanja studentima, profesorima i zaposlenicima Sveučilišta.

Redovitim profesorima Sveučilišta u Zagrebu koji su umirovljeni u akademskoj godini 2009./2010.

dodijeljene su spomen-medalje.

Od 2. do 6. studenoga održan je Tjedan Sveučilišta u Zagrebu. Partner Sveučilištu bio je Grad Zagreb, a

u okviru Tjedna održana su razna događanja: prijem rektora za studente športaše, Dan Sveučilišta u

Zagrebu, 15. smotra Sveučilišta u Zagrebu, promocija monografije Zgrada Sveučilišta u Zagrebu -

postojanost i mijene, okrugli stol Studenti s invaliditetom na Sveučilištu u Zagrebu – vertikala

obrazovanja, teškoće i mogućnosti te Dani otvorenih vrata nekih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.

Tijekom 2010. Ured za odnose s javnošću pružio je potporu i sastavnicama Sveučilišta u organizaciji

raznih događanja.

139

8.8.3. 8.8.3. 8.8.3. 8.8.3. Odnosi s medijimaOdnosi s medijimaOdnosi s medijimaOdnosi s medijima

Ured za odnose s javnošću u 2009. i 2010. godini nastavio je rad na jačanju komunikacije i bolje

suradnje s predstavnicima medija na temelju ciljeva i ishodišta Tempus projekta Establishment of PR

Offices at Croatian Universities, kojem je Sveučilište u Zagrebu bilo koordinator.

Kao i u prethodnoj godini, tijekom 2009. i 2010. nastavljena je praksa svakodnevnoga brzog i

učinkovitog odgovaranja na novinarske upite kao i veća aktivnost u pripremi press materijala i

priopćenja. Ured je na dnevnoj bazi organizirao nastupe i sudjelovanja rektora i prorektora Sveučilišta

u Zagrebu u programima radijskih i televizijskih emisij, te koordinirao susrete Uprave s

predstavnicima tiskovnih, radijskih i televizijskih medija te mrežnih portala. Ured je redovito

organizirao konferencije za novinare, predstavnici medija pozivani su na sva javna događanja

Sveučilišta, a rektor i prorektori često su davali intervjue.

U svrhu boljega informiranja javnosti o radu sveučilišnih tijela, zaključcima Senata te novim

aktivnostima i inicijativama Sveučilišta u prosjeku su svakog mjeseca održane tri press konferencije,

novinari su u prosjeku šest puta mjesečno pratili javna događanja na Sveučilištu te im je u istome

periodu proslijeđeno najmanje deset priopćenja. Rektor i prorektori su gotovo svakoga dana davali

izjave ili nastupali u medijima, a uz priopćenja i ostale press materijala, Ured je novinarima dio

informacija plasirao upućivanjem na mrežnu stranicu Sveučilišta. Ured za odnose s javnošću redovito

je izvještavao javnost i o novim inicijativama svih ureda Rektorata. U 2009. i 2010. godini u prosjeku je

o Sveučilištu u Zagrebu mjesečno u tiskovinama plasirano oko 200 članaka te 85 radijskih i 38

televizijskih objava.

Tijekom 2009. i 2010. znatno se intenzivirala suradnja Ureda za odnose s javnošću sa sastavnicama na

poslovima komunikacije s medijima. Sukladno potrebama koju su u pogledu ovog dijela PR aktivnosti

iskazali pojedini dijelovi Sveučilišta Ured je u prosjeku četiri puta mjesečno dekanima, nastavnicima i

djelatnicima fakulteta i akademija pomagao u plasiranju različitih informacija u javnost. Posebno

značajna suradnja na ovome području ostvarena je s istraživačima Sveučilišta u Zagrebu vezano uz

medijsku promociju njihovih međunarodnih i domaćih projekata i drugih aktivnosti.

U okviru kriznoga komuniciranja tijekom i nakon studentskih prosvjeda, u razdoblju od sredine

travnja do kraja svibnja 2009. godine, Ured za odnose s javnošću organizirao je pet konferencija za

novinare te pripremio i plasirao dvadesetak priopćenja, otvorenih pisama i ostalih press materijala.

Rektor je, uz svakodnevne izjave za sve medije, sudjelovao u različitim radijskim i televizijskim

emisijama te dao nekoliko intervjua za dnevne novine. Slično je postupano i tijekom drugih

studentskih prosvjeda koji su na Filozofskome fakultetu održani u studenome 2009. godine.

140

Od siječnja do kraja rujna 2009., u vremenu kada je rektor Sveučilišta u Zagrebu predsjedavao

Rektorskim zborom, Ured za odnose s javnošću preuzeo je poslove vezane uz komunikaciju s

medijima za potrebe ovoga tijela.

Kontakti s medijima posebno su se intenzivirali tijekom prvih pet mjeseci 2010. godine, neposredno

prije te tijekom postupka suspenzije i smjene dekana Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U

razdoblju od 19. veljače 2010., kada je rektor Sveučilišta u Zagrebu imenovao prorektoricu za znanost i

tehnologiju prof. dr. sc. Melitu Kovačević obnašateljicom dužnosti dekana Ekonomskoga fakulteta,

Ured za odnose s javnošću tijekom sljedećih je mjeseci (do primopredaje dužnosti novom izabranom

dekanu EF-a krajem svibnja) u potpunosti je preuzeo komunikaciju s medijima za ovu sastavnicu

Sveučilišta.

Nakon što je Senat 19. siječnja 2010. godine pokrenuo postupak izbora rektora Sveučilišta u Zagrebu za

sljedeće četverogodišnje razdoblje Ured za odnose s javnošću je, u koordinaciji s predsjednikom

Izbornoga povjerenstva te ostalim sveučilišnim tijelima, tijekom sljedeća tri mjeseca intenzivirao

aktivnosti vezane uz informiranje javnosti o ovoj temi. Izbor rektora bio je vrlo aktivno praćen u

medijima i u javnosti.

Tijekom 2009. i 2010. godine Ured je ostvario kvalitetnu suradnju s pojedinim medijima koji su u

svojstvu medijskih pokrovitelja pratili različita sveučilišna događanja i manifestacije.

8.8.4. 8.8.4. 8.8.4. 8.8.4. MrežneMrežneMrežneMrežne stranice Sveučilišta u Zagrebu stranice Sveučilišta u Zagrebu stranice Sveučilišta u Zagrebu stranice Sveučilišta u Zagrebu

Mrežna stranica Sveučilišta u Zagrebu i nadalje je stranica na kojoj se izmjenjuju svakodnevne

informacije. Ured za odnose s javnošću Sveučilišta u Zagrebu prikuplja informacije korisne

cjelokupnoj akademskoj zajednici od svih svojih sastavnica kao i od ostalih važnih institucija. Ured

također na spomenutim stranicama, posebice na naslovnoj mrežnoj stranici (www.unizg.hr)

objavljuje sve informacije o aktivnostima Uprave Sveučilišta kao i o radu stručnih službi Rektorata.

Krajem 2010. kreirane su dvije nove stranice – Vijesti iz znanosti i umjetnosti i Vijesti sa sastavnica u

svrhu što kvalitetnijega informiranja javnosti o aktivnostima sastavnica te istraživačkome radu naših

istraživača. Ova inicijativa dobila je podršku na zajedničkome sastanku prodekana za znanost te

članova Senata.

Srce je omogućilo tehničku izvedbu korištenja RSS kanala te se od prošle godine na mrežnim

sjedištima sastavnica koje imaju uključen RSS kanal prikazuju odabrane informacije s mrežne stranice

Sveučilišta u Zagrebu koju odabire i oblikuje Ured za odnose s javnošću. U ovome trenutku ovu je

mogućnost iskoristilo tek 10 sastavnica SuZ.

Najaktualnije vijesti s naslovne mrežne stranice RSS kanalom prenose se i na displejima koji se nalaze

na ulazu u Rektorat.

141

Na središnjoj stranici Sveučilišta u planu je postavljanje wiki stranice za praćenje medijskih objava.

Već postojeći press clipping, koji obrađuje Ured za odnose s javnošću, uskoro će biti dostupan cijeloj

akademskoj zajednici.

Nakon definiranih standarda vizualnoga identiteta Sveučilišta u Zagrebu potrebno je redizajnirati

postojeću mrežnu stranicu Sveučilišta, kao jedan od važnijih komunikacijskih kanala.

Taj projekt je u tijeku i bit će završen u najskorijem mogućem razdoblju.

Kao tehnička podrška u projektu će sudjelovati Srce, a redizajn će provesti Studij dizajna

Arhitektonskoga fakulteta.

Jedna od aktivnosti Ureda za odnose s javnošću jest i pružanje relevantnih i točnih informacija dijelu

javnosti koja se s pitanjima obraća preko kontaktne e-pošte Sveučilišta u Zagrebu

(unizginfo@unizg.hr). Takvih upita je 20-tak dnevno i odnose se na sva područja djelovanja

Sveučilišta u Zagrebu.

Ovaj način komunikacije vrlo je važan u izgradnji slike o otvorenosti i učinkovitosti Sveučilišta prema

svojim studentima (koji su ipak najčešći korisnici ove usluge) i akademskoj zajednici općenito, ali i

prema općoj javnosti što ublažava percepciju javnosti o tromosti i zatvorenosti Sveučilišta (prema

istraživanjima u okviru provedbe projekta definiranja vizualnog identiteta SuZ-a).

142

9. ZAKLJUČNE NAPOMENE

Ovo Izvješće pokriva drugi dio rektorskog mandata u razdoblju 2006. – 2010. (uz dodatna tri mjeseca

novog mandata na kraju 2010. godine). Početak novog mandata koincidirao je s početkom javne

rasprave o nacrtima novih zakona (Zakon o sveučilištu, Zakon o visokom obrazovanju i zakon o

znanstvenoj djelatnosti) koju je Ministarstvo pokrenulo u listopadu 2010. U zaključnome dijelu ovog

izvješća uzet ćemo u obzir dva ranija dokumenta, prethodno Izvješće za razdoblje od 1. siječnja 2008.

do 31. prosinca 2008. i Program rada rektora za mandat od 2006. do 2010., i pokušati nakratko

analizirati do koje su mjere zaključci ranijega izvješća i pojedine točke rektorovoga programa

realizirane u dvogodišnjem razdoblju pokrivenom ovim izvješćem. Program rada rektora za tekući

mandat od 2010. do 2014. pri tome će biti podloga za naznake glavnih smjerova aktivnosti tijekom ove

i narednih godina.

9999. 1. 1. 1. 1. . . . Osvrt naOsvrt naOsvrt naOsvrt na Program rada rektora Sveučilišta u ZagrebuProgram rada rektora Sveučilišta u ZagrebuProgram rada rektora Sveučilišta u ZagrebuProgram rada rektora Sveučilišta u Zagrebu iz godine 2006. iz godine 2006. iz godine 2006. iz godine 2006.

Usporedbom ranijih izvješća i ovoga izvješća s planom rada zacrtanoga programom rektora za

razdoblje od 2006. do 2010., okvirno se, iz perspektive potpisnika ovoga izvješća, može reći da su do

sada ispunjene sljedeće točke toga programa (poredak slijedi tekst programa):

− uspostavljena je puna aktivnost Rektorskog kolegija u širem sastavu, uz savjetničku i

pripremnu ulogu odbora, povjerenstava i radnih skupina;

− proširen je uži Rektorski kolegij. Kolegij međutim još nema visokoprofesionalnu podršku u

financijsko-kadrovskome planiranju, poslovima upravljanja kvalitete i upravljanja u pravnim

poslovima;

− ustaljen je rad vijeća područja, u skladu sa statutom Sveučilišta;

− povećana je razina podrške i suradnje sa Sveučilišnim savjetom;

− dovršen je Etički kodeks i osnovan je Etički savjet;

− pokrenut je sustav e-učenja uključivanjem Srca i osnivanjem središnjeg sveučilišnog ureda.;

− u tijeku je institucionalno i funkcionalno situiranje Srca u Sveučilište;

− Nacionalna i sveučilišna knjižnica u više je aspekata preuzela ulogu utvrđenu Statutom

Sveučilišta. Potpisan je ugovor o odnosima između dviju institucija. U većoj mjeri provedeno

je uključivanje sveučilišnoga knjižničnog fonda u nacionalni knjižnični informatički sustav

koji koordinira NSK;

− osnovan je Ured za studente s invaliditetom, pokrenuto je odgovarajuće povjerenstvo te je u

tijeku sveučilišni TEMPUS projekt o daljnjem razvoju sustava potpore studentima invalidima;

− Sveučilište je intenziviralo i ojačalo svoju ulogu u međunarodnim sveučilišnim mrežama i

asocijacijama, što je rezultiralo novim primjerima projekata i suradnje na studijskim

programima. Naročito je ojačana uloga Sveučilišta u regionalnoj suradnji na području

jugoistočne Europe;

− učiteljske škole u Čakovcu i Petrinji priključene su Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u

Zagrebu;

143

− Sveučilište je sve više aktivno u korištenju fondova i kredita međunarodnih institucija,

posebno Svjetske banke;

− izmijenjen je sustav participacije studenata u troškovima studija;

− donesen je sveučilišni Pravilnik o studiranju. Napravljen je napredak u uspostavi

jedinstvenoga sveučilišnog kalendara. Ustaljena je studentska anketa. U tijeku je proširenje

sustava anketa i sustava osiguravanja kvalitete;

− novim sustavom sporazuma i ugovora s drugim hrvatskim sveučilištima i Sveučilištem u

Mostaru uređeno je pitanje vanjske suradnje, tj. angažmana zaposlenika Sveučilišta u nastavi

na drugim visokoobrazovnim institucijama;

− dovršeno je puno uključivanje u europsku mrežu mobilnosti studenata i nastavnika nakon

intenzivnog angažmana u pokretanju nacionalnog sustava i probnog te punog uključivanja

Hrvatske u LLL (tj. Erasmus) mrežu. Učinjen je niz mjera prema internacionalizaciji

studijskoga sustava;

− intenzivirano je uključivanje u europske istraživačke i studijske programe, uz korištenje

odgovarajućih fondova;

− doneseni su novi pravilnici o doktorskim i specijalističkim poslijediplomskim studijima.

Uspostavljen je novi sustav doktorskih i specijalističkih studija. Pokrenut je proces

sustavnoga uključivanja studenata doktorskih studijskih programa u istraživački rad;

− pokreću se novi zajednički studijski programi (joint programmes), uglavnom u suradnji s

inozemnim sveučilištima;

− započeo je razvoj sveučilišnoga sustava upravljanja i menadžmenta projektima kao i sustava

transfera tehnologije, zaštite intelektualnog vlasništva i komercijalizacije novih znanstvenih i

umjetničkih rezultata i spoznaja. Uspostavljaju se novi sveučilišni centri i druge jedinice. U

tijeku je realizacija projekta Biotehnološkog centra;

− ispunjena je statutarna odredba o ulozi Studentskog centra i koordinaciji aktivnosti dviju

institucija. Započela je obnova prostora Studentskog centra u Savskoj ulici, studentskoga

doma „Stjepan Radić“ na Savi i kampusa Borongaj. Pokrenuta je nova faza kapitalnih

investicija u studentski standard gradnjom paviljona u Studentskome domu „Stjepan Radić“;

− pokrenuto je objedinjavanje prostora za sport i rekreaciju na Savi, što uključuje Športski park

„Mladost“, Studentski dom „Stjepan Radić“ i Kineziološki fakultet;

− donesen je Pravilnik o osnovama financiranja Sveučilišta kao preduvjet za uspostavu novoga

sustava upravljanja financijama. U tijeku je uspostava službe unutrašnje financijske kontrole i

revizijske službe;

− donesen je Pravilnik o Fondu za razvoj. Konstituiran je Odbor i raspisan natječaj za razvojne

projekte. U 2011. će se, nakon dovršetka recenzentskoga postupka, donijeti odluka o realizaciji

prvih projekata.

− zajedno s Vladom RH i predstavnicima braniteljskih udruga razriješena su otvorena pitanja

vezana uz primjenu Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova

njihovih obitelji;

144

− razriješena su otvorena pitanja vezana uz studentske projekte i rad Studentskog zbora.

Uspostavljena rješenja koristit će se i u radu novog saziva Studentskog zbora;

− donesen je Plan prostornog razvoja Sveučilišta. Pokrenut je Kampus Borongaj, izabrano je

arhitektonsko rješenje za etapnu gradnju kampusa. Dovršene su ili su pred dovršetkom ranije

započeti investicijski projekti, aktiviran je kredit od 358 milijuna kuna, čija je realizacija u

tijeku.

Realizacija sljedećih točaka je u tijeku, uz napomenu da su neke od njih dugoročni strateški ciljevi

Sveučilišta:

− racionalizacija sadašnjega sustava preddiplomskih i diplomskih studijskih programa;

− postizanje razine funkcionalnog povezivanja u sveučilišnim djelatnostima, koja će stvoriti

preduvjete za odgovarajuće pomake u pravnoj racionalizaciji sveučilišnog ustroja;

− donošenje odgovarajućih izmjena u Statutu Sveučilišta;

− intenziviranje raznih oblika sveučilišne djelatnosti u sustavu cjeloživotnoga obrazovanja ;

− intenziviranje unutarsveučilišne pokretljivosti studenata i nastavnika;

− uspostava sustava financiranja doktorskih studija;

− uspostava nacionalnog visokoobrazovnog sustava temeljenog na objektivnim relevantnim

kriterijima kvalitete i uspješnosti;

− traženje najpogodnijih rješenja za stručne studije koji se trenutačno realiziraju bilo unutar

Sveučilišta bilo uz dominantnu participaciju zaposlenika Sveučilišta;

− uspostava tijela, mehanizama i metodologije kojima će se omogućiti sustavan i kvalitetan

postupak pripreme konačnoga prijedloga proračuna i odgovarajućih sporazuma između

MZOŠ-a i Sveučilišta;

− uvrštenje u dio sveučilišnoga proračuna, čiji je izvor državni proračun, stavke usmjerene na

razvojne sveučilišne projekte kao i pričuvne stavke potrebne za slučaj nepredvidivih okolnosti

u kojima su potrebne interventne odluke;

− uvođenje novog sustava participacije države i privatnih izvora u troškovima studija koji bi jače

stimulirao sve sudionike prema većoj kvaliteti i uspješnosti;

− uvođenje sustava subvencija iz državnoga proračuna u poslovanje objekata smještaja i

prehrane, vodeći računa o usklađenosti raspodjele subvencija s individualnim potrebama i

socijalnim statusom studenata.

9999.2.2.2.2. Osvrt na zaključke izvješća za. Osvrt na zaključke izvješća za. Osvrt na zaključke izvješća za. Osvrt na zaključke izvješća za godinugodinugodinugodinu 2008200820082008. . . .

U nastavku zaključnoga poglavlja osvrnut ćemo se na pitanja koja su posebno istaknuta u Izvješću za

2008. godinu a koja ni danas nisu izgubila na aktualnosti.

145

9.2.1.9.2.1.9.2.1.9.2.1. Istraživačka djelatnostIstraživačka djelatnostIstraživačka djelatnostIstraživačka djelatnost

Očekivanja s početka 2009. da će se dogoditi promjene u sustavu projekata i programa uz novu ulogu

Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske nisu se

ispunila. Naprotiv, tijekom 2010. izrazito je pojačan negativan trend u financiranju znanstvenih

projekata, instrumentarija, nabavke časopisa i pristupa izdavačkim bazama podataka i ne samo da nije

pokrenut novi projektni ciklus već se raniji održava već drugu godinu preko roka. Time se u

nacionalnim okvirima, pa i na samome Sveučilištu, zadržala nepovoljna razdrobljena i usitnjena

struktura istraživačkoga sustava. Nadalje, u protekle dvije godine bilježi se opći pad proračunskih

izdvajanja za potrebe sveučilišta unutar kojih jedino stavka osobnih dohodaka nije značajnije

reducirana. U tim okolnostima jedino su bili mogući pripremni koraci, pobliže iscrpna analiza

sveučilišne istraživačke produkcije. Pred nama je i dalje korjenita transformacija sveučilišnoga sustava,

za koju je jedan od preduvjeta pokretanje odgovarajućih promjena u nacionalnome istraživačkom

sustavu.

9.2.2. 9.2.2. 9.2.2. 9.2.2. DoktorskDoktorskDoktorskDoktorski studijii studijii studijii studiji

U protekle dvije godine učinjeni su prvi koraci u preobrazbi sveučilišnoga sustava poslijediplomskih,

posebno doktorskih studija prihvaćanjem Pravilnika o doktorskim studijima, i nizom konkretnih

odluka o pojedinim studijima koje su uslijedile. Time je uspostavljena ključna odrednica po kojoj su

doktorski studiji integralni dio istraživačke djelatnosti, a istraživanja dominantan dio rada svakoga

polaznika studija. Ta će odrednica biti nezaobilazna u budućim postupcima pokretanja i vrjednovanja

novih programa i programskih cjelina organiziranih kroz doktorske škole.

Međutim, da bi ovaj proces bi uspješan, nužno je pokrenuti i reformu samoga istraživačkog sustava,

nacionalnoga, ali i sveučilišnoga. Također je nužno postaviti moderan način financiranja studija, koji

još uvijek temelje svoju održivost na studentskim školarinama. Novi način mora, uz sredstva

državnoga proračuna i same sveučilišne izvore, privući i druge zainteresirane ulagače iz privatnoga i

javnoga sektora. Nadalje, na nacionalnome planu nužno je okupiti kapacitete koji su sada

fragmentirani unutar pojedinih sveučilišta i instituta. Treća ključna odrednica doktorskih studija jest

internacionalizacija, u čemu je Sveučilište napravilo prve korake kroz pokretanje zajedničkih

studijskih programa s inozemnim partnerima.

9.2.3. 9.2.3. 9.2.3. 9.2.3. Studentske participacije u troškovima studija, socijalno osjetljiv sustav potpora studenataStudentske participacije u troškovima studija, socijalno osjetljiv sustav potpora studenataStudentske participacije u troškovima studija, socijalno osjetljiv sustav potpora studenataStudentske participacije u troškovima studija, socijalno osjetljiv sustav potpora studenata

Na nacionalnoj razini u protekle dvije godine nije otvoreno nijedno od otvorenih pitanja hrvatskog

visokog obrazovanja kao javnoga dobra. Namjesto toga nastavljena je politika palijativnih i

privremenih mjera kojima se svake godine kroz ugovore s visokoobrazovnim ustanovama iz

državnoga proračuna alimentiraju školarine za pojedine kategorije studenata. Taj pristup zakonskim

se prijedlozima iz listopada 2010. želi normirati kao segment u mekanoj neobaveznoj domeni

studentskih povlastica, a ne kao dio sustavne politike financiranja visokoga obrazovanja kao temeljne

djelatnosti javnih visokoobrazovnih ustanova.

146

U uvjetima restriktivnoga proračuna, koji će se zadržati i sljedećih nekoliko godina, ispunjenje takve

zakonske norme moguće je samo uz prelijevanja iz temeljnih proračunskih stavki za znanost i visoko

obrazovanje, što se zapravo događalo i u protekle dvije godine. U konačnici, takav pristup bi vodio do

daljnjega smanjenja ionako nedovoljnih sredstava potrebnih za održavanje kvalitete studija i

smanjenja konkurentnosti javnog visokog obrazovanja u odnosu na privatni sektor i na konkurentne

ponuđače u europskome prostoru koji raspolažu sa znatno većim sredstvima.

Sveučilište se stoga zalaže za drugačiji pristup po kojemu za studije u javnome sektoru treba osigurati

sustavno financiranje na razini koja će osigurati njihovu konkurentnost, dok bi se studentska

participacija održala jedino kao mehanizam stimuliranja odgovornog astudiranja, a tako prikupljena

sredstva koristila bi se isključivo za poboljšanje uvjeta studiranja, potpore studentskoj mobilnosti,

stipendiranju uspješnih studenata i slično. Sve dok zbog proračunskih ograničenja takav sustav nije

moguće ostvariti, održanje kvalitete javnoga sektora, pa time i održanje samog javnog visokog

obrazovanja, moguće je jedino kroz jasno i domišljeno organiziran sustav studentskih participacija kao

dijela temeljnoga financiranja, uz istodobnu uspostavu socijalno osjetljivih mjera potpore i povoljnoga

kreditiranja studenata koje će biti dostupne velikom broju potrebitih studenata, za razliku od

sadašnjega stanja u kojima su stipendije i druge potpore dostupne malome broju studenata, zbog čega

je velik broj studenata prisiljen raditi da bi pokrio svoj životne troškove tijekom studija.

9.2.4. 9.2.4. 9.2.4. 9.2.4. Studentski standardStudentski standardStudentski standardStudentski standard

U protekle dvije godine postignuti su pomaci koji, međutim, nisu dovoljni. Dovršenje dvaju paviljona

u Studentskome domu „Stjepan Radić“ samo je malo ublažilo manjak smještajnoga prostora za velik

broj studenata koji dolaze studirati na Sveučilište. Hitno je potrebno pokrenuti novu etapu gradnjom

novih kapaciteta u kampusu Borongaj. Korekcijom cijena smještaja donekle su, ali nedovoljno

ublaženi permanentni gubici Studentskog centra, uzrokovani nerealno niskim kalkulacijama troškova

prehrane i smještaja na kojima Ministarstvo temelji subvencije iz državnoga proračuna i koji uvjetuju i

jednako nerealno niske studentske participacije. Podsjećamo da se neke od ovih stavki nisu

modificirale već više od jednoga desetljeća.

9.2.5. 9.2.5. 9.2.5. 9.2.5. MMMMobilnostobilnostobilnostobilnost

Kao što je vidljivo iz izvješća, mobilnost studenata i nastavnika doživljava nagli porast nakon probnog

razdoblja do kraja 2010. godine. Punim članstvom Hrvatske u europskome programu cijeloživotnog

obrazovanja, posebno u segmentima razmjene studenata na svim razinama, očekuje se brz rast

mobilnosti u oba smjera, ulaznom i izlaznom. Sveučilište će stoga nastaviti s već pokrenutim mjerama

internacionalizacije studijskih programa kako bi što većem broju stranih studenata i studenata gostiju

osiguralo adekvatne uvjete za boravak i studij u Zagrebu i drugim sveučilišnim gradovima.

147

9.2.6. 9.2.6. 9.2.6. 9.2.6. Vanjska suradnjaVanjska suradnjaVanjska suradnjaVanjska suradnja

Nakon odluke Senata u srpnju 2009. postupno je došlo do uspostave sporazumnih odnosa Sveučilišta

s drugim hrvatskim visokoobrazovnim institucijama i sa Sveučilištem u Mostaru kao i odgovarajućih

dodataka sporazumima između fakulteta, kojim se precizno utvrđuju svi detalji razmjene nastavnika

tijekom akademske godine.

Tijekom 2010. godine pokrenuta je iscrpna analiza drugih vidova vanjske suradnje, uključujući

situacije u kojima se specifični studijski programi u značajnim dijelovima temelje na permanentnom

angažmanu vanjskih suradnika. Neposredan je cilj uključiti takve aktivnosti u redovito financiranje iz

državnoga proračuna, izravno kroz godišnje cjelovite iznose. Također je u tijeku daljnje uređenje

tretmana nastave koje zaposlenici drže izvan svoje matične sastavnice, na drugim sastavnicama

Sveučilišta ili na objedinjenim sveučilišnim studijskim programima.

9.2.7.9.2.7.9.2.7.9.2.7. Prostorno planiranjeProstorno planiranjeProstorno planiranjeProstorno planiranje

Izgradnja dvaju paviljona u Studentskome domu „Stjepan Radić“ uz podjednake doprinose Vlade RH i

Grada Zagreba bilo je jedina nova kapitalna investicija u protekle dvije godine. Daljnja realizacija

kredita iz 2007. godine odvijala se uz niz administrativnih i izvedbenih zapreka. Očekuje se da će sva

preostala sredstva na pojedinim investicijskim stavkama ili biti utrošena ili će se rok realizacije

striktno definirati tijekom 2011. godine. Istodobno je tijekom izvještajnog razdoblja napravljen

napredak u nizu dokumentacijskih i projektnih poslova. Posebno je pripremljena projektna podloga

za istočni sveučilišni kampus Borongaj. Za kapitalna ulaganja također su dovršene ili su pred

dovršenjem pripreme na još nekoliko lokacija u drugim sveučilišnim aglomeracijama.

Sveučilište se također intenzivno priprema za natjecanje za europske pristupne i strukturne fondove

kako bi se pokrenuo novi investicijski zamah u razdoblju do 2020. Treba podsjetiti da je temeljni

preduvjet za uspjeh u tome natjecanju situiranje konkretnih projekata u jasne i dorečene strateške

okvire, na sveučilišnoj i na nacionalnoj razini.

9.2.8.9.2.8.9.2.8.9.2.8. Preobrazba Sveučilišta, strategija razvoja Sveučilišta i oPreobrazba Sveučilišta, strategija razvoja Sveučilišta i oPreobrazba Sveučilišta, strategija razvoja Sveučilišta i oPreobrazba Sveučilišta, strategija razvoja Sveučilišta i odgdgdgdgovarajuće statutarne promjeneovarajuće statutarne promjeneovarajuće statutarne promjeneovarajuće statutarne promjene

Najava novog zakonodavstva sredinom 2009. godine, izbori za novi rektorski mandat u proljeće 2010. i

pokretanje rasprave o zakonskim prijedlozima Ministarstva na jesen 2010. utjecali su na usporavanje

rada na formulaciji nove sveučilišne strategije i odgovarajućim promjenama Statuta Sveučilišta. Na

samome kraju 2010. Senat je raspravio i prihvatio polazišta za budući rad na Elaboratu i strateškome

dokumentu koji se trebaju dovršiti tijekom 2011. godine. Preobrazbom Sveučilišta obuhvatit će se

njegova organizacijska rekonstrukcija, uspostava novoga sustava upravljanja, promjene u raspodjeli

pravnih ovlasti unutar Sveučilišta te jačanje elemenata sveučilišne odgovornosti prema osnivaču

jačanjem uloge budućega Sveučilišnog savjeta.

148

Također će se provesti racionalizacije kroz uspostavu objedinjenih i umreženih sveučilišnih službi kao

i nove sveučilišne organizacije istraživačke djelatnosti i racionalnijega studijskog sustava. Posebno će

se podići razina profesionalnosti pojedinih službi, u prvome redu sveučilišne mreže osiguranja i

upravljanja kvalitetom te informatičko-financijske službe.

ZAHVALAZAHVALAZAHVALAZAHVALA

Rektor najljepše zahvaljuje svojim prorektorima prof. dr. sc. Bojanu Baletiću, prof. dr. sc. Tonku Ćurku

(u prvome mandatu) i prof. dr. sc. Vesni Vašiček (u drugome mandatu), prof. dr. sc. Ljiljani Pinter (u

prvome mandatu) i prof. dr. sc. Blaženki Divjak (u drugome mandatu), prof. dr. sc. Meliti Kovačević i

prof. dr. sc. Kseniji Turković za autorske priloge koji su sastavni dijelovi ovoga izvješća kao i svima

onima koji su svojim prilozima, stručnim radom i drugim prinosima sudjelovali u njegovoj pripremi.