PAGE 2

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA UROEVAC

SA PRIVREMENIM SEDISTEM U LEPOSAVIUDrumski saobraaj

SEMINARSKI RADPREDMET: Transportni ureajiTEMA: Proraun mosne dvogredne dizalice i proraun trakastog transporteraDatum prijema rada:_____________Ocena rada:_________________1.0. Proraun mosne dizalice1.1. Proraun pogonskih mehanizama mosne dvogredne dizalice

Karakteristike i opis dizalice:Mosna dizalica je opte namene, koristi se za rad u mainskoj hali i ima sledeekarakteristike:

Nosivost mQ = 18 [t]Brzina dizanja Vd = 10 []Brzina kretanja kolica (vitla) Vv = 33 []Brzina kretanja dizalice (mosta) Vm = 65 []Visina dizanja H = 17 [m]

Raspon mosta L = 26 [m]

Pogonska grupa 2m

Iz Tabele 2.7. usvaja se pogonska klasa dizalice III ije je uestanost B (N = 2(105).

Slika 1. Dvogredna mosna dizalica1.1.1. Mehanizam dizalice

1. Polazni podaci

nosivost mQ = 18 [t] = 18000 [kg]

teina tereta Q = mQ ( q =18 ( 9.81 = 176.58 177 [KN]brzina dizanja Vd = 10 [] = 0.166 []visina dizanja H = 17 [m]pogonska rupa 2m

Pogonska rupa mehanizma za dizanje moe da se odredi na dva naina prema nameni dizalice koristei tabelu za grupisanje pogonskih mehanizama, ili da se rauna ako za to postoje podaci.Ako se primeni prvi nain onda je prema tabeli T.2.11 pozicija 4 dizalica za radionice, mehanizam dizanja ima rupu 2m.

Ako se ipak uradi proraun koristei date (pretpostavljene ili izmerene) radne cikluse dizalice i mehanizma za dizanje onda je postupak prorauna sledei.

Da se odredi pogonska grupa mehanizama potrebno je kako je napred reeno da znamo dva faktora: stanje optereenosti i klasu radnog vremena.Stanje optereenosti za koje u ovom sluaju nemamo dovoljno podataka, usvajamo da je srednje (dva) sa korficijentom optereenje K = 0.25. Klasa radnog vremena mehanizama dobija se iz ukupnog veka trajanja koji za radni cuklus od 180 (s) iznosi:

Trajanje rada mehanizma za dizanje iznosi:

klasa V2gde je:

(1 = = = 0.444

1. ema mehanizama za dizanje

Klasino reenje mehanizama za dizanje prikazano je na sl.2 , ije su komponente:

1) Kliznokolutni electromotor tipa ZSD Sever Subotica;

2) Elastina spojnica sa koionim doboem JUS M.C1.515;

3) Dvopapuna konica sa hidraulinim podizaem (S MUN Ni);4) Horizontalni reduktor sa ozubljenjima izlaznim vratilom ( S MIN Ni);5) Dobo sa zupastom spojnicom ( S MIN-a);6) Unakrsno poueno ue sa prostom usukanim strukovima JUS C.X1.074;7) Donja koturaa (DIN);

8) Izravnjavajui kotur.

Poto je dizalica opte namene usvaja se jednokraka kuka u sklopu koturae, kao najjednostavniji i najuniverzalniji element za hvatanje tereta. Donja koturaa se koristi kao dvojna, to omoguava vei broj krakova ueta i ugradnju izravnjavajueg kotura. Ovim se dobija manja sila u uetu, to povlai manji prenik ueta u dobou, odnosno manji prenosni odnos reduktora, a time jednostabniji i kompaktniji mehanizam za dizanje. Oba kraja ueta kod mehanizma sa dvojnom koturaom moraju se namotavati na dobo, to svakako iziskuje veu duinu omotaa doboa.

Slika 2.ema mehanizma za dizanje sa odgovarajuim dijegramima brzine vreme (vd t) i obrta momenta vreme (M t)2. Tok Prorauna i izbor komponente mehanizma za dizanje

2.1. Donja koturaa

Za nosivost mQ = 18 [t] i 2m pogonsku grupu iz odgovarajuih tabela u dodatku usvaja se standardna donja koturaa sa dva kotura:KOTURAA br. 12 DIN

2.1.1. Opsti podaci

broj krakova ueta

prenosni odnos koturae

koeficijent iskorienja gde je:

stepen korisnosti jednog kotura.

2.1.2. Proraun i izbor elinog ueta

sila kidanja

gde je:

stepen sigurnosti ueta prema FEM-u za 2m pogonsku grupu

Stvarni stemen sigurnosti ueta:

2.1.3. Izravnavajui kotur Prenik izravnavajueg kotura (4.3.1):

Gde je:

koeficijent (T.4.3)

koeficijent.

2.1.4. Glavne mere gonje koturae

Glevne mere donje koturae br. 12 po DIN-u je , ime je zadovoljena relacija (4.3.

2.1.5. Provera noseih elemenata donje koturaeProvera elemenata donje koturae (kuke, traverze, noseeg lima i osnovine) sprovodi seprema izrazima datim u poglavlju 4.4.Provera vrata kuke:Napon zatezanja u najmanjem preseku stabla I K (4.4.4.)

gde je:

granica razvlaenja za material 1205 (T.4.5)

dozvoljeni stepen sigurnosti (4.4.6)

Stepen sigurnosti:

Stepen sigurnosti:

Gde je:

- granica razvlaenja na smicanje.S povrina poprenog preseka

k koeficijent krivine tapa.

Priblino iste vrednosti napona (e i (c u ivinim takama preseka A-B mogu se dobiti izdijagrama sa sl. 3 ()

2.2. Proraun doboaKonstrukcija doboa je zavarena, sa cilindrinim omotaem, na kome su narezani ljebovi(levi i desni) radi pravilnijeg namotavanja ueta na dobo i smanjivanja kontaktnog pritiskaizmeu doboa i ica elinog ueta.

Krajevi ueta su vezani za omota doboa pomou ploica i vijaka. Za jedan kraj uetapredviene su tri veze. Za ostvarivanje veze na omotau se moraju predvideti do 2 ljeba inajmanje jo 2 za osiguranje veze.

Obrtni moment sa izlaznog vratila reduktora se prenosi na dobo pomou posebnoizvedene zupaste veze (zupaste spojnice).

Omota doboa i diskovi su od 0361, a osovine od 1530.

Slika 3. Dobo i ema optereenja2.2.1. Mere omotaa doboa

Nazivni prenik doboa Gde je:

koeficijent (T.4.3)

koeficijent.

Usvaja se standardni prenik ; to odgovara preniku standardnog doboa iztabele u dodatak (T.III 1), za nosivost i 2m pogonsku grupu.

Dimenzije ljebova (sl. 4)

Slika 4. Dimenzije ljebova

Duina omotaa:

Sa slike 4 jasno se uoava duina omotaa doboa

2.2.2. Izbor leajeva Broj obrtaja doboa:

2.2.3. Provera leajeva, osovina i omotaa doboa

Provera leajeva, osovina i omotaa doboa moe da se sprovede na osnovu poznatih metoda i prorauna, koji su prouavani u okviru mainskih elemenata i konstrukcija.

Konstruktivne mere doboa mogu da se usvoje iz odgovarajuih tabela III 1 i III 2 u dodatku.

Ukupna masa doboa je

2.3. Proraun snage dizanja i izbor elektromotora

2.3.1. Merodavna snaga i ostali parametri za izbor motora

Snaga ustaljenog kretanja (4.6.4.):

Gde je: ukupni stepen korisnisti mehanizma.

Relativno trajanje iskljuenja-stvarna intermitenca:

Broj radnih ciklusa na as:

Broj ukljuenja motora na as:

2.3.2. Izbor motora

Iz odgovarajueg kataloga (T.IV 1) za vrstu pogona S4, standardnu intermitencu i broj ukljuenja usvaja se kliznokolutni estipolni dizalini motor tipa:ZPD 250 Mk 6 Sever Subotica (B3)

Karakteristike motora su:

Pn = 33 [kW] normalna snaga,

n1 = 974 [min-1] broj obrtaja,It = 1.52 [kgm2] moment inercije motora,

(m = Mm / Mn = 5.7 prevrtni factor preoptereenja motora,G = 520 [kg] masa elektromotora

d = 70 [mm] prenik rukavca vratila (prikljuna mera)Ugaona brzina mogonskog vratila:

Nominalni moment motora:

2.4. Izbor elastine spojnice sa koionim doboem

Elastina spojnica je mnogo vie optereena u prelaznim reimima rada (period ubrzanja ikoenja) u odnosu na ustavljeno kretanje. Meutim, ti prelazni reimi relativno kratno traju,

tako da je spojnica due vremena optereena momentum ustavljenog kretanja.

Najvea vrednost momenta pri ustaljenom kretanju iznosi:

Poto se deo elastine spojnice koristi kao koioni dobos dvopapune konice na strani reduktora, onda se iz tabele 4.10 za nominalnu snagu motora Pn = 33 [kW] pri ED 40 % i broju obrtaja n1 = 974 [min-1] usvaja prenik koionog doboa Dk = 315 [mm].Na osnovu izloenog usvaja se:elastina spojinica 315 .1.516,

iji je nominalni moment M1 = 630 (Nm( pri nmax = 1820 (min-1(,

nominalni prenik spojnice Ds = 315 (mm(,

moment inercije spojnice Is = 0.65 (kgm2(,

irina koionog doboa I5 = 120 (mm(,

prikljucna mera na strain motora (d1 = 38 80 (mm(), usvaja se vrednost 70 (mm(, kao i prenik rukavca vratila motora,masa elastine spojnice Gs = 64 (kg(.

2.5. Proraun dvopapune konice i izbor hidraulinog podizaa2.5.1. Mere dvopapune konice

prenik i irina koionog doboa:

obuhvatni ugao obloga papua:

irina obloga:

povrina obloga:

koeficijent trenja obloga za presovani azbest sa provuenim mesinganim icama:

dimenzije poluga:

Slika 5. Dvopapuna konica sa hidraulinim podizaem

2.5.2. Proraun sile koenja i izbor ELHY podizaa

raunski moment koenja sa stepenom sigurnosti konice

Raunska sila koenja:

2.5.3. Provera konice ( 315-E 50(50 C50

Ova konica je zacrtana kao standardna u T. VI.1, a njene osnovne karakteristike date su uT. VI.4. Stvarna normalna sila na koionom dobou:

Stvarni koioni moment:

Stvarni moment sigurnosti:

to je u granicama dozvoljenog ()

Kritina brzina na obradu koionog doboa:

gde je

2.6. Prenosnik snage-reduktor

2.6.1. Izbor reduktora

Prenosni odnos reduktora:

2.6.2. Provera odstupanja brzine

Stvarni broj obrtaja doboa:

Stvarna brzina disanja:

Odstupanje brzine:

2.7. Provera motora i konice u prelaznim reimima rada

2.7.1. Provera motora u period ubrzanja pri dizanju maksimalnog tereta

Vreme ubrazanja za usvojeno ubrzanje

2.7.2. Provera konice u period koenja pri sputanju maksimalnog tereta

Vreme koenja za konicu sa

4.1.2. Mehanizam za kretanje kolica

1. Polazni podaci Nosivost mQ = 18(t( (Q = 177 (kN(( Brzina kretanja vitla Vv = 33 (m(min( = 0.55 (m(s( Pogonska grupa 2mDijagram srednjeg radnog ciklusa dat je na sl. 6.

Ukupna masa kolica priblino je odreena iz izraza:

2. ema mehanizma za kretanje kolica

Sastavne komponente mehanizma, prikazanog na slici 6 su sledece:

1. Koioni kliznokultni motor sa ugraenom elektromagnetnom konicom tipa KSK (Sever( Subotica,

2. Elastina spojnica bez koionog doboa M. 1. 515,

3. Vertikalni reduktor (S MIN a),

4. Transmisionog vratilo,

5. Zupasta spojnice komada 3 (S MIN a),

6. Pogonski tokovi M. 1. 110,

Slobodni tokovi M. 1. 111.

Slika 6. Srednji radni ciklus mehanizma za kretanje kolica

Slika 7. Mehanizam za kretanje kolica (vitla) 3. Tok prorauna i izbor komponenti mehanizama za kretanje kolica

3.1. Proraun i izbor toka

Ekvivalentni (maksimalni) pritisak po toku:

Gde je:

N = 4 ukupan broj tokova kolica

Nosivost: Ukupna masa kolica:

Prema tabeli 4.12 za uslovnu nosivost toka sa ravnom glavom Fur = 69 (kN( ( Fekv usvojenje toak prenika Dt = 250 (mm( i poluprenik zaobljenja r = 4 (mm(. Materijal toka 0545kaljen sa tvrdoom nagaznog sloja od HB 4300 (N/mm2( (HC450N/mm2(.Provera toka

gde su:Pdur = 0.75 (kN(cm2( i k1 = 1 iz tabele 4.13 za usvojeni material toka,k2 = 0.97 iz tabele 4.14 za broj obrtaja prethodno usvojenog toka,

n1 = Vv (( Dt = 32(( ( 0.25 = 40.743 (min-1(,

k3 = 1.0 iz tabele 4.15 za 2m za pogonsku grupu.Na osnovu prethodne relacije usvojeni su:

Pogonski tokovi (250- .1.110,

Slobodni tokovi (250- .1.111.

Masa sklopa jednog toka Gt = 69 (kg(.

Prikljuna mera: prenik rukavca vratila toka d2 = 50 (mm(.

3.2. Odreivanje otpora i potrebne snage za kretanje kolicaradi izbora motora Otpori ustaljenog kretanja:

gde su:

f = 0.05 (cm( - otpor kotrljanja tokova po ini,( = 0.003 - otpor trenja u kotrljanim leitima,

( = 2.0 - otpor trenja oboda tokova u sluaju zakanjenja,

d = 6 (cm( - prenik rukavca vratila na mestu leaja (tabela VII.1)

Snaga ustaljenog kretanja:

gde je:

( = 0.9 stepen korisnosti prenosa. 3.3. Izbor elastine spojnice bez koionog doboa

Elastina spojnica kratkotrajno je optereena momentum uputanja , a trajnije momentum ustaljenog kretanja: = 11(Nm( Uzimajuci u obzir faktore odgovornosti i reima rada za spojnicu usvaja se:

ELASTINA SPOJNICA (100- .1.515

Karakteristike spojnice su:

Normalni moment Mt = 85 (Nm(; nmax = 5720 (min-1(,

Moment inercije Is = 0.004 (kgm2(,

Prikljuna mera-prenik glaviine na strani motora d1 = 16 32 (mm(, usvaja se vrednost 28 (mm(, kao i prenik rukavca vratila motora,

Masa elastine spojnice 3.4. Izbor vertikalnog reduktora:

Potreban prenosno odnos reduktora:

ir =

Za 2m pogonski grupu, broj obrtaja nt = 935 (min-1(, raunski odnos it = 22.948 i nominalne snage motora Pn = 2.2 (kW( usvaja se:DVOSTEPENI VERTIKALNI REDUKTOR V2.32.00(VII S MIN Ni

Karakteristike reduktora:

Nominalna snaga Pn = 6.3 (kW( za n1 = 950 (min-1( i 2m pogonsku grupu,

Stvarni prenosni odnos ist = ir = 22.9,

Maksimalni prenik reduktora ulaznog vratila za vezu sa zupastim spojnicama iznosi

D = 56 (mm(,

Masa reduktora Gr = 110 (kg(.S obzirom na to da ne postoji razlika izmeu potrebnog i stvarnog prenosnog odnosa nee nastupiti razlika u brizini kretanja kolica pa je nepotrebno odreivati odstupanje brzine (W% 0).

3.5. Izbor zupaste spojnice

Ova spojnica u toku rada izloena promenljivom momentu uvijanja.

Trajanje optereenja zupaste spojnice i vratila (moment ustaljenog kretanja):

Mzs = Kratkotrajno preopterecenje zupaste spojnice: Usvaja se zupasta spojnica 266 001 S MIN. Slika 8. Kolica dvogrede mosne dizalice (mosta) 1.1.3. Mehanizam za kretanje dizalice (mosta)

1. Polazni podaci Nosivost mQ = 18(t( tj. Q = 177 (kN( Raspon dizalice (mosta) L = 25 (m( Pogonska grupa (T.4.11) 2m Masa vitla mv 5.2 (t( (Gv = 51kN)

Pretpostavljena masa mosta mm = 23.8 (t( (Gm = 51kN)2. ema mehanizma za kretanje Za kretanje dizalice usvaja se centralni pogon sa sprohodnim vratilima, koji je prikazan nasl. 9. Sastavne komponente ovog mehanizma su:

1. Dizalini klizno-kolutni motor tipa ZPD Sever Subotica,

2. Elastina spojnica sa koionim doboem JUS M.C1.516,

3. Dvopapuna konica sa ELHY podizaem,

4. Horizontalni regulator sa vratilom koje ima dva izlaza (S MIN),

5. Zupaste spojnice uz reduktor i tokove 4 kom. (S MIN),

6. Krute spojnice JUS H.C.510,

7. Transmisiona vratila sa leajevima,

8. Kretni tokovi JUS M.D1.111.

Slika 9.Mehanizam za kretanje dizalice sa centralnim pogonom3.10. Proraun varijantnog reenja mehanizma za kretanje mosta sa odvojenim pogonimaPogonski mehanizam za kretanje dizalice moe se veoma uspeno izvesti pomou dva nezavisna pogona postavljena uz pogonske tokove na krajevima mosta. Ovaj mehanizam uz jedan pogonsku toak, kako je prikazano na sl. 10. se sastoji iz:1. Elektromotora tipa ZPD

2. Elastine spojnice JUS M. C1.516.

3. Dvopapune konice sa ELHY podizaem

4. Horizontalnog reduktora

5. Zupaste spojnice

6. Kretnog toka

Slika 10. Odvojeni pogon mehanizama za kretanje dizaliceOvakva koncepcija, iji je rad sinhronizovan elektrinim putem, dosta se primenjuje kao pogon kod dvogrednih i jednogrednih mosnih dizalica. Prednost ovog reenja je u odsustvu dugakih trensmisionih vratila sa leitima. Danas je praktina eksploatacija potvrdila veliku pouzdanost u radu ovih mehanizama. Redosled prorauna ove koncepcije je isti, kao I kod mehanizama sa centralnim pogonom.II. Proraun trakastog transportera

Za proraun trakastog transportera potrebni su sledei polazni podaci:

Kapacitet transportera Q (t / h(,

Gustina (zapreminske mase) transportovanog materijala ( (t / m3(,

Najvee dimenzije komadnog (krupnoa zrna) amax, dmax, (mm(, Karakteristike linije transportera (rastojanje izmeu centra doboa, duine horizontalnih I vertikalnih delova trake, uslovi nagiba)

1. Klasirani ljunak gustine ( = 1,8 (t / m3(, krupnoa zrna do dmax = 50 (mm(, transportuje se trakastim transporterom iji ugao nagiba iznosi ( = 18 . Visina podizanja materijala iznosi H = 10 (m(. Kapacitet transportera iznosi Q = 160 (t / h(, a duina horizontalne deonice iznosi Lh2 = 20 (m(. Brzina trake iznosi ( = 1,2 (m/s(. Istovar se obavlja preko krajnjeg doboa. Pri istovaru nema istovarnih kolica.A. irina trake transportera (B) S obzirom da je irina trake, koja se odreuje sadrana u kapacitetu transportera, iz togasledi kapacitet:

gde je:

povrina poprenog preseka materijala.

ako je traka u obliku leba:

ako je traka ravna:

Usvaja se povrina poprenog preseka materijala kada je traka u obliku leba .

- brzina trake,

- gustina transportovanog materijala.Usavravanjem podataka dobija se:

, pa je:

Provera irina trake:Posto se prenosi krupniji material mora se vriti provera irine trake.

- provera zadovoljava, jer je:

Iz tabele (III 10), strana 227 (S.Toi) usvaja se standardna irina trake .

B. Odreivanje potrebne snage elektromotora

Snaga na pogonskom vratilu trakastog transportera odreuje se iz izraza:

gde je:

kapacitet transportera,

duina horizontalne projekcije trake trakastog transportera, sa koje je oito:

1, pa je: , to je:

- irina trake,

- brzina trake,

za - koeficijent zavistan od duine transportera Tablica III 27,strana 232.

koeficijent istovara (kada nema istovarnih kolica na transporteru)

koeficijent kojim se uzima u obzir utroak energije pri istovaru preko krajnjegdoboa.

Uvrtavanjem podataka dobija se:

Pri stepenu iskorienja elektromotora: sledi:

- snaga na vratilu elektromotora.

C . Izraunavanje vune sile u traci i broja umetaka trake: Ukupna vuna sila na obodu pogonskog doboa iznosi:

gde je:

- snaga na vratilu pogonskog doboa,

- brzina trake.

Tada je:

Ova sila uestvuje na odreivanju ukupne vune sile u traci (Ft)

gde je:

ukupna sila na obodu pogonskog doboa,

osnova prorodnog logaritma,

koeficijent trenja izmeu trake I doboa Tabela (III 7),

- ugao obuhvata trake na dobou izraen u radijanima.

Broj umetaka trake:

gde je:

ukupna vuna sila u traci.

koeficijent sigurnosti (za , je n = (3 6) slojeva Tablica 44, str.178 S.Dedijer)

irina trake,

- vrstoa materijala trake na kidanje po 1 (cm( - irine umetka.

, usvaja se broj umetaka trake:

D. Odreivanje osnovnih dimenzija doboa

Prenik pogonskog doboa:

Prenik zameznog doboa:

Duina doboa:

_1419781973.unknown

_1419788206.unknown

_1424253131.unknown

_1424254955.unknown

_1424255070.unknown

_1424255257.unknown

_1424255688.unknown

_1424256008.unknown

_1424256080.unknown

_1424255929.unknown

_1424255765.unknown

_1424255367.unknown

_1424255403.unknown

_1424255290.unknown

_1424255163.unknown

_1424255240.unknown

_1424255092.unknown

_1424255034.unknown

_1424255049.unknown

_1424254995.unknown

_1424254860.unknown

_1424254897.unknown

_1424254921.unknown

_1424254872.unknown

_1424254820.unknown

_1424254839.unknown

_1424253148.unknown

_1419791272.unknown

_1419792946.unknown

_1419793276.unknown

_1419793480.unknown

_1419793519.unknown

_1419793669.unknown

_1419793797.unknown

_1419793613.unknown

_1419793504.unknown

_1419793312.unknown

_1419793186.unknown

_1419793211.unknown

_1419792977.unknown

_1419792455.unknown

_1419792888.unknown

_1419792915.unknown

_1419792714.unknown

_1419791847.unknown

_1419792288.unknown

_1419791692.unknown

_1419789987.unknown

_1419790612.unknown

_1419791170.unknown

_1419791200.unknown

_1419790917.unknown

_1419790089.unknown

_1419790257.unknown

_1419790028.unknown

_1419789278.unknown

_1419789884.unknown

_1419789974.unknown

_1419789819.unknown

_1419788609.unknown

_1419789234.unknown

_1419788252.unknown

_1419785062.unknown

_1419786385.unknown

_1419787147.unknown

_1419787457.unknown

_1419787672.unknown

_1419787422.unknown

_1419786618.unknown

_1419787097.unknown

_1419786519.unknown

_1419785516.unknown

_1419785940.unknown

_1419786137.unknown

_1419785667.unknown

_1419785272.unknown

_1419785467.unknown

_1419785193.unknown

_1419784033.unknown

_1419784394.unknown

_1419784748.unknown

_1419784926.unknown

_1419784587.unknown

_1419784165.unknown

_1419784353.unknown

_1419784126.unknown

_1419783557.unknown

_1419783786.unknown

_1419783890.unknown

_1419783579.unknown

_1419782986.unknown

_1419783294.unknown

_1419783436.unknown

_1419783062.unknown

_1419782054.unknown

_1419782659.unknown

_1419779770.unknown

_1419780660.unknown

_1419781295.unknown

_1419781659.unknown

_1419781920.unknown

_1419781551.unknown

_1419780924.unknown

_1419781198.unknown

_1419780858.unknown

_1419780364.unknown

_1419780458.unknown

_1419780551.unknown

_1419780405.unknown

_1419780213.unknown

_1419780330.unknown

_1419780021.unknown

_1419778757.unknown

_1419779120.unknown

_1419779562.unknown

_1419779680.unknown

_1419779496.unknown

_1419778953.unknown

_1419779086.unknown

_1419778804.unknown

_1419777899.unknown

_1419778361.unknown

_1419778601.unknown

_1419778308.unknown

_1419777335.unknown

_1419777735.unknown

_1071348580.unknown

_1071348607.unknown

_1071348588.unknown

_1071348519.unknown