zoologija invertebrata
DESCRIPTION
ZOOLOGIJA INVERTEBRATA. ZOOLOGIJA : Z Ω ON = životinja, Λ O Γ O Σ = nauka nauka o životinjskom svetu: - građa- razviće - funkcija- međusobni odnosi - razmnožavanje- geografsko rasprostranjenje - poreklo. Glavne discipline zoologije. MORFOLOGIJA – oblik i formu - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
ZOOLOGIJA:
ZΩON = životinja, ΛOΓOΣ = nauka
nauka o životinjskom svetu:
- građa - razviće- funkcija - međusobni odnosi- razmnožavanje - geografsko rasprostranjenje- poreklo
Glavne discipline zoologijeMORFOLOGIJA – oblik i formuANATOMIJA – unutrašnja građaCITOLOGIJA – struktura i funkcija ćelijeFIZIOLOGIJA – funkcija ćelije, tkiva organa ili organskih sistemaEMBRIOLOGIJA - razvićeZOOGEOGRAFIJA – geografsko rasprostranjenjeEKOLOGIJA – pozicija i uloga organizma u ekosistemuSISTEMATIKA – raznovrsnost
• Nomenklatura: NOME = ime proces opisivanja i davanja imena novim taksonima
• Klasifikacija (taksonomija): TAΞIΣ = poredak
NOMOΣ = zakon
OSNOVNI POJMOVI KLASIFIKACIJE
smeštanje novoopisanih taksona po nekom ustanovljenom principu na osnovu njihovih srodničkih odnosa
1. Beskičmenjaci su najbrojnija grupa organizama. Od ukupnog broja opisanih životinja preko milion vrsta su insekti.
2. Raznovrsna fauna (po ekologiji, antomiji, razviću...)
3. Sa aspekta čoveka, štetne i korisne vrste: - uzročnici zaraznih bolesti (amebe, malarični
plazmodijumi...)- paraziti (metilji, pantljičare, krpeljli, vaši, buve...)- polinatori (pčele, bumbari, leptiri...)- konzumni (školjke, lignje, rakovi, puževi...)- medonosna pčela, svilena buba...
NEOPHODNOST POZNAVANJA FAUNE BESKIČMENJAKA
SADRŽAJ PREDMETA
1. Sarcomastigophora2. Apicomplexa (Sporozoa)3. Microspora4. Myxozoa5. Ascetospora6. Labyrinthomorpha7. Ciliophora
Regnum PROTISTASubregnum PROTOZOA
Phyla - razdeli
8. Spongia (Porifera)9. Placozoa 10. Cnidaria11. Ctenophora12. Platychelminthes13. Gnathostomulida14. Mesozoa15. Nemertina16. Entoprocta17. Gastrotricha18. Nematoda19. Nematomorpha20. Rotatoria21. Acanthocephala22. Kinorhyncha23. Loricifera
Regnum ANIMALIAPhyla - razdeli
24. Priapulida25. Mollusca 26. Annelida27. Echiurida28. Sipunculida29. Pogonophora30. Onycophora31. Tardigrada32. Pentastomida33. Arthropoda34. Bryozoa35. Phoronida36. Brachiopoda37. Echinodermata38. Chaetognatha
KLADISTIKAod grčke reči κλαδος, klados – grana
• Biološka disciplina koja se bavi određivanjem odnosa između organizama na osnovu izvedenih sličnosti• Svrha je grupisanje organizama na osnovu evolutivne srodnosti• Bazira se na proceni neke morfološke celine u odnosu na njeno primitivno, predačko stanje (npr. ekstremiteti kod kičmenjaka)
PleziomorfnoPleziomorfno – predačko, primitivno stanje karaktera – predačko, primitivno stanje karakteraApomorfnoApomorfno – izvedeno, novo, napredno stanje karaktera – izvedeno, novo, napredno stanje karaktera
SimpleziomorfnoSimpleziomorfno – predačka osobina prisutna kod više taksona – predačka osobina prisutna kod više taksonaSinapomorfnoSinapomorfno – izvedena osobina prisutna kod više taksona – izvedena osobina prisutna kod više taksona
Filogenetska sistematikaFilogenetska sistematika – bazira se na srodnosti, odnosno većem broju sinapomorfnih karaktera
Matrica karaktera Matrica karaktera sa filogenetskim stablomsa filogenetskim stablom
– konstruiše se na osnovu velikog broja analiziranih karaktera
• Monofiletsko poreklo – od jednog pretka (jedino tačno)!• Parafiletsko poreklo – daleko srodstvo, nejasno• Polifiletsko poreklo – ne zna se predak
Filogenetsko stablo sa prikazom mećusobnih relacija Filogenetsko stablo sa prikazom mećusobnih relacija analiziranih taksnoa na osnovu stanja karakteraanaliziranih taksnoa na osnovu stanja karaktera
• Homologija – srodnost u funkciji organa• Analogija – sličnost u funkciji organa
• Divergencija – organizmi vode poreklo od zajedničkog pretka• Konvergencija – sličnost zbog sredinskih faktora (voda, vazduh, parazitizam...)• Paralelizam – nastaje zbog konvergencije
HIJERARHIJA TAKSONOMSKIH KATEGORIJA
DOMENA = DOMEN › › › › › Eukaryota (eukarioti)REGNUM = CARSTVO › › › › › Animalia (životinje)PHYLUM = RAZDEO, TIP › › › › › Arthropoda (zglavkari)CLASSIS = KLASA › › › › › Hexapoda – Insecta! (insekti)ORDO = RED › › › › › Lepidoptera (leptiri)FAMILIA = PORODICA › › › › › Pieridae (belci)GENUS = ROD › › › › › Pieris (belac)SPECIES = VRSTA › › › › › Pieris brassicae
(kupusar)
OSNOVNI POJMOVI KLASIFIKACIJE Sistematika: SYSTEMA = sistem
Nauka o raznovrsnosti organizama. Širi pojam, koji obuhvata prethodno definisanu taksonomiju sa dodatkom svih teoretskih i praktičnih aspekata evolucije, genetike, anatomije, morfologije, ekologije, ponašanja i specijacije u cilju razumevanja srodničkih odnosa između organizama. Filogenija: Jedan od aspekata sistematike koji se bavi izučavanjem i otkrivanjem evolucionog srodstva između organizama.
Sistematika 300 godina od rođenja Linea
Binominalni sistem (Linnaeus, 1758) Systema naturae.
Tipološki koncept vrste –vrste su morfološki definisane
Nominalistički koncept –vrste ne postoje, postoje samo jedinke
Biološki koncept vrste
KONCEPT VRSTEBiološki koncept vrste: grupa populacija koje se međusobno slobodno ukrštaju, daju plodno potomsvo, a reproduktivno su izolovane od drugih takvih grupa u prirodi.
Vrsta: reproduktivna zajednica, ekološka i genetička jedinica.
Nedostaci: nemogućnost primene kod uniparentalnih organizama (bakterije i drugi organizmi koji se razmnožavaju bespolno).
Tradicionalna klasifikacija živog sveta
PET CARSTAVA ŽIVIH ORGANIZAMA
•MONERA (jednoćelijski prokariotski organizmi)
•PROTISTA (jedno- ili višećeliski organizmi)
•PLANTAE - biljke•ANIMALIA - životinje (višećelijski eukariotski organizmi)•FUNGI - gljive
Najnovija klasifikacija živog svetaU savremenoj literaturi, danas se koristi klasifikacija živih bića na 6 ili čak 7 carstava:
• ARCHAEBACTERIA (jednoćelijski prokariotski organizmi)• EUBACTERIA (jednoćelijski prokariotski organizmi)
• PROTISTA (jedno- ili višećeliski organizmi)
• PLANTAE - biljke• ANIMALIA - životinje (višećelijski eukariotski organizmi)• FUNGI - gljive
• MYXOMYCOPHYTA – sluzave gljive
Molekularna sistematikaGrana sistematike koja
proučava filogenetske odnose između organizama na osnovu informacija iz genetičkog materijala (DNK i RNK) ili proteina.
Takođe, vrlo često se koristi i mitohondrijalna DNK.
Kod biljaka se analizira i hloroplastna DNK
4,55 mlr.gArheozoik
2,5 mlr.g
--- Prekambrijum ---Proterozoik
544 mil.gKambrijum
490 mil.gOrdovicijum
444 mil.gSilur
416 mil.g Devon
359 mil.gMisisipijum
318 mil.gPensilvanijumKarbon
299 mil.gPerm
Paleozoik
251 mil.g Trijas
200 mil.g Jura
145 mil.g Kreda
Mezozoik
65 mil.g Paleocen
55,3 mil.gEocen
33,9 mil.gOligocen
23,0 mil.gMiocen
5,33 mil.gPliocen
Tercijar
1,81 mil.gPleistocen
10 000 gHolocenKvartar
KenozoikFANEROZOIK
Godina preEpohaPeriodaEraEon
SEGMENTACIJASegmentacija = metamerizam (podeljenost tela na
segmente)Segment = metamera
1. Homonomna segmentacija 2. Heteronomna segmentacija
DIPLOBLASTICA / TRIPLOBLASTICA
Diploblastika – organizmi sa najprostijom telesmom organizacijom, nivo tkiva: ektoderm i endoderm. Između ta dva sloje je nećelijski sloj – mezogleja.
Pripadaju samo Coelenterata : Cnidaria i Ctenophora
ektoderm
endoderm mezogleja
ACOELOMATA PSEUDOCOELOMATA COELOMATA
ektoderm
ektodermektoderm
endoderm
endoderm
endoderm
mezoderm mezoderm
mezoderm
digestivni trakt
digestivni trakt telesna duplja
mezentera
telesna duplja