€¦  · web viewhe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā...

41
Rauemi Pānui NCEA Taumata 1 Tēnā koe e te kaiako. This resource is designed to give students practice with activities that have a similar look and feel to the level 1 external pānui exam for te reo Māori. The objective of this resource is to build and strengthen students’ skills and techniques in pānui to enable them to succeed in this exam. NOTE: This is intended to support a planned reading programme, NOT replace an existing programme, or constitute the entire reading programme. This resource alone will not be enough for students to become proficient readers of te reo Māori. Please read through the following documents to give you an understanding of what is required for success in the pānui exam: Pānui Standard 91087 Assessment Specifications Pānui 2019 Assessment Schedule Pānui Exam 2017 Examiners report pānui exam 2017 Ngā Tohutohu: 1. Give the students one reading activity at a time. Spread them out throughout the year to ensure incremental improvement. 2. Ask students to read the whole passage through twice. 3. Encourage students to highlight or underline unfamiliar words. Produced as part of a Ministry of Education project. © New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.

Upload: doanliem

Post on 29-Aug-2019

225 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: €¦  · Web viewHe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha

Rauemi Pānui NCEA Taumata 1

Tēnā koe e te kaiako. This resource is designed to give students practice with activities that have a similar look and

feel to the level 1 external pānui exam for te reo Māori. The objective of this resource is to build and strengthen

students’ skills and techniques in pānui to enable them to succeed in this exam.

NOTE:

This is intended to support a planned reading programme, NOT replace an existing programme, or constitute

the entire reading programme. This resource alone will not be enough for students to become proficient

readers of te reo Māori.

Please read through the following documents to give you an understanding of what is required for success in the

pānui exam:

Pānui Standard 91087

Assessment Specifications Pānui 2019

Assessment Schedule Pānui Exam 2017

Examiners report pānui exam 2017

Ngā Tohutohu:

1. Give the students one reading activity at a time. Spread them out throughout the year to ensure

incremental improvement.

2. Ask students to read the whole passage through twice.

3. Encourage students to highlight or underline unfamiliar words.

It is important that your students are encouraged not to panic when they see an unfamiliar word. Ask

them to read the whole sentence. Based on what they have read, they should try to figure out what the

word could be. For example: “I haere a Pāpā ki te kato pūhā.” The student may see the word ‘kato’ and

not recognise it. So, “Dad went to _________ pūhā.” What could the blank be? Some possibilities may

be eat, fetch, pluck, collect, or even gather. By this process, and by looking at the whole context of the

text, they may get closer to the meaning.

Produced as part of a Ministry of Education project.© New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.

Page 2: €¦  · Web viewHe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha

NOTE:

A glossary has been purposely left out of this resource to allow plenty of practice with this technique.

4. Encourage the students to make notes before writing their final answer.

5. Encourage students to answer the question in as much detail as possible. Encourage them to look for

opportunities to use a higher level thinking to enhance their answers. In 2017 Excellence candidates:

showed a competent understanding of the text

provided a convincing answer

showed techniques of persuasion and justification

embellished their answer with well linked examples and experiences

provided detailed answers for both questions.

6. Encourage students to make sure that their answers are well ordered and concise.

7. Once each exercise is completed, discuss answers with the class. Encourage the students to think about

what they could have done better to improve their answers.

8. You may want to use the passages for other activities, such as cloze or adding punctuation. Click this link

to access a resource with instructions for other reading strategies: Ako Panuku Teaching Strategies.

Additional strategies can be found at ESOL Online .

9. You will need to have a comprehensive vocabulary learning programme as part of your te reo Māori

course. This increases the students’ ability to comprehend the texts. Click for the MOE high frequency

vocabulary list.

10. Once each activity is completed, get the students to create a wordcloud with the new kupu and phrases

that they have come across. Encourage them to use them in their writing and speaking.

Kia manawanui, e hoa mā.

Produced as part of a Ministry of Education project.© New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.

Page 3: €¦  · Web viewHe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha

HE TONO HURITAU

He tono tēnei kia haere mai koe ki te pāti huritau 16 o Rangi.

Ka tū ki: Te whare o Rangi, 83 te rori o Wikitoria, Te Whanganui-a-Tara (te whare whero i waenganui i te whare māwhero me te whare kahurangi).

Ko te wā: Whitu ki te 11 karaka i te pō. Kaua e tōmuri.

Ko te rā: Rāhoroi, te 14 o Whiringa-ā-nuku.

Ko te kaupapa: Ko ngā tāngata rongonui. Hei tauira, ngā kaiwhakaari pērā i a Julian Denison rāua ko Keisha Castle-Hughes; ngā kaiwaiata pērā i Beyoncé rāua ko Jay Z; ngā kaitōrangapū pērā i a Jacinda Ardern rāua ko Simon Bridges rānei. He paraehe mō ngā kākahu pai rawa.

Ko ngā ture: Kaua e tū ki waho o te kēti. Kaua e kangakanga. Kaua e haere ki roto i ngā rūma moe. Kaua e kai paipa. Kaua e inu waipiro.

Ngā mea hei mau mai: Ō kākahu kaukau (he puna kaukau i konei); he tāora; tō tino momo inu me ō hū kanikani. He nui ngā kai i konei, nō reira kaua e mau kai mai.

Ko te pūoro: DJ Kuahashave

Mehemea kei te haere mai koe, tukuna mai he īmēra ki a [email protected]

Pātai: Would you go to this party? Use evidence from the text to explain why you would, or why you wouldn’t go. Answer in English or Māori.

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

Produced as part of a Ministry of Education project.© New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.

Page 4: €¦  · Web viewHe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha

HE RETATēnā koe e te kaihana,

Kei te pēhea koe? Kei te tino pai mātou ko te whānau. He nui ā mātou mahi i ngā marama e rua kua pahure ake nei. He nui ngā mahi o te kura. Kua whiwhi au i ngā waitohu whitu-tekau-mā-rua mō taku NCEA taumata 1, nō reira kua tata pāhi au. He pai nē? Ko te mea uaua ki ahau ko ngā whakamātautau, engari ka hui mātou ko aku hoa ki te wharepukapuka o te kura i te 3.30 i ia Rātū parakatihi ai. I ētahi wā, ka haere mai ngā kaiako ki te āwhina i a mātou. Ka mahi mātou i ngā whakamātautau o ngā tau o mua.

Kei te tākaro au mō te tīma netipōro matua o te kura, arā, te tīma tuatahi. Ko Mariana Wīkaka tōku kaiako netipōro. He kaiako pai ia, engari he kaiako kaha hoki ia ki te karawhiu i te tangata. E toru ā mātou parakatihi i ia wiki, kotahi i te ono karaka i ngā ata o ngā Rāhina, kotahi i te ahiahi o ngā Rāpare, kotahi i mua i ā mātou kēmu i ngā Rāhoroi. He hōhā tēnei i ētahi wā engari, ahakoa te uaua o ngā parakatihi, kei te harikoa mātou. Ā te Rāhoroi nei te whiringa toa. E tākaro ana mātou ki te tima o Te Kāreti o Taiohi Toa. He tīma kaha rātou, engari e whakapono ana au kei a mātou te kaha kia wini i te kēmu.

Heoi anō, me mutu i konei. Ka tatari au ki tō reta.

Nāku noa,

Taimana

Pātai: What sort of person is Taimana? Give evidence from the text to support your answer. You can answer in Māori or English. If you write in Māori it MUST be in your own words.

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

Produced as part of a Ministry of Education project.© New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.

Page 5: €¦  · Web viewHe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha

HE RĪPOATA

Kia ora, ko Tere tōku ingoa. I tērā wiki, i te Rāhina, te waru o Māhuru, ka haere mātou ki Te Papa Tongarewa mō tētahi haerenga ā-kura mō tōku karaehe hītori. I haere mātou ki reira mā runga tereina. I haere mātou ki reira ki te ako ki ētahi āhuatanga e hāngai ana i ngā waka moana o ō tātou tūpuna.

I tō mātou taenga ki reira ka tūtaki mātou i tētahi o ngā kaimahi o Te Papa. Ko Wīremu tōna ingoa. Nāna mātou i ārahi ki te papa tuatoru. E rua ngā waka i reira. He waka moana tētahi, he waka taua tētahi.

I kī mai ia, i te wā o ō tātou tūpuna, ka whāia e rātou ngā whetū me te marama hei ārahi i a rātou.

Ko ētahi o ngā kai i roto i ō rātou waka he taro, he kūmara, he panana, he heihei, he poaka hoki. Ka mau mai rātou i ngā kokonati hei kai, hei inu hoki. Kei roto i te wai ngā hue.

E ai ki a Wīremu, ka haere mai ngā tūpuna i waenganui i te tau 950 me te tau 1300 . He maha ngā waka i haere mai, engari ko ngā mea e mōhiotia whānauitia ana ko Aotea, ko Mātaatua, ko Kurahaupō, ko Horouta, ko Tainui, ko Te Arawa, ko Ngātokimatawhaorua me Tākitimu. E ai ki a ia hoki, he āhua rua wiki pea te roa o te haerenga mai i Rarotonga ki Aotearoa.

He pai te rā. He pai hoki ki ahau te ako ki ētāhi āhutanga e hānga ana ki ngā waka.

Pātai: What were the things that Tere learnt about on her trip to Te Papa?

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

Produced as part of a Ministry of Education project.© New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.

Page 6: €¦  · Web viewHe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha

HE TUHINGA WHAKAATURANGA

Ko Manaia tōku ingoa, he ākonga au i Te Kāreti o Tūmeke. Ko te wāhi pai rawa atu ki ahau ko Taranaki. He aha ai?

He pai tēnei wāhi ki ahau, nā te mea he nui ngā mea ātaahua pērā i te maunga, ngā awa, me te takutai moana.

He tino, tino ātaahua te maunga. I te takurua, ka ūhia te maunga ki te hukapapa. E mīharo ana au ki ngā wairere

i runga i te maunga hoki. Ko tētahi o aua wairere ko Te Rere a Kāpuni. I haere mātou ki reira i tērā tau. Ka tau

mātou i ō mātou waka ki te rori, ā, ka hīkoi mātou mai i te rori ki te pūtake o te wairere. I tō mātou taenga ki te

pūtake o te wairere ka kite mātou i te wai e tere ana te heke mai i runga. Te ātaahua hoki! He wāhi āio, he wāhi pai

ki te noho ki te whakaaro mō ngā mea e pā ana ki te ao. He wāhi pai hei whakaora i te wairua.

He tino pai a Taranaki mō te whakaheke ngaru hoki. He tino pai ngā ngaru i te nuinga o ngā one moana. Heoi anō,

ki ōku nei whakaaro, kei Oakura ngā ngaru pai rawa. I ia Raumati haere ai mātou ko tōku whānau, ko ōku hoa hoki

ki reira noho ai. He whare hararei tō mātou kei reira.

Mehemea, kāore koe e pai ki ēnei momo mea, he wāhi pai a Ngāmotu, arā a New Plymouth, ki te hokohoko haere, te

haere ki te whare pikitia me te tākaro maita tekau pine.

Pātai: What are some reasons someone may or may not want to go to Taranaki for a holiday? Give evidence from

the text to support your argument.

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

Produced as part of a Ministry of Education project.© New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.

Page 7: €¦  · Web viewHe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha

HE KŌRERO PAKI 1Ko Rāniera me te Taniwha Kōrero Paki 1

Tērā tētahi tama, ko Rāniera tōna ingoa. He tama poto ia. Tekau-mā-rua ōna tau. Ka noho ia ki te tāone o Pūru Nui, kei te pūtake o te maunga o Hukarahi. He tāone iti te tāone. Tokoiti hoki ngā tāngata i reira. He tino tawhiti i te tāone matua o Wiringi.

I tētahi rā, ka puta a Rāniera i tōna whare, ā, ka tīmata ia ki te haere ki te kura mā raro. I tana taenga ki te kokonga o te rori, ka tū mai tētahi motokā pango ki mua i a ia. Ka peke mai tētahi tangata i te motokā. I te mau kākahu pango, pōtae pango me te mōwhiti pango hoki. I te tino āmaimai ia, arā, i te heke te werawera, i te wiriwiri ōna ringaringa. Ka kī ia ki a Rāniera, “He taonga whakahirahira tēnei. Me pupuri koe i tēnei taonga. Kaua e hoatu ki tangata kē”, ā, ka hoatu ia i tētahi pēke ki a Rāniera, ā, ka tere taraiwa atu ia. Ohorere katoa ana a Rāniera i tēnei āhuatanga rerekē. Ka titiro ia ki roto i te pēke, ā, ka kite ia i tētahi mea pīataata. I roto hoki i te pēke ko tētahi tuhinga iti, “KO TĒNEI TE KŌHATU O TE TANIWHA O HUKARAHI. MEHEMEA KA MĀKŪ TĒNEI TAONGA, KA HURI HEI TANIWHA. KAUA E TUKUA KIA MĀKŪ.” Ka kati a Rāniera i te pēke. I te tino mataku ia. Ka tere oma ia ki tōna kāinga, kātahi ka huna ia i te taonga ki raro i tana moenga. I muri i tērā, ka haere ia ki te kura.

I te rangi i whai mai, i tana hokinga ki te kāinga, ka kuhu ia i tōna rūma moe, ā, ka rongo ia i tētahi reo mai i raro o tōna moenga, “Kei te wera ahau, kawea ahau ki te awa.” Ka ohorere anō a Rāniera. Kātahi ka rongo ia i te reo anō, “KEI TE WERA AU, KAWEA AU KI TE AWA!”

Pātai: How do you think Rāniera will be feeling about this situation? Refer to the text to justify your answer.

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

Produced as part of a Ministry of Education project.© New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.

Page 8: €¦  · Web viewHe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha

KŌRERO PAKI 2Ko Rāniera me te Taniwha Kōrero Paki 2

Nō reira, ka āta whakatata a Rāniera ki tana moenga, ā, ka tūturi, kātahi ia ka titiro ki raro. I te whakarapa te kōhatu! “Auē!” ko tā Rāniera.“Ko wai tēnā e titiro mai nā?” ko tā te kōhatu.“Aaa … aaa … ko Rāniera t … t … t … tōku ingoa. Ko wai koe?”“Ko Kaitoka tōku ingoa. Ko au te taniwha o Hukarahi.” Kātahi ka kī a Rāniera, “Engari, he kōhatu kē koe.”“Kei te mōhio ahau. I mākutuhia au e te tohunga e kīia nei ko Tūtapu. Kāore ia i pai ki ahau, nā te mea, i kai au i tana kau, nā reira, nāna au i huri hei kōhatu. E tama, kei te wera au, kawea au ki te awa. Mēnā ka kawe koe i a au ki te awa, ka hoatu au i aku kōura ki a koe. Kua kī katoa taku ana i te koura.” Ka noho a Rāniera ki runga i tana moenga. Kātahi ia ka whakaaro, “Mehemea ka whiwhi au i tana kōura, ka whai rawa taku whānau, ā, ka taea e au te hoko whare hou mō tōku whānau. Heoi anō, mehemea ka kawe ahau i te taniwha ki te awa, ka kai pea ia i a au.” Ka kī te kōhatu, “E tama, he pono aku kōrero. E kore au e māminga i a koe.” Ka whakatau a Rāniera ki te kawe i te kōhatu ki te awa.

Hei mahi: Write the positives and negatives of the Taniwha’s offer.

Positives Negatives.................................................................................................................................................................................................................................................... .......................................................................................................................... .......................................................................................................................... .......................................................................................................................... .......................................................................................................................... ..........................................................................................................................

.............................................................

.............................................................

.............................................................

.............................................................

.............................................................

.............................................................

.............................................................

.............................................................

.............................................................

.............................................................

.............................................................

.............................................................

.............................................................

.............................................................

Pātai: Would you take the taniwha’s offer? Why, or why not?

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

Produced as part of a Ministry of Education project.© New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.

Page 9: €¦  · Web viewHe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha

KŌRERO PAKI 3Ko Rāniera me te Taniwha Kōrero Paki 3

Ka tango a Rāniera i te pēke mai i raro i tana moenga, ā, ka tīmata ia ki te hīkoi ki te awa. I tana taenga ki reira, ka noho ia ki runga i tētahi kōhatu, kātahi ka rongo ia i te reo ngunguru mai i te pēke. “Kei te mōhio au kei te awa tāua. Kei te rongo au i te rere o te wai. Tukuna ahau Rāniera, tukuna ahau.” I te mataku rawa atu a Rāniera, engari ka tango ia i te kōhatu mai i te pēke, kātahi ka whiu ia i te kōhatu ki roto i te wai. Ka tioro te taniwha, ā, ka tīmata tana huringa hei taniwha. Ka mīharo a Rāniera ki tāna i kite ai. Ka tere tupu te taniwha. He karaka, he kākāriki, he kahurangi ōna tae. I te whakarapa tonu ia. Kātahi te taniwha ka kī, “E tama, kua wātea au. Kua makere aku here. Ka nui taku mihi atu ki a koe. I pono taku kōrero ki a koe. Māku koe e ārahi ki taku ana, ā, ka riro māu aku kōura. Heoi anō, mēnā ka hōatu au i te kōura ki a koe, kotahi taku hiahia, kia kaua koe e whāki atu ki tētahi mō tēnei āhuatanga. Me muna tēnei mō ake tonu atu. Kei te pai?”

“Kei te pai,” ko tā Rāniera. Nō reira, ka riro i a Rāniera te kōura, ā, ka whai rawa rātou ko tōna whānau. Kāore a Rāniera i kōrero mō te taniwha anō, engari, i ētahi wā, i haere ia ki te awa kōrero ai ki tōna hoa hōu.

Koinei te kōrero mō Rāniera me te taniwha.

Pātai: What were the conditions for Rāniera getting his reward?

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

................................................................................................................................. Pātai: What are some of the key messages in this story (Kōrero Paki 1, 2 and 3)? Give reasons for your answers.

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

Produced as part of a Ministry of Education project.© New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.

Page 10: €¦  · Web viewHe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha

HE ĪMĒRA KI TE POARI O TE KURATēnā koe e Te Rangatira o te Poari,

Ko Whetū tōku ingoa. Kei te tau tekau ahau i te kura nei. E aroha ana au ki tōku kura, engari kotahi te āhuatanga e whakahōhā ana i a au. He nui rawa te utu o te kai o te wharekai o te kura.

Inanahi, ka haere au ki te wharekai, ā, ka hoko au i tētahi hanawiti mō te ono tāra. E ONO TĀRA! Kei te whakaae koe ki tēnei? E whitu-tekau heneti noa iho hei mahi i tētahi hanawiti pērā. E rua-tekau hēneti mō te paraoa, e toru-tekau hēneti mō te mīti, e rua-tekau hēneti mō te huamata. Nā reira, e rima-tāra e toru-tekau hēneti te moni e whiwhi ana te kura mō ia hanawiti. He tino kino tēnei ki a au. Me te mea anō, ka hokona ēnei hanawiti ki ngā kaiako mō te toru tāra! E kī, e kī! He nui ā rātou moni. He aha te take he iti ake te utu mā rātou?!

Ko tētahi atu mea kino, he nui ake te utu o te kai ora i te kai kino. E ono tāra mō te hanawiti, e whā tāra me te rua-tēkau hēneti mō te mīti-pae. Ehara te mīti-pae i te kai ora. Kāore tēnei i te whakapai i te hauora o ngā ākonga o tō tātou kura.

Ko taku pātai, kei te hoko koutou i te kai hei mahi moni mō te kura? Mehemea e pērā ana tō mahi, me mutu INĀIANEI! Kāore i te tika kia hoko kai ki ngā ākonga mō te utu nui.

Ka tatari au ki tō whakautu,

Nāku noa,

nā, Whetū

Hei mahi: Outline the issue addressed in the letter in as much detail as possible. Do you think the writer of the letter is correct? Explain why.

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

Produced as part of a Ministry of Education project.© New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.

Page 11: €¦  · Web viewHe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha

HE KŌRERORERO PUKAMATATamati: “Kia ora rā e te whānau. He manuhiri kei te marae i tēnei wiki. E wātea ana koutou ki te āwhina?”

Rāwinia: “Ko wai kei te haere mai, Tamati?”

Tamati: “Ko te tīma netipōro tuatahi o Te Kāreti o Te Hāwera.”

Rāwinia: “Ka rawe. Kei roto taku whanaunga i taua tima! He aha te rā me te wā o te pōwhiri?”

Tamati: “Ka tae mai rātou i te rima karaka i te ahiahi o te Rātū.”

Rāwinia: “E hia rā te roa o tā rātou noho ki tō tātou marae?”

Tamati: “Kotahi noa iho. Ka wehe rātou i te ata o te Rāapa. Tēnā, ka haere rātou ki Porirua noho ai.”

Rāwinia: “Ka pai. Māku te parāoa parai e tunu. Henare, ka whai wā koe ki te kato pūhā?”

Henare: “Aroha mai, e kāo. Engari, i kī mai a Pāpā, māna te pūhā e kato. Kei a ia hoki ētahi wheua poaka.”

Tamati: “Ka rawe! He nui ngā rīwai me ngā kūmara kei taku māra. Māku e hauhake āpōpō. Pēhea te pūrini?

Mā wai tērā e mahi?”

Whaea Keriata: “Māku tēnā e mahi, Tamati. He pūrini āporo me te aihikirīmi. He nui ngā āporo kei aku rākau. Māku te aihikirīmi e hoko i te hokomaha.”

Tamati: “Ka nui te mihi, e te whānau. E kīia ana, ‘Nāu te rourou, nāku te rourou, ka ora te iwi’!”

Hei mahi: Write the details and menu for the visit below:

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................Pātai: Tamati wrote, “Nāu te rourou, nāku te rourou, ka ora te iwi,” in his comment. Why did he write this? Explain in as much detail as you can.

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

Produced as part of a Ministry of Education project.© New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.

Page 12: €¦  · Web viewHe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha

HE TUHINGA NIUPEPAĀ tēnei Rāhoroi, ka tū te whiringa toa mō ngā tīma netipōro ā-kura tuarua o te rohe o Taranaki ki te Whare Hākinakina o Sandfords ki Opunake. Ko ngā tīma i te whiringa toa ko Te Kura Tuarua o Te Hāwera me Te Kura Tuarua o Opunake.

Kua wini i ēnei tima e rua i te nuinga o ā rātou kēmu i tēnei tau, nā reira, e tika ana kia tūtaki rāua i te whiringa toa. I hinga a Te Hāwera ki Opunake i te wā kotahi, 54–52. I hinga hoki a Opunake ki a Te Hāwera i te wā kotahi, 58–50.

Ngā kaitākaro:

Tūranga Te Hāwera OpunakeGK Kāti uhanga Renee Tamati Karen Hēmi (Kāpene)GD Maru uhanga Hine Pouroto (Kāpene) Mereaina Tūtahi WD Kaiwhakamaru Sally Harrison Paetawhiti RingaroaC Pou-waenga Tina Edwards Janine RāwiriGA Tuki-uhanga Wairere Pikauroa Terina JohnsonGS Ringa-tītere Keriata Mason Macey Gray

He tino kaha ēnei tīma e rua, he uaua ki te matapae ko wai ka toa. Heoi anō, tokotoru ngā kaitākaro o te tīma o Te Hāwera i tākaro mō te tīma netipōro Māori o Taranaki i tērā tau, arā, ko te kāpene, a Pouroto rātou ko Edwards, ko Mason. I whara a Mason i tana matimati i tērā marama, ā, hei tā tana kaiako, a Bonita Manaia, kei te āhua mamae tonu. Ahakoa tērā, kei te tākaro tonu ia. Ko ia te ringa-tītere kaha rawa o taua tīma. Hei te Rāhoroi tātou ka mōhio mehemea ka whakararu tana matimati i tana āhei ki te whiu i te pōro ki roto i te tarawhiti. Ko tētahi atu o ngā kaitākaro kaha mō tēnei tima i tēnei tau, ko Renee Tamati. Ko ia te kaitākaro tāroaroa rawa o ēnei tīma e rua i tēnei tau. E ai ki tōna tima, ko ia te take kua wini i a rātou te nuinga o ā rātou kēmu.

Tokorua ngā kaitākaro o Opunake i tākaro mō te tīma netipōro Māori o Taranaki, arā, ko Rāwiri rāua ko Johnson. Ka tākaro a Hēmi mō te tīma o Aotearoa i raro i te tekau-mā-waru tau. Hei tā tana kaiako, a Mākere Eruera, kāore e kore ka tākaro ia mō te tīma tuatahi o Aotearoa ā tōna wā, arā, ngā Rarauhe Hiriwa. Kua kite a Noeline Taurua i a ia e tākaro ana, ā, ka kī ia, “He mīharo rawa atu te kōtiro rā.” Kāore he wharanga a ngā kaitākaro o tēnei tīma. Kua ora katoa rātou.

Pātai: Who do you think will win the game this Saturday and why? Refer to the text to support your answer.

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

Produced as part of a Ministry of Education project.© New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.

Page 13: €¦  · Web viewHe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha

HE TONO MAHITēnā koe, e Te Rangatira,

Kei te tino pīrangi ahau ki te mahi ki Maita Tekau Meka. Ko te tūranga e pīrangi ana au, ko te kaihoko.

Ki ōku nei whakaaro, ko ahau te tangata tika mō tēnei tūranga, nā te mea, he pai ki ahau ngā tāngata. Ahakoa tamariki, ahakoa pakeke, he pai ki ahau ngā tāngata katoa. Nā ōku mātua au i whakaako kia whakaute i ngā tāngata katoa, ā, mehemea kei te hia āwhina tētahi tangata, me āwhina au i a ia. I ia Rātapu, ka haere au ki te Whare Kaumātua o Mana Tūpuna pānui pukapuka ai ki ngā kaumātua. He pai ki ahau tēnei momo mahi. Kua rua tau au e haere ana ki reira. Hei tā te rangatira o te whare kaumātua, ka aroha ngā kaumātua ki a au. He tangata harikoa ahau i te ao, i te pō.

He tangata pukumahi au. Kua tāpiri au i taku rīpoata mai i te kura, nā reira ka kite koe i ngā kōrero a ōku kaiako mō taku kaha ki te mahi. Mehemea e hiahia ana koe ki te kōrero ki tētahi o ōku kaiako, waea atu ki a Tamati Ruru, 021 250 777. Ko ia tōku kaiako pāngarau.

He tangata pono, ā, ka mau tika au i aku kākahu kura i ngā wā katoa. Nā reira, ka mau tika au i ngā kākahu o Maita Tekau. Kāore au e ngau konani, ā, kāore au e kai paipa. Ka tae au ki te kura i te wā tika i ia rā, ā, kua tae au ki te kura mō ngā rā katoa i tēnei tau. Ehara ahau i te tangata māuiui, nā te mea he kaha au ki te tiaki i taku tinana. Ka kai au i ngā kai tika, ā, ka oma au i ia rā kia ora ai taku tinana, nā reira, e kore au e waea atu ki a koutou i ngā rā maha me te kī, “Kāore au i te haere ki te mahi i tēnei rā, kei te māuiui rawa au.”

E wātea ana au ki te mahi i ngā ahiahi o ngā Rāhina, ngā Rāapa me ngā mutunga wiki. E kore e taea e au te mahi i te wā o te Kirihimete mai i te 15 o Hakihea ki te 10 o Kohitātea i tēnei tau, nā te mea e haere ana mātou ko taku whānau ki Ahitereiria mō te hararei.

Ko te tūmanako ka whakaae mai koe ki taku tono.

Nāku noa,

nā, Pūāwai

Pātai: If you were in charge of employing staff, would you employ Pūāwai? Write an email in English or in Māori to the manager of the store explaining why you would or would not.

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

Produced as part of a Ministry of Education project.© New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.

Page 14: €¦  · Web viewHe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha

HE TUHINGA RĀTAKAKia ora, e taku pukapuka, he rā tino pai tēnei. I oho au i te whitu karaka. Ka puta au i taku moenga, ā, ka huaki au i aku ārai. Ka rawe! I te whiti te rā. I huaki au i taku matapihi, kātahi ka rongo au i te kakara o ngā putiputi o te rākau kōwhai i waho i taku rūma! Mmmm, ko te kakara o te kōanga! Ka hīkoi au ki te kīhini. I reira taku whānau katoa; taku māmā, taku pāpā, aku tēina, ngā māhanga me taku tuakana. “Hari huritau Rēwi!” ko tā rātou, kātahi rātou ka awhi mai. Ka kī mai a Pāpā, “Kua tunua e mātou tō tino parakuihi e tama; he pēkana, he tōtiti, he hēki, he tōhi, he pēke-pīni me ētahi panikeke.” I te mutunga o te kai, i tū au ki te horoi i ngā rīhi, kātahi ka kī mai taku pāpā, “E noho, e tama, ko tō huritau tēnei rā. Kaua koe e horoi i ngā rīhi,” ā, ka tū ngā māhanga ki te horoi i ngā rīhi, nā reira, ka noho anō au.

I muri i tērā, ka kī mai a Māmā ki a au, “Haere mai ki waho Rēwi, he mea e tatari ana ki a koe.” Ka tere whai au i a Māmā, ā, ka puta au i te tatau, kātahi ka kite au i taku taonga huritau. He kurī! He Pūrukurī te momo. Ko taku hari! Ko taku koa! Koinei taku tino pīrangi! Ka tūturi au, ā, ka awhi i taku kurī hou. “Ko wai tōna ingoa?” ko tāku.“Māu ia e tapa, e Rēwi. Ko ia tō kurī.” Kātahi ka tapa au i a ia ki te ingoa ‘Pūru’. Ka kī mai a Pāpā, “E tama, kia kaha tō tiaki i tō kurī. Me whāngai koe i a ia, me horoi koe i tana ipu wai, me whakahīkoi koe i a ia i ia rā, ā, me kohi koe i ōna tūtae”. “Āe, Pāpā, ka mahi au i te katoa. E aroha ana au ki a Pūru,” ko tāku. Ka tākaro māua ko Pūru tae noa ki te poupoutanga o te rā.

I te 12.30 i te ahiahi, ka kī mai a Māmā, “He aha tō hiahia ināianei, e Rēwi? Kia haere ki te whare pikitia, kia tākaro maita tekau pine, kia eke i ngā motokā iti, kia haere ki te puna kaukau rānei?” “E pai ana kia eke tātou i ngā motokā iti?” ko tāku. “Āe,” ko tā Māmā. Nō reira, i haere mātou ki te eke motokā iti, ā, ka wini i a au. He tino kaha au ki te taraiwa. I muri i tērā, i haere mātou ki Makitānara, kātahi ka hoki ki te kāinga. He tino, tino pai rawa atu tōku rā whānau. Hei āpōpō anō, e taku pukapuka.

Pātai: Based on Rēwi’s diary entry, what sort of life do you think he has? Refer to the text to support your opinion.

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

Produced as part of a Ministry of Education project.© New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.

Page 15: €¦  · Web viewHe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

Produced as part of a Ministry of Education project.© New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.

Page 16: €¦  · Web viewHe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha

He Pānui

Nau mai, haere mai ki te mākete raumati o Te Kura o Puna Mātauranga!Āhea: Rāhoroi, te tekau-mā-rima o Hakihea. Ki te ua, ka tū i te rua-tekau-mā-rua.

Kei hea: Te papa tākaro o Te Kura o Puna Mātauranga. Kei te Rori o Nganangana, Titapa.

Te taima: Tekau karaka i te ata ki te toru karaka i te ahiahi.

Te kaupapa: Tēnei te inoi ki a koutou kia haere mai ki te mākete. He nui ngā mea pārekareka i konei mō ngā tamariki tae noa ki ngā kaumātua. Kei raro nei ētahi o ngā mea ka kitea:

te motokā iti he ekenga waka patu ahi he tangata mahi kararehe poihau he kēmu whiu pōro he whakakitenga mai i te kapa haka o te kura he whakaaturanga karate me ētahi atu mea.

He nui hoki ngā kai, arā:

he tōtiti wera he kotakota rīwai he kawhe he hāngi he āporo rare me ngā mea ka tunua e ngā mātua o te kura.

Te Take: Kei te kohi moni mātou hei āwhina i ngā tuākana o te kura kia haere ki Tonga mō te whakataetae pā whutupōro o Te Moana Nui a Kiwa. Tekau mano, e rima rau tāra te nui o te moni e hiahiatia ana e te tīma. He tino kaha tō rātou tīma. Tēnā pea ka toa rātou.

Pātai: Would you recommend going to this event to a friend? If so, why? If not, why not? Give as much detail as possible.

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

Produced as part of a Ministry of Education project.© New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.

Page 17: €¦  · Web viewHe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

Produced as part of a Ministry of Education project.© New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.

Page 18: €¦  · Web viewHe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha

Te Haere ki te MaraeTe Haere ki te Marae: Kōrero 1

Ko Tīmoti Moanaroa tōku ingoa. I tērā marama, ka haere mātou ko tōku whānau ki te marae o Manawanui mō te hui rangatahi o tōku hapū, a Ngāti Roronui. Ko te kaupapa o te hui ko te hītori o tō mātou rohe. I te wā ka tae mai te īmēra e pā ana ki te hui, kāore au i tino pīrangi ki te haere, nā te mea i tū te hui i roto i te hararei. I pīrangi kē au ki te haere ki te konohete o Rōpata Ruha i te taha o aku hoa kura. Heoi anō, ka kī mai a Māmā, “Kāore, e tama, he kaupapa whakahirahira tēnei. Me haere tātou katoa. Mā māua ko Pāpā ngā ringawera e āwhina. Ko tō mahi, he ako.” Nō reira, ka haere mātou.

I tō mātou taenga ki te marae, ka kite mātou i ngā tāngata tokomaha e tū ana ki waho o te kēti. He tangata whakamā au, ā, kāore au e pai ki ngā rōpū nui, nā reira, i te āhua āmaimai au. Ka kite a Pāpā i taku āhua, ā, ka kī mai ia, “Kaua e māharahara, e tama, ko ō whanaunga ērā. Kāore e roa, ka mōhio koe ki a rātou.” Kāore e roa i muri mai, ka tīmata te pōwhiri. He mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha ngā kaihaka, ā, he weriweri te āhua o ō rātou kanohi, he kaha hoki ō rātou reo.

I muri i te kai, ka hui mātou ki te whare, ā, ka kōrero mai te kaiwhakahaere o te hui, a Matua Pita, mō ngā mea e pā ana ki ngā whakaritenga o te hui. I te tino harikoa au, nā te mea ka kī mai ia ka whai wā mātou ki te haere ki te awa me te tākaro pā whutupōro. Ko te kaupapa o te rā tuatahi o te hui ko ngā mōteatea o Ngāti Roronui. Ko te kaupapa o te rā tuarua ko ngā tino kōrero o tō mātou hapū mai i te taenga mai o tō mātou waka, a Te Kawe Tangata i Hawaiki, ki nāianei.

Pātai: What are the benefits for Timoti in going to this hui? Think about the obvious and the not so obvious benefits.

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

Produced as part of a Ministry of Education project.© New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.

Page 19: €¦  · Web viewHe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha

Te Haere ki te Marae 2Te Haere ki te Marae: Kōrero 2

I pai rawa atu taku moe i te whare. Ka moe au ki raro i te whakairo o taku tupuna, a Te Aorere. I te haurua mai i te rima karaka i te ata, ka pātōtōhia te pakitara o te whare e Koro Heta hei whakaoho i a mātou. I whakamau mātou i ō mātou kākahu me ō mātou hū, ā, ka whai mātou i a Koro ki te puke ki te taha o te marae. Ka huri mātou ki te rāwhiti, ka tākiri mai te ata. Te ātaahua hoki! Ka tīmata te takinga mai o ngā karakia o te ata. I muri i te karakia,ka mea mai a Koro, “Titiro ki te whanga rā. Ko Whanga-Whai te ingoa, koirā te wāhi i ū ai tō tātou waka ki uta. Ko Haengaru te ariki, ko Takitaki te tohunga, ko Kauroa te taniwha. E waru rau tau ki muri i tae mai ai te waka ki Aotearoa nei, ā, mai i taua wā, ka noho rātou ki konei, ki tēnei whenua. Anei te waiata e pā ana ki te haerenga mai o te waka.

Ka tere, ka rere ko Te Kawe Tāngata mai i te kāinga tūturu a Hawaiki e. Pupuhi ana te tūāraki a Tāwhirirangi hei kai mā ngā rāwhara o te waka e. Ka ārahina e Kauroa, he tupua, he taniwha! Ka tū ki te whanga o ngā tini whai o Tangaroa moana. Ka ū, ka ū ki uta e, ko Ngāti Roronui e, hei ha!”Ka noho mātou ki runga i te puke ako ai i te waiata. Kāore he kupu i runga pepa, ko ō mātou taringa anake. He pai ki ahau te waiata, nā te mea he poto, he rawe ngā kupu hoki, engari ko te mea pai rawa ki ahau, nō mātou te waiata. Kāore e kore, ka waiata au i tēnei waiata i muri i aku kōrero i taku karaehe reo Māori.

Hei tā Koro, ko ngā tāngata i roto i tō mātou waka, he tāngata māia, he tāngata mōhio, he tāngata kaha hoki. Me whai tātou i ō rātou tauira, arā, ‘Tama tū, tama ora, tama noho tama mate’.

Pātai: What information is given about how and when they did things at the wānanga? Why do you think they did things that way?

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

Produced as part of a Ministry of Education project.© New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.

Page 20: €¦  · Web viewHe mīharo ngā mea katoa, arā, te wero, te karanga, te haka pōwhiri, ngā whaikōrero me ngā waiata. Ko te wāhanga pai rawa ki ahau ko te haka. He tokomaha

Pātai: What lessons where taught? Why are the lessons important for the youth of Ngāti Roronui?

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

Produced as part of a Ministry of Education project.© New Zealand Ministry of Education 2019 – copying restricted to use by New Zealand education sector.