Razvojna psihologija

Razvojna psihologija Razvojna psihologija1. CjelinaVasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (1998.). Djeja psihologija. Jastrebarsko, Naklada slap; pogl. 1. , 2. Andrilovi, V. i udina, M. (1990.). Osnove ope i razvojne psihologije. Zagreb: kolska knjiga; pog. 5. Predmeti i zadaci Pojam razvoja i zrelostiPovijesni razvoj Razvojne psihologijeTeorije djejeg razvoja SadrajGrana psihologije koja se bavi promjenama u ponaanju i sposobnostima koje se dogaaju s napredovanjem razvoja

Prouava cijeli ivotni rasponDjeja psihologijaPsihologija cjeloivotnog razvoja

Razvojna psihologija Opisati djeje ponaanje u svakoj toki razvojato su promjene?to dijete moe s obzirom na dob?Otkriti uzroke i procese koji proizvode promjene u ponaanju od jedne vremenske toke do drugeUinci nasljea, biolokih i strukturalnih karakteristika, fizike i socijalne okoline, iskustva Zadaci razvojne (djeje) psihologijeRazdoblje brzog razvoja i mnogih promjena u svim podrujima/pravcima/aspektima razvoja Dugoroni utjecaji na kasniji razvoj pojedincaUvid u sloene procese odraslih (npr. govor, moral,..)Promjena u socijalnoj politici naglaava vanost prouavanja aktualnih aspekata u cilju poboljanja djejeg ivotaZanimljiv predmet istraivanja

Zato prouavati djecu? Priroda nasuprot odgoju Kontinuitet nasuprot diskontinuitetNormativni nasuprot idiografski razvoj

Problemi razvojne psihologije 1. Priroda nasuprot odgoju nasljee, biologija, priroda Dijete u vrtiu udari svojeg vrnjaka jer mu je uzelo igrakuMukarci su vjetiji od ena u prostornim zadacima

okolina, iskustvo, odgojEMPIRIZAM NATIVIZAMMETODA IDENTINIH BLIZANACA (Lurija)METODA IDENTINE OKOLINE OKOLINA ODREUJE STUPANJ OSTVARIVANJA POTENCIJALNE MOGUNOSTI RAZVOJAFAKTORINASLIJEENE BIOLOKE KARAKTERISTIKEGraa organizma, podraljivost i osjetljivost ivanog sustava, elastinost i prilagodljivost ivanog tkiva; Ovisit e: reaktivnost, sposobnost i brzina reagiranja, adaptacija, sl.NENASLIJEENI BIOLOKI UTJECAJI Rani utjecaji iz okoline koji utjeu na promjene u biolokoj strukturi (ivano tkivo)Ishranjenost ivanog tkiva u prenatalnom razdoblju, utjecaj droga, otrova i zraenja, opskrbljenost mozga kisikom za vrijeme poroda, ozljede ivanog tkiva pri porodu DJETETOVO ISKUSTVO S DIJELOVIMA MATERIJALNE I SOCIJALNE OKOLINE Rana stimulacija i prilike za upoznavanje raznih aspekata okoline NEPOSREDNA OKOLINA Majka, otac, braa, ira obitelj, druga djeca, uitelji, vrnjaci, susjedstvoIRA DRUTVENA OKOLINAdrutveno-ekonomski odnosi, tip drutvenog ureenja, drutvo u irem smisluInterakcionistiko gledite2. Kontinuitet nasuprot diskontinuitet2. Povezanost razvoja KontinuitetRazvoj tee glatko i stabilno, nadograivanje tee istom brzinom Rana se ponaanja nadograuju jedna na druga Kvantitativna promjena spajanje jednostavnijih elemenata u sloenije i naprednijeOkolinski model razvoja 1. Obrazac razvoja DiskontinuitetRazvoj se odvija razliitim brzinama, izmjena razdoblja spore i brze promjeneNeovisnost nekih aspekata sa prethodnim ponaanjem, nema predvianjaBioloki initelji razvoja, u svakoj fazi strukture tijela i mozga se mijenjaju, razvoj u nekoj fazi je stabilan, a prelazak u sljedeu fazi donosi promjene u sposobnostima 3. Normativni nasuprot idiografski razvoj Normativni Prouavanje slinosti koje postoje u razvoju djece Bioloko glediteGesell, Piaget,Ope zakonitosti razvoja aspekti razvoja zajedniki svoj djeci Idiografski Prouavanje pojedinog djeteta i initelja koji proizvode ljudsku razliitostOkolina i iskustvoKulturalni relativizam Razvojni procesiFILOGENETESKI RAZVOJRazvoj ljudske vrsteProces adaptacije ili prilagoavanja u svrhu opstanka Ljudsko ponaanje je rezultat iskustva i ponaanja uenjaVrijeme pripreme za sloene zadatke najdue je kod ovjekaONTOGENETSKI RAZVOJRazvoj pojedinca od njegovog zaeaSocijalno iskustvo;Ljudsko se iskustvo prenosi (kumulira) na sljedee generacije

Promjene u ponaanju i karakteristikama organizma koje se javljaju u toku vremena po ustaljenom redoslijedu i u priblino vrijeme za sve pojedince, ako su oni razvijaju u normalnom rasponu vanjskih uvjetaPromjene su uvjetovane filogenetskim zacrtanim biolokim planom koji se postepeno ostvaruje u uvjetima prikladne materijalne okoline i prisutnost prenoenja ljudskog socijalnog iskustvaRazvoj pojedincaSAZRIJEVANJE ILI MATURACIJAOdvijanje zacrtanog biolokog plana koje dovodi do promjena u ponaanju i karakteristikama pojedincaSOCIJALIZACIJAprocesi prenoenja socijalnog iskustvaNenamjeran i namjeran procesKADA kada se javlja neko ponaanje, u kojoj je dobi ono karakteristino za svu djecu?KAKO procesi, mehanizmi u osnovi nekog ponaanja?ZATO - zato se u odreenoj dobi pojavljuje neko ponaanje? Koji su povoljni i nepovoljni utjecaji na taj razvoj?Prouavanje razvoja3 PROBLEMSKA PODRUJA:Definiranje zrelosti i procesa njezina postizanjaVanost nasljea i okolinePostojanje i odreivanje granica kritinih razdoblja ZRELOST KAO.NAJSAVRENIJI OBLIK PONAANJAnapredovanje prema najzrelijem obliku ponaanjaSvi prolaze isti redoslijed, ali se neki zaustavljaju na ranijim fazamaPiagetov kognitivni razvoj Freudova emocionalna zrelostPOJAM RELATIVNE ZRELOSTI zrelost karakteristina za svaku ivotnu dobZrelost djeteta predkolske dobi,BIOLOKA SPREMNOSTSpremnost organizma za usvajanje ili izraavanje nekog novog oblika ponaanjaMotoriki razvoj PRIPREMLJENOSTKombinacija bioloke spremnosti i specifinih iskustava djeteta (uenja i vjebe)Zrelost za kolu uloga obitelji: nain komuniciranja i priroda odgoja; kulturna prikraenost; STATUS ODRASLOGZrelost definirana prema ulogama ili razvojnim zadacima i drutvenim oekivanjima Fizika, intelektualna, socijalna, moralna zrelost, zrelost interesa1. Definiranje zrelosti i procesa njezina postizanjaoptimalni raspon vremena unutar kojeg mora doi do meusobnog utjecaja na naslijeenih struktura i okoline tj. mora doi do odgovarajue aktivnosti biolokih struktura (period najvee osjetljivosti)U protivnom e tkivo zakrljati i izgubit e se bioloka osnova za razvoj sposobnostiKritiki periodi u podruju govora: 2 god-pubertetaKreativnost: do 3. god. Optimalna razdoblja u kojima su ivane stanice najosjetljivije za adekvatne i raznolike utjecaje iz okoline

3. Postojanje i odreivanje granica kritinih razdoblja Druge ivane stanice mogu preuzeti neku funkcijuNadoknada nedostatka u intel. i emoc. razvoju izmeu 2. i 6. god. Ako okolina prua osjeaj sigurnosti, slobodu za istraivanje, pozitivne interakcije sa odraslima i djecomRazdoblje Pogled na djetinjstvoAntika Grka i Rim Rano pouavanje u visokim staleimaNema zatite djece (infaticid, iskoritavanje, zlostavljanje, kanjavanje)Srednji vijekPozitivan utjecaj Crkve (sirotita, pouavanje)Djeji rad i aktivno sudjelovanje u zajedniciRenesansa

Poveana briga za dobrobit djece - Domovi za nahoadRazumijevanje ljudskog ponaanjaReformacija Puritanci (Calvin) sveobuhvatni model djejeg razvoja (iako roena s grijehom, djeca imaju sposobnost uenja, roditeljska obaveza; prirunici; Samostalnost, samopouzdanje i samokontrolaDescartesov dualistiki model (kartezijski dualizam)Odvojenost uma i tijelaUm rasuuje, odluuje i provodi; sadri uroene ideje i matematika naela (Bog!)Psihiko funkcioniranje uma i fiziki rad tijela Povijesni pregledPovijesni pregledPERIODDUH VREMENA17. st.Okolinski pogled na ljudski razvojJohn Locke (1632. 1704.)18. st. Nativistiko stajaliteJean-Jacques Rousseau (1712. 1788.)19. st. Evolucijska teorijaCharles Darwin (1809. 1882.)G. Stanley Hall (1846. 1924.)20. st. Okolinsko glediteJohn B. Watson (1878. 1958.)Lav Vigotski (1896. 1934.)Interakcionistiko glediteSigmund Freud (1856. 1939.)Jean Piaget (1896. 1980.)1930. Ponovo razmatranje nativistikog gleditaArnold Gesell (1880. 1961.)1940. -1950.Okolinski modeli1960. Revidiranje Piagetove teorijeRevidiranje Vigotskijevog sociokulturalnog stajalitaPsihologija obrazovanja, razvojna psihologijaPIONIRI DJEJE PSIHOLOGIJETabula rasaIskustvo i uenje (okolinska teorija)Naela nagrade, kazne i oponaanjeMetode odgoja pohvala i pogrdaRano uenje

John LockeEmile - plemeniti divljakDjeca se raaju sa znanjem i idejama koje se prirodno pojavljuju sukladno dobi naela pravde i potenja, savjest uenje kroz interakciju s okolinomUenje istraivanjem i otkrivanjemPredvidljive faze razvojaRazvoj ponavlja kulturnu povijest ljudske vrste3 obrazovne ideje: 1. kognitivna spremnost za odreene sadraje; 2. najbolje uenje: Izloenost informacijama + vlastiti proces otkrivanja3. popustljiv, a ne vrlo discipliniran, stil meudjelovanja

Jean-Jacques RousseauPorijeklo vrsta, 1859.Detaljan zapis o rastu i razvoju njegova sina Doddya - smatra se prvom razvojnom studijom Pripadnici iste vrste razlikuju se u mnogim karakteristikama; vie podmlatka natjecanje- opstanak/preivljavanje prenoenje funkcionalnih osobina na sljedee generacije (etologija)Prirodna selekcijaNaelo rekapitulacije - ontogeneza (razvoj pojedinca)/filogeneza (razvoj cijele vrste)

Charles Darwin Otac djeje psihologijePrva sustavna istraivanja djece (znanje koje posjeduju o na poetku kolovanja)U istraivanje ukljuuje uitelje, roditelje, Zbog metodolokih pogreaka nije bilo mogue sumirati i interpretirati podatkeGenetika psihologija - istraivanje razvoja od geneze, najranijih poetaka; evolucijska osnovica razvoja; Odgoj i obrazovanje trebaju poticati djetetove prirodne tendencije da odraava razvoj i ponaanja ranijih oblika vrsteAdolescencija period kada se dijete razvija individualne talente i sposobnosti G. STANLEY HALL BIHEVIORIZAMUenje uvjetovanjemMetoda uvjetovanog refleksaNpr. govor verbalno ponaanjeProuavanje male djece kako bi se otkrili prvi koraci u procesu uvjetovanjaRazvoj je uvjetovan odgojem i okolinomJOHN B. WATSON Dijete je roeno sa odreenom dozom seksualne energije libido koja se bioloki usmjerava na odreene mjesta na tijelu - erogene zonePsihoseksualna teorija djejeg razvoja/teorija razvoja linosti:Oralna fazaAnalna fazaFalusna faza (represija/identifikacija)Faza latencijeGenitalna fazaInterakcionistiko glediteRana iskustva mogu imati veliki utjecaj na ponaanje u kasnijem ivotu

SIGMUND FREUD Prva je oralna faza koja traje od roenja do 18 mjeseci (glavni izvor zadovoljstva su usta, usne i jezik te glavni izvor konflikta je odvikavanje od sisanja). Sljedea je analna faza koja traje od 18 mjeseci do 3. godine (glavni izvor zadovoljstva vezan je uz izluivanje, odnosno zadravanje stolice i glavni izvor konflikta je djetetova sposobnost da stekne samokontrolu). Trea po redu ili falusna faza traje od 3. do 5. godine u kojoj je glavna erogena zona falusno podruje. Seksualna elja usmjerava se prema roditelju suprotnog spola. Potie se nastanak Edipovog i Elektrinog konflikta, odnosno elje za posjedovanjem roditelja suprotnog spola i eliminacijom roditelja istog spola koja se razrjeava identifikacijom s roditeljem istog spola (npr. ako djeak ne moe imati majku samo za sebe, identificirat e se sa svojim ocem koji ju ima). etvrta je faza latencije koja traje od 6. godine do puberteta i u njoj nema znaajnih promjena u razvoju linosti te je dijete usmjereno na stjecanje znanja i vjetina koje e mu trebati u odrasloj dobi. Posljednja je genitalna faza koja traje od puberteta nadalje. To je razdoblje karakterizirano izraavanjem libida kroz spolni odnos s osobom suprotnog spola.

Razvojem upravljaju genetski procesi - MATURACIJARast i pojava motorikih vjetina slijede predvidljiv rasporedOkolina ima sporedni utjecaj utjeui na dob kada e se pojaviti odreene vjetine ali ne djeluje na obrazac razvojaMETODA OPAANJA i BILJEENJA OPAAKA KUPOLA fotografiranje djece iz svih kutovaNORME razvojni raspored koji opisuje uobiajeni red po kojem djeca izraavaju razliita rana ponaanja i dobni raspon unutar kojeg se ta ponaanja normalno pojavljuju

ARNOLD GESELL djecu treba hraniti samo kada su gladni; treba im dopustiti spavati, igrati se, istraivati sukladno njihovom prirodnom rasporedu; uivati u trenutnim sposobnostima djeteta, bez pourivanja; fleksibilno obrazovanje rukovoeno interesima djeteta i osobnim stilom uenja;Roditelji trebaju dati neka ogranienja i strukturu djetetovom ivotuGESELLOVI SAVJETI RODITELJIMA: Najvei i najdugovjeniji utjecaj na pouavanje djejeg razvoja, pogotovo razvoja spoznaje ili kognitivnog razvojavicaracRadio sa Binetom i Simonom na stvaranju testova inteligencije za djecu - primjetio kvalitativne i kvantitativne razlike u injeninim informacijamaGenetika epistemologija prouavanje djeje spoznaje i njezine promjene tijekom razvojakako djeca misle ?Prouavao razvoj svoje djece, a kasnije i druge djeceKlinika metoda tehnika slabo strukturiranog intervjua u kojem se djeci postavljaju pitanja, zadaci i problemi koja zahtijevaju rjeenje i objanjenjeJe li rua ljepa od cvijeta?

JEAN PIAGET Iz Rusije (socijalizam, kolektivizam, marksizam)Sociokulturalni ili sociopovijesni pristupKultura odreuje razvoj pojedincaProuavao mentalni razvoj, miljenje, jezik, rasuivanjeSocijalna interakcija kroz koju se prenosi kulturno nasljeeIntelektualne sposobnosti specifine su za kulturu u kojoj je dijete odgojeno

LAV VIGOTSKI Kognitivistiko-razvojni modeliPiagetova teorijaModeli obrade informacijaSocijalni modeli spoznajeTeorije o utjecaju okoline i uenjaSkinnerTeorije socijalnog uenjaEtologijaEkoloki pristupTeorije djejeg razvojaInterakcionistiki pristup - prirodni imbenici + okolinski utjecaj okolina mijenja djeju spoznaju sredinja ideja ove teorije je da je djeje ponaanje odraz strukture, organizacije, njihova znanja ili inteligencijeSpoznaja -znanje; to djeca znaju, kako je to znanje organizirano, kako se mijenja ili razvoja????Kognitivistiko-razvojni modeli31Modeli obrade informacija

LJUDSKI UMULAZ (INPUT)OSJETILNI RECEPTORI(slika, zvuk, okus,..)KodiranjeUsporeivanjePamenjeDosjeanjePONAANJEGovorSocijalne interakcije pisanjeIZLAZ (OUTPUT)Dvije pretpostavke:Spoznajni procesi utjeu na socijalna iskustvaSocijalne interakcije utjeu na spoznajni razvoj

Socijalni modeli spoznajeSOCIJALNA KOGNICIJA

SOCIOKULTURALNI MODELI

- potrebe, motivi, namjere- osjeaji- meusobni odnosi i djelovanja

Kultura daje djeci: - najvei dio sadraja svojeg miljenja (znanje) TO MISLITI? - procese i naine miljenja KAKO MISLITI?- djeje poimanje sebe- moralni razvoj - prijateljski odnosiORUA INTELEKTUALNE PRILAGODBEDIJALEKTIKI PROCES RAZVOJA - PODSREDSTVO JE GOVOR INTERNALIZACIJADjeje je ponaanje neovisno od spoznaje ve je produkt UENJA

Teorije o utjecaju okoline u uenjaVrste uenjaPrivikavanje (habituacija)odvikavanjeKlasino uvjetovanjegeneralizacija, gaenjeOperantno uvjetovanjePotkrepljenja, kazneDiskriminacijsko uenjediskriminativni podraaj35Posljedice ponaanjaPOTKREPLJENJA

KAZNE

POZITIVNA

Zadavanje ugodnih podraaja

- uenik se posebno trudio i dobio odlinu ocjenu za svoj uradak-poveava vjerojatnost odgovoraNEGATIVNAUklanjanje neugodnih podraaja

Djeca su marljivo radila preko tjedna pa nemaju zadae za vikend Poveava vjerojatnost odgovoraZADAVANJENeugodnih podraaja

Djeca su baca papirie po podu i uitelj im kae da dobro oiste cijelu uionicu smanjuje vjerojatnost odgovoraUSKRAIVANJE uklanjanje ugodnih podraaja

Cijeli razred je vie puta markirao s nastave i ukinut im je odlazak na izlet smanjuje vjerojatnost odgovoraKategorije potkrepljenjaJestiva potkrepljenjaBombon, sladoled, sok, ..Socijalno odobravanjeNagrada, panjaStimulacijska i aktivirajua p. glazbe, sport, igra, Negativna potkrepljenjaUklanjanje neugodnog podraajaSteena (uvjetovana) p. Novac i ocjene za stariju djecu; A. Bandura SOCIJALNA KOGNITIVNA TEORIJAUENJE OPAANJEMOPAA - MODEL Teorije socijalnog uenjaKoga djeca opaaju?Model s privlanim ili poeljnim karakteristikama(stupanj razvoja djeteta, vrsta ponaanja)Uvjeti utjecaja?Posljedice ponaanja modela: potkrepljenje (posredno potkrepljenje)Kazna (posredna kazna)Kako se mijenja djetetovo ponaanje?Imitacija selektivna imitacijaInhibicija odgovora (protuimitacija)Steeno ponaanje se moe tek kasnije izvesti, ponovitiBandurin model uenja opaanjemModelirani dogaajiPROCESI PANJE

Koliko e panje dijete posvetiti modelu

Primjeri:- Interesantna vrijednost ponaanja modela- Stupanj djetetove pobuenosti- Djetetova oekivanjaPROCESI PAMENJA

Koliko e se dobro dijete sjeati ponaanja modela

Primjeri:- Koritenje strategija pamenja: organizacija, ponavljanje- Djetetova kognitivna razina PROCESI IZVOENJA

Koliko e se dobro dijete ponoviti ponaanja modela

Primjeri:- Sloenost ponaanjaDjetetove tjelesne vjetine

MOTIVACIJSKI PROCESI

Koliko je dijete motivirano imitirati model

Primjeri:- Posredni poticaji modeluPoticaji djetetu da imitira

Modelirano ponaanjeBandurin model recipronog determinizma BPEPONAANJE (BEHAVIOR)motorike reakcijesocijalne interakcijejezikOSOBA (PERSON)Kognitivne sposobnostiTjelesne znaajkeLinostUvjerenja, stavovi, itd. OKOLINA (ENVIRONMENT)Fiziko okruenjeObitelj i prijateljiOstali socijalni utjecajiIstraivanje razvoja s evolucijskog gledita Neposredni i evolucijski uzroci ponaanjaLorenz i Tinbergen4 kvalitete ponaanja: univerzalnost, ne zahtjeva uenje ili iskustvo, stereotipnost, pod minimalnim utjecajem okoline Npr. sisanjeObrasci uobiajenog ponaanja uroeni poticajni sklopOsjetljivi periodi npr. utiskivanje (rani proces privrenosti)ETOLOGIJASOCIOBIOLOGIJA (Wilson)Geni proizvode i socijalna ponaanja korisna za opstanak Razina kulture ili drutvaLJUDSKA ETOLOGIJATjelesne karakteristike male djece mogu sluiti kao podraaji koji potiu majke na pruanje njegeBolwby kvaliteta ranih socijalnih odnosa kljuna je za kasniji razvoj a prenose se procesima u nesvjesnom; djetetovo oekivanje da e majka biti na raspolaganju i da e odgovoriti na njegove potrebe privrenost je vana za opstanak djeteta, a razvija se tijekom osjetljivog perioda Agresija, interakcija s vrnjacima, kognitivni razvoj, .Primjena etologije na ljudski razvojProuavanje pojedinca u njegovom okolinskom kontekstuBronfenbrenner: Teorija ekolokih sustavaMeusobno djelovanje djetetovih osobina i njegove okoline dvosmjeran ili transakcijski utjecajrazvojno poticajne djetetove osobine: tjelesni izgled, intelektualne sposobnosti, socijalne vjetine, linost Okolina: niz meusobno povezanih spojeva, oni najblii djetetu imaju najneposredniji utjecajEkoloki pristup

Bronfenbrenner: Teorija ekolokih sustava