mandžo eldin-maturski rad.doc

7/27/2019 Mando Eldin-Maturski rad.doc

1/47

JU ,,Srednja kola za saobraaj i komunikacije'',Sarajevo

MATURSKI RADTEMA: ADSL tehnologija za pristup

Mentor:Uenik:

Kretija BrankaMando Eldin


2/47

Sarajevo,2012

SADRAJ

1.

UVOD..................................................................................................................................1

2.ADSL...................................................................................................................................2

2.1 TehnologijexDSL................................................................................................................2

2.2 ADSL

tehnologija................................................................................................................3

2.3 Karakteristikekanala.........................................................................................................5

2.3.1 ADSL preljevnikanal.......................................................................................................7

2.3.2 ADSL superokvirpodataka..............................................................................................8

2.3.3 ADSL prijenosneklase.....................................................................................................8

2.4 ADSL linijskikodovi.............................................................................................................9

2.5 MCM modulacijakanala...................................................................................................11

2.6 ADSL

MREA......................................................................................................................13

2.6.1 irokopojasne pristupnemree......................................................................................13


3/47

2.6.1.1 Pristupna mrea temeljena na bakrenojparici...........................................................13

2.6.1.2 Problemi u irokopojasnimmreama..........................................................................14

2.6.2 ADSLmrea.....................................................................................................................14

2.6.2.1 Elementi ADSLmrea...................................................................................................16

2.6.3 Sigurnost ADSLmrea......................................................................................................20

2.6.4 Uticaj smetnji na ADSLmree..........................................................................................21

2.7 ADSL USLUGE ISAOBRAAJ................................................................................................24

2.7.1 Usluge u irokopojasnimmreama..................................................................................24

2.7.2 Usluge preko ADSL-a.........................................................................................................26

2.7.2.1 Videousluge...................................................................................................................28

2.7.2.2 Prijenos govora preko ADSL-a........................................................................................29

2.7.2.3 Brzi pristupinternetu....................................................................................................31

2.8 BUDUNOST ADSL-a.............................................................................................................31

2.8.1 Budunost ADSL-a usvijetu................................................................................................32


4/47

2.8.2 Budunost razvoja ADSL-a uBiH........................................................................................34

3.ZAKLJUAK........................................................................................................

.......................37

LITERATURA.................................................................................................................................38


5/47

1. UVOD

Trend razvoja telekomunikacija ukazuje da je predviena osnova za uvoenjenovih usluga irokopojasna pristupna mrea,pojam koji uglavnom predstavljaoptike gigabitne mree,a po definiciji je dvosmjerna veza propusne moi od

barem 384 kbit/s u svakom smjeru.Dosadanji razvoj irokopojasnih sistemarezultirao je nizom razliitih tehnolokih rjeenja,pristupa istandarda.Predviena irokopojasna mrea trebala bi zadovoljiti potrebekorisnika za svim telekomunikacijskim uslugama sljedeih desetakgodina,bilo fiksne i mobilne telefonije,pristupa internetu ili razliitimmultimedijskim i interaktivnim sadrajima.Daljnji razvoj omoguit euvoenje cjelovitog spektra interaktivnih i distributivnih usluga,kao odgovorna stalno rastue zahtjeve korisnika.Uvoenjem irokopojasne mreepojavljuje se novo trite,podjednako zanimljivo korisnicima kao i

ponuaima telekomunikacijskih usluga.S aspekta lokalne petlje postojei ponuai telekomunikacijskih usluga uvelikoj su prenosti jer ve imaju operativne POTS ureaje i korisniku bazu,avlasnitvo nad bakrenim paricama im daje ogromnu prednost,posebnozadnjih godina.Naime,u doba prvih pekulacija o informacijskoj autocestiuvijek se spominjalo uvoenje optike u svako domainstvo kao pretpostavkebrzog komuniciranja.Posljednjih godina je komercijalni razvoj xDSLtehnologije produio upotrebljivost POTS nakrenih parica za jo dugovremena.Deregulacija POTS mree donosi konkurenciju na postojeoj

pristupnoj mrei i time pojavu velikog broja novih usluga i rast kvalitetapostojeih usluga.Razvoj HFC i slinih tehnologija temeljenih na postojeimkoaksijalnim kablovima ini kablovske operatere konkurentnim ponuaimairokopojasnih usluga.Na kraju,veliki broj postojeih elektrinih instalacijaomoguava proizvoaima i distributerima elektrine energije brz ulazak natelekomunikacijsko trite,posebno ako se uzme u obzir njihov financijskipotencijal.Normalno,ovakav scenarij je mogu u kombinaciji s deregulacijomtrita,brzim razvojem irokopojasnih tehnologija i aktivnim odzivomkorisnika radi poveanja trita i smanjenja cijene komunikacijske opreme.

Razvoj telekomunikacija u posljednjem desetljeu imao je za posljedicunestajanje tradicionalnih tehnologija i pristupa korisniku,te pojavu potpunonovih trinih zakona.Glavni pojam u irokopojasnim komunikacijama jeprilagodljivost,i to na pojavu novih usluga,promjenu ciljane grupekorisnika,prilagodljivost na jako promjenjive zahtjeve na propusnost i kvalitetkomunikacijskog kanala,kao i prilagodljivost na nagle pojave novihtehnolokih rjeenja.

1


6/47

Kao korisnik,ovjek zna ta eli i kako bi to htio dobiti.Odgovoriti,meutim,napitanje o buduim telekomunikacijskim uslugama i nainima njihove ponudeiz perspektive telekom-operatora nije mogue.S dananjim saznanjimanajtanije je rei da e usluge postati vrlo raznovrsne,korisnike potrebe ese jako i brzo mijenjati,a penetracija usluga bit e proporcionalna proizvodurazvoja lokalne petlje i novih tehnologija irokopojasnih usluga.

2. ADSL

2.1 Tehnologije xDSL

Digitalna pretplatnika linija xDSL (Digital Subscriber Line) je zajedniki nazivza razliite prijenosne tehnologije koje poveavaju efikasnost upotrebe POTSparica i dovode spektar irokopojasnih usluga krajnjim korisnicima.DSL se neodnosi na fiziku vrstu prijenosnih medija nego na korisnike ureaje za

prijenos podataka i filozofiju upotrebe bakrenih parica.Nedavnom trinomproboju xDSL sistema uveliko su pridonijeli pojava visoko sofisticiranih DSP-ova (Digital Signal Processor) i razvoj naprednih metoda modulacijekanala,koji su klasine analogne komunikacije prebacili u irokopojasnepristupne mree.Danas je razvijeno ili se jo razvija desetak xDSL prijenosnihtehnologija,a svaka zadovoljava specifine korisnike zahtjeve.Neki od oblikaxDSL-a su u javnom vlasnitvu,neki su zatiene tehnologije,a neki su tek ufazi teoretskog modela.xDSL tehnologije se,zavisno o vrijednostima brzinaprijenosa informacija od krajnjeg korisnika,odnosno prema krajnjem

korisniku,mogu podijeliti u dvije glavne grupe:grupu simetrinih DSLtehnologija koje omoguavaju istu brzinu prijenosa podataka u oba smjera igrupu asimetrinih DSL tehnologija kod kojih brzina prijenosa podataka zavisio smjeru prijenosa. XDSL tehnologije

Simetrine DSL tehnologije Asimetrine DSL tehnologije

Standardizirane Varijacije VDSL Standardizirane Varijacije

HDSL MVL ADSL 1-Meg Modem

HDSL2 SDSL (G.dmt) CDSL

SHDSL MDSL (G.lite) EZ-DSL

2


7/47

IDSL (ADSL2)

(ADSL2+)

(RE-ADSL2)

RADSL

SLIKA 1: Podjela DSL tehnologija.

Karakteristike DSL tehnologije su mogunost brze,lake i jeftine nadogradnjepostojeih mrea,smanjenje cijene kabliranja i poveanje udaljenostikorisnika od centrale.Osnovna trina prednost DSL tehnologije je mogunostbrzog prijenosa podataka malim i srednjim korisnicima preko postojeihtelefonskih parica.Time se u startu znatno smanjuju trokovi potrebni zaizgradnju nove irokopojasne mree,a samu fiziku mreu ostavlja

nepromijenjenom.Takoe,DSL omoguava stalnu vezu s Internetom bezzauzea telefonske linije.DSL sistemi su otporniji na smetnje od podstojeihkablovskih sistema,znatno jeftiniji od novih optikih ili kablovskih mrea itd.

2.2 ADSL tehnologija

Asimetrina digitalna pretplatnika linija ADSL (Asymmetric DigitalSubscriber Line) je najire prihvaena tehnologija za upotrebu POTS parice uirokopojasnim pristupnim mreama.Zamiljen je 1989. godine u AT&T Bell

Atlantic laboratorijima,a slubeno je prihvaen kao preporuka fizikog slojaISO-OSI modela donesen od ATM Foruma i DAVIC-a.

Cilj uvoenja ovog sistema je omoguiti bri pristup podatkovnim mreamamalim i srednjim korisnicima upotrebom postojeih bakrenih kapaciteta upristupnim mreama dok se ne zavri njihova zamjena optikimmreama.Time telekom operatori omoguavaju ostvarivanje znaajnihprihoda uz relativno mala ulaganja.Glavna polja primjene ADSL mree subrze podatkovne mree i interaktivne videousluge(videokonferencija,VoD,igre).Argument za uvoenje ADSL-a u

pristupne mree su 800 miliona parica u svijetu i njihovo relativno jeftino ijednostavno prilagoavanje novim zahtjevima,za razliku od ISDN mree ilikablovskih modema(HFC).Tokom prolog desetljea razvijeno je viegeneracija opreme i provedena su brojna probna ispitivanja efikasnosti iopravdanosti uvoenja ADSL sistema.Osnovna trina karakteristika ADSL-aje produenje perioda upotrebe parica i otvaranje velikog trinog prostoraklasinim telefonskim operaterima.

3


8/47

SLIKA 2: Tipina ADSL (G.dmt) konfiguracija.

Brzina prijenosa podataka zavisi,izmeu ostalog o udaljenosti korisnika odcentrale,presjeku parice i smetnjama.

4


9/47

SLIKA 3: Odnos brzine prijenosa i duine parice upotrebom ADSL-a (G.dmt)na bakrenoj parici debljine 0.4 mm.

2.3 Karakteristike kanala

ADSL tehnologija se temelji na bakrenoj parici POTS mree,a asimetrianprijenos se koristi radi presluavanja (NEXT) i odjeka u kablovima.S obziromda POTS kablovi sadre po pedeset parica jasno je da je njihov meusobniuticaj (kapacitivnost i sl.) toliki da bi onemoguio propagaciju signala.Zatoasimetrian prijenos dijeli podatke na dva kanala,odlazni (sporiji) i dolazni(bri),koji se ne moduliraju isto.

1Mbit/s 8 Mbit/s

POTS odlazno dolazno

4 25 138 200 1100 f/kHz

SLIKA 4: Raspodjela frekvencijskog spektra u ADSL modemu zaG.dmt standard.

5


10/47

Za stvaranje podkanala ADSL modemi koriste FDM modulaciju i ponitavanjeodjeka EC(Echo Cancellation).FDM dijeli kanal na odlazni i dolazni,koji sedijeli na niz brzih i sporih podkanala.Sporim podkanalima se prenosi odlaznisignal.S druge strane,EC dodjeljuje odlaznu irinu pojasa za prekrivanjedolaznog signala,a odvaja ih pomou odvajanja odjeka,ime vrlo efikasnokoristi irinu frekvencijskog pojasa,ali je sloeniji i skuplji.Dolazni i odlaznisignali se mogu preklapati ako se koristi ponitavanje odjeka.

Osnova ADSL-a,brzi i spori kanal,se koristi za smanjivanje greaka.Tokpodataka u sporom kanalu prije korekcije greke prolazi kroz sklop zapreplitanje (interleaving) ime se smanjuju greke usljed dodatnog kanjenjai meusobnog preklapanja bitova.Brzi kanal nema potrebe za preplitanjemjer je potreba za korekcijom greke radi kanjenja jako mala.

Spori

kanal

brzi

kanal parica

parica

POTS

SLIKA 5: Brzi i spori DMT kanali.

6

obrada digitalnog signala

FEC &

Interleaving

FEC &

Interleaving

DMT

modulacija

analogni

pristupsplit


11/47

Preko ADSL linije se moe prenositi do 7 kanala nosilacaistovremeno.Koliina podataka svih kanala se moe programirati u bilo kojojkombinaciji viekratnika 32 kbit/s:

-AS0 podrava razinu podataka od 32 kbit/s do 6.144 Mbit/s,




-LS0 podrava razinu podataka 16 kbit/s i pojas od 32 kbit/s do 640 kbit/s,

-LS1 i LS2 podravaju razinu podataka od 32 kbit/s do 640 kbit/s.

Vano je napomenuti da je multipleksiranje ADSL kanala dovoljno fleksibilno

da omogui razinu podataka koja nije viekratnik 32 kbit/s.

2.3.1 ADSL preljevni kanal

ADSL preljevni kanal AOC (ADSL Overflow Channel) se moe koristiti izmeukanala nosilaca kad je potrebno prenijeti dodatnu koliinu bita,koja prelazijedan od veekratnika 32 kbit/s.Prava namjena preljevnog kanala je upotrebaza prijenos kontrolnih bitova izmeu ATU-R i ATU-C a na oba kraja

parice.Jedan od sluajeva gdje se koristi preljevni kanal je zamjena bita,kojaomoguava promjenu broja bita dodijeljenih DMT podkanalu ili promjenuprijenosne snage podkanalom bez prekida toka podataka.U procesuizjednaavanja razine greke svakog podkanala kontinuirano se premjetajubitovi iz prijenosnog kanala s visokom razinom greke u podkanale s niskomrazinom greke.

Procedura zamjene je nezavisna za odlazne i dolazne podkanale i moe seizvoditi istovremeno.

7


12/47

2.3.2 ADSL superokvir podataka

Podatkovni okviri pojedinog ADSL podkanala organizuju se u DSLsuperokvire.Definirano je 68 okvira oznaenih od 0 do 67,koji ine jedansuperokvir.Svaki se okvir kodira u jedan DMT simbol.Krakteristike okvira su:

-okvir 0 slui za kontrolu greke,

-okvir 1 prenosi indikacijske bite,

-okviri 35 i 36 prenose ostale indikacijske bite,

-okviri za sinhronizaciju se prenose nakon svakog ADSL superokvira ipredstavljaju 69. Okvir.

2.3.3 ADSL prijenosne klase

U Evropi su utvrene sljedee ADSL prijenosne klase upotrebom viekratnika2.048 Mbit/s za dolazni smjer podataka:

Prijenosna klasa 2M 1 dozvoljava sljedee kombinacije s brzinama do6.144 Mbit/s:

-jedan simplex kanal brzine 6.144 Mbit/s,

-jedan simplex kanal brzine 4.096 i drugi brzine 2.048 Mbit/s,

-tri simplex kanala brzine 2.048 Mbit/s.

Prijenosna kanala 2M 2 dozvoljava sljedee kombinacije s brzinama do4.096 Mbit/s:

-jedan simplex kanal brzine 4.096 Mbit/s,

-dva simplex kanala brzine 2.048 Mbit/s.

Prijenosna klasa 2M 3 dozvoljava jednu kombinaciju:

-jedan simplex kanal brzine 2.048 Mbit/s.

8


13/47

2.4 ADSL linijski kodovi

ADSL linijski kodovi nisu vezani za prijenosnu frekvenciju,ve se moguprimijeniti u bolo kojem frekvenscijskom podruju.To je uvjetovanopostojanjem nezavisne POTS linije kao i ranije predvienim dodatnimuslugama,koje nisu postigle komercijalnu vrijednost.Standardizirani kod zaprijenos preko xDSL mree namijenjen ADSL komutaciji je DMT (DiscreteMulti-Tone) linijski kod razvijen od AT&T Bell Labs.Prije 20 godina prihvaen

je od ANSI,ETSI i ITU standardizacijskih tijela.

DMT je za sada najbolji izbor linijskog koda za veinu DSL tehnologija saspekta brzine,spektralne kompatibilnosti,otpornosti na smetnje,potronjeenergije i ukupnih performansi.

Za razliku od DMT-a,amplitudno fazna modulacija s postignutim nosiocemCAP (Carrierless Amplitude and Phase Modulation-podvrsta QAM modulacije)nije standardizirana,ve je u vlasnitvu AT&T i Paradynea,i predstavljaalternativnu tehniku ADSL linijskih kodova.Osnovna razlika izmeu DMT i CAP

kodova je ta to CAP koristi signal s jednim nosiocem,dok DMT dijeli kanal uvie podkanala,time koristei vie signala nosilaca,odnosno CAP radi uvremenskoj,a DMT u frekvencijskoj domeni.DMT je vrlo slina OFDM-u(Ortgogonal Frequency Division Multiplexing) odnosno CoOFDM(CodedOFDM),koji je prihvaen kao preporuka za evropski digitalni audiosistem(DAB-Digital Audio Broadcast).

Bitan element DMT sistema je podijeljenost u vei broj podkanala,gdje jesvaki podkanal vezan za drugu prijenosnu frekvenciju i QAM moduliran.Timese smanjuje irina meu podkanalima i omoguava mijenjanje brzine

prijenosa u zavisnosti o stanju na liniji.DMT spektar ADSL kanala izmeu 25kHz i 1104 kHz je podijeljen u 250 podkanala,i to za dolazni saobraaj 224kanala i 26 kanala za odlazni saobraaj,a prijenosna frekvencija jeviekratnik osnovne frekvencije od 4.3125 kHz.Podkanali su meusobnonezavisni.Najnia frekvencija se ne modulira zbog upotrebe u telefoniji(POTS).Svaki od podkanala mogu nezavisno kodirati do 25 bita/Hz,to dajemaksimalnu brzinu od 64 kbit/s po jednom podkanalu(signalu nosiocu).CAP

9


14/47

modulacija dijeli spektar kanala u tri odvojena podruja,za POTS signal do 4kHz,odlazno podruje izmeu 25 i 138 kHz,te podruje dolaznih signala od200 kHz do 1.1 MHz.

Poreenje snage CAP i DMT signala dato je u tabeli:

CAP DMT

Nivo signala - 34 dBm/Hz - 40 dBm/Hz

Prosjena snaga - 40 dBm/Hz 20.4 dBmVrna snaga 38.07 dBm 34.9 dBm

TABELA 1: Komparacija snage CAP i DMT signala.

CAP podjela na odvojene kanale znatno smanjuje problem presluavanjaizmeu podkanala to je sluaj kod DMT-a.DMT je prihvaen ustandardizacijskim tijelima jer su DMT signali znatno manje osjetljivi naimpulsni um od CAP oblikovanih signala. DMT tehnika linijskog kodiranjaomoguava prilagoavanje stanju na liniji i dinamiko podeavanje brzineprijenosa podataka u zavisnosti o signal/um omjeru.U sluaju da se dolazni iodlazni signali preklapaju radi ponitavanja odjeka se koristi frekvencijskomultipleksiranje FDM (Frequency Division Multiplexing) ime se izbjegavapreklapanje signala ili lokalno ponitavanje odjeka.Iako je ponitavanjeodjeka bolje rjeenje od FDM,znatno je sloenije i skuplje.Za vrijeme trajanjaveze mogue je prilagoenje brzine toka podataka u podkanalima,to zavisio trenutnom stanju na liniji.I dolazni i odlazni tok podataka su nezavisni,tako

da se zavisno o smetnjama i karakteristikama parice mogu prilagoavatibrzine tokom prijenosa,tj. u stanju odravanja komunikacije.

10


15/47

Usljed specifinog naina prijenosa,presluavanje i impulsni umovi moguunijeti vrlo velike greke u prijenosu.Stoga se koristi FEC(Forward ErrorCorrection)korekcija greaka,koja se temelji na Reed-Solomonovim kodovima(podklasa BCH kodova) uz upotrebu preplitanja(vrlo slino kao kod CDureaja).

Korekcija greaka unosi dodatno kanjenje od 20 ms to je neprihvatljivo zaLAN ili podatkovnu komunikaciju temeljenu na TCP/IP.Zato DSL ureajraspoznaje o kakvoj vrsti komunikacije se radi,te po potrebi ukljuujekontrolu greaka.FEC se najbolje primjenjuje pri prijenosu MPEG i drugihkomprimiranih video signala.

FDMA Ponitavanjeodjeka (EC)

odlazno dolazno odlazno dolazno

POTS POTS

1 MHz1MHz

SLIKA 6: Frekvencijska karakteristika FDM i ECmoduliranih kanala.

Mana DMT-a je primarno sloenost digitalne obrade signala,jer obradasignala s vie nosilaca zahtjeva veliku brzinu procesora i unosi veekanjenje u signal nego CAP.Takoe nezanemariva potronja snage

onemoguava upotrebu DMT-a za sisteme sa slabim napajanjem,tipa beinetelefonije ili prijenosnih raunara sa slabijim baterijama.Za njih je boljerjeenje upotreba signala s jednim nosiocem(GMSK,OPQSK),koji uz smanjenjebrzine mogu biti znatno efikasniji.

11


16/47

2.5 MCM modulacija kanala

Razlika izmeu DMT i CAP linijskih kodova je u tome da CAP kodira itavkanal kao jedan signal,dok DMT posebno kodira signale svakog podkanala uokviru itavog kanala.Podjela ADSL podkanala zahtjeva sloeni proces

njihove ekvalizacije (ponitenja linearnih izoblienja) za to se upotrebljavaMCM (Multicarrier Modulation) modulacija.MCM se moe primijeniti samo naortogonalne signale nosioce pojedinih podkanala,radi ega je povoljnokoristiti Fourierovu transformaciju.

Ulaz . .

. .

. .

Odailja

Izlaz . .

. .

. .

Prijemnik

SLIKA 7: Osnovni model Multicarrier modulacije (MCM).

12

QAM

koder

IFFT

Paralelno

uSerijski

(Dodaj

D/A nisko-propusni

QAM

dekoder

FFT

SerijskiuParalelno

(Izbacicikliki

Nisko-propusni

filter i A/D


17/47

Osnovna funkcija MCM-a je DMT podkanale (ueg frekvencijskog pojasa)modulirati kvadraturno-amplitudnom modulacijom i proslijediti inverznojbrzoj Fourierovoj transformaciji (IFFT) za prebacivanje u vremenskipodijeljene uzorke signala,dok prijemnik primjenjuje brzu Fourierovutransformaciju (FFT) za prebacivanje iz vremenski kodiranog podruja u QMAsimbole i demodulira signal.Takoe se signalu dodaje cikliki prefiks zaizbjegavanje intersimbolne interferencije.Bitna karakteristika MCM-a je utome da promjene brzine i kvaliteta pojedinog podkanala ne utiu na ostalepodkanale,odnosno promjene na jednom od njih ne utiu na cijeli prijenosnisistem.Rezultat toga je da dobri podkanali prenose vie podataka odloih.Daljnja optimizacija kanala je mogua upotrebom Trellis kodova ukombinaciji s MCM-om.

2.6 ADSL mrea

2.6.1 irokopojasne pristupne mree

Pristupna mrea je mrea koja omoguava povezivanje pretplatnika na

razliite vorove usluga (pristupna centrala ili udaljeni pretplatniki stupanj-UPS) bez obzira je li napravljen od bakrenih vodova,koaksijalnihkablova,optikih vlakana ili beinih veza.Upravljanje i odravanje pristupnemree ponekad se odvija putem zasebne mree.Standardni interfejsi zarazliite vorove usluga su kljuni elementi podrke za pristupnumreu.Pristupna mrea obuhvata veliki dio cjelokupne mree,a radi veliine isloenosti ini i do 50% ukupnih trokova izgradnje nove komunikacijskemree.Cijene centrala,prijenosne i temeljne mree predstavljaju 40%trokova,dok pretplatnika oprema i prostor za smjetaj cjelokupne opreme

ine ukupno 10% investicije.Razvoj irokopojasnih mrea postavlja pred pristupne mree nove zahtijevekoji se prvenstveno odnose na poveanje prijenosnih brzina.Pristupne mreeje zbog cijene i veliine najtee prilagoditi irokopojasnimuslugama.Postavljanje otikih linija kao najpogodnijeg komunikacijskogmedija u pristupnim mreama zahtijeva dug vremenski period i velika

13


18/47

ulaganja.Zbog toga su u upotrebi i tehnologije koje ukljuuju i klasinouskopojasne medije:bakrenu paricu,koaksijalni kabal i beini prijenos.

2.6.1.1 Pristupna mrea temeljena na bakrenoj pariciTehnologija digitalne pretplatnike linije je nain dovoenja prednosti T1/E1zakupljenih linija malim korisnicima,pri emu se podrazumijeva znatno niacijena i priblino jednak kvalitet usluge.Standardizacija uskopojasnih ISDNsistema traje od 1975. godine a danas je jasno da ta tehnologija neeodigrati znaajnu ulogu na podruju globalnih telekomunikacija.U DSLirokopojasnoj pristupnoj mrei se koristi ATM tehnologija za prijenospodataka izmeu krajnjih korisnika,odnosno izmeu DSL modema i mreaservis provajdera (davaoca usluga).Time se omoguavaju velike brzine

prijenosa podataka,garantirani kvalitet usluge QoS (Quality of Service) ijednostavno povezivanje s bilo kojom takom u ATM mrei.Glavni elementDSL modela su modemi na strani centrale i modemi na stranikorisnika.Modemi na strani centrale su smjeteni u pristupnom multiplekserudigitalnih pretplatnikih linija DSLAM (Digital Subscriber Line AcsessMultiplexer).

2.6.1.2 Problemi u irokopojasnim mreama

Uz sve dobre strane,irokopojasne tehnologije imaju i nekoliko mana.Naglouvoenje irokopojasnih pristupnih mrea uz postojeu telekomunikacijskuinfrastrukturu vjerovatno bi zaguilo internet vorita.Da bi se mreaprilagodila irokopojasnim zahtjevima,potrebno je uloiti znatna sredstva zapoboljanje postojee telefonske i kablovske mree,a posebno postaviti veliki

broj novih optikih kablova.To se vjerovatno nee brzo dogoditi,tako da eusko grlo irokopojasne mree postati temeljna mrea ISP-a,to e znatnosmanjiti privlanost i isplativost uvoenja irokopojasnih modema udomainstva.Uzrono-posljedinom vezom,uvoenje xDSL sistema se nikakone isplati bez nadogradnje postojee temeljne mree i pristupnih vorova nastrani telekom operatera.Postavljanje otike temeljne mree s velikim brojemDSLAM ureaja i posebnih posluiteljskih ureaja s velikom meumemorijom

14


19/47

za esto traene sadraje preduvjet je isplativosti irokopojasne pristupnemree.

Pouzdanost je svakako najvaniji parametar pristupne mree.Mjerenjima jepokazano da su telefonske (xDSL) mree daleko pouzdanije od kablovskih

(HFC) pristupnih mrea traena pouzdanost se uglavnom naziva ''standardetiri devetke'', 99.99% online rada tokom godine,odnosno manje od 53minute godinjeg prekida veze.Novi QoS standardi zahtijevaju ''pet devetki'' ,odnosno prekid veze manji od 5.3 minute godinje.Ovakva pouzdanost sezahtijeva od svih irokopojasnih pristupnih mrea i daleko je vea odpouzdanosti ISDN mrea.

Takoe,multiplekseri postojeih telefonskih centrala su predvieni uzpretpostavku da prosjeni poziv traje 6 minuta,dok prosjeni pristupinternetu preko komutirane linije traje barem 25 minuta,ime se ograniava

broj istovremenih korisnika irokopojasnih usluga.Takoe,upotrebakomutirane linije za prijenos podataka jednog korisnika nije efikasna jer sepuna brzina prijenosa ostvaruje jedino dohvatom datoteka,dok pregled Webstranica daleko manje koristi itavu irinu kanala.Ovaj problem bi se trebaorijeiti paljivim dimenzioniranjem potrebnih DSLAM ureaja.

2.6.2 ADSL mrea

Od svih XDSL tehnologija ADSL zasluuje najveu panju u ovom momentujer postoji usvojen standard za tehnologiju modulacije (DMT) i mogunosti

ove vrste tehnologije digitalnog prijenosa,daju prednost operatorima da setakmie u primjeni ADSL-a ili kablovskih modema.Takoe postoji jakopoveanje interesa u primjeni simetrinih xDSL tehnologija,kao to su HDSL iSDSL.U lokalnim pristupnim uslugama ADSL bi trebala biti razvijana kao''mrea u mrei''.Dakle koristei postojeu infrastrukturu,ne dirajuipostojee servise,realizovane drugim tehnologijama,ali omoguavanjeonim,koji zahtjevaju i ADSL realizaciju prenosa,koristei tu vrstu tehnologije.

15


20/47

SLIKA 8: prikazana je ADSL mrea koja obuhvata

gradsko,prigradsko i seosko podruje.

2.6.2.1 Elementi ADSL mrea

16


21/47

Ovdje emo neto vie rei o elementima ADSL mrea kako na stranikorisnika,tako i na strani operatera.

Oprema na strani korisnika

Unutar ADSL modela,korisnike prostorije,kune ili poslovne,mogu bitikompleksne kao i CO-centralni ured.Ovo okruenje sadri korisnike PC-oveili Settop box,takoe poznat kao Terminalna Oprema u terminologiji ADSLForuma.Ovi ureaji se povezuju na PDN preko koje podaci pristupaju ADSLmodemu ili ATU-R-u.ATU-R se kasnije povezuje u CPE referentni model kojisadri set logikih entiteta i interfejsa.

Vc VA U-C2 U-C U-R U-R2T-SM T

Emitiranje video spliterB

signala

irokopojasna T.E

mrea T.E

Uskopojasna T.E

mrea POTS-C POTS-R T.E

Upravljanje

mreom

Pristupni vor

SLIKA 9: Referentni model sistema.

17

D

S

L

A

M

ATU-

ATU-

ATU-

ATU-

ATU- P

D

N

PST Telefon


22/47

Fiziki interfejsi:

-B interfejs je pomoni ulaz za podatke na servisni modul.

-POTS-C je interfejs izmeu PSTN-a i POTS splitera na strani centrale

-POTS-R je interfejs izmeu telefona i POTS splitera na strani pretplatnika

-T-SM je interfejs izmeu ATU-R-a i kune distribucijske mree.ATU-R moeimati vie tipova T-SM inerfejsa,npr: T1/E1 ili ethernet.Servisni modul takoemoe imati ugraen T-SM interfejs.

-T je interfejs izmeu kune distribucijske mree i servisnih modula.Ukolikoje PDN pasivno oiena taka-taka mrea onda je T interfejs identian T-SM

interfejsu i u sluaju da je ATU-R integriran u servisni modul,ovaj interfejsnee postojati.

-U-C je interfejs izmeu prijenosne linije i POTS splitera na stranicentrale.Ovaj interfejs je zbog asimetrine prirode signala definiran odvojenood linijskog interfejsa na pretplatnikoj strani.

-U-C2 je interfejs izmeu POTS splitera i AUT-C-a.

-U-R je interfejs izmeu prijenosne linije i POTS filtera na pretplatnikojstrani.

-U-R2 je interfejs izmeu POTS splitera i ATU-R-a.

-VA je interfejs izmeu ATU-C i pristupnog vora.Budui da je ovaj interfejsobino na zajednikoj osnovnoj ploi ADSL forum ne razmatra fizikalno ovajinterfejs.V interfejs podrava STM,ATM ili oba prijenosna moda.U sluajutaka-taka povezivanja izmeu komutacijskog porta i ATU-C-a,tj. u sluajukoncentracije ili mutipleksiranja,onda su VA i VC identini.

-VC je interfejs izmeu pristupnog vora i mree.Sa slike je vidljivo da moeimati vie prikljuaka,mada se takoe svi prikazani signali mogu prenositipreko samo jedne fizike konekcije.

Terminalna oprema

Pojam koji se javlja u svakom preporuenom modelu i standardu;tehnikipravac koji se odnosi na kompjuter (PC,Mac ili Unix radna stanica) ili settop

18


23/47

box.U koritenju ADSL-a za komuniciranje na ATU-R preko mree poslovnimokruenjima preovladae PC,konektovan na ATU-R preko mree unutarzgrade,ili gdje je dozvoljena ili poeljna integracija ATU-R na NIC.

ATU-R---Modem na strani korisnika

Posmatrajui od korisnike prema jezgrenoj mrei,nakon PDN je CPE,ureajkoji slui za povezivanje korisnikih PC-ova,radiostanica,ili LAN komutacije nabakrene parice.Ovaj CPE moe imati vie oblika zavisno od tipakorisnika,pruanja usluga,tehnoloke prednosti,te regulatornog i poslovnogokruenja.

SLIKA 10: ADSL Terminal Unit Remote (ATU-R).

PNT---Pasivni mreni zavretak

Unutar pasivnog mrenog zavrenog okruenja,openito USA,postoji vieopcija povezivanja.Najjednostavnija je preko integriranog PC NIC korisreiWindows ili Mac plug-adn-play drajvere.ADSL modem funkcionalno moe bitiintegriran unutar PC matine ploe,dozvoljavajui PC-u konekciju direktno na

19


24/47

bakrenu paricu i ova posljednja opcija je openito pod G.Lite.U jednom PCokruenju,sofisticiranije opcije ukljuuju eksterne ADSL osposobljenepremosnike i rutere.

ANT---Aktivni mreni zavretak

Novi izgled ANT-a,najjednostavnije arhitekture je gdje se korisniki PC-ovikonektuju na eksterni ADSL modem radei u Bridge (premosnik)modu.Konekcija moe biti preko Etherneta,ATM25,ili USB-a.Sofisticiraniji CPEmodel uvodi rutiranje u ADSL modem.Alternativno,korisnik moe imati ruterkonektovan na provajderov vlastiti ATU-R.Dodajui hub ili LAN komutacijudozvoljava se viestrukim PC-ovima konekcija na servis.Aktivni zavretaktakoe podrava Settop box preko eksternog ATU-R.

POTS razdjeljnici (spliteri)

Posljednji ureaj kroz koji prolazi ADSL signal prije dolaska u korisnikeprostorije je POTS/ISDN razdjeljnik.Kad bakrena parica ulazi u kuu iliposlovni prostor,ona sadri ADSL podatke i analogni telefonski signal,noeneu razliitim frekvencijskim pojasevima.Razdjeljnik dijeli ova dvapojasa,odvajajui POTS ili ISDN saobraaj od ADSL podataka koristeifiltere.POTS razdjeljnik sadri niskopropusni filter (LPF) koji proputa

glasovne frekvencije za prolaz do telefona,filtrirajui vie ADSL frekvencijepodataka.Unutar ATU-R,postoji visokopropusni filter (HPF),ovaj puteliminirajui nie frekvencije.Premda je ovdje panja usmjerena na POTSrazdjeljnike,u nekim dravama ADSL mora koegzistirati sa stambenim ISDNservisom.Dizajn splitera u ovom sluaju je malo drugaiji i vie kompleksnijijer ISDN signal zauzima vei dio frekvencijskog spektra i filter mora biti ustanju umanjiti glasovni signal u manji frekvencijski domet.Spliter moesadravati i HPF i LPF ili alternativno,samo LPF,proputajui POTS frekvencijeod 0-4 KHz za prolaz do telefona.U kasnijem sluaju,kompletni frekvencijski

spektar preko bakrene parice e prolaziti do ATU-R,koji mora implementiratiHPF.Premda spliter moe implementirati HPF.

DSLAM---DSL Access Multiplexer

- Postavljanje ATU-C interfejsa

20


25/47

-multipleksiranje saobraaja sa ATU-C interfejsa na jedan link premaprijenosnoj mrei uz pomo statistikog multipleksera

-demultipleksiranje saobraaja u suprotnom smjeru i njegovo proslijeivanjena pravi ATU-C

-pregovaranje o linijskoj brzini modema

-upravljanje mreom i korisnikim ATU-C sklopovim

DSLAM predstavlja kljuni element ADSL arhitekture.Cjelokupni saobraajod/prema korisnicima prolazi kroz DSLAM koji se najee nalazi u centralitelekomunikacijskog operatera.Neki od novijih DSLAM-ova su jako otporni naatmosferske prilike,tako da se mogu postaviti u ormarie blizu zgrada uatmosferskim nepovoljnim uvjetima,umjesto dananjeg obaveznog smjetajau kontroliranoj prostoriji.Jedna od glavnih prednosti DSLAM-ova je njihovalaka prenosivost i postavljanje na mjesta gdje su potrebni.DSLAM posluujeADSL korisnike sa jednim ili vie odlaznih linkova koji mogu biti IP ili ATMtipa.Odlazni interfejs se formalni naziva ''V'' pristupna taka.ArhitekturaDSLAM-a odreuje unutarnji izgled ADSL mree.Neki DSLAM-ovi podravajujedino ATM preko ADSL-a,dok drugi mogu podravati i ATM i paketskiprijenos.

DSLAM podrava VPI/VCI prospoj za PVC-ove,tj.moe distribuirati saobraaj

sa ADSL linka na odlazni link.Takoe,DSLAM mora dolazni saobraaj (iztemeljne mree) distribuirati na pojedine ADSL veze.Za SVC-ove,UNI (UserNetwork Interface) signalizacija prolazi transparentno kroz DSLAM ukonfiguraciji poznatoj kao virtualni UNI i SVC tuneliranje.Jedan od problemakoji se moe pojaviti kod ove metode je:DSLAM moe stopirati UNI signalneporuke (kao mrena strana UNI-a) i predefinirati ih u ''V'' pristupnu taku,kaokorisnika strana ili kao interfejs od vora do vora.U ovom sluaju postojinezavisni ureaj za signalizaciju,koji poznaje sve veze i njihove prospoje.

2.6.3 Sigurnost ADSL mrea

ADSL mree su u samoj osnovi daleko sigurnije od ostalih irokopojasnihpristupnih mrea,uglavnom radi jednospojnog povezivanja korisnika,dok kodviespojnog povezivanja (HFC,beine mree) vie korisnika dijeli istupojasnu irinu ime je olakan upad u tui tok podataka.Meutim,stalna

21


26/47

ADSL veza s Internetom znatno poveava rizik od neovlatenog upada,radipuno dueg vremena koje hacker ima na raspolaganju za pokuaj upada ukanal.PPP preporuka omoguava identifikaciju korisnika preko PAP i CHATpreporuka,a prijenos PPP paketa preko ATM virtualnih kanala takoepoveava sigurnost veze.Napad na raunarski sistem se mogu podijeliti u triosnovne grupe:

-Denial of Service (DoS)-ometanje toka podataka,

-neovlaten pristup podacima,

-unitavanje tuih podataka.

Zatita od napada je kompleksna,a moe se podijeliti u etiri grupe:

-identifikacije korisnika,

-aktivna kontrola pristupa:

1.Internet firewall,

2.firewall s filtriranjem paketa,

3.proxy/podatkovni firewall,

-enkripcija(zatitno kodiranje) podataka,

-inteligentno upravljanje sistema.

Sigurnost komunikacija preko Interneta dobro je definirana IETF (InternetEngineering Task Force) preporukom IPSec (Internet Protocol Security),kojakoristi dvije osnovne preporuke za kontrolu saobraaja,AH (AuthenticationHeader) i ESP (Encapculating Security Payload).IPSec predstavlja cjelovitiintegrirani sistem za sigurnost podatkovnih mrea,temelji se na TCP/IP

preporuci i mogue ga je koristiti na razliitim platformama.

2.6.4 Uticaj smetnji na ADSL mree

Jedna od glavnih karakteristika bilo kojeg komunikacijskog medija je daizobliava signal.S obzirom da izoblienje signala raste proporcionalno

22


27/47

njegovoj brzini (frekvenciji),jasno je da se posebna panja poklanjaizbjegavanju smetnji u kanalu kako bi se postigle to vee brzineprijenosa.Greke u komunikacijskom kanalu mogu biti izazvane EM spregomizmeu vodova,razlikom potencijala izmeu masa,starenjem prijenosnogmedija,promjenama napona napajanja itd.U modernim mreama smetnje sedosta dobro izbjegavaju,te je gubitak podataka u 99% sluajeva uzrokovanpopunjenou memorija vorita.Smetnje moemo podijeliti na sluajne ipraskave.Razlikujemo pet glavnih vrsta smetnji na bakrenoj parici POTSmree:um,guenje,presluavanje,odjek i intersimbolna interferencija,a svakiza posljedicu ima usporenje prijenosa signala i gubitak podataka.

um utie na sve elemente komunikacijskog modela i predstavlja najveiproblem u prijenosu podataka preko bakrenih parica.Pod pojmom um

podrazumijevamo pojavu spontanih fluktuacija u signalu uzrokovanihpresluavanjem,interferencijom,distorzijom signala ili termikimsmetnjama,odnosno,um predstavlja sve ono to ometa ili sprjeava prijenosinformacija .U najopenitijem sluaju um se moe podijeliti na onaj kojinastaje unutar kanala i na vanjski um.Vanjski umovi su uzrokovanivanjskim uticajima na kanal,kao to su bliski izbori statikogelektriciteta,atmosferske pojave,suneve erupcije,razliite elektrostatikesmetnjensmetnje od elektrinih instalacija i bliskih ureaja itd.um senajee manifestuje gubljenjem dijela informacije tokom prijenosa ili njenim

iskrivljavanjem (mjenjanjem smisla).Kad signal u kanal padne po amplitudiispod odreenog minimalnog iznosa,um maskira signal i pojaanjem se nemoe izbjei to maskiranje jer se s pojaanim signalom pojaava i um ukanalu.Nivo uma u kanalu uz frekvenciju uzrokovanja signala odreujekorisno amplitudno podruje kanala.Protiv tetnog uticaja uma bori sekodiranjem kanala,odnosno stvaraju se zalihe kodova.DMT modulirani kanalisu znatno manje osjetljivi na radio-umove od CAP kanala,jer se moguprilagoavati stanju na liniji,iako radi duine signala nosilaca primaju dalekovie tete po jednom podkanalu od CAP-a,iji je signal znatno krai.

Guenje signala predstavlja pad amplitude (snage) signala tokom njegovepropagacije po prijenosnoj liniji.Posljedica je prijenosne funkcije petlje,a

23


28/47

stvara velike varijacije u iznosima signala po frekvencijskim nivoima imeznatno oteava prijenos digitalnih signala.Da bi se izbjeglo guenje koriste sepojaala signala tokom linije.Guenje je posljedica skin efekta u vodiu,kadase poveanjem frekvencije smanjuje presjek vodia ime raste otpor iguenje,a poveanjem frekvencije rastu i gubici u izolaciji vodia.Guenjeraste proporcionalno korijenu frekvencije signala (etiri puta vea frekvencijaudvostruuje guenje) i duini prijenosne linije.Guenje samo je dovoljno daparica bude neupotrebljiva za DSL mreu.

Presluavanjeje posljedica elektromagnetskog zraenja samih parica imeusobne kapacitivnosti voda,a predstavlja mijeanje signala izmeususjednih prijenosnih kanala.Ukoliko parice nisu zasebno oklopljene uvijekpostoji neko presluavanje.NEXT predstavlja poslani signal koji se propagirau prijemnik preko kapacitivnosti i induktivnosti voda,a raste s frekvencijom.Uposljednje vrijeme uticaj NEXT-a se dosta dobro izbjegava iponitava.Nasuprot tome,FEXT se pojavljuje kada signal odailjaa drugihparica unutar istog kabla propagira u odailja na drugom kraju prekokapacitivnosti i induktivnosti voda,a iri se u istom smjeru kao i signal.FEXTje uglavnom nii od NEXT-a,iako je esto dominantan na kraim

linijama.Uticaj presluavanja na signal u odnosu na um u kanalu nijevelik.Radi ovih i ostalih vanjskih smetnji ADSL podkanali su spektralnooblikovani.

ONU

korisnici

prijenos signala

FEXT

NEXT NEXT

presluani signali

24

TXD

Odjek

RXD

TXD

Odijek

RXD

TXD

Odjek

RxD

TXD

Odjek


29/47

SLIKA 11: FEXT i NEXT izmeu ADSL kanala.

Odjekje pojava vraanja poslanog signala s drugog kraja voda smanjenesnage i s malim kanjenjem na linijama s dvosmjernom komunikacijom.Odjekuzrokuje znatne probleme u prijemniku radi neispravnog tumaenjasignala.Posljedica je nebalansiranih vodova.Ponitavanje odjeka se radiposebnim ureajima,tzv. Potiskivaima odjeka(Echo Suppressors) iponitaima odjeka (Echo Cancellers),koji smanjuju refleksiju analognogsignala i onemoguuju pozitivnu povratnu vezu na kanalu.

Intersimbolna interferencijaje mjeanje susjednih signala kod brzihmrea radi sporog silaznog brida signala,a rezultat je amplitudno-faznihizoblienja u kanalu.Manifestuje se kao poveanje uma u kanalu.Svakisimbol ima brzi ulazni i spori silazni brid (tzv. Rep ),pa radi sporogsmanjivanja amplitude signala moe doi do preklapanja sljedeeg simbola srepom prethodnog.Porastom brzine prijenosa intersimbolna interferencijavrlo brzo raste i uzrokuje porast greki u prijemniku radi mijeanja simbola,atime i retransmisiju poruke i usporenje mree.Interferencija se izbjegavaupotrebom ureaja za ekvalizaciju signala,odnosno analognog filtera s dvijeSchottkyjeve diode,koje reu rep svakog simbola,ili linijskim kodiranjemprimjenom Nyquistovih i korelacijskih filtera.

2.7 ADSL usluge i saobraaj

2.7.1 Usluge u irokopojasnim mreama

irokopojasne usluge se dijele na dvije osnovne kategorije,distribucijske iinteraktivne usluge.

Distribucijske usluge se distribuiraju od centralnog izvora neogranienom

broju autoriziranih korisnika u mrei.Primjeri su TV,CATV,HDTV,VoD itd.

25


30/47

SLIKA 12: Model irokopojasne mree.

Interaktivne usluge su:

-konverzijske: ostvaruju dvosmjerno komuniciranje u stvarnom vremenu s

kraja na kraj mree.Primjeri suvideotelefonija,videokonferencija,videonadzor,Internet itd.

-usluge za prijenos poruka: omoguavaju komunikaciju izmeu pojedinanihkorisnika pomou vorita s memorijom (npr: e-mail),

-usluge pretraivanja: omoguavaju pretraivanje informacija smjetenih narazliitim lokacijama.

26

privatne

VoD

E-commerce

televizija

(PPV.APPV)

poslovne

MultimedijaSOHO.

videokonferencija


31/47

SLIKA 13: Integracija irokopojasnih usluga.

U tabeli su dati zahtjevi nekih usluga na propusnost mree.Zahtjevi na mreudanas jako variraju i usmjereni su prema grafiki jako zahtjevnimmultimedijskim uslugama.

Vrsta usluge Dolaznabrzina

Odlazna brzina

Pristup Internetu 128 kbit/s - 2 Mbit/s 64 kbit/s - 512 kbit/svideokonferencija 384 kbit/s - 1.5 Mbit/s 384 kbit/s - 1.5 Mbit/svideo na zahtjev 1.5 Mbit/s - 18 Mbit/s 64 kbit/s - 128 kbit/sInteraktivni video 1.5 Mbit/s - 6 Mbit/s 128 kbit/s - 1.5 Mbit/stelemedicina 6 Mbit/s 384 kbit/s - 6 Mbit/sudaljeno uenje 384 kbit/s - 1.5 Mbit/s 384 kbit/s - 1.5 Mbit/sHDTV 6 Mbit/s - 21 Mbit/s 64 kbit/s - 128 kbit/s

27

komunikacijee

zabava

govor

video

Televizija

(PPV.APPV)

komunikacije


32/47

TABELA 2: Zahtjevi irokopojasnih usluga na propusnostmree.

Tri mogua scenarija uvoenja novih usluga su:1.Nadgradnja postojee uskopojasne mree DSL,HFC,jeftino i brzo,alikratkotrajno rjeenje,

2.Nadgradnjairokopojasne mree skuplje i sporije,srednjorono rjeenje,

3.Izgradnja nove irokopojasne mree skupo i sporo,predstavlja rjeenje zadugi vremenski period.

2.7.2 Usluge preko ADSL-a

Brzina prijenosa preko ADSL omoguava upotrebu razniih aplikacija velikihzahtjeva na propusnost mree.Upotreba ove tehnologije premjetasaobraajno usko grlo s korisnike strane na stranu ponuaa irokopojasnihusluga,koji bi trebao viestruko poveati izlaznu brzinu i propusnost mree(rjeenje je ATM).Internet saobraaj se moe prenositi bilo spajanjem ADSLlinije na mreu Internet posluioca ili spajanjem ADSL linije na ATM mreukoja prenosi Internet saobraaj.

ADSL mrea omoguava integraciju velikog broja govornih i negovornihusluga preko bakrene POTS mree.Postojea mrea je samo dijelomsposobna omoguiti prijenos novih usluga,ali i kao takva prua dobru osnovuza njihovo brzo uvoenje.Prednosti integracije usluga su:

-mogunost viestrukog istovremenog komuniciranja razliitim medijima(govor,video,pisanje),

-upotreba jednog pristupnog ureaja za sve vrste usluga,

-povoljnije tarifiranje usluga (naplata po minuti dananjiih mrea jeprevisoka,jer kanal nije u cijelosti iskoriten),

-bre uspostavljanje veze i vee brzine prijenosa,

-stalna veza s Internetom,koja se aktivira na poziv,

-tempo uvoenja novih usluga zavisi o zahtjevima korisnika,

28


33/47

-manja osjetljivost mree na varijacije saobraaja (isti kapacitet se koristi zaprijenos razliitih usluga,mrea se dimenzionira prema ukupnomsaobraaju).

Usluge koje podrava ADSL tehnologija mogu se svrstati u dvije osnovne

grupe:korisnike i poslovne.

1.korisnike usluge

a) uskopojasne usluge: b) irokopojasne usluge:

-telefonija preko DSL-a, -interaktivne igre,

-rad kod kue,-telemetrija, -uenje na daljinu,-video nadzor,

-elektronska pota. -videokonferencija, -videotelefonija,

-telefax. -irokopojasni internet,-telemedicina,

-digitalna televizija,-video pota.

2.poslovne usluge

ADSL omoguava povezivanje udaljenog korisnika na LAN,WAN ili njihovo

meusobno povezivanje.ADSL takoe omoguava povezivanje s postojeimFrame Relay mreama putem FRoDSL usluge.ADSL moe u cijelosti zamijenitiuslugu dananjih iznajmljenih vodova tzv. velikim korisnicima.

29


34/47

2.7.2.1 Video usluge

ADSL mree svojom velikom propusnou omoguavaju implementiranjeirokopojasnih interaktivnih TV aplikacija ogranienoh dometa,kao to suvideo na zahtjev (VoD),integracija televizije i interneta (Web on

TV),emitiranje vie digitalnih TV kanala,te uplata za gledanje odreeneemisije.Razvoj interaktivnih video usluga globalnog dometa,internacionalnavideo konferencija i internet VoD,zavise od razvoja globalne internet mree.

VoD ADSL je usluga koja omoguava telefonskim kompanijama ukljuivanje udistribuciju video sadraja putem video baze podataka,video posluitelja(servera),smjetenih u lokalnim centralama ili u prostorijama davaoca VoDusluge koji mogu podravati istovremeno emitovanje od 20 do 5000 videonizova.Video sadraji se prenose u digitalnom formati upotrebom nekog odstandarda kodiranja video signala.Vod koristi MPEG-2 standard kodiranja za

visokokvalitetni video s brzinom prijenosa od 1.5 do 20 Mb/s i pri tome koristiATM AAL5 adaptivni nivo.

SLIKA 14: Arhitektura za realizaciju ADSLmultimedijskih usluga.

30


35/47

2.7.2.2 Prijenos govora preko ADSL-a

Internet telefonija se danas u svijetu sve vie koristi,ali ne u potpunomobimu radi nedovoljnog kvaliteta prijenosa glasa.Zato se prijenos glasa prekoDSL linija VoDSL (Voice Over DSL) moe smatrati najveim trinimatributom svih DSL tehnologija,a posebno ADSL-a.Iako je prijenos podatakapremaio govorne usluge fiksne mree u SAD,jo uvijek telefonija ini 80%profita amerikih telekom tvrtki.Nakon donoenja IP6 preporuke,testandardizacijom VoIP (Voice Over IP) za prijenos glasa Internetpaketima,VoDSL e omoguiti jeftinije telefonske razgovore i na taj nainosigurati dodatno trite DSL uslugama.Kako ADSL zauzima daleko najvei

dio trita od svih irokopojasnih tehnologija,uvoenjem VoDSL-a se moeoekivati i velik porast Internet telefonije na tetu ponuaa klasinih POTSusluga.Na slici je prikazan nain rada VoDSL-a i spajanje VoDSL telefona.

glas seusmjerava u

glas i podacisePSTN mreu preko

alju krozpristupni ADSL izlazaza glas

podatkovni spojnik

CPE

31

glaspodaci

DSLAM

pristupna

mrea

VoDSL izlazza glas

spojnik

klase 5

podatkovnamrea

PSTN


36/47

SLIKA 15: Nain rada VoDSL.

-IAD (Integrated Access Device),integrirani pristupni ureaj objedinjujefunkcije ADSL modema i pristupa za telefon,pretvara glas u podatkovne (ATMili IP) pakete;ukljuuje interfejs za spajanje raunara,LAN-a ili mrenihusmjerivaa.

-Izlaz za glas predstavlja interfejs izmeu uskopojasne govorne i VoDSLmree,pretvara glas iz podatkovnih paketa u oblik pogodan za prijenos prekoPSTN mree i obratno preko ETSI V5.2. ondosno ANSI GR.303. preporuka.

Glasovne pakete preko ATM-a je najbolje prenositi preko AAL2 sloja,kojiomoguava tzv. potiskivanje tiine (utnja u govoru se ne prenosi) ime seomoguava i do 50% bolja iskoristivost kanala.VoDSL omoguava paralelniprijenos vie telefonskih kanala preko jedne ADSL linije (tipino 4-12),a malokanjenje ATM paketa omoguava prijenos govora u realnom vremenu.Iakose VoDSL moe prenositi razliitim tehnologijama tipa IP,ATM ili TDM-a,danasse veina VoDSL paketa prenosi ATM-om preko PVC-a,odnosno SVC-a,do

PSTN mree.Uvjeti koje VoDSL mora zadovoljiti su:

-osigurati minimalno kanjenje i gubitak paketa jer nema retransmisije,

-omoguiti spajanje postojeih telefona.

-omoguiti upotrebu postojeih analognih modema i telefax ureaja,

-omoguiti dinamiku alokaciju pojasne irine s prioritetom za VoDSL.SLIKA

32


37/47

SLIKA 16: VoDSL sistem s POTS razdjeljnikom (HPF) u

modemu.Najvanija karakteristika VoDSL-a je dinamika upotreba pojasne irinekanala i ekonomina integracija vie usluga preko jedne ADSL linije.Takoeje vana karakteristika VoDSL-a lako zadovoljavanje sve vee potranje zanovim telefonskim linijama,jer jedna DSL linija podrava vie desetakaparalelnih telefona.Time telefonski saobraaj znaajno raste bez ulaganja unovu infrastrukturu.

2.7.2.3 Brzi pristup internetu

Brzi pristup internetu korisnicima daje sasvim nove mogunosti.Za razliku odspore dial-up veze,broadband je viestruko bri i ne naplauje se po vremenuprovedenom on line ve po koliini razmjenjenih podataka.Ve sam sistemnaplate broadband veze daju korisniku mnogo vie slobode.Dok klasina dialup veza ovisi o vremenu provedenom online,irokopojasni internet moe sekoristiti 24 sata dnevno,no operater e naplatiti koliinu podataka koje jekorisnik skidao i slao.Pored toga,irokopojasni internet omoguava viestrukobri prijenos podataka u odnosu na analognu ili ISDN dial up vezu.ISPkompanije u svojoj ponudi imaju pretplatnike pakete koji omoguavaju vieod tri hiljade kilobita u sekundi,to je ak 23 puta bre u odnosu nadvostruku ISDN vezu od teoretskih 128 kb/s.ADSL tehnologija danasomoguava teoretsku brzinu downloada podataka od itavih 26000 kilobitapo sekundi.Sve to ukazuje da brzi pristup internetu u potpunsoti mijenjaiskustvo koritenja mree svih mrea.Korisnik sada ne mora mjeriti vrijeme

33


38/47

koje provede na internetu kako bi mogao predvidjeti koliki e raun primitina kraju mjeseca.Viestruko vea brzina omoguava bogatije koritenjemultimedijskih on line sadraja.Na primjer,download filmova,muzike ilisoftvera,kao i streaming audio i video sadraja sada postaju svakodnevnastvar.

2.8 BUDUNOST ADSL-a

ADSL tehnologija nije velika novost u pristupnim mrea,ali je njen naglirazvoj i brzo prihvatanje od korisnika i proizvoaa dovoljan znak da bi ovatehnologija mogla due vrijeme vladati pristupnim mreama.Stoga je vanoda ponuai telekomunikacijskih usluga na vrijeme ponu prilagoavati svojetemeljne i prijenosne mree,jer mogunost prijenosa podataka brzinom od

nekoliko Mbit/s ne moe samo poveati glad korisnika za podacima i novimuslugama.

Prednosti ADSL-a nad ostalim irokopojasnim tehnologijama su:

-jednostavnost upotrebe(plug-and-play),

-upotreba besplatnih parica,

-brzo i relativno jeftino prilagoavanje mree novim uslugama,

-postojanje druge telefonske linije paralelno podatkovnoj,

-pouzdanost postojee POTS mree,

-znatno via sigurnost u odnosu na CATV podatkovne mree,

-postojanje slubeno prihvaenih standarda,

Trino intezivno provjerena tehnologija.

Sljedea generacija ADSL sistema obeava jos vee brzine prijenosapodataka,izmeu 25 i 50 Mbit/s,pribliavajui se time VoDSL-u.

2.8.1 Budunost ADSL-a u svijetu

34


39/47

Jedina konstanta na informatikom tritu u posljednjem desetljeu jestepromjena.Brzi razvoj tehnologije uvjetovan rastom korisnikih zahtjevaponuae telekomunikacijskih usluga doveo je u situaciju da moraju ubrzanorazvijati nova tehnoloka rijeenja kako bi zadovoljili ''glad'' za novimuslugama.Za oekivati je da e i irokopojasno trite temeljeno na xDSLtehnologijama nastaviti trini trend rasta komunikacijskih usluga,jer je uposljednjih nekoliko godina viestruko premailo predvienu stopurasta.Sazrijevanjem tehnologije,poveanjem kvaliteta i stabilnosti uslugamoe se oekivati jednaka situacija kao i na tritu analognihmodema;korisnici e traiti jednostavnu (plug-and-play) instalaciju,niskecijene i raznolikost usluga,a zauzvrat e platiti dovoljno da se ulaganja u DSLmree viestruko isplate.

TABELA 3: Tendencija broja ADSL prikljuaka .

Osnovni razlozi naglog porasta implementacije ADSL tehnologija u razvijenimzemljama svijeta su:

35


40/47

1.xDSL tehnologije trenutno nemaju alternativu kad je u pitanjuimplementacija usluga koje zahtjevaju veliku propusnost preko postojeebakrene pristupne infrastrukture

2.telefonskim kompanijama se omoguava eksploatiranje novih

multimedijskih usluga zabavnog karaktera kojim konkuriu oeraterimakablovske televizije.

3.razvijena strategija migracijske staze:ADSL,VDSL,FTTH.

4.nadogradnja sistema ne ukljuuje nadogradnju PSTN dijela komutacije.

5.razvoj globalne internet mree i globalnih irokopojasnih interaktivnihusluga.

Na drugoj strani,operateri zemalja koje nemaju razvijeno trite,odnosno ukojima je broj internet korisnika mali,teko mogu opravdati uvoenje ADSLtehnologije u veem obimu.Osnovni razlozi koji ograniavaju porast brojainternet korisnika su ekonomski standard,informatika pismenost isvrsishodnost,odnosno nepostojanje motiva za koritenje internetmree.Samo uvoenje ADSL tehnologije nee bitnije uticati na prva dvafaktora,ak moe djelovati obeshrabrujue,budui da je ADSL pristup skupljiod ISDN-a,a pogotovo od modemskog pristupa,ukoliko se radi o manjimkunim korisnicima koji ine vei dio trita.Ovo su osnovni razlozi zbog kojih

operateri u zemljama sa nerazvijenim telekomunikacijskim tritem jo uvijekoklijevaju sa uvoenjem ADSL pristupnih mrea.Unato razliitim novimirokopojasnim pristupnim tehnologijama na tritu,broj ADSL korisnika rastevelikom brzinom,te je za oekivati da ADSL pristupna tehnologija budedominantna u sljedeih deset godina.Predvieni rast korisnika irokopojasnihusluga je pod velikim uticajem deregulacije trita,koje je u SAD dobilo dobresmjernice donoenjem kongresne odluke ''Internet Freedom and BroadbandDeployment''.Trenutno najvei konkurent DSL mrei u SAD je kablovskamrea,koja je jako dobro podrana na itavom sjevernoamerikom

kontinentu.Uvoenjem plug-and-ply ADSL ureaja glavna prednost kablovske mree enestati,a samo instalacijom pretplatnici e utediti odreen novac,ime eADSL usluga postati jo jeftinija i time atraktivnija.Takoe,kablovske mreenude komercijalni prijenos glasa,dok je uvoenje VoDSL-a usporeno,te je i totrite otvoreno za proboj ADSL-a i rast njegove komercijalnevrijednosti.Predvia se da e na tritu opstati samo najvei i najbogatiji

36


41/47

ponuai irokopojasnih usluga,jer u razvoj nove mree treba uloiti velikasredstva.

Generalno govorei,budunost ADSL-a u svijetu u zemljama sa nerazvijenimtelekomunikacijskim tritem,izmeu ostalog,zavisi i od perioda povrata

investicije,gledano sa aspekta operatora.

2.8.2 Budunost razvoja ADSL-a u BiH

U BiH je ve uveden ADSL,to je i razumljivo,jer od ranije postoje osnovnitehnoloki preduslovi za uvoenje ADLS tehnologije,budui da je ravijenaATM mrea koja se relativno jednostavno moe konfigurirati za rad veombrzinom prijenosa.

BiH Hrvatska Jugoslavija SlovenijaAfrika Evropa SvijetBroj host raunara na10000 stanovnika 5.8 37.1 14.1 110.1 2.7157 175.2Broj internet korisnika na10000 stanovnika 50.4 558.9 375.9 1510.6 58.71365.9 608.6

TABELA 4: Komparacija po broju internet korisnika,(izvor: ITU).

Iz tabele vidimo da je ovaj procenat od 0.504 %,populacije koja je 2000.godine imala pristup internetu ekstremno lo.Istina,on je u laganomporastu,pa se procjenjuje da on danas iznosi 1.5 %.Mali broj internetkorisnika je osnovna prepreka uvoenju novih irokopojasnih tehnologija uveem obimu,te na osnovu njega moe se zakljuiti da BiH pripada grupi

zemalja sa nerazvijenim telekomunikacijskim tritem tako da je realnooekivati da e broj raspoloivih ADSL prikljuaka biti dosta vei odiskoritenih,ukoliko se ne osmisle i implementiraju ADSL usluge koje ekvalitetom i cijenom biti atraktivne korisnicima.

37


42/47

Rezultati ITU analize po kojima je mali broj internet korisnika posljedicauglavnom tri faktora:

1.nizak standard korisnika,ondosno za njih visoka cijena usluge pristupainternetu

2.slaba informatika pismenost

3.svrsishodnost,odnosno,nezainteresiranost za sadraje koje nudi internetmrea.

Jasno je da su kod nas zastupljena sva tri ova faktora,te se namee pitanje

neophodnosti ire akcije u koju bi prije svega bili ukljueni BiHuniverziteti,dravno regulatorno tijelo za telekomunikacije i BiHtelekomunikacijski operateri,iji osnovni cilj treba da bude izgradnjastrategije poveanja broja internet korisnika.BiH je specifina po velikombroju studenata,ali onu ne koriste internet,to bi trebalo biti zabrinjavajueza itavo drutvo.Ipak,ovakva situacija treba da brine prije svega domaeoperatere,budui da proputaju ansu za ostvarenje dodatnih prihoda i razvojsvoje infrastrukture.Mislim da strategija u naem sluaju treba da ima za ciljnavedena tri faktore,te da domai operateri svojim ciljanim ulaganjimaprekinu uzrono-posljedinu vezu izmeu male korisnike baze i novih

usluga.Ulaganja treba prije svega da se odnose na razvijanje domaihinternet sadraja.Ovim se postiu sljedei efekti:

1.Ukoliko se saobraaj odvija u lokalnoj mrei podataka,tj.unutar jednezemlje,usluga je dosta jeftina.

2.Kreatori domaih sadraja i njihovi korisnici su dravljani BiH,te se na ovajnain utie na faktor informatike pismenosti,prije svega u studentskojpopulaciji.

3.Razvijanjem domaih internet sadraja poveava se svrsishodnost,treifaktor,odnosno sadraji koje nudi internet mrea postaju privlaniji za veinukorisnika,budui da su na maternjem jeziku i da dobijaju na aktualnosti jer seodnose na nau zemlju.

38


43/47

Ulaganja u BiH operatera bi trebalo da e odnose na:

1.sniavanju cijena usluge pristupa internetu,kako modemskog tako i ISDN

pristupa,dok se ne postigne kritina masa pretplatnika,kad se cijene mogupostepeno poveavati a broj pretplatnika e i dalje nastaviti sa rastom

2.omoguavanju jednostavnijeg i jeftinijeg rezervisanja domenskog prostora

3.educiranje studenata vezanih za internet mreu i kreiranje internetsadraja.

Trenutno stanje u BiH ADSL paket usluga koji prua BiHnet koristi oko 450korisnika,to je jako mali broj korisnika uporeujui ga sa ostalim zemljamasvijeta.Ti korisnici su uglavnom velike firme iji uspjean posao zahtjeva briprijenos vee koliine podataka.U kantonu Sarajevo i u samom graduSarajevu,s obzirom na geografski poloaj i to da predstavlja administrativnicentar privrednog razvoja,razumljiv je i najvei broj korisnika ADSL-a.

39


44/47

3. ZAKLJUAK

Interaktivna Informacijska superautocesta nalazi se pred nama.Njen razvojposljednjih godina,narastujue korisnike potrebe za veim brzinamaprijenosa podataka kao i pojava novih multimedijskih usluga i interaktivnih

sadraja zahtjeva uvoenje irokopojasne pristupne mree.Napredak istandardizacija pristupne mree temeljene na ADSL-u svrstavaju ADSL u vrhpristupnih platformi za uvoenje novih irokopojasnih usluga.Glavna trinaprednost ADSL-a je veliki broj postojeih bakrenih parica POTS mree.Takoese oekuje da e nain postavljanja i upotreba ADSL modema na stranikorisnika biti ista kao i upotreba dananjih analognih plug-and-plymodema,to dodatno doprinosi trinoj zanimljivosti ADSL-a.

Osnovni zadatci komunikacijskih mrea izvedeni su na temelju ljudskihpotreba za razmjenom informacija.irokopojasni sistemi uvjeruju

homogenizaciju postojeih heterogenih mrea i izgradnju novih mrea sveim brzinama prijenosa podataka i novim uslugama.Povezivanje razliitihsistema na magistralnoj,distributivnoj,pristupnoj i korisnikoj razini uefikasnu komunikacijsku cjelinu predstavlja veliki posao i izazov na putu umoderno informacijsko drutvo.Pristupne tehnologije temeljene na POTSparici,koaksijalnom kablu,optikom kablu i beini prijenos meusobnodoprinose raznovrsnosti ponueniih usluga,te pruaju vee mogunostiponuaima i korisnicima usluga za ispunjenje svojih specifinihzahtjeva.Trend razvoja irokopojasnih mrea jasno ukazuje na optiki kabal

kao optimalni prijenosni medij budunih fiksnih mrea.Meutim,izgradnjamree temeljene na optikom kablu iziskuju velika ulaganja i dug periodizgradnje mree,tako da ADSL predstavlja najbolji izbor pristupne mree douvoenja raznih FTTx tehnologija.

Odluiti koje usluge ponuditi danas,a koje usluge razvijati za bliskubudunost najvei je problem telekomunikacijskih kompanija.Ulog jeogroman profit koji se nalazi u jo neotkrivenim komunikacijskimpodrujima.U svijetu su provedena brojna ispitivanja korisnika.Jedan odzakljuaka jest da bliska budunost lei u POTS paricama,preko kojih je

mogue ponuditi veliki broj irokopojasnih usluga,koje korisnici danas ele.

Tehnoloka ocjena ADSL mree ovisi o ponuenom volumenu informacija injegovom odnosu prema propusnoj sposobnosti mree,te opouzdanosti,cijeni i kvaliteti ponuenih usluga.Komparacija pristupnih mreatemeljnih na ADSL i HFC tehnologijama pokazuje da je troak po korisnikumanji u sluaju nadgradnje HFC mrea.Meutim,prednost ADSL mree su

40


45/47

dostupnost,postojea infrastruktura i garantirani QoS.Ocjena tehnolokihparametara ADSL-a proirena ekonomskim kriterijima stvara dobru sliku okvaliteti sistema.Optimalno dimenzioniranje temeljne mree,te meusobniodnos cijene i QoS temeljni su uvijeti isplativosti ADSL irokopojasnepristupne mree.

LITERATURA

http://www.adsl.com

http://www.dslforum.org

http://www.iec.org

http://www.westell.com

http://www.telecom.ba

http://www.adsl.net.htnet.hr

41
http://www.adsl.com/http://www.dslforum.org/http://www.iec.org/http://www.westell.com/http://www.telecom.ba/http://www.adsl.net.htnet.hr/http://www.adsl.com/http://www.dslforum.org/http://www.iec.org/http://www.westell.com/http://www.telecom.ba/http://www.adsl.net.htnet.hr/


46/47

Komisija: 1. ___________

2. ___________

3. ___________

Komentar:

42


47/47

Datum: Ocjena:

mandžo eldin-maturski rad.doc

Documents