ŽIDOVI U DARDI

UVOD

• Židovi u Dardi u našoj nedavnoj prošlosti činili su prepoznatljivu manjinu.

• Danas ih više nema……

• Gdje su nestali?• U holokaustu?• U migracijama?• Kada su došli na područje Baranje?• Kojim jezikom su govorili?• Čime su se bavili?• Koliko ih je bilo?

• Odakle su došli?• Sve su to pitanja na koje knjige ni

povijesna znanosti još nisu odgovorila.• Židovi su danas zaboravljeni kao da ih

nikad nije bilo.• Podsjetnik na njih danas je samo židovsko

groblje.• Razrušeno i zapušteno.

• Upravo iz tih razloga, motivirani znatiželjom, odlučili smo se na ovo istraživanje.

• Ovo su naši rezultati……

Antičko razdoblje na području Baranje

• Početkom I. stoljeća Rimljani su osvojili krajeve sjeverno od Drave sve do Dunava, koji je postao granica njihovog Carstva.

• Time je završilo dugotrajno razdoblje prapovijesti ovih krajeva i oni bivaju uklopljeni u krug antičke civilizacije

• Kroz čitavu Baranju vodila je strateški i trgovački vrlo važna cesta koja je povezivala Mursu s Asguincumom.

• Pronađen je i natpis koji govori o postojanju sinagoge na području Murse. Natpis je iz 3. stoljeća poslije Krista.

• Zbog tih činjenica možemo pretpostavljati da su i Židovi boravili na prostoru Baranje jer je ovdje bila živa trgovina između Osijeka i Budimpešte.

Srednjovjekovna Baranja

• Nakon pada Rimskog Carstva ovim prostorima prvo prolaze Huni, a nakon njih stižu Avari i Franci.

• Nakon smrti Karla Velikog 814. godine za prevlast u Baranji bore se Germani i Slaveni.

• Tako se stanje nastavljalo sve do dolaska ugarskih plemena pod vodstvom Arpada.

• Podatke o Židovima na prostoru Baranje u srednjem vijeku nismo pronašli kao ni sastav stanovništva za vrijeme turskog gospodstva od vremena Mohačke bitke.

Židovi na području Darđanskog vlastelinstva

• Nakon oslobađanja Baranje od Turaka i mira u Srijemskim Karlovcima 1698. godine područje hrvatske Baranje podijeljeno je na dva vlastelinstva.

• Beljsko vlastelinstvo koje je pripalo velikom pobjedniku kod Sente Eugenu Savojskom i Darđansko vlastelinstvo koje je pripalo Bečkoj Komori.

• Na područje Darđanskog vlastelinstva prema Popisu kotarskih načelnika, koji sadrži i popis stanovništva, 1785.g u Dardi se nalazi devet židovskih obitelji.

• Te židovske obitelji koje nemaju stalno boravište. Većina ih se bavi trgovinom i obrtom.Dva stanuju na vlastelinskom placu, a drugi u seljačkim kućama Nemaju rabina niti stvarnu sinagogu, već se sastaju u jednoj sobi. Od njih ni jedan nije kirurg niti liječnik. Svi su siromašni.

• U istom izvoru navodi se da se židovski trgovci ne usuđuju prodavati štetnu robu jer bi ih smatrali krijumčarima i da najviše trguju po Bosni i Slavoniji.

• Osim Darde u Darđansko vlastelinstvo, koje je pripadalo obitelji Esterhazy, pripadalo je i selo Kozarac u kojoj nalazimo popis dva Židova koji se bave trgovinom. U Kozarcu nema rabina i sinagoge.

• U selu Karanac postoji jedna židovska obitelj koja se bavi trgovinom i nema stalno prebivalište.

• Židovi se na prostoru Baranje bave trgovinom i obrtom te odlaze na sajmove na kojima prodaju svoju robu. Židovi prvenstveno trguju poljoprivrednim proizvodima i rabljenim stvarima jer im je jedino trgovina tih proizvoda bila omogućena.

• Njihov broj stalno povećava od prve polovice 19. stoljeća kada započinje proces modernizacije u hrvatskim zemljama, pa Židovi u tom napretku postepeno stječu građanska prava i sve bolje žive.

• Osobito je za Židove bilo nepovoljno što nisu mogli posjedovati ni nekretnine ni zemlju.

• Kanonske vizitacije po Baranji iz godine 1810. govore nam da u Dardi Židovi imaju vlastitu sinagogu, rabina i školu te da ih ima 135 duša.

• Već 1829 godine sljedeći kanonski popis govore kako u gradiću Darda Židovi imaju vlastitu sinagogu i rabina, kao i školu te ih ima 231 duša.

• Možemo zaključiti da su u Dardi bili povoljni uvjeti za doseljenje Židova kada su u 19 godina skoro pa udvostručili svoj broj u Dardi.

• Punu građansku ravnopravnost Židovi postižu 1873. godine što otvara nove perspektive i potiče dramatične promjene.

• U generaciji koja je doselila u Hrvatsku bili su uglavnom trgovci koji su pokućarili ili otvarali trgovine po selima i malim gradovima. U sljedećoj generaciji, stekavši određeni imetak, mnogi se doseljavaju u Zagreb.

• Druga i treća generacija doseljenika krenule su u akademska zvanja i etablirale se u prestižnim zanimanjima. Najviše idu u liječnike i odvjetnike, ali se pronalaze i kao graditelji, arhitekti, umjetnici. Trgovačka djelatnost u mnogih prelazi u veletrgovačku i bankarsku, a od obrtnika postaju pravi industrijalci.

• Prema statističkom popisu iz 1881., na Beljskom je vlastelinstvu bilo 42 762 stanovnika,

• Sljedeći podatak o broju Židova na prostoru Baranje govori nam da u Pečuškoj dijecezi godine 1900. pripadalo 99 katoličkih župa, 23 pravoslavne zajednice pripadale su budimskoj episkopiji, 81 kalvinska zajednica i sedam židovskih bogoštovnih općina

Popis stanovništva po narodnosti i vjeroispovijesti iz 1881.g.

Mađari Nijemci Hrvati Srbi Židovi

22% 38% 29% 10% 1%

Katolici Protestanti Pravoslavci Židovi

69,30% 19,67% 10% 1%

Baranja između dva rata• Poslije raspada Austro-Ugarske Monarhije južni dio

Baranje ulazi u sastav Kraljevine SHS. Stvaranjem Banovina Baranja je ušla u sastav Dunavske Banovine sa sjedištem u Novom Sadu.

• Etničko se ustrojstvo južne Baranje poslije 1918. godine prilično promijenilo; dio se Mađara iselio i prešao u Mađarsku,iseljavaju se Nijemci, a smišljenom politikom Srbije naseljeni su pravoslavci, u prvom redu srpski dobrovoljci, solunaši.

• Nekad uzorno Beljsko dobro pomalo zaostaje u gospodarstvu jer nema domaćinskog odnosa ni pravog gospodarenja.

Popis stanovništva iz 1921.g.narodnost Mađari Hrvati Srbi Nijemci ostali

33,5% 20% 13,6% 32,1% 0,7%

vjeroispovijest katolici pravoslavci

mojsijevci

71,2% 13,6% 0,7%

Židovi u Dardi tijekom II. svjetskog rata

• Njemačka napada Jugoslaviju 6. travnja 1941. godine, a 10.4.1941. osnovana je Nezavisna Država Hrvatska. NDH je izgubila Baranju , koju su okupirali Mađari.

• Počinju vrijediti svi mađarski zakoni i svi su propisi prošireni na Baranju.

• Do ostavke vlade Bardossya Laszla 8. ožujka 1942. godine Židovi su bili uhićivani, zlostavljani, proganjani. Sinagoge, židovske kulturne ustanove, pa čak i židovska groblja sustavno su uništavani.

• Vlada Kallaya Miklosa poooštrila je zakonske propise u vezi sa Židovima.

• Mnogi su slani u vojne logore po različitim mjestima radi izgradnje aerodroma i drugih vojnih objekata.

• Zakonski tretman Židova za Kallayeve vlade bio je puno blaži od onoga koji je provodio Ante Pavelić u NDH. Velik je broj Židova bježao iz NDH u Mađarsku ili Italiju.

• Nakon Njemačke okupacije Mađarske 19. ožujka 1944. vladu je oformirao Stojay Doma s pristalicama i članovima pronjemačke i profašističke stranke „Obnova“.

• Položaj Židova se pogoršavao iz dana u dan. Provođena su masovna uhićenja i uništavanja Židova. Od tada provodi se masovna deportacija svih Židova iz Mađarske u logor Auschwitz.

• 1944. formirao se sabirni logor u Dardi i pri tome su uhvaćeni i odvedeni u Auschwitz ovi Židovi:

• Aranka Berger, kućanica oko 60 godina starosti - 26. travnja 1944. doveden u Sabirni logor Darda, 28. svibnja upućena u Auschwitz

• Ljudevit Begrer, odvjetnik oko 67 godina starosti - isto• Abrahan Kesller, dijete oko 4 godine starosti - 26.

travnja 1944. doveden u Sabirni logor Darda, 28. svibnja upućen u Auschwitz

• Jolanda Kesller, kućanica, oko 65 godina starosti - isto• Ilonka Kesller, kućanica, oko 70 godina starosti - isto• Lazar Kesller, učitelj, oko 70 godina starosti - isto• Nela Verthajm, kućanica, oko 38 godina starosti – isto

• Obitelj Janketovics stradala je ranije 1942. godine u sabirnom logoru Banjici u Srbiji.

• Adolf Janketovics, trgovac oko 30 godina starosti - stradao na Banjici 19. studenoga 1942.

• Ida Janeketovica, dijete, oko 4 godine starosti - isto

• Lela Janeketovics, kućanica, oko 24 godina starosti - isto

• U Auschwitzu je vršena selekcija. Malobrojni sposobni muškarci od 15 do 45 godina na jednu stranu, a žene s djecom, trudnice, žene, muškarci iznad 50 godina slani su ravno u plinsku komoru izravno s željezničkog kolodvora.

• 15. listopada 1944. godine regent Miklos Horty objavio je kapitulaciju Mađarske pred saveznicima. To je izazvalo puč Ferenca Szalasija i njegove Stranke strelastih križeva. Nastavljeno je donošenje novih protužidovskih propisa na temelju kojih su pohapšeni preostali nearijevci i odvedeni u logore

• Prema nekim procjenama živote je izgubilo u njemačkim i drugim inozemnim logorima 6 800 do 7 700 Židova sa područja NDH i oko 19 000 u logorima u Hrvatskoj od toga je bilo oko 6 000 Židova iz Hrvatske i 7 000 iz BiH.

Židovsko groblje• Židovsko groblje

danas je zapušteno, no ipak se mogu otkriti imena i prezimena ljudi koji su živjeli na području Darde kao i neki osnovni podaci.

• Ovo je nadgrobni spomenik liječnika Grubera Lajoša

• Nadgrobni spomenici Regine Rosenbaum.

• Nadgrobni spomenik Keszusa Gabora

Zaključak

• Baranju je najlakše opisati riječima: na vratima naroda, na granici svjetova.

• Mnogi narodi su prošli ovim područjem. Mnogih od njih više nema. Jedan od tih naroda su i Židovi.

• O njima danas govori samo njihovo groblje u Dardi. Tihi spomenici nedavne prošlosti.

• Židovi se najvjerojatnije naseljavaju na području Darde već u antičko vrijeme

• Do 16. stoljeća u Baranji su česti prodori i smjene stanovništva; ilirska plemena i Rimljane smjenjuje Huni, Avari, Slaveni i na kraju Mađari.

• U 13. stoljeću, kao posljedica provale Tatara na ovaj prostor, zabilježena su velika pustošenja i uništenje najvećeg broja naselja.

• Prema popisima stanovništva iz 1785.g. na prostoru Darde živi devet židovskih obitelji koji se bave trgovinom rabljenih stvari i poljoprivrednih proizvoda. Židovi u tom razdoblju imaju ograničena građanska prava tako sa su redom bili siromašni.

• Već sljedeći popis stanovništva iz 1810. govore nam kako imamo 135 Židova. Židovi sad već imaju sinagogu, rabina i školu. Još uvijek se prvenstveno bave trgovinom i obrtom.

• No već sljedeće generacije odabiru školovanje u osječkoj gimnaziji, a zatim i daljnje školovanje na fakultetima u Zagrebu, Pečuhu i Budimu. Ovi Židovi većinom govore mađarski ili njemački te su organizirani u različita židovska društva i društva kulturno- prosvjetnog tipa.

• Vrhunac naseljavanja Židova svakako je prva polovica 19. stoljeća. Snažno doseljavanje stanovništva iz Austrije, Njemačke, Bosne i Srbije znatno su povećale broj stanovnika.

• Usporavanje rasta stanovništva počinje u drugoj polovici 19. stoljeća kao rezultat gospodarske krize i haranja kolere.

• Pad broja stanovnika Baranje nastavlja se i u prvoj polovici 20. stoljeća. Razlozi su svakako slabija gospodarska razvijenost, pripadnost Baranje Dunavskoj banovini, velik broj poginulih u Prvom svjetskom ratu, bolji uvjeti života u većim gradovima.

• U tom razdoblju Židovi migriraju prema sjeverozapadu Hrvatske, prema Zagrebu gdje je veća mogućnost zapošljavanja i visokog obrazovanja.

• Drugi svjetski rat i holokaust još su više uništile židovsku zajednicu na prostoru Baranje. Velika većina njih završila je 1944.g. u Auschwitzu, a samo mali broj uspio se sakriti i zatim se trajno nastaniti u Izraelu.

• Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Židova u Dardi nema, a u Osječko-baranjskoj županiji ima ih 26.

• Same brojke govore dovoljno jasno o tragičnoj sudbini Židova, ali ne samo Židova već i svih ostalih naroda koji su postali nepoželjni u jednom trenutku naše povijesti.