PR

AK

TIÈ

NI

SAV

JET

I

Zahtjevi vezani za monta�ne radove: 4

Pa�ljiva ugradnja 4

Cijevni sustav se mora odr�avati èistim 4

Posebno štetna neèistoæa 4

Vlaga u postrojenju 5

Atmosferski zrak 5

Razlaganje ulja i rashladnog sredstva 5

Ostale neèistoæe 6

Zahtjevi vezani za sastavne dijelove i materijale: 6

Sastavni dijelovi 6

Neèistoæa i vlaga 6-7

Bakarne cijevi 7

Zahtjevi vezani za rashladno sredstvo 7

Zahtjevi vezani za ulje kompresora 8

Proces ugradnje: 8

Proces ugradnje 8

Planiranje 9

Polo�aj glavnih komponenti 9

Ugradnja rashladnog postrojenja 9

Cijevni sustav 10

Polo�aj ostalih komponenti 10

Paralelno spojeni kompresori 11

Va�ni postupci pri ugradnji 12

Skladištenje komponenti 12

Rezanje cijevi 12

Èišæenje cijevi 13

Lemljenje sa srebrnim lemom 13

Sadr�aj

2

Lemljenje sa fosfornim lemom 14

Upotreba zaštitnog plina pri lemljenju 14

Uštede pri lemljenju 15

Oprezno sa temperaturom 15

Spajanje navojem (bakarne cijevi) 15

Vakumiranje i punjenje: 16

Daljnje mjere 16

Potrebna oprema 16

Vakuum crpke 16

Vakuum crijeva 17

Kontrola vakuum crpke i crijeva 17

Prvo vakumiranje 18

Provjera vakuuma u sistemu 18

Provjera propuštanja 18

Drugo vakumiranje 19

Privremeno podešavanje sigurnosne opreme 19

Kontrola elektriène instalacije 19

Punjenje rashladnim sredstvom 20

Previsok tlak kondenzacije 20

Podešavanje i provjera sigurnosne opreme: 21

Uvjeti 21

Podešavanje presostata visokog tlaka 21

Podešavanje presostata niskog tlaka 21

Podešavanje i provjera regulacijske opreme: 22

Postupak 22

3

Pa�ljiva ugradnjaSve se više komercijalnih rashladnih po-strojenja i klimatizacijskih postrojenja uodgovarajuæim velièinama, izvodi sa her-metièkim ili poluhermetièkim kompreso-rima. Ovi kompresori, u usporedbi saotvorenim, osjetljiviji su na pojavu neèi-stoæa u rashladnom krugu. Iz tog razloga,pred moderna rashladna postrojenja, po-stavljaju se posebno visoki zahtjevi u po-gledu kvalitete monta�nih i regulacijskihradova.

Cijevni sustav se mora odr�avati èistimTemelj pouzdanog rashladnog postroje-nja i njegovog dugog radnog vijeka, pred-stavlja dobro dimenzioniran, ispravnomontiran i reguliran rashladni sustav.Neophodan uvjet je, da rashladno sred-stvo ne smije doæi u dodir sa stranim èe-sticama (neèistoæa). Ugradnja se, dakle,mora izvoditi sa posebnim osvrtom naodr�anje èistoæe, posebno u sustavima sanovim rashladnim sredstvima, vidi pod:"Savjeti za instalatere, R134a".

Posebno štetna neèistoæa:- Vlaga,- Vanjski zrak,- Sredstvo za lemljenje,- Hrða, bakreni oksid, gare�,- Metalna strugotina,- Nestabilna ulja,- Freoni za èišæenje cjevovoda (npr. R11 i

karbon tetraklorid)- Prljavština i prašina

Zahtjevi vezani za monta�ne radove

4

Vlaga u postrojenju mo�e imati za po-sljedicu sljedeæe:- Izdvajanje vode i formiranje leda (bloki-

ranje) u termostatskom ekspanzijskomventilu ili kapilarnoj cijevi

- Stvaranje kiselina- Starenje i raspadanje ulja- Koroziju- Stvaranje naslaga bakra (osloboðeni ba-

kar iz cjevovoda se talo�i na sjajne èeliè-ne dijelove u kompresoru)

- Razaranje izolacijskog laka na namotaji-ma motora

Atmosferski zraki drugi nekondenzirajuæi plinovi moguprouzrokovati:- Oksidaciju ulja- Kemijske reakcije izmeðu rashladnog

sredstva i ulja- Poveæan tlak kondenzacije

Razlaganje ulja i rashladnog sredstvamo�e imati za posljedicu:- Formiranje organskih i neorganskih ki-

selina- Koroziju- Loše podmazivanje- Poveæano trošenje dijelova- Promjenu boje ulja- Stvaranje mulja- Propuštanja kompresorskih ventila na

potisu uslijed talo�enja uljnog gare�a- Poveæanu temperaturu potisnog plina- Ošteæenje kompresora- Pregorijevanje motora

5

Ostale neèistoæeOstale neèistoæe mogu prouzrokovati:- Ubrzanje kemijskih procesa (razlaganje)- Mehanièke ili elektriène kvarovePri porastu temperature, ubrzavaju seprocesi razlaganja. Zbog toga se morajuizbjegavati visoke temperature kondenza-cije, a posebno visoke temperature u tlaè-nom cjevovodu. U tom cilju, mora se po-staviti niz zahtjeva, od kojih æe neki bitiopisani u nastavku.

Sastavni dijelovi (komponente)Kompresori za rashladna postrojenja i to-plotne crpke, podvrgnuti su detaljnomèišæenju od strane proizvoðaèa, èime su,praktièno, iz njih odstranjeni svi tragovineèistoæe i vlage. Isti standard bi trebaloprimijeniti i na ostale dijelove sustava.Sve komponente moraju zadovoljiti zah-tjev DIN 8964. U sluèaju dileme, kompo-nentu bi trebalo provjeriti.

Prljavština i vlagaNeèistoæe koje mogu nastati u kompo-nentama koje nisu kvalitetno oèišæenemogu se podijeliti na:- hrða i gare� (slobodna i vezujuæa)- staro ulje- sredstva za topljenje- metalna strugotina- vlaga

6

Zahtjevi vezani za sastavne dijelovei materijale

Manje kolièine vlage u komponentamasustava mogu se odstraniti istovremenimzagrijavanjem i propuštanjem suhog duši-ka (N2) kroz njih, dok je odstranjivanjeostalih neèistoæa praktièno nemoguæe.Komponente koje sadr�e takve neèistoæe,ne bi se smjele instalirati u rashladnim su-stavima sa halogenim rashladnim sred-stvima.

Bakarne cijeviU rashladnim postrojenjima, moraju seupotrebljavati specijalne bakarne cijevikoje su potpuno oèišæene i suhe. Osimtoga, cijevi na krajevima moraju biti her-metièki zatvorene. Ostale cijevi se mogukoristiti, samo ako zadovoljavaju DIN8964. Sve komponente moraju ostatipotpuno zatvorene, do trenutka instalaci-je u rashladno postrojenje.

Zahtjevi vezani za rashladno sredstvorashladno sredstvo se mora nabavljati sa-mo od priznatih distributera. Rashladnasredstva za hermetièke sisteme smijumaksimalno sadr�avati sljedeæe:- 10 ppm = 0,001% vode- 100 ppm = 0,01% rashladnog sredstva

sa visokom toèkom vrenja- 0 ppm = 0% kiselina- 15000 ppm = 1,5% nekondenzirajuæih

plinovaMora se biti vrlo oprezan prilikom po-novne upotrebe regeneriranog rashlad-nog sredstva.

7

Zahtjevi vezani za ulje kompresoraUlje mora biti odobreno od strane proiz-voðaèa kompresora i ne smije sadr�avativiše od 25 ppm (0,0025%) vlage i 0% ki-seline

Proces ugradnje se sastoji od:3 Planiranja polo�aja komponenti i trase

cjevovoda3 Postavljanja glavnih komponenti3 Postavljanja cjevovoda i komponenti 3 Vakumiranja3 Ispiranja 3 Provjere na tlak3 Provjere propuštanja3 Punjenja3 Podešavanja sigurnosne opreme3 Provjere sigurnosne opreme3 Podešavanja automatike3 Provjere cijelog postrojenja i regulacije

automatike, itd.

8

Proces ugradnje

PlaniranjeInstalacija postrojenja se mora isplaniratitako,- da se dijelovi objekta ukljuèujuæi izola-

ciju rashladnog prostora, što manjeošteæuju,

- da se komponente smjeste na što funk-cionalnije lokacije (npr. dovoljan dotokzraka do kompresora, kondenzatora iisparivaèa),

- da cjevovod bude što kraæi

Ugradnja glavnih komponentiNajva�nije komponente (kompresor,kondenzator, isparivaè, itd.) se prièvršæu-ju pomoæu isporuèenih dr�aèa i u skladusa instrukcijama proizvoðaèa. Kompresoruvijek mora biti prièvršæen na ravnojpodlozi. Moraju se upotrijebiti i isporu-èeni prigušivaèi vibracija.

Ugradnja rashladnog postrojenjaUgradnja sustava, mora se obaviti po mo-guænosti u što kraæem roku, kako se upostrojenju ne bi mogle skupljati nikakvekolièine zraka, vlage ili drugih neèistoæa.Kompresor i filter trebali bi se otvoritiposljednji, neposredno prije vakumiranjai punjenja postrojenja. Prilikom pauza u ugradnji, svi otvori bitrebali biti nepropusno zatvoreni.

9

Cijevni sustavCjevovod mora biti horizontalan ili verti-kalan.Izuzeci su:Usisni cjevovod, koji ima blagi nagib pre-ma kompresoru.Tlaèni cjevovod, koji ima blagi nagib odkompresora.Dr�aèi cijevi moraju se ugraditi na odgo-varajuæim rastojanjima, prema promjerucijevi i komponentama koje optereæujucjevovod. Ukoliko su prigušivaèi vibracijaugraðeni na kompresor, onda je potreb-no i ugraditi prigušivaè vibracija u tlaèni iusisni cjevovod.

Uljni d�epovi moraju se postaviti u verti-kalne cijevi na svakih 1,2 do 1,5m. Kodpostrojenja sa velikim oscilacijama opte-reæenja, neophodno je ugraditi dvostrukeusponske cjevovode.Prilikom postavljanja usisnog cjevovoda,mora se voditi raèuna o povratu ulja ukompresor.U postrojenjima sa velikim oscilacijamaoptereæenja, posebno strogi zahtjevi po-stavljaju se u sluèaju niskih optereæenja.

Polo�aj ostalih komponentiSve komponente, moraju se postaviti ta-ko, da im se mo�e lako pristupiti prili-kom servisa ili popravaka. Automatika i sigurnosna oprema morajubiti izvedene tako, da se mogu ispitati ipodesiti obiènim alatom.

10

U sustavima sa dvije cijevi za izjednaèa-vanje, (sl.1) jedna mora biti postavljenaizmeðu donjih, a druga izmeðu gornjihdijelova kuæišta (kartera). Kod oba naèi-na, kompresori moraju biti postavljeni uistoj ravnini.

Regulacija razine ulja (sl.2)Izjednaèenje razine ulja, mo�e se postiæi ikorištenjem regulatora razine ulja. u tomsluèaju, kompresori se mogu postaviti narazlièitim razinama.

Ova metoda je znatno skuplja od one sajednostavnim cjevovodom. Za regulacijurazine ulja potrebni su sljedeæi dijelovi:- odvajaè ulja (1)- ventil za izjednaèavanje tlaka (2)- rezervoar ulja (3)- uljni filter (4)- regulator razine ulja (5).Treba upamtiti da svaki kompresor morabiti zaštiæen presostatom visokog tlakanpr. KP5.

11

Paralelno spojeni kompresoriParalelno spojeni kompresori moraju seinstalirati sa izjednaèenjem razine ulja ukuæištima, kako bi se osiguralo da kom-presori koji povremeno ne rade, ne osta-nu bez ulja. Ugradnjom cijevi za izjednaèenje ulja po-sti�e se ravnomjerna raspodjela meðukompresorima.U sustavima sa jednom cijevi za izjedna-èavanje, mora se voditi raèuna da njenpromjer bude dovoljno veliki kako bikroz nju moglo nesmetano prolaziti i uljei para rashladnog sredstva.

Va�ni postupci pri ugradnjiPostupci koji posebno doprinose prodira-nju neèistoæe u rashladni sustav su:- skladištenje komponenti- rezanje cijevi- èišæenje krajeva cijevi- lemljenje- navojni spojevi

Skladištenje komponentiSve komponente ne smiju se otvarati uprostorijama sa ni�om temperaturom odokoline, kako bi se sprijeèila kondenzaci-ja. Npr. komponente ne smiju, neposred-no nakon iznošenja iz hladnog servisnogvozila ugraditi u prostoriji sa višom tem-peraturom.

Skraæenje cijeviCijevi treba skraæivati alatom za rezanjecijevi ili pilom. Nikada ne koristiti sred-stva za podmazivanje/hlaðenje. Ostatkesa vanjske i unutrašnje strane odstranitiposebnim alatom. Treba izbjeæi da stru-gotina dospije u cijev. Kako bi se osigu-rao odgovarajuæi promjer i oblik, trebakoristiti alat za kalibriranje.

12

Èišæenje cijeviCijevi proèistiti propuštanjem jake strujesuhog komprimiranog zraka ili suhog du-šika (N2). Zbog prevelikog postotka vla-ge nikad ne koristiti obièni komprimiranizrak. Nikad nemojte puhati u cijev. Cije-vi koje su pripremljene za kasniju upotre-bu, moraju se odlo�iti sa zatvorenim kra-jevima, zajedno sa ostalim komponenta-ma.

Lemljenje sa srebrnim lemomNajèešæe korištena sredstva za lemljenjesu legure od 30% srebra, sa bakrom, cin-kom i kalajem tzv. srebrni lem.Podruèje topljenja je od 655°C do 755°C.Srebrni lem se ve�e samo za èiste, neoksi-dirane metalne površine. Krajevi cijevi semoraju oèistiti specijalnim èetkama, asredstvo za topljenje se nanosi neposred-no prije lemljenja. Sredstvo za topljenjesrebrnog lema treba rastopiti u alkoholu,a ne u vodi.

Nakon što su dijelovi spojeni, sredstvo zatopljenje treba nanijeti u tankom sloju namjesto lemljenja. Srebrni lem se mo�eupotrijebiti za spajanje razlièitih materija-la, npr. bakar/bakar i èelik/bakar.

13

Lemljenje sa fosfornim lemomFosforni lem se sastoji od 2-15% srebrasa bakrom i fosforom. Podruèje topljenjaje od 640°C do 740°C. Kod lemljenja fo-sfornim lemom ne smije se koristiti nika-kvo sredstvo za topljenje. Fosforni lem sesmije koristiti samo za spajanje bakra sabakrom ili pobakrenim èeliènim nastavci-ma (min 15-20 µm).

Upotreba zaštitnog plina pri lemljenjuPri visokim temperaturama, koje se jav-ljaju tijekom lemljenja, a pod utjecajemzraka iz atmosfere, dolazi do brzog stva-ranja proizvoda oksidacije (gare�a). Zbogtoga se kroz sustav, tijekom lemljenja,propušta zaštitni plin. Pustite struju su-hog inertnog plina kroz cijev, a sa lemlje-njem poènite tek kada u tom dijelu cjevo-voda nema više zraka.

U poèetku, po�eljno je pustiti sna�nustruju inertnog plina kroz cjevovod, da bikasnije bilo moguæe i sniziti je na mini-mum, na poèetku lemljenja. Ovo slabostrujanje, odr�avati tokom cijelog proce-sa lemljenja. Lemljenje izvršiti sa kisikomi plinom, sa nešto manjom kolièinom ki-sika. Lem se dovodi, tek kada je postig-nuta temperatura topljenja.

14

Uštede pri lemljenjuNe koristite nikada više lema nego što jeto potrebno, jer se cijev mo�e djelomiènoili potpuno blokirati. Lemljenje izvršitišto br�e, kako se ne bi smanjilo apsorbi-rajuæe djelovanje sredstva za topljenje nakisik, ne du�e od 15 sekundi.

Oprezno sa temperaturomTemperatura ne smije biti veæa nego štoje neophodno. Zato plamen lagano po-vlaèite nazad kada je postignuta tempera-tura topljenja. Ostaci sredstva za toplje-nje uklanjaju se èetkom i toplom vodom.Ne savjetuje se upotreba lemova na bazikositra ili olova u rashladnim postrojenji-ma.

Navojni spojevi (spajanje holenderima -bakarne cijevi)Za rashladna postrojenja, koristiti samospecijalne bakarne cijevi. Cijev odsijecitepod pravim kutom. Uklonite sve ostatke.Formirajte rub, pritom ga ne ste�uæi pre-više tako da postane tvrd. Posljednje pri-tezanje obavite neposredno pri instalaciji.

15

Sljedeæe mjereNakon završetka ugradnje, mora se pri-stupiti sljedeæem:- vakumiranje i punjenje rashladnim sred-

stvom,- provjera propuštanja,- startanje i podešavanje

Potrebna oprema:- vakuum crpka,- vakuum metar,- boca za punjenje (ili servisna boca sa

rashladnim sredstvom),- crijeva za punjenje,- detektor za provjeru propuštanja

Vakuum crpkaVakuum crpka bi trebala sniziti tlak u si-stemu na 0,05 mbar. Kapacitet crpke bitrebao biti oko 20 l/min. Efektno vaku-miranje zahtjeva veliki promjer cijevi, pase stoga, ne preporuèuju servisni "Schra-der" ventili. Ako postoje, treba koristitiprikljuèke na servisnim kompresorskimventilima (rotolock ventili), usisni i tlaè-ni. Tijekom vakumiranja servisne ventiletreba postaviti u srednju poziciju.

16

Vakumiranje i punjenje

Crijeva za vakumiranjeCrijeva za vakumiranje i cijevi moraju bi-ti što kraæi, a njihov promjer što veæi.Obièno se mogu koristiti obièna crijevaza punjenje od 1/4", maksimalne du�ineod 1m. Vakumirajte polako, sa dvostu-panjskim vakuum crpkama. U daljemtekstu, opisan je postupak prilikom vaku-miranja i punjenja.

Kontrola vakuum crpke i crijevaa) Ugradite crijeva za punjenje izmeðu

podesta za punjenje i kompresora. Za-tvorite spoj izmeðu crijeva za punjenjei kompresora.

b) Ukljuèite crpku tako da smanji tlak štoviše

c) Zatvorite crpku od ostatka sustavad) Iskljuèite crpkue) Oèitajte tlak na vakuum metru i zabi-

lje�ite. Tlak ne smije biti veæi od 0,05mbar

f) Kontrolirajte da li se vakuum odr�ava.Ako ne, potra�ite propusnost npr. cri-jeva za punjenje, ventili i sl.

17

Prvo vakumiranjeVakumiranje sa usisne strane. Po moguæ-nosti, treba predvidjeti vakumiranje sadvije strane - tlaène i usisne strane kom-presora.- Crijevo(a) za punjenje treba ugraditi iz-

meðu podesta za punjenje i kompresora. - Otvoriti sve ventile- Automatske regulacijske ventile, otvori-

ti maksimalno.- Vakumirajte postrojenje po moguænosti

do vrijednosti koja je ranije oèitana navakuum metru.

Provjera vakuuma u sustavu- Izvesti kao što je opisano u " Kontrola

vakuum crpke i crijeva"- Ako postoji curenje (isticanje): pribli�no

locirati zatvaranjem sustava po sekcijama- Po potrebi pritegnuti navojne/holender-

ske i prirubnièke spojeve- Ponoviti vakumiranje- Ponavljati postupak sve dok se vakuum

ne odr�i, odnosno nastaviti sa sljede-æom operacijom.

Provjera propuštanja- Postrojenje dopuniti na 2 bara nadtlaka- Provjeriti sve spojeve - Ako se utvrdi ispuštanje: treba izvuæi

rashladno sredstvo iz sustava pomoæuureðaja za regeneraciju rashladnogsredstva.

- Popraviti propusnost- Ponavljati postupak dok sustav ne bude

potpuno nepropustan

18

Drugo vakumiranje- Ako je postrojenje još uvijek pod tla-

kom, treba izvuæi rashladno sredstvo izsustava pomoæu ureðaja za regeneracijurashladnog sredstva.

- Zatim treba izvršiti ponovno vakumira-nje kao što je opisano pod "Prvo vaku-miranje".

Privremeno podešavanje sigurnosneopreme- Treba provjeriti i podesiti presostat vi-

sokog tlaka, kao i ostalu sigurnosnuopremu, ukljuèujuæi i zaštitu motora(podesiti prema vrijednostima skale).

19

Kontrola elektriène instalacije- Provjeriti trasu el. vodova- Provjeriti upravljaèki sustav, dok je mo-

tor iskljuèen- Provjeriti smjer okretanja motora, zami-

jeniti faze po potrebi

Punjenje rashladnim sredstvomNakon završenog vakumiranja, treba izvršiti punje-nje rashladnim sredstvom. Za to se koristi podest zapunjenje, odnosno cilindar za punjenje i vaga, kojamo�e toèno dozirati odgovarajuæu kolièinu rashlad-nog sredstva. Kod postrojenja bez sakupljaèa, zah-tjeva se velika preciznost.Za razliku od CFC i HCFC rashladnih sredstva(R12, R502 i R22) novi rashladna sredstva se puneiskljuèivo u tekuæem stanju (R134a je moguæe i uplinskoj fazi). Inicijalno punjenje se vrši preko sa-kupljaèa. Nakon pokretanja kompresora daljnje pu-njenje se vrši na usisnom cjevovodu. Tijekom togprocesa dopunjavanja treba paziti da tekuæina nedoðe u kompresor jer to uzrokuje hidraulièke uda-re. Potrebno je mjeriti pregrijanje na ulazu u kom-presor. Idealno mjesto za punjenje je izmeðu ter-moekspanzijskog ventila i isparivaèa jer ekspanzijskiventil odmah registrira premalo pregrijanje zbogdopune novog tekuæeg sredstva i poèinje zatvarati.Iz tog razloga sugeriramo da se prilikom projektira-nja sustava predvidi ugradnja servisnog ventila natom mjestu.

Punjenje se mora vršiti dok god postoje mjehuriæipare na kontrolnom staklu, osim ako se stvaranjepare ne tumaèi nekim drugim uzrokom, vidi pod:"Savjeti za instalatere, Otkrivanje grešaka".Ukoliko je nepoznata potrebna kolièina rashlad-nog sredstva, primijeniti gore navedeni postupak.Pri tome je neophodno stalno kontrolirati, da tlakkondenzacije i usisni tlak ostanu u granicama nor-male te da pregrijavanje termostatskog ekspanzij-skog ventila nije premalo.

20

Previsok tlak kondenzacijePrevisok tlak kondenzacije tijekom pro-cesa punjenja, mo�e znaèiti da je sustavprepunjen, i da se dio rashladnog sred-stva mora odstraniti.

Uvijek koristite ureðaj za regeneraciju ras-hladnog sredstva kada treba izvuæi ras-hladno sredstvo iz sustava.

Premalo pregrijanje tijekom punjenjamo�e izazvati pojavu hidraulièkog udarau kompresoru.

UvjetiKonaèno podešavanje i provjera sigurno-sne opreme mora se izvršiti na svakoj me-hanièkoj i elektriènoj komponenti, tije-kom rada postrojenja. Funkcije kompo-nenti treba provjeriti preciznim instru-mentima, vidi pod: "Savjeti za instalatere"- za dotiènu komponentu.

Podešavanje presostata visokog tlaka- Poveæajte tlak kondenzacije na maksi-

malno dozvoljeni tlak i podesite preso-stat visokog tlaka pomoæu manometra.

Podešavanje presostata niskog tlaka- Smanjite usisni tlak na min. dozvoljeni

tlak i podesite presostat niskog tlakapomoæu manometra.

- Podesite eventualno ostalu sigurnosnuopremu.

21

Podešavanje i provjerasigurnosne opreme

Postupak- U koliko postoji regulator tlaka ispara-

vanja, obaviti grubo podešavanje- Podesiti pregrijavanje na termostatskom

ekspanzijskom ventilu- Podesiti regulator tlaka isparavanja i re-

gulator tlaka kondenzacije pomoæu ma-nometra

- Podesite regulator uèina- Podesite termostate (provjera pomoæu

termometra)

Tijekom gore spomenutih podešavanja,treba stalno kontrolirati, da li postrojenjeradi u okviru dozvoljenih radnih uvjeta.

Na kraju - osigurajte da se naljepnica saidentifikacijom rashladnog sredstva uvi-jek nalazi na vidnom mjestu, radi budu-æeg servisa.

22

Podešavanje i provjeraregulacijske opreme