SAVEZ UDRUGA HRVATSKIH

UZGAJIVAČA HOLSTEIN GOVEDA

Savjetovanjeuzgajivača goveda

u RH

28. i 29. siječanj 2016. godine,

Ivanić Grad, hotel "Sport"

XI

Zbornikpredavanja

ISSN 1845-5263

7:00 - 10:00 Registracija sudionika 10:00 - 10: t aranje i o dra na rije

Program predavanja10:45 - 11:00 r den o v Aktivnosti Odjela za razvoj govedarstva 11:00 - 11:40 Karl Zottl, dipl.ing. (Austrija)

11:40 - 11:50 Rasprava11:50 - 12:10 omislav Petrovi , dipl.ing.

12:10 - 12:30 Rasprava12:30 - 14:00 tanka a ru ak 14:00 - 14:20 Pro .dr.s . Zden o on ari Plodnost tla14:20 - 14:50 Prof.dr.sc. Darko Grbeša

14:50 - 15:00 Rasprava15:00 - 15:20 Prof.dr.sc. Vesna Gantner

15:20 - 15:40 r.sc. Dubravka ivoder

15:40 - 15:50 Rasprava 15:50 - 16:20 Stanka uz degustaciju proizvoda sa znakom Mlijeko hrvatskih farmi i Kruh hrvatskih polja16:20 - 16:40 Prof.dr.sc. Pero iji

16:40 - 17:00 Prof.dr.sc. Ante vankovi

17:00 - 17:10 Rasprava

17:10 - 17:30 arina van an, mag.ing.agr.

17:30 - 17:50 odoljub D akula, dr.vet.med.

17:50 - 18:00 Rasprava Okrugli stol (mala kongresna dvorana)14:00 - 15:00 Planski uzgoj izvornih pasmina (moderator: dr sc Mato a i ) Ve era i abava

9:30 - 9:50 Davorin Prani , dipl.ing

9:50 - 10:10 Dr.sc. Marija Špehar

10:10 - 10:20 Rasprava10:20 - 10:40 An elka Pejakovi , dipl.ing.agr.

10:40 - 11:10 Stanka uz degustaciju tradicijskih kravljih sireva11:10 - 11:30 Prof.dr.sc. Marcela Šperanda 11:30 - 11:50 Doc.dr.sc. Antun Kosteli 11:50 - 12:00 Rasprava12:00 - 12:20 Prof.dr.sc. Darko Gereš 12:20 - 12:40 Tomislav Kiš, dr.vet.med. 12:40 - 13:00 Rasprava i zatvaranje savjetovanja

Savjetovanje za uzgajiva e goveda odr ava se ve punih 11 godina u suradnji rvatske poljoprivredne agencije i Sredi njih uzgajiva kih saveza ijekom neprekinutih

11 godina preraslo je u sredi nje godi nje doga anje namijenjeno uzgajiva ima goveda Radi nasušne potrebe kontinuirane edukacije i usvajanja novih znanja i razmjene in-formacija nastojimo pru iti najnovije informacije iz podru ja selekcije u govedarstvu dr anja hranidbe proizvodnje i kvalitete sto arskih proizvoda zdravstvene zaštite i preventive tehnologije proizvodnje i uvanja sto ne hrane odnosno svih imbenika klju nih za uspjeh i razvoj govedarske proizvodnje

Ove godine gost predava a iz ustrije upoznati e nas sa stanjem tamošnjeg tr i-šta gove eg mlijeka i mesa oma i stru njaci s gronomskog i eterinarskog fakulteta iz agreba Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka te stru njaci iz Ministarstva poljopri-vrede rvatske poljoprivredne agencije i Savjetodavne slu be govorit e o aktualnim temama kao što su natje aji iz programa ruralnog razvoja mjere kontrole bolesti plavog jezika u 2015 i 2016 godini i mnoge druge udu i da je hranidba stoke klju ni faktor za uspješnu proizvodnju mlijeka i mesa sudionici e imati priliku saznati kako proizvesti ve e koli ine mlijeka iz voluminozne krme

ema o prednostima i izazovima doma e proizvodnje hrane nametnut e glavne izazove u proizvodnji hrane osiguravanju prehrambene sigurnosti gra ana R i kli-matske promjene aštita i promocija doma ih poljoprivrednih proizvoda jedna je od klju nih djelatnosti P te emo predstaviti naše aktivnosti u tom podru ju išta ma-nje va na podru ja kojima se bavimo o kojima e tako er biti rije i odnose se na planski uzgoj izvornih pasmina goveda, genomske selekcije, te uspostavu registra re-produkcijskog materijala, budu i je Pravilnikom o sadr aju, obliku i na inu registracije farmi ( 96 15) odre ena uspostava jedinstvenog registra reprodukcijskog materijala, za ije vo enje je zadu ena P ijekom dvodnevnog savjetovanja raspravljat e se i o mnogim drugim temama.

edanaest godina neprekidnog odr avanja ove manifestacije odraz je kvalitetne suradnje rvatske poljoprivredne agencije i Središnjih uzgajiva kih saveza, stoga bih podsjetila na glavno podru je naše suradnje u provedbi uzgojnih programa.

na kraju, elimo am ugodan boravak u vani radu na 11. savjetovanju uzgaji-va a goveda, uz zahvalu pokroviteljima i suorganizatorima na potpori prilikom organizi-ranja ovogodišnjeg savjetovanja.

adamo se da e ovogodišnje savjetovanje pridonijeti razvoju govedarske proi-zvodnje u Republici Hrvatskoj.

Ravnateljica HPr. sc. Marija ukobratovi

Poštovane itateljice i itatelji,

na zelenom prostoru uokolo glavnog grada Republike Hrvatske Zagreba, na povr-šini od 3.078 km2, u 9 gradova i 25 op ina ivi 317.642 stanovnika. Po broju stanovnika tre a, a po površini šesta u Hrvatskoj, Zagreba ka je upanija gospodarski i društveno vode a hrvatska upanija. Poljoprivreda je danas u Zagreba koj upaniji jedna od naj-va nijih gospodarskih djelatnosti, a ruralni prostor je naše najve e društveno i prirodno bogatstvo.

Zagreba ka upanija raspola e s oko 171.094 ha poljoprivrednog zemljišta te je jedna od vode ih u sto arskoj proizvodnji, vo arstvu i proizvodnji krmnog bilja, mlijeka, jaja, vina, gro a, u površinama za proizvodnju povr a i po brojnosti stoke. ajve i dio poljoprivrednog zemljišta ine oranice i vrtovi oko 60 , a slijede livade s oko 27 , paš-njaci sa 7,5 , vinogradi s 3 i vo njaci s 2 .

Zagreba ka upanija sto arstvo je prepoznala kao va nu gospodarsku granu. razdoblju od 2009. do 2015. na podru ju naše upanije provodimo niz mjera, aktivno-

sti, programa i projekata u sto arsko-mljekarskom sektoru za što smo osigurali gotovo 17 milijuna kuna. Pove anje proizvodnje po grlu kao plod selekcijskog napretka i po-trebe za odr anjem rentabilnosti proizvodnje provodimo putem ulaganja u poboljšanje genetskoga potencijala u govedarstvu. Isto tako, u sektoru proizvodnje mlijeka primje-nom suvremenih metoda i modernih tehnologija pove avamo proizvodnost po grlu, te podupiremo opremanje proizvodnih kapaciteta po uzoru na smjernice Europske unije. Krajnji cilj je plasman proizvedenog mlijeka putem otkupljiva a, ali i kupnjom i postav-ljanjem mljekomata koji pove avaju nivo govedarske proizvodnje i osiguravaju dostatne koli ine kravljeg mlijeka i gove eg mesa za doma u potrošnju.

Programi razvoja govedarstva iz sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj dobar su izvor nancijske pomo i uzgajiva ima goveda u njihovoj daljnjoj prilagodbi europskim standardima, te stoga ula emo sredstva u izradu projekata za poljoprivredna gospodarstva koja apliciraju na natje aje programa ruralnog razvoja koji se nanciraju iz fondova E . Osiguranje stalnih izvora nanciranja razvoja, ustrojavanja odr ivih obiteljskih gospodarstava i ve ih proizvodnih jedinica, te u inkovita stru na potpora predstavljaju najva nije initelje zna ajnog i brzog, ali i uravnote enog razvitka govedarske proizvodnje Zagreba ke upanije.

Ponosni smo sponzori I. Savjetovanja uzgajiva a goveda u Republici Hrvatskoj jer smo svjesni koliko jedno ovakvo educiranje i razmjena iskustava mo e doprinijeti razvoju i unapre enju poljoprivredne proizvodnje unutar , ali i plasmanu kvalitetnih i tradicijskih proizvoda na zahtjevnom doma em i europskom tr ištu.

P Z RE KE P I E mr.sc. Stjepan Ko i , dipl.ing.

Slika 1. kretanje broja krava u razdoblju 2005 - 2014.

PRIKAZ RADA ODJELA ZA GOVEDARSTVO

dr.sc. Zdenko Ivki ,

zivkic@hpa.hr

Uvod Odjel za govedarstvo sudjeluje u pripremi i provedbi stru nih, edukativnih i istra-

iva kih poslova iz podru ja govedarstva. Odjel prikuplja, obra uje i analizira podatke o porijeklu i proizvodnji uzgojno valjanih goveda, vodi Središnji popis mati nih grla, te a urira mati ne knjige prema pasmini. Proizvodni podaci se prikupljaju putem sustava kontrole proizvodnosti, a prema preporukama Me unarodne organizacije za kontrolu proizvodnosti doma ih ivotinja (International ommittee for nimal Recording-I R). Prikupljeni podaci koriste se u provedbi uzgojnih programa (izra un uzgojnih vrijedno-sti i selekcija), te za upravljanje mlije nom farmom (odre ivanje hranidbenog i zdrav-stvenog statusa). Odjel koordinira provedbu uzgojnih programa i pripremu uzgojne dokumentacije (rodovnika) u onih pasmina u kojih postoje središnji uzgajiva ki savezi (Središnji savez hrvatskih uzgajiva a simentalskog goveda - H SIM, Središnji savez udruga hrvatskih uzgajiva a Holstein goveda - S H H). Za ostale pasmine Odjel orga-nizira provedbu uzgojnih programa i vrši pripremu, te izdavanje uzgojne dokumentacije. Edukativan rad je usmjeren prema uzgajiva ima, ali i djelatnicima HP uklju enim u kontrolu proizvodnosti. istra iva kom radu djelatnici Odjela su usmjereni na unapre-enje uzgoja i selekcije. Odjel sudjeluje u kreiranju zakonskih akata, te razvojnih pro-

grama iz podru ja govedarstva.

Brojno stanjePrema podacima Jedinstvenog registra goveda ukupan broj krava u 2014. godini

je bio 178.827, što predstavlja smanjenje za 1,1 prema prethodnoj godini. Mlije ne i kombinirane pasmine uklju uju 164.347 krava, od ega je u kontroli mlije nosti bilo 100.871 krava (61,4 ).

Simentalskoj pasmini pripada 113.560 krava (63,5 ), holstein 45.108 krava (25,2 ), sme oj 5.280 krava (2,9 ), kri ancima 8.664 krava (4,8 ), a ostale pasmine (mlije ne, kombinirane mesne i izvorne) uklju uju 6.215 krava (3,5 ).

Slika 2. pasminska struktura krava

Slika 3. trendovi unutar stada u kontroli mlije nosti 2005 - 2014.

nutar skupine ostalih pasmina najbrojnije su mesne pasmine ( ngus, harolais i Hereford), dok postupno raste populacija izvornih pasmina

(buša, istarsko govedo i slavonsko – srijemski podolac).

Kontrola proi vodnosti

HP provodi kontrolu mlije nosti sukladno preporukama I R-a, a prema alterna-tivnoj ( 4 i 4) metodi. Podaci se prikupljaju putem ru nih ra unala, ime se pove a-va to nost postupka, ali i brzina obrade podataka. Rezultati su uzgajiva ima dostupni putem izvještaja (preko podru nog ureda HP ili eb aplikacije za posjednike), a isti ukazuju na hranidbeni i zdravstveni status stada.

nato smanjenju ukupnog broja krava, te populacije krava mlije nih i kombinira-nih pasmina, broj krava uklju enih u sustav kontrole mlije nosti je i dalje relativno sta-bilan ( 100.000 krava). Kontrola mlije nosti se u 2014. godini provodila u 5.767 stada. Kako se nastavlja negativan trend smanjenja broja stada u kontroli mlije nosti, tako raste prosje na veli ina stada.

Prosje na proizvodnja mlijeka (2014.) u simentalskoj pasmini (40.698 zaklju enih standardnih laktacija) iznosi 5.030 kg mlijeka, s 4,01 m.m. i 3,35 bjelan evina.

U holstein pasmini (28.028 zaklju enih standardnih laktacija) je prosje na proiz- vodnja 7.160 kg mlijeka, s 3,99 m.m. i 3,30 bjelan evina. Za sme u pasminu (1.373 zaklju enih standardnih laktacija) prosje na proizvodnja je 5.600 kg mlijeka, s 4,01 m.m. i 3,44 bjelan evina. Za sve pasmine (70.426 zaklju enih standardnih laktacija) je ostvarena prosje na proizvodnja od 5.895 kg mlijeka s 4,03 m.m. i 3,33 bjelan evina. U simentalskoj pasmini prosje na proizvodnja mlijeka i dalje stagnira, dok u Holstein pasmini raste.

Slika 4. prosje na proizvodnja mlijeka po kravi

Tovnost Kontrola tovnih osobina se vrši temeljem podataka s linije klanja (KOLK).

U klaonicama provedbu kontrolira Odsjek za kontrolu ocjenjivanja na liniji klanja HP ( metoda), a ocjenu provode ovlašteni klasi katori. Prikupljaju se slijede i podaci: jedinstveni ivotni broj, oznaka klaonice, datum klanja, slu bena te ina trupa, oznaka farme na kojoj je ivotinja završila tov, EUROP klasa i ocjena zamaš enosti trupa.

Tabela 1. rezultati kontrole tovnih osobina

GODINA PASMINA 2012. 2013. 2014.

P E O P E O P E OSimentalska 590 289 16,4 586 298 17,0 578 297 17,2

Simentalska x Holstein 578 283 16,4 572 291 17,0 558 286 17,2Holstein 546 276 17,0 519 273 17,6 502 269 17,9Sme a 549 271 16,5 555 271 16,4 529 267 16,8

ngus 521 266 17,3 535 290 18,1 518 273 17,7Simentalska x harolais 661 326 16,4 606 309 17,0 611 317 17,3

Limousin 562 289 17,0 620 335 18,1 589 346 19,5harolais 603 308 17,1 622 332 17,8 596 326 18,3

Hereford 570 307 17,8 566 297 17,8 520 291 18,6

ajbolji neto dnevni prirast u 2014. su ostvarili kri anci simentalska x harolais, pa slijedi harolais, Limousin i simentalska pasmina. Prema kvaliteti trupa vrši se klasira-nje u E, U, R, O ili P klasu. ajbolju kvalitetu ozna ava E, a najslabiju P klasa.

FitnesPrikupljanje podataka za osobine tnesa (lako a teljenja, broj mrtvoro ene teladi,

broj somatskih stanica, sadr aj uree, prosje ni protok mlijeka, me utelidbeno razdoblje, dob pri 1. teljenju, dob pri izlu enju i stopa izlu enja) se vrši putem JR -a i sustava kontrole mlije nosti.

Tabela 2. rezultati kontrole osobina tnesa

Svojstvo Godina Simentalska Holstein Sme a

Broj somatskih stanica (000)2012. 282 340 2762013. 267 322 2852014. 276 314 295

Urea (mg 100 ml)2012. 19,8 22,5 23,62013. 20,6 23,5 25,02014. 18,4 22,6 23,2

Protok mlijeka (kg min)2012. 1,7 2,4 2,02013. 1,6 2,2 1,72014. 1,4 2,0 1,5

Me utelidbeni razmak (dani)2012. 408 442 4362013. 400 437 4262014. 411 447 436

ob pri 1. teljenju (mjeseci)2012. 27,0 27,2 27,32013. 27,1 26,2 28,02014. 26,6 26,9 28,0

ob krava pri izlu enju (god mj)2012. 7 4 5 5 8 32013. 7 8 5 1 6 112014. 7 6 5 7 8 6

Slika 5. kvaliteta trupa simentalskih bikova u razdoblju 2012 – 2014.

ijekom 2014. godine je ocjenjeno 2.675 simentalskih i 4.346 Holstein prvotelki.

akle, ukupno je ocjenjeno 7.021 prvotelka. Prosje na starost pri teljenju ocjenjenih si-mentalskih prvotelki je 27,63 mjeseci, a pri ocjeni 31,56 mjeseci. Prosje ne starost kod teljenju ocjenjenih Holstein prvotelki 26,79 mjeseci, a pri ocjeni 30,44 mjeseci.

Slika 6. broj ocjenjenih prvotelki prema upaniji

Provedba u gojnog programa

U simentalskoj pasmini je tijekom 2014. godine nastavljeno cilja-no sparivanje, gdje su bikovske majke osjemenjene bikovskim o e-vima (Reumut, Manton, Manigo, Hutera, ildeck, Hurl , inzenco,

ittorio, Incredible PP). Odabir novih bikovskih majki i bikovskih o eva se radi kontinu-irano tijekom cijele godine.

Kao rezultat ciljanog sparivanja su dobivena muška telad, koja se uklju ena u su-stav genomskog testiranja.

Slika 7. prosje na proizvodnja mlijeka simentalskih bikovskih majki

Krajem 2012. godine zapo ela je primjena genomske selekcije u sklopu nacionalnog uzgojnog programa. ilj projekta je o uvanje i unapre enja proizvodnje mladih bikova iz naše populacije. U simentalskoj pasmini Hrvatska je dio me unarodnog projekta ( jema ka, ustrija, Italija, eška i Hrvatska), a s hrvatske strane sudjeluju HUSIM i HP . Plan je za simentalsku pasminu godišnje testirati (odabir

genotipizacija izra un genomske U ) 150 muške teladi, od ega bi 15-tak naj-boljih (skupni indeks 130, odsutnost genskih defekata) bili uklju eni u sustav umjetnog osjemenjivanja.

ijekom 2014. i 2015. godine je putem genomske selekcije u sustav umjetnog osje-menjivanja uklju eno pet najboljih mladih bikova (SI 130). Ovi bikovi su zatim uklju e-ni u sustav progenog testiranja. U Holstein pasmini priprema se uvo enja genomske selekcije putem suradnje hrvatskih i njema kih uzgajiva kih saveza (SUHUH i H ).

enotipizacija e se vršiti samo za ensku telad.

Tablica 3. rezultati genotipizacije muške teladi prema o evima u 2014. godini

Ime oca Broj sinova

Genomski optimi irana uv (go UV)Ø SI (%) Ø IMLI (%) Ø IMES (%) Ø FITNES (%)

ROM RIO 6 108(63) 101(64) 100(57) 117(60)L BR 16 120(64) 110(64) 105(59) 118(62)

HUPSOL 2 117(69) 106(69) 110(65) 117(70)O 2 114(63) 110(64) 104(56) 108(60)

HULKOR 1 117(63) 108(64) 106(55) 123(60)LLE S EI 2 111(66) 104(67) 106(62) 108(63)

WILLE 18 121(64) 113(65) 102(59) 116(62)R I R S 2 114(63) 111(64) 101(55) 107(61)WI OR 2 124(59) 113(59) 111(49) 118(55)MERU 3 114(66) 107(67) 98(62) 117(62)

UL O 6 121(60) 110(61) 108(51) 116(59)ELP IS 1 120(67) 106(67) 115(64) 121(67)ZO KER 2 117(66) 113(66) 103(59) 109(63)R U BOL 3 124(70) 116(70) 115(66) 107(69)RO KE ELLER 5 121(59) 118(60) 107(51) 106(58)M L 1 101(54) 95(56) 103(45) 103(53)

IKI E 1 106(57) 101(58) 90(48) 111(56)R E 1 122(68) 119(68) 93(66) 121(65)ORBI 3 115(60) 106(60) 110(57) 114(58)WI ZBOL 1 107(68) 105(68) 116(65) 94(66)M O 9 116(64) 110(65) 100(56) 116(61)

EP R 1 117(65) 104(64) 114(63) 119(62)M I O 1 109(60) 93(61) 111(55) 126(56)SEEW L HE 1 114(59) 108(61) 95(50) 114(58)Ukupno 90 115(63) 108(64) 105(57) 114(61)

sI – skupni selekcijski indeks IMLI – indeks mlije nosti IMES – indeks tovnosti I ES – indeks tnesa

Zaštita i vornih i ašti enih pasmina Odjel za govedarstvo sura uje sa uzgajiva kim udru enjima, te koordinira proved-

bu uzgojnog programa izvornih pasmina (buša, istarsko govedo, slavonsko - srijemski podolac). Iako se posljednjih godina pove ao broj ovih goveda, sve tri pasmine spadaju u skupinu visoko ugro enih pasmina - status I).

Ostale aktivnosti

treOdjel za govedarstvo sudjeluje u organizaciju 10-tak regionalnih i nacionalnih sto-

arskih izlo bi i smotri godišnje. aro ita pozornost se pridaje organizaciji dr avne sto-arske izlo be u udovcu. ako su u 2014. godini odr ane slijede e izlo be:

6. kup mladih uzgajiva a goveda grada Zagreba i Zagreba ke upanije i 8. izlo ba izvornih i zašti enih pasmina doma ih ivotinja

I . izlo ba stoke i I. izlo ba konja Krapinsko zagorske upanije Pregrada 2014

5. kup mladih uzgajiva a PrekodravljaI . upanijska izlo ba stoke Sinj 2014

I. izlo ba rasplodnih grla Istarskog goveda Sveta Magdalena - išnjan 2014

22. dr avna sto arska izlo ba udovac 2014.upanijska sto arska izlo ba Po ega 1863.- 2014.

Prva prekograni na izlo ba buše

U organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije (HP ) te Središnjih uz-gajiva kih saveza, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Bje-lovarsko- bilogorske upanije, u bjelovarskom hotelu entral 22. stude-nog 2014. godine otvoreno je . savjetovanje uzgajiva a goveda u Republici Hrvatskoj. Okupljene uzgajiva e i stru njake su u ime organizacijskog odbora pozdra-vili dr. sc. Marija ukobratovi (ravnateljica HP ), Igor Mihaljevi (predsjednik Središ-

Slika 8. kretanje broja goveda izvornih pasmina 1994 - 2014.

njeg saveza hrvatskih uzgajiva a simentalskog goveda) i Miroslav So ev (potpredsjed-nik Središnjeg saveza hrvatskih uzgajiva a holstein goveda). Savjetovanje je otvorila zamjenica ministra poljoprivrede g- a Snje ana panjol. a savjetovanju se okupilo 200-tinjak uzgajiva a goveda iz svih krajeva Hrvatske, te 50-tak stru njaka. Predava-nja su odr ali profesori gronomskog fakulteta iz Zagreba, Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka, eterinarskog fakulteta iz Zagreba, stru njaci Hrvatske poljoprivredne agen-cije, Ministarstva poljoprivrede, te dva predava a iz inozemstva (Ma arska i Sloveni-ja). Obuhva ene su teme iz podru ja uzgoja, dr anja, hranidbe, zdravstvene zaštite, proizvodne tehnologije, te aktualnosti i nove zakonske regulative (Program ruralnog razvoja).

U mjestu Radešinska Svratka (Republika eška) je 27- 28. svibnja 2014. godine u organizaciji eškog saveza uzgajiva a simentalskog goveda odr an sastanak rad-ne grupe Exterieur, koja djeluje u sklopu Europskog saveza uzgajiva a simentalskog goveda. Sastanku su prisustvovali predstavnici jema ke, ustrije, Italije, Slova ke, Slovenije, Ma arske i Hrvatske.

U organizaciji slovenskog Saveza uzgajiva a holstein goveda, a pod pokrovitelj-stvom europskog Saveza uzgajiva a holstein goveda (EHR ) u Sloveniji je 10 - 12. srpnja 2014. godine odr ana radionica o su enju na izlo bama goveda za zemlje isto -ne Europe. a radionici je sudjelovalo 34 sudionika iz Slovenije, Ma arske, Hrvatske,

eške, Slova ke, Poljske, Srbije i Estonije.

U organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije i Saveza udruga hrvatskih uzgaji-va a Holstein goveda u akovu je 3-4. studenog 2014. godine odr ana radionica ocje-njiva a vanjštine Holstein pasmine goveda s podru ja isto ne Europe. a radionici je sudjelovalo 34 sudionika iz Slova ke, Poljske, eške, Srbije, Ma arske, Slovenije, Ma-kedonije i Hrvatske.

Odjel za govedarstvo je tijekom 2014. i 2015. inicirao i pripremio nekoliko radionica za mlade uzgajiva e. Radionice su organizirane uz potporu uzgajiva kih organizacija (Središnji savez hrvatskih uzgajiva a simentalskog goveda, Savez udruga hrvatskih uzgajiva a holstein goveda, Hrvatska sto arska udruga ola), a predavanja su odr-ali djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije i Savjetodavne slu be. ilj radionica je

edukacija uzgajiva a iz podru ja hranidbe i uzgoja goveda. ako se odr ane radionice u Kri evcima (11. prosinca 2014. godine), Palešniku (17. velja e 2015. godine) i oli (4. prosinca 2015. godine).

POPIS RADOVA U 2014. GODINI

RADOVI U ZNANSTVENIM PUBLIKACIJAMA (ZNANSTVENI RAD)

okso, . Ivankovi , . Brka, M. Ze evi , E. Ivki , Z. (2014):

. Mljekarstvo. 64 (2014) , 1; str. 49-56.

RADOVI U ZBORNICIMA ZNANSTVENIH SKUPOVA

Ivan an, Marina; Ivankovi , .; Konja i , M.; Ramljak, Jelena; Ivki , Z. (2014): Zbornik radova 49.

hrvatskog i 9. me unarodnog simpozija agronoma Mari , Sonja; Lon ari , Zdenko (ur.). Osijek, Hrvatska : Poljoprivredni fakultet Sveu ilišta Josipa Jurja Strossma era u Osijeku, 2014. str. 566-570.

Miji , P.; Bobi , ina; u kovi , .; Baban, Mirjana; Ivki , Z. (2014):

49. hrvatski i 9. me unarodni simpozij agronoma, 16. - 21. velja e 2014., ubrovnik, Hrvatska, alamar Lacroma, Zbornik sa etaka Mari , Sonja; Lon ari ,

Zdenko (ur.). Osijek : Poljoprivredni fakultet u Osijeku, 2014. str. 177-178.

a i , M.; Brekalo, Bo ica; Buli , esna; Kljujev, .; Orehova ki, esna; Rimani , .; urik, I. (2014):

Genetska raznolikost Istarskog goveda: analiza rodovnika. 49. Hrvatski i 9. Me unarod-ni simpozij agronoma. 16 - 21. velja e 2014 ubrovnik, Hrvatska,

a i , M.; Buli , esna; Kljujev, .; Brekalo, Bo ica; urik, I.; Bara , Z. (2014): ; 24th

International Scienti c-Expert onference on griculture and ood Industr ; Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, September 25-28, 2013, Proceedings, str. 83 Session: nimal production.

OSTALA PREDAVANJA

Ivki , Z. (2014):Prikaz rada Odjela za razvoj govedarstva Zbornik radova 10. savjetovanje uzgajiva a goveda u Republici Hrvatskoj Buli , esna (ur.). Zagreb: Hrvatska poljoprivredna agencija, 2014. str. 9-17.

KNJIGE

PROVEDBA MJERA PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020. GODINE

omislav Petrovi , dipl.ing.

Jedno od najzna ajnijih podru ja djelovanja institucija Europske unije, kako u smi-slu obuhvata zajedni ke pravne ste evine, tako i u smislu udjela u EU prora unu, pred-stavlja Zajedni ka poljoprivredna politika (ZPP).

Ruralni razvoj, kao drugi stup ZPP nanciran je sredstvima Europskog poljoprivred-nog fonda za ruralni razvoj (E R ). Programsko razdoblje EU obuhva a razdoblje od sedam godina.

Preduvjet za mogu nost korištenja sredstava E R u programskom razdoblju 2014.-2020. godine je izrada Programa ruralnog razvoja.

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. godine (u daljnjem tekstu: Program) izra en je u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i

ije a o potpori ruralnom razvoju putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (RR Uredba), Uredbom o Zajedni kom strateškom okviru ( S Uredba) te pri-jedlogom svih relevantnih provedbenih akata.

Zacrtani ciljevi Europske strategije za pametan, odr iv i uklju iv rast - EUROP 2020 , ekonomski, okolišni i teritorijalni izazovi Unije, o ituju se i kroz tri zacrtana cilja ZPP-a i to:

- konkurentnost poljoprivrede, - odr ivo gospodarenje resursima i - uravnote en razvoj ruralnih podru ja. U Programu je predvi eno dostizanje ciljeva ZPP-a, kroz šest prioriteta djelovanja

putem odabranih mjera.1. Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim

podru jima2. Poboljšanje odr ivosti i konkurentnosti poljoprivrede u svim regijama te promi-

canje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i odr ivog upravljanja šumama 3. Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, uklju uju i preradu i tr enje po-

ljoprivrednih proizvoda, dobrobit ivotinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi 4. Obnova, o uvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šu-

marstvom 5. Promicanje u inkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s

niskom razinom ugljika, otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru

6. Promicanje društvene uklju enosti, suzbijanje siromaštva te gospodarskog ra-zvoja u ruralnim podru jima.

Za potrebe Programa bilo je potrebno napraviti sektorsku analizu. Za potrebe ovo-ga dokumenta osvrnuti emo se na sektorsku analizu za govedarstvo.

Prema potrebama RH, pribli ili smo se samodostatnosti sa mlije nim proizvodima, vrhnjem, maslacem i mlije nim namazima, dok ne podmirujemo ukupne potrebe za sirom, prera enim sirom i mlijekom u prahu.

Zaklju no Osobiti nedostatak sto arske proizvodnje je veliki broj malih mješovitih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nepovoljne dobne strukture i razine znanja te tehnološke opremljenosti uz neorganizirani i ote an pristup tr ištu utje e na njihovu konkurentnost što uzrokuje njihov sve manji broj.

Ulaskom u Europsku uniju ova situacija je dodatno ote ana zbog nedovoljne prila-go enosti farmi za postizanje novih zahtjeva Zajednice po pitanjima zdravlja i dobrobiti ivotinja te zaštite okoliša, što ini dodatni pritisak na ulaganja u ovom sektoru.

Ovo stanje upu uje na potrebu primjene sklopa mjera u pravcu tehni ko-tehnološ-ke obnove gospodarstava, unapre enja znanja i primjene novih tehnologija te proizvod-nog i tr išnog organiziranja proizvo a a u cilju podizanja razine ukupne produktivnosti ovoga sektora.

Iz sektorske analize identi cirale su se potrebe, a za potrebe ovog dokumenta izdvojene su 3. potrebe:

1. Promjena strukture poljoprivredne proi vodnje i pove anje produktivnostiPoljoprivredu RH karakterizira mala prosje na veli ina gospodarstva i usitnjenost

posjeda. akva gospodarstva imaju nizak stupanj investicijskog potencijala, pa samim time zaostaju u pogledu modernizacije, tehnološko-tehni ke opremljenosti, te energet-ske i okolišne u inkovitosti. U strukturi poljoprivrednih gospodarstava u RH prisutan je manji broj srednjih i velikih gospodarstava (52,6 koristi do 2 ha zemljišta, 42,7 koristi od 2 do 20 ha i 4,7 poljoprivrednih gospodarstava koristi više od 20 ha poljoprivred-nog zemljišta). Zbog ekonomske krize i nedostataka kvalitetnih investicijskih sredstava na nacionalnoj razini i ta gospodarstva su u fazi stagnacije i zaostajanja u pogledu ra-zvoja, modernizacije objekata, opreme, energetske u inkovitosti i zaštite okoliša što je esto vezano na dostizanja standarda Zajednice.

erazmjerno velika proizvodnja u segmentima itarica, kukuruza i drugih nisko-pro tnih kultura u odnosu na nedovoljnu proizvodnju visokopro tnih i radno intenzivnih kultura kao povr e i vo e (svega 3 od kultiviranih površina) ija proizvodnja ne pokriva potrebe stanovništva, prehrambeno-prera iva ke industrije i turizma kao ni u segmentu proizvodnje uljarica te mlijeka i mesa osim u peradarstvu (potrebne investicije u po-boljšanje uvjeta dr anja peradi i manipulacije gnojivom). Problem u proizvodnji, kako primarnoj tako i sekundarnoj, je i nedovoljno pra enje i uvo enje novih tehnika i tehno-logija što direktno utje e na kvalitetu i cijenu nalnog proizvoda.

ajve i dio sto arske proizvodnje još uvijek se odvija na obiteljskim gospodarstvi-ma malog proizvodnog kapaciteta koje karakterizira usitnjenost posjeda, nedostatnost poljoprivrednih površina, neadekvatni uvjeti dr anja stoke te primjena zastarjele tehno-logije.

2. Pove anje konkurentnosti sektora prerade i tr enja poljoprivrednih proi vodaPrehrambeno-prera iva ka industrija va an je subjekt u ukupnom zapošljavanju,

naro ito ruralnog stanovništva. Iz toga razloga va no je omogu iti potporu investicijama mikro, malih, srednjih i srednje-velikih poduze a koja svojim razvojem izravno mogu

osigurati porast zapošljavanja na ruralnim podru jima, a neizravno i dodatna zapošlja-vanja u primarnoj proizvodnji kroz pove anu potra nju sirovine za preradu. Prehrambe-no-prera iva ki sektor dodatno djeluje na razinu povezivanja i organiziranja proizvo a-a u proizvo a ke i sektorske organizacije, podizanje tehnološke razine u proizvodnji,

pove anje potra nje kao i pove anje ukupne razine kakvo e i sigurnosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i na ukupnu tr išnu konkurentnost poljoprivredne proizvod-nje. Putem njega ukupna poljoprivreda ima odr ivu tr išnu perspektivu kroz otvorenu mogu nost rasta udjela kako na doma em tako i na globalnom tr ištu, a to je naro ito va no za tako velik udio malih subjekata.

Obzirom na postoje e trendove smanjenja upotrebe konvencionalnih izvora ener-gije i razvoj korištenja obnovljivih izvora energije u skoroj budu nosti prelaskom pre-hrambeno-prera iva ke industrije na korištenje obnovljivih izvora energije otvorit e se pove ana potreba proizvodnje goriva iz poljoprivrednih izvora kao i racionalno iskorišta-vanje bioloških nusproizvoda koji nastaju u prehrambeno-prera iva koj industriji.

Uvjet za postizanje konkurentne pozicije je pove anje investicija u modernizaciju prerade poljoprivredno-prehrambenih proizvoda radi pove anja u inkovitosti proizvod-nje, razvijati nove i modernizirati postoje e kapacitete prehrambeno-prera iva ke indu-strije na razini standarda Zajednice u pogledu kvalitete i sigurnosti hrane kroz unapre-ivanje tehnološkog procesa i uvo enje novih tehnologija s ciljem postizanja kvalitetnije

kontrole procesa, u inkovitog korištenje sirovina, smanjenja utroška energije i poboljša-vanja energetske u inkovitosti, smanjenja negativnih utjecaja na okoliš uz osiguravanje zaštite zdravlja ljudi, ivotinja i biljaka, s prelaskom na energetski u inkovite i obnovljive izvore energije, uz ulaganje u obrazovanje zaposlenih.

adalje radi unapre enja kvalitete proizvoda certi ciranjem proizvodnoga procesa i ili certi ciranjem proizvoda potrebno je investirati u razvoj i uspostavu novih inovativ-nih tehnologija, uspostavu sustava zaštite autohtonih proizvoda (s oznakom izvornosti, zemljopisnog podrijetla, zajam eno tradicionalnih specijaliteta) kao i u razvoj novih teh-nologija i prehrambenih proizvoda uz zna ajna ulaganja u obrazovanje i usavršavanje ljudskih resursa, te uz uspostavu sustavnog povezivanja proizvo a a u organizacije poljoprivrednih i prehrambenih proizvo a a.

3. Okrupnjavanje poljoprivrednog i šumskog emljištaOkrupnjavanje poljoprivrednog posjeda je vrlo va na aktivnost u RH jer obuhva a

postupke kupoprodaje, zamjene i zakupa poljoprivrednog zemljišta radi pove anja uku-pne površine poljoprivrednog zemljišta koje koristi jedno poljoprivredno gospodarstvo, odnosno radi grupiranja katastarskih estica poljoprivrednog zemljišta u ve e i pravilnije proizvodne parcele radi ekonomi nijeg iskorištavanja i stvaranja povoljnijih uvjeta za obradu.

Sadašnja veli ina i rascjepkanost posjeda je vrlo nepovoljna i glavni je ograni a-vaju i imbenik napretka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i razvitka cjelokupne hrvatske poljoprivrede. Zemljišni posjed, koji je ionako premalen (5,6 ha prosjek po gos-podarstvu), dodatno je podijeljen u veliki broj malih parcela (poljoprivredna proizvodnja prosje nog poljoprivrednog gospodarstva odvijala se u prosjeku na 15 estica).

U strukturi veli ine poljoprivrednih gospodarstva izrazito su dominantna poljopri-vredna gospodarstva kategorije ispod 2 ha (52,6 ). Unato prisutnom trendu pove-anja broja poljoprivrednih gospodarstava u kategorijama od 20 do 100 ha (7,8 ) i od

100 do750 ha (24,1 ) njihova zastupljenost je i dalje mala, odnosno u strukturi veli ine poljoprivrednih gospodarstava još uvijek su izrazito dominantna poljoprivredna gospo-darstva manja od 20 ha. Ovakvo stanje prosje ne veli ine i strukture gospodarstva u RH ukazuje na pitanje njihove ekonomske odr ivosti.

akon provedene sektorske analize i identi kacije potreba izradili smo niz mjera za poboljšanje navedenog stanja u Republici Hrvatskoj. Za potrebe ovog dokumenta prezentirati emo nekoliko mjera podmjera koje bi trebale pomo i poboljšanju stanja u sektoru govedarstva u Republici Hrvatskoj.

Mjera 02 Savjetodavne slu be, slu be a upravljanje poljoprivrednim gospodar-stvom i pomo poljoprivrednim gospodarstvima

Prihvatljiv korisnik podmjere 2.1. je Savjetodavna slu ba dok su krajnji korisnici poljoprivredna gospodarstva.

Podmjera se sastoji od etiri tipa operacije i to:- 2.1.1. Savjetovanje o višestrukoj sukladnosti, mjerama „Poljoprivreda, okoliš i

klimatske promjene i „Ekološki uzgoj - 2.1.2. Savjetovanje o modernizaciji i pove anju konkurentnosti poljoprivrednih

gospodarstava - 2.1.3. Savjetovanje šumoposjednika i - 2.1.4. Savjetovanje mladih poljoprivrednikaSavjetovanje u okviru podmjere 2.1. odr ava se individualno a mo e se dijelom

odr ati i grupno ukoliko je to opravdano.Savjetodavna slu ba kao korisnik podmjere 2.1. du na je: - osigurati odgovaraju e kapacitete u smislu kvali ciranog i stru nog osoblja

te njihovu redovitu obuku i usavršavanje što uklju uje dovoljan broj osoblja s odgovaraju om sveu ilišnom ili postdiplomskom izobrazbom i tri godine iskustva u pru anju savjetodavnih i konzultantskih usluga

- osigurati provedbu savjetovanja na cijelom podru ju Republike Hrvatske- prikupljati informacije o potrebama i interesu poljoprivrednika i šumoposjednika

za savjetovanjem i- imati popis osoba osposobljenih za pru anje savjetodavnih usluga i speci nih

podru ja savjetovanja kao i plan osposobljavanja i kontinuiranog profesionalnog razvoja savjetnika.

Savjetodavna slu ba du na je izraditi i dostaviti Ministarstvu poljoprivrede godišnji plan provedbe mjere 02 što je u inila. Odnosno Savjetodavna slu ba dostavila je, a Ministarstvo poljoprivrede odobrilo godišnji plan provedbe mjere 02 za 2016. godinu.

Savjetodavna slu ba kreirala je Savjetni ke pakete za razli ite tipove i razine proi-zvodnje, tako da e svaki poljoprivrednik u suradnji s djelatnikom Savjetodavne slu be mo i sukladno stanju poljoprivrednog gospodarstva i problemu kreirati aktivnosti savjet-nika u ostvarenju eljenog rezultata.

Savjetni ki paketi sadr e aktivnosti koje u potpunosti zadovoljavaju prioritete, fokus podru ja i teme propisane Programom, te su uskla eni s operacijama opisanim u mjeri 02 Programa.

- ip operacije 2.1.1. - 13 paketa- ip operacije 2.1.2. - 41 paket- ip operacije 2.1.3. - 3 paketa- ip operacije 2.1.4. - 41 paketSvaki Savjetni ki paket sadr i nekoliko cjelina, a osmišljen je tako da se usluga

savjetovanja mo e prilagoditi potrebama pojedinog poljoprivrednika ili šumoposjednika. ktivnosti savjetovanja na poljoprivrednom gospodarstvu ili šumskom posjedu mo e

obaviti jedan djelatnik Savjetodavne slu be potrebne specijalnosti ili prema potrebi više djelatnika razli itih specijalnosti.

Mjera 04 Ulaganja u i ku imovinu , podmjera 4.1. Potpora a ulaganja u po-ljoprivredna gospodarstva

Korisnici su zi ke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o poljoprivredi osim zi kih i pravnih osoba ija je ekonomska veli i-na manja od 6.000 eura za ulaganja u sektoru vo a, povr a i cvije a i manja od 8.000 eura za ulaganja u ostalim sektorima, te proizvo a ke organizacije priznate sukladno pozitivnim propisima koji reguliraju postupak priznavanja U Operaciji 4.1.2. korisnici su sve zi ke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava neovisno o ekonomskoj veli ini. ako er proizvo a ke organizacije ne mogu biti korisnici u Ope-raciji 4.1.3.

Prihvatljivi materijalni troškovi za su nanciranje jesu (izdvojeno za sto arstvo):a) ulaganje u gra enje i ili opremanje objekata za ivotinje, uklju uju i vanjsku i

unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstvab) ulaganje u gra enje i ili opremanje ostalih gospodarskih objekata, upravnih pro-

storija s pripadaju im sadr ajima, opremom i infrastrukturom, koji su u funkciji osnovne djelatnosti

c) ulaganje u kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme za vlastitu primar-nu poljoprivrednu proizvodnju i gospodarskih vozila

d) ulaganje u ure enje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje

e) ulaganje u gra enje skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i digestate uklju uju i opremu za rukovanje i korištenje stajskog gnoja i digestata

f) ulaganja u gra enje i ili opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnov-ljivih izvora za potrebe vlastitog proizvodnih pogona korisnika s pripadaju om opremom i infrastrukturom

g) ulaganja u gra enje i ili opremanje objekata za prijem, obradu i skladištenje sirovina za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s pripadaju om opremom i infrastrukturom

h) ulaganje u kupnju zemljišta i objekata radi realizacije projekta, do 10 posto vri-jednosti ukupno prihvatljivih ulaganja (bez op ih troškova) uz mogu nost kupnje prije podnošenja Zahtjeva za potporu

i) ulaganja u prilagodbu novouvedenim standardima sukladno lanku 17. Uredbe (EU) br. 1305 2013.

Visina tra ene potpore (svi i nosi su u kunskoj protuvrijednosti)a) najni a vrijednost javne potpore po projektu mo e iznositi 5.000 eura u kunskoj

protuvrijednosti,b) najviša vrijednost javne potpore po projektu mo e iznositi 2.000.000 eura u kun-

skoj protuvrijednosti,c) iznimno od to ke b) ovoga stavka, najviša vrijednost javne potpore po projektu

mo e iznositi do 3.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti i to u sektoru:- govedarstva, za ulaganja u gra enje i ili opremanje objekata za dr anje muznih

krava i ili za tov junadi i ili- svinjogojstva, za ulaganja u gra enje i ili opremanje objekata za tov svinja i ili

repro centara i ili- peradarstva, za ulaganje u gra enje i ili opremanje valionica i ili- vo a i povr a, za ulaganja u zatvorene zašti ene prostore i ili ulaganja u podi-

zanje novih višegodišnjih nasada.d) najviša vrijednost javne potpore po projektu za ulaganja isklju ivo u kupnju nove

poljoprivredne mehanizacije i opreme, radnih strojeva te gospodarskih vozila mo e iznositi 1.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

Kod ulaganja u zajedni ki projekt, najviša vrijednost javne potpore ne mo e iznositi više od 5.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

Intenzitet javne potpore mo e se uve ati za dodatnih 20 postotnih bodova u slje-de im slu ajevima i to za:

1. mlade poljoprivrednike koji su unutar pet godina prije datuma podnošenja Za-htjeva za potporu postavljeni kao nositelj odgovorna osoba poljoprivrednog gos-podarstva

2. zajedni ke projekte3. integrirane projekte4. ulaganja u planinska podru ja, podru ja sa zna ajnim prirodnim ograni enjima

i ostala podru ja s posebnim ograni enjima sukladno posebnim propisima koji ure uju isto podru je

5. ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva (u daljnjem tekstu: EIP) za poljoprivrednu produktivnost i odr ivost i

6. ulaganja povezana s agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima i ekološkom po-ljoprivredom sukladno posebnim propisima koji ure uju isto podru je.

Maksimalni intenzitet kombinirane potpore ne smije prije i 90 posto od ukupno prihvatljivih troškova.

ijekom 2015. godine gencija za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom ra-zvoju raspisala je natje aj za provedbu podmjere 4.1. „Potpora za ulaganja u poljopri-vredna gospodarstva - provedba operacije 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i po-ve anje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava s rokom za podnošenje Potvrde o podnošenju Zahtjeva za potporu od 11. velja e 2015. do 15. travnja 2015. godine. Ukupno je osigurano 860 mil.kuna, a kona ni rezultati natje aja o ekuju se po etkom 2016. godine.

ako er gencija za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisala je natje aj za provedbu podmjere 4.1. „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodar-stva - provedba operacije 4.1.2. Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš s rokom za podnošenje Potvrde o podno-šenju Zahtjeva za potporu od 11. velja e 2015. do 15. travnja 2015. godine. Rezultati natje aja objavljeni su na slu benim stranicama gencije za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, odnosno ukupno je nancirano 47 projekata sa 116.276.586,91 kuna.

Mjera M04 Ulaganja u i ku imovinu , podmjera 4.2. Potpora a ulaganja u preradu, marketing i ili ra voj poljoprivrednih proi voda

Korisnici su zi ke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz Priloga I. Pravilnika osim proizvoda ribarstva

Prihvatljivi materijalni troškovi za su nanciranje jesu:a) ulaganje u gra enje i ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom

mlijeka s pripadaju om opremom i unutarnjom i vanjskom infrastrukturom, uklju-uju i rashladnu opremu za sirovo mlijeko,

b) ulaganje u gra enje i ili opremanje objekata za klanje, rasjecanje, preradu (mesa, jaja) te uskladištenje hrane ivotinjskog podrijetla s pripadaju om unu-tarnjom i vanjskom infrastrukturom,

c) ulaganje u gra enje i ili opremanje centra (sabirališta) za sakupljanje i preradu otpada i nusproizvoda ivotinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi s pripa-daju om unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,

d) ulaganje u gra enje i ili opremanje ostalih gospodarskih objekata, upravnih pro-storija s pripadaju im sadr ajima, opremom i infrastrukturom koji su u funkciji djelatnosti prerade,

e) ulaganje u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme,f) ulaganje u gra enje i ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih

poljoprivrednih proizvoda,g) ulaganje u gra enje i ili opremanje objekata za obradu otpadnih voda u preradi

i tr enju, ltriranje zraka i rashladne sustave s pripadaju om unutarnjom i vanj-skom infrastrukturom,

h) ulaganje u laboratorij i laboratorijsku opremu na poljoprivrednom gospodarstvu za vlastite potrebe gospodarstva,

i) ulaganje u kupnju zemljišta i objekata radi realizacije projekta do 10 posto vri-jednosti ukupno prihvatljivih troškova ulaganja (bez op ih troškova) uz mogu -nost kupnje prije podnošenja Zahtjeva za potporu,

j) ulaganja u prilagodbu novouvedenim standardima sukladno lanku 17. Uredbe (EU) br. 1305 2013

k) ulaganja radi pove anja energetske u inkovitosti sukladno propisima koji regu-liraju podru je energetske u inkovitosti.

Visina tra ene potpore (svi i nosi su u kunskoj protuvrijednosti)a) najni a vrijednost javne potpore po projektu mo e iznositi 10.000 eura u kunskoj

protuvrijednosti, b) najviša vrijednost javne potpore po projektu mo e iznositi 3.000.000 eura u kun-

skoj protuvrijednosti,c) iznimno od to ke b) ovoga stavka, najviša vrijednost javne potpore po projektu

mo e iznositi do 5.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti i to u sektoru:- mesa za ulaganja u gra enje i ili opremanje klaonica, rasjekaonica, hladnja a,

objekata za preradu mesa s pripadaju om unutarnjom i vanjskom infrastrukturom, - mlijeka za ulaganja u gra enje i ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i

preradom mlijeka s pripadaju om opremom i unutarnjom i vanjskom infrastruktu-rom, uklju uju i rashladnu opremu za sirovo mlijekoijekom 2015. godine gencija za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom ra-

zvoju raspisala je natje aj za provedbu podmjere za provedbu podmjere 4.2. „Potpo-ra za ulaganja u preradu, marketing i ili razvoj poljoprivrednih proizvoda - provedba operacije 4.2.1. „Pove anje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima s rokom za podnošenje Potvrde o podnošenju Zahtjeva za potporu od 11. velja e 2015. do 15. travnja 2015. godine.

Rezultati natje aja objavljeni su na slu benim stranicama gencije za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, odnosno ukupno je nancirano 45 projekata sa 317.135.405,67 kuna.

Mjera 09 Uspostavljanje organi acija proi vo a aKorisnici su proizvo a ke organizacije iz sektora poljoprivrede u rangu malih i sred-

njih poduze a, priznate u razdoblju od 1. sije nja 2014. godine do 31. prosinca 2020. godine od ministarstva poljoprivrede.

Ulaganja moraju biti u skladu s Poslovnim planom proizvo a ke organizacije, a mogu obuhva ati:

- administrativni troškovi- troškovi najma, re ija i ure enja uredskog prostora - troškovi priznavanja proizvo a ke organizacije- troškovi (koncentriranja proizvoda) udru enog stavljanja na tr ište (plasiranja)

proizvoda vlastitih lanova- troškovi pripreme proizvoda za prodaju, objedinjavanje ponude, prodaje i opskr-

bu kupaca na veliko- kupnja informati ke opreme i tehnologije - trošak bruto pla e zaposlenih djelatnika i - troškovi zajedni kog nastupa na tr ištu proizvo a ke organizacije.

rošak bruto pla e zaposlenih djelatnika prihvatljiv je u iznosu do 40 posto vrijed-nosti ukupno odobrenih sredstava javne potpore.

Potpora je ograni ena na maksimalno 10 vrijednosti godišnje utr ene proizvod-nje, a ne mo e prelaziti 100.000 eura godišnje bez obzira na stvarni obra un mogu e potpore.

Potpora se odobrava na period od pet godina od dana priznavanja proizvo a ke organizacije, a ija se razina odre uje u skladu s vrijednosti godišnje utr ene proizvod-nje.

Potpora se ispla uje na temelju odobrenog poslovnog plana u obliku paušalnog iznosa u godišnjim ratama te se postupno smanjuje za svaku slijede u godinu.

Iznos prve rate izra una se na temelju prosje ne godišnje vrijednosti utr ene proizvod-nje lanova proizvo a ke organizacije tri godine prije ulaska u proizvo a ku organizaciju.

Isplata se vrši u najviše pet rata u razdoblju od najviše pet godina kako slijedi:a) u prvoj godini - 10 od godišnje vrijednosti utr ene proizvodnje, ali ne više od

100.000 eura isplatit e se nakon donošenja odluke o dodjeli potporeb) u drugoj godini - 9 od godišnje vrijednosti utr ene proizvodnje, ali ne više od 100.000

eura isplatit e se temeljem zahtjeva za isplatu i izvješ a za prethodnu godinu c) u tre oj godini - 8 od godišnje vrijednosti utr ene proizvodnje, ali ne više od

100.000 eura isplatit e se temeljem zahtjeva za isplatu i izvješ a za prethodnu godinu

d) u etvrtoj godini - 7 od godišnje vrijednosti utr ene proizvodnje, ali ne više od 100.000 eura isplatit e se temeljem zahtjeva za isplatu i izvješ a za prethodnu godinu

e) u petoj godini - 6 od godišnje vrijednosti utr ene proizvodnje, ali ne više od 100.000 eura isplatit e se temeljem zahtjeva za isplatu i dostave završnog izvje-š a da su aktivnosti iskazane (planirane) u poslovnom planu realizirane u cijelosti.ijekom 2015. godine izra en je kona ni nacrt Pravilnika o provedbi mjere 09 „Us-

postava proizvo a kih grupa i organizacija iz Programa, te je završeno savjetovanje sa zainteresiranom javnoš u. Usvajanje istoga o ekuje se u mjesecu velja i 2016. godine.

Mjera 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjenePodmjera 10.1. Pla anje obve a pove anih s poljoprivredom, okolišem i klimat-skim promjenamaOperacija 10.1.9. O uvanje ugro enih i vornih i ašti enih pasmina doma ih ivotinja (IZP)

Goveda - Buša- Istarsko govedo- Slavonsko srijemski podolac.IZP korisnik podnosi genciji za pla anja jedinstveni zahtjev na kojem tra i ulazak

u sustav potpore za O uvanje ugro enih izvornih i zašti enih pasmina doma ih ivotinja na listu i prijavljuje uzgojno valjane rasplodne ivotinje na listu , a u skladu s propi-sanim rokovima podnošenja jedinstvenog zahtjeva.

gencija za pla anja na temelju podataka iz podnesenog jedinstvenog zahtjeva, IZP korisniku koji udovoljava uvjetima donosi Odluku o ulasku u sustav potpore za O u-vanje ugro enih izvornih i zašti enih pasmina doma ih ivotinja, a kojom se utvr uje obvezan broj uvjetnih grla za kontrolu

Vrsta potporePotpora je u vidu godišnjeg pla anja po uvjetnom grlu kao naknada korisniku za

gubitak prihoda i dodatne troškove koji su rezultat pridr avanja posebnih uvjeta koji nadilaze minimalno propisane uvjete.

Udruga uzgajiva a, uzgojne organizacije i ovlaštena ustanova du na su u elek-troni kom obliku dostaviti genciji za pla anja popis i identi kacijski broj grla koja su ispunila obveze iz to ke 2. lanka 96. za sve podnositelje zahtjeva za potporu kojima su izdali Potvrdnice do 31. sije nja teku e godine za prethodnu.

Izvornom (autohtonom, zavi ajnom) pasminom mo e se smatrati speci na sku-pina ivotinja, koja je u odre enoj zemlji dovoljno dugo uzgajana, da bi se genetski adaptirala na tradicionalne proizvodne sustave i okoliš ( O, 1999). Zakon o sto arstvu Republike Hrvatske ( br. 70 97, 36 98,151 03,132 06,14 14) de nira izvorne pasmi-ne kao pasmine doma ih ivotinja stvorene na podru ju Republike Hrvatske .

Popis izvornih i zašti enih pasmina i sojeva doma ih ivotinja nastalih na teritoriju Hrvatske objavljen je u ( 127 98, 73 03, 39 06, 126 07, 70 09 i 80 13).

ijekom 2015. godine korisnici su podnijeli zahtjev za nanciranje navedene mjere putem jedinstvenog zahtjeva za potporu.

Mjera 11 - Ekološki u gojPotpora se dodjeljuje korisnicima koji prelaze na ekološki uzgoj ili nastavljaju eko-

loški uzgoj na poljoprivrednim površinama.Potpora se mo e ostvariti kroz dvije podmjere:a) 11.1. Pla anja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metodeb) 11.2. Pla anja za odr avanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda

gencija za pla anja na temelju podataka iz podnesenog jedinstvenog zahtjeva, donosi Odluku o ulasku u sustav potpore, a kojom se utvr uje obvezna površina za kontrolu koju korisnik mora zadr ati tijekom obveznog razdoblja.

Zahtjev za ulazak u sustav potpore mogu e je podnijeti zaklju no s 2019. godinom.Korisnici su zi ke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika koje odgova-

raju de niciji aktivnog poljoprivrednika sukladno Zakonu, te prelaze sa konvencionalne poljoprivredne proizvodnje na ekološku sukladno Uredbi ije a (EZ) br. 834 2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i ozna avanju ekoloških proizvoda, Zakonu o provedbi uredbe vije a (EZ) br. 834 2007 o ekološkoj proizvodnji i ozna avanju eko-loških proizvoda ( arodne novine br. 80 2013 i 14 2014), te propisima donesenim na temelju njega.

Potpora se mo e ostvariti za sljede e skupine usjeva unutar kojih je utvr en isti iznos potpore, a de nirane su u ablici 1. iz Priloga 1. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. a) oranice

b) povr ec) višegodišnji nasadid) trajni travnjaci

ijekom 2015. godine korisnici su podnijeli zahtjev za nanciranje navedene mjere putem jedinstvenog zahtjeva za potporu.

Mjera 13 - Pla anja podru jima s prirodnim ograni enjima ili ostalim posebnim ograni enjima

Potpora se dodjeljuje korisnicima kako bi se omogu io nastavak poljoprivredne proizvodnje u podru jima gdje postoje prirodna ili posebna ograni enja za poljoprivred-nu aktivnost.

gencija za pla anja na temelju podataka iz podnesenog jedinstvenog zahtjeva utvr uje obveznu površinu za kontrolu.

Potpora se mo e ostvariti za sljede e podmjere:13.1. Pla anja u gorsko planinskim podru jima – PP13.2. Pla anja u podru jima sa zna ajnim prirodnim ograni enjima – ZPO13.3. Pla anja u podru jima s posebnim ograni enjima – PPO Potpora se mo e ostvariti za RKO parcelu koja ima minimalno 50 površine u

podru ju koje je ozna eno kao gore navedeno podru je, pri emu se potpora dodjeljuje samo za površinu pod ograni enjem. Odobreni iznos za mjeru Pla anja podru jima s prirodnim ograni enjima ili ostalim posebnim ograni enjima smanjuje se ovisno o veli i-ni zatra ene površine. Smanjenje iznosi:

- 20 za zatra enih od 20 do 50 ha- 30 za zatra enih od 50 do 100 ha- 50 za zatra enih više od 100 ha.

ijekom 2015. godine korisnici su podnijeli zahtjev za nanciranje navedene mjere putem jedinstvenog zahtjeva za potporu.

Mjera 14. Dobrobit ivotinja renutno se obavljaju pripreme za izradu mjere „ obrobit ivotinja . ako er uz

izradu mjere raditi e se na izradi nacrta Pravilnika o provedbi mjere „ obrobit ivotinja .

PLODNOST TALA I GNOJIDBA

prof.dr.sc. Zdenko Lon ari

UVODPoljoprivreda i proizvodnja hrane rezultirali su prevo enjem zna ajnog dijela spon-

tane biosfere u agrosferu prilagodbom ekosustava intenzivnoj poljoprivrednoj proizvod-nji uz obavezu odr avanja ravnote e agroekosustava agrotehni kim mjerama. Slo eno odr avanje ravnote e neizostavno uklju uje odr avanje plodnosti tala s dominantnim utjecajem mjera kondicioniranja tala i gnojidbe. Zna aj gnojidbe u poljoprivrednoj pro-izvodnji prepoznat je na svim razinama, pa tako i u zakonodavstvu gdje su razlike konvencionalne, integrirane i ekološke poljoprivrede najve im dijelom fokusirane na gnojidbu i zaštitu usjeva. a bismo u potpunosti ispunili zadatke i ostvarili potencijale gnojidbe, moramo imati na umu da svaka gnojidba utje e na visinu, kvalitetu i stabilnost prinosa, plodnost tala, okoliš i kru enje hraniva, te isplativost i odr ivost proizvodnje. In-tenzitet navedenih utjecaja zna ajno ovisi o karakteristikama gnojidbe pa mo e prevla-davati utjecaj na visinu prinosa, isplativost proizvodnje, kru enje hraniva ili nešto drugo.

GNOJIDBAnojidba utje e na visinu i kvalitetu prinosa promjenama koli ina, odnosa i dina-

mike raspolo ivih biljnih hraniva, bilo u rizosferi unošenjem u tlo, bilo izravno u nad-zemnim dijelovima biljke folijarnom aplikacijom. Ukoliko je raspolo ivost hraniva prije gnojidbe bila nedostatna, a time i limitiraju i initelj proizvodnje, gnojidba e pove ati prinos. Me utim, ukoliko je raspolo ivost ve bila dostatna i nije bila limitiraju i initelj proizvodnje, provedena gnojidba ne e pove ati prinos, ali mo e pozitivno utjecati na kvalitetu prinosa. Utjecaj dodanog hraniva na kvalitetu prinosa u ovom primjeru ne ovisi samo o koli ini i dinamici raspolo ivog hraniva, ve i o vrsti i kultivaru usjeva, ali i o raspolo ivosti drugih hraniva. adalje, ukoliko je raspolo ivost hraniva ve bila opti-malna, gnojidbom pove ana raspolo ivost sigurno e negativno utjecati na kvalitetu, a u kona nici mo e rezultirati i padom prinosa zbog ni eg etvenog indeksa, polijeganja, intenzivnijeg napada uzro nika bolesti, te mogu eg toksi nog u inka prekomjerne ras-polo ivosti hraniva.

nojidba tako er zna ajno utje e na stabilnost prinosa i plodnost tala koji su vrlo usko povezani jer ve a plodnost podrazumijeva ve u raspolo ivost hraniva i ve u sposobnost tala da u odre enoj mjeri neutralizira nepovoljne sezonske utjecaje (npr. suša) i nepovoljne u inke nedostatne ili suvišne gnojidbe (elasti nost tla) i tako doprinosi stabilnosti prinosa. Me utim, tlo manje plodnosti nema sposobnost neutralizacije pogrešne gnojidbe jer niti mo e osigurati dovoljno raspolo ivih hraniva procesima mo-bilizacije, niti mo e adsorbirati prekomjerno dodana hraniva. U estali izostanak ili ne-dostatna gnojidba siromašnih tala rezultirat e njihovom degradacijom, padom raspo-lo ivosti hraniva i padom plodnosti, dok optimalna gnojidba siromašnih tala rezultira pove anjem raspolo ivosti hraniva i plodnosti tala.

Optere enje okoliša poljoprivredom vrlo je zna ajan aspekt odr ivosti poljopri-vredne proizvodnje i o uvanja okoliša. Zna ajno je ekološko optere enje prekomjerna gnojidba dušikom i ili fosforom, ali optere enje predstavlja i vremenski neodgovaraju a gnojidba, primjena neodgovaraju ih oblika hraniva ili aplikacija gnojiva na neodgova-raju i na in. Posljedice navedenih grešaka su raspolo ivost hraniva ve a od sezonske

potrebe usjeva i nepotrebni gubitci hraniva. Istra ivanja provedena u kontinentalnom dijelu Hrvatske pokazala su da prosje na gnojidba dušikom i fosforom nije previsoka i nisu utvr ene sustavne prekomjerne gnojidbe s u incima ekološkog optere enja. Izu-zetci su pojedina ne prekomjerne ili nedostatne gnojidbe zbog neprovo enja analiza tla, korištenje neodgovaraju eg gnojiva, pogrešna uporaba organskih gnojiva.

Zna ajna antropogena promjena u agrosferi je intenziviranje kru enja hraniva, a posebno je zna ajno kru enje dušika jer intenzitet prirodnog ciklusa dušika nije dovo-ljan za postizanje visokih prinosa. Potreba intenziviranja ciklusa hraniva nije posljedica nedostatne ukupne koli ine hraniva (dušika, fosfora, kalija...) u tlu, ve odnos dinamike raspolo ivih oblika hraniva u tlu i dinamike potrebe usjeva za istim hranivima tijekom vegetacije.

Pove anje raspolo ivosti hraniva ne e beskona no pove avati prinos jer u odre e-nom trenutku raspolo ivost hraniva više ne limitira prinos pa pove anje prinosa gnojid-bom više nije mogu e. Me utim, mogu e ja da pove anje gnojidbe ak i prije postizanja maksimalnog prinosa više nije isplativo, tj. da je ulaganje u pove anje gnojidbe ve e od pove anja prihoda ostvarenog pove anim prinosom. akle, ekonomski optimalna gno-jidba u tom e slu aju biti ni a od biološkog optimuma kojim se posti e najviši prinos.

avedeni primjeri utjecaja gnojidbe na agroekosustave svojom brojnoš u, pove-zanoš u i isprepletenoš u ukazuju na zna aj i slo enost zadatka gnojidbe. Ipak, sve zadatke gnojidbe mo emo svesti na zajedni ki nazivnik ili zajedni ki cilj: optimalna raspolo ivost hraniva. e postoji niti jedan opravdani razlog za provedbu dopunske gnojidbe nakon postizanja optimalne raspolo ivosti hraniva, niti postoji opravdani ra-zlog neprovo enja gnojidbe sve dok nije postignuta optimalna raspolo ivost hraniva.

aravno, posti i optimalnu raspolo ivost hraniva nije tako jednostavno jer to nije jedan univerzalni broj, ve se za svako pojedino hranivo radi o razli itom rasponu prilago e-nom vrsti i kultivaru, plodnosti tla, agroekološkim uvjetima (sezonskim promjenama) i ciljevima proizvodnje. Optimalnu raspolo ivost hraniva mo emo smatrati primarnim i prili no jednostavnim ciljem gnojidbe, ali su mjere kojima to posti emo nešto slo enije pa gnojidbe mo emo de nirati kao agrotehni ku mjeru aplikacije gnojiva radi postizanja stabilnog visokog prinosa odgovaraju e kvalitete optimizacijom opskrbe usjeva hranivi-ma odr avanjem ili popravljanjem plodnosti tla bez štetnog utjecaja na okoliš.

Osnovni principi gnojidbeZajedni ki nazivnik svih ciljeva gnojidbe je optimizacija raspolo ivosti hraniva.

Samo u speci nim uvjetima proizvodnje prirodna je opskrbljenost hranivima optimalna, tako da prakti no ne postoje proizvodni poljoprivredni sustavi bez potrebe gnojidbe. e-š e emo ve oko nas nai i na primjere gdje su pojedina hraniva dostatno raspolo iva i gnojidba tim hranivima nije potrebna. Jednostavni su primjeri dostatna raspolo ivost mikroelemenata, a nije rijetka niti pojava dostatne raspolo ivosti fosfora ili kalija, tako da u odre enom trenutku nije potrebna gnojidba da bi pove ala raspolo ivost tih hraniva. Istovremeno u tlu neko drugo hranivo mo e biti nedovoljno raspolo ivo te je potrebna redovita, nerijetko i intenzivna gnojidba tim hranivom.

Svi se elementi prema zna aju za ishranu bilja dijele u tri grupe: neophodni ili esencijalni elementi (17), korisni ili bene cijalni elementi (9) i ostali elementi. Biljkama je neophodno 17 elemenata i njihovu raspolo ivost potrebno je odr avati u optimalnom rasponu. Podjela elemenata koja je najbli a fertilizacijskim principima je podjela prema podrijetlu, koli ini i funkciji hraniva na organogene elemente, glavne makroelemente, sekundarne makroelemente i mikroelemente.

Biljka organogene elemente usvaja uglavnom kao vodu ili plinove, što zna i da je dovoljno odr avati optimalnu raspolo ivost vode i zraka, što nije direktna posljedica gnojidbe. lavne i sekundarne makroelemente biljka usvaja korijenom iz supstrata u kojem se nalazi, uglavnom je to tlo, i neophodno je odr avati njihovu optimalnu raspolo-ivost. Manjim dijelom tijekom vegetacije biljka navedena hraniva mo e usvajati preko

lista nakon folijarne aplikacije gnojiva. Zna ajan initelj je i ukupna bilanca raspolo ivih hraniva te gnojidbom moramo nadoknaditi koli ine koje biljka iznosi prinosom i gubitke tijekom vegetacije. Mikroelementi su u tlu prisutni u velikim koli inama, nekoliko deseti-na, stotina i tisu a puta više nego što ih biljka treba, ali su vrlo male frakcije tih eleme-nata biljci raspolo ive. Stoga manje pozornosti posve ujemo bilanci i ukupnoj koli ini mikroelemenata, a puno više njihovoj dostatnoj (optimalnoj) raspolo ivosti.

Optimalna raspolo ivost korisnih elemenata tako er je po eljna jer mogu posredno utjecati na raspolo ivost i iskoristivost esencijalnih hraniva. Pri previsokim koncentraci-jama korisni elementi mogu biti antagonisti esencijalnim elementima ili izravno toksi ni te je negativniji utjecaj njihove prekomjerne nego niske raspolo ivosti.

oksi ni elementi imaju isklju ivo negativan u inak i njihova raspolo ivost treba biti što manja. irektan zadatak gnojidbe nije smanjiti raspolo ivost toksi nih elemenata, ali gnojidba ne smije utjecati na zna ajno pove anje njihove raspolo ivosti.

Optimalna raspolo ivost svih esencijalnih elemenata je slo en zadatak, ali su se biljke ve prilagodile raspolo ivosti hraniva u tlima. o pojednostavljuje gnojidbu jer odr-avanje plodnosti tla zna i ve u raspolo ivost hraniva. Plodnost tla ima vrlo zna ajno

mjesto u osnovnim principima gnojidbe:1. odr avanje ili popravak plodnosti tla kao supstrata ishrane bilja2. dodatak prirodno nedostatnoj opskrbi hranivima3. optimizacija bilance hraniva u tlu.

1. Odr avanje ili popravak plodnosti tla kao supstrata ishrane biljaU plodnim tlima gnojidba i ostale agrotehni ke mjere usmjerene su odr avanju

plodnosti i degradacija plodnosti je neprihvatljiva, a u tlima manje ili nedovoljne plod-nosti agrotehni ke mjere usmjerene su popravljanju ili pove anju plodnosti tla. Ras-polo ivost hraniva je izravna ili posredna posljedica svojstava tla. ajve i utjecaj na raspolo ivost hraniva imaju struktura i tekstura, humoznost, vla nost i pH reakcija tala.

a bi biljka mogla usvojiti dovoljno hraniva, nije dovoljna samo kemijska raspolo-ivost ve i direktan kontakt hraniva i korijena. o zna i da su u tlu potrebni optimalni

uvjeti za rast korijena, tj. tla trebaju biti strukturna, prozra na, duboka, bez zbijenih i ne-propusnih slojeva. ekstura tala je odnos estica razli itih veli ina (pijesak, prah i glina). Zajedno sa strukturom utje e na poroznost, vodozra ni re im i sorpcijsku sposobnost tla. Lagana tla s prevelikim udjelom estica pijeska i praha su prozra na i nema otpora perkolaciji vode i rastu korijena, ali ne mogu zadr ati vodu, ne mogu sorpcijski vezati hraniva, neelasti na su i nemaju sposobnost neutralizacije stresnih uvjeta. S druge stra-ne, teška glinovita tla imaju veliki kapacitet sorpcije hraniva i veliki kapacitet za vodu, ali postoji opasnost zbijenosti i ote ane perkolacije vode, smanjenog kapaciteta za zrak i presaturiranosti u uvjetima prekomjernog vla enja. avedeno zna ajno ote ava rast korijena.

Hraniva u tlu dolaze u kontakt s korijenom ne samo rastom korijena, ve i kreta-njem hraniva strujanjem i difuzijom prema korijenu, a za to je neophodna optimalna vla nost tla. Kretanje hraniva onemogu eno je u suhim tlima, a zbijeni slojevi i zone ote avaju perkolaciju, strujanje vode i difuziju te reduciraju usvajanje hraniva. Optimal-na je vla nost neophodna i za mikrobiološku aktivnost u tlu.

Raspolo ivost hraniva je znatno razli ita u tlima razli ite pH reakcije iako ukupna koli ina hraniva mo e biti pribli no ili ak potpuno ista. ako je u pogledu raspolo ivosti hraniva optimalna slabo kisela pH reakcija (oko 6.5). U kiselijim tlima manja je raspo-lo ivost a i Mg (manja zastupljenost izmjenjivih zemno-alkalnih kationa na koloidima tla), ve a je opasnost gubitaka denitri kacijom i opasnost gubitka B ispiranjem, manja je raspolo ivost Mo, izra ena je opasnost kemijske ksacije P slobodnim kationima l,

e i Mn koji imaju i izravno toksi no djelovanje na korijenske dla ice reduciraju i njihov rast i aktivnost. U alkalnim (ili karbonatnim) tlima viših pH reakcija ve a je opasnost gubitaka volatizacijom, zna ajno je smanjena raspolo ivost mikroelemenata ( e, Mn, Zn, u, B), a tako er je izra ena opasnost kemijske ksacije P slobodnim kationima a.

Humus i organska tvar tla u širem smislu izuzetno su zna ajni za plodnost tala jer predstavljaju stabilnu frakciju organskih koloida. e a humoznost tala pove ava poten-cijal mineralizacije, elasti nost i puferna svojstva tla, apsorpcijski kompleks tla i raspo-lo ivost hraniva. Potencijal godišnje mineralizacije u tlima s 1 humusa kre e se oko 20-25 kg ha ( esto i 20 kg ha), u tlima s 2 humusa oko 45-55 kg ha, a u tlima

4 humusa potencijal je 90 kg ha. Elasti nost i puferna svojstva tla vrlo su zna ajni za neutralizaciju nepovoljnih uvjeta u tlu. Slabo humozna tla nemaju elasti nosti i stre-sni uvjeti izravno štetno utje u na biljku jer ih tlo ne mo e „amortizirati . e a humoznost uklju uje i ve u koli inu organskih koloida u tlu koji ine apsorpcijski kompleks tla i omo-gu uju vezanje hraniva u izmjenjivom biljci pristupa nom obliku, a sprje ava ispiranje i ksaciju hraniva.

Zaklju no, nedvojben je veliki utjecaj navedenih svojstava na raspolo ivost hraniva kao osnovu plodnosti tala te je sve agrotehni ke mjere neophodno usmjeriti realizaciji 4 osnovna principa odr avanja plodnosti tala koji su ujedno i neophodni preduvjeti op-timizacije gnojidbe:

1. odr avanje optimalne vla nosti tla 2. odr avanje optimalne pH reakcije tla3. odr avanje optimalne humoznosti tla 4. optimalna obrada tla.

2. Dodatak prirodno nedostatnoj opskrbi hranivimaBiljke za postizanje visokog prinosa trebaju hraniva u razli itim koli inama ( 1,

nekoliko desetina ili 100 kg ha). Paradoksalno zvu i da u tlu nema dovoljno hraniva za ostvarivanje prinosa jer je u orani nom sloju tla (4-5 milijuna kg ha) nekoliko desetina ili stotina tona pojedinih hraniva (100-150 t ha e). ako er u tlu s 2 humusa je oko 5 t ha . Kako je onda mogu e da u tlu nema 1-2 kg ha e potrebnog za biljke ili sto-tinjak kg Zapravo, e e u ve ini tala biti dovoljno, a samo u karbonatnim tlima s malom raspolo ivosti e mo e biti nedovoljno raspolo ivog e, dok e doista biti ne-dovoljno jer biljka ve inom usvaja samo mineralne oblike , a 98 u tlu je u organ-skom obliku. inamika raspolo ivog mineralnog dušika nastalog prirodnim procesima mineralizacije ne podudara se u potpunosti s dinamikom potrebe usjeva za usvajanjem

dušika, niti je ukupna godišnja mobilizacija u tlu na razini godišnje potrebe usjeva. va su osnovna razloga prirodno nedostatne opskrbe hranivima:

1. nedostatna ukupna koli ina raspolo ivog hraniva u tlu2. neodgovaraju a dinamika raspolo ivosti hraniva u tlu.

3. Optimi acija bilance hraniva u tluSvojstva tla utje u na stanje dinami ke ravnote e izme u frakcija hraniva razli ite

pristupa nosti. Radi odr avanja raspolo ivosti hraniva na optimalnoj razini neophodno je u tlo vratiti hraniva koja su iznesene prinosom ili su izgubljene iz tla procesima ispi-ranja, erozije volatizacije... Optimalna topivost i koli ina hraniva koju treba vratiti u tlo ovise o plodnosti tla, prije svega o pH reakciji, razini raspolo ivih hraniva, humoznosti i dinamici vla nosti tla.

adoknada iznesenih hraniva provodi se sukladno plodnosti tla jer je u siromašnim tlima neophodno nadoknaditi svaki kg iznesenog hraniva jer su male koli ine i raspolo-ive i rezervne frakcije, dok je u plodnim tlima prihvatljiva postupna nadoknada hraniva

u razdoblju 2-3 pa i više godina jer su znatno ve e koli ine raspolo ivih i rezervnih hraniva. Stoga je na siromašnim tlima preporu ljivo bilanciranje hraniva (tj. nadoknada hraniva iznesenih prinosom) u kra im razdobljima, gotovo svake sezone, dok je na plodnim tlima dostatno bilanciranje u razdoblju nekoliko (3-5) godina. adoknada izne-senih i izgubljenih hraniva unosom istih ili pribli nih koli ina neophodna je za P, K, a, Mg i S, ali se njihova raspolo ivost istovremeno mora optimizirati poštivanjem osnovnih principa odr avanja plodnosti tala. Kod dušika je va nije poštivati principe dinamike raspolo ivosti i optimizirati uvjete mineralizacije te gnojidbom dodati optimalnu koli inu mineralnog dušika u potrebno vrijeme, tako da kod dušika ne koristimo klasi an pristup bilanciranja hraniva. Bilanciranje hraniva ne koristimo za mikroelemente jer je prinosom iznesena koli ina zanemarivo mala u usporedbi s ukupnim koli inama u tlu, ali moramo poštivati osnovne principe odr avanja plodnosti tla koji optimiziraju raspolo ivost mikro-elemenata. nojidbu mikroelementima provodimo dodavanjem gnojiva u tlo u slu aju izrazitog nedostatka ili folijarnom aplikacijom u slu aju potencijalnog ili utvr enog de -cita tijekom vegetacije.

Greške u gnojidbiajjednostavnije je pogrešnom gnojidbom de nirati svaku gnojidbu koja rezultira

nedostatnom ili prekomjernom koli inom raspolo ivih hraniva. Me utim, pogrešna je i gnojidba s prekomjernom koli inom ili neodgovaraju om vrstom gnojiva. aj eš e su greške u gnojidbi:

1. gnojidba „napamet bez analize tla2. zanemarivanje osnovnih principa odr avanja plodnosti tla3. zanemarivanje gnojidbe osnovnim ( , P, K) sekundarnim ( a, Mg, S) ili mi-

krohranivima ( e, Mn, Zn, u, B, Mo)4. prekomjerna ili nepotrebna gnojidba5. pogrešna aplikacija gnojiva6. neodgovaraju e gnojivo.

Gnojidba be anali e tlaBez analize tla nemogu a je optimalna gnojidba. ak i na plodnim tlima gdje je do-

voljna raspolo ivost hraniva, provedena gnojidba esto e biti suvišna ili nepotrebna, a neusporedivo je ve i problem na siromašnim tlima gdje ne e biti dovoljno hraniva. Bez analize tla nije mogu e poštivati osnovne principe odr avanja plodnosti tla jer nemamo podatak o trenutnoj pH reakciji tla, humoznosti i raspolo ivosti hraniva.

Rezultati istra ivanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u dvije najisto nije upanije u RH (Lon ari i sur., 2014.) pokazali su da 31 gospodarstava uop e ne

provodi analize tla i nemaju nikakvu informaciju o svojstvima tla i raspolo ivosti hraniva. naliza proizvodnih površina na istim je gospodarstvima pokazala da na 10 površina

trenutno nije potrebna gnojidba niti fosforom niti kalijem, na 10 površina nije potrebno gnojiti fosforom, a na 5 površina nije potrebno gnojiti kalijem. Rezultat analize ras-polo ivosti fosfora i kalija reducirao bi gnojidbu fosforom i ili kalijem na 25 površina, što zna i direktnu uštedu jer nije potrebna aplikacija PK gnojiva. adalje na 25 površina optimalna je gnojidba kompleksnim gnojivima 8-26-26 ili 7-20-30, na 5 po-vršina gnojivima 10-30-20 ili 0-30-20, a na 45 površina gnojivima 5-15-30 ili 6-18-36.

a istim je gospodarstvima naj eš e korišteno kompleksno gnojivo 15-15-15, a zatim 7-20-30 koje je optimalno za samo 25 površina. akle, nemogu e je „pogoditi opti-malnu formulaciju i koli inu gnojiva bez rezultata analize tla.

Istina je da gnojidba napamet prosje nim koli inama gnojiva ne e vidljivo smanjiti prinos na plodnim tlima, posebice ne u vegetacijama s optimalnim rasporedom oborina. Me utim, vjerojatno bi isti prinos bio ostvaren manjim koli inama gnojiva.

a siromašnim e tlima ostvareni prinos znatno rje e biti „bez potpisa pogrešne gnojidbe jer takvo tlo ne mo e neutralizirati pogreške. Posebice je intenzivan utjecaj pogrešne gnojidbe na prinos u nepovoljnim vremenskim i ostalim stresnim uvjetima.

eto no je ako se podba aji prinosa u potpunosti pripisuju nepovoljnim uvjetima jer bi optimalna gnojidba pove ala i elasti nost tla i otpornost usjeva na stresne uvjete.

Zanemarivanje osnovnih principa odr avanja plodnosti tlaZanemarivanje osnovnih principa odr avanja plodnosti tla prili no je esto kod pro-

izvo a a koji ne nalaze poveznicu izme u principa odr avanja plodnosti tla i gnojidbe. ini se da je zanemarivanje kiselosti tla esto, a rješenje je jednostavno i relativno

jeftino: aplikacija sredstva za kalcizaciju radi neutralizacije suvišne kiselosti. Posljedica nije samo smanjena opasnost ksacije gnojidbom dodanih vodotopivih fosfata i smanje-nje denitri kacije, ve i pove ana raspolo ivost postoje ih frakcija fosfora u tlu.

ospodarenje organskom tvari nešto je slo enije jer zahtijeva kvalitetno planiranje i provo enje zaoravanja etvenih ostataka, zelene gnojidbe i primjene organskih gno-jiva. Ove su agrotehni ke mjere doduše odre en trošak, ali je ve a neizravna dobit u obliku pove ane raspolo ivosti hraniva i manje potrebe mineralne gnojidbe. U prethod-no spomenutom istra ivanju (Lon ari i sur., 2014.) utvr eno je da se na 47 OP -a organska gnojidba ne provodi.

Obrada tla i optimalna vla nost u uskoj su vezi, ne samo u pogledu obrade tla u vrijeme optimalne vla nosti, nego i u pogledu aeracije tla, uvanja vode u tlu, a time i utjecaja na intenzitet mineralizacije, oksidoredukcijske procese i vrlo širok utjecaj na raspolo ivost hraniva.

Plodnost tla i potrebe u gnojidbiPlodnost tla je me u najzna ajnijim initeljima optimalne gnojidbe. lo optimalne

plodnosti mora imati zikalna, kemijska i biološka svojstva koja uz minimalnu agroteh-niku osiguravaju optimalnu dinamiku raspolo ivosti hraniva i vode. Me utim, tla uglav-nom imaju jedno ili nekoliko svojstava koji ga svojim intenzitetom ine manje plodnim i zahtijevaju posebne pristupe gnojidbi, a esta ograni enja plodnosti tla su neodgova-raju a pH reakcija, niska humoznost, lako pjeskovito ili teško glinovito tlo, nedostatna raspolo ivost P, K, a, Mg i ili mikroelemenata.

Neodgovaraju a pH reakcija eodgovaraju a pH reakcija (prekiselo ili prealkalno tlo) rezultira potrebom korekci-

je kiselosti tla (kalcizacija) ili uporabom rezidualno ( ziološki) kiselih mineralnih gnojiva (npr. amonijev sulfat ili amonijev klorid). pH reakcija tla utje e na raspolo ivost hraniva, te pogodnost i u inkovitost gnojiva. U izrazito kiselom tlu bit e nedovoljna raspolo ivost

a, Mg i Mo, uz odre enu kemijsku ksaciju fosfora. Uz prekomjernu vla nost pove a-na je opasnost gubitka dušika denitri kacijom, a ekstremna kiselost je toksi na za biljke zbog slobodnih kiselih iona aluminija i mangana. Kalcizacija je vrlo jednostavno i vrlo isplativo rješenje. U alkalnom tlu smanjena je raspolo ivost e, Mn, Zn, u, B, mogu i su štetna ksacija P izmjenjivim a i gubitak volatizacijom.

Niska humo nost tlaiska humoznost tla zna i manju elasti nost i sorpcijsku sposobnost tla. Posljedica

je ve e ispiranje i ksacije hraniva, tj. manja e kasnost ve ih doza mineralnih gnoji-va. a slabo humoznim tlima nema organske tvari koja mo e na sebe vezati dodani vodotopivi fosfor (tzv. HUM efekt ) i tako ga sa uvati u biljci raspolo ivom obliku. Potrebna je eš a aplikacija manjih koli ina gnojiva, a organska gnojidba je gotovo neizostavna agrotehni ka mjera.

Niska raspolo ivost fosfora ili kalijaU tlima niske raspolo ivosti P ili K neophodna je ili naglašena osnovna gnojidba

ili gnojidba organskim gnojivima s pove anim udjelom fosfora, odnosno kalija. odatni problem niske raspolo ivosti fosfora mo e biti preniska (kisela tla) ili previsoka (alkalna tla) pH reakcija tla ija je posljedica ksacija fosfora. iska raspolo ivost kalija mo e biti posljedica ksacija kalija selektivnim mineralima gline. Organska gnojidba smanjuje štetnu ksaciju mineralnog fosfora i pove ava raspolo ivost kalija u tlima.

Literatura1. Lon ari , Z., Karali , K. (2015.): Mineralna gnojiva i gnojidba ratarskih usjeva. Poljopri-

vredni fakultet Sveu ilišta u Osijeku.2. Lon ari , Z., Rastija, ., Karali , K., Popovi , B., Ivezi , ., Lon ari , R. (2015.): Kalciza-

cija tala u pograni nome podru ju. Poljoprivredni fakultet Sveu ilišta u Osijeku.3. Lon ari , Z., Para ikovi , ., Popovi , B., Lon ari , R., Kanisek, J. (2015.): nojidba

povr a, organska gnojiva i kompostiranje. Poljoprivredni fakultet Sveu ilišta u Osijeku.4. Lon ari , Z., Popovi , B., Ivezi , ., Karali , K., Manojlovi , M., abilovski, R., Lon ari ,

R. (2014.): Mineralna i organska gnojidba na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u pograni nome podru ju Hrvatske i Srbije. Zbornik radova 49. hrvatskog i 9. me unarod-nog simpozija agronoma. Mari , S., Lon ari , Z. (ur.). Poljoprivredni fakultet Sveu ilišta u Osijeku, Osijek. 77-81.

MLIJEKO IZ SILA A TRAVA

arko rbeša, Sanja Balaš Krnji

Mlije nost krave ovisi o genetskom kapacitetu vimena da sintetizira mlijeko i do-stupnoj koli ini hranjivih tvari i energije za sintezu mlijeka. Sa ekonomskog i ziološkog stanovišta najprihvatljivija je proizvodnja što ve e koli ine mlijeka iz voluminozne krme. Iskustva iz S -a pokazuju da su prednosti obroka sa višim udjelom voluminoze manji troškovi kupovne hrane, porast prihoda, poboljšanje sastava mlijeka, bolja plodnost i zdravlje, manje acidoza i laminitisa, manje izlu ivanja i ni i veterinarski troškovi. Istra-ivanja u anskoj i izozemskoj pokazuju da se hranidbom visokokvalitetnom sila om

i pašom uz dodatak 3 - 4 kg krmne smjese mogu e posti i dnevnu proizvodnju od 30 kg mlijeka.

isokomlije ne krave su realnost RH jer 10 najboljih krava prosje no proizvodi 11.218 kg mlijeka u standardnoj laktaciji (HP , 2015). U visokomlije nih krava ovakvu proizvodnju je mogu e posti i iz visokokvalitetne voluminozne krme proizvedene na vlastitom gospodarstvu.

Kvaliteta naših sila a kukuruza je jednake ili bolje, a sila a trava slabije hranjivosti od sila a u razvijenim mljekarskim dr avama, pa e se stoga u ovom tekstu govoriti o potencijalu sila a trava u proizvodnji mlijeka i znanjima potrebnim za postizanje visoke proizvodnje mlijeka iz prete ito voluminoznog obroka temeljenog na sila i trava.

Kon umacijaJedno od svojstava visokomlije nih krava je mogu nost visoke konzumacije hra-

ne. Mlije nost „tjera kravu da jede više hrane da bi se opskrbila dovoljnim koli inama energije i aminokiselina za proizvodnju velike koli ine mlijeka. Standardna krava od 650 kg i mlije nosti 20 kg d mo e dnevno pojesti 16,5 kg suhe tvari ili 2,5 od vlastite te ine, a mlije nosti 50 kg d mo e pojesti 29 kg S ili 4,5 od vlastite te ine. Me utim, visok porast mlije nosti prati manji porast konzumacije suhe tvari, pa se mora pove ati koncentracija hranjiva u obroku i krave se moraju hraniti voluminoznom krmom visoke konzumacije i koncentracije hranjiva ( ablica 1). Kako krava najve i dio pojedene hrane (60-80 ) koristi kao izvor energije, nedovoljna konzumacija i koncentracija hranjiva u obroku naj eš e rezultiraju manjkom energije za visoku proizvodnju mlijeka.

Mikrobi buragaajve i dio voluminozne krme (70 od ukupne probave) probavljaju mikrobi, a ne

krava, pa u hranidbi krava mo emo pojednostavljeno re i da preko mikroba hranimo kravu. Mikrobi buraga fermentacijom probavljaju sve hranjive tvari i jedini mogu razgra-diti vlakna koja su najzastupljenija hranjiva tvar u voluminoznoj krmi (50-80 ). Produkti razgradnje (fermentacije) su hlapljive masne kiseline i mikrobni protein koji su glavni izvori energije i aminokiselina za sintezu mlijeka u krava.

to je voluminozna krma kvalitetnija to je krava više pojede, pa mikrobi, a zatim i krava dobiju više energije i aminokiselina. U buragu visokomlije ne krave fermentaci-jom visokoprobavljivog obroka mo e nastati preko 2,5 kg d mikroba koji su bogati pro-teinom (51,2 ) i mastima (16,7 ) te crijevnom probavom mikrobnog proteina krava dobije više aminokiselina nego iz nerazgra enog proteina hrane. isoka konzumacija i fermentacija organske tvari u buragu omogu uje da nastane više mikrobnog proteina, pa krava dobije više aminokiselina.

ablica 1. Potrebe nisko i visokomlije ne krave teške 650 kg u sredini laktacije

S suha tvar (100- vlage), EL neto energija za proizvodnju mlijeka, SB sirovi protein (RP RP), RP razgradljivi protein potreban mikrobima buraga za probavu hrane i sintezu proteina. RP nerazgradljivi protein ne „pojedu mikrobi buraga ve se probavlja u crijevima krave. MB metaboliziraju e aminokiseline su potrebna koli ina aminokiselina za uzdr avanje, proizvodnju mlijeka, rast i plodnost. neutralna deter-gent vlakna (celuloza heniceluloza lignin), e efektivna vlakna uzrokuju pre ivanje te moraju biti du a od 1,2 mm. Raz krob škrob kojega „pojedu mikrobi da bi mogli probavljati hranu i sintetizirati vlastiti protein. Prilago eno prema I R 2007, Spiekers i sur 2009. Erlogreiche Milchviehfutterung, L erlag L ,

Mlije nost Unos S kg d

EL MJ d

SP g d

RP g d

RP g d

MB g d

g d

e g d

Raz krob g d

Koncentracija (MJ ili )u S 6,25 15 10,5 4,5 8,6 40 22,5 10

Koncentracija u S (MJ ili ) 7,2 16,5 10 6,5 11 32 23,3 18

Razlika u 75 30 48,5 43 81,5 91 53 5 35 235

Pasa aPostizanje mlije nosti kod visokoproizvodnih krava najviše je odre eno probavlji-

voš u organske tvari koja odre uje koncentraciju energije, te koli inom obroka kojega krava mo e pojesti. Me utim, visoka konzumacija smanjuje probavljivost obroka. ai-me, što krava jede ve u koli inu obroka to on ja e potiskuje prethodno pojedenu hranu iz pred eludaca, br a je pasa a, pa se hrana kra e vrijeme zadr ava u buragu i time manje probavlja.

a porast brzine pasa e je najosjetljivija probava vlakana koja traje tri puta du e nego proteina (64 u odnosu na 20 sati), stoga se krave mlije nosti ve e od 30 kg d moraju hraniti obrokom visoke (80 ) i brze probavljivosti organske tvari da bi dobile potrebne koli ine energetskih i gra evnih tvari.

Graf 1. Brzina pasa e najviše smanjuje probavljivost vlakana

Energetska vrijednostPosljedica visoke konzumacije, odnosno br e pasa e,je manja probavljivosti i

posljedi no za 10-20 manja energetska vrijednost krmiva, osobito kod visokog sadr-aja vlakana u obroku.ablica 2. isoka konzumacija umanjuje energetsku vrijednost voluminozne krme sa više vlakana

( or or, 2011)

Krmivo Sijeno ljulja

Slama ljulja

Slama pšenice

Sila a kukuruza

Sirovi protein, u S 13,5 6,7 3,3 7,8eutralna detergent vlakna ( ), u S 53 67 82 39

Probavljivost organske tvari, 68 44 44 78Brzina razgradnje , 3,2 2,2 1,3 4,3

EL pri niskoj konzumaciji , MJ kg S 6,2 4,0 3,9 7,15EL pri visokoj konzumaciji , MJ kg S 5,2 2,9 2,85 6,38

Manje energije pri visokoj konzumaciji, -19 -18,5 -25 -11

iska konzumacija je 10 kg d suhe tvari. isoka konzumacija je 20 kg d suhe tvari. Izvor: or or, 2011.

Vlaknalakna ine biljnu stani nu stjenku, a gra ena su od celuloze, hemiceluloze i ligni-

na. Sadr aj vlakana odre uje se kuhanjem u pH neutralnom deterd entu ( an Soest, 1962), pa se nazivaju neutralna deterd ent vlakna ( ). lakna su glavni sastojak voluminozne krme, i s jedne strane ograni avaju energetsku vrijednost i konzumaciju jer popunjavaju burag, a s druge strane su potrebna za stimuliranje pre ivanja, lu enje sline i odr anje pokreta pred eludaca.

Krava mora pre ivati da bi se odr alo dobro funkcioniranje buraga i masno a mli-jeka, me utim, krava potroši 2,5 sata za jedenje i pre ivanje jednog kg vlakana, pa dnevno ne mo e pojesti više od 9,6 kg vlakana. Sadr aj vlakana najviše ograni ava konzumaciju voluminozne krme i što je krava mlije nija to joj u obroku mo e biti manje vlakana i obrnuto.

a bi visokomlije na krava pojela što više voluminozne krme vlakna moraju biti što probavljivija. ilj je da 24-h probavljivost vlakana u buragu bude ve a od 50 , a cijelog obroka 60 . Standardna krave bi trebala pojesti dnevnu koli inu vlakana iz volumino-ze koja iznosi 0,9 od vlastite te ine. Krave hranjene obrokom sa visokoprobavljivom voluminoznom mogu pojesti znatno ve u koli inu vlakana (1,5 od te ine krave), a iz mlade paše ak dvostruko više - 1,8 od te ine krave.

U inkovita vlakanaPotrebno trajanje pre ivanja i popunjenost buraga ne ovisi samo od koli ine vla-

kana ve i od njihove du ine i tvrdo e. aime vlakna sitnija od 1,2 mm se ne pre ivaju. Premda koncentratna krma mo e sadr avati dosta vlakana ona su sitnija od 1,2 mm, pa nedovoljno stimuliraju pre ivanje. Krave bi trebalo hraniti obrokom u kojemu sadr aj vlakana iz voluminozne krme iznosi 0,9 od te ine krave jer samo ta vlakna daju struk-turnost obroku, odnosno poti u pre ivanje i odr avaju zdravlje buraga te se nazivaju u inkovita ili efektivna vlakna (e ).

U inkovita ili efektivna vlakna su umno ak koli ine i du ine vlakana krmiva. U pravilu obrok bi trebao sadr avati 31 e du ih od 1,2 mm ili 18,5 e du ih od 8 mm. Potrebnu koncentraciju vlakana odre uje koncentracija fermentiraju ih tvari (škrob pektini še eri) u suhoj tvari obroka. U pravilu treba biti više vlakana iz volumino-zne krme nego ferementiraju ih tvari (omjer 1), odnosno najmanje 1,45 puta viši udjel vlakana od udjela fermentiraju eg škroba u obroku.

Volumino na krmivaoluminozna krmiva su nadzemni vegetativni dijelovi biljaka- dominanto list i stablji-

ka trava, leguminoza u stanju rasta, paša, brst, te svje e gomolja e i korjenja e, i svje i nusproizvodi prehrambene industrije. oluminozna krma je prvenstveno izvor vlakana i energije, a zatim kalcija i bjelan evina, te promjenjive koli ine ostalih minerala i karoteno-ida. oluminozna krma je najva nija hrana krava i njena kvaliteta bitno odre uje zaradu ili gubitak farme. Samo voluminozna krma visoke kvalitete mo e biti glavna ( 60 ) hra-na visokomlije nih krava. Pokazatelji kvalitete voluminoze su dobar kemijski sastav, vi-soka i brza probavljivost i odli na konzumacija. Kako su vlakna glavni sastojak (50-80 ) voluminoze tako su i najva niji pojedina ni pokazatelji mogu e hranjive vrijednosti, od-nosno sadr aja proteina, probavljivosti i konzumacije.

Potrebnu hranjivost voluminozne krme odre uje mlije nost krave, a sadr aj vlakna najviše odre ujekoncentraciju energije i konzumaciju. Kao što je ve napome-nuto sa mlije noš u br e rastu energetske potrebe nego konzumacija, pa se mora povisiti koncentracija energije u voluminoznoj krmi da bi je krava pojela u koli ini od 12-14 kg S d. oluminoznu krma ni e koncentracije energije (MJ EL kg S ) od potreb-ne za visoku mlije nost krava e manje jesti i treba ju dopuniti sa više kvalitetnijih kon-centrata. Potrebnu energetsku vrijednost za visoku mlije nost (6,3-6,6 MJ EL kg S ) imaju sila e mladih trava i leguminoza i sila a cijele biljke kukuruza.

Sila eSiliranje je glavni na in konzerviranja voluminozne krme koji bitno mo e promijeniti

njenu hranjivost mjerenu kemijskim sastavom, probavljivoš u i konzumacijom. Sila a u najboljem slu aju mogu biti kvalitetne koliko je kvalitetna zelena masa od koje je naprav-ljena.

Siliranje trava u ranim stadijima rasta rezultira sila ama visoke koncentracije energije i proteina, te visoke konzumacije što su preduvjeti visoke proizvodnje mlije-ka. Sila a vrhunske hranjivosti se dobije od trava silirani od stadija pojava metli-ca do po etka cvatnje,povenuta na 28-35 suhe tvari u kojoj se nalazi 14-17 si-rovog proteina, 10 pepela, 4 še era, 50 i 6,2 MJ EL kg S i sjeckana na du inu 2 -4 cm (LU ord West, 2010) te odli no silirana (pH 4,4). Mane sila a trava i leguminoza su, u pravilu, nedovoljni sadr aj energije, velika i brza razgrad-nja proteina ( 75 ).

Kon umacija sila a travaKonzumacija je viša što je manje vlakana, odnosno viša energetska vrijednost krmi-

va. lakna najviše ograni avaju probavljivost organske tvari sila e trava, a probavljivost organske tvari opet najviše utje e na konzumaciju sila a trava. Svaki 1 porasta pro-bavljivosti organske stvari sila e rezultira za 0,175 kg ve om konzumacijom sila e trava.

Konzumacija obroka sa mladom sila om trava zbog malo vlakana (40 u S ) traje kratko (27 min kg S ) pa takvog obroka krava mo e puno pojesti. Sazrijevanjem trava raste sadr aj vlakana, smanjuje se probavljivost i konzumacija sila e trava. a konzu-maciju sila a trava utje u još i:

Sadr aj vlage - sila e sa niskim ili visokim sadr ajem vlage krave manje jedu Kvaliteta siliranja - konzumaciju sila a smanjuje loše siliranje, tj. pojava amo-

nijaka, amina, puno ukupnih kiselina, visok pH. Prisutnost fermentiraju e organske tvari - Potencijal sila e trava dolazi do izra-

aja samo kada se dopuni krmivima bogatim fermentiraju om organskom tva-ri. euskla enost dovodi do manje konzumacije i sila e i obroka.

uljina sje ke

Stadij relosti Za postizanje što više konzumacije sila e trava potrebni su dobra hranjivost i kvali-

teta siliranja voluminozne krme. rijeme skidanja trava za siliranje najviše odre uje sta-dij zrelosti trava. rave sadr e najviše energije u stadijima rasta od produ enja stabljike do pojave klasi a na prevladavaju oj vrsti u tratini. Krave koje jedu sila u od mladog primarnog porasta (1. otkos) pojedu više sila e i daju više mlijeka zato što je proljetni primarni porast trava (prvi otkos) probavljiviji nego ponovni porasti (2 otkosi), a osobi-to su probavljivija vlakna, viši je sadr aj iskoristive energije i proteina.

Legumino eelika je razlika izme u trava i leguminoza u kemijskom sastavu, anatomskim ka-

rakteristikama i i na inima razgradnje u buragu. Leguminoze sadr e više vlakana ni e ukupne probavljivosti, ali br e probave u buragu. adalje lucerna se lakše lomi od trava pa ju krave br e jedu i kra e vrijeme pre ivaju. Posljedica svega je da krave mogu pojesti više sila e lucerne nego trava.

Lucerna za siliranje se po inje kositi u stadiju ranog pupanja kada sadr i 20-25 S , provene sa 20 na 40 S , te sje ka na du inu 2-3 cm.

Krave hranjene sila ama leguminoza pojedu više hrane i daju više mlijeka u uspo-redbi sa sila ama trava jer imaju dobru probavljivost zbog manje ligni kacije vlakana i višeg sadr aja sirovog i razgradljivog proteina. adalje, vlakana leguminoza za razliku od trava sadr e pektine (9-15 ) koji su skoro ( 90 ) potpuno i brzo (13 h) probavljivi, pa ih krave mogu više pojesti.

Kvaliteta naše volumino ne krmeSila e kukuruza i sila e trava su glava voluminozna krma na mlije nim farmama

u RH te njihova hranjivost odre uje njihov udjel u obroku. Sila a trava RH ima znatno lošiju kvalitetu od eljene u svim promatranim hranjivim tvarima ( ablica 3) . Kao prvo sadr i znatno više vlakana (68 u odnosu na 55 ) i lošiju probavljivost (60 u odnosu na 68 ), te je krave mogu manje pojesti. adalje pH sila e je znatno iznad po eljnih 4,3-4,6 zbog visokog sadr aja suhe tvari, što upu uje da sila a potje e od trava košenih u kasnijim fazama rasta. adalje, viši udjel pepela upu uje na zaprljanost sila a sa zemljom što uzrokuje lošije siliranje i manju konzumaciju. ajve i problem sila a trava je previše vlakana, te malo neto energije i niska konzumacija. a bi se pove ala kon-zumacija, a time i proizvodnja mlijeka potrebo je sila e trava kositi u ranijima stadijima rasta i primjerenije silirati.

ablica 3. Kemijski sastav, probavljivost i energetska vrijednost sila a sjeverozapade Hrvatske

S suha tvar, pH kiselost, SP sirovi protein, S sirova vlakna, O organska tvar, neutralna deterd ent vlakna, kisela deterd ent vlakana, pO probavljivost organske tvari,

EL neto energija za proizvodnju mlijeka. Izra unato iz analiza krmiva dostavljenih Hrvatskoj poljoprivred-noj agenciji.

N ST pH Pepeo % ST

SP % ST

SV % ST

NDF % OT

ADF %OT

pOT %

NEL MJ/ST

Sila a trava

Prosjek207

42,0 5,14 11,0 14 30,6 68,4 37,1 60 5,0S 12,4 0,60 2,5 3 4,45 5,9 4,7 6,2 1,3

Po eljno 30-40 4,3-4,7 10 14-17 22-25 50- 55 25-30 >68 > 6,2 zadovoljava po eljno 40 40 14 14 14 10 24

Sila a lucerke

Prosjek132

46 5,3 11 18 31 56 36 65 5,5S 14 0,6 3,2 3 5,2 3,4 3,3 5 1

Po eljno 35-45 4,0-4,8 10 20 32 44-51 35-44 66 5,5

Sila a kukuruza

Prosjek484

37 4 3,9 7,5 21 49,5 24,2 75 6,7S 7 0,4 0,6 1 3 4,9 3,6 4,6 0,6

Po eljno 30-35 4 4,5 9 17-21 42-48 25-35 >72 > 6,5

Sijeno trava

Prosjek60

87,4 8,05 9 35 71 40 55 4,3S 2,3 1,0 3 3,3 4,2 3,4 4,5 0,5

Po eljno >85 10 12 25-30 66 37 65 5,3

Prosje ni sastav sila a lucerne pokazuje da su vrlo dobre kvalitete jer potje u sa ponajboljih farmi, te se ne mogu smatrati prosjekom RH.

Sila a kukuruza je po sastavu i hranjivosti najbli a standardima, vrlo sli na francu-skim i njema kim sila ama. Sila a kukuruza odli no dopunjuje sila e trava i lucerne što rezultira boljom konzumacijom i mlije nosti krava.

Me u promatranim voluminoznim krmiva najlošija su sijena i preko 70 ih je lošije od standarda. Sijena su slame jer su uglavnom od trava pokošenih u završnim fazama rasta. Sijena su izvor vlakana i slu e za odr avanje popunjenosti buraga i zdravlje pred eludaca.

KoncentratPrvi razlog hranjenja visokomlije nih krava koncentratom je porast konzumaci-

je i energetske vrijednosti obroka na bazi sila a trava. Kako porast mlije nosti pra-ti slabiji porast konzumacije to krava što je mlije nija mora jesti obrok sa što višom koncentracijom energije u sila ama i koncentratnoj krmi i višim udjelom koncen-trata. Osnovno svojstvo koncentratni krmiva je da su bogati škrobom i proteinima,

a siromašni vlaknima, pa ih krave mogu u kratkom vremenu puno i brzo pojesti (4 minute kg S koncentrata). Me utim, u velikoj koli ini koncentrati mogu izazvati pro-bave i metaboli ke poremetnje, pa udjel koncentrata ni pri visokoj mlije nosti (35 kg) ne treba prelaziti polovinu obroka. egativni u inci zna ajnijeg porasta udjela koncentrata u obroku su smanjenje konzumacije i probavljivost sila a trava.

Zamjenski odnosPravilo je da porast udjela koncentrata energetskih krmiva povisuje dnevno pojedenu

koli inu obroka za 0,55 kg S kg koncentrata i smanjuje konzumaciju voluminozne krme za 0,45 kg S kg koncentrata. Porast udjela koncentrata znatno ja e smanjuje konzuma-ciju sila a trava i leguminoza nego sila e kukuruza. Zna ajniji porast udjela koncentrata naro ito smanjuje konzumaciju paše i sila a trava. Zamjenski odnos pokazuje za koliko kg suhe tvari se smanjuje konzumacija voluminoze po kg koncentrata. U prosjeku svaki porast udjela koncentrata smanjuje konzumaciju S sila e trava za 0,52 kg kg koncentra-ta. Me utim, što je viši udjel koncentrata u obroku to je ve e smanjenje po kg koncentrata, pa tako porast koli ine koncentrata sa 5 na 10 i 15 kg d smanjuje konzumaciju sila e trava za 0,35, 0,54 i 0,73 kg kg koncentrata. Porast udjela koncentrata u obroku znatno ja e (0,6 kg kg) smanjuje konzumaciju sila a trava u visokomlije nih (>30 kg d) nego (0,4 kg kg) niskomlije nih krava ( 20 kg d).

Fermentiraju a organska tvarermentacijom organske tvari (ugljikohidrati i proteini) mikrobi buraga crpe energiju

za sintezu vlastitih mikrobnih proteina, te proizvodnju hlapljivih masnih kiselina. Mik-robni protein nastao u buragu je glavni (50-80 ) izvor aminokiselina za krave. Mikrobni protein sadr i više aminokiselina nego sojina sa ma, pa što ga je više to se manje sku-pe proteinske krme dodaje u obrok.

Za što bolju fermentaciju u buragu, a time i ve u sintezu mikrobnog proteina, mi-krobima su potrebni razgradljivi proteini, kojima obiluju visokokvalitetne sila e trava i leguminoza, i fermentiraju a organska tvar ( O ). Kako su vlakna glavni sastojak sila e trava to one imaju manje fermentiraju e tvari od itarica koje su siromašne vla-knima, a bogate škrobom. aime iz fermentiranih vlakana nastane za dvostruko manje mikrobnog proteina nego iz fermentiranog škroba. isoki udjel fermentiraju e organske tvari, odnosno fermentiraju eg škroba sadr e melasa, sitnozrne itarice (pšenica, je-am, zob, tritikale), silirano i hidrotermi ki obra eno, te sitno mljeveno zrno kukuruza.

Maksimalna sinteza mikrobnog proteina se posti e kada obrok sadr i 12-16 fermen-tiraju eg škroba, odnosno kada je udjel koncentrata u obroku 34-45 u S . i i i viši udjeli koncentrata daju manju sintezu mikrobnog proteina u buragu, a viši mo e uzro-kovati acidoze buraga.

Sparivanje volumino nih i koncentratnih krmiva a bi mikrobi što bolje iskoristili razgra eni protein iz sila e mladih trava i legumino-

za potrebno im je osigurati jednako visoku i brzu fermentaciju organske tvari. Uskla e-nost osobito visokih razina i brzine razgradnje proteina i ugljikohidrata (škroba) rezultira višom proizvodnjom mlijeka. U praksi bi to zna ilo da moramo spariti krmiva visoke i brze razgradnje proteina sa itaricama visoke i brze fermentacije škroba i obrnuto.

isoka brzina razgradnje je >15 h, a niska 5 h.

U praksi se na primjer, je am dodaje obroku koji sadr i sila u lucerne jer je brzina razgradnja škroba je ma (20,5 h) sli na brzini razgradnje proteina lucerne (19,5 h). Krave hranjene sila om lucerne daju više mlijeka kada se obrok dopuni sa no mlje-venim kukuruzom, sila om zrna (klipa) kukuruza, sitnozrnim itaricama, sirutkom (lak-tozom) ili melasom. adalje, obrok visokomlije nih krava hranjenih sila om lucerne i itaricama treba dopuniti i nerazgradljivim proteinom kao što je protektirano sojino zrno

ili sa ma.

Re istentni škrobKrava treba puno energije koju dobiju ponajviše iz hlapljivih masnih kiselina koje

nastaju fermentacijom organske tvari (škroba) u buragu. Me utim, više od 22 raz-gradljivog škroba u obroku uzrokuje acidoze, pa stoga ostatak škroba do maksimalnog udjela od 25 mo e biti samo škrob nerazgradljiv u buragu. jema ki i nizozemski nor-mativi preporu uju da obrok sadr i najmanje 2,5 ne-fermentiraju eg (nerazgradljvog, rezistentnog) škroba u S . ajbolji izvor rezistentnog škroba je suho zrno kukuruza, osobito tipa (polu) tvrdunaca i sirak, dok ga malo ima u sitnozrnim itaricama i sila i kukuruza. Kada se krave hrane sa puno škroba (30 ) tada više mlijeka daju krave hranjene sa suhim nego vla nim kukuruzom. Pri niskim razinama škroba (20 ) nema razlike u mlije nosti krava hranjenih suhim ili vla nim zrnom kukuruza.

Porukeisokomlije ne krave (> 35 kg d mlijeka) trebaju proizvesti što više mlijeka iz volu-

minozne krme koja je njihova prirodna i najjeftinija hrana. isoka mlije nost stimulira visoku konzumaciju koja smanjuje trajanje probave vo-

luminozne krme u buragu, pa ona mora biti visoke i br e razgradnje u buragu da bi je krava što više pojela i time mikrobi buraga, a zatim i krava, dobili potrebne velike koli i-ne energije i proteina.

Krave mogu pojesti ve e koli ine sila a ( 60 obroka) samo ako su od viso-kokvalitetnih mladih trava i leguminoza, dobro siliranih i dopunjenih sa primjer-nom koli inom sila e kukuruza i vrstom i koli inom koncentrata. Ovaj zahtjev zadovoljava samo kvalitetna sila a trava koju odlikuje (1) visok sadr aj energije i pro-teina te optimalni (40- 50 ) vlakana (2) brza i visoka razgradnja vlakana u buragu (>60 ) i crijevima, (3) što je mogu e bolja (> 12 kg S d) konzumacija.

isokokvalitetnom voluminoznom krmom se hrane: svje e oteljene krave, visoko-mlije ne krave, mlade junice do 5 mjeseci starosti. Ostale kategorije se mogu hraniti manje hranjivom, ali dobro siliranom krmom.

Hranjivost sila e trava nije stalna vrijednost ve se mijenja ovisno od koli ine hrane koju krava pojede i udjelu drugih sastojaka u obroku. oluminozni dio obroka ima višu hranjivost kada se sila a mladih trava i leguminoza nadopunjuju sa sila om kukuruza, a cijelog obroka sa primjerenom vrstom i udjelom koncentrata.

Koli ina koncentrata u obroku raste sa porastom mlije nosti krave i opada sa po-rastom udjela visokokvalitetne voluminozne krme u obroku. Kvaliteta koncentrata po-kazuje koliko on upotpunjuje nedostane tvari iz voluminoze do potreba mikroba buraga i krava

Obrok visokomlije nih krava (> 35 kg d) mo e sadr avati (> 60 ) kvalitetne volu-minozne krme bez smanjenja mlije nosti pri emu se odr ava dobro zdravlje i dugovje -nost krava i omogu uje dobra zarada.

Prednosti i i a ovi doma e proi vodnje hrane Prednosti ( ) i a ovi

izv.prof.dr.sc. esna antner

Izazovi doma e proizvodnje hrane su sljede i: - osiguravanje prehrambene sigurnosti gra ana RH;- klimatske promjene.

Osiguravanje prehrambene sigurnosti gra ana RHPosljednjih nekoliko mjeseci svjedoci smo zatvaranja granica ilet icom uzroko-

vanih izbjeglicama koje samo prolaze kroz Republiku Hrvatsku.

Pravo je pitanje:Kakva bi posljedica bila poreme aja na tr ištu poljoprivrednih proi vodaDa li bi Hrvatska bila gladna

U slu aju de cita prehrambenih proizvoda nu ni su resursi: - zemljište, - voda, - ljudi sa znanjem i sposobnostima.

renutnu situaciju u Hrvatskoj karakterizira sljede e:- ZEMLJI E - ne koristi se ni 50 potencijala - O - ne koristi se ni 5 potencijala - LJU I S Z JEM I SPOSOB OS IM - kriterij sposobnosti prilikom odabira kadra primjenjuje se vrlo rijetko.

Klimatske promjenePredvi anja ukazuju da e se svjetska populacija pove ati

- sa trenutnih 7,2 milijarde na 9,6 milijardi do 2050. godine.

Kombinacija porasta populacije, porasta dohot-ka te urbanizacije stavlja do sada nevi ene izazove pred poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju. Sa druge strane, prirodni resursi neophodni za poljoprivrednu proizvodnju su ograni eni te se ne mogu pove avati. Uzimaju i u obzirom potrebe rastu e srednje klase, prehrana e postati bogatija i daleko raznolikija, te e osobito biti izra en, porast potreba za hranom animalnog porijekla. Obzirom na razinu potreba u 2010. godini, do 2050. predvi a se porast potreba za mlijekom i mesom u iznosu od 73 odnosno 58 ( O, 2011).

Poljoprivreda igra vrlo bitnu ulogu u globalnim okolišnim pitanjima, poput klimatskih promjena, degradacije tla, zaga ivanja voda te gubitka bioraznolikosti. Klimatske promjene transformiraju ekosustave planeta te prijete dobrobiti sadašnjih te budu ih generacija. Budu i porast proizvodnje mora biti osiguran u uvjetima rastu eg de cita prirodnih resursa, uklju uju i poljoprivredno zemljište, vodu te hranjiva. ako er koli ina otpada te emisija stakleni kih plinova mora biti reducirana. Ukupna emisija stakleni kih plinova iz lanca sto arske proizvodnje procjenjuje se na 7.1 giga tona

O2-e god (2005) što predstavlja 14.5 ukupne emisije antropogenog porijekla (49 giga tona O2-e god (2004); IP , 2007). Oko 44 sektorske emisije u formi je H4. Ostatak gotovo podjednako pokrivaju 2O (29 ) te O2 (27 ).

Obzirom na vrstu: - goveda najviše doprinose sektorskoj emisiji sa oko 4.6 giga tona co2-e (65 ), - svinje, perad, te mali pre iva i imaju daleko ni u emisiju i to u intervalu 7 - 10 sektorske emisije.

Obzirom na proizvod: - gove e meso - 2.9 giga tona O2-e , odnosno 41 , kravlje mlijeko - 1.4 giga tona O2-e , odnosno 20 , - svinjsko meso - 0.7 giga tona O2-e , odnosno 9 , - mlijeko i meso bivola (8 ), - jaja i pile e meso (8 ), - mlijeko i meso malih pre iva a (6 ). Ostali udio odlazi na ostale vrste peradi te nejesti-ve proizvode.

lobalna procjena emisije stakleni kih plinova ovisno o vrsti doma ih ivotinja pri-kazana je na gra konu 1.

Mogu i utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu EU

Gra kon 1. lobalna procjena emisije stakleni kih plinova ovisno o vrsti doma ih ivotinja

Gra kon 2. Procijenjene promjene u koli ini otkupljenog mlijeka u 2023. komparabilno sa 2012. godinom u dr avama lanicama EU

Poljoprivredu Europske unije u budu nosti o ekuju brojni izazovi kojima P pristupa na sljede i na in.

POLJOPRI RE je u Republici Hrvatskoj presudna za o uvanje ruralnih krajeva i stvaranje uspješnog gospodarstva. Stoga, uporabimo svoje resurse: - zemljište, - voda, - ljudi sa znanjem i sposobnostima, - mjere cap – a.

PRETVORIMO SVOJE IZAZOVE U PREDNOSTI !!!Riješimo navedeno i stvorimo uspješne poljoprivredne proi vodnje:

1. PROBLEM IK URE E JE R I POLJOPRI RE IM PROIZ O IM er i korektan odnos primarne proizvodnje, prera iva ke industrije i trgovine 2. PROBLEM IK POLJOPRI RE O ZEMLJI - stavljanje poljoprivrednog zemljišta u funkciju - uvo enje sustava za navodnjavanja na 100.000 ha 3. R Z OJ POLJOPRI RE E PROIZ O JE - bazirati na mikro, malim i srednjim poduzetnicima te njihovu udru ivanju 4. PO E JE R ZI E Z J , KOMPE E IJ I U O E JE O IH EH OLO IJ 5. I ERZI IK IJ - proizvodnje i prerade - te osiguravanje uvjeta opstanka malih poljoprivrednih gospodarstava - kratki lanci opskrbe i posebna kvaliteta proizvoda 6. OR IZ IJ MI IS RS POLJOPRI RE E - i cijelog sustava institucija - u cilju osiguranja kvalitetne podrške - gospodarstvu i - provedbi strateških ciljeva - stru ni, sposobni i neovisni timovi suradnika.

Zaštita i promocija doma ih poljoprivrednih proi voda

Mr.sc. ubravka ivoder,

a zasi enom tr ištu na kojemu vladaju sve zahtjevniji potroša i, odluku o kupnji odre enog proizvoda svaki pojedinac donosi pokrenut svojim unutarnjim motivima, ali i vo en utjecajem brojnih vanjskih imbenika.

U današnjim prilikama sve se više osje a potreba za što sna nijom promocijom odnosno zaštitom poljoprivredno prehrambenih proizvoda prepoznatljivim oznakama i zašti enim znakovima doma ih proizvoda. a tr ištu postoji široka paleta proizvoda, iznimno raznovrsnih po pitanju deklaracije, podrijetla itd., a zahtjevnost potroša a po-staje sve ve a te je neophodno da se doma i poljoprivredni proizvodi zaštite.

Marketing poljoprivrednih proizvoda u Republici Hrvatskoj nije dovoljno prisutan. Iako su se aktivnosti na podru ju marketinga po ele zna ajno intenzivirati ulaskom RH u EU još uvijek poljoprivredna gospodarstva nisu upoznata s marketinškim na elima poslovanja.

Kada gledamo proizvodnju hrane, sam marketing ima puno ve e zna enje nego što se pretpostavlja. On obavlja nekoliko va nih funkcija i to od spajanja proizvo a a i potroša a, pomo i proizvo a ima da bolje razumiju potroša e glede njihovih zahtjeva, do omogu avanja svim proizvo a ima da odlu e koji proizvod, kada i kako e proizvo-diti te ponuditi na tr ištu.

Proizvod kao temeljni imbenik marketinga va an je pri donošenju itavog niza odluka prije izlaska na tr ište. Mora se voditi ra una o kvaliteti proizvoda koja se nudi na tr ištu, ambala i i pakiranju proizvoda, raznim uslugama koje se mogu ponuditi uz proizvod, koli ini proizvoda koji se nudi na tr ište te o ozna avanju samog proizvoda.

Zna aj zaštite poljoprivredno prehrambenih proizvoda od velike je va nosti za pro-izvo a e, prera iva e ali i za potroša e. Oni ine proizvodni lanac (proizvodnja, prera-da, prodaja) koji je klju an da bi proizvode mogli zaštiti, ali i da bi projekti ozna avanja bili uspješni. Provedbu projekata zaštite poljoprivredno prehrambenih proizvoda pro-

vode obi no stru ne institucije koje osiguravaju potpuni nadzor i kontrolu projekata.

Jedinstvena i prepoznatljiva oznaka kojom se ozna avaju doma i poljoprivredni proizvodi, s ciljem pove avanja i potrošnje i proizvodnje istih, esta je pojava u drugim zemljama lani-cama Europske unije. jelokupnu organizaciju oko pravilnog korištenja znaka obi no preuzi-ma neka od institucija kao što je Hrvatska po-ljoprivredna agencija.

Hrvatska poljoprivredna agencija dr av-na je institucija s dugogodišnjom tradicijom u poljoprivredi Republike Hrvatske. iz je aktiv-nosti kojima Hrvatska poljoprivredna agencija

sudjeluje u poljoprivrednom sektoru u Republici Hrvatskoj, sa zna ajnim naglaskom na razvoj sto arskog sektora, a izme u ostalog obavlja i poslove vezane za marketinško promicanje poljoprivredne proizvodnje s glavnim ciljem njezine zaštite.

Razvijenim sustavima kontrole kvalitete poljoprivrednih proizvoda odnosno usluga-ma Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka, Odjela za ocjenjivanje trupova na liniji klanja, Odjela za kontrolu kvalitete meda te podacima iz baze Jedinstvenog registra doma ih ivotinja, Registra farmi te putem zakonske regulative, Hrvatska poljo-privredna agencija prati kompletnu sljedivost projekata.

lavni cilj svih marketinških projekata je promicanje doma e poljoprivredne proi-zvodnje kao i informiranje potroša a o podrijetlu proizvoda, a sve u cilju zaštite i ja anja doma e poljoprivredne proizvodnje.

Proizvo a i, prera iva i i potroša i su glavni sudionici ovakvih projekata temeljem koji ostvaruju i odre ene prednosti. Proizvo a i dobivaju mogu nost pove anja proi-zvodnje, prera iva i dobivaju paletu prepoznatljiv proizvoda, dok potroša i imaju dvo-jaku ulogu.

S jedne strane, potroša i kupuju i tako ozna ene proizvode dobivaju kva-litetan, prepoznatljiv, doma i i cijenom konkurentan proizvod dok s druge strane kupuju i takve proizvode utje u na njihovu pove anu potrošnju što u kona nici mo e pridonijeti i razvoju doma e poljoprivredne proizvodnje.

Hrvatska poljoprivredna agencija preuzela je sve obaveze oko marketinških pro-jekata. Kompletna organizacija, provedba kao i kontrola projekta pripada upravo Hrvat-skoj poljoprivrednoj agenciji te shodno tome izdaje ovlaštenje za dobivanje, odnosno u slu aju nepravilnosti, za oduzimanje Znaka. Kompletnu provedbu projekata provodi Odjel za tr ište i marketing poljoprivrednih proizvoda.

Mlijeko hrvatskih farmi

prvi je marketinški projekt ija je provedba zapo ela tijekom 2010. godine. Pro-

jekt je zapo eo na inicijativu Sektora za pra enje stanja u sektoru mlje-karstva koji djeluje pri Ministarstvu poljoprivrede. akon niza obavljenih konzultacija s proizvo a ima, prera iva ima kao i nizom stru njaka koji djeluju u sektoru mljekarstva, a sve u

cilju potpore proizvodnji mlijeka u Republici Hrvatskoj gdje se javlja velika potreba za sna nom promocijom mlijeka s hrvatskih farmi, Hrvatska poljoprivredna agencija pokrenula je projekt

avedeni projekt bazira se na uvo enju Znaka Mlije na ambala i mlijeka i mlije nih proi-

zvoda proizvedenih od mlijeka s hrvatskih farmi.ilj projekta je promotivnom kampanjom doma e

proizvodnje mlijeka i mlije nih proizvoda proizvedenih od mlijeka s hrvatskih farmi osigurati pove anje po-trošnje istih uz istovremeno pove anje proizvodnje mlijeka na hrvatskim farmama.

Svim sudionicima uklju enim u mljekarski sektor ovaj projekt donosi niz prednosti. Proizvo a i dobivaju mogu nost pove anja proizvodnje, prera iva i dobivaju paletu prepo-znatljivih proizvoda dok potroša i dobivaju kvalitetan, prepoznatljiv, do-ma i i cijenom konkurentan proizvod.

Sigurnost i kvaliteta od velike su va nosti za potroša e, a upravo kupu-ju i proizvode koji na svojoj ambala i nose Znak ku-puju siguran te kvalitetan proizvod iju kvalitetu osigurava Središnji laborato-rij za kontrolu kvalitete mlijeka. Ku-puju i proizvode sa Znakom Mlijeko

potroša i poma u i razvoju mljekarskog sektora u Republici Hrvatskoj.Zbog što e kasnije provedbe projekta, Hrvatska poljoprivredna agencija izradila je

Pravilnik o korištenju Znaka koji propisuje kompletnu proceduru potrebnu za dobivanje Znaka, provedbu projekta kao i kontrolu korištenja Znaka.

emeljem Pravilnika, Hrvatska poljoprivredna agencija sastavila je i Ugovor o kori-štenju Znaka koji regulira odnos izme u korisnika Znaka i Hrvat-ske poljoprivredne agencije. lavnu ulogu u donošenju odluka vezano za projekt ima Savjet za provedbu procedure korištenja Znaka. Savjet se sastoji od trinaest lanova, a ine ga predstavnici Ministarstva poljoprivrede, predstavnici Hrvatske poljoprivredne agencije, proizvo a a (Središnji savez Hrvatskih uzgajiva a simentalskog goveda, Sa-vez udruga Hrvatskih uzgajiva a holestein goveda, Hrvatski savez uzgajiva a ovaca i koza, Hrvatski savez udruga proizvo a a mlijeka i Udruga Mliko), prera iva a te pred-stavnik Hrvatske udruge za zaštitu potroša a.

je projekt dobrovoljnog karaktera i projektu pristupaju samo oni korisnici Znaka koji to uistinu i ele. Hrvatska poljoprivredna agencija izuzetno je ponosna, što u projektu sudjeluju kako velike vode e mljekare tako i male mini mljekare i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

elike mljekare imaju odre en broj proizvoda koji nose Znak Mlijeko , dok manje mljekare Znak koriste na cjelokupnom asortimanu.

a zahtjev poljoprivrednih proizvo a a po etkom 2014. godine, omogu ava se i vlasnicima mljekomata da postanu korisnici Znaka, ali isto tako krajjem iste godine omogu ava se Korištenje Znaka i na pro eljima mlije nih farmi.

Korištenje Znaka na pro elju mlije nih farmi dozvoljeno je za one proizvo a e ije su farme upisane u Registar farmi te se nalaze u sustavu Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka.

Kruh hrvatskih polja zadnji je marketinški projekt Hrvatske poljo-

privredne agencije ija je provedba zapo ela sredinom 2015. godine. obrovoljno ozna avanje pekarskih proizvoda i to kruha i peciva

Znakom prvi je projekt kojeg smo pokrenuli, a da nije u pitanju proizvod animalnog podrijetla.

ilj ozna avanja pekarskih proizvoda Znakom lja je promotivnom kampanjom te dokaznom sljedivoš u doma e proizvodnje itarica osigurati kvalitetne, pekarske proizvode koji potroša ima omogu avaju informiranost o podrijetlu te visokoj razini kvalitete.

Pravo na korištenje Znaka ostvaruje se za pekarske proizvo-de od brašna proizvedenog od itarica zasijanih u Republici Hrvatskoj. Svi subjekti u poslovanju s hranom koji stavljaju pekarske proizvode na tr ište namijenjene krajnjem potroša u moraju imati dodijeljeno pravo korištenja Znaka.

Korisnik Znaka, Znak mo e koristiti samo na odobrenim proizvodima dok ga u promotivne svrhe mo e koristiti uz svoj logo. Znak stavlja se na ambala u proizvoda, odnosno na mjestu prodaje u slu aju nezapakiranih pekarskih proizvoda. Pekarski proizvodi koji nemaju Odluku odobrenja moraju se u vitrinama dr-ati odvojeno od onih pekarskih proizvoda ozna enih Znakom koji

moraju biti vidljivo ozna eni za krajnjeg potroša a.Radi osiguranja sljedivosti pekarskih proizvo-

da proizvo a i su du ni voditi evidenciju pekarske proizvodnje, nabave i potrošnje brašna, vo enjem knjige evidencije utrošaka brašna (knjiga KEUB), a sve temeljem Pravilnika o proizvodnji brašna i pekarskih proizvoda.

a bi ovakvi projekti bili uspješni, svi za-jedno moramo raditi na promociji projekata, jer neinformiranost svih sudionika mo e dovesti do neuspjeha. elja nam je svima da što više potro-ša a konzumira ovako ozna ene proizvode i da prepoznaju da je u njih utkano jako puno truda i odricanja naših cijenjenih proizvo a a.

Be ro nost u goveda

prof. dr. sc. Pero Miji

Uvodanašnji uzgoj goveda zna ajno je izmijenjen u odnos na onaj koji je bio do pri-

je nekoliko decenija. ajve e izmjene su u injene u sustavu dr anja krava u staji, te na inu i mjestu mu nje, ali i u pra enju proizvodnih i zdravstvenih pokazatelja same ivotinje. Slobodni na in dr anja goveda, koji se danas sve više primjenjuje, zahtijeva

odre ene tehnološke prilagodbe opreme, ali i same ivotinje. S nekadašnjih inovacija na razini grube opreme ili prostora, proizvo a i opreme danas su sve više okrenuti uporabi elektronike, senzora, ipova i raznih kompjutorski programa. Ovakva oprema pove ava u inkovitost menad menta za vo enja farme, ali i razinu dobrobiti kod ivoti-nja. Kod uzgojno-selekcijskih zahvata, rad je s nekadašnjeg osnovnog cilja (pove anje proizvodnje mlijeka i prirasta mesa), danas dobio jednu širinu, pri emu su zna aj dobili konstitucija, reprodukcija, zdravlje i dobrobit.

U tom kontekstu doga anja, bero na goveda u ovakvim proizvodnim uvjetima po-ela su dobivati sve ve u va nost. Rogovi kod goveda su u prošlosti imali odre ene

funkcije i zada e poput:- obrane od predatora,- esto puta su bili odlu uju e oru je u borbu za hijerarhiji krda ili u borbi protiv

neke druge ivotinje,- a do pojave mehanizacije u obradi tla imali su va nu funkciju jer su se za njih

primjerice mogao vezati jaram za vu u i sl.Rogate krave, koje se slobodno kre u po staji ili koridorom idu prema izmuzištu,

mogu predstavljati odre eni rizik za ozljedu sebe same, ili pak neke druge krave u svojem okru enju. akva krava mo e biti ak opasnost i za same zaposlenike. Op i je dojam kako je danas suvremeniji na in uzgoja, koji zna ajno uva ava i dobrobit kod ivotinja, omogu io lakši i sigurniji rad s bezro nim, nego s rogatim govedima. ilj ovog rada je ukazati na odre ene prednosti koji se sve više naglašavaju kod bezro nih goveda i kako se takve prednosti mogu iskoristi u smislu pove anja dohodovnosti pro-izvo a a mlijeka.

O povijesti be ro nih govedae zna se to no od kada postoje bezro na goveda. Me utim, zapisi o bezro nim

govedima prona eni u Egiptu potje u još od 3000 godina prije Krista. Oni su tadašnja goveda dijeli obzirom na proizvodnu namjenu:

1. radna: velika i tanka goveda s dugim rogovima, 2. mesna: velika, široka, duga (kratka) goveda, bez rogova3. mlije na: srednje velika goveda, uglavnom bez rogova.U Europi su tako er prona eni odre eni tragovi o koji govore o bezro nim gove-

dima. ako su u Irskoj u jednoj spilji prona ene slike nacrtane na kamenu s bezro nim govedima koje su oslikane 1000 godina prije Krista. U r kom i Rimskom carstvu kovan

je novac s likom bezro nog goveda. a temelju navedenog vidljivo je kako je uzgoj bezro nih goveda poznat je ve stotinama godina, ali takav uzgoj nije pokazao ve e za-nimanje kod proizvo a a. ek krajem 19. stolje a po inju se spominjati neke pasmine goveda koje su bezro ne i radila prva znanstvena istra ivanja.

enetski bezro na goveda, odnosno pasmine se danas uzgajaju u mnogim zemljama širom zemaljske kugle. ako su u kotskoj poznate bezro ne pasmine

berdeen ngus i allo a ; u inskoj sjeverna, isto na i zapadna nska pasmina; u vedskoj j ll pasmina; u orveškoj r nder pasmina, u sjevernoj Rusiji Pechora soj

od Kholmogri pasmine itd. ako er, i kod mnogo drugih rogatih pasmina goveda poput harolais-a, Limousin-a, Shorthorn-a, Pinzgauer-a, Bro n S iss-a, njema kog

Holstein-a, elbvieh-a, simentalca postoje odre ene uzgojne linije koje su bez rogova. Iako su se u jema koj kod simentalca bezro ne linije najviše koristile za mesni tip, one se sve više po inju koristiti i kod mlije nog tipa.

U goj i naslje ivanje be ro nosti kod govedaZnanstvena istra ivanja govore kako je klju ni gen za pojavu roga-

tih goveda gen P (P-lokus). Pored ovog gena postoje i neki drugi koji tako er imaju odre eni utjecaj za pojavu rogova kod goveda (rogata goveda, goveda bez rogova ili goveda s malim ro natim izraslinama nalik rogovima). Ovdje e se spomenuti tri najva nija: H, P i S. lel H je odgovoran za izgradnju pravih rogova na eonoj kosti i uvijek je prisutan kako kod rogatih, tako isto i kod bezro nih goveda kao homozigot (HH). lel P (P-lokus) je klju an za pojavu bezro nosti kod goveda i on se nalazi na prvom gove em kromosomu (B 1). On se manifestira na dva na ina (alela). P alel je dominantan nad H, odnosno ako je barem jedan alel P prisutan, goveda ne e imati normalne rogove. Me utim, ipak je mogu e stvaranje malih ro natih i klimavih roš i a. Za pojavu bezro nosti tako er mo e biti odgovoran i p alel. Kako izgledaju mogu e kombinacije P-lokusa, mo e se vidjeti u ablici 1.

Tablica 1. Mogu e kombinacije P-lokusa za pojavu bezro nosti kod goveda

O naka - lokus Tuma enjePP homozigotno (u potpunosti) bezro no govedoPp heterozigotno (genetski mješano) bezro an govedoP fenotipski isto bezro no govedo, ali genotip (PP ili Pp) još nije to no poznatpp rogato govedo

Potomstvo od roditelja gdje su oba bila rogata, pretpostavlja se kako e tako er biti homozigotno (PP). Me utim, ako su oba roditelja bila bezro na, ali nisu oba bila i homozigotna, tada se njihovo potomstvo ozna ava sa P i oni mogu imati razli ite kom-binacije (PP ili Pp). ko je jedan roditelj s rogovima, a drugi genetski bezro an (PP, Pp, P i PS) tada je potomstvo isto bezro no i ima status (Pp). oveda, koja su bez konven-cionalnih rogova, mogu imati istu bezro nost ili jedan prijelazni oblik ro nate izrasline ili nešto poput kvr ice na eonoj kosti. Odgovornost za pojavu ro nate labave izrasline ima S alel (S URS ro nate labave ili klimave izrasline).

i mali roš i i ili izrasline koje podsje aju na rogove odre eni su s dva alela. Prvi alel je Sc alel koji je odgovoran za izrasline nalik rogovima, a sn (no scurs) alel ozna-ava nedostatak tih roš i a. U tom slu aju, rogata ivotinja ne mo e imati i izrasline,

dok su ivotinje koje ih imala, naj eš e heterozigoti za bezro nost (Pp). U bikova je Sc

Tablica 2. asljedstvo bezro nosti kod goveda obzriom na P alel

Status rogova kod 1. roditelja -genotip (fenotip)

Status rogova kod 2. roditelja -genotip (fenotip)

Status rogovakod potomstva -

genotip

Status rogovakod potomstva -

fenotip

PP (bez rogova) PP (bez rogova) 100 PP svi bezro ni

PP (bez rogova) Pp (bez rogova) 50 PP50 Pp

svi bezro nisvi bezro ni

PP (bez rogova) pp (rogati) 100 Pp svi bezro ni

Pp (bez rogova) Pp (bez rogova)25 PP50 Pp25 pp

bez rogovabez rogova

rogati

Pp (bez rogova) pp (rogati) 50 Pp50 pp

bez rogovarogati

alel dominantan u odnosu na Sn, dok je kod enkskih grla Sc alel recesivan u odnosu na Sn. Kod enskih grla koje imaju ro nate izrasline pojavljuju se dva gena (Sc) i one su naj eš e PpScSc genotipa. Kod muških grla je dovoljan samo jedan Sc gen kako bi se pojavile ro nate izrasline i oni su tada naj eš e PpScSn genotipa. eoretski bikovi koji su dominantni homozigoti za bezro nost mogu imati izrasline, ali tada trebaju imati oba alela za izrasline nalik rogovima (gentip:PPScSc). o zna i kako svaki bik koji ima samo jedan gen za izrasline je heterozigot. Male ro nate izrasline su zabilje ene kod nekoliko pasmina goveda: ngus-a, Hereford-a, leckvieh-a, simentalca, harolais-a i Limousin-a. u ina malih roš i a (S URS) se kre e od 1 do 10 cm, pa esto puta sko-ro nisu niti vidljivi. Pojavljuju se otprilike pri starosti teleta od etiri mjeseca. U ablici 2. prikazane su neke kombinacije nasljednosti bezro nosti kod goveda.

Za prakti ni uzgoni rad na bezro nost goveda, prvo moramo poznavati naslje i-vanje P-lokusa. ivotinje s malim roš i ima (PS alel) nisu problem, jer kod njih postoji bezro ni P alel. a Slici 1 prikazana je jedna mogu a kombinacija kri anja bezro nog bika (Pp) i rogate krava (pp). jihovo potomstvo u 50 slu ajeva bit e heterozigntno bezro no (Pp), dok e 50 potomstva biti rogato (pp).

Slika 1. Primjer kri anja heterozigotnog bezro nog bika (Pp) x rogata krava (pp)

Op e prednosti Dodatne prednosti- e a prodajna cijena grla pri istoj proiz-

vodnji u odnosu na rogato govedo- ema dodatnog utroška rada za

odro avanje- Manje ozljede sami ivotinja (smanjen broj

poba aja, ozljeda ko e i samog tijela)- ema dodatnih nov anih troškova za taj

posao- Manje opasnosti za ozljedu radnika u

okru enju goveda- oprinos dobrobiti, izbjegavanje stresa i

boli kod ivotinja - Lakši transport ivotinja- Mirnije ponašanje ivotinja u grupi (uzgoj

podmlatka, slobodni na in dr anja gove-da, tov junadi, bikova u ekanju uzgojnih rezultata)

Gra kon 1. Op e prednosti bezro nosti i dodatne prednosti genetski bezro nih goveda (LfL, 2015)

Tablica 3. Usporedba proizvodnih rezultata za 2011 2012 godinu izme u prirodno bezro nih i genetsko rogatih mlije nih krava (LK Ba ern e. ., 2015.)

Grupa krava Mlijeko (kg) Mast (%) Bjelan evine (%)

Prirodno be ro ne 9.764 3,94 3,47Rogate 9.870 3,94 3,45Ra lika -106 0,00 0,02

Prednosti u goja be ro nog govedaKod genetskih bezro nih goveda, pored op e poznatih prednosti bezro nosti,

postoje i dodatne prednosti poput manjeg broj ozljeda radnika u staji, ali i manji broj ozljeda samih ivotinja, bolji mir u grupi, nema troškova za odstranjivanje rogova i sl. U ra konu 1. prikazane su op e i dodatne prednosti bezro nih goveda. Mlije ne farme zahvaljuju i navedenim prednostima u ukupnoj proizvodnji, teladima ne trebaju odstra-njivati rogove. Iz toga proizlazi injenica kako je uzgoj bezro nih goveda opravdan, uzimaju i pri tome u obzir i društveni pritisak zbog prisilnog odstranjivanja rogova.

idljivo je ustvari kako bezro na goveda, bila genetska ili negentska, svakako imaju niz va nih argumenta za korištenje u proizvodnji. akvom razmišljanju mogu poslu iti rezultati istra ivanja ( ablica 3.) provedeni u Bavarskoj na 50 mlije nih krava (25 bezro nih i 25 rogatih). ilj ovih istra ivanja je bila usporedba mogu e razlike u proizvodnim zna ajkama izme u bezro nih i rogatih mlije nih krava.

Zaklju ak istra ivanja je bio kako je proizvodnja mlijeka kod rogatih krava bila nešto ve a (za 106 kg), dok su vrijednosti za sadr aj mlije ne masti i bjelan evina u mlijeku skoro bile izjedna ene. Znanstvenici su tako er zaklju ili kako ne postoji zna ajne razlike izme u uspore ivanih skupina, što je svakako va na informacija za promociju uzgoja bezro nih goveda.

Odstranjivanje rogova kod mlade teladi mo e se relativno lako i brzo izvesti. Ovi postupci do sada nisu bili previše kritizirani u stru noj javnosti. Uva avaju i pravila do-brobiti, te smanjenja stresa i boli za ivotinje, mo e se re i kako uzgoj bezro nog go-veda svakako ima prednost. eke pokrajine u jema koj ve su prepoznale navedene prednosti, te su pokrenule odre ene projekte za unapre enje uzgoja bezro nih goveda, odnosno uzgoja pojedinih pasmina, linija i rodova. ako se u Bavarskoj na bezro nosti provode istra ivanja ve od 1974. godine ( leckvieh), a u pokrajini ordrhein-Westfalen od 2012. godine (Holstein). adle na ministarstva ovih pokrajina pokrenula su i odre-ene postupke prema Ministarstvu poljoprivrede Europske unije, kako bi od 2017.

godine bezro na goveda bila obuhva ena nov anim potporama obzirom na primijenje-nu dobrobit.

Zaklju aka temelju navedenih informacija i pokazatelja, mo e se zaklju iti kako uzgoj pri-

rodno bezro nih goveda treba promovirati, osim kod onih pasmina kojima je to pasmin-sko obilje je. Posljednjih godina udio farmi koje uzgajaju bezro na goveda sve se više pove ava. armeri koji i dalje dr e rogata goveda opravdavaju se kako ne ele preuzeti na sebe posao odro avanja i troškove koji pri tom postupku nastaju. U ekološkom uzgo-ju goveda odstranjivanje rogova nije dozvoljeno, osim u iznimnim situacijama.

Za o ekivati je kako e se i u Hrvatskoj u narednim godinama dogoditi proširenje uzgoja bezro nih goveda, jer uzgoji u zapadnom susjedstvu s kojim su hrvatski farmeri tradicionalno povezani, ve je dobrano poodmakao na tom putu. Korištenjem odgova-raju ih uzgojnih strategija treba nastojati svim zainteresiranim proizvo a ima proširiti bezro ni gen u populaciji goveda, te tako osigurati pru anje svih kvalitetnih zna ajki naslije a koji prenose taj gen na svoje potomstvo.

Literatura1. renander, E. O. (1896): Studien ber das ungeh rnte Rindvieh im n rdlichen

Europa unter besonderer Ber cksichtigung der nordsch edischen jetllrasse, nebst Untersuchungen ber die Ursachen der Hornlosigkeit. Inaugural -

issertation zur Erlangung der octor urde der hohen philosophischen akult t der ereinigten riedriehs-Universit t Halle-Wittenberg.

2. rupp, . (2002): Proud on Polled - he uture is „Polled leckvieh . leckvieh Welt, 21-23. (http: . eckvieh.de leckvieh elt World W 2002 21-23.pdf)

3. Schmidt, S. (2015): ererbung der Hornlosigkeit so ie M glichkeiten zur iffer-enzierung des Hornstatus per gendiagnostischem est. Herbstversammlung des

WB 2015. Kargo , 18.10.2015. (http: . elshblack. de pdf Hornloszucht.pdf)

4. St ckler, P. (2015): Ist die Zukunft der Rinderzucht hornlos leckvieh ustria. (http: . eckvieh.at ne s-ticker bericht details ist-die-zukunft-der-rinderzucht-hornlos-5341.html)

5. Zucht auf Hornlosigkeit beim leckvieh. Ba erische Landesanstalt f r Land irtschaft (http: .l .ba ern.de itz rind 025175 )

6. sseldorfer Erkl rung zur verst rkten Zucht auf Hornlosigkeit in der Rinderhaltung. Ministerium f r Klimaschutz, Um elt, Land irtschaft, atu r- und

erbraucherschutz des Landes RW. (http: .amtstieraerzte.de fachthemen tierschutz-tierhaltung 620-hornlosigkeit-in-der-rinderhaltung-duesseldorfer-erklaerung)

TEHNOLOGIJE TOVA GOVEDA U RAZLI ITIM GOSPODARSKIM I AGROOKOLIŠNIM UVJETIMA

nte Ivankovi , Miljenko Konja i

Sa etakehnologije tova goveda u Hrvatskoj temelje se na tradicijskim iskustvima opleme-

njenim novim saznanjima, prilago enim agrookolišnim i gospodarskim uvjetima, dostu-pnim pasminama i drugim faktorima. astojanje odr avanja konkurentnosti proizvodnje i kvalitete mesa stalno se name e pitanje o mogu im na inima unapre enja tehnologija proizvodnje i genotipova u zadanom okru enju, prilagodbe liberalizaciji EU i globalnog tr išta, novim marketinškim pristupima te osmišljavanju novih speci nih serija proi-zvodnje. Stoga je u ovom radu u injen osvrt aktualne tehnologije proizvodnje gove eg mesa te mogu e mjere unapre enja konkurentnosti iste.

govedarstvo, proizvodnja mesa, tehnologije, okru enje, optimizacija

1. UvodU drugoj polovici . stolje a Hrvatska je na doma em, ali i inozemnom tr ištu

postala prepoznatljiva po proizvodnji tovne junadi pod nazivom ‘’beby beef’’ koju karak-terizira izvrsna kakvo a mesa. Zahtjevniji doma i potroša i i danas preferiraju govedi-nu doma eg podrijetla, ne izuzimaju i nijednu od dobnih kategorija (

). U susjednim zapadno europskim zemljama tako er se mo e zate i ponuda junetine iz Hrvatske kao osobite namirnice koju inozemni potroša i visoko cije-ne. erijetko, u restoranima susjedne Italije koja uzgred kazano ima i svoje kvalitetne mesne pasmine, mo e se u ponudi zate i meso junadi iz Hrvatske, što ukazuje na prepoznatu visoku kvalitetu od strane ondašnjih potroša a. Jasno, kao vrsni gurmani više cijene blago mramorirano i so no meso mladih junica i bikova, premda uva avaju osobitost, vrijednost i kvalitetu mesa i drugih kategorija goveda. Kupci iz arapskih zema-lja zadnjih desetlje a tako er obnavljaju ranije uspostavljenu naviku kupovine kvalitetne junadi iz Hrvatske, prvenstveno mladih bikova i junica. emeljem navedenog mo e se zaklju iti da inozemni i doma i kupci i potroša i imaju speci ne preferencije te uva-avaju izvrsnu kvalitetu junetine iz Hrvatske. Me utim, treba se propitivati o tome da li

je mesno govedarstvo Hrvatske dobro uskla eno u svojem prirodnom i gospodarskom okru enju, posebice naspram izazova konkurentnosti koji sve više dolaze do izra aja. Uva avaju i troškove i prihode proizvodnje, posebice cijenu teladi, junadi i krmiva na tr ištu, proizvo a i se propituju o odr ivosti proizvodnje gove eg mesa te mogu nosti njene prilagodbe, odnosno što kratkoro no i dugoro no trebaju initi. eke temeljne dileme mogu se iskazati kroz pitanja:

a) kako i gdje pribaviti dovoljan broj kvalitetne teladi za tov po prihvatljivoj cijeni,b) koja je pasmina dobra za kapacitete i na in proizvodnje,c) da li je dobro organizirana proizvodnja u aktualnom agro-okolišnom okru enju,d) da li je tr ište dovoljno sigurno i u kojoj mjeri se mogu podnijeti ve e oscilacije,e) kako bolje koristiti resurse, pasminske, zemljišne, nancijske i druge.

Prije svega, znano je da je uzgoj i tov goveda svih dobnih kategorija kompleksan radi ega treba poštivati na ela struke, prilago avati se agrooklišnom okru enju i po-trebama zajednice ( ), prezentirati proizvodnju na primjeren na in isti u i svoje prednosti, pridobivaju i i šire i tr ište proizvoda, diverzi cirati proizvodnju te posebno va no, me usobno se bolje povezivati i organizirati. Proizvodnja gove eg mesa ukoliko je primjereno uskla ena mo e donijeti više koristi svim sudionicima proizvodnje, od farmera uzgajiva a do tovlja a, klaoni ke industrije i prerade te i samim potroša ima (prikaz 1.). Razumljivo je i opravdano da svi akteri ‘’puta hrane’’ imaju svoje odre ene speci ne interese koje treba poštivati. Uzgojne farme (farme koje imaju u fokusu pro-izvodnju teladi za tov) ele goveda koja imaju im manje zdravstvenih i reproduktivnih problema, telad koja brzo rastu. ovne farme ele u tov uklju iti vitalnu i zdravu telad koja su ‘’razvijeni pre iva i’’, povoljnih prirasta i konverzije hrane te dobre konformacije trupa. Klaoni ka industrija preferira junad mase do 650 kg, dobre konformcije, visokih randmana, manjih udjela kostiju u trupovima, umjerene zamaš enosti, po eljne boje i preradbenih odlika. Preradbenu industriju u ve oj mjeri zanima sastav trupa, kemijski sastav mesa, udio slobodne vode, pH vrijednost, boja i neke senzorne odlike. Potroša i su na kraju ovoga ‘’lanca namirnice’’ te ele zdravstveno ispravnu, korisnu namirnicu, po eljnih senzori kih odlika.

U našem okru enju više je primjera dobre organizacije proizvodnje gove eg mesa, primjerice u ustriji, Italiji ili Poljskoj, gdje ujedno nastoje na primjeren na in promovirati ( ) meso i mesne proizvode. S tom nakanom, u osmišljavanju proizvodnje, prerade i plasmana mesa uklju eni su svi: farmeri, prera iva ka industrija (

), stru ne potporne slu be, znanstvena zajednica, gastronomi, kulinari, turisti ke zajednice, udruge potroša a te svi drugi koji su u doticaju s proizvodnjom i potrošnjom gove eg mesa. Povezivanje manjih i ve ih farmera u interesne skupine, poma e uzgojnim i mješovitim farmama u boljem i sigurnijem plasmanu teladi tovilišti-ma ( ) koje dijelom usmjeravaju njihovu tehnologiju uzgoja ili genetsko pro liranje. Uzgojne farme uva avaju i potrebe tovnih fami mogu proizvesti ve i broj kvalitetnije teladi, upravo namijenjene tovu. Proizvodnja ekološke govedine ili gove eg mesa osobitih odlika ( ) mo e tako er donijeti korist proizvo a ima i potroša ima gove eg mesa. odatno, šira zajednica na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini mo e tako er pomo i organizaciji u inkovitije proizvodnje, posebice razumnom zemljišnom politikom, uravnote enom disperzijom -nancijskih sredstava (primjerice sredstava ruralnog razvoja), poticanju speci nih pro-grama proizvodnje, potpunijom integracijom govedarske proizvodnje u gospodarstvo i svakodnevnicu ivota nekih podru ja te brojnim drugim mjerama.

reba imati u vidu da su me u najva nijim ograni avaju im imbenicima proizvod-nje gove eg mesa gospodarsko te agro-okolišno okru enje (u interakciji s raspolo ivim krmnim površinama). Pravilnim odabirom tehnologije proizvodnje i genotipa, uz dobro gospodarenje krmnim površinama (odabir i kombinacija kultura i agrotehni kih mjera, korištenje pašnjaka ili druge mjere gospodarenja mogu u zna ajnijoj mjeri utjecati na odr ivost i isplativost proizvodnje). ospodarsko okru enje je u stalnoj dinami koj pro-mjeni, utje e na oblikovanje ulaznih i izlaznih troškova proizvodnje, dostupnost izvora nanciranja, dok na agro-okolišno okru enje mo emo djelovati u nešto manjoj mjeri. r imo da se u gotovo svakom podru ju mo e uspostaviti odr iva proizvodnja ukoliko

se primjereno u ine dostupnima i iskoriste resursi (pasmine, krmne površine, izvori -nanciranja i drugo), no prije svake ozbiljnije promjene ili investicije treba u initi ozbiljnu analizu i kriti ko propitivanje ulaganja.

2. Proi vodnja gove eg mesa u ra li itim agro-okolišnim onamaLako se uo ava bogatstvo Hrvatske u poljoprivrednim regijama gdje se unutar više

makro-regija zapa a mnoštvo mikroregija. Svaka od makro- ili mikroregija u manjoj ili ve oj mjeri je osobita po tipovima tala, rasporedu i koli ini oborina, krmnim potencijali-ma, društvenim i socijalnim stanjem, što u cjelini ini vrlo bitna polazišta gospodarenja poljoprivrednim površinama (

). grookolišni uvjeti regija zna ajno utje u na botani ki sastav biljnih zajednica, njihovu krmnu vrijednost, vrijeme prispije a za košnju i konzumaciju, premda i na in gospodarenja mo e zna ajno utjecati na funkcionalnu iskoristivost resursa. aime, na površinama na kojima je mogu e navodnjavanje ili od-vodnja viška voda primjerenim gospodarenjem (

) mo e se proizvesti više kvalitetnijih krmiva, optimizirati njihovo prispije e ili drugo. o na krškim pašnjacima mo e se u manjoj mjeri modulirati prinos krmne mase, premda se uz uvo enje pregona ili vremena košnje livada ipak mo e bolje koristiti krmni potencijal.

Panonska regija Hrvatske koja ini gotovo polovinu kopnenog dijela zasigurno je najve eg potencijala u poljoprivrednoj proizvodnji. orska regija je prili no heterogena sa relativno velikim koli inama oborina te relativno kratkim vegetacijskim razdobljem, prvenstveno uvjetovanog niskim temperaturama i pojavom ranih jesenjih i kasnih pro-ljetnih mrazeva. Sredozemna ( ) regija prostire se du cijelog priobalja, od Konavala do Istre. Krška plitka tla, visoke ljetne temperature uz manjak oborina, te višak oborina tijekom zimskog razdoblja ini ovu regiju naizgled nepogodnom za sto arsku ( ) proizvodnju. ame e se dojam da je odr avanje postoje ih i usposta-va novih govedarskih proizvodnih jedinica ( ) opravdana u panonskoj regiji, manjim dijelom u gorskoj te iznimno u sredozemnoj re-giji. Me utim, treba propitivati opravdanost takvog dojma, promišljaju i u kojoj se mjeri tehnologija i sustavi proizvodnje mogu prilagoditi agrookolišnom okru enju, nastoje i koristiti odre ene izgledne manjkavosti kao komparativne prednosti.

Ukoliko sagledavamo proizvodnju gove eg mesa obzirom na njen intenzitet uo a-vamo intenzivne, poluintenzivne i ekstenzvne sustave koji nisu jasno odijeljeni, fazno se me usobno nadopunjuju. Intenzivni sustavi koriste obroke s visokom razinom energije, uglavnom iz kukuruza, do im poluintenzivni i ekstenzivni sustavi koriste u ve oj mjeri sijeno, sjen u i pašu kao temeljna krmiva. Intenzivni sustavi koriste uglavnom skuplje objekte i opremu, do im ekstenzivni sustavi iziskuju skromnije objekte i opremu te su investicijski manje zahtjevni. eki od sustava proizvodnje usmjereni su isklju ivo na tov grla u tovilištima, do im su druge proizvodne jedinice usmjerene na proizvodnju teladi za tov ili kombiniraju uzgoj teladi sa tovom. U svim navedenim sustavima proizvodnje gove eg mesa klju an element su agrooklišni uvjeti odnosno njihova povezanost s pro-izvodnjom krmiva.

a podru ju panonske regije mogu e je uspostaviti gotovo sve sustave proizvod-nje gove eg mesa, od intenzivnih do ekstenzivnih, nu no vode i pri tome brigu o opti-mizaciji na ina korištenja krmnih površina, ali i drugih resursa. U intenzivnim sustavima dominira tov kukuruzom, sila om ili siliranim zrnom te u manjoj mjeri drugim krmnim kulturama. aime, dobro je koristiti širi raspon kultura, posebice onih bogatim bjelan-evinama kako bi se umanjila potreba za ve om koli inom proteina u krepkim krmnim

smjesama. ov na paši na podru ju ove regije prvenstveno je opravdan na marginalnim krmnim površinama ili površinama koje se odre eno vrijeme ‘’odmaraju’’. Susre u se

primjeri uzgoja i tova goveda na pašnjacima sliva rijeke Save, što je dio tradicije tog po-dru ja. Savki od navedenih sustava proizvodnje nosi odre ene rizike na koje se mo e u manjoj ili ve oj mjeri djelovati. Primjerice, goveda na pašnjacima izlo ena su ve em ri-ziku od invadiranja parazitima radi eka ih treba redovito tretirati antiparaziticima, do im su u intenzivnim farmskim sustavima ve i rizici od epidemijskih širenja zaraznih bolesti, pneumonija, diareja i drugih. Objekti za smještaj goveda u tovu ne trebaju biti preskupi, trebaju udovoljavati normama komfora i dobrobiti goveda, sigurnosti i u inkovitosti rad-nog procesa djelatnog osoblja te svakako o uvanju okoliša. aime, intenzivni sustavi tova posebice u okviru ve ih aglomeracija ivotinja predstavljaju zna ajan ekološki rizik radi ega je nu no primjereno zbrinjavanje stajnjaka odnosno gnojnice.

Podru je gorske Hrvatske tako er je pogodno za proizvodnju gove eg mesa, premda ne i za intenzivne sustave jer krmne kulture bogate energijom (ne) nisu tako izdašne u prinosu biljne mase ili zrna kao u panonskoj regiji. Me utim, ovo podru je bogato je pašnjacima, posebice tijekom proljetnog i ljetnog razdoblja, vrlo iskoristivim za pašni sustav proizvodnje govedine i uzgoja teladi za tov. reba imati u vidu da su zime u ovoj regiji hladnije, uz ve e koli ine snje nih oborina radi ega staje trebaju imati ve u mogu nost adaptacije mikroklime, što ih esto ini skupljima. Sijeno i sjena a su esto glavna krmiva zimske hranidbe goveda ove regije, no svakako u dnev-ni obrok treba uvesti odre ene koli ine krepke krme. esto se ukazuje da je ova regija pogodna za sustav ‘’krava-tele’’, no potrebno je voditi brigu o sezoniranju teljenja kako bi telad i krave u laktaciji mogli im potpunije koristiti pašnja ke potencijale. Zapa a se još uvijek nedovoljna briga o odr avanju i njezi pašnjaka i travnjaka, primarno u pogledu kultiviranja i moduliranja botani kog sastava, sanitarne košnje i drugim mjerama kojima se popravlja krmni potencijal pašnjaka i livada košanica. Uz provedbu nekih spomenutih i drugih agrotehni kih mjera mogu e je proizvesti ve i broj teladi za tov te toviti ve i broj goveda na raspolo ivim pašnjacima. U ovom podru ju treba prakticirati produ eni tov junadi kojim se obuhva aju dvije pašne sezone pri emu se koristi potencijal kompen-zacijskog rasta junadi u drugoj sezoni napasivanja. U pogledu pasmina pogodnih za ovu regiju treba preferirati otpornije pasmine ili njihove kri ance, manjeg do umjerenog tjelesnog okvira. Limusin, angus, sarles ili aubrak neke su od mesnih pasmina pogodnih za ovo podru je, no ne treba zapostavljati potencijal autohtonih pasmina koje pokazuju izvrsnu adaptabilnost na esto surovo agrookolišno okru enje. Podru je gorske Hrvat-ske radi nešto skromnijih krmnih potencijala i osjetljivosti ekološkog sustava treba pr-venstveno prote irati proizvodne cjeline manje do srednje veli ine, uskla enog krmnog potencijala s brojem goveda. Manje obiteljske govedarske farme vrijedan su izvor teladi za tov te ih kao takve u ovom podru ju treba podr avati.

Sredozemna ( ) regija osobita je po vegetacijskom pokrovu, klimi ali i gospodarskom okru enju. aime, podru je krša podr ava skroman rast vegetacije u kvantitativnom pogledu, no osobit u pogledu kvalitete. Premda je podru je pogodnije za bavljenje ov arskom proizvodnjom, mogu e je uspostaviti odre ene sustave proizvodnje gove eg mesa, temeljene na na elima poluintenzivne, ekstenzivne ili ekološke proizvod-nje te na korištenju paše, sijena ili sjena e. a podru ju almatinskog Zale a ima primjera uspješne organizacije uzgoja i tova goveda mesnih pasmina umjerenog i manjeg tjelesnog okvira, a na podru ju Istre vrijedno je spomenuti program proizvodnje ‘’mesa istarskog goveda’’. Programi proizvodnje gove eg mesa speci nih i prepoznatljivih odlika prigoda je za razvoj regionalne prepoznatljivosti te pove anja dohotka uzgajiva ima autohtonih pasmina goveda. ngus ili limusin su neke od mesnih pasmina koje mogu biti u in-kovite unutar ove makro-regije. U pogledu smještaja goveda za proizvodnju mesa

zahtjevi su skromniji u odnosu na ranije spomenute dvije makro-regije. reba prak-ticirati jednostavne nastambe koje goveda štite od dominantnog vjetra tijekom hlad-nog zimskog razdoblja te visokih temperatura tijekom toplog ljetnog razdoblja. a nekim mikrolokacijama dovoljne su nadstrešnice sa jednom zidnom stjenkom, natkri-venim krmnim stolom i dovoljnim brojem pojilica. Svakako treba osigurati nadstrešni-ce za spremanje krmiva za zimsko razdoblje, kako ista ne bi izlagali vlazi i razvoju plijesni (

). Budu i da su pašnjaci i livade mediteranske makro-regije u zna ajnoj mjeri izlo eni sukcesiji, dr anje goveda i njihovo napasivanje zna ajno pri-je i sukcesiju ovih površina ( korovskog raslinja). Zanimljiva je sklonost autohtonih pasmina brstu iz kojeg mogu po-kriti zna ajan dio dnevnih krmnih potreba što ih ini jedinstvenim i pogodnim za korište-nje rubnih i zapuštenih pašnih površina.

Unutar spomenutih makroregija nalaze se brojne mikroregije ije speci nosti tre-ba uva avati. Primjerice, krška polja u almaciji (Sinjsko, Imotsko ili rgora ko) ili Istri ( epi polje) daju dobru krmnu osnovu uzgoj i tov goveda umjerenog do ve eg okvira, no ne za one najkrupnije ( ). Me utim, rubni pri-poljski pašnjaci pogodni su za pasmine srednjeg i skromnijeg tjelesnog okvira, grla skromnijih krmnih zahtijeva. Premda u panonskoj makroregiji mogu uzgajati i toviti i najkrupnije mesne pasmine goveda, treba promišljati o otpornosti i zdravlju ivotinja, lako i teljenja, i drugim proizvodnim odlikama kao i o preferencijama klaoni ke industrije i potroša a. Primjerice, harolaise goveda imaju veliki okvir i dobru obraslost miši jem, no nešto ve i udio kostiju u trupu u odnosu na neke druge pasmine, što mo e biti faktor odluke u izboru pasmine za tov. Brojnost dostupnih pasmina kao i mogu nost njihova kri anja ( ) otvara brojne mogu nosti optimizacije genotipa agrookolišnom okru enju i odabranoj tehnologiji proizvodnje.

3. Proi vodnja gove eg mesa u ra li itim gospodarskim uvjetimaKao i svaka druga proizvodnja, uzgoj i tov goveda treba biti odr iv u zadanim gos-

podarskim uvjetima koji su podlo ni brojnim tr išnim, socijalnim, društvenim i drugim pritiscima. Svjedo imo da je stupanje Hrvatske u skupinu zemalja EU donio odre ene pogodnosti, ali i rizike koje treba uva avati. Mjere ruralnog razvoja prigoda su razvoja dijela obiteljskih farmi, uskla ivanja s zakonskom legislativom (

), edukacije te proizvodnog povezivanja. ospodarsko okru enje tako er neposredno utje e na ulaganja u proizvodnju kroz cije-

nu energenata, krmiva, sredstava za preventivu te cijenu same teladi koja se uklju uje u tov. aime, veli ina populacije goveda, posebice mesnih pasmina name e potrebu stalnog uvoza kvalitetne teladi za tov ija cijena ovisi o odnosu ponude i potra nje. Susjedne bli e, ali i dalje dr ave ( ) nadme u se za kvali-tetnu tovnu telad poti u i rast njihove cijene. Stanje odnosno stagnacija ukupnog gos-podarstva minulih godina, uvjetuju i nešto lošiju kupovnu mo stanovništva nepovoljno je utjecala na odnos potra nje naspram ponude gove eg mesa. U okru enju jeftinijeg svinjskog i peradskog mesa stanovništvo ni e kupovne mo i rje e se odlu uje za kupo-vinu i konzumaciju gove eg mesa. Potrošnja gove eg mesa u Hrvatskoj je gotovo dvo-struko ni a (10 kg stanovniku godišnje) od one na razini zemalja EU (20 kg stanovnikugodišnje). Imaju i u vidu naznake gospodarskog oporavka Hrvatske mo emo o ekivati rast interesa potroša a za kvalitetnim gove im mesom svih dobnih kategorija. Potroša-

ima u aktualnom vremenu treba na primjeren na in prezentirati meso, naglašavaju i kvalitativne prednosti govedine proizvedene na farmama i pašnjacima Hrvatske. reba uva avati i prezentirati pasminu, podru je i tehnologiju proizvodnje, speci ne odlike kvalitete va ne potroša ima i drugo. a no je razvijati kulturu pripreme i konzumacije gove eg mesa kako bi na primjeren na in oplemenili ponudu te koristili sve dobne kategorije goveda. Primjerice, zrenje gove eg mesa donedavno je gotovo bilo potpuna nepoznanica u Hrvatskoj, dok je to u susjednim zemljama bila gotovo praksa.

ehnologije tova junadi u Hrvatskoj primarno su temeljene na intenzivnoj hranidbi kukuruznom sila om i zrnom kukuruza, na genotipu simentalske pasmine, pri emu se ostvaruju relativno visoki dnevni prirasti. U tablici 1. i gra konu 1. prikazan je pri-mjer hranidbe simentalske teladi i junadi u kojem su ciljani dnevni prirasti 1.200 i 1.350 grama.

rijednosti iz tablice 1. mogu poslu iti kao primjer hranidbe uravnote ene s dina-mikom prirasta tijekom tova. ijena krmiva uvelike odre uje dinamiku korištenja krepke krme, mlijeka ili mlije ne zamjenice tijekom hranidbe teladi. ehnologija uzgoja i tova svakako se treba u odre enoj mjeri prilagoditi tr išnim kretanjima cijena krmiva, upravo radi optimizacije troškova proizvodnje. Kao va an segment u pogledu hranidbe goveda u tovu treba napomenuti potrebu redovitog nadzora stvarne kvalitete i nutritivne vrijed-nosti krmiva te analiti ka izvješ a koristiti u oblikovanju dnevnih obroka. Potrebno je pratiti kondiciju ivotinja, konzumaciju ponu enih krmiva, prosje ne intervalne dnevne priraste, pojavnost metaboli kih poreme aja te druge faktore vezane uz sam proces tova.

Sustav ‘’krava-tele’’ relativno je novi model proizvodnje teladi za tov i gove eg mesa u našim uvjetima. Zasniva se na proizvodnji na pašnja kim površinama na kojima se ve i dio godine dr e krave i telad. Ulazni troškovi proizvodnje trebaju biti svedeni na najmanju mogu u mjeru radi ega se grla najve i dio godine dr e na pašnjaku, a skro-mni uvjeti smještaja koriste se samo u zimskom razdoblju. Sustav je osobito pogodan za podru ja na kojima dominiraju manje kvalitetne površine, odnosno manje pogodne za neku drugu intenzivnu proizvodnju. Ovaj sustav tra i relativno velike površine kako bi se postigao dovoljan prihod. Sustav ‘’krava tele’’ opravdan je jer je proizvodnja gove eg mesa suo ena sa stalnim nedostatkom kvalitetne teladi za tov, što ukazuje da primarni proizvod ovog sustava (tele) ima siguran plasman.

Ekološki proizvedeno gove e meso esto se spominje, od strane dijela potroša a koji su zainteresirani za ekološke namirnice te od strane proizvo a a ( ) koji nastoje podi i odr ivosti svoje proizvodnje. Potroša i se pitaju ‘’da li je zaista zdravije

’’, a farmeri ‘’ ’’ i ‘’ ’’. U pogledu nutritivne vrijednosti, ekološki proizvedeno meso je naj eš e bogatijeg okusa, arome i za potroša a povoljnijeg udjela esencijalnih tvari (

). Ekološko meso mo e se proizvesti na paši, sijenu te sila i i sjena i no ekološka govedina sa sijena i paše punijeg je okusa i arome te bogatije po eljnijim hra-njivim tvarima. Ekološkim proizvo a em se postaje tako da se prihvate pravila ekološke proizvodnje, da se farma upiše u odgovaraju i Upisnik te da kontrolna nadle na tijela provjere i potvrde da uvjeti na farmi odgovaraju na elima ekološke proizvodnje gove eg mesa. Ekološka farma treba osigurati primjeren smještaj za goveda, krmne površine za proizvodnju ekoloških krmiva, ekološki pristup preventivi i lije enju te primjereno brinuti o okolišu. U pogledu pasmine ili dobi ne postoje ograni enja. Kod formiranja novog eko-loškog stada, goveda se nabavljaju sa ekoloških farmi ili telad ( ) koja se potom uzgajaju po na elima ekološke proizvodnje. ek 12 mjeseci nakon uvo-

enja krave iz neekološkog stada u ekološku proizvodnju njeni proizvodi se deklariraju kao ekološki. ivotinjama u staji ili ispustu treba osigurati dovoljno prostora za prirodno stajanje, lijeganje, okretanje i druge prirodne kretnje. elad se nakon dva mjeseca ivo-ta treba dr ati skupno. Staja treba biti prozra na i svijetla a vezanje ivotinja je nepo-eljno. U nekim je podru jima mogu e goveda dr ati u jednostavnim nadstrešnicama,

tek toliko da ih se zaštiti od vremenskih nepogoda i prejakog sunca. Pod le išta treba biti pun ( ), nasteljen slamom ili drugim prirodnim materijalom. ivotinjama

Tablica 1. Primjer plana hranidbe simentalske muške teladi junadi ciljane razine dnevnih prirasta 1.200 i 1.350 grama (LfL, 2014)

Hra-nidb. tjedan

jelesna masa(kg)

Mlije na zamjenica

(L)

Krepka krma(kg)

Sila a kukuruza 38 S (kg)

11,2 MJ ME kg S

Kvalitetno sijeno(kg)

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

80 - 86

86 - 92

92 - 99

99 - 106

106 - 114

114 - 122

122 - 130

130 - 139

139 - 148

148 - 157

157 - 167

167 - 177

177- 187

187 - 200

80 - 87

87 - 94

94 - 102

102 - 110

110 - 119

119 - 128

128 - 137

137 - 146

146 - 156

156 - 166

166 - 177

177 - 187

188 - 200

5

6

5

4

3

2

6

7

7

7

6

4

3

2

0,4

0,6

0,9

1,1

1,4

1,6

2,0

2,1

2,2

2,4

2,4

2,5

2,5

2,6

0,3

0,5

0,6

0,7

1,0

1,4

1,8

2,0

2,4

2,5

2,6

2,7

2,7

0,4

0,7

0,8

1,8

2,2

2,6

3,1

3,5

4,0

4,3

5,0

5,6

6,3

7,0

0,3

0,5

1,0

1,6

2,5

3,0

3,4

3,9

4,5

5,0

5,6

6,2

6,9

0,1

0,1

0,2

0,2

0,3

0,3

0,3

0,3

0,3

0,3

0,3

0,3

0,3

0,3

0,1

0,1

0,2

0,2

0,3

0,3

0,3

0,3

0,3

0,3

0,3

0,3

0,3

UKUPNO (kg) 20 35 165 130 345 356 23 20,7

jelesna masa (kg) Konzumacija S (kg) MJ ME kg S SP g kg S

200 4,3 - 4,8 4,7 - 5,2 11,7 11,9 139 144

300 6,0 - 6,6 6,3 - 6,9 11,4 11,6 129 133

400 7,5 - 8,2 7,8 - 8,5 11,3 11,5 125 128

500 8,7 - 9,5 9,0 - 9,8 11,3 11,5 122 125

600 9,7 - 10,6 9,9 - 10,8 11,3 11,5 121 123

700 10,3 - 11,3 10,5 - 11,5 11,2 11,4 120 122

kvalitetna krmiva trebaju biti raspolo iva cijeli dan. apasivanje i prihrana () treba biti uskla eno sa dnevnim ritmom i potrebama ivotinja. oveda trebaju

imati osiguran pristup pašnjacima ( ). Ekološka proizvodnja tra i kvalitetne i dostatne krmne površine, netretirane ‘’nedozvoljenim’’ sredstvima. Ob-zirom na nitratnu regulativu ( ) u ekološkoj proizvodnji mogu e je jedan hektar opteretiti s 5 teladi u tovu, 3,3 grla u dobi od jedne do dvije godine, 2,5 junice za tov, dva muška ili enska grla starija od dvije godine. Pravilnik nala e da 60 hrane treba potjecati s doti ne ekološke farme, a u posebnim slu ajevima dio hrane se mo e pribaviti s drugih ekoloških poljoprivrednih gospodarstava. Ratarske površi-ne, pašnjaci ili livade mogu se koristiti u ekološkoj proizvodnji tek nakon dvogodišnjeg ‘’ ’’ premda adle no tijelo mo e donijeti i odluku urnijeg uklju iva-nja površina u ekološku proizvodnju ukoliko se doka pašnjaci, livade ili ratarske po-vršine nisu tijekom minulih godina tretirane nedozvoljenim zaštitnim sredstvima. elad najmanje prva tri mjeseca ivota treba hraniti maj inim mlijekom te kasnije uklju ivanje drugih krmiva. astoji se koristiti pašno razdoblje. Zabranjeno je preventivno korištenje antibiotika i sintetskih alopatskih sredstava, sredstava za poticanje rasta ili sinkroniza-ciju spolnog ciklusa. Me utim, kada su ivotinje bolesne te lije ene antibioticima ili sin-tetskim alopatskim lijekovima, od zadnjeg tretmana do po etka proizvodnje ekološkog mlijeka za potrošnju ‘’ ’’ treba biti dvostruko du a od propisane. Ono što eko-loškim farmerima ini odre eni problem je vo enje precizne evidencije. aime, farmer treba voditi evidenciju proizvodnje koja omogu ava ‘’ ’’ provjeru na ina uzgoja, hranidbe i lije enja ivotinja, vrste i koli ine korištenih krmiva, sredstava za gno-jidbu i zaštitu ratarskih površina i drugog. adzorna stanica najmanje jedanput godiš-nje vrši kontrolu farme, naj eš e nenajavljeno. Iz ranije iznesenog vidi se da ekološka proizvodnja nije jednostavna, da iziskuje bogato znanje i iskustvo, poznavanje prirode i potreba ivotinja, na ina proizvodnje kvalitetnog mesa, odre enih pravilnika i zakona te vo enje uredne evidencije. Ekološke farme osiguravaju dobar komfor ivotinjama, odr ivo ‘’neagresivno’’ gospodarenje okolišem te kvalitetan proizvod, ekološko meso. Isplativost ove proizvodnje ovisi o odnosu ulo enih sredstava naspram prihoda, pri-marno od ekološkog mesa ( ). Prihod neposredno ovisi o koli ini i cijeni mesa te interesu tr išta ( ). Ekološka proizvodnja mesa treba prvenstveno biti usmjerena na lokalno tr ište, na potroša e koji imaju povjerenje u proizvod i to ‘’ ’’ primjerenom cijenom. Stoga, prije ulaska u ekološku proi-zvodnju svakako treba sagledati da li postoji dovoljan broj zainteresiranih potroša a, a

Gra kon 1. nevni prirasti muške simentaske junadi u tovu (prosje ni dnevni prirast 1.200 g i 1.350 grama)

potom treba opravdati i zadr ati njihovo povjerenje kvalitetom proizvoda. Ekološka pro-izvodnja tako er mo e biti orijentirana i na otkup ekološki proizvedenog june eg mesa te njegovu prodaju putem trgova kih lanaca, no takav na in tr enja vezan je na brojne probleme, zasebnog otkupa, prerade i plasmana takvog mesa.

Robne marke gove eg mesa poput ‘’ekološke govedine’’, ‘’pašnog mesa’’ ili sli no, tako er su bitna odrednica na ina uzgoja i tova goveda. U Hrvatskoj na dijelu mesnih proizvoda (naj eš e od svinjskog mesa, pršut) nalaze oznake robnih marki, no gove e meso je od istih još uvijek izuzeto. Kada govorimo o robnim markama, potencijalima i prigodama zasigurno treba propitivati mogu nost stjecanja robne marke mesa ‘’mla-de junetine’’ ( ) po kojem je mesno govedarstvo Hrvatske poznato i kojem je prilago ena dominantna tehnologija proizvodnje. Meso mladih junica (

) i bikova ( ) je svijetlo ru i asto, meko, blago mramorirano i so no. Iskustvo farmera i kvalitetna hranidba temeljena na kukuruzu, vrijednom visokoenergetskom krmivu, pridonosi vrsno i mesa. Interesno povezivanje dijela proizvo a a i promocija ‘’mlade junetine’’ kao robne marke na kvalitetan na in moglo bi pove ati pro tabilnosti ovog vida proizvodnje.

Jedan od regionalnih primjera ozna avanja i promoviranja je istarsko govedo ije se meso nastoji gastronomski oplemeniti i prezentirati na primjeren i popularan na in kao vrhunska mesna delicija. U skladu s na elom odr ivosti izvornih pasmina or loose it’’ na podru ju Istre pokrenut je program zaštite istarskog goveda kroz promo-ciju i prezentaciju mesa istarskog goveda kao jedinstvene robne marke. esetogodišnji trud uzgajiva a istarskog goveda, Istarske upanije i ZRRI-a doveo je do oblikovanja robne marke ‘’meso istarskog goveda’’, oplemenjenog kroz kvalitetnu i osmišljenu pre-radu i prezentaciju. a no je napomenuti da osim potroša a, s odlikama mesa istarskog goveda upoznati su kuhari, gastronomi te šira zajednica, sve u cilju kvalitetnije promo-cije. Budu i da je populacija istarskih goveda još uvijek relativno skromna, na jednak se na in valorizira i tr i meso junadi i starijih goveda (koje je tako er dobro prihva eno od strane potroša a). Iznena uje potencijal rasta istarskog goveda te osobitost mesa. Mladi bikovi u dobi 24 mjeseca posti u tjelesne mase ve e od 750 kg, te prosje ne dnevne priraste tijekom 24 mjeseca tova od 1.030 grama.

Prika 1. Shema provedbe prezentacije i promocije mesa istarskog goveda

4. Odabir genotipaio farmera ( ) naslu uju i va nost pravilnog odabira pasmine nabavlja

mesne pasmina, istodobno dvoje i ‘’o pravilnom odabiru’’. Odabir pasmine bez rani-jeg uskla ivanja ( ) planirane tehnologije uzgoja odnosno na ina tova mo e dovesti do odre enih problema te o ekivani rezultat mo e izostati. Premda su nam na raspolaganju brojne pasmine, ne postoji idealna mesna pasmina. Me utim, ukoliko jasno odaberemo tehnologiju uzgoja, bez obzira da li se radi o ekološkom ili konven-cionalnom uzgoju, mo e se odabrati skoro ‘’ ’’ pasmina goveda. reba posebice obratiti pa nju na veli inu pasmine, izdr ljivost, prilagodljivost, lako u teljenja, potrebe na krmivima, dnevne priraste i randman.

Obzirom na planiranu tehnologiju uzgoja, najve u pa nju treba posvetiti hranidbi. U podru jima u kojima je raspolo iva ve a koli ina krmiva, mogu e je uzgajati pasmine ve eg okvira (npr.

), a u podru jima na kojima su pašnjaci, livade i oranice skromnijih krmnih prinosa treba koristiti pasmine manjeg okvira (npr. ).

to treba znati o mesnim pasminama . harolaise je najraširenija mesna pasmina go-veda, pogodna za intenzivne proizvodne sustave. elikog je okvira, dobre du ine, dubi-ne i širine trupa, što omogu ava visoke priraste miši ne mase. Pasmini su osobita nešto te a teljenja, posebice junica. Blonde d’ uitaine je francuska pasmina goveda velikog okvira, dobrih prirasta, povoljnog randmana i odli ne kvalitete mesa, pogodna za in-tenzivne sustave proizvodnje gove eg mesa. Belgian Blue je pasmina velikog okvira, ne koštane osnove, izvrsne miši avosti (

). Pasmini su osobita teška teljenja, posebice u istokrvnom uzgoju. Limousine je umjereno velikog okvira, visokog potencijala u proizvodnji mesa, pogodna za intenzivne i poluintenzivne sustave proizvodnje. Pasmini su svojstvena laka teljenja. Simantalac je umjerene veli ine okvira, dobre mesnatosti i mlije nosti radi ega je pogodan za kombiniranu proizvodnju. Hereford je pasmina umjerene veli ine

okvira i visoke adaptabilnosti, pogodan za pašne (ekstenzivne) sustave proizvodnje, nešto skloniji zamaš enju trupa. ngus je ranozrela, bezro na mesna pasmina goveda, tjelesnog okvira umjerene veli ine, pogodna za pašne i poluintenzivne i ekstenzivne sustave proizvodnje. rijedna su spomena laka teljenja pasmine. U ekstenzivnim su-stavima proizvodnje mogu e je koristiti i autohtone pasmine goveda, primjerice istarsko govedo ili slavonsko-srijemskog podolca.

Prika 2. Prioriteti aktera u uzgoju i tovu goveda obzirom na odabir pasmine

Prakti na iskustva proi vo a ke organi acije

Marina Ivan an, mag.ing.agr.,

Inicijativa za osnivanje Proizvo a ke organizacije mljekara – proizvo a a mlijeka nastala je zbog nezadovoljstva cijenom mlijeka i velikim troškovima u proizvodnji mli-jeka. aime, sto arstvo je jedna od najzahtjevnijih poljoprivrednih grana, proizvodnja mlijeka tako er pa su se lanovi ove Organizacije odlu ili za taj poduhvat kako bi mogli zajedni ki pregovarati s otkupljiva ima mlijeka u vezi otkupne cijene, zajedni ki nastu-pati na tr ištu i nabavljati repromaterijal po povoljnijoj cijeni. Proizvo a ka organizaci-ja proizvo a a mlijeka osnovana je na njihovu inicijativu te su se dobrovoljno udru ili uzgajiva i goveda koji se bave proizvodnjom mlijeka i proizvoda koji su naslonjeni na tu proizvodnju iji je osnovni cilj koncentracija ponude i stavljanje na tr ište proizvoda svojih lanova. ako er cilj je i zajedni ko prilago avanje zahtjevima tr išta i poboljša-nje proizvodnje s promicanjem racionalizacije korištenja mehanizacije u svrhu vlastite proizvodnje u zadovoljavanju interesa lanova. Osniva ka skupština odr ana je 29. pro-sinca 2013. godine i Udruga mljekara rava-Sava priznata je od Ministarstva poljopri-vrede kao Proizvo a ka organizacija u sektoru mlijeka i mlije nih proizvoda 26. velja e 2014. godine. izija proizvo a ke organizacije je uspostava organizacije koja e igrati zna ajnu ulogu u postizanju konkurentne i kvalitetne proizvodnje mlijeka za lanove organizacije ili za svakog lana pojedina no. akon priznanja od Ministarstva poljopri-vrede 23. o ujka 2014. godine odr ana je konstituiraju a skupština u oli, a 24. travnja 2015. godine najavljeni su pregovori s mlije nom industrijom odnosno mljekarama. to se ti e prostora za rad i okupljanje lanova Udruge 1. srpnja 2014. godine opremljen je i useljen uredski prostor u irju, na adresi ure Sudete 5. Odmah nakon toga 15. srpnja 2014. Zaposlena je voditeljica Proizvo a ke organizacije Udruge mljekara rava-Sa-va , Marina Ivan an mag.ing.agr. proizvodnje i prerade mlijeka. Jedna od prvih kon-kretnijih aktivnosti 1. rujna 2014. godine bila je otkazivanje postoje ih ugovora lanova Udruge s mljekarama jer nisu bili u skladu s tzv. „Mlije nim paketom te smo tra ili da se potpišu novi ugovori koji trebaju sadr avati elemente koje propisuje „Mlije ni paket .

Mljekarama takav ugovor nije bio u interesu i zbog razmimoila enja u tuma enju pra-vila tr išnog poslovanja u sektoru mlijeka prema prihva enim normama „Mlije nog paketa Udruga je predlo ila u Ministarstvu poljoprivrede da obavijesti sve mljekare da moraju raditi u skladu s istim, te nakon toga Ministarstvo poljoprivrede na svojim stranicama objav-ljuje na linku http: .mps.hr default.aspx id 12985: Obavijest o uvjetima isporuke mlijeka od pro vo a a prera iva u ili otkupljiva u.

nih

prije isporuke

-

Proizvo a ka organizacija Udruga mljekara rava-Sava vrlo je aktivna i redovito se odr avaju sjednice Upravnog odbora. Odr avano je nekoliko sastanaka sa mlje-karama. ako er s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom i Središnjim laboratorijem u Kri evcima dogovorena je suradnja i potpisan ugovor.

U ostvarivanju zajedni kog cilja Udruge to je pribli avanje odr ivoj proizvodnji u sektoru mlijeka ugovorene su za lanove povoljnije nabavne cijene robe s nekoliko dobavlja a.

ilj je pokrenuti projekt zdravstveno ispravnog mlijeka i pilot projekt za plasiranje naših proizvoda u lance neposredne prodaje kako bi proizvo a i ostvarili ve e prihode.

iljevi proizvo a ke organizacije su:1. Proizvo a ka organizacija osigurava da je proizvodnja planirana i prilago ena

potra nji, posebno u pogledu kvalitete i koli ine, 2. Koncentrira ponudu i stavlja na tr ište proizvode vlastitih lanova,3. Optimizira troškove proizvodnje i stabilizira proizvo a ke cijene.Ovi navedeni ciljevi su sukladni s Pravilnikom o priznavanju i potporama za po etak

rada proizvo a kih organizacija („ arodne novine br. 81 15, 97 15, 100 15 i 101 15). o ovih ciljeva do i e se samo zajedni kim radom, me usobnim povjerenjem, zna-

njem, lojalnoš u, predanoš u, vlastitim odlukama, osobnim aktivnostima i uzajamnom suradnjom.

Jedno od naj eš ih pitanja naših proi vo a a: Što radi Proi vo a ka organi acijaProizvo a ka organizacija okuplja i organizira lanove, pregovara o otkupnoj cijeni

mlijeka, organizira za lanove najpovoljniju otkupnu cijenu repromaterijala, piše progra-me, organizira edukacije i radionice te štiti svoje lanove.

lanovi Proizvo a ke organizacije sudjeluju u njenom radu, komuniciraju i savje-tuju se s Organizacijom o svemu potrebnom, pru aju informacije za potrebe donošenja odluka, sudjeluju u izradi programa, a ujedno koriste organizacijske mogu nosti Proi-zvo a ke organizacije i uskla uju svoju proizvodnju prema potrebama tr išta.

Proizvo a i o ekuju korist od Proizvo a ke organizacije. Jedan od najbitnijih imbenika u proizvodnji je ugovorena stabilna otkupna cijena mlijeka, jeftiniji reproma-

terijal, ušteda na logistici vlastite proizvodnje, bene cije u mjerama Programa ruralnog razvoja koje nam nudi Europska unija osobito kroz program Proizvo a kih organizacija, pristup aktualnim informacijama kroz suradnju s drugim Udrugama uklju uju i Udrugu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske ivot i drugim udru enjima proi-zvo a a mlijeka i poljoprivrednika op enito.

Put do stabilne otkupne cijene proizvo a ima trebao bi biti kroz sklapanje novih ugovora koji trebaju sadr avati:

1. cijenu isporuke sirovog mlijeka koja je: stati na i odre ena ugovorom i ili izra unava se zbrajanjem razli itih faktora utvr enih u ugovoru, koji mogu uklju ivati tr išne pokazatelje koji pokazuju promjene tr išnih uvjeta, isporu-enu koli inu te kvalitetu ili sastav isporu enog sirovog mlijeka,

2. koli inu sirovog mlijeka koja se mo e i ili mora isporu iti i vrijeme takvih isporuka,3. trajanje ugovora koji mo e biti ili na odre eno ili na neodre eno vrijeme uz

odredbe o raskidu,4. pojedinosti o razdoblju pla anja i postupcima,5. na ine otkupljivanja ili isporuke sirovog mlijeka i6. pravila koja se primjenjuju u slu aju više sile.

o jeftinijeg repromaterijala proizvo a i mogu tako da Proizvo a ka organizacija u tjednim intervalima prikuplja potrebe svojih lanova te narud be proslje uje isporu i-telju.

Roba mo e biti u tranzitu, a nakon isporu ene robe korisnik usluge svoju robu pla a direktno isporu itelju. akon što se razvije poslovanje cilj Proizvo a ke organizacije Udruge mljekara rava-Sava je da lanovi pišu narud bu i vrše pla anje preko Orga- nizacije. Roba mo e biti u tranzitu, a mo e biti i u skladištima Proizvo a ke organizacije.

Proizvo a i mogu uštediti na logistici proizvodnje tako er sura uju i s institucija-ma koje pru aju usluge kao što su Hrvatska poljoprivredna agencija (kvaliteta i koli ina mlijeka te registar ivotinja), gencija za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Savjetodavna slu ba, kroz savjete za proizvo a e mlijeka vezano uz smanje-nje inputa u proizvodnji i optimizaciju hranidbe na OP -u, gronomskim fakultetom i drugim institucijama u Republici Hrvatskoj kroz razna primijenjena istra ivanja u ovoj proizvodnji i sl. rlo bitno je i informati ka opremljenost i komunikacija s lanstvom jer lanovi na dnevnoj bazi primaju aktualne informacije putem e-maila.

Suradnja Proizvo a ke organizacije Udruge mljekara rava-Sava sa svim udru-enjima poljoprivrednika u RH je za sada na zadovoljavaju em nivou.

Proizvo a ka organizacija Udruga mljekara rava-Sava ima lokalni i regionalni karakter i orijentirana je samo na ekonomske faktore u regulaciji tr išta speci ne proi-zvodnje s brigom o svakom pojedinom proizvo a u.

Što je potrebno nama i svakoj budu oj Proi vo a koj organi aciji a daljnje ak-tivnosti

Sredstva za osnivanje i rad Proizvo a ke organizacije koja se dodjeljuju temeljem odobrenog Poslovnog plana od strane Ministarstva poljoprivrede kao i lanarina koja je ure ena poslovnikom Proizvo a ke organizacije.

IMA LI SUSTAV KRAVA-TELE BUDU NOST U HRVATSKOJ

Rodoljub akula, dr.vet.med.

Anali a stanja u sustavu K-TMislim da nema potrebe analizirati broj krava i teladi kao i broj uvezene teladi u RH

jer svi dobro znamo da teladi nema dovoljno i to ne smo kod nas ve i u EU.rend pada broja krava nastavlja se zadnjih 15 godina (ali samo u RH), a jako je

teško do i do to nog podatka koliko ima krava u klasi nom sustavu KR - ELE jer je ve ina krava upisana kao krave dojilje, što je objedinilo sve krave.

ilj ovog rada je pokušati razjasniti ima li ova proizvodnja budu nost u RH.Odmah elim napomenuti da se ovdje misli isklju ivo na proizvodnju krava - tele,

dakle, bez mu nje i prodaje mlijeka.Ovaj sustav proizvodnje zasigurno „nije nešto isplativ im se time ne bave oni

veliki, „pravi proizvo a i. obro je poznato da proizvodnja koja obuhva a pripuste i porode, uklju uje i rizik i to poveliki, za razliku od tova bikova, osobito od 250 kg nadalje, ili trgovine stokom.

Osnovni elementi u sustavu K-TOsnova ovog sustava dr anja u RH jesu velike pašne površine, 0,5ha-2ha po kravi

te mogu nost da spremite oko 3000 kg sijena (cca. 10 rolo bala) po kravi za zimu.Uz nekih 10 kilograma soli po kravi godišnje to je gotovo sve što am treba .

ore navedeno razmišljanje je mnoge dovelo u ovaj sustav proizvodnje gdje su se onda gorko razo arali jer:

- nije bilo paše zbog suše- nije bilo dobro sijeno,- nije bilo dosta sijena, - sve krave nisu bile bre e- su neke krave nekim udom uginule,- telad ima nekakav proljev od kojeg ugiba, - vašu telad sad baš nitko ne treba,- imate blokirano gospodarstvo- se krave ritaju dok stavljate tele da posisa kolostrum,- morate imati radnike za sve tri smjene- postoji neki metilj koji se ne lije i ..itd .itdSve ovo jako dobro znaju oni koji se time bave, a vjerujte još bolje oni koji su to

probali pa na vrijeme napustili i sada mirno „tove bikove„ a telad kupuju .

dr. vet. med.

Primjer: OPG koji prela i s proi vodnje mlijeka u sustav K-TKada govorimo o budu nosti sustava

K- onda elimo pokazati primjer OP -a koji se bavi mlije nom proizvodnjom, a ima u planu prelazak na pašni sustav.

Pretpostavka prijelaza je korištenje istih objekata i mehanizacije bez prelaska u ekološku proizvodnju (što je u ustriji gotovo redovit slu aj) ime bi se gotovo udvostru io iznos potpora a i pove ala izlazna vrijednost proizvodnje.

U tablici broj 1 vidi se usporedba prihoda od mlije ne proizvodnje i projekcija budu e proizvodnje u sustavu K- .

Tablica 1:

IMOVINA POTICAJI PRIHOD IZDATCI AMORTI. DOHODAK

M 15 KR 68500,00 283500,00 130000,00 93500,00 60000,00

K- 15 KR 70000,00 140000,00 70000,00 93500,00 -23000,00

Premije na mlijeko su prihod koga nema kod sustava K- , ali je zato ve i poticaj za krave dojilje. S druge strane, u ovom sustavu nema izdataka kao u mlije noj proizvodnji.

mortizacija ostaje ista i zaklju ak je da se ne isplati prelazak s ovolikim brojem krava.-nema premije za mlijeko- ve a je potpora za krave dojilje- prihod su samo telad- izdatci su upola manji u sustavu K-

Tablica 2:

IMOVINA POTICAJI PRIHOD IZDATCI AMORTI. DOHODAK

M 15 KRAVA 68500,00 283500,00 130000,00 93500,00 60000,00

K- 30 KRAVA 100000,00 280000,00 100000,00 113500,00 66500,00

U tablici 2 vidljivo je da je tek s dvostrukim pove anjem broja krava tj. sa 15 mlije -nih na 30 pašnih mogu e dosti i istu razinu dohotka.

- tek dupli broj krava dosti e proizvodnju od 15 krava- problem gubitka stalnog prihoda (mjese nog- za dodani prihod bilo bi dobro u i u eko proizvodnju ili pokrenuti neku od dodatnih

proizvodnji npr: povr e, eko itarice, eko proizvodnju jaja

Uvjeti da se opstane u sustavu K-TPokušate li raditi kalkulaciju sustava K kad kre ete od nule, slobodno se javite da

je srušimo, a vaš novac sa uvamo.Imate li plan da pokrenete ovu proizvodnju uz neku ve postoje u proizvodnju jer

imate resurse (zemlja,radnici,kapital) onda je to druga stvar. Svakako ra unajte da ba-rem 2-3 godine morate imate od ega ivjeti (kao da ste posadili jabuke ili sl.)

Opstanak sustava K ima nekoliko mogu ih rješenja, odnosno postoji više modela opstanka sto ara koji se time bave:

- sto ari koji ne mogu u druge pro tabilnije proizvodnje, a nemaju neke planove širenja nastavit e pre ivljavati sa prihodima od teladi i potpora (prihodi do 50 000 € godišnje)

- nešto ve i sto ari koji su uspjeli prikupiti stado i zemljište te se pametno usmjera-vaju dalje( nalizacija) i tra e svoje mjesto na tr ištu, a prihodi su oko 150 000 €

- veliki proizvo a i sa stadima preko 200 krava, naj eš e poduze a, koja su dio ve ih sustava ili prislonjeni uz paralelne sustave

Svima koji se ovime bave dobro bi došle sljede e mjere:1. Regulacija tr išta na na in da najve i tovlja i,a time i kupci teladi iza u sa

cijenama teladi prema kategorijama i te inama. U RH je to okvirna te ina do 220 kg i cijena od 2.8-3.2 € kg (21-24kn) te da se pokuša izbje i sadašnje kaoti no stanje na tr ištu.

2. Smanjenje P -a u poljoprivredi donosi olakšanje u poslovanju3. Poticanje stvarnog udru ivanja izme u tovlja a i proizvo a a teladi koriste i

mjere ruralnog razvoja, a u cilju e kasnije proizvodnje npr: nabavka opreme, torova,vaga, transportnih sredstava, skladišta za sijeno, rolo balirki i sl.

4. Pokretanje ekološke proizvodnje mesa u ovom sustavu i to smanjenjem poreza (P ) na eko proizvode te pokrivanjem troška klanja eko goveda.

5. Pomo oko plasmana i izvoza eko teletine i govedine, kao i stalna promocija ovih proizvoda kako izvoznog artikla tako i kroz naše hotele

6. Uklju ivanje mesa iz ovakve proizvodnje (osobito eko proizvodnje) u ponudu naših turisti kih OP -a na na in da dobiju u kategorizaciji zvjezdicu više ako prodaju ovakve proizvode.

Za krajko elite imati najviše krava od svih vaših prethodnika u obitelji, ako elite hodati

po blatu i balegama do ivotno, ako mo ete ekati pare koje samo što nisu stigle onda se prihvatite sustava KR - ELE.

PLANSKI UZGOJ IZVORNIH PASMINA GOVEDA

dr. sc. Mato a i 1 , esna Orehova ki, stru .spec.ing.agr.1

enad Zirdum, mag.ing.1, Katarina Sveti , mag.ing.1

UvodO uvanje genetskih resursa predstavlja odgovornost svakog naroda, stoga su

mnoge zemlje prepoznale potrebu unaprje enja pra enja, o uvanja i dokumentiranja ivotinjskih genetskih resursa. nimalna proizvodnja je od vitalnog zna aja za ovje-anstvo i o uvanje genetske raznolikosti u populacijama ivotinja ime im se osigu-

rava budu nost. u no je da svaka zemlja razvije najbolju pojedina nu strategiju ili politiku o uvanja farmskih ivotinjskih genetskih resursa prije dizajniranja nacionalnog krioprezervacijskog programa. Osnivanje i integracija banke gena u uzgojne programe i programe o uvanja izvornih i zašti enih pasmina od zna aja je za odr ivost ukupnih genetskih resursa u Hrvatskoj.

ijekom proteklih stolje a razvijene su brojne lokalne, nacionale i me unarodne pasmine doma ih ivotinja, od kojih su mnoge zauzele sna nu poziciju zbog poseb-nosti pasminskih obilje ja, proizvodnih sposobnosti ili adaptivnosti na okolišne uv-jete. Kontinuirano pove anje proizvodnje hrane na svjetskoj razini dovelo je na glo-balnoj razini do genetske erozije, te je veliki broj pasmina izgubljen ili je doveden u opasnost od izumiranja. Iz tog razloga potrebno je ulo iti zna ajan konzervatorski napor u o uvanje ugro enih pasmina, koji treba pokriti kako o uvanje varijacija izme-

u pasmina, tako i varijabilnost unutar samih pasmina. Razlikujemo i programe o uvanja. o uvanje je po eljan mehanizam o uvanja genetskih re-sursa koji se mora razvijati i adaptirati u okviru promjenjivog okru enja u kojem se pasmina (populacija) uzgaja. ajbolji na in i sigurnost da e populacija u takvim uvjetima opstati je stvaranje programa gospodarske koristi (tradicijskog prehrambe-nog proizvoda ili uloga u na inu i kulturi ivljenja itelja nekog kraja). S druge strane

o uvanje smatra se va nim alatom kako bi se izbjegao nepopravljiv gubitak pasmina ili gena.

Nacionalni program o uvanja i vornih i ašti enih pasmina doma ih ivotinja RHRepublika Hrvatska du i niz godina ula e u o uvanje izvornih i zašti enih pasmina

doma ih ivotinja kroz razne stru ne programe i dodjelom nov ane potpore ( a i , 2013). Jedna od tih aktivnosti je i usvajanje acionalnog programa o uvanja izvornih i zašti enih pasmina doma ih ivotinja Republike Hrvatske (dalje u tekstu i: acionalni program) od strane lade Republike Hrvatske 2010. godine.

iljevi acionalnog programa su: podr avanje transparentnosti i de niranje nad-le nosti u aktivnostima zaštite izvornih pasmina (dr avne institucije, nevladine orga-nizacije, ustanove, privatni sektor), razvoj i nadzor provedbe i programa zaštite izvornih pasmina, razvoj modela o uvanja izvornih pasmina u sustavima odr i-vog korištenja, razvoj modela zaštite izvornih pasmina u okviru upravljanja o uvanja prirodnih staništa, razvijanje suradnje na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.

Popis izvornih i zašti enih pasmina i sojeva doma ih ivotinja nastalih na prostoru Republike Hrvatske ( arodne novine 127 98; 73 03; 39 06; 126 07; 70 09; 80 13) na-vodi pasmine u kategoriji izvornih i zašti enih pasmina doma ih ivotinja, a koji e se nadopunjavati pasminama za koje se potvrdi izvornost. ablica 1. prikazuje do danas de niranih 27 izvornih i zašti enih pasmina doma ih ivotinja.

Banka gena doma ih ivotinja republike hrvatskeUspostava Banke gena doma ih ivotinja Republike Hrvatske (dalje u tekstu i:

Banka gena) temelji se na odredbama acionalnog programa, a sukladno to ki 6.4.4. izra en je Operativni program uspostave banke gena doma ih ivotinja u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu i: Operativni program) koji je usvojen 2012. godine od strane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske (MPRR RH, 2012). Zadatak Operativnog programa je istaknuti i nabrojati glavne akcije (mjere) potrebne za uspostavu Banke gena koje e se provoditi u razdoblju od 2012. do 2016. godine. Hrvatska poljopri-vredna agencija (HP ) je sukladno acionalnom programu de nirana kao acionalna kontakt to ku ( K ) i Koordinacijsko-informacijski centar (KI ) zadu ena za vo enje Banke gena. Sukladno propisanim zadu enjima u acionalnom programu, po etkom 2013. godine u HP je utemeljen Odjel za Središnju banku animalnih gena (dalje u tekstu i: Odjel) koji izravno preuzima poslove de nirane u acionalnom i Operativnom programu. Lokacija smještaja banke gena i laboratorija Odjela je prostor HP u Poljani Kri eva koj.

Tablica 1. Popis izvornih i zašti enih pasmina doma ih ivotinja u Republici Hrvatskoj

RS P SMI RO E O I E

ovedaSlavonsko srijemski podolac, Istarsko govedo 127 98

Buša 73 03

KonjiLipicanac, Hrvatski posavac 127 98

Hrvatski hladnokrvnjak, Me imurski konj 73 03

MagarciIstarski magarac

Primorsko-dinarski magarac Sjeverno-jadranski magarac

70 09

Ovceigaja, reska ovca, almatinska pramenka, ubrova ka ruda, Istarska ovca, Kr ka ovca,

Li ka pramenka, Paška ovca, Rapska ovca39 06

KozeHrvatska šarena koza, Hrvatska bijela koza 39 06

Istarska koza 80 13

Svinje rna slavonska svinja, uropoljska svinja 127 98

Perad Zagorski puran, Kokoš hrvatica 127 98

P ele Siva p ela 126 07

iljevi rada Banke gena doma ih ivotinja Republike Hrvatske su: potpora in vivo programima o uvanja izvornih i zašti enih pa-

smina doma ih ivotinja kao rezervna kopija zašti ene popu-lacije koja mo e biti u inkovito iskorištena u slu aju genetskih problema u programima, te radi pove anja efektivne veli ine malih po-pulacija i smanjenja genetskog gubitka,

mogu nost rekonstrukcije pasmine u slu aju izumiranja ili gubitka broja jedinki; kreiranje novih linija rodova u slu aju njihova biološkog nestanka; rezervna kopija populacije koja mo e biti iskorištena za modi ciranje i ili preu-

smjeravanje populacije, utjecanje na evolucijske ili selekcijske procese; osnivanje i upravljanje kolekcijama smještenim u banku gena savjetodavna uloga u programima o uvanja ivotinjskih populacija i genetskom

upravljanju u malim populacijama suradnja s uzgojnim udru enjima, upravljanje dokumentacijom i nadzor sustava zaštite animalnih genetskih re-

sursa, provedba znanstvenih istra ivanja (genetika, kriobiologija, genomika).

U Banku gena pohranjuje se genetski materijal pasmina od lokalnog, regionalnog i globalnog zna enja, sukladno strategiji odabira i pohrane, a prikupljeni materijal pohra-njen u Banku gena predstavlja javno dobro te sukladno tome odgovorne slu be brinu o njenom funkcioniranju. Koli ina i vrsta pohranjenog tkiva ovisi o mogu nostima i kapa-citetima prikupljanja tkiva, tehnikama pohrane i uporabe genetskog materijala, statusu ugro enosti pasmine i okru enju. Interakcija HP s uzgojnim udru enima i uzgajiva i-ma je jako zna ajna, jer pored mjerodavnih institucija za rad banke gena zna ajan je i anga man ovlaštenih krovnih nacionalnih uzgojnih udru enja. reba istaknuti da, iako je naglasak utemeljenja Banke gena o uvanje izvornih i zašti enih pasmina doma ih ivotinja, u nju e biti pohranjivan i genetski reprodukcijski materijal natprosje nih jedin-

ki komercijalnih pasmina, obzirom da su takve jedinke od interesa za uzgoj i o uvanje genetske strukture.

Banka gena je slu beno zapo ela s radom po etkom 2013. godine, osnivanjem Odjela za Središnju banku animalnih gena kao ustrojstvene jedinice HP . Kroz proteklo razdoblje osim osnovnog opremanja laboratorija Odjela osmišljeni su i praksu uvedeni protokoli prikupljanja bioloških somatskih uzoraka (dlake, krvi i tkiva) za goveda, ovce, koze i svinje. Od osnutka Banke gena do 1. studenog 2015. godine prikupljeno je sve-ukupno 2568 bioloških uzoraka, od ega je 1044 bioloških uzoraka izvornih pasmina goveda (tablica 2).

Tablica 2. Brojno stanje bioloških uzoraka u banci gena na dan 1. studeni 2015. godine

rsta Pasminaip biološkog uzorka

Ukupnolaka Krv kivo Sjeme Jajne stanice Embriji

goveda

Istarsko govedo 247 - 69 - - - 316

Buša 201 41 251 - - - 493

Slav.srijemski podolac 114 67 54 - - - 235

Ukupno: 562 108 374 - - - 1044

Sistemati acija u goja i vornih pasmina govedaU cilju uspješnog planskog vo enja uzgoja izvornih pasmina goveda (buša, slavon-

sko srijemski podolac i istarsko govedo), bilo je nu no na initi sistematizaciju uzgoja temeljem rodovni kih podataka i organizirati plansko vo enje uzgoja (planski pripust) prema linijama bikova i rodovima krava. Iz tog razloga provedena je sistematizacija i izgradnja rodovnika izvornih pasmina goveda, a rezultat sistematizacije je objavljivanje prvih mati nih knjiga od strane stru njaka Hrvatske poljoprivredne agencije:

Sistematiziran uzgoj omogu ava plansko vo enje uzgoja i spre avanje reduciranja genetske varijabilnosti, vjerodostojnije utvr ivanje demografskih parametara, procjenu genetske varijabilnosti pasmine, e kasniju provedbu molekularnih istra ivanja uz znat-no manje troškove, smanjuje troškove pohrane genetskog materijala u banku gena te omogu ava kontrolu uzgoja obzirom na izlu ivanje grla iz uzgoja. Sistematizacija ro-dovni kih podataka izvornih pasmina goveda (i op enito svih pasmina) zna ajna je za pravilan odabir i pohranu genetskog materijala populacija ili jedinki u Banku gena prema uputama koje propisuje Europan Regional ocal Poit (ER P, 2003).

Sistematiziranje uzgoja u injeno je temeljem rodovni kih podataka pasminskih registara sve tri izvorne pasmine goveda, rezultat sistematizacije je de niranje linija bikova (slijed muških potomaka) i rodova krava (slijed enskih potomaka) kao temelj planskog pripusta u cilju o uvanja genetske varijabilnosti i izbjegavanja inbreeding depresije. ime su stvoreni preduvjeti za dizajniranje dugoro nih i kvalitetnih uzgojnih programa, ali su dobivene i informacije za odabir interesantnih jedinki od kojih treba uzorkovati biološki materijal i pohraniti ga u Banku gena.

Op enito o uzgoju u srodstvu ili inbreedingu treba re i da se javlja kada se sparuju genetski usko povezane jedinke. Posljedica dijeljenja roditeljskih gena je da e inbreed jedinka frekventno naslijediti iste gene od svakog roditelja. enetski povezne jedinke imaju jednog ili više zajedni kih predaka, što govori da je veli ina inbreedinga povezana sa sumom predaka koji su zastupljeni u njezinim roditeljima. Inbreeding raste s pove-anjem sume homozigotnosti, odnosno sa svakom novom generacijom jedinki dolazi

do smanjenja genetske varijabilnosti, odnosno heterozigotnosti. Pojam smanjenje pro-sje ne vrijednosti odre enog svojstva uzrokovan inbreedingom u literaturi je poznat pod pojmom inbreeding depresija . Opa aju i efekt inbreedinga je izra avanje recesivnih gena koji su prethodno bili skriveni dominantnim alelima u heterozgotnosti.

Obzirom da se sve hrvatske izvorne pasmine goveda uzgajaju u zatvorenim mati -nim knjigama („ istoj krvi ) bez uvo enja u uzgoj jedinki drugih pasmina, te obzirom na du inu generacijskog intervala, a posebice zbog injenice da su sve tri populacije rela-tivno male (brojno ili genetskom varijabilnosti, ili oboje), neupitno je da e u budu em razdoblju do i do pove anja koe cijenta inbreedinga „nakupljanjem kroz generacije, pa ak i uz vrlo stru an planski pripust temeljen na rodovni kim podacima, pa ak i mole-

kularno-genetskim podacima.Mnoga istra ivanja pokazuju linearnu povezanost izme u performance depresi-

je i razine inbreedinga. Pove anjem koe cijenta inbreedinga pove avaju se i njegove štetne posljedice. Podaci raspolo ivi za mnoga svojstva u goveda pokazuju slabljenje perfomance svojstava s porastom inbreeding koe cijenta:

1. smanjena plodnost (produ uje se vrijeme servis perioda, smanjuje se pokretlji-vost i ivotni vijek spermija, izostanak ovulacije, )

2. smanjuje se porodna masa teladi3. ve i mortalitet teladi pri porodu4. slabiji rast teladi5. slabije funkcije imunološkog sustava6. promjene u morfološkim i ziološkim svojstvima goveda7. promjene u ponašanju8. smanjena proizvodnja mlijeka9. slabija tovna svojstva

Rezultat sistematizacije izvornih pasmina goveda su slijede i:1. Slavonsko srijemski podolac: 7 linija bikova i 13 rodova krava2. Istarsko govedo: 6 linija bikova i 146 rodova krava3. Buša: 24 linija bikova i 154 rodova krava

Zaklju akOsnivanje Banke gena doma ih ivotinja Republike Hrvatske u injeno je sukladno

globalno prepoznatoj potrebi za stvaranje ve e sigurnosti sveukupnih programa o uva-nja ugro enih izvornih pasmina koje imaju manju proizvodnu sposobnost u odnosu na komercijalne pasmine i tipove doma ih ivotinja. HP predstavlja središnju to ku rada Banke gena, no za uspješan rad zna ajno je da se u njen rad uklju e sve vezane dr-avne, znanstvene i stru ne institucije, te obvezno uzgojna udru enja koja e od Banke

gena imati veliku izravnu pomo u provedbi uzgojnog programa i u naporima o uvanja izvornih i zašti enih pasmina doma ih ivotinja kao hrvatske genetske baštine. Obzirom na brojnost populacija izvornih pasmina goveda i genetsku varijabilnost unutar njih, od velikog zna aja je im prije izraditi i vjerodostojno provoditi plansko vo enje uzgoja (planski pripust) sve tri populacije.

Literatura1. Bara , Z., a i , M., ra i , M., pehar, M., Buli , ., Prani , ., Janda, ., Mari , I.,

Jurekovi , R., 2. Kljujev, . (2012): Rodoslovlja buše - hrvatske izvorne pasmine goveda. Hrvatska

poljoprivredna agencija. Kri evci. 3. a i , M. (2013): Banka animalnih gena Republike Hrvatske.

Ov arsko-kozarski list, odina III; sije anj-velja a 2013.: 8-10.4. a i , M., Buli , ., Janda, ., Kljujev, ., ra i , M., Poljak, ., pehar, M.,

Prani , ., Brekalo, B., Bara , Z. (2013): Rodoslovlja slavonsko srijemskog podolca - hrvatske izvorne pasmine goveda. Hrvatska poljoprivredna agencija, Kri evci.

5. a i , M., Orehova ki, . (2014): Uloga banke gena u o uvanju izvornih pasmina Republike Hrvatske. Predavanje. 22. Jesenski me unarodni bjelovarski sajam, u-dovec, 6. rujna 2014. godine.

6. uchev, Z. I., andini, ., Berger, B., Hulsegge, I., Hiemstra, S.J., M ki - anila, ., orjanc, ., rmundsson, ., Oravcova, M., Marguerat - K nig, ., iinalass, H., roeneveld, E. (2010a): o ards uniform gene bank

documentation in Europe – he experience from the E BISnet project. 9th Word ongress on enetics pplied to Livestock Production, ermany, Leipzig, ugust 1-6, 2010.

7. uchev, Z.I., an hi ong, ., roeneve l d, E. (2010b): ryoWEB: Web soft a-re for the documentation of the cryo-preserved material in animal gene banks. Bioinformation, 5(5): 219-220.

8. E R P – E u r o p e a n R e g i o n a l o c a l P o n i t (2003): uidelines for the constitution of national cryopreservation programmes for farm animals. Publication

O. 1 of the European Regional ocal Point on nimal enetic Resources. 9. roeneveld, E. (2007): orld ide emergency programme for the creation

of national gene banks of endangered breeds in animal agriculture. Sto arstvo, 61(6): 427-434.

10. Matkovi , M., Maji – Bali , I., Bo i , P., Horvat, . (2008): Izvantjelesno o uvanje ivotinjske genetske raznolikosti u banci gena. Rad u entru za reprodukciju u sto arstvu Hrvatske d.o.o. Sto arstvo, 62(1): 39-42.

11. MPRR RH (2010): acionalni program o uvanja izvornih i zašti enih pasmina doma ih ivotinja u Republici Hrvatskoj. Zagreb, Sije anj 2010.

12. MPRR RH (2012): Operativni program uspostave banke gena doma ih ivotinja u Republici Hrvatskoj. Zagreb.

13. Popis izvornih i zašti enih pasmina i sojeva doma ih ivotinja nastalih na prostoru Republike Hrvatske ( arodne novine 127 98; 73 03; 39 06; 126 07; 70 09: 80 13)

REGISTAR REPRODUKCIJSKOG MATERIJALA

avorin Prani , dipl.ing.agr.

dr.sc. Zdenko Ivki

Uvodenetski materijal predstavlja biološki reprodukcijski materijal, a uklju uje sjeme,

jajne stanice i zametke. Radi se o vrlo zna ajnom podru ju, koje je regulirano s neko-liko nacionalnih propisa (Zakon o sto arstvu; Zakon o veterinarstvu; Pravilnik o na inu vo enja popisa, izdavanju potvrda i dostavljanju izvješ a pri oplo ivanju doma ih ivo-tinja). Unato tome postoje razlike u sustavu prikupljanju podataka izme u Hrvatske i ostalih EU dr ava. U drugim dr avama Europske Unije podaci se redovito i pravovre-meno registriraju u jedinstvenoj bazi, kojom se nadalje koriste sustavi nadzora zdravlja, ozna avanja, testiranja i selekcije u goveda. U Hrvatskoj se promet reprodukcijskog materijala ve inom prati samo komercijalnim dokumentima (dokument o proizvodnji ili uvozu, izdatnica, primka i potvrda o osjemenjivanju), te ne postoji središnja baza poda-taka. Svaki od komercijalnih dokumenata pokriva odre eno podru je. Poseban zna aj ima Potvrda o osjemenjivanju, jer je ista podloga za priznavanje o instva pri registraciji teladi u Jedinstvenom registru doma ih ivotinja (JR ). Osim ovih papirnatih formi, pojedine veterinarske organizacije prikupljaju podatke putem lokalnih baza (popis izvr-šenih osjemenjivanjima) postoje ih komercijalnih programa.

ijekom rutinske kontrole mlije no-sti dio podataka o obavljenim osjeme-njivanjima prikuplja i Hrvatska poljopri-vredna agencija (HP ) tako er prikuplja dio podataka o osjemenjivanjima, a isti slu e za potrebe selekcije i testiranja goveda. Iz navedenog se mo e zaklju-iti da u nas ne postoji jedinstveni na-in prikupljanja podataka. Kako bi se

pove ala to nost cjelokupnog sustava, a uva avaju i postoje e zakonske pro-pise, HP je potaknula nadogradnju do-sadašnjeg na ina prikupljanja podataka. Slika 1. Wamures HB 8369, mladi bik za u.o.

Novi na in prikupljanja podatakaRezultat ovih aktivnosti su pojedini dijelovi novog Pravilnika o sadr aju, obliku i

na inu registracije farmi ( 96 2015). jime je odre ena uspostava jedinstvenog Re-gistra reprodukcijskog materijala, a s ijom provedbom se zapo inje 1. velja e 2016. godine. Odr ano je nekoliko radnih sastanaka s centrima za proizvodnju i ili skladište-nje sjemena, veterinarskim organizacijama i osposobljenim uzgajiva ima (uzgajiva koji posjeduje odobreni certi kat, te samostalno nabavlja sjeme i vrši osjemenjivanja u svom

stadu). a njima su razmatrani modaliteti primjene novog sustava, te su odre ene glav-ne smjernice. o po etka provedbe potrebno je obaviti informati ku pripremu cijelog sustava, te izvršiti edukaciju uklju enih strana (centri za u.o., veterinarske organizacije i uzgajiva i). Registar reprodukcijskog materijala doma ih ivotinja je elektronska baza podataka o reprodukcijskom materijalu goveda (sjeme, jajne stanice i zameci), koju vodi HP i sastavni je dio JR -a. Registar reprodukcijskog materijala sadr i podatke o proizvodnji, prometu, uporabi i skladištenju reprodukcijskog materijala goveda. Iako se trenutno ovaj registar odnosi samo na goveda, mo e se u skoroj budu nosti o ekivati uklju enje i drugih vrsta doma ih ivotinja. Prema navedenom pravilniku obvezu upi-sa podataka u Registar reprodukcijskog materijala imaju svi subjekti koji proizvode i ili prodaju reprodukcijski materijal, te obavljaju umjetno osjemenjivanje i ili prijenos jajnih stanica i zametaka, kao i posjednici bikova u prirodnom pripustu. Ukratko emo nave-sti obveze svake od uklju enih strana. Hrvatska poljoprivredna agencija je odgovorna za projektiranje, izradu i odr avanje Registra reprodukcijskog materijala i korisni kih aplikacija. entri za umjetno osjemenjivanje, centri za proizvodnju sjemena i centri za skladištenje sjemena imaju obvezu putem korisni ke aplikacije registrirati podatke o proizvodnji, nabavi i prometu sjemena. eterinarske organizacije (stanice, ambulante, slu be i prakse) e putem zasebne korisni ke aplikacije registrirati podatke o nabavi sjemena i izvršenim osjemenjivanjima (prijenos podataka o osjemenjivanjima e biti omogu en i putem posebnog eb servisa, a prema de niranom protokolu). Osposo-bljeni uzgajiva e putem plikacije za posjednike tako er registrirati podatke o nabavi sjemena i izvršenim osjemenjivanjima. Posjednici bikova u prirodnom pripustu su va an dio novoga sustava, te su obvezni preko plikacije za posjednike pravovremeno regi-strirati pripuste. Sli an protokol va i za promet ostalih sastavnica Registra reprodukcij-skog materijala (embriji i jajne stanice). Stanice za prijenos jajnih stanica i zametaka e putem zasebne korisni ke aplikacije registrirati podatke o proizvodnji, nabavi i prijenosu jajnih stanica i zametaka. Korištenje ovih vrsta reprodukcijskog materijala do sada nije ja e izra eno, ali se mo e o ekivati njihov porast.

Zaklju akIako je u Hrvatskoj i do sada postojao odre en na in registracije i prikupljanja po-

dataka o prometu i korištenju genetskog materijala, nove okolnosti nastale ulaskom naše dr ave u Europsku Uniju su nametnule potrebu unapre enja dosadašnjeg susta-va. Stoga je HP potaknula izradu jedinstvenog Registra reprodukcijskog materijala.

jime se pove ava to nost i drugih povezanih sustava unutar JR -a, što se prije svega odnosi na sustav pra enja zdravlja u goveda. ako er se pozitivni u inci mogu o ekivati u sustavu ozna avanja i registracije teladi, gdje e pravovremena registracija osjemenjivanja u Registru reprodukcijskog materijala biti osnova za priznavanje o in-stva. Osim JR -a pozitivni u inci se o ekuju i u drugim povezanim sustavima. ako e vo enje mati nih knjiga i genetsko vrednovanja goveda tako er imati izravne koristi, jer e raspolagati s potpunijim i to nijim podacima. e treba zanemariti ni o ekivani poziti-

van utjecaj novog sustava na tzv. „sivo tr ište , jer se njime smanjuje prostor nelojalnoj konkurenciji i „radu na crno . adamo se da e uspostava novog registra biti od koristi svim uklju enim stranama, te biti izvor velikog broja vrlo vrijednih podataka.

GENOMSKOM SELEKCIJOM DO KVALITETNIH MLADIH BIKOVA

r.sc. Marija pehar, HP

ovedarstvo predstavlja najva niji sektor sto arske proizvodnje i od klju nog je zna aja za poljoprivredu Republike Hrvatske. S ciljem postizanja što boljih proizvodnih rezultata potrebno je pored unapre enja tehnologije proizvodnje provoditi i selekciju sukladno uzgojnom programu. U posljednjem desetlje u, tradicionalne metode selekcije su nadopunjene genetskim analizama jedinki temeljenim na otkrivanju gena koji utje u na izra aj odre enih gospodarski zna ajnih svojstava ili odre ivanju njihove pribli ne lokacije regije u genomu koriste i genske markere. enski markeri ozna avaju odre e-no mjesto u genomu gdje se potencijalno nalaze geni. U genetske markere ubrajamo tzv. ‘snip’ (S P) markere koji ozna avaju promjenu samo jedne nukleotidne baze u molekuli. Poznato je na tisu e S P-ova za koje se zna pozicija u genomu, a posljedi no i promjena nukleotidne baze. Me utim, za mnoge S P-ove ne zna se uzrokuju li bilo kakve promjene u izra aju nekih svojstava ili su mo da samo u blizini nekog gena. Iz tog razloga testirano je više od 54.000 S P-ova kako bi se utvrdila njihova povezanost s izra ajem odre enog svojstva.

Razvojem mikro ipova (npr. Illumina S P50K ip; slika 1) omogu ena je genoti-pizacija više od 54.000 genetskih markera u cjelokupnom genomu goveda, ime se otvorila mogu nost uklju enja dodatnog izvora informacija u selekcijski rad poznat pod nazivom genomska selekcija. ilj genomske selekcije je zdru iti sve poznate izvore informacija (fenotip, porijeklo i genetske markere) da bi se dobila što ve a to nost pro-cijenjene uzgojne vrijednosti (U ) i osigurao genetski napredak.

lavna je prednost genomske selekcije da se za ivotinju odmah po provedenoj genotipizaciji mo e izra unati genomska U temeljem S P jednad be. Ova jednad ba je izra unata na referentnoj, dovoljno velikoj populaciji bikova. Referentnu populaciju ine progeno testirani i genotipizirani bikovi. Izra unom genomske U za mlade ivotnje

generacijski interval kod selekcije bikova se mo e skratiti na dvije do tri godine. Pouzdanost procijenjene genomske U iznosi u prosjeku oko 65 i nije bolja nego kod progenog testa (genotipizacija daje ekvivalent informacije kao 20 do 30 k eri) ali

Slika 1. Illumina Bovine (L , 50 v2, H ) S P ip(Izvor Illumina: http: .illumina.com company ne s-center feature-articles video--celebrating-10-years-of-in nium-array-po ered-progress-.html)

ranija informacija omogu ava ve i godišnji genetski napredak u usporedbi sa progenim testom. Zbog manje pouzdanosti procijenjene U primjenom genomske informacije, u praksi se koristi više mladih genomski testiranih bikova. Ovaj na in selekcije je priznat od odgovornih me unarodnih organizacija (Interbull) pa se sjeme takvih bikova mo e slobodno tr iti po cijelome svijetu. Pored selekcije bikova, ova tehnologija se mo e koristiti i za selekciju krava za koje se procijenjuje genomska U na isti na in uz istu to nost kao i kod bikova.

ktivnosti uvo enja genomske selekcije u govedarstvo Republike Hrvatske zapo ele su 2012. godine kada je tijekom odr avanja 20. Me unarodnog jesenskog sajma u udovcu potpisan Sporazum o primjeni genomske selekcije u uzgojnom programu goveda od strane svih sudionika provedbe uzgojnog programa: Središnjeg saveza hrvatskih uzgajiva a simentalskog goveda – H.U.SIM, Hrvatske poljoprivredne agencije, centara za umjetno osjemenjivanje goveda ( entar za reprodukciju Kri evci, entar za u.o. ara din, entar za unapre enje sto arstva Osijek, entar za sto arstvo Slavonski Brod) i znanstvenih institucija (Sveu ilište u Za-grebu, gronomski fakultet, Zavod za op e sto arstvo i Sveu ilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet). Svrha provo enja genomske selekcije je o uvanje i unapre enje proizvodnje mladih bikova iz hrvatske populacije temeljem odabira i ge-notipizacije teladi iz doma eg uzgoja. a ovaj na in bi mladi bikovi prije ulaska u test osjemenjivanja imali genomsku U koja bi s odre enim postotkom pouzdanosti govorila koje e osobine taj bik ‘poboljšati’ na svojem potomstvu.

Obzirom da Hrvatska nema dovoljno veliku referentnu populaciju za razvoj vlastite S P jednad be, u srpnju 2013. godine donešena je odluka o uklju enju Hrvatske u su-stav genomskog testiranja jema ke i ustrije (Italije i eške) i to zahvaljuju i suradnji na podru ju harmonizacije uzgojnog programa za simentalsku pasminu izme u Hrvat-ske i Bavarske. Ovaj je postupak opravdan budu i da je uzgoj simentalske pasmine u Republici Hrvatskoj uvelike povezan sa uzgojima u Bavarskoj i ustriji. Pored odabira bikovskih o eva i majki iz navedenih populacija, prisutan je i dugogodišnji uvoz steonih junica te sjemena bikova koji se koriste za umjetno osjemenjivanje na hrvatskoj popu-laciji krava. o otvara mogu nost i provedbe zajedni kog testiranja bikova na populaciji krava u Bavarskoj i Hrvatskoj.

Prvi korak u provo enju postupaka genomske selekcije je odabir teladi za genotipi-zaciju. Pored U roditelja, kao kriterij odabira uzima se i ‘starost genetike’ tj. u obzir se ne uzimaju potomci onih o eva (bikova) koji su se prestali koristiti za umjetno osjeme-njivanje (u.o.). Slijede i je kriterij i ‘vanjština’ majke tj. linearne ocjene eksterijera. Odabir teladi provodi se u suradnji uzgajiva kog odbora H.U.SIM-a, te Odjela za razvoj gove-darstva i Odjela za procjene U Hrvatske poljoprivredne agencije. Uzimanje uzoraka biološkog materijala teladi za genotipizaciju na terenu provode predstavnici centara za u.o. nakon preuzimanja liste kandidata za uzorkovanje i epruveta sa barkodom. Uzorci biološkog materijala šalju se u laboratorij ( ene ontrol) u jema koj i nakon provede-ne genotipizacije, u roku od jednog do dva mjeseca dobije se izra un genomske U za genotipiziranu telad koja je izra ena na njema koj skali. Pri genomskom testiranju pro-cijenjuje se direktna genomska uzgojna vrijednost ( ) pojedinih svojstava temeljem informacija iz genetskih markera (S P-ova) i genomski optimizirana uzgojna vrijednost (goU ) koja je ‘kombinacija’ i uzgojne vrijednosti (U ) roditelja ako su njema kog

ili austrijskog porijekla i genetski su vrednovani u sustavu jema ke i ustrije. i goU se procjenjuju za ukupni selekcijski indeks - SI (koji je onima koji prate U u sklopu EU sustava poznat pod nazivom esamtzucht ert ili ZW), za indeks mli-je nosti - IMLI, mesnatosti - IMES, tnes, lako u teljenja (paternalna i maternalna kom-ponenta), skupne ocjene za okvir, noge i vime te U za pojedina na svojstva (slika 2).

Pri genomskom vrednovanju dobivaju se i informacije da li su ivotinje nositelji ili ispoljajvaju slijede e genske defekte: arahnomelija ( ), patuljasti rast ( W), usporeni rast teladi (H 2), sindrom sli an nedostatku cinka (Z L), trombopatija ( P), haplotip sme eg goveda 2 (BH2), smanjena plodnost kod bikova (BMS), haplotip simentalskog goveda 4 ( H4) i haplotip simentalskog goveda 5 ( H5). Pored genskih defekata, pri genotipizaciji se odre uju i genetske varijante kappa kazeina (k-kazein) i bezro nosti.

enetske varijante kappa kazeina utje u na mlije nu bjelan evinu kazein a time i na proizvodnju sira. Poznate su dvije kappa kazeina: kappa-kazein ili po eljnija varijanta kappa-kazein B, a time i tri varijante genotipa kappa kazeina: genotip , genotip B i genotip BB. Svojstvo je najpo eljnije u obliku genotipa BB. enotipizacijom se odre uju i genetske varijante za bezro nost. enetska varijanta pp upu uje na rogatost, dok PP ozna ava bezro nu telad.

Od ulaska u sustav genomskog testiranja do danas dobiveni su rezultati genomskih U ( i goU ) za ukupno 177 teladi. Preporu eni kriterij za ulazak potencijalnih kan-didata u centre za umjetno osjemenjivanje je go UV a ukupan SI i nad 130, a ujedno kandidati ne smiju ispoljavati genske defekte niti biti nositelji istih. Rezultati ge-notipizirane teladi hrvatskog simentalca ukazuju na visok genetski potencijal. U centre za umjetno osjemenjivanje do sada su preuzeta 4 muška grla u starosti od 12 mjeseci (Walbaso, Record, Zondar i Wamures), dok 3 teleta imaju izuzetne rezultate genomskih uzgojnih vrijednosti i potencijalni su kandidati za odlazak u centre za u.o. Obzirom da se rezultati genomskog vrednovanja dobivaju na mjese noj razini za spomenute ivotinje biti e navedene genomske U prilikom preuzimanja u centre, ali i vrijednosti dobivene pri zadnjem genomskom vrednovanju (prosinac 2015. godine).

Slika 2. Rezultati genomskog vrednovanja (goU i )

Slika 3. Bik W LB SO

Slika 4. Bik RE OR

W LB SO ( B – HR 8200279358, HB 8298, oteljen: 26.02.2013., uzgajiva : ur ica Barši ) je bio prvi kandidat iz sustava genomskog testiranja koji je preuzet u en-tar za u.o. goveda d.o.o. u ara dinu. Otac teleta je njema ki bik Waldbrand, a tele se od ukupno 466 Waldbrandovih potomaka genomski testiranih u sustavu ustrije i

jema ke nalazi me u 50 teladi s najboljim rezultatima genomskog vrednovanja. Kada je preuzet u centar, njegova goU za ukupni SI je iznosila 125, a nije bio nositelj niti je ispoljavao genske defekte. Imao je iznadprosje an rezultat genomski optimizirane U za indeks tnesa (123), dok su goU za indeks mesnatosti (IMES) i lako u teljenja (paternalna komponenta) bili za jednu standardnu devijaciju bolji od prosjeka popu-lacije teladi u sustavu genomskog vrednovanja jema ke i ustrije. ijekom zadnjeg izra una njegova goU za ukupni SI je iznosila 119, a indeks tnesa je pao za 2 boda. Walbaso je izlu en iz uzgoja nakon što je dao 5.000 doza sjemena.

RE OR ( B – HR 2200474632, HB 8384, oteljen: 29.01.2014., uzgajiva : Igor Mihaljevi ) je prilikom dobivanja prvih rezultata genomskog vrednovanja zadovoljavao postavljene kriterije, te je preuzet u entar za reprodukciju u sto arstvu Hrvatske d.o.o. u Kri evcima. Otac ovog mladog bika je njema ki bik Raufbold, od ijih ukupno 12 ge-nomski testiranih potomaka u sustavu ustrije i jema ke najbolje rezultate genomskog vrednovanja imao je upravo Record. Ujedno nije bio nositelj niti je ispoljavao genske defekte. jegova goU za ukupni SI je iznosila 130, dok je indeks mlije nosti (IMLI) bio gotovo za dvije standardne devijacije bio bolji od prosjeka (122), tj. mesnatosti (IMES) za jednu standardnu devijaciju bolji od prosjeka (115). isoka je goU procijenjena i za protok mlijeka (125). U zadnjem krugu izra una, njegova je goU za ukupni SI iznosila 123, dok je IMLI pao na 116. enomski optimizirana U za IMES se nije promijenila, kao ni ona za protok mlijeka.

ZO R ( B – HR 6200460611, HB 8364, oteljen: 16.01.2014., uzgajiva : Ivan Imbriši ) je preuzet u entar za unapre enje sto arstva u Osijeku. Otac mladog bika je austrijski bik Zocker, a bik se od ukupno 99 Zockerovih potomaka genomski te-stiranih u sustavu ustrije i jema ke nalazi me u 30 najboljih, te nije nositelj niti ispoljava genske defekte. jegova goU za ukupni SI je iznosila 126. Indeks mli-je nosti (IMLI) je bio vrlo dobar tj. blizu dvije standardne devijacije bolji od prosjeka (120), dok je indeks tnesa bio za jednu standardnu devijaciju bolji od prosjeka (115). U zadnjem krugu izra una, njegova je goU za ukupni SI pala na 117, IMLI na 113, a tnes na 112. I za ostala svojstva je došlo do pada goU za 1 do 2 boda.

Slika 5. Bik ZO R

W MURES ( B – HR 5200410884, HB 8639, oteljen: 14.04.2014., uzgajiva : Zlatko Mu ini ) je preuzet u centar za u.o. goveda d.o.o. u ara dinu. Otac mladog bika je njema ki bik Waldbrand, a bik se od ukupno 466 Waldbrandovih potomaka genomski testiranih u sustavu ustrije i jema ke nalazi me u 30 s najboljim rezultatima ge-nomskog vrednovanja. enomski optimizirana U za ukupni SI je iznosila 131 prilikom prvog izra una, ime je zadovoljio kriterije za odlazak u centar za u.o. i korištenje pri umjetnom osjemenjivanju na populaciji krava simentalske pasmine u Hrvatskoj. jegov je indeks mlije nosti (IMLI) bio skoro za dvije standardne devijacije bolji od prosjeka (122), a imao je odli an rezultat genomski optimizirane U za indeks tnesa (117).

enomski optimizirane U za skupne ocjene nogu (116), kao i za protok mlijeka (112) bile su za jednu standardnu devijaciju bolje od prosjeka populacije teladi u sustavu genomskog vrednovanja jema ke i ustrije. enomski optimizirane U za preostala svojstva vanjštine bolja su od prosjeka populacije. I u zadnjem krugu izra una genom-skih U , bik je zadr ao visoke goU (ukupni SI - 129, IMLI - 119, tnes - 118, skupne ocjene nogu - 112, skupne ocjene vime - 110, protok mlijeka - 112).

Slika 6. Bik W MURES

ri kandidata koja zadovoljavaju kriterije za odlazak u centre za u.o. su:HR 5200564705 (oteljen: 18.02.2015., uzgajiva : Igor Mihaljevi ). Otac teleta

je njema ki bik Reumut, koji se nalazi me u tri najbolja progeno testirana bikova u jema koj i ustriji po vrijednosti ukupnog SI. Bik Reumut ima 535 genomski testirana

potomka u sustavu ustrije i jema ke, a tele ivotnog broja HR 5200564705 je drugo rangirano po polubra i tj. samo jedan potomak ovog bika imaju bolju goU za ukupan SI. Ujedno je ovo tele po vrijednosti goU za ukupan SI me u dvadeset najbolje genomski testirane teladi u sustavu genomskog testiranja jema ke i ustrije, a ne is-poljava niti jedan genetski defekt niti je nositelj istih. Od prosinca 2015. godine u susta-vu genomskog testiranja se prati još jedan genski defekt, a to je haplotip simentalskog goveda 5 ( H5). Obzirom da je bik Reumut nositelj genskog defekta s nestrpljenjem se o ekuju rezultati testiranja za ovo tele u velja i 2016. godine. ele ima goUV a ukupni SI od 139, a njegova goU za indeks mlije nosti (IMLI) je za tri standardne devijacije bolja od prosjeka populacije (134), što ujedno potvr uje i apsolutna goU za mlijeko ( 1018 kg). ele ima iznadprosje an rezultat goU za protok mlijeka (125), kao i visoke vrijednosti goU za skupnu ocjenu vimena (111), tnes (110), lako u teljenja (111) i indeks mesnatosti (IMES - 108). enomski optimizirane U za ostala svojstva vanjštine tj. okvir i noge (103) su tako er bolje od prosjeka populacije genotipizirane teladi. Ovo tele svojim rezultatima ukazuje na izuzetan genetski materijal što ga ini potencijalnim kandidatom za korištenje za u.o. na populaciji krava simentalske pasmine ne samo u Hrvatskoj ve i u ustriji i jema koj. Za o ekivati je da e i rezultati progenog testa potvrditi njegov genetski potencijal.

HR 0200636960 (oteljen: 14.05.2015., uzgajiva : amir Horvati ). Otac teleta je njema ki bik Manigo, koji se nalazi me u 20 najboljih progeno testiranih bikova u

jema koj i ustriji po vrijednosti ukupnog SI. isok genetski potencijal ovog teleta po-tvr uje i njegov rang po polubra i budu i da je me u 15 najbolje rangirane teladi iji je otac bik Manigo (13 352). ele ne ispoljava niti jedan genski defekt niti je nositelj istih. o je osobito va no jer je maj in otac bik Wille, trenutno najbolji progeno testirani bik u

sustavu jema ke i ustrije, za kojeg je poznato da je jedan od najpoznatijih nositelja genskog defekta patuljastog rasta ( W). ele ima goU za ukupni SI od 131 ime zadovoljava kriterije za odlazak u centar za u.o. i korištenje pri u.o. na populaciji krava simentalske pasmine u Hrvatskoj. Osim toga, ima odli an rezultat goU za tnes (130), indeks mlije nosti (IMLI - 123) i kao i za indeks nogu i vimena (124). Ovo je tele tako er potencijalni kandidat za korištenje u dvojnom testiranju tj. za umjetno osjemenjivanje populacije krava simentalske pasmine u Hrvatskoj, te u ustriji i jema koj.

HR 0200596071 (oteljen: 18.08.2015., uzgajiva : Emina Burek). Ovo je tele ‘dobra kombinacija gena’ predaka. Otac teleta je njema ki bik Hutera, koji ima po eljne rezul-tate progenog testa na indeks mlije nosti (IMLI - 124), mesnatosti (IMES - 113) i skupne ocjene za vime (110). Maj in je otac bik Imposium koji je ‘popravio’ protok mlijeka, la-ko u teljenja i somatske stanice. Ovo tele ima visok genetski potencijal koji potvr uje i njegov rang po polubra i - nalazi se me u 10 najbolje rangirane teladi iji je otac bik Hutera (68 745). ele ne ispoljava niti jedan genski defekt, ali je nositelj dva genska de-fekta (BMS i H4) koji me utim ne pripadaju kategoriji letalnih defekata stoga ne zahtje-vaju eliminaciju odnosno izlu enje teleta. Ono što ovo tele ini dodatno zanimljivim je po eljni genotip za kappa-kazein (BB). ele ima goU za ukupni SI od 130 ime zado-voljava kriterije za odlazak u centar za u.o. i korištenje pri umjetnom osjemenjivanju na

populaciji krava simentalske pasmine u Hrvatskoj. Osim toga, tele ima goU za indeks mlije nosti (IMLI) za dvije standardne devijacije bolju od prosjeka populacije (127). Isto tako su goU za jednu standardnu devijaciju ve e od prosjeka populacije za slijede a svojstva: skupna ocjena vimena (118), tnes (113) i protok mlijeka (113). Za o ekivati je da e i ovo tele biti odabrano od strane centara i korišteno za umjetno osjemenjivanje populacije krava simentalske pasmine u Hrvatskoj.

Rezultati genomskog testiranja prikazani su na internetskoj stranici Hrvatske po-ljoprivredne agencije u sklopu Odjela za procjene U . Za svaku genotipiziranu ivotinju prikazana je goU za pojedine sklopove, kao i goU za pojedina na svojstva, porijeklo genotipizirane ivotinje, rang u odnosu na polubra u i vlasnik teleta (https: stoka.hpa.hr Uzgojne rijednosti Web cattle int dea 1512 main gen.html).

Mo emo zaklju iti da je uvo enje genomske selekcije u sklopu uzgojnog programa goveda uspješno provedeno jer je dalo izvrsne rezultate i osiguralo preuzimanje mla-dih kvalitetnih bikova i doma eg u goja s nadprosje nim genomskim U u centre za u.o. Ovi e bikovi biti korišteni na populaciji krava simentalske pasmine u sustavu u.o. i osigurati e uzgajiva ima ‘poboljšanje odre enih svojstava’ u njihovim stadima i br i genetski napredak. Ujedno se pru a i mogu nost zajedni kog testiranja hrvatskih bikova na populaciji krava u jema koj i ustriji. enska grla koja imaju zadovoljavaju u genomsku U biti e osnova za odabir budu ih bikovskih majki. Pored ve eg genetskog napretka, poznavanje velikog broja genetskih markera omogu ava i bolju kontrolu pori-jekla i spre avanje uzgoja u srodstvu.

Kada se govori o genomskoj selekciji, est je zaklju ak da kontrola mlije nosti i drugih svojstava više nije potrebna. Me utim, S P-ovi nisu geni ve se samo nalaze u njihovoj blizini, pa zbog rekombinacije izme u gena i S P-ova, pouzdanost procijene U pada iz generacije u generaciju ako nema novih podataka iz kontrole proizvodnih i funkcionalnih svojstava. Iz tog razloga je i dalje potrebno provoditi prikupljanje feno-tipskih podataka u okviru kontrole proizvodnosti i porijekla i periodi no obnavljati S P jednad bu.

dresa autora: r.sc. Marija pehar

Hrvatska poljoprivredna agencija Odjel za procjene uzgojnih vrijednosti Ilica 101, 10000 Zagreb e-mail: mspehar@hpa.hr

PRERADA VLASTITOG MLIJEKA I DIREKTNA PRODAJA - JEDAN OD MODELA POVE ANJA PRIHODA GOSPODARSTVA

n elka Pejakovi , dipl. ing. agr.

UvodZadnja dva desetlje a smo svjedoci op e globalizacije i razvoja prodaje i tr enja

bez gotovine u velikim trgova kim lancima gdje se proizvo a ev udio u krajnjoj cijeni proizvoda sve više smanjuje i gdje on nema gotovo nikakvog utjecaja na sustav distribu-cije i prodaje poljoprivrednih proizvoda. Suvremeni procesi u proizvodnji i preradi hrane i stvaranje globalnog tr išta jako utje u na smanjenje dohotka naših malih obiteljskih proizvo a a koji ne mogu osigurati velike serije niti nisku cijenu koštanja svog proizvo-da da bi bili konkurentni masovnoj, serijskoj proizvodnji. Sve to u kona nici rezultira kontinuiranim padom dohotka te ivotnog standarda poljoprivrednika i njihovih obitelji, a posljedica toga je siromašno selo i raseljen ruralni prostor. Zato je prerada i proizvod-nja hrane na vlastitim gospodarstvima te njihova izravna prodaja krajnjem potroša u izvrstan na in o uvanja ruralnog prostora i opstanka malih proizvo a a te dobar na ina pove anja prihoda.

anašnji potroša u eri sveprisutnog i vrlo agresivnog reklamiranja hrane esto nije siguran što i gdje kupovati pa je sve više naklonjen kupovini hrane izravno od pro-izvo a a. Moderan potroša od hrane, pa tako i od mlijeka i sireva, o ekuje da budu zdravstveno ispravni, prirodni (bez dodatka konzervansa i aditiva), doma i, svje i, uku-sni, kvalitetni i lako dostupni. Sve to mogu zadovoljiti mali poljoprivredni proizvo a i koji sami proizvode i prodaju svoj proizvod te tako imaju svakodnevni (stalni) uvid i utjecaj na cjelokupni proces proizvodnje - od polja do stola.

Mali proizvo a i - sirari svoje sireve i druge mlije ne proizvode izravno prodaju na tr nicama, ali i na ku nom pragu, prodajnim izlo bama i drugim manifestacijama, te u nešto manjim koli inama ugostiteljskim objektima, pekarama i javnim ustanovama. Obzirom da se najviše sira ipak prodaje na tr nicama, kupac mo e uvijek kupiti svje i kvalitetan proizvod, te dobiti izravne informacije o siru koji kupuje, ime se obi na kup-nja mo e pretvoriti u ritual i zadovoljstvo, uz ostvarivanje osobnog kontakt s proizvo a-em te stjecanje me usobnog povjerenja kojim su zadovoljni i proizvo a i kupac. ako

kupac vrlo esto osje a da ima svojeg proizvo a a upravo svog sira.Proizvo a i sireva, vrhnja, sirutke, jogurta, doma eg maslaca, skute i sl. proizvoda

koji se mogu na i na našim tr nicama njeguju tradicionalnu proizvodnju uz poštivanje sve zahtjevnijih zdravstvenih i higijenskih uvjeta i bezrezervno su spremni pokazati svoj proizvodni postupak.

r nice u svim ve im ali i manjim gradovima diljem Hrvatske prava su riznica do-ma ih autohtonih sireva i drugih mlije nih proizvoda kao što su svje i sir i vrhnje, kuhani sir s raznim za inima, dimljeni kuhani sir, polutvrdi sirevi, škripavac, skuta, sirutka, u zadnje vrijeme i jogurt i maslac te razni kozji i ov ji sirevi. Osim njih, više desetaka mljekomata diljem Hrvatske nudi nam bogatstvo punog okusa svje eg doma eg sirovog mlijeko s naših farmi.

ako, primjera radi, na 23 zagreba ke tr nice svoje sireve, a prvenstveno svje i sir i vrhnje, prodaje preko 500 „kumica odnosno proizvo a ica i proizvo a a koji dolaze iz ruralnih naselja rada Zagreba i Zagreba ke upanije te susjednih upanija. ajpo-sje enija tr nica u Zagrebu, a vjerojatno i u cijeloj Hrvatskoj je tr nica olac s preko 150.000 posjetitelja tjedno, od ega je velik broj i stranih turista koji ele vidjeti i okusiti našu tradiciju i izvornost.

ajrašireniji i najprodavaniji je doma i svje i sir s vrhnjem koji generacijama svojim blagim kiselo mlije nim okusom i mirisom mami zagrep ane, kri ev ane, samoborce, bjelovar ane, vara dince i druge gra ane sjeverne Hrvatske da ga stave u štrudle, štrukle, knedle, pite, pala inke, pomiješaju s lukom, ešnjakom, paprikom, bu inim uljem, vo em. rlo popularni su tako er i sirevi poput prgice, kvargla, turuša, prevelca ili suhog posavskog sira koji je vrlo ukusan dodatak jelima kao ribani sir. rlo raširen i zanimljiv je i kuhani sir u svim svojim varijantama (s dodacima i dimljeni). Kuhani sir je odli an za pe enje na roštilju jer se ne topi, za ja e pe enje kao kreker, pe enje s jajima ili kao dodatak salatama u obliku pe enih kockica, a djeca ga vole zbog blagog okusa. Podru je Like je poznato po mekom siru škripavcu koji škripi pod zubima dok se konzumira svje prvih 5-7 dana i po li koj basi - svje em siru koji se radi od kuhanog mlijeka. Proizvodnja škripavca se proširila i po cijeloj sjevernoj Hrvatskoj, a esto se preporu uje za pohanje jer se sporije topi od polutvrdih sireva. U primorju se gotovo na svakom otoku, u svakom podru ju, nudi svojstven, poseban polutvrdi ili tvrdi kravlji, kozji ili ov ji sir, spravljen sam ili u maslinovom ulju sa za inima koji izvrsno pašu uz pršut i masline kao hladno predjelo. Ovdje je neizostavan proizvod i skuta ili albuminski sir koju karakterizira vrlo blagi okus pa se mo e konzumirati i uz slana i uz slatka jela u kombinaciji s medom, orasima, u kola ima, pala inkama i sl. U dalmatinskom zale u je izuzetno cijenjen i sir iz mišine - vrlo speci an sir koji zrije u ov joj ko i i danas je vrlo tra en, a proizvodi se u malim koli inama. Istra je poznata po svom tvrdom ov jem istarskom siru, a u zadnje vrijeme se tamo proizvodi i puno polutvrdog kravljeg sira.

Uz pomo stru njaka i samoorganiziranjem, jedan dio naših malih proizvo a a sira provodi razne aktivnosti kako bi pove ao kvalitetu proizvoda, prodaju, privukao kupce na gospodarstva i sl.

o je primjerice:- stvaranje vlastite robne marke sireva, zaštita sireva- stvaranje ceste sireva - udru ivanje u zadruge (proizvo a ke organizacije) radi zajedni ke

distribucije, prodaje, marketinga i sl..Kroz robne marke i zaštitu sireva se osiguravaju garancija porijekla, kvaliteta proi-

zvoda, higijenski uvjeti proizvodnje, vlastita provjerena sirovina, ali i vlastito cjelo ivotno obrazovanje i osposobljavanje vezano uz nove tehnologije proizvodnje te nove zdrav-stvene i higijenske zahtjeve za proizvode.

Kroz stvaranje ceste sira se otvara veliki prostor za marketing i privla enje potroša-a (kušaonice, izletišta, dani otvorenih vrata, )

Kroz udru ivanje se olakšavaju neki poslovi – primjer sirarskih udruga zagreba -kog podru ja je zajedni ki marketing, primjer mljekarsko sto arske zadruge ar prirode iz Zapreši a je dogovor lokacija za mljekomate, zajedni ka distribucija mlijeka do mlje-komata, marketing.

Što je va no nati a donošenje odluke o preradi mlijekaa po etku i kraju svake poljoprivredne proizvodnje i prerade, kao i ina e u ivotu

sve ipak ovisi o ovjeku. a li prerada mlijeka – odluku donosi proizvo a , a klju ni faktori su:

- znanje i spremnost na cjelo ivotno obrazovanje, - ljudski resursi - nasljednici, pouzdani radnici,- blizina tr išta i tradicija, - osigurana stru na pomo , - izvor nanciranja, - spremnost na pove ani inspekcijski nadzor- kompjutorska i internetska pismenost- mogu nost ulaganja novaca i vremena u vlastitu promid bu i marketing - dodatna zaradaPrerada mlijeka je dodatni posao koji slijedi nakon njegove proizvodnje, a sa higi-

jenskog i zdravstvenog stajališta je visokorizi an te zahtijeva stalno pra enje i usvajanje novih znanja i znanstvenih spoznaja. Osim dodatnog posla prerade javlja se i dodatni posao prodaje proizvedenih sireva i drugih mlije nih proizvoda pa preradu uvijek pre-poru amo obiteljima koji imaju dovoljno radne snage i mladih nasljednika jer je dobrog i pouzdanog radnika teško na i – svatko na kraju radije radi za sebe nego za nekog drugog.

ako er je va no kod odluke analizirati tr ište – blizina tr nica, velikih gradova, turisti kih objekata i sl. jer ipak sve to na kraju treba prodati, a da nam pritom troškovi transporta ne odnesu svu zaradu.

Ulaganja u preradu su zna ajna (ovisi o tome da li postoji objekt koji e urediti ili gradimo od po etka novi objekt, kakva je postoje a infrastruktura i sl.) i treba osigurati novac i za gra evinski dio radova i za opremu.

Objekti koji se bave preradom podlije u obaveznom inspekcijskom nadzoru najma-nje jednom godišnje (ovisno o procijeni rizika), a za to treba provoditi propisane proce-dure i dokazati da su one u inkovite, odnosno da su proizvodi zdravstveno ispravni i voditi elektroni ku on-line evidenciju koli ina mlijeka ( E I sustav).

ajve i problem danas na našem tr ištu (prodaja na malo, izravna prodaja) je šverc, nepoštenje i nelojalna konkurencija. Jedan dio proizvo a a poštuje zakonske propise, a jedan dio ih vješto izbjegava te ovim prvima stvara nelojalnu konkurenciju i svi koji se upuštaju u preradu moraju znati da e se boriti i s ovim problemom. Pobjedu u kona nici odnose oni koji stalno odr avaju visoku kvalitetu svojih proizvoda te prate sve nove trendove (pakiranje, prodajni kanali, oglašavanje) i ula u dovoljno vremena i novaca u svoju vlastitu promid bu kako sami tako i uz pomo udruga, zadruga, lokalne i regionalne samouprave, Z i sl.

Prera eni proizvodi imaju dodanu vrijednost u odnosu na primarni proizvod mlije-ko, a kod nekih proizvoda kao što je svje i sir i vrhnje kao i jogurt, ta je dodana vrijed-nost višestruka (u kunama).

Objekti a preradu mlijeka u rh danasPrema evidenciji Uprave veterinarstva danas u RH imamo:- 109 obiteljskih sirana odobrenih pod posebnim uvjetima (58 prera uje kravlje

mlijeko - oko 5.000.000 l mlijeka, a ostale prera uju kozje i ov je mlijeko).- preko 1100 registriranih objekata u sklopu stambenog objekta za proizvodnju

kravljeg svje eg sira i vrhnja (oko 6.000.000 l mlijeka)- 52 odobrena objekta (od toga je oko 45 mljekara za otkup mlijeka)- Oko 60 mljekomata

a tr ištu RH ima mjesta za još više malih obiteljskih ili ak malih zadru nih sirana. a podru ju Istre, Primorja, almacije i šire Zagreba ke regije danas imamo situaciju

da postoje i sirari nemaju dosta ni mlijeka ni sira i iz tog razloga se prodaju nedovoljno zreli sirevi.

Kako registrirati objekt a preradu i prodaju mlijeka Krajem srpnja 2015. godine došlo je do izmjene propisa koji reguli-

ra na ine registracije i odobravanja objekata koji prera uju poljoprivred-ne proizvode te na ine prodaje tih proizvoda, a to su Pravilnik o registra-ciji subjekata te registraciji i odobravanju objekata u poslovanju s hranom ( 84 15) ), Pravilnik o posebnim uvjetima za objekte u poslovanju s hranom ivotinj-skog podrijetla koji se odobravaju pod posebnim uvjetima ( 100 15) te Pravilnik o mjerama prilagodbe zahtjevima propisa o hrani ivotinjskog podrijetla ( 51 15), a koji osigurava odre enu eksibilnost uvjeta.

Prerada mlijeka se registrira odobrava na slijede e na ine:Registrirani objekti:- - Zahtjev za registraciju se podnosi na propisanom obrascu pod nazivom Prilog 1, a

mo e se na i na linku: http: .veterinarstvo.hr default.aspx id 119.Inspekcijski nadzor udovoljavanja propisanim uvjetima objekta (veterinarska in-

spekcija) e se izvršiti u roku od godine dana od podnošenja zahtjeva.U slu aju promjena i prestanka rada potrebno je u roku od 30 dana podnijeti za-

htjev za upis promjena ili brisanje iz Upisnika.

- Zahtjev za odobrenje pod posebnim uvjetima se podnosi na obrascu pod nazio-

vom Prilog 3, a mo e se na i na linku: http: .veterinarstvo.hr default.aspx id 117, nakon ega Povjerenstvo pregledava da li objekt udovoljava propisanim uvjetima te u slu aju udovoljavanja daje prijedlog o odobravanju (ili daje rok za uskla ivanje i ponovni pregled).

- prerada vlastitog kao i otkup tu eg mlijeka u sve vrste mlije nih proizvoda Od svibnja 2015. godine u odobrenim objektima malog kapaciteta (do 10.000 lita-

ra mlijeka dnevno), omogu eni su posebni, eksibilni zahtjevi u pogledu izgra enosti, ure enja i opremanja, primjena tradicionalnih metoda u svakoj fazi proizvodnje, prerade ili distribucije kao i lakše poslovanje u regijama u kojima postoje posebna zemljopisna ograni enja.

Zahtjev za odobrenje podnosi se obrascu pod nazivom Prilog 2., a nalazi se na linku: http: .veterinarstvo.hr default.aspx id 115. Uz zahtjev treba dostaviti odgovara- ju i tlocrt objekta s ucrtanom opremom i tehnološkim putovima proizvodnje. Uprava na temelju zapisnika donosi rješenje o uvjetnom odobrenju na rok od tri mjeseca. Prije isteka roka uvjetnog odobrenja stru no povjerenstvo na licu mjesta obavlja po-novni pregled objekta za vrijeme obavljanja odobrene djelatnosti i kontrolu provedbe H P sustava te se donosi rješenje o odobrenju na temelju zapisnika stru nog povje-renstva ako objekt udovoljava svim odredbama propisa o hrani.

Do voljeni na ini prodaje mlijeka i mlije nih proi vodaBez registracije - dozvoljena je prodaja 20.000 litara sirovog mlijeka godišnje is-

klju ivo na mjestu proizvodnje (na ku nom pragu). - prodaja na ku nom pragu koli ina

ve ih od 20.000 litara godišnje, prodaja sirovog mlijeka dostavom krajnjem potroša u ali samo u krugu od 50 km od mjesta proizvodnje i prodaja putem mljekomata.

- na mjestu proizvodnje- na tr nicama ili prodajnim izlo bama na podru ju iste ili susjedne upanije - u vlastitoj turisti koj ponudi- dostavom krajnjem potroša u (prodajom od vrata do vrata) na podru ju

iste ili susjedne upanije

(pasterizirano mlijeko, fermentirani mlije ni proizvodi, sirutka, razni sirevi i dr.) mogu se prodavati:

- na mjestu proizvodnje (na ku nom pragu) - u vlastitoj turisti koj ponudi - na tr nicama ili prodajnim izlo bama u cijeloj RH- u ugostiteljskim objektima u cijeloj RH- u malim trgovinama koji prodaju proizvode krajnjem potroša u u cijeloj RH- dostava krajnjem potroša u u cijeloj RH

pa i onih odobrenih uz eksibilnost (pa-sterizirano mlijeko, fermentirani mlije ni proizvodi, sirutka, razni sirevi i dr.) mogu se prodavati na podru ju cijele EU.

Pravilnikom o mjerama prilagodbe zahtjevima propisa o hrani ivotinjskog podrije-tla - eksibilnost ( 51 15 i 106 15) za objekte malog kapaciteta za preradu mlijeka ija ulazna sirovina ne prelazi 10 000 litara mlijeka dnevno omogu eni su omogu eni

su posebni, eksibilni zahtjevi u pogledu izgra enosti, ure enja i opremanja, primjena tradicionalnih metoda u svakoj fazi proizvodnje, prerade ili distribucije kao i lakše po-slovanje u regijama u kojima postoje posebna zemljopisna ograni enja. ako je izme u ostalog dozvoljeno da se razli ite tehnološke faze i razli iti proizvodi mogu proizvoditi u istoj prostoriji ako je osigurana vremenska odvojenost i ako se izme u fara provodi odgovaraju e iš enje te po potrebi pranje i dezinfekcija. ozvoljeno je i skladištenje sirovine, gotovih proizvoda i zadr anih proizvoda u istoj prostoriji uz prostornu odvo-jenost. arderobni prostor za radnike, prostor za skladištenje ambala e te prostor za sredstva za iš enje i dezinfekciju pogona mo e biti dislociran od radnog dijela ako se nalazi unutar kruga objekta. Mo e se koristiti isti ulaz izlaz za sirovinu, gotov proizvod i nesukladan proizvod ako je osigurana odgovaraju a vremenska odvojenost, a kao garderobni i sanitarni prostor mo e se koristiti privatni prostor koji je smješten u krugu objekta.

Registracija mljekomata

U zadnjih 5 godina postavljeno je u Hrvatskoj oko 60 mljekomata i to najviše s krav-ljim mlijekom. obar mljekomat koji e zadovoljiti kupce svih dobnih skupina treba imati dobar softver i opremu za pla anje u kovanicama, papirnatom novcu, karticama i povrat novca, higijensko samoodr avanje ispiranjem komore za to enje, dovoljan kapacitet te police za prodaju aša. a bi zadovoljili potrebe i malo zahtjevnijih kupaca automati za mlijeko mogu imati i police za prodaju sira - siromate.

Zahtjev a registraciju svih novih mljekomata (kao i onih postoje ih koji su prijavljeni u Ministarstvo zdravlja po starom pravilniku) se podnosi prije postavljanja na obrascu koji se nalazi na linku: http: .veterinarstvo.hr default.aspx id 119.

Uz popunjen i potpisan zahtjev treba dostaviti 50,00 kn dr avnih biljega, kopiju rješenja izupisnika poljoprivrednih gospodarstava (za obrte i tvrtke: obrtnica, izvod iz registra trgova kog suda) te dokaz da je stado iz kojega potje e mlijeko proglašeno slu beno slobodnim od bruceloze i tuberkuloze (veterinar).

U slu aju promjena i prestanka prodaje mlijeka putem mljekomata potrebno je u roku od 30 dana podnijeti zahtjev za upis promjena ili brisanje iz Upisnika.

Prodaju sirovog mlijeka na jednom automatu mo e obavljati samo jedan proi-vo a mlijeka.

- temperatura mlijeka u mljekomatu mora biti vidljivo istaknuta na ekranu ( );- materijal za pakiranje mora biti u skladu s propisanim uvjetima za tu vrstu hrane;- sirovo mlijeko u mljekomatu ne smije biti starije od 24 sata od mu nje;- sirovo mlijeko prije otpreme s gospodarstva podrijetla mora biti

ohla eno na temperaturu od 6-8 ;- sirovo mlijeko u mljekomatu mora se odr avati na temperaturi od 0 - 4 ;- sirovo mlijeko koje nije prodano putem mljekomata mo e se koristiti za proi-

zvodnju mlije nih proizvoda ili za hranu za ivotinje, na istom gospodarstvu; - spremnik koji se koristi za prijevoz sirovoga mlijeka, potrebno je nakon

svake upotrebe o istiti i dezin cirati.

a mljekomatu moraju biti dostupne najmanje sljede e informacije:- opis proizvoda ( sirovo mlijeko ) i upozorenje o mogu em štetnom utjecaju na

odre ene kategorije ljudi s preporukom o toplinskoj obradi prije konzumacije;- ime, adresa i kontakt podaci proizvo a a; - evidencijski broj mljekomata s izvoda iz Upisnika registriranih objekata;- datum mu nje;- datum i sat punjenja mljekomata.

Op i uvjeti a sve proi vo a e sirovog mlijeka (namijenjenog ili preradi ili pro-daji)

Staje u kojima se proizvodi sirovo mlijeko moraju ispunjavati razne zahtjeve vezane za higijenu i zdravlje propisane Uredbom (EZ) 852 2004 i 853 2004 kao i nizom nacio-nalnih propisa.

Op i zahtjevi higijene:- koristiti pitku vodu ili istu vodu;- osigurati da prehrambenim proizvodima rukuje osoblje dobrog zdravlja koje je

prošlo izobrazbu o rizicima za zdravlje (higijenski minimum);- koliko god je to mogu e sprije iti da ivotinje i šteto ine uzrokuju one iš enje;- skladištiti i rukovati otpadom i opasnim tvarima tako da se sprije i one iš enje;

- spre avati unošenje i širenje zaraznih bolesti kojima se ljudi mogu zaraziti putem hrane;

- ispravno upotrebljavati dodatke sto noj hrani i veterinarske lijekove;- voditi i uvati zapise o mjerama koje poduzimaju radi kontrole opasnosti i na

zahtjev, nadle nome tijelu i onima kojima dostavljaju proizvode staviti na raspo-laganje relevantne podatke iz tih zapisa, a naro ito o slijede em:

- vrsti i podrijetlu hrane kojom su hranjene ivotinje,- veterinarskim lijekovima ili drugim vrstama lije enja, datumu davanja lijekova

odnosno lije enja i karenci,- pojavama bolesti koje mogu utjecati na zdravstvenu ispravnost proizvoda mlijeka,- rezultatima svih analiza koje su obavljene na uzorcima uzetim od ivotinja ili

drugim uzrocima koji su va ni za ljudsko zdravlje,- svim relevantnim izvješ ima o obavljenim pregledima ivotinja ili proizvoda i-

votinjskog podrijetla.

- ne pokazuju simptome zaraznih bolesti prenosivih na ljude putem mlijeka;- koje su dobrog op eg zdravstvenog stanja, ne pokazuju znakove bolesti koja

bi mogla dovesti do kontaminacije mlijeka i koje ne pate od infekcije spolnog sustava, enteritisa ili upale vimena;

- koje nemaju nikakve ozljede vimena koje bi mogle utjecati na mlijeko;- kojima nisu davane nedopuštene tvari ili proizvodi i koje nisu bile

podvrgnute nikakvom obliku nezakonitog lije enja- kod kojih su poštovane karence pri dozvoljenom lije enju- koje pripadaju stadu koje je slu beno slobodno od bruceloze i tuberkuloze

- odmah nakon mu nje, mlijeko se mora dr ati na istom mjestu - mlijeko se, u slu aju svakodnevnog sakupljanja, mora odmah ohladiti do tem-

perature od najviše 8 , ili do najviše 6 ako se sakupljanje ne obavlja sva-kodnevno;

- tijekom prijevoza se mora odr avati hladni lanac i pri dolasku u odredišni objekt temperatura mlijeka ne smije biti ve a od 10 ;

- sirovo kravlje mlijeko ne smije sadr avati više od 400.000 somatskih stanica i više od 100.000 mikroorganizama;

- sirovo mlijeko drugih ivotinja ne smije sadr avati više od 1.500.000 mikroorga-nizama;

- osobe koje obavljaju mu nju i ili rukuju sirovim mlijekom moraju nositi odgova-raju u istu odje u;

- osobe koje obavljaju mu nju moraju odr avati visoki stupanj osobne isto e; - u blizini mjesta na kojemu se obavlja mu nja moraju biti osigurane odgova-

raju e naprave za pranje ruku osoblja koje obavlja mu nju ili rukuje sirovim mlijekom.

- oprema za mu nju te prostori u kojima se mlijeko skladišti, njime rukuje ili se hladi moraju biti tako smješteni i izgra eni da se ograni i opasnost od kontami-nacije mlijeka;

- istiti sve prostorije i opremu koje se koriste u proizvodnji mlijeka, uklju uju i i prostorije i objekte za skladištenje i rukovanje sto nom hranom;

- prostori za skladištenje mlijeka moraju biti zašti eni od šteto ina, na odgova-raju i na in biti odvojeni od prostora u kojima su smještene ivotinje i ako je to potrebno moraju imati odgovaraju u opremu za hla enje;

- površine opreme koje dolaze u dodir s mlijekom moraju se mo i lako istiti i dezin cirati te odr avati u dobrom stanju (glatki, perivi i neotrovni materijali);

- spremnici i cisterne koji se upotrebljavaju za prijevoz sirovog mlijeka moraju se najmanje jednom dnevno o istiti i dezin cirati prije ponovne uporabe;

- prije po etka mu nje sise, vime i susjedni dijelovi trebaju biti isti;- mlijeko svake ivotinje treba bit pregledano od strane muza a kako bi se utvr-

dile organolepti ke ili zikalno-kemijske promjene i ako se utvrde takvo mlijeko ne koristiti za prehranu ljudi;

- mlijeko ivotinja koje pokazuju klini ke znakove bolesti vimena bude upotrijebljeno za prehranu ljudi samo prema uputama veterinara;

- ivotinje koje su podvrgnute lije enju kod kojega bi moglo do i do prisutnosti ostataka lijekova u mlijeku budu ozna ene, te da mlijeko dobiveno od tih ivotinja ne bude upotrijebljeno za prehranu ljudi prije isteka propisane karence;

- da se sredstva za dezinfekciju sisa upotrebljavaju samo ako ih je odobrilo nad-le no tijelo i na na in da nema njihovih ostataka u mlijeku;

- odmah nakon mu nje, mlijeko se mora dr ati na istom mjestu bez mogu nosti kontaminacije i mora odmah ohladiti do temperature od najviše 8 , ili do naj-više 6 ako se sakupljanje ne obavlja svakodnevno ili ga preraditi u roku od 2 sata

- tijekom prijevoza se mora odr avati hladni lanac i pri dolasku u odredišni objekt temperatura mlijeka ne smije biti ve a od 10 ;

- sirovo mlijeko kopitara mo e se zamrznuti pri emu se vodi evidencija o odr a-vanju hladnog lanca;

- prijevozna sredstva i ili spremnici moraju se redovito istiti i odr avati u dobrom stanju kako bi se prehrambeni proizvodi zaštitili od one iš enja;

- posude u vozilima i ili spremnici ne smiju se upotrebljavati za prijevoz ni eg drugog, a ako da tada to mora biti odvojeno;

- mlijeko se mora prevoziti u posudama i ili spremnicima cisternama namijenjenim isklju ivo za prijevoz prehrambenih proizvoda i biti ozna eni oznakom samo za prehrambeneproizvode ;

- prijevozna sredstva i ili spremnici koji se upotrebljavaju za prijevoz mlijeka mo-raju biti takvi da se mo e odr avati odgovaraju a temperatura koja se mo e pratiti.

Zahtjeva i uvjeta je puno ali se velik dio odnosi i na primarnu proizvodnju mlijeka, ne samo na preradu, o emu tako er proizvo a i moraju voditi ra una u svom svakod-nevnom radu.

Slika 1. aktori koji utje u na podizanje slabljenje imunosti krava

Što sve utje e na imunost junica i krava

prof. dr. sc. Marcela peranda

UvodSvaka farma troši odre ena neplanirana sredstva zbog pojave dišnih, probavnih

i metaboli kih bolesti krava. Ekonomski gubitci, osim uginu a, zna e gubitke hrane, energije, ljudskog rada, lijekova, dodataka, a ishod je neizvjestan i teško mjerljiv. Zato je jako va no biti svjestan na koji na in mo emo utjecati da do poreme aja i bolesti niti ne do e.

Mnogo je faktora koji utje u na imunost junica i krava. ajprije, što imunost (otpor-nost) jest i tko je za to odgovoran

Obrambeni sustavImunosni je sustav potpuno integriran ziološki sustav koji se sastoji od razli itih

stani nih i molekularnih komponenti iz razli itih tkiva i organa koje zajedni kim djelo-vanjem sudjeluju u obrani organizma. iri pojam obrane organizma uklju uje obram-bene mehanizme koji normalno štite organizam od infekcije i eliminiraju strane tvari koje mogu uzrokovati ošte enja tkiva i bolesti. ositelji imunosne reakcije su imuno-sne stanice, koje se morfološki i funkcionalno razlikuju. Mnogo ih je u krvi, limfati nim organima, ali i u drugim organima i tkivima, uloga im je uvanje zdravlja i cjelovitosti organizma. oista, svi višestani ni organizmi trebaju mehanizam obrane od infekcije potencijalno štetnim organizmima koje zajedni ki nazivamo patogenima. Kralješnjaci su razvili nespeci ne (uro ene) mehanizme kao prvu crtu obrane, ali razvili su i mnogo so sticiraniju obranu koju nazivamo speci nom (ste enom) imunosti. Zna ajka obaju sustava jest sposobnost prepoznavanja stranih molekula od vlastitih, sposobnost neu-traliziranja stranih, eliminacije ili metaboliziranja i kona no, zaštita od bolesti. Brojni su imbenici koji utje u na djelotvornost imunosnog sustava: genotip, dob, metaboli ki i ziološki status, anatomske osobitosti, imbenici okoliša (hranidba).

especi na (uro ena) imunost prvim je mehanizamom obrane organizma za koji nije potrebno speci no prepoznavanje odre enog mikroorganizma. Uklju uje elemen-te s kojima se jedinka rodi, uvijek su dostupni i mobiliziraju se u kratkom vremenu od susreta sa stranom tvari. U uro ene mehanizme ubrajamo sustav komplementa, fagoci-

te, uro enoubila ke stanice (eng. natural killer, K-cells) i neke tipove interferona. Ovo je va an mehanizam kontrole infekcije prvih nekoliko dana nakon susreta s antigenom, dok se ne razvije speci na imunost.

lavne komponenete uro enog imunosnog sustava su:1. izi ke barijere: ko a, sluznice i tjelesne teku ine (slina, suze, izlu evine pro-

bavnih lijezda). lavna im je funkcija prevencija prodora štetnih mikroorgani-zama (bakterija, virusa, parazita) u tijelo.

2. Stanice: ve inom su to bijele krvne stanice (neutro li, neki limfociti) koje svojom aktivnoš u mogu uništiti mikroorganizme odmah na ulazu i tako sprije iti njihov prodor i umna anje.

3. Upalni odgovor. Kada patogeni mikroorganizmi u u u tijelo, leukociti ih napada-ju i nastoje eliminirati. ko se to ne dogodi brzo, razvije se upalni odgovor koji zna i regrutiranje dodatnih obrambenih snaga u borbi protiv infekcije. Poja ava se protok krvi kroz ugro eno podru je, ve a je koli ina leukocita koji izlaze u me ustani ni prostor i napadaju uzro nika. Zato od simptoma imamo crvenilo, ote enost, osjetljivost, bolnost. Potraje li stanje dulje, razvije se i groznica, po-visi se tjelesna temperatura, što pove ava kontrolu infekcije jer neke bakterije i virusi ne podnose visoku tjelesnu temperaturu. ko infekciju ne uspije nadvadati uro eni imuni sustav, uklju uje se u obranu ste eni (speci ni) imuni odgovor.

Speci na imunost je ona imunost za ije je pokretanje potrebno speci no pre-poznavanje antigena, a to mogu to no odre ene vrste stanica: stanice koje prikazuju antigen, i B-limfociti. ktivirani B-limfociti diferenciraju u plazma stanice koje izlu uju protutijela, a ona poma u nespeci nom mehanizmu obrane da bi djelovali u inkovitije.

ijekom primarne imunosne reakcije (reakcija nakon prvog izlaganja organizma odre-enom antigenu), speci na se imunost razvija 2-3 tjedna nakon izlaganja organizma

uzro niku. Sekundarna imunosna reakcija (reakcija nakon ponovnog izlaganja organiz-ma istom antigenu), razvija se mnogo br e zahvaljuju i djelatnosti memorijskih stanica (eng. memory cells).

1. Limfni organi su odgovorni za proizvodnju i sazrijevanje imunosnih stanica. o su koštana sr , timus, limfni vorovi, Payerove plo e, krajnici i razasuti limfni vori i du probavnoga, dišnoga i spolnoga sustava.

2. B limfociti su stanice koje, nakon pravilne stimulacije, postaju plazma stanice i sposobne proizvoditi posebne bjelan evine (imunoglobuline), koje zovemo i protutijelima. o su molekule koje se speci no ve u za uzro nika bolesti, obi-lje e ga i u ine dostupnim drugim stanicama (makrofagima) koje e ih mo i uništiti, probaviti, razoriti. eke od tako pobu enih i aktiviranih stanica dugo e uvati informaciju o antigenu (stranoj tvari) i pri ponovnom susretu brzo e opet

mo i proizvoditi speci na protutijela za doti ni uzro nik. 3. limfociti su odgovorni za eliminaciju mikroorganizama. Po inju se umna ati

nakon pravilne stimulacije speci nim uzro nikom. 4. ktivni i pasivni imunitet. Imunitet (otpornost) ivotinja na odre enu bolest razvi-

ja se i stje e. ktivna imunost nastaje nakon susreta ivotinje sa stranom tvari (antigenom), proizvede se odre eni repertoar protutijela, a nastanu i odre ene stanice sje anja koje pamte uzro nika. ko se ivotinja ponovno susretne s tim istim uzro nikom, proizvodnja protutijela bit e br a i koli ina nastalih protutijela ve a. ime e i stupanj zaštite ivotinje od te bolesti biti ve i. ktivna imunost stje e se preboljenjem bolesti ili cijepljenjem. Pasivna imunost se razvije kada ivotinja dobije gotova protutijela od druge ivotinje. ajjednostavniji primjer je

prijenos gotovih protutijela od matere do teleta putem kolostruma. aj je pasiv-ni prijenos jako va an za novoro enu telad jer njihov imunosni sustav još nije dovoljno razvijen da bi sam proizvodio protutijela u dovoljnoj koli ini. a ovaj na in telad je zašti ena od patogena prisutnih u njihovom okru enju jer je tim uzro nicima izlo ena i krava.

Kako utjecati na dravlje kravaivotinje su od najranije dobi izlo ene razli itim uzro nicima: bakterijama, virusima,

parazitima, toksinima iz hrane, zraka, vode, drugih ivotinja i ljudi. Izlo enost visokim ili niskom temperaturama, odbi e, transport, smještaj, problem u socijalizaciji, mogu smanjiti imunitet što e dovesti do razvoja upale ili bolesti. Za rad svakog organskog sustava, pa tako i imunosnog, va no je da ivotinja dobije dovoljnu koli inu hranjivih tvari. ko je ivotinja in cirana, zna ajan dio energije i proteina troši se na obranu orga-nizma. o ide na ra un proizvodnje (rast, reprodukcija, laktacija). Hranjive tvari troše se na proizvodnju stanica, umna anje i B limfocita, stvaranje protutijela, stvaranje ostalih proteina koji sudjeluju u obrani organizma. ajva niji postulati za odr avanje zdravlja, a time i proizvodnosti ivotinja su sljede i:

1. Hranidba. Energija je potrebna za svaki proces u tijelu, slu i kao gorivo i za stvaranje i funkciju stanica imunog sustava. Proteini su strukturne komponente svake stanice, a i protutijela su proteini. Bez dovoljnog unosa energije i proteina mo emo ra unati na nefunkcionalan imuni sustav što e se vidjeti prvom prili-kom u slu aju infekcije, pregrupiranja, transporta ili djelovanja kakvog stresa.

ekoliko vrlo va nih minerala upotpunjuju funkcije tijela: selen, cink, bakar i krom. a na je i dovoljna koli ina vitamina , B6, B12, i E, i njihova se uloga preklapa i nadopunjuje s ulogom spomenutih minerala.

2. Smanjenje stresa. Stresne situacije negativno se odra avaju na imuni sustav. aj eš i stresori su vru ina, hladno a, esto uznemirivanje, transport, odbi e.

Produljeni stres nastaje ako ivotinje dugo borave u neadekvatnim uvjetima (ek-stremno visoke ili niske temperature, nepovoljno stanje nakon odbi a), i to poja-ava osjetljivost i prijemljivost ivotinje za bolest. Suprotno, kratkotrajni, prolazni

stresori mogu aktivirati imuni odgovor, posebice uro eni. 3. ijepljenje (vakcinacija): dobro planirano cijepljenje i poštivanje tzv. kalendara

cijepljenja, mo e olakšati uvanje zdravlja podmlatka i cijeloga stada. a bi te-lad dobro reagirala na program cijepljenja, moraju biti zdrava, dobrog gojnog stanja, a ne izlo ena stresu.

4. Ostalo: hrana mora biti kontrolirana, krmiva ne smiju biti zaga ena plijesnima, visokoj vlagi ili toksinima. ovopridošle ivotinje trebaju biti u prostoru za karan-tenu, dovoljno dugo da se eventualni novi uzro nici ne rašire stadomi da pro u vrijeme adaptacije na nove prilike.

Proizvo a i su esto fokusirani na borbu protiv pojedinog uzro nika, ali fokus valja prebaciti na ja anje imunosnog sustava pomo u kvalitetnog kolostruma, odgovaraju e hranidbe, dobrim vo enjem poro aja, uvjetima dr anja, okolišnim uvjetima (tzv. holisti -ki pristup). Ja anje imunosnog odgovora zna i ja ati obrambene snage koje e zaštiti probavni i dišni sustav. asuprot tome, neodgovaraju a i nedovoljna obrana organizma završit e dišnim i probavnim infekcijama, najzastupljenijim infekcijama i uzrocima ugi-nu a mladih ivotinja, a time e se umanjiti ukupna proizvodnja stada.

Imunost teladiIzgradnja imuniteta (otpornosti) po inje ro enjem. Hranidba plotkinje tijekom trud-

no e utje e na razvoj ploda (fetusa). Krava treba dobiti sve hranjive tvari, potrebne vitamine, minerale kako bi odr ala vlastito zdravlje, ostala u dobroj kondiciji i donijela zdravo tele. ko nešto uzmanjka tijekom drugog i te eg tromjese ja, to oslabljuje i us-porava razvoj ploda, smanjuje njezin proizvodni potencijal i smanjuje plodnost.

elad e razviti bolju imunost na program cijepljenja ako ima dovoljno minerala u hrani: cinka, bakra, selena, mangana i kobalta. Za razvoj imunosti kolostrum je izrazito va an. ko tele dobije dovoljno kvalitetnog kolostruma, mo i e razviti vlastiti imunitet ranije i ja e i bit e spremniji boriti se vlastitim snagama protiv uzro nika. Iako se puno zna o va nosti kolostruma, mnogi uzgajiva i ipak ne paze da telad dobije dovoljnu ko-li inu kvalitetnog kolostruma, pa je manjak pasivnog imuniteta i dalje globalni problem.

ko takva telad pre ivi, novo sou avanje s uzro nikom bolesti ili toplinskim stresom vodi do 50 uginu a takve teladi.

Hranidba teladi: Mnoga istra ivanja i iskustva pokazala su da hranidba mlijekom više pridonosi rastu teleta i njegovom zdravlju nego hranidba mlije nim zamjenicama.

obro je da se poro aj odvija u suhom i istom okru enju. ako et treba znati da izla-ganje teladi transportu ili lošim vremenskim prilikama ili drugim stresnim situacijama, smanjuje obrambene sposobnosti. rijevne bakterije ili uzro nici roda spp. nalaze se u okru enju i telad se mo e in cirati, oboljeti i izlu ivati viruse, bakterije ili oociste. astambe stoga moraju biti prozra ne, zašti ene od hladno e, propuha i vru ina, iš ene redovito, dezin cirane izme u turnusa. elad dolazi na svijet s razli i-tim odnosom leukocita, otpornija je telad oteljena u ljetnim mjesecima, od onih tijekom zime. Razli itim dodatcima mo emo tako er poja ati otpornost ivotinja: dodatkom probiotika, mananoligosaharida, fruktooligosaharida. Mogu e je krave cijepiti vakcinom protiv koronavirusa i zatim ih tijekom suhostaja hraniti s dodatkom mananoligosaharida. Kolostrum tih krava imat e ve u koncentraciju protutijela ukupnih i onih speci nih za koronavirus. elad napajana tim kolostrumom bit e otpornija, imat e više zaštitnih protutijela, br e e rasti.

elad ro ena u ne istom, in ciranom okru enju mo e se in cirati samim inom po-ro aja od majke ili drugih krava. Uzro nici crijevnih infekcija raznose se štalom pomo u izmeta, a kontaminira se sve što je s tim u doticaju: podovi, stelja, izme ljudi, alati, odje a, hranilice, pojilice. ako rodilište postaje mjesto zaraze patogenim bakterijama, kao što su , bakterije roda , rotavirusom, koronavirusom, uzro nicima

spp. i spp.

Imunost junicaa bi postigli zadovoljavaju u otpornost u junica, valja se pridr avati sljede ega:

1. voditi brigu o potrebi junica radi normalnog remonta stada2. razumjeti va nost pra enja rasta junica od odbi a do teljenja (redovitim vaga-

njem), procjenom tjelesne kondicije (B S) i mjerenjem visine grebena3. brinuti o pa ljivom i planskom planiranju pripusta (osjemenjivanja), selekciji i

odabiru odgovaraju ih bikova u cilju genetskog poboljšanja i lakog teljenja4. znati kako osigurati dugovje nost ivotinja smanjuju i natjecanje sa starijim kra-

vama (višetelkama) za prostor, dominaciju i pristup hrani i vodi.5. voditi brigu o posebno osjetljivom razdoblju tranzicije i uvo enju prvotelke u

proizvodno stado

6. voditi bilješke o zdravlju junice i njenom rastu od ro enja7. biti svjestan o prisutnosti pojedinih bolesti koje mogu negativno utjecati na juni-

ce, njihovo zdravlje i dobrobit8. imati plan za odr avanje zdravlja junica.

Pra enje rasta junicaPuno nam mogu re i podatci o porodnoj tjelesnoj masi teleta, te dinamici rasta,

obolijevanjima i dosegnutim ciljevima, u odnosu na dob ( ablica 1).Osobito treba paziti na indeks tjelesne mase. aime, predebele junice imaju ve u

opasnost od ote anih poro aja (distocia) i po eljno je da kondicija bude 2,5-3.0 (u skali 1-5). Osobito treba paziti na posljednja dva mjeseca trudno e, dovoljno je osigurati po-rast od 650 g dnevno. išak proteina u obroku, više sila e mo e izazvati edem vimena.

Tablica 1. iljevi rasta junica

ob Postotak tjelesne mase odrasle krave ( )

6 mjeseci 309 mjeseci 40Oplodnja (15-16 mjeseci) 55-60Prije teljenja 90Odmah nakon teljenja 82

rugo teljenje 92

Cijepljenje junica i naj eš e bolestiS obzirom da su junice mlade ivotinje koje imaju još ograni en repertoar protu-

tijela, va no ih je zaštititi cijepljenjem i dobrom pripremom za to. u spadaju tretiranje protiv parazita (anthelmintici, sredstva protiv vanjskih i unutrašnjih parazita), ali i do-datak vitamina i mineral (bakar, kobalt, selen, jod, cink).Postoje razli ite vakcine protiv jedne ili više bolesti, a ovo su najva niji uzro nici bolesti: B , PI3, IBR, leptospiroza,

, , rota corona virus, salmonella,

Provjera dr anja junicaProvjera mora pokazati koliko postoje i protokol odudara odgovara najboljoj praksi

i koliko dosegnuti rezultati odgovaraju ciljnim vrijednostima. ako se najbr e mogu iden-ti cirati slabosti i snaga postoje eg re ima dr anja junica ( ablica 2).

Imunost krava, mastitis i hranidbaMastitis je upala mlije ne lijezde, a to je zapravo obrambena reakcija vimena na

ošte enje tkiva odre enim uzro nikom. astaje kao posljedica naj eš e bakterijske in-fekcije mlije ne lijezde pri emu je otpornost slaba. Postoji nespeci ni i speci ni odgovor organizma na taj prodor infekta u vime, ali oba su ovisna o hranidbenom stanju jedinke. Stoga je osim hranjivih tvari potrebno osigurati vitamin E, vitamin , selen i cink.

iziološke promjene vezane uz razdoblje suhostaja i po etka laktacije predisponiraju e su za razvoj mastitisa. lavna mjera prevencije mastitisa je pravilna hranidba i smanje-nje patogenih mikroorganizama u okru enju plotkinje.

Tablica 2. Klju ni pokazatelji u ivotu junice

Pokazatelj iljob prvog teljenja 24 mjesecajelesna masa poslije teljenja, 570 kgisina grebena poslije teljenja 142 cm poba aja 4

Mortalitet 3-24 mjeseca 1Prirast 3-10 mjeseca 800 g dan

ob koncepcije 15 mjeseciKoncepcija 70Odnos UO graviditet 1,3

teških poro aja 5B S kod teljenja 3,0-3,5

ilj upalnog procesa je uništiti ili neutralizirati uzro nika i njegove toksine i omogu-iti mlije noj lijezdi normalnu funkciju. Prirodne barijere prodoru uzro nika su ko a,

sisni s nkter, keratinizacija sisnog otvora. e ina tzv. somatskih stanica su makrofagi i neutro li jer se od po etka upale mnoštvo tih stanica upu uje u mlije nu lijezdu.

Upala ima svoje znakove: crvenilo, ote enost, bolnost. o je posljedica aktiviranih makrofaga koji su došli u to podru je zbog pove ane propusnosti krvnih ila dopušta-ju i izlaz teku ine, minerala, albumina, imunoglobulina u in cirano podru je. eutro li naseljavaju to podru je i zajedno s fagocitima po inju fagocitirati. Laktoferin, speci ni protein nastao u vimenu ve e eljezo koje je neophodno za razvoj mikroorganizama, aktivira se sustav komplementa koji olakšava fagocitozu i potpoma e borbu s uzro -nikom. Limfociti su specijalizirani leukociti koji pravilno potaknuti proizvode protutijela protiv speci nog uzro nika, a odre eni klonovi stanica dugo uvaju informaciju o uz-ro niku i tako poja avaju otpornost vimena krave.

Zaklju akImunosni sustav predstavlja slo eni

sustav odgovoran za odr avanje zdravlja ivotinja. ko je ovaj sustav narušen, u

opasnosti je zdravlje, proizvodnost i do-brobit ivotinje. Proizvo a i stoga moraju paziti da ne naruše funkcije imunog susta-va i da ga ja aju i izgra uju: pravilnim dr-anjem ivotinja, adekvatnom hranidbom,

dobrim programom cijepljenja i izbjegava-njem stresa.

Slika 2. Obrambeni mehanizmi u mlije noj lijezdi: 1-uzro nik prodire kroz sisni kanal; 2-speci-jalizirane stanice makrofagi pro diru bakterije i zapo inju imunosnu reakciju; 3,4- neutro li iz krvi se zaustavljaju, pri vrste za stijenku kapilare i prolaze u upaljeno podru je; 5-zajedno s makrofa-gima fagocitiraju uzro nike

PREVENTIVA BOLESTI TELADI - OD PORODA DO ODBI A

ntun Kosteli , Krešimir Salajpal, Bruna ariba

U uzgoju teladi mlije nih pasmina goveda najzahtijevnije je razdoblje od poroda do odbi a. eovisno o namjeni teladi, odnosno ho e li kasnije biti korištena za obnovu (remont) stada ili tov u navedenom razdoblju je potrebno puno pozornosti kako bi dobili zdravu i kvalitetnu telad. U razdoblju do odbi a u organizmu teladi dolazi do brojnih zioloških i anatomskih promjena u probavnom sustavu. U prva dva tjedna probavni su-

stav teladi funkcionira kao kod ivotinja s jednim elucem (svinja, konj). ako npr. u pr-vim danima ivota sirište ima 60 kapaciteta pred eludaca a burag svega 25 . akon tri do etiri mjeseca kapacitet buraga iznosi 65 pred eludaca i sirišta. Pored zioloških i anatomskih promjena dolazi i do postupnog razvoja imunološkog sustva kojemu je osnovna funkcija zaštita organizma od djelovanja brojnih patogenih mikroorganizama.

Brojnim istra ivanjaima je utvr eno da su prva dva tjedna nakon poroda najkriti ni-ja u uzgojima teladi. Ukratko emo opisati osnovne smjernice kako opasnost od pojave razli itih bolesti teladi mo emo svesti na najmanju mjeru.

Suhostaja nekoliko predavanja odr anih na savjetovanjima uzgajiva a goveda naglašena

je va nost upravljanja zdravljem krava u suhostaju s ciljem dobivanja kvalitetne teladi i visoke mlije nosti. U zadnjoj tre ini gravidnosti plod (tele) raste 80 porodne tjelesne mase. U tom razdoblju rastu potrebe ploda za hranjivim tvarima i ukoliko ih krava ne podmiri putem hrane po inje trošiti vlastite tjelesne rezerve. ime se pove ava opa-snost od pojave razli itih metaboli kih bolesti (npr. ketoze). Uslijed nedostatne ili ne-pravilne hranidbe onemogu ava se normalan rast i razvoj ploda. Rezultat mo e biti dobivanje avitalne teladi sklone razli itim oboljenjima. Osim što kvalitetnom hranidbom mlije nih krava u suhostaju osiguravamo normalan rast i razvoj ploda, omogu avamo i sintezu kvalitetnog kolostruma.

Teljenje eljenje treba provesti u suhoj i istoj staji. akon poroda pored svih ostalih postu-

paka teletu moramo obavezno dezin cirati pupak (jod) kako bi sprije ili infekcije. ako-er, odmah nakon poroda tele mora biti smješteno u suhoj i istoj prostoriji i moramo

mu dati kolostrum.Svakako moramo sprije iti kontakt teleta s prljavim površinama.

KolostrumPojedini uzgajiva i zanemaruju va nost kolostruma u prvim satima i danima ivota

teladi. Pored osiguravanja sinteze kvalitetnog kolostruma va no ga je teladi dati unutar dva sata nakon poroda. ime osiguravamo visoku koli inu imunoglobulina u krvotoku teladi i samim time poti emo pasivnu otpornost teladi na razli ite infekcije.

Kolostrum je, pored imunoglobulina, bogat energijom (masti, proteini, ugljikohidrati) koja poti e i osigurava termoregulaciju teladi i djeluje laksativno na probavni sustav teladi. ovoljne koli ine kvalitetnog kolostruma omogu avaju lakše ‘’izbacivanje meko-nija iz probavnog sustava teladi.

Istra ivanjima je utvr eno da davanjem preparata koji sadr e mano-oligosahari-de pove avamo koli nu imunoglobulina u kolostrumu ime osiguravamo kvalitetniju pasivnu otpornost teladi na infekcije. avanje pripravaka sa mano-oligosaharidima u kolostrum nakon teljenja kao i u mlijeko ili mlije nu zamjenu tako er pove ava koli inu imunoglobulina u krvotokoku teladi, a samim time i op u otpornost organizma teladi.

a vitalnost i op u otpornost teladi utje e i odgovaraju a koli ina vitamina E i se-lena. Uslijed nedostatka vitamina E i selena u teladi esto dolazi do tzv. bolesti bijelog miši ja. Bolest sprije avamo davanjem selena putem hrane kravama u suhostaju jer se tako krvotokom prenosi u kolostrum. Još bolje rezultate posti emo davanjem vitamina E i selena injekciono (u miši ili pod ko u) naravno u suradnji s veterinarom.

Higijena napajanja teladiijekom napajanja teladi kolostrumom, mlijekom ili mlije nom zamjenom va no je

odr ati visoku higijensku kakvo u hrane, zatim posuda ili sustava za napajanje (Slika 1). aime kiselost (pH) u praznom sirištu iznosi nešto više od 1 (jako kiselo)

ime se zna ajno smanjuje opasnost od prodora patogenih mikroorganizama (bakterije, virusi) u probavni sustav teladi. Me utim, tijekom napajanja i hranidbe teladi kiselost se zna ajno smanjuje i sadr aj u sirištu je skoro neutralan što, u slu aju zaga enja hrane ili opreme, omogu ava prodor patogenih mikroorganizama u probavni sustav teladi. Istra ivanjima je utvr eno da preko 60 uginu a teladi prije odbi a je uzrokovanao bolestima probavnog sustava.

Iz navedenog mo emo zaklju iti da je pored kvalitete i higijenske ispravnosti hrane za telad va na i higijena opreme za napajanje i hranidbu kako bi smanjili rizik od infekcija.

Slika 1

Hranidba Posljednjih godina velika pozornost je posve ena upravo hranidbi teladi od poroda

do odbi a. Kao što smo naveli, telad u prva dva tjedna funkcionira kao ivotinja s jednim elucem a zatim postupno dolazi do razvoja pred eludaca naro ito buraga. Utvr eno

je da na razvoj buraga teladi u prvim tjednima nakon teljenja najbolje utje e hranidba mlijekom i koncentratom. Me utim, posljednja istra ivanja su ukazala da razvoj buraga odnosno na njegovu veli inu, debljinu stijenke i broj i du inu papila dobro poti e i hranidba teladi potpuno izmješanim obrokom (Slika 2). Osim razvoja buraga takav na in hranidbe sprije ava pojavu bolesti probavnog sustava teladi uzrokovanog nepravilnom hranidbom.

Slika 2

Vakcinacijaavedeno je da odgovaraju om hranidbom mo emo utjecati na kakvo u kolostru-

ma. U zaštiti zdravlja teladi va nu ulogu ima i vakcinacija. Posljednjih godina se u e-stalo na farmama pojavljuju razli ite zarazne bolesti koje u najve oj mjeri ugro avaju upravo zdravlje teladi u razdoblju od teljenja do odbi a (npr. infekcija korona i rota viru-sima). Preventiva pojedinih zaraznih bolesti, kao prije navedenih infekcija korona i rota virusima, se temelji na vakcinaciji krava u zadnjoj tre ini gravidnosti. ime osiguravamo stvaranje protutijela u organizmu krava koja e zatim putem kolostruma štititi telad u prvim tjednima ivota. ako er, vakcinacijom teladi mo emo smanjiti rizik od pojave razli itih infekcija. Program vakcinacije i odabir vakcine mora biti proveden isklju ivo u suradnji s veterinarom.

Bolesti teladi Postoji itav niz bolesti koje ugro avaju zdravlje teladi. Me utim dvije skupine bo-

lesti se javljaju naj eš e u uzgojima a to su bolesti probavnog i dišnog sustava. Bolesti probavnog sustava nastaju kao posljedica pogrešne hranidbe ili zbog infekcije brojnim vrstama patogenih mikroorganizama u prvom redu virusima i bakterijama. o širenja infekcija dolazi vertikalno odnosno s krave na telad, horizonatalno s oboljele teladi na zdravu ili putem zaga ene opreme i hrane (npr. ). Bolesti zbog nepravilne hra-nidbe nastaju kao posljedica loše kakvo e ili higijene hrane (mlijeko, mlije na zamjena, koncentrat) ili zbog loše izbalansiranog obroka (sastav, koli ina, redoslijed). ajve i dio bolesti probavnog sustava o ituje se pojavom proljeva (Slika 3), a zna ajno rje e nadma.

Slika 3

Kako bi mogli utvrditi mogu i uzrok proljeva teladi je svakako potrebno izmjeriti tjelesnu temperaturu. Kod zdrave i vitalne teladi tjelesna temperatura se kre e od 38.5 do 40.5o . U slu aju da je tjelesna temperatura viša od navedene postavlja se sumnja na infekciju probavnog sustava.

Pored bolesti probavnog sustava kod teladi se vrlo esto javljaju bolesti dišnog sustava. Uzrok je infekcija patogenim virusima i bakterijama a pogodovni uvjeti za na-stanak su dr anje krava i teladi u istom objektu, zatim dr anje teladi na propuhu ili u vla nim stajama. Pogodovni imbenik tako er mo e biti i visoka koli ina prašine i štet-nih plinova (aminijaka) u staju. elad s upalom plu a diše kroz usta a i nosnica se mo e cijediti gnojni sadr aj (Slika 4).

Slika 4

Slika 5 Slika 6

Smještajanas ve ina uzgajiva a odvaja telad nakon poroda od krava i napaja ih iz kanti. e-

lad mora biti dr ana u suhim, istim i prozra nim stajama. a alost Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja gdje uzgajiva i odmah nakon poroda ve u telad lancem za zid (Slika 5) i to naj eš e neposredno iza krave. Osim nepoštivanja pravila dobrobiti ivotinja.

Uslijed nekretanja i boravkom u staji sa kravama onemogu ava se normalan rast i razvoj teladi, a pove ava se rizik od prijenosa uzro nika sa krava. elad mora biti dr ana slobodno pojedina no ili skupno ovisno o dobi (Slika 6).

Sni ena plodnost mlije nih krava

Prof.dr.sc. arko ereš

Prvo je pitanje koje si moramo postaviti: „ to je u mlije nom govedarstvu pri-marno: tele ili proizvodnja

Sve okolnosti vezane uz mlije ne krave su loše, po ev od reprodukcijskih pokaza-telja (sni ene plodnosti), krhkog zdravlja, metaboli kih poreme aja, mastitisa, šepavo-sti.....pada cijene mlijeka, cijena krme, nafte, visokih kredita... Sa stanovišta farmera, jedina dobra okolnost jest kontinuirani rast mlije nosti. li, sa medicinskog stanovišta, ak je i rast mlije nosti loša okolnost jer nepovoljno utje e na zdravlje, a sve prethodno

pobrojano su rizici koji prate visoku mlije nost.Mlijeko, kao i vino, tra i slugu, a ne gospodara. Svi bitni problemi zdravlja i pose-

bice, reprodukcije mlije nih krava, duboko su smješteni, nerijetko skriveni. jerojatno tako mora biti, jer mlijeko ne curi s neba, ve nastaje iz krvi.

esto se farmerima sugerira kako je probleme mogu e riješiti mjerama ili „mjera-ma , programima, operativnim programima, projektima. Olake prognoze, savjeti i tobo-nja rješenja su lakonska i naivan ovjek bi pomislio kako e se sve riješiti „korekcijom

hranidbe , „nadomjescima, suplementima, vitaminima, mikro i makroelementima, table-tama ili injekcijama za poboljšanje plodnosti, zdravlja, proizvodnje i koje ega k tome... . Još samo nedostaje arobno rješenje - injekcija za „napraviti tele . Osnovni problemi, o igledno, nisu u kravama ve u našim glavama, zbog ega smo skloni povjerovati da se stvari mogu riješiti jednostavno, da uz to treba kojiput zatvoriti o i i uši i isklju iti razum. Problem je velik, jer ništa pošteno u ivotu ne posti e se bez muke i slušanja pametnih savjeta. ragedija je ako savjet ne valja

ako er nije dobro pod svaku cijenu ustrajati u ne emu što nije dobro. alja biti spreman prihvatiti nove stvari, promijeniti na in razmišljanja i djelovanja. rhunski rezul-tati u mlije nom govedarstvu rezultat su stalnog usavršavanja, što zna i i stalne primje-ne novih postupaka. ko je krava jedna od ivotinjskih vrsta koje su u izuzetno kratkom razdoblju do ivjete bitne evolucijske promjene, pretpostavka je da i naše razmišljanje mora evoluirati jednakom brzinom.

ratimo se na probleme plodnosti. Spolni ciklus funkcionira poput zatvorenog, ne-prekidnog sustava (mehanizma) koji je najbolje usporediti sa kaskadama slapova. ko bilo koja od tri reguliraju e kaskade zaka e, zakazuju, na elom povratne sprege, sve tri.

to je uop e plodnost e nirana je kao apsolutna rasplodna sposobnost u svim aspektima i fazama reprodukcijskog ciklusa. Pojednostavljeno, to zna i: jedno tele go-dišnje po kravi (jedna laktacija godišnje ili 305-dnevni laktacijski ciklus). Budu i je sin-tagma „jedno tele godišnje po kravi , na alost, još uvijek omiljena, treba vrlo jasno re i kako to u mlije nom govedarstvu uop e ne postoji. To je fantom! aime, selekcijom u posljednjih stotinjak godina, stvorena je ivotinja koja više nije u kategoriji doma ih proizvodnih ivotinja sa jednogodišnjim reprodukcijskim ciklusom. Koji su argumenti

a najboljoj hrvatskoj farmi („ itar u Kapelni) prosje no me utelidbemo razdoblje (MR) je 393 dana, što je pozitivan fenomen u svjetskim razmjerima. Prosje no trajanje MR za Holstein u Hrvatskoj (prema HP ) je 447 dana, za Simental 411. anas postotak koncepcije kod prvog UO više nije 50-55 ve debelo ispod 40 , ponegdje i ispod jadnih 15-16 .

Zaklju ak: krava ne mo e imati jedno tele godišnje kada joj je MR dulji od 400 dana. Zna i,u visokomlije nih krava ne postoji kategorija plodnost. Pojednostavlje-no, sve su te krave sni ene plodnosti.

Neplodnost (jalovost; sterilitet) pojam je suprotan terminu plodnost. o je privre-mena (prolazna, obi no funkcionalna) ili trajna apsolutna reprodukcijska nemo , nespo-sobnost. Elasti niji i precizniji pojam je infertilnost. ko se radi o izostanku reprodukcij-ske sposobnosti to je sinonim za jalovost, ali pojam tako er podrazumijeva odstupanja od plodnosti. Slikovito to naj eš e zna i odgodu tjeranja ili produljeno trajanje rasplo-ivanja. ajbolji primjer infertilnosti je upravo produljeno me utelidbeno razdoblje. Još

precizniji termin, koji je najbolje prilago en mlije nom govedarstvu je sni ena plodnost (subfertilnost), kojim ozna avamo sva reprodukcijska odstupanja uklju uju i uzroke i posljedice, direktne i posredne štete i nepovolje utjecaje. U pravilu, rije je o promjena-ma koje nazivamo i funkcionalnom neplodnoš u. o je obi no prolazno stanje koje se mo e suzbiti uklanjanjem onih nepovoljnih djelovanja koja su ga prouzro ila. Radi se o kompleksnim pojavama koje podrazumijevaju:

a) odstupanja u proi vodnji teladi ib) poreme aje koji se javljaju u svim fa ama spolnog ciklusa (smanjena mli-

je nost, metaboli ke bolesti, greške hranidbe, menad menta, produljeno MR, i eko-nomski gubici zbog navedenog itd.).

Zaklju ak se name e: sni ena plodnost je rak rana ali i mjerilo uspješnosti mlije nog govedarstva.

Sni ena plodnost je kompleksna pojava uvjetovana brojnim imbenicima, prven-stveno mlije noš u, hranidbom, menad mentom, naslje em, stresom.....

A sada o nametnutim pogrešnim te ama!a li je visoka mlije nost odlu uju i imbenik sni ene plodnosti Mlije nim je kra-

vama mlije nost priro ena, i neodvojiv dio njihovog ustroja. Ona je odr iva ukoliko ne zakazuju mehanizmi i okolnosti koji je odr avaju. ko krava ne jede dovoljno i dobro, ona e ipak proizvoditi mlijeko. Ali, ako nema teleta, ne e biti ni mlijeka. o je odgo-vor na pitanje s po etka lanka. Hranili ili ne hranili - krava e proizvoditi Ona je ivoti-nja kataboli ke predominacije, zna i da proizvodi samoubila ki, pod svaku cijenu, pa i po cijenu vlastitog zdravlja. Primjerice, poslijeporodne krave troše 97 energije i 84 proteina na proizvodnju, što je otprilike kao da ovjek sprinta šest sati dnevno.

o sugerira da su proizvodnja i reprodukcija u antagonisti kom odnosu, ali mlije -nost nije odlu uju a za plodnost, jer njen je utjecaj relativno nizak u usporedbi sa va -noš u drugih imbenika. Za temeljne reprodukcijske procese poput ovulacije, oplodnje, migracije oplo ene jajne stanice, placentacije itd., uvijek ima dovoljno energije jer su to redom minorni potroša i.

a li je to hranidba o po etka devedestih godina prošlog stolje a u slu benim tuma enjima prevladavalo je mišljenje po kojem je mlije nost (proizvodnja) temeljni uzrok neplodnosti. aj je koncept zamijenjen novim, po kojem je glavni uzrok neplodno-sti hranidba. a li je tome tako

ristotel, uveni gr ki lozof (384.-322. prije nove ere), bavio se ziologijom i pa-to ziologijom reprodukcije doma ih ivotinja i koje im drugim. Izme u ostalog, on je smislio koncept modernih svinjogojskih farmi sa odvojenim istim i prljavim putevima. Zaklju io je da krave u lošijoj kondiciji imaju slabiju plodnost. Shodno tome hranidbu je de nirao kao najva niji okolišni imbenik kontrole plodnosti. S tim se moramo slo iti. Hranidba nije uzrok ve pogodovni imbenik neplodnosti. Problem esto nije u

kvaliteti hranidbe ve u nedostatnom unosu energije, odnosno nemogu nosti dostatne konverzije hranidbe u energiju. li, iako se energija ne mo e uvijek kvalitetno nadomje-stiti hranidbom, hranidba ipak nije uzrok neplodnosti. Uostalom, hranidba je kao i voda i rak. Ona se podra umijeva.

Menad ment (na in dr anja, postupanje, ventilacija, na in mu nje, prevencija bo-lesti), razne stresore poput buke, grube manipulacije, transporta, prenapu enosti ovaj puta ne emo analizirati.

O naslje u nešto više. lavni razlozi smanjene plodnosti mlije nim su kravama priro eni i upravo na njih je ovjek najbitnije utjecao.

Sustavnom selekcijom, maksimalnom mobilizacijskog potencijala danas je posti-gnut prosje ni godišnji porast mlije nosti za 100 litara po kravi. Mlije nost je zadnjih 40 godina udvostru ena. li, to ima i svoju cijenu - godišnji pad plodnosti od 1 . aime, selekcijom je postignuta nevjerojatno brza i suštinska evolucija. Prakti no je stvorena nova ivotinjska podvrsta. Sintetizirana je ivotinja, slikovito re eno, premalog eluca i funkcionalno hipertro rane mlije ne lijezde. akvo „novo govedo je izrazito proizvod-ne, nerijetko ekscesne, kataboli ke predominacije, što je spomenuto ranije u tekstu.

aravno da je u takve ivotinje rizik reprodukcijskih poreme aja visok. akva krava je osjetljiva, krkog zdravlja, sni ene plodnosti ali i skra enog prosje nog proizvodnog ( ivotnog) vijeka, ispod tri laktacije (Holstein, 2,6; prema HP ) i prosje ne dobi kod izlu-enja od 5 godina i 7 mjeseci.

Kako krava postaje subfertilna (sni eno plodna)Epicentar svih poreme aja, odstupanja od normale i bolesti sa posljedi nom sni e-

nom plodnoš u je razdoblje oko poroda. o nije po etak je u suhostaju, glavnina mani-festacija neposredno oko poroda, a posljedice poreme aja se reperkutiraju kroz cijelo rasplo ivanje, ponekad kroz cijeli proizvodni vijek. Osnovni preduvjeti dobre plodnost je kvalitetna, potpuna poslijeporodna cikli nost. Najbolji nak poreme aja jest inje-nica da u više od 40% mlije nih krava prvo tjeranje ne nastupi unutar 30-40 dana poslije telenja, odnosno da se ak 58% krava ne tjera 40-97 dana poslijeporodno.

o razdoblje koje po inje cca od 2-4 tjedna prije poroda, a traje do 6 (ali i do 10 tje-dana i dulje) poslije poroda, u praksi se zove tranzicija. o nije sasvim to no. Preciznije je re i faza negativnog energetskog balansa (NEB) jer to sugerira glavni problem.

ajto nije re eno, tranzicija je vrijeme u kojem se zbiva EB. U tom razdoblju enormno rastu potrebe za laktozom, proteinom, trigliceridima. Ovulacija nastupa obi no 10-15 dana poslije vrhunca EB, ponekad prije vrhunca laktacije.

U suhostaju su mo da i naj eš e greške. Krave se „šopa kako bi ih se pripremilo za laktaciju. Kako nema mlijeka (potrošnje), stvara se višak energije, krave se debljaju (sindrom debelih krava), zbog nemogu nosti prerade preobilja suhe tvari (energije), nastaje zamaš enje jetre.

Poslijeporodno, vrlo naglo, u ranoj laktaciji metaboli ki su prohtjevi enormni. Kra-va nije kadra preraditi hranu. U 30-35 krava krajem suhostaja nastupa spontani gubi-tak apetita koji traje 5-7 tjedana. Po etkom laktacije pove ani su metaboli ki zahtjevi, a unos energije nedostatan.

Postpartalne krave zbog laktacije ulaze u fazu EB koji ja a i vrhunac mu je ti-jekom prvog ili drugog tjedna poslije telenja, a trajanje i intenzitet oporavka variraju. U ranoj laktaciji glavnina hranjivih tvari, potrebnih za sintezu laktoze, proteina i triglicerida ne mo e biti dostatno unešena hranom i iskorištena. Uprkos tome, kvalitetnije hranjene krave, u EB proizvode više mlijeka, gube manje na te ini i ranije ovuliraju nego one sa

slabijim unosom hrane. akve krave imaju zna i da prije nastupa cikli nost budu i je hormonska pulzacija u visokoj korelaciji sa vrhuncem EB.

rekventnija ishrana boljom krmom koja se redovito uklanja, ista voda i kvalitetna paša kriti ni su za stimulaciju apetita i maksimalni unos suhe tvari.

ubitak tjelesne mase (B S) izme u poroda i UO mo e negativno utjecati na kon-cepciju jer krave sa B S višim od 3 pri telenju u pravilu imaju produljen servis. Krave koje su izgubile 0.5-1.0 jedinicu imaju višu koncepciju od onih koje su izgubile više od 1.0 jedinice. ubitak B S tijekom prvih 30 dana poslijeporodno nepovoljno utje e na koncepciju ja e od bilo kojeg drugog imbenika.

Zbog laktacije, povišena je sinteza glukoze. Zbog toga se ekscesno mobili iraju (troše) masne kiseline. Posljedica je trošenje vlastitih rezervi. U toj fazi krave rapidno mršave. Unos suhe tvari nakon telenja nije dostatan u odnosu na pove ane metabo-li ke zahtjeve po etkom laktacije. Razina glukoze, najviša je u partusu, naglo se str-moglavljuje na najni u razinu budu i zbog laktacije potrebe za glukozom višestruko rastu. Zbog poja ane sinteze glukoze, organizam nije kadar sintetizirati dostatnu koli-inu bjelan evina i masti pa nastupa ekcesna mobilizacija (trošenje) masnih kiselina iz

vlastitih masnih rezervi (masnog tkiva, potko ja, krvi). irektna je posljedica mršavljenje (sindrom mršavih krava). Jaka mobilizacija masti istovremeno je pra ena visokom razi-nom E (neesteri ciranih masnih kiselina ) u krvi i visokom razinom ketonskih tijela jer se velik dio E utroši u sintezi ketona, dio u glukoneogenezi, a dio koji jetra više nije kadra metabolirati, talo i se u formi triglicerida u jetri (zamaš enje jetre). Kona na posljedica, da ponekad ve i u prvoj laktaciji, zamaš eni, nabujali hepatociti (stanice jetre) propadaju. Posljedica je nekroza i vezivnotkivna reparacija, odnosno ciroza jetre.

irektne posljedice su defekti u funkcioniranju ranije spomenute hormonske kaska-de, odnosno defektna neurohormonalna regulacija ciklusa, što se manifestira izostan-kom tjeranja (anestrijom), ciklusima bez ovulacije, zakašnjelom ovulacijom, cisti nom boles u jajnika, nedostatnom funkcijom utog tijela, ranim embrionalnim uginu ima itd. Uz to se javlja peripartalni sindrom (KPB-klini ke manifestacije metaboli kih poreme-aja u EB-u, neposredno oko poroda): teška telenja, mlije na groznica, le anje prije i

poslije poroda, zaostalo plodivo, sindrom debelih krava, sindrom mršavih krava, masna jetra, sindrom mršavih krava, toksemijski metritis i akutni endometritis, sni ena mlije -nost, mastitis, ketoza, šepavosti, acidoza, nadam, dislokacija sirišta.

Krenimo iz po etka. U sredstvima javnog informiranja, me u stru njacima i „stru -njacima rijetko se spominje slaba plodnost. ko se i spominje, to je usput kao primjed-ba o slabom radu veterinara. Iako se bavim ovim poslom 35 godina, nikako ne mogu shvatiti tu zamjenu teza. Plodnost je prema „stru njacima nešto usput. Sve je va nije od toga. ko nešto ne valja, krivi su veterinari. ko nešto treba poduzeti ne obra a se kompetentnim stru njacima, ve se rješava sve osim glavnog problema. Koliko puta smo uli ili pro itali nešto što je vrlo kontradiktorno: „Postoji problem plodnosti, što emo riješiti dodatkom (hranom, vitaminima, injekcijama itd.) pa emo podignuti mlije

. ho e li poboljšati plodnost ikada zanemariti : osnovni imbenik isplativosti je reprodukcija

( dravlje), a ne proi vodnja!!!! ratimo se po etku. Konstatacija je kako je krava nova ivotinjska podvrsta,

premalog eluca i funkcionalno prevelike mlije ne lijezde. ome treba dodati i injenicu da se naš odnos prema kravi nije dostatno promijenio. Kravu de niramo kao

ivotinja koja se tjera cijele godine, svaka tri tjedna. Sa stanovišta

menad menta to je to no. li, sa stanovišta genetike baš i nije. Ona je ipak ivotinja sa sezonom rasplo ivanja i telenjem krajem zime-po etkom prolje a. Za to postoje znan-stveni argumenti jer su ukupni rezultati bolji u krava koje se tele krajem zime: imaju kva-litetniji puerperij (poslijeporodno razdoblje), u njih je EB bla i, manji je poslijeporodni gubitak (B S) tjelesne mase, ni a je pojavnost i bla a simptomatologija KPB (zaostala posteljica, metritis, endometritis), br i je nastup poslijeporodne cikli nosti pa je i proble-ma sa plodnoš u manje.

U prirodi za to postoje dokazi. o su divlja goveda, posebice u podru jima oštrije klime. Kada ra aju Po ci oj zimi. o zna i da suhostaj provode uz oskudnu, energetski siromašnu hranu. I, nema sindroma debelih krava ele se ra a po ci oj zimi. Zašto Pa zato jer mu je potrebno samo mlijeko, a majka e ionako trošiti vlastite rezerve. o opet zna i da je majka ak i u ranoj laktaciji na oskudnoj hrani. Koli ina i kvaliteta hrane po-boljšavaju se prema vrhuncu laktacije. Zna i, krava ne treba ra ati u prolje e kada ima puno hrane. U ranoj laktaciji ne treba puno hrane, jer je oslabljen apetit, a i mogu nost konverzije je ograni ena. Konstataciji da krava ima premali eludac i preveliku lijezdu valja dodati i da ima premalu jetru. Puno hrane joj treba prema vrhuncu laktacije. ako bi trebalo biti i sa modernim poimanjem hranidbe mlije nih krava. U suhostaju ih treba hraniti skromno (sa puno vlaknine) kako bi se mikro ora pred eludaca odmorila tj. pripremila za novu laktaciji, to nije proizvodnu hranidbu. Prema modernoj nutricionistici ak i po etna laktacija ne bi smjela biti pra ena obilnom hranidbom. Zna i, moderna

nutricionistika treba oponašati hranidbu ivotinja u divljini.U krajnjoj liniji, zašto pora anje zimi Zato što je priroda ekonomi na, a i brine za

prevencija EB-a. Priroda prakticira zdravstvenu pro laksu. Pitanje je bolesne. Priroda si to ne mo e dopustiti. Mi smo, o ito,

prebogati pa mo emo. a, ali ne uz takvu cijenu mlijeka. o bi trebala biti inspiracija modernom mlije nom govedarstvu.

ikada zanemariti injenicu: osnovni imbenik isplativosti je reprodukcija ( dravlje), a ne proi vodnja!!!!

Stvorili smo speci nu, osjetljivu, kratko ivu u ivotinju, ali ništa nepromijeniti dok se stvari ne poslo e u glavi i dok se ne shvati da se mi moramo prila-goditi kravi, uva avaju i sve speci nosti. ek kada se svijest o tome promijeni, stvari e mo da krenutu nabolje. Krava se ne mo e u initi dravijom programima ve nanjem i mudroš u.

ko je godišnji porast mlije nosti 100 litara, jednog dana e se taj porast, zbog ka-pacitiranosti ivotinje, zaustaviti. e sada, kao i u politici, mijenjaju se statisti ki modeli i uvijek se bira onaj koji pokazuje porast.

ko je godišnji pad plodnosti 1 , a sada je ispod 40 zna i li to da e, hipotetski za 50-60 godina sve krave biti jalove Ho e li nam tu pomo i novi statisti ki model

oj kataklizmi mo emo se oduprijeti koriste i glavu, iskustvo, znanje, mudrost. Morat emo se više prilago avati kravama, jer one ne razumiju operativne programe, projekte, planove, projekcije....Onaj tko se s problemima rasplo ivanja hvata u koštac, mora shvatiti da rješenje ne miruje, nego, u stalnoj mijeni, leti brzinom svjetlosti.

I, opet ikada ne smijemo zaboraviti da je osnovni preduvjet pro tabilnosti repro-dukcija, a ne proizvodnja. ek kada se svijest o tome promijeni, bit e manje problema s plodnoš u.

e e biti potrebno pozivati se na njema kog lozofa riedricha ietzschea, koji je napisao: „ e razumiju me. emam usta za njihove uši.

MJERE KONTROLE BOLESTI PLAVOG JEZIKA U 2015. I 2016. GODINI

omislav Kiš, Ivana Lohman Jankovi , Ljupka Maltar, ihana Miški , Martina Rubin, aria Jurkovi

UvodBolest plavog jezika virusna je bolest doma ih i divljih pre iva a koju prenose in-

sekti. Uzro nik bolesti je virus iz roda , porodice Reoviridae. a ovu bolest najosjetljivije su ovce, dok goveda i koze rijetko pokazuju klini ke znakove bolesti, ali mogu odre eno vrijeme biti nositelji virusa bolesti plavog jezika i kao takve predstavljati izvor infekcije za druge pre iva e. irus se prenosi isklju ivo preko odre enih vrsta komar i a roda (biološki vektori). o zna i da, u odsutnosti odgovaraju ih vektora, nema i ravnog prijenosa virusa bolesti plavog je ika me u prijemljivim vrstama ivotinja.

Brzina širenja bolesti izravno je ovisna o prisutnosti vektora, kao i o klimatskim prilikama i gusto i populacije prijemljivih ivotinja. Bitan utjecaj imaju i meteorološki uvjeti - prvenstveno ru e vjetrova u zara enom i ugro enom podru ju (dokazano je da u pojedinim situacijama vjetar mo e komar i e, samo tijekom jedne no i, odnijeti na udaljenosti i ve e od 700 km). ktivnost vektora je sezonska - najizra enija je u razdo-blju lipanj - srpanj te ponovno tijekom razdoblja rujan - studeni. Prisutnost komar i a - vektora širenja BPJ potvr ena je na itavom podru ju Hrvatske.

o danas je dokazano ukupno 27 razli itih serotipova virusa bolesti plavog jezika, od kojih je trenutno na podru ju Europske unije cirkulira njih 5 (serotipovi 1, 2, 4, 8 i 16), u razli itim kombinacijama.

Epidemiološka situacija po pitanju bolesti plavog jezika na podru ju EU (prosinac 2015.)

Status bolesti u Hrvatskoj Prvo dokumentirano izbijanje bolesti plavog jezika u našoj zemlji utvr eno je kra-

jem 2001. godine u ubrova ko-neretvanskoj upaniji, pri emu je potvr eno da je uz-ro nik prve epidemije u našoj zemlji bio virus serotipa 9.

Rezultati provedbe programa pra enja bolesti plavog jezika do 2005. godine uka-zuju da je virus uglavnom cirkulirao u populaciji goveda na podru ju ubrova ko-nere-tvanske upanije, a rije je bila o serotipovima 9 i 16.

ijekom 2010. godine utvr eni su seropozitivni rezultati na serotip 8, u manjeg bro-ja doma ih goveda u Me imurskoj upaniji, no tom prilikom nije utvr en izravni dokaz cirkulacije virusa. eizravni dokaz cirkulacije serotipa 8 virusa bolesti plavog jezika u Me imurskoj upaniji krajem 2010. godine ukazuje na mogu e unošenje virusa zara e-nim komar i ima (podrazumijevaju i da nije rije o prethodno cijepljenim ivotinjama). Me utim, na lokaciji na kojoj su utvr ena seropozitivna goveda najvjerojatnije nisu po-stojali uvjeti za odr avanje i daljnje širenje infekcije.

akon du eg razdoblja, bolest je ponovno potvr ena u listopadu 2014. godine na podru ju ubrova ko-neretvanske upanije te se do velja e 2015. godine proširila i na ve i dio naše emlje - prisutnost virusa dokazana je i na podru ju ibensko-knin-ske, Splitsko-dalmatinske, ukovarsko-srijemske i Zadarske upanije.

ijekom 2014. 2015. godine potvr ena je cirkulacija dva nova serotipa virusa bole-sti plavog jezika; serotipa 4 koji trenutno cirkulira na podru ju cijele zemlje, te serotipa 1, ija prisutnost je zabilje ena na otoku Lastovo.

Epidemija bolesti plavog je ika 2014. godineUnos novih serotipova tijekom 2014. godine izravno je povezan s epidemiološkom

situacijom u zemljama regije, pa tako serotip 4 dokazano cirkulira u r koj, Makedoniji, lbaniji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Ma arskoj, ustriji, Sloveniji, rnoj ori, Srbiji, Italiji te

Bosni i Hercegovini, a dokaz serotipa 1 na jugu Hrvatske izravna je posljedica njegove dulje prisutnosti na podru ju ju ne Italije. Bolest plavog jezika u Hrvatskoj se, obzirom na sezonu aktivnosti vektora, 2014. godine pojavila relativno kasno, tako da virus na sre u nije imao dovoljno vremena izazvati epidemiju zna ajnijih razmjera. Unato tome, uslijed potvr enih slu ajeva u ve em broju upanija te u susjednim zemljama, zara eno podru je obuhvatilo je teritorij cijele zemlje.

Provedba mjera kontrole bolesti plavog je ika u 2014. godiniMjere koje su se u 2014. godini provodile pri svakom potvr enom slu aju uklju ivale

su klini ki pregled svih prijemljivih ivotinja, dezinsekciju i opse nu epidemiološku obra-du svih gospodarstava u krugu od 20 km oko zara enog gospodarstva. akav postupak se, iz iskustava s epidemijom u 2014. 2015. godini pokazao kao dugotrajan i potencijalno nancijski zna ajan trošak za dr avni prora un (epidemiološko istra ivanje obuhvatilo

je ukupno 1531 gospodarstvo, od ega 806 gospodarstava u ubrova ko-neretvanskoj upaniji i 501 gospodarstvo u ibensko-kninskoj upaniji). ako er, uslijed nedostatnih

kapaciteta na podru ju ubrova ko-neretvanske upanije, u provedbu mjera uklju eno je ukupno 17 dodatnih veterinarskih timova s drugih podru ja.

Premještanje ivih ivotinja u zara enim i ugro enim podru jima ograni eno je na kretanje unutar iste zone te se iz tog razloga promet ivih ivotinja unutar Hrvatske tije-kom listopada i studenoga odvijao pod ote anim uvjetima, što je dodatno utjecalo i na indirektne štete gospodarstvu. Obzirom na brzinu širenja bolesti u zemlji, epidemiološku situaciju u zemljama u okru enju, kompleksnost i zahtjevnost provedbe zakonskih mje-ra (uklju uju i iznimno visoke troškove provedbe mjera kontrole i sprje avanja širenja bolesti) te veliku vjerojatnost od pojave epidemije bolesti plavog jezika u 2015. godini, koncem studenoga Ministarstvo poljoprivrede donijelo je odluku o provedbi mjere dalj-nje kontrole bolesti cijepljenjem svih doma ih pre iva a u 2015. godini.

Prikaz broja pozitivnih rezultata pretra ivanja uzoraka krvi s gospodarstava sa zabilje enim klini kim simptomima bolesti plavog jezika, tijekom epidemije 2014. 2015. godine

Prikaz potvr enih slu ajeva bolesti plavog jezika u Hrvatskoj (studeni 2014. - velja a 2015.), s ucrtanim granicama zara enog i ugro enog podru ja

Cijepljenje populacije doma ih pre iva a u Hrvatskoj u 2015. godiniS obzirom na epidemiološku situaciju, cijepljenje je provedeno u odnosu na serotip

4 virusa.Bitno je napomenuti da u slu aju bolesti plavog jezika imunitet na jedan serotip

ne osigurava otpornost i na druge serotipove virusa, što itavu situaciju i samu organizaciju nadzora i kontrole bolesti ini još slo enijom.

Sredstva za predvi enu akciju cijepljenja u 2015. godini osigurana su u potpunosti iz dr avnog prora una. Hrvatska je ujedno i jedina zemlja u regiji koja je, pravovreme-nim osiguravanjem potrebnih sredstava i nabavom cjepiva, uspjela u dovoljnom opsegu cijepiti populaciju svojih doma ih pre iva a prije nastupa sezone vektora u 2015. godini (po etak svibnja), bez dodatnih troškova na ra un uzgajiva a ivotinja.

ijekom sije nja cjepivo je distribuirano svim ovlaštenim veterinarskim organizaci-jama na terenu, a predvi ene su bile dvije akcije cijepljenja (u prvoj godini nu no je dvokratno cijepljenje ivotinja, s ciljem stjecanja punog imuniteta na bolest). Prva akcija cijepljenja provedena je tijekom velja e, a druga tijekom o ujka teku e godine (najmanji propisani razmak izme u dva cijepljenja iznosio je 21 dan u slu aju ovaca i koza, odnosno 28 dana kod goveda). kcija cijepljenja na podru ju itave zemlje prošle je godine na taj na in uspješno zaklju ena 15. travnja.

ledano u ukupnim brojkama, u razdoblju velja a - travanj 2015. godine distribu-irano je ukupno 1.908.853 doza cjepiva, a tijekom akcije cijepljeno je ukupno 985.463 doma ih ivotinja (526.488 ovaca, 401.593 goveda i 57.382 ko e).

Procijepljenost populacije pre iva a po pojedinim upanijama, nakon provedene dvokratne akcije cijepljenja u razdoblju velja a - travanj 2015. godine

Ostale mjere kontrole bolesti plavog je ika u Hrvatskoj u 2015. godiniImaju i u vidu potrebu za detaljnim pra enjem kretanja bolesti i cirkulacije virusa

u zemlji, cijepljenje ivotinja samo je jedna, po etna i najva nija, ali ne i jedina mjera kontrole bolesti.

, uzimaju i u obzir po-datke i injenice o bolesti u našoj i susjednim zemljama, temeljio se na sljede im cilje-vima:

1) ijepljenje populacije doma ih pre iva a (goveda, ovaca i koza) starijih od tri mjeseca prije sezone aktivnosti vektora ->

2) Kontrola ste enog imuniteta populacije -> 3) Pra enju cirkulacije virusa bolesti plavog jezika - serotipa 4 u zemlji4) Otkrivanju ranog unosa i ili daljnjeg širenja bilo kojeg drugog serotipa virusa

bolesti plavog jezika, osim serotipa 4, na podru jima zemlje od visokog rizika5) Provedbi entomološkog istra ivanja (prikupljanje podataka o populaciji komar i-

a - vektora) na podru ju cijele zemlje.emeljem dobivenih rezultata svih navedenih komponenti programa, u razradi su i

daljnje mjere, s ciljem objave nacionalnog programa kontrole bolesti za 2016. godinu.

irkulacija virusa bolesti plavog jezika na podru ju RH u 2015. godini - u sklopu programa pra e-nja cirkulacije virusa, serološki pozitivne reakcije u necijepljenih ivotinja dokazane su u razdoblju od kolovoza do sttudenoga 2015. godine na podru ju svih hrvatskih upanija

Mjere kontrole bolesti plavog je ika predvi ene a 2016. godinuObzirom na dugoro ni plan i ciljeve Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane,

ve koncem prošle godine kao prvi prioritet provedbe mjera u teku oj godini potvr e-no je daljnje cijepljenje itave populacije pre iva a, kao klju ne mjere za odr avanje zdravstvenog statusa i mogu nosti prometa ivih ivotinja prema drugim zemljama. Sredstva za ovu akciju su osigurana pravovremeno, a postupak nabave dostatnih ko-li ina cjepiva uspješno je dovršen tijekom prosinca, kako bi se akcija mogla provesti u predvi enom roku (prije po etka sezone vektora). Akcija cijepljenja pre iva a radi aštite od bolesti plavog je ika ove je godine slu beno apo ela 11. sije nja, a bit e dovršena do 31. o ujka.

a no je napomenuti da cijepljenje u 2016. godini treba promatrati u nešto druga-ijem kontekstu:

- odr avanje imuniteta ivotinja cijepljenih u 2015. godini

- stjecanje potrebnog imuniteta u slu aju novoro enih i mladih ivotinja, kao i onih koje nisu bile cijepljene u 2015. godini

Uz mjeru daljnjeg cijepljenja populacije, program kontrole bolesti plavog jezika u teku oj godini sadr avat e i druge propisane mjere, ovisno o rezultatima i povratnim informacijama s terena o mjerama provedenim tijekom prethodne godine.

Za uspješnu provedbu svih mjera predvi enih ovim programom (kao što je to uostalom slu aj i kod svih nacionalnih programa zaštite zdravlja ivotinja) nu na je puna i aktivna suradnja uzgajiva a i posjednika ivotinja. Provedba mjera cijepljenja pre iva a u odnosu na bolest plavog jezika je obavezna, a posjednik ivotinja du an je aktivno omogu iti provedbu mjera na svojim ivotinjama.

Proturje ne informacije o mogu oj štetnosti cjepiva Kao i uvijek prilikom provedbe mjera nare enih od strane Ministarstva poljoprivre-

de, tijekom akcije cijepljenja (a osobito u drugom krugu cijepljenja, provedenom kon-cem zime, u razdoblju o ujak - travanj), zabilje en je i odre en broj slu ajeva pritu bi uzgajiva a na nuspojave cjepiva. elika ve ina takvih pritu bi na alost proizašla je iz nepridr avanja osnovnih postavki o na inu dr anja ivotinja, ali i nekriti kom tuma e-nju razli itih klini kih simptoma mogu ih drugih bolesti (parazitoze, poba aji iz razli itih razloga) kao nuspojave uzrokovane cijepljenjem ivotinja, ak i nakon proteka duljeg vremenskog razdoblja od samog cijepljenja (u nekim slu ajevima i više tjedana).

uspojave na bilo koje cjepivo, osobito uzimaju i u obzir velike brojke (gotovo dva milijuna doza) uvijek su mogu e (naravno, na izuzetno malom broju ivotinja), no u takvim slu ajevima potrebno je reagirati na pravilan na in i svaku sumnju na neku nega-tivnu reakciju na cjepivo be odgode prijaviti nadle nom ovlaštenom veterinaru, odno-sno veterinarskom inspektoru. Svaka zabilje ena pritu ba u takvom se slu aju prou a-va, prijavljuje distributeru cjepiva, i mo e se istra iti dalje, ime se ostvaruju i preduvjeti za eventualno nadoknadu štete posjedniku, ukoliko je pritu ba opravdana. Prijava po-ba aja kod doma ih ivotinja ve je desetlje ima obve a u gajiva a, a pretrage se u takvom slu aju u cijelosti nanciraju i dr avnog prora una. Moramo napomenuti da je u gotovo svim slu ajevima pravilne i pravovremene prijave poba aja sa sumnjom na nuspojave cijepljenja na bolest plavog jezika tijekom 2015. godine dokazana druga etiologija (naj eš e slabo op e stanje ivotinja uslijed opse nih parazitoza i ekstenziv-nog dr anja, koncem zime, uz manji broj potvr enih slu ajeva - groznice).

Pregled slu beno zaprimljenih prijava nuspojava klini kih simptoma prilikom pri-mjene cjepiva u 2015. godini nalazi se u prilo enoj tablici.

Povjerenstvo za procjenu prijavljenih nuspojava obradom slu ajeva nije utvrdilo povezanost cjepiva s prijavljenim štetnim reakcijama (rije je o drugim imbenicima), iako se takvi slu ajevi u budu nosti naravno ne mogu u potpunosti isklju iti (mogu nost ana laksije, otekline uslijed cijepne reakcije i sli no) te ih treba prijavljivati i dalje.

Kako bi se u provedbi akcije cijepljenja u 2016. godini sli ne pojave otklonile, odno-sno eventualna štetnost cjepiva objektivno utvrdila, pozivamo sve uzgajiva e na punu suradnju i pravovremenu reakciju u slu aju uo avanja bilo kakvih klini kih simptoma na cijepljenim ivotinjama, neposredno nakon cijepljenja.

Zaklju akBolest plavog jezika od jeseni 2014. godine prisutna je ne samo u Hrvatskoj nego i

u ve ini susjednih zemalja, a od jeseni 2015. u svim susjednim zemljama (u studenome 2015. godine bolest je slu beno potvr ena i u ustriji te Sloveniji).

Obzirom na na in širenja bolesti te izuzetno kompleksnu provedbu mjera, kao i ekonomske u inke u smislu razli itih trgovinskih ograni enja, cijepljenje cjelokupne po-pulacije pre iva a u zemlji pokazalo se najboljim, naju inkovitijim i najekonomi nijim rješenjem. S ciljem što manjeg optere enja samih uzgajiva a, provedba cijepljenja i ostalih mjera iz programa kontrole bolesti nancira se u cijelosti iz prora una RH. Po-trebne mjere, prema znanstvenim spoznajama i iskustvima drugih EU lanica iz prijaš-njih epidemija, bit e potrebno provoditi i u narednom razdoblju, najvjerojatnije i tijekom 2017. - 2018. godine.

Iz navedenog razloga, cijepljenje goveda, ovaca i koza u Hrvatskoj provodi se i u 2016. godini, u ra doblju od 11. sije nja do 31. o ujka, a za predmetnu akciju osigu-rana su sredstva i cjepivo, koje je pravovremeno nabavljeno i distribuirano po terenu.

dresa autora:omislav Kiš, dr. med. vet.

Ministarstvo poljoprivrede - Uprava za veterinarstvo i sigurnost hraneSektor za zaštitu zdravlja ivotinjaPlaninska 2a, ZagrebE-mail: tomislav.kis@mps.hr

Osigurajte si uspješnu budućnost u poljoprivrednoj proizvodnji uz stočnu hranu Belje

stocna.hrana@belje.hr www.belje.hr

www.vinabelje.hr

VVINNAAA DDOSSTOOJNAA PRRRINNČČEVVVA I PRRINNCC MEEĐUU VVVINNIIMAAA!

HB 8414Porijeklo uzgoja: NjemaËkaOteljen: 29.10.2013.Otac: Mungo DE0945382782ZW 121/115/+556+0,01-0,04Majka: Falter DE 0944042437ZW 130/116/+671-0,07-0,04MajËin otac: RoundUp

Ukupna uzgojna vrijednost GZW 143 (62)Fitnes 129 (61)DugovjeËnost 122 (55)Plodnost 109 (43)LakoÊa teljenja O 116 (64) M 101 (52)Mrtvoroena telad O 116 (60) M 112 (47)Protok mlijeka 114 (60)Somatske stanice 105 (59)Perzistencija 112 (61)

Okvir

MiπiËavost

Noge

Vime

Visina kriæa

Duljina zdjelice

©irina zdjelice

Dubina trupa

Poloæaj zdjelice

Kut skoËnog zgloba

Izraæenost skoËnog zgloba

Putice

Kut papaka

Duljina prednjeg vimena

Duljina straænjeg vimena

Vezanost prednjeg vimena

Suspenzorni ligament

Dubina vimena

Duljina sisa

Debljina sisa

Poloæaj prednjih sisa

Poloæaj zadnjih sisa

»istoÊa vimena

112

106

110

115

115

117

103

106

113

98

99

109

107

112

103

108

109

108

95

95

93

103

100

76 88 112100 124

Uzgojna vrijednost za mlijeko MW 126 (61) +875+0,01+37-0,03+28

Uzgojna vrijednost za meso FW 118 (58)Dnevni prirast 118 (63)Udio mesa 108 (50)Klasificiranje (D) 114 (57)

Genske posebnosti i defekti:Nositelj: PpSlobodan od: A, DW, FH2, ZDL, TP, BH2

GZW 143 (62) MW 126 (61) FW 118 (58) FIT 129 (61)

niska

kratka

uska

plitak

nadograena

strm

pun

medvjee

niski

kratko

kratko

labavo

neizraæen

objeπeno

kratke

tanke

prema van

prema van

manjkavo

visoka

duga

πiroka

dubok

oborena

sabljast

suh

strme

visoki

dugo

dugo

Ëvrsto

izraæen

visoko v.

duge

debele

unutra

unutra

Ëisto

Mahango Pp

EdelstoffHB 8412Porijeklo uzgoja: NjemaËkaOteljen: 11.04.2010.Otac: Ermut DE09 34399962ZW 114/111/+870 -0,31 -0,17Majka: Holunde DE09 41798839ZW 118/112/+702 -0,27 -0,05MajËin otac: Mal

Ukupna uzgojna vrijednost GZW 123 (87)Fitnes 119 (77)DugovjeËnost 115 (68)Plodnost +3% 106 (58)LakoÊa teljenja O 98 (94) M 105 (78)Mrtvoroena telad O 98 (87) M 105 (71)Protok mlijeka 86 (91)Somatske stanice 114 (77)Perzistencija 106 (91)

Okvir

MiπiËavost

Noge

Vime

Visina kriæa

Duljina zdjelice

©irina zdjelice

Dubina trupa

Poloæaj zdjelice

Kut skoËnog zgloba

Izraæenost skoËnog zgloba

Putice

Kut papaka

Duljina prednjeg vimena

Duljina straænjeg vimena

Vezanost prednjeg vimena

Suspenzorni ligament

Dubina vimena

Duljina sisa

Debljina sisa

Poloæaj prednjih sisa

Poloæaj zadnjih sisa

»istoÊa vimena

109

105

123

113

109

111

106

110

94

90

101

119

113

107

106

116

106

108

104

95

120

97

85

niska

kratka

uska

plitak

nadograena

strm

pun

medvjee

niski

kratko

kratko

labavo

neizraæen

objeπeno

kratke

tanke

prema van

prema van

manjkavo

visoka

duga

πiroka

dubok

oborena

sabljast

suh

strme

visoki

dugo

dugo

Ëvrsto

izraæen

visoko v.

duge

debele

unutra

unutra

Ëisto

76 88 112100 124

Uzgojna vrijednost za mlijeko MW 112 (91) +663 -0,26 +6 -0,04 +20KÊeri 82Test 100d: 2541 -3,94-3,22-1821. Laktacija: 2

Uzgojna vrijednost za meso FW 110 (95)Dnevni prirast 113 (96)Udio mesa 107 (91)Klasificiranje (D) 110 (95)

Genske posebnosti i defekti:Nositelj: FH2, FH4Slobodan od: A, DW, ZDL, TP, BH2

GZW 123 (87) MW 112 (91) FW 110 (95) FIT 119 (77)

IljaHB 8326Porijeklo uzgoja: NjemaËkaOteljen: 19.6.2008.Otac: Ilion DE 0936284807ZW 115/103/ +149 -0,08 -0,01Majka: Eleisa DE 0935543839ZW 111/114/ -48 +0,047 +0,17MajËin otac: Rogen

Ukupna uzgojna vrijednost GZW 123 (89)Fitnes 125 (81)DugovjeËnost 116 (73)Plodnost +2% 94 (65)LakoÊa teljenja O 104 (97) M 103 (82)Mrtvoroena telad O 108 (91) M 115 (75)Protok mlijeka 98 (90)Somatske stanice 123 (89)Perzistencija 120 (93)

Okvir

MiπiËavost

Noge

Vime

Visina kriæa

Duljina zdjelice

©irina zdjelice

Dubina trupa

Poloæaj zdjelice

Kut skoËnog zgloba

Izraæenost skoËnog zgloba

Putice

Kut papaka

Duljina prednjeg vimena

Duljina straænjeg vimena

Vezanost prednjeg vimena

Suspenzorni ligament

Dubina vimena

Duljina sisa

Debljina sisa

Poloæaj prednjih sisa

Poloæaj zadnjih sisa

»istoÊa vimena

108

114

111

115

107

110

105

108

104

101

104

107

110

109

89

111

98

115

103

91

112

102

109

niska

kratka

uska

plitak

nadograena

strm

pun

medvjee

niski

kratko

kratko

labavo

neizraæen

objeπeno

kratke

tanke

prema van

prema van

manjkavo

visoka

duga

πiroka

dubok

oborena

sabljast

suh

strme

visoki

dugo

dugo

Ëvrsto

izraæen

visoko v.

duge

debele

unutra

unutra

Ëisto

76 88 112100 124

Uzgojna vrijednost za mlijeko MW 111 (93) +332 +0,11 +22 +0,02 +13KÊeri 91Test 100d: 2386-3,99-3,17-1711. Laktacija: 84 6417-4,25-3,46-4952. Laktacija: 37 7639-4,31-3,57-602

Uzgojna vrijednost za meso FW 101 (94)Dnevni prirast 100 (95)Udio mesa 100 (91)Klasificiranje (D) 105 (94) Genske posebnosti i defekti:

Nositelj:Slobodan od: A, DW, FH2, ZDL, TP, BH2

GZW 123 (89) MW 111 (93) FW 101 (94) FIT 125 (81)

RimparHB 8325Porijeklo uzgoja: NjemaËkaOteljen: 1.1.2009.Otac: Gs Rau AT 653.713.345ZW 119/108/ +378 +0,13 -0,01Majka: Susanne DE 0941387056ZW 104/106/ +677 -0,39 -0,136/6 -10203-3,73-3,29-716HL 6. 12538-3,85-3,25-891MajËin otac: Morbo

Ukupna uzgojna vrijednost GZW 127 (91)Fitnes 126 (82)DugovjeËnost 121 (72)Plodnost +4% 106 (66)LakoÊa teljenja O 102 (98) M 104 (84)Mrtvoroena telad O 104 (92) M 100 (77)Protok mlijeka 99 (93)Somatske stanice 121 (92)Perzistencija 103 (95)

Okvir

MiπiËavost

Noge

Vime

Visina kriæa

Duljina zdjelice

©irina zdjelice

Dubina trupa

Poloæaj zdjelice

Kut skoËnog zgloba

Izraæenost skoËnog zgloba

Putice

Kut papaka

Duljina prednjeg vimena

Duljina straænjeg vimena

Vezanost prednjeg vimena

Suspenzorni ligament

Dubina vimena

Duljina sisa

Debljina sisa

Poloæaj prednjih sisa

Poloæaj zadnjih sisa

»istoÊa vimena

103

112

99

117

100

108

105

102

104

102

94

100

110

97

111

108

120

109

87

93

117

106

107

niska

kratka

uska

plitak

nadograena

strm

pun

medvjee

niski

kratko

kratko

labavo

neizraæen

objeπeno

kratke

tanke

prema van

prema van

manjkavo

visoka

duga

πiroka

dubok

oborena

sabljast

suh

strme

visoki

dugo

dugo

Ëvrsto

izraæen

visoko v.

duge

debele

unutra

unutra

Ëisto

76 88 112100 124

Uzgojna vrijednost za mlijeko MW 113 (95) +848 -0,43 -1 -0,08 +23KÊeri 124Test 100d: 2521-3,79-3,22-1771. Laktacija: 72 6855-3,88-3,45-5022. Laktacija: 8 7328-3,98-3,58-554

Uzgojna vrijednost za meso FW 106 (96)Dnevni prirast 104 (98)Udio mesa 103 (92)Klasificiranje (D) 107 (97) Genske posebnosti i defekti:

Nositelj:Slobodan od: A, DW, FH2, ZDL, TP, BH2

GZW 127 (91) MW 113 (95) FW 106 (96) FIT 126 (82)

Veterinarska stanica Kriæevci d.o.o., PotoËka 35, 48260 Kriæevci, Hrvatskawww.vskrizevci.hr, info@vskrizevci.hr, T: +385 48 718 692, F: +385 48 617 875

Centar za skladištenje sjemena govedaVara dinska 3, 48268 ornja Rijeka, HR+385 48 855 012, reprovet@vskrizevci.hr