02 osvit europske povijesti

OSVIT EUROPSKE POVIJESTIKontakti izmeñu žarišta razvoja i hrvatskog

povijesnog prostora

Mediteranski prostor

Brončano doba

• početak brončanog doba na Bliskom istoku i Mezopotamiji – oko 3300. g. pr. Kr.

• u isto vrijeme – počeci velikih civilizacija: Egipat, Sumer

• Cu 85 – 90 % (bakar) + Sn 10 – 15 % (kositar) = bronca: legura dobrih svojstava – čvršća i trajniji od čistog bakra – mnogo pogodnija za izradu oruña i oružja

• lijevanje – najvažnija tehnika brončanodobne metalurgije

• brončano doba počinje u Europi oko 3000. – 2700. g. pr. Kr.

• povezano s novim prodorima indoeuropskih populacija

• nove civilizacijske stečevine prodiru u Europu s istoka – pod utjecajem visokih civilizacija Bliskog istoka –preko Levanta i Male Azije

• velika nalazišta bakra – Kavkaske planine, Mala Azija, Cipar – važna središta brončane metalurgije

Sumerski ratnici

Brončano doba• velike promjene u društvenom i

gospodarskom životu u Europi• razvoj poljoprivrede – naprednije

ratarstvo i stočarstvo – na Mediteranu se širi uzgoj masline i vinove loze

• jačaju kontakti, veze i trgovina izmeñu različitih krajeva i populacija, nositelja regionalnih kulturnih pojava

• razvoj brodarstva na Mediteranu –jačanje kontakata izmeñu Bliskog istoka i egejskog prostora

• stratifikacija društva – pojava vladajućih elita – bogato opremljeni grobovi – tzv. “kneževski ukopi”

• razvoj naoružanja i vojske – bronca omogućuje izradu kvalitetnijeg oružja (sjekire, bodeži, mačevi, koplja) i zaštitne oprema vojnika

• izgradnja utvrñenih lokaliteta na povišenim položajima – naselja gradinskog tipa – nesigurnost i turbulentnost razdoblja

Bakreni ingot

Brončanodobni brodovi s freski iz Akrotirija, otok Santorini

Brončano doba

Brončano doba na egejskom prostoru

• Kreta – početak razvoja zasebne visoke civilizacije

• minojsko razdoblje: 3600/3500. –1100. g. pr. Kr.

• početak brončanog doba: 3000. –2800. g. pr. Kr.

• ispod palače u Knosu otkriveni ostaci ovog razdoblja – obilježja visoke kulture – kvalitetna oslikana keramika, kamena plastika, pečati (od bjelokosti, steatita i poludragog kamenja)

• pečati kao potvrda vlasništva –utjecaj Bliskog istoka

• od 2800. g. pr. Kr. – razvijeno brodarstvo – brodovi ravnih paluba s pogonom na vesla i s pomoćnim jedrom (prikazi s keramičkih posuda i pečata)

• zajednički ukopi u velike kružne grobne humke

• oko 2000. god. pr. Kr. – početak korištenja pisma – linear A – nastao pod utjecajem Bliskog istoka (Sirija, Ugarit) – nije dešifrirano Ranominojska keramika Disk iz Festa – linear A pismo


• izgradnja neutvrñenih palača – od 2000. g. pr. Kr. – razdoblje palača –traje do oko 1450. g. pr. Kr. –Knosu, Fest, Malija i Hagija Triada

• stradanje palača oko 1700. g. pr. Kr. – potres ili možda ratno razaranje (u to vrijeme Hiksi u Egiptu) – obnova palača – počinje kasnominojsko razdoblje

• minojska talasokracija – jamac sigurnosti otoka – nepostojanje utvrñenja oko palača

• palače – upravni, kulturni, religijski i gospodarski centri – oko njih se odvija ukupan život gospodarstvo –obrti (keramika, nakit, metalurgija) i trgovina

• religija – kult bika – najpoznatiji• 16. i 15. st. – vrhunac Kretske

civilizacije – utjecaji na grčko kopno i mikensku civilizaciju, Kikladskeotoke i maloazijsku obalu

• veze s Egiptom – na grobnim freskama 18. din. – poslanici iz zemlje Keftiu (Krete)

Palača u Knosu

Freska iz palače u Knosu – tauromahija


Arhitektura palače u Knosu Prijestolna dvorana u Knosu


• oko 1450. g. pr. Kr. – erupcija vulkana na Teri (Santorini) –propast palača i upravnog sustava

• negdje u vrijeme nakon kataklizme počinje mikenska dominacija nad Kretom

• linear B pismo se pojavljuje na Kreti – natpisi na grčkom jeziku

• opstaje samo Knos – druge palače su napuštene – postpalatijalnokasnominojsko razdoblje

• značaj kretske civilizacije opada –mikenska civilizacija preuzima primat

• do kraja 11. st. pr. Kr. minojska civilizacija nestaje u potpunosti

• Arthur Evans – najpoznatiji istraživač Knosa – 1900. g. –osmislio pojam “minojska”civilizacija

• prema mitskom kralju Krete Minosu– ocu Minotaura iz mita o Tezeju

• prije njega – neuspješni pokušaj istraživanja H. Schliemanna

Spremišta za hranu u Knosu

Kanominojska keramička posuda

“Princ ljiljana” – freska iz Knosa

Arthur Evans

Brončano doba na egejskom prostoru• Kikladska kultura (civilizacija) –

otoci Naks, Par, Sir i Sam – od 3000. g. pr. Kr. – 2000. g. pr. Kr.

• Kikladski otoci – na putu izmeñu Male Azije i Grčke – kontakti i s Kretom – Kikladi kao mjesto susreta različitih kultura

• prisutna etnička raznolikost: vidljivo iz različitih pogrebnih običaja

• originalna civilizacija brončanog doba – obilježja: gravirana keramika i mramorni idoli poluapstraktnogprikaza

• krajem 3. tis. pr. Kr. Kikladi žive samostalno uz jak utjecaj s Krete –mikensko širenje: konačna integracija Kiklada u grčki svijet

• na obali Male Azije – snažan centar brončanog doba: Troja – lokalitet Hisarlik – od 3000. g. pr. Kr. do oko 950. pr. Kr. – faze: Troja I. – VIIb3.

• faza VIIa (1300. – 1190. g. pr. Kr.) najčešće se povezuje s trojanskim ratom – tragovi razaranja

• istraživanja Heinricha Schliemanna: 1868. – 1871. i 1879. god. –najstarije slojeve držao za one iz Homerovih epova

Gravirana keramička plitica – kikladska kulturaKikladski svirači na harfi s otoka Kera

Heinrich Schliemann

Plan arheološkog nalazišta Hisarlik – Troja

Brončano doba na egejskom prostoru• početak brončanog doba na

grčkom kopnu – ranoheladskorazdoblje (RH): 2800. – 2100. g. pr. Kr. – velike sličnosti s ranim brončanim dobom u Maloj Aziji

• materijalna kultura: brončani predmeti i proizvodnja oslikane keramike ili keramike s politurom koja imitira metalni sjaj

• gusto zbijena naselja na vrhovima uzvisina

• Pelazgi – mogući negrčki nositelji kulture RH razdoblja – moguća povezanost njihovih pokreta s “narodima s mora” i Filistejcima

1. 2.

1. Ranoheladski keramički vrč s politurom metalnog sjaja 2. Zlatna posuda iz ranoheladskog razdoblja

Karta lokaliteta brončanog doba na egejskom prostoru

Brončano doba na egejskom prostoru• srednjoheladsko razdoblje: 2100. –

1600/1550. g. pr. Kr.• tragovi razaranja na gotovo svim

lokalitetima na početku razdoblja –prodor novog stanovništva sa sjevera (možda istoka) – novi indoeuropski val

• miješanje s starosjedilačkim stanovništvom (vj. Pelazgi) – vj. počeci formiranja Jonjana i Eoljana –tj. formiranja budućeg grčkog supstrata

• pojava novog ratničkog sloja – borna kola s dva kotača

• nova naselja – pretežno seoskog karaktera – duge kuće s apsidalnimzavršetkom i kuće-megaroni

• sahranjivanje u kamenim sanducima• lončarsko kolo – siva minijska i mutno

oslikana keramika• prvi jači kontakti s Kretom• jačanje utvrñenih palača (Mikena,

Tirint, Pil i dr.) – oko 1600/1550. g. pr. Kr. – početak novog civilizacijskog razdoblja

Minijska keramika

Borna kola – prikaz s nadgrobnog spomenika iz Mikene – oko 1500. g. pr. Kr.

Brončano doba na egejskom prostoru• kasnoheladsko razdoblje: 1550. –

1060. g. pr. Kr.• snažan uspon gospodarstva –

jačanje vladajućeg sloja – novi način ukopavanja: grobovi u obliku rova i grobovi s lažnom kamenom kupolom (tholosi)

• vojna oprema u grobovima: dugi mač, bodež, štit, borna kola – dobro opremljeni ratnici – novost: bogati zlatni prilozi (pehari, zlatne maske)

• porijeklo zlata – možda plaća mikenskih plaćenika za protjerivanje Hiksa iz Egipta – oko 1570. god.

• razvoj keramičke proizvodnje i zlatarstva – utjecaji s Krete

• Mikena, Tirint, Pil i Arg – utvrñene palače – centri moći – iskopavanja u Mikeni 1876. – 1877. – HeinrichSchliemann

• upotreba pisma – linear B (od cca. 1500. g. pr. Kr.) – slogovno pismo –grčki jezik – dešifrirali ga JohnChadwick (lingvist) i Michael Ventris(arhitekt) 50-ih godina 20. st.

“Agamemnonova maska”

Pehar iz Vafija

Grobni krug A u Mikeni

Linear B pismo


Karta najvažnijih mikenskih nalazišta u Grčkoj

Michael Ventris Glinena pločica s linear B natpisom iz Pila

Mikenski oklop iz Dendre u Argolidi, 15. st. pr. Kr.


• otkriveni arhivi glinenih pločica s linearom B – Mikena, Pil, Knos

• podaci o društvenoj strukturi, vojsci i gospodarstvu– vladar – vanaks: upravna i vjerska funkcija– lavos – ratnički stalež: plemići-ratnici – lavagetas: njihov

zapovjednik – prvi do vanaksa)– damos – činovnici, zemljoradnici, obrtnici– kamaeves – najniži sloj – fizički radnici– temenos – vladareva ili plemićka zemlja – slično feudu– basileus – službenik na čelu lokalnih zajednica – manje

važna funkcija• Homerova slika mikenskog društva – djelomično točna

– dio potječe elemenata iz njegovog vremena – 8. st. pr. Kr. – kod Homera: basileus je kralj – jednak po statusu s plemstvom (basileidai)

• otkriveni trgovački popisi robe i popisi vlasništva• iz tablica vidljiva razvijena poljoprivreda: žito i razne

mediteranske kulture, uzgoj stoke, uzgoj konja i lovačkih pasa

• religija – popisi bogova na linear B pločicama – imena slična klasičnim grčkim – prisutan i stariji mediteranski kult plodnosti – utjecaji s Krete: kult bika, žrtvenici s dva roga

• vjerovanje u zagrobni život – bogata grobna oprema

Lavlja vrata u Mikeni

Homer

Brončano doba na egejskom prostoru• vrhunac mikenske civilizacije –

oko 1400. g. pr. Kr.• prodor na Kretu – relativno

miran način – nakon prirodne kataklizme – pitanje karaktera vlasti - grčki jezik i pismo (linearB) na Kreti

• utjecaji Mikene na Cipru –moguće veze s Filistejcima na Palestinskoj obali – slična materijalna kultura

• veze s Malom Azijom – na hetitskim natpisima spominje se narod Ahijawa – Ahejci?

• Mikenjani na zapadu – Italija: Tarentski zaljev, Sicilija, Lipari, tirenska obala, možda i do Španjolske, manji tragovi mikenske civilizacije i na Jadranu

• prodor na zapad – vezan uz pilsko kraljevstvo na vrhuncu moći: 1400. g. – 12. st. pr. Kr.

• glinene pločice u Pilu – toponimi Pisa i Metapa (Metapont)

Kiklopske zidine Tirinta

Ulaz u Atrejevu riznicu

Rekonstrukcija Mikene


• kraj mikenske civilizacije – u sklopu kaotičnih zbivanja na Mediteranu – vrijeme prodora “naroda s mora”

• unutrašnji sukobi i iscrpljivanje mikenskih centara – oko 1200. g. pr. Kr.

• prodor Dorana sa sjevera (zadnji grčki val) – ne toliko presudan ali ipak bitan

• Teba – izgorjela i propala početkom 14. st. pr. Kr.

• rat s Trojom – oko 1200. g. pr. Kr. – poznat iz homerovih epova – veže se za propast Troje VIIa

• kraj 13. i poč. 12. st. pr. Kr. – razoreni i napušteni Mikena, Pil i Tirint – zapečene glinene pločice s natpisima u Pilu – Atena jedina preživjela

• jonska seoba u Malu Aziju – uzrokovana ovim dogañajima

• pad broja stanovnika u Grčkoj i ukupne civilizacijske razine

• mikenska kultura se sačuvala u zabačenijim krajevima: Arkadija, dijelovi Tesalije, Cipar, otoci Del i Kej (jug Atike)

• 11. st. – početak “mračnog doba” – grčki srednji vijek – željezno doba

Mikenski bodeži

Mikenska keramička posuda iz 12. st. pr. Kr.

Brončano doba u Italiji• nastavak kulture terramare iz eneolitika na

poluotoku – pod utjecajem srednjoeuropskog prostora (kremacija, sojenička naselja) –migracija sa sjevera Italije prema jugu

• apeninska civilizacija – nakon 2000. g. pr. Kr. – polunomadsko stočarsko stanovništvo

• porast broja stanovnika i napredovanje poljoprivrede – bolji zemljoradnički alat –uzgoj žitarica i mahunarki

• raslojavanje društva – novi ratnički sloj –mačevi, kacige, oklopi – s istoka preko mora uvezen konj i borna kola

• grobnice poput mikenskog tholosa s lažnom kupolom

• premještanje skupina iz unutrašnjosti dolinama rijeka prema obali – subapeninskacivilizacija – aktivnija faza

• na obali kontakti s utjecajima s Krete, Grčke i Fenikije – kulture Pantalica i Thapsos na Siciliji – miješanje raznih grobnih rituala –spaljivanje i ukopavanje

• u završnoj fazi brončanog doba oko 1000. g. pr. Kr. – pojava naselja na uzvisinama s obrambenim zidinama – na sjeveru u Trentinu – sličnost s Istrom

Gravure u stijeni iz brončanog doba – Capo di Ponte, Valle Camonica, Lombardija

Bodeži iz brončanog doba

Brončanodobna nekropola u Pantalici

Brončano doba u Italiji• utjecaji mikenske civilizacije – 14. – 12. st. pr. Kr. –

legende o putovanjima homerovih junaka na zapad –Diomed, Odisej i Antenor – Hesperija: bajoslovna zemlja na zapadu

• mikenska keramika u Italiji (Tarantski zaljev, Gargano, Etrurija) i Siciliji (Pantalica)

• nalazi ratne opreme – mikenski mačevi• pločice iz Pila – Metapa (Metapont) i Pisa• trgovinski odnosi s Mikenjanima – moguća i

mikenska naselja u Italiji• “narodi s mora” – egipatski tekstovi: Akaiouša

(Ahejci), Turša (mogući preci Etruščana), Šardani(Sardinija) – veze italskog prostora s Egiptom

• ekspanzija Feničana – Sardinija (bogata bakrom), Korzika, Španjolska

• na Sardiniji u ranom brončanom dobu – nastavak eneolitičke kulture – stanovništvo vj. afričkog i hispanskog porijekla

• dolmeni – nadgrobni spomenici od uspravnih kamenih ploča

• nuraghi – okrugli kameni suhozidni tornjevi s više katova (18. – 11. st. pr. Kr.)– obično okruženi manjim nastambama – vj. društvo feudalnog tipa

• brončani bodeži i mačevi, opsidijan – utjecaj egejsko-kretskog i mikenskog svijeta

Nuraghe u Su Nuraxiju

Nuraghe u Nuradeu

Brončano dobana hrvatskompovijesnom prostoru • početak brončanog doba na ovim

prostorima – oko 2300. g. pr. Kr.• nakon turbulentnog razdoblja

indoeuropskih seoba u eneolitiku– smirivanje – miješanje starih i novih etničkih komponenti

• počinje razvoj koji će teći relativno mirno kroz daljnja stoljeća – do kraja 2. tis. pr. Kr.

• glavno obilježje: disperzivan razvoj kulturnih grupa

• glavni interes na razvoju i proizvodnji metalnih proizvoda

• stvaranje komunikacijske i trgovačke mreže – povezana karpatska ležišta ruda s panonskim Podunavljem, jugoistočnim alpskim prostorom, Italijom i Balkanom

• proizvodnja keramike i dalje vrlo značajna – nosi karakteristična obilježja pojedinih kult. grupa

Brončano doba na hrvatskom povijesnom prostoru

Brončano dobana hrvatskompovijesnom prostoru • rano brončano doba – 2300. –

1600. g. pr. Kr.• kositar – relativno rijedak:

atlantske obale, Češko Rudogorje, Slovačka

• bodeži – novi tip oružja• razvoja metalurgije – novi

obrtnički stalež• više zlatnih nalaza na našem

području – potvrda jače trgovine• stočarstvo i ratarstvo i dalje

nose gospodarstvo• vinkovačka grupa u Slavoniji –

nasljednica vučedolskog kulturnog kompleksa

• na obali: kulturno neodreñeno rano brončano doba Istre i Hrv. primorja, cetinska i posuškagrupa

• poveznica sjevera i juga –bosansko područje sa svojim ranim brončanim dobom

Brončano dobana hrvatskompovijesnom prostoru

• cetinska grupa – bogati metalni nalazi – posebno oružje: bodeži

• metalni predmeti kao prilozi u tumulima (grobnim humcima) –utjecaj istočnih stepskih krajeva i indoeuropskog vala doseljavanja

• cetinska grupa – zamršen etnički razvoj – nastaje supstrat za razvoj kasnijih etničkih skupina

• u Istri – u ranom brončanom dobu – razvoj prvih kasteljera(gradinskih naselja) – kasniji utjecaj na susjedna talijanska područja

• grobovi od kamenih ploča –ukop zgrčenih pokojnika

• jadranski prostor – pouzdani kontakti sa drugom jadranskom obalom

Keramička posuda cetinske kulturne grupe – tip Kotorac

Brončano dobana hrvatskompovijesnom prostoru • srednje brončano doba – 1600.

– 1300. g. pr. Kr. – jačanje kontakata s okolnim prostorom i kulturnim pojavama

• vatinska kulturna grupa –Slavonija, Srijem – poveznica s karpatskim prostorom

• naselja s nalazima tzv, panonske (transdanubijske) inkrustrirane keramike i lokalna grupa Bijelo Brdo-Dalj –Slavonija i Baranja – kontakti s srednjoeuropskim prostorom

• licenska keramika – ukrašavanje otisnutim vrpčastim ukrasom –pojava iz zapadne Panonije –SZ Hrvatska

• u Lici – kontaktna zona panonsko-karpatskog i sjevernoitalskog i alpskog područja – tumulski grobovi sa skeletnim ukopima


Idol iz Dalja

Brončano doba na hrvatskom povijesnom prostoru • Istra – daljnja izgradnja

kasteljera – Gradina na Velom Brijunu i Monkodonja kod Rovinja – najbolje istražene

• složen sustav ulaza na gradine – na Monkodonji –pravokutne kuće u gustim redovima

• Grobovi i dalje od kamenih ploča – na gradini Vrčin kod Vodnjana – više grobova omeñenom suhozidnim ogradama – obiteljska grobna polja

• kontakti Istre s italskim prostorom

• slaba istraženost ostatka naše jadranske obale – slabo poznat razvoj u ovom razdoblju

Brončano dobana hrvatskompovijesnom prostoru • kasno brončano doba (KBD) –

1300. – 750. g. pr. Kr.• dolazak nositelja kulture polja sa

žarama (KPŽ) sa sjeveroistoka –zadnja velika indoeuropska seoba

• KBD – još uvijek doba etničke anonimnosti – zajednice iz ovog razdoblja čine osnovu formiranja etničkih zajednica u željeznom dobu – neprekinut povijesni razvoj do antike

• KPŽ – SJ Hrvatska (stariji stupanj KBD, 1300. – 1050. g. pr. Kr.): virovitička grupa, grupa Greñani-Barice, grupa Belegiš I. i II.

• pojava pojma ostava – skupina predmeta ukopanih u zemlju –arheološki fenomen čest u brončano doba

• urezivanje i iskucavanjebrončanog lima – nove tehnike


• mlañi stupanj KBD: 1050. –750. g. pr. Kr.

• u SJ Hrvatskoj – nastavak KPŽ-a: grupa Dalj, grupa Novigrad – Donja Dolina, grupa Zagreb, grupa Velika Gorica

• Japodska grupa, grupa Istra, Liburnijska skupina, Srednjodalmatinska grupa –pokazuju naznake budućih etničkih zajednica u željeznom dobu – daljnji razvoj teče neprekinuto na prostoru antičkih Histra, Liburna i Japoda

• u Japodskoj grupi – miješanje inhumacije (utjecaj KPŽ-a) i incineracije

• kultura Japoda – direktni nastavak ove grupe


• u 12. i 11. st. – značajne trgovačke veze Jadrana s mikenskom i postmikenskom Grčkom – razvoj pomorstva i plovidbe

• jantarski put završava na sjeveru Jadrana – nalazi mikenske keramike, nakita i ingota bakra s naše obale – moguće i veze s feničkim krajevima

• trgovina jaka i u zaleñu obale – liburnsko i japodsko zaleñe

• 11. i 10. st. pr. Kr. – prijelomno razdoblje za istarski i liburnski prostor

• prijelazna faza iz brončanog u željezno doba• utjecaj KPŽ-a takoñer i na liburnski prostor – još

slabije nego kod Japode• prva faze liburnske kulture u 9.st. je već

željeznodobna – gradinska naselja• arheološki podaci ukazuju na jake veza Liburna s

prostorom oko antičkog Picenuma u Italiji – teze o mogućoj seobi s naše obale u Italiju

• potvrda razvoja liburnskog pomorstva

Brončano doba na hrvatskom povijesnom prostoru • u Istri – 11. i 10. st. je

takoñer prijelomno razdoblje

• povezanost s panonskom i jugoistočnoalpskom KPŽjača nego kod Japoda i Liburna

• prva faza kulture Histra –11. st. – pokopavanje spaljenog pokojnika u žari

• neprekinut razvoj kulture do dolaska Rimljana – razvoj gradinskih naselja i napredovanje materijalne kulture

• središta kulture Histra –Nezakcij, Picugi i Beram

• vjedro tipa Hajduböszermeny iz Picuga – veza s karpatsko-panonskim prostorom

• kontakti i sa Alpskim prostorom – sojeničarskanaselja u Švicarskoj – perle od staklene paste


• Literatura:

Cunliffe, Barry: The Oxford Illustrated History of Prehistoric Europe, Oxford: OxfordUniversity Press, 1994

Dimitrijević, Stojan – Težak-Gregl, Tihomila – Majnarić-Pandžić, Nives: Prapovijest, Zagreb: Naprijed, 1998

Martin, Thomas: Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times, Yale –London: Yale University Press, 2000

MacKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York: Cambridge University Press, 2004

Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding, 2007

Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding, 2007

Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 4, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka istraživanja, 1983

Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 1, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: OtokarKeršovani, 1974

Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 2, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: OtokarKeršovani, 1974

02 osvit europske povijesti

Documents