UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET POLITIKIH NAUKA

ZNAKOVNI JEZIKTEORIJA ZNAENJAstudentica: Sanida ulepa

odsjek: Komunikologijabroj indeksa: 737/IIkolska godina 2014/2015 godina predmetni profesor: prof.dr. Hanka Vajzovi

ass. Enita KapoSarajevo, maj, 2015UVOD

Ove godine na takmienju za najbolju pjesmu Evrope, domain je bila Austrija. Javni emiter Austrije ORF odluio je da najvei zabavni televizijski dogaaj prenese bez jezike granice u skladu sa sloganom takmienja "Gradimo mostove". U televizijskom prenesu koriten je meunarodni znakovni jezik. Sve pjesme su bile prebaene na znakovni jezik od strane tumaa znakovnog jezika. Na ovaj nain izvrila se inkluzija oko 750.000 gluhih osoba u Evropskoj uniji kojom se rue barijere i sprijeava diskriminacija.

Taj projekat pod nazivom "Evrovizijski znak" nije zasnovan na prevodu stihova pjesme, ve se nijme razvija dramaturgija unutar pjesme i time posreduje prenoenju duha koju pjesma posjeduje.

Znakovni jezik, kao manualna komunikacija danas je ravnopravan jezik i sastavni je dio komunikacije, obrazovanja, drutva.

Znakovni jezik nije nastao od pojedinca, on je nastao u zajednici gluhih osoba. U ovom radu saeto e biti prikaz elemenata znakovnog jezika, razliiti pogledi kao prema analogiji sa govornim jezikom, u kontekstu gestikulacije.Uz definiciju naziva te istraivanjem drugog oblika manualne komunikacije gluhih osoba biti e prikazano osnovne osobine znakovnog jezika.

1. JEZIKJezik je odreen i ureen sistem znakova kojima je osnovna funkcija sporazumijevanje meu lanovima jedne drutvene zajednice. Jezik je instrument u komuniciranju meu ljudima kao drutvenim biima tj, lanovima drutvenih zajednica. U svijetu se govori od 5 000 do 7 000 jezika. De Saussure (2000) navodi da je jezik ponajprije jedan od sistema znakova, najvaniji od njih jer slui za izraavanje misli. Radovanovi ( 1986: 44) u opisu jezika ima iroku definiciju kojom opisuje jezik "...kao komunikacijski znakovni sistem s njegovim strukturalnim funkcionalnim univerzalijama i varijacijama"

Jezik kao sistem se koristi u opisu cjelokupnog ljudskog djelovanja kao i drugih bia u kontekstu komunikacije. To je sistem koji omoguava komunikaciju izmeu jedinki korisnika tog jezika. Znai, "plesni jezik ptica" je jezik jer je ureeni sistem odreenih pokreta koji se odvija na odreenom mjestu i takav prenosi nam informaciju. Koji se jeziki elementi formiraju zavisi od vie faktora.Sigurno da su jedni od elemenata znakovi.2. ZNAK

Znak predstavlja prvi dodir izmeu ljudi i njihovog okruenja. ovjek kao drutveno bie prvi dodir sa prirodom i drutvom uspostavlja sa ulima koje posjeduje. On je ulni nadraaj. Znak je na poetak misli i poetak djelovanja. On nam ukazuje na postojanje nekog predmeta, bia, pojave, emocije ili procesa.

Znakovima i znakovnim sistemima bavi se semiologija. Bavi se njihovim znaenjima i oblicima.

Znak je predstavljanje predmeta, on je veza izmeu sebe i dotinog predmeta. Prirodni znak ima ima uzronu vezu sa predmetom. Uzeti moemo za primjer munju- znak za oluju. Konvencionalni znakovi dobiveni su dogovorom. Semioza je proces u kojem nastaje znaenje znaka. Koje znaenje kod ovjeka izazove taj proces, zavisi pod kojim okolnostima dinamikog konteksta se upotrebljavaju. Odreuje ih interpretator, prostor, mogunost kombinovanja znakova.

Ima vie vrsta znakova koje djelimo po nastanku, po ulnoj percepciji i po sloenosti. Tome treba dodati da znakovi imaju razliite funkcije: ekspresivnu, apelativnu, reprezentativnu i komunikacijsku. S obzirom na nain na kojii predstavlja stvarnost i njegovu funkciju, najee se koristi Peirceova (1991) opa podjela znakova na ikone, indekse i simbole. To je osnovna podjela znakova koji imaju obiljeja prenosnika znaka. Veoma je teko definisati znak bez prisustva uma, svijesti i samog drutva koji su osnovni elementi postojanosti.

Zbog fonocenrtinog okvira jezika, znakovni jezik se esto nije smatrao jezikom. Prebacivala mu se esto ikoninost, za koju se smatralo da ne moe biti dio ljudskog jezika. Ali postavlja se pitanje onomatopeje. Ona se moe primjeniti kao klasini primjer ikoninosti glasovnih i verbalnih jezikih simbola. Osobe sa oteenjem sluha ne mogu koristiti govorni jezik. Oni se koriste manualnom komunikacijom koja ima tri osnovna oblika:

- runu abecedu

- manualno kodirani vokalni jezici

- izvorni znakovi nacionalnih zajednica3. ZNAKOVNI JEZIKKako imamo znakove koji su prirodni i konvencionalni, imamo i znakovne sisteme koji su prirodni i one koji se veu za ovjekov um tj, mentalno su konstruisani.

Znakovni jezik je jedan od znakovnih sistema koji se u upotrebi ostvaruje svojim jedininicama u vizuelnom kanalu. On je prirodni jezik koji omoguava komunikaciju, izraava misli i emocije u zajednici gluhih osoba. Izraz znakovni jezik oznaava vizuelni nain sporazumevanja gluvih osoba, posebno ugovorenim, odnosno standardizovanim znacima ruku i prstiju, sa ili bez mimike, sa sopstvenom gramatikom i sintaksom, pomou koga se prenose misli, predstave, namere i pojmovi.Znakovni jezik je u stvari govor znakova koji osim akustike strukture ima sva jezika obiljeja na nivou savremene komunikacije. Znakovni jezik je nuni oblik komunikacije kod gluhih osoba koji ne vladaju artikulisanim govorom. Kao osnova, javlja se sistem znakova od kojih svako ima svoje znaenje. Sama struktura znakovnog jezika, razvijala se godinama i mnogi lingvistiari vrili su istraivanja i analize.3.1. HISTORIJA ZNAKOVNOG JEZIKA

Geronimo Cardano, ljekar iz Padove u sjevernoj Italiji, je u esnaestom vijeku prvi put pisao o tome kako gluhi ljudi mogu nauiti i shvatiti pisane kombinacije simbola povezujui ih sa stvarima koje oni predstavlaju. Prva knjiga iz koje se ui znakovni jezik gluhih ljudi sadravala je manuelni alfabet i objavio ju je 1620. godine Juan Pablo de Bonet. Abbe Charles Michel de L'Epee iz Pariza osnovao je 1755. godine prvu slobodnu kolu za gluhe. Uio je da gluhi mogu razviti komunikaciju meu sobom i sa ujuim svijetom kroz sistem konvencionalnih gestova, znakova ruku i spelovanjem prstima (prstnom abecedom). Kreirao je i demonstrirao jezik znakova tako da je svaki od njih predstavljao odreeni eljeni pojam. Prvi koji je dao lingvistiku analizu znakovnih jezika bio je Wailiam Stokoe, 1960. godine gdje je ukazao da znakovni jezik ima prirodu i funkciju jezika, "...language - like nature and function" ( Stokoe, 1960). On predlae osnovnu terminologiju i fonologiju znakovnog jezika oblikuje pod nazivom- "cherology" ali poslije se koriste klasini termini za fonologiju i morfome. On je nazvao jezike jedinice "chereme"- hereme to na grkom znai " ruka" ( prilagodio Stama; Noth, 2004). On je naveo tri vrste herema, konfiguracije ruka, vrsta pokreta ruke, mjesto artikulacije. On je objasnio kako su pokreti ruku zankovi sami po sebi,za razliku od gestikulacije gdje ruke prate ono to pojedinac tj, komunikator saopava. Znakovi znakovnij jezika su u meusobnim sintagmatskih i paradigmatskim odnosima i ine vrstu strukturu komunkacijskog sredstva. Prema ASL-u ( American Sign Language) nabraja 55 herema koji kombinacijom nastaje leksik od 2500 znakova.3.2. KARAKTERISTIKE ZNAKOVNOG JEZIKA1. Znakovi, su prolazni i karakteriu se trenutnou.2. Znakovi ne mogu da se fiksiraju pismeno ni zvuno, ali se mogu opisati i snimiti.3. Znakovi su elementi slikovnog izraavanja koji se crtaju pokretima ruku u vazduhu. 4. Znakovi se karakteriu neposrednou i krajnjom oiglednou. 5. Znakovi su duboko propraeni emocionalnou koja je izraena i propraena grimasama na licu, pa esto i pantomimom.6. Znakovi su razliitih vrsta i oblika, i u zavisnosti su od stepena mogunosti adekvatnog izraavanja pojmova od strane gluhih. Otuda oni mogu biti raznih vrsta. 7. Znakovi se karakteriu krajnjom konkretnou pojmovnog izraavanja, dok su apstraktni pojmovi svedeni na konkretno pokazivanje pojma. 8. Znakovi obiluju pojedinanim pojmovima koji mogu biti i sinonimni, ali ne postoje opti pojmovi, a posebno ako su oni apstrakcija. 9. Znakovi trpe od nediferenciranosti pojmova, tj. misaone neopredjeljenosti, jer se jednim gestom izraavaju i oznaavaju nekoliko predmeta ili pojma, a naroito imena predmeta i radnje, koje se tim predmetima obavljaju te na taj nain poistoveuju imenice i glagole.10. Mnogi znakovi se ne mogu shvatiti izolovano, pojedinano, ve samo u kontekstu itave misli. 11. Znakovi imaju individualni argon, esto obojen nacionalnim lokalitetom. No oni se brzo savlauju, jer u biti imaju isti korijen.12. Znakovi se razvijaju, kultiviu i usavravaju, kao i sve druge rijei i pojmovi. 13. Znakovi se lako pamte, razumiju i usvajaju, te brzo postaju zajednika tekovina gluhih u komunikaciji. 14. Znakovi ne izazivaju veliki optiki napor i zamor za razumijevanje, kao to je to sluaj kod itanja sa usta. 15. Znakovni govor tee u brzom tempu sa svim karakteristikama "telegrafskog govora"Heremi su lingvistiki parametri kome su dodane orijentacija dlana i nemanuelne oznake. Orijentacija dlana predstavlja smjer prema kojem je okrenut dlan uz odreeni oblik ake i on moe biti gore, dolje, lijevo, natrag naprijed. Nemanuelne oznake ukljuuju pokrete glavom, naginjanje tijela, smjer pogleda, poloaj usta. Svi ti nabrojani parametri pojavljuju se u prostoru koji se naziva prostor artikulacije. Prostor je sama komponenta znaka. Postoje porodice jezika unutar znakovnih jezika. Na primjer, austrijski znakovni jezik ili holandski znakovni jezik e biti lake razumljiv nekome ko poznaje njemaki znakovni jezik, nego nekome ko zna italijanski znakovni jezik. Za razliku od toga, britanski znakovni jezik se veoma razlikuje od bilo kojeg drugog evropskog znakovnog jezika i jedino je povezan sa australijskim znakovnim jezikom.Postoji meunarodni komunikacijski sistem koji se esto naziva Meunarodni znak (IS). On se redovno koristi na meunarodnim konferencijama i sastancima gdje uesnici nemaju zajedniki znakovni jezik. Ovaj pomoni jezik zaista se koristi kao lingua franca meu korisnicima znakovnih jezika iz razliitih drava, takoer i u spontanom razgovoru. Meutim, IS se ne moe usporediti s esperantom, budui da sam od sebe nije jezik kao takav. On nema ustaljenu gramatiku ili rjenik i uveliko se oslanja na geste, koje imaju znaenje samo u tom specifinom kontekstu, te koristi rjenik iz maternjeg jezika govornika znakovnog jezika. To znai, znakovi su pojanjeni i esto se koristi vie od jednog znaka da bi se opisao koncept kako bi se osiguralo meusobno razumijevanje. Znakovni jezici se mogu zapisati na vie naina. Ne postoji standardizovani nain zapisivanja znakovnog jezika, ali se esto koristi hamburki nain biljeenja (HamNoSys), koji koristi odreene simbole za opisivanje oblika ruke i kretanje znaka. Drugi sistem, koji funkcionie na vrlo slian nain, jeste SignWriting. Osim toga, "preuivanje" se esto koristi, pri emu su znakovi prevedeni u rijei velikim slovima, prikazujui oznake lica i gramatike informacije na vrhu rijei ili kao prefikse.ZAKLJUAK

Jezik je kompleksan sistem znakova koji ima najvaniju funkciju a to je sporazumijevanje. Jezik se vremenom mijenjao, razvijao i oblikovao sa razvojem drutva. Pismeni, govorni ili znakovni jezik predstavljaju apstraktnu strukturu jezikog djelovanja. Znakovni jezik je ljudski jezik. On je drutveni proizvod. Znakovni jezik stoji u direktnoj zavisnosti sa ivotom i kulturnim razvojem gluhih. Ukoliko je taj ivot na viem nivou, utoliko su znakovni jezici vie obogaeni kulturom. Danas je teko odrediti puteve i zakonitosti razvoja znakovnog jezika, ali je jedno jasno, da se znak usavrava na bazi usmenog govora, to u krajnjoj liniji podie kulturu govora gluhih. Ono je sredstvo indetifikacije njezinih lanova i treba tako da mu se pristupa. Oni su punopravni jezici s vlastitom gramatikom i sintaksom. Ba kao i sa drugim jezicima, postoje idiomi koje je teko prevesti i odreene rijei / znakovi koji nemaju doslovni prijevod na drugi (znakovni) jezik.LITERATURA

1. Bradari- Joni Sandra: Manualna komunikacija osoba oteenog sluha ( 2000): Hrvatska revija za rehabilitacijsko istraivanje2. Noth, Winfried (2004): Prirunik semiotike. Ceres, Zagreb

3. De Saussure, Ferdidand ( 2000): Teaj ope lingvistike. Ar Tresor naklada: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

4. http://jdsde.oxfordjournals.org/content/10/1/3.full.pdf5. http://www.evropesma.org/2015/04/prenos-pesme-evrovizije-na-znakovnom-jeziku/6. http://www.sgnscg.com/znakovni-jezik7. http://www.deaf.50megs.com/broj_5/br_5_str_14.htm http://www.sgnscg.com/znakovni-jezik

http://en.wikipedia.org/wiki/Cherology