zavod za prostorno uređenje grada zagreba - zzpugz.hr · zavod za prostorno ureĐenje grada zagreb...
TRANSCRIPT
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.
SAŽETAK:
Prometna infrastruktura je ključna premisa u osiguranju
razvoja Grada, jer ona na različite načine utječe na
postizanje ciljeva definiranih planovima prostornog
uređenja grada. Uključivanje Hrvatske u europske
integracije traţe od Zagreba visok standard
infrastrukturne opremljenosti, te dobru povezanost
unutar sebe, s neposrednom okolinom, okolnim
Ţupanijama, te s ostalim prostorima u Hrvatskoj i
njihovim središnjim gradovima, te s glavnim gradovima
i gospodarskim središtima drugih drţava.
Zagreb teţi stalnom poboljšanju kvalitete ţivota i višim
urbanim i komunalnim standardima stanovništva iz
dana u dan. Osnovni cilj prostornog uređenja je da
interaktivnim prostornim planiranjem i procjenom
mogućih utjecaja ostvari ravnomjeran prostorni razvoj
grada usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, a na način kojim se osigurava između
ostalog i odgovarajući prometni sustav. Prezentacijom
se ţeli skrenuti paţnja na problematiku planiranja
prometnog infrastrukturnog sustava u prostorno
planskoj dokumentaciji i na nedostatak pravilnika i
normi za projektiranju cesta u gradovima.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.
SADRŽAJ:
1. UVOD
2. PROMET I PROSTORNO PLANIRANJE
3. KORIDORI ULICA
4. ZAKLJUČAK
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.
1. UVOD:
Zagreb je prepoznat kao europski centar koji pripada, u zemljopisnom, razvojnom i
identitetskom smislu istovremeno srednjoeuropskom i mediteranskom prostoru. Grad
Zagreb je izvorište i cilj mnogim prometnim putovanjima koja se danas ostvaruju preko pet
auto cestovnih pravaca. Svi oni završavaju ili započinju na postojećoj zagrebačkoj juţnoj
auto cestovnoj obilaznici, koja ima više funkcija (veznu (međunarodni auto cestovni pravci i
gradska područja) i sabirnu (kvartovi)). Zagrebački ţeljeznički čvor sublimira 15 postojećih
ţeljezničkih pruga u ukupnoj duljini od oko 200 km. Sve one su svrstane u kategoriju pruga
od međunarodnog značaja, jer se nalaze na paneuropskim prometnim koridorima
(X,X.a,V.b). Na području zagrebačkog ţeljezničkog čvora najveći prometno-ekološki
problem predstavlja teretni promet, koji danas većim dijelom prolazi središtem grada
(Donjim gradom).
Na razini grada, postojeća prometna slika je vrlo sloţena. Povećanje broja vozila na
gradskoj cestovnoj mreţi u posljednjih petnaestak godina ne prate investicije u cestovnu i
ţeljezničku infrastrukturu u gradu, kao ni u infrastrukturu biciklističkog prometa. U javni
gradski tramvajski i autobusni promet je ulagano (niskopodni tramvaji i autobusi), ali ne i u
iz(do)gradnju tramvajske mreţe formirajući funkcionalne prstene.
„Priţeljkivani“ Zagreb sutrašnjice je prostorno harmoničan grad integriran s elementima
prirode (Sava, Medvednica). Sačuvani zeleni koridor rijeke Save s Medvednicom
predstavlja glavni ekološki i prirodni rezervat Grada.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.
2. PROMET I PROSTORNO PLANIRANJE:
Zamišljajući svoj grad, vidimo ga kao mjesto sigurno za djecu, sa čistim zrakom, gdje je
moguće prošetati uličnom mreţom uz drvored sa klupama za odmor, gdje je moguće ugodno i
sigurno obavljati kupovinu u uličnim trgovinama, punog gradskih parkova međusobno
povezanih pješačko-biciklističkim komunikacijama, te mjesto poţeljno za stanovanje i rad tvrtki.
Zagrebački promet nuţno je sagledati istovremeno kroz različite razine, na europskoj,
nacionalnoj, regionalnoj i gradskoj razini, a koje se međusobno preklapaju i uvjetuju.
Svakodnevno, kada se govori o gradskom prometu, ističe se slijedeće:
• Problem slabe međusobne povezanosti gradskih područja: • vrlo niska propusna moć prometne mreţe
• uska grla – smanjena dostupnost središta grada
• problem odvijanja i organizacije prometnih tokova, jer razvoj prometne mreţe ne prati razvoj grada
• Problem javnog gradskog prijevoza putnika: • nije ostvareno optimalno korištenje tramvaja
• u javnom prijevozu se kasni, vozi neredovito i sporo
• odnos sigurnosti, komfora i cijene usluge
• ţeljeznički sustav u funkciji gradskog prometa je marginaliziran i „barijera“ razvoju grada
• Poticanje razvoja automobilskog prometa: • od 1995. do 2005 g. broj vozila se udvostručio (sa 176.970 na 367.098)
• nepovoljan utjecaj na okoliš po pitanju ispušnih plinova, buke i devastacije ambijenta
• nedovoljan broj parkirališnih mjesta
• rekonstrukcija javnih površina u cilju poticanja automobilskog prometa
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.
Kako provesti strateški plan odrţive urbane mobilnosti kojim bi se osiguralo zadovoljenje
potreba za mobilnošću ljudi u gradovima, uključujući i okruţenje, te bolja kvaliteta ţivota
bazirajući se na neophodnim svekolikim integracijama, interdisciplinarnom pristupu
problematici, a uz osiguranje sudjelovanja svih zainteresiranih. Polazne točke:
1.Poboljšati mobilnost i kvalitetu ţivota za sve građane, te humanizirati uličnu mreţu i „vratiti
čovjeka na nju:
izgradnjom potrebnih i širih nogostupa
izgradnjom biciklističkih staza i njihovim umreţavanjem
obnovom postojećih i sadnjom novih drvoreda
postavom klupa za odmor
osiguravanjem prostora za terase uz ugostiteljske sadrţaje
2. Unaprijediti sinergiju javnog prijevoza putnika tramvajima, autobusima i ţeljeznicom
3. Unaprijediti nemotorizirani oblik kretanja (pješački i biciklistički promet)
4. Povećati propusnu moć prometne mreţe i razinu usluga na njima
5.Povećati sigurnost svih sudionika u prometu
6.Povećati uvjete kretanja osoba s teškoćama na javnim prostorima
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.
7. Smanjiti prometovanje motoriziranog oblika kretanja u gradu, te njegov nepovoljan utjecaj
na okoliš (smanjenje količine ispušnih plinova, buke, devastacije ambijenta i dehumanizacije prostora);
8. Izgraditi sustav 'inteligentne mobilnosti' koji bi omogućio stalno praćenje volumena prometa
na najkritičnijim raskriţjima i ulicama radi omogućavanja brze reakcije (preusmjeravanje
prometnih tokova, optimalizacije rada svjetlosne prometne signalizacije, veća protočnost interventnih
vozila,…) i stvaranja precizne baze podataka o prometnim tokovima, kao temeljnog polazišta
prostornog planiranja i izgradnje (rekonstrukcije) ulica i pripadajućih raskriţja.
Vaţećim Generalnim urbanističkim planom Grada Zagreba (SGGZ 16/2007, 8/09 i 7/13), koridori
ulice i zone rezervacije proširenja ulice su:
a). koridor ulice za gradsku autocestu i gradske avenije, te za sve novo planirane ulice osnovne ulične
mreţe, prema kartografskim prikazima, prostor unutar kojeg se osniva građevna čestica ulice, čije se
regulacijske linije u pravilu poklapaju s linijama koridora. Za postojeće ulice osnovne ulične mreţe:
postojeće stanje izvedenosti prometne površine (postojeće stanje izvedenosti prometne površine predstavlja
prometnu površinu koja se kao takva u naravi koristi, odnosno katastarska čestica prometne površine evidentirana u
katastarskom operatu, dio druge katastarske čestice na kojemu je kao stvarni način uporabe u katastarskom operatu
evidentirana prometna površina ili prometna površina ucrtana u odgovarajućoj geodetskoj podlozi), a pri čemu je
prometna površina, površina javne namjene, nerazvrstana cesta, površina u vlasništvu vlasnika građevne
čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo sluţnosti prolaza za pristup do građevne čestice
b). rezervacija proširenja postojeće ulice je prostor rezerviran za proširenje postojeće prometne
površine, ulice, unutar kojega je do proširenja ulice moguće osigurati pristup građevini i urediti travnjak,
bez sadnje visoke vegetacije (Ograde, predvrtovi, terase, potporni zidovi, stube, kolne i pješačke rampe za pristup
građevinama, bazeni, teniska igrališta, potrebna parkirališna mjesta i prirodni teren određen urbanim pravilima ove odluke,
kao i ostali elementi uređenja građevne čestice, ne mogu se smjestiti na dijelu građevne čestice rezerviranom za proširenje
postojeće ulice). Prostor rezervacija proširenja postojeće ulice na građevnoj čestici ne uključuje se u
propisanu površinu prirodnog terena određenu urbanim pravilima ove odluke. Širina prostora rezervacije
proširenja postojeće ulice određena je odredbama članka 38. Odluke Plana ili kartografskim prikazima.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.
Pregledna karta predviđene gradnje i uređenja osnovne ulične mreţe, trgova i drugih
nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklađen razvoj javnoga, pješačkog i biciklističkog
prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreţe javnih urbanih
prostoru u GUP-u grada Zagreba (SGGZ 16/2007, 8/09 i 7/13):
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.
Prema članku 3. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13) prometna
površina je površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne
čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo sluţnosti prolaza u svrhu pristupa do
građevne čestice, pri čemu je površina javne namjene svaka površina čije je korištenje
namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice,
biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne
i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.).
Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11,
80/13, 158/13, 92/14 i 64/15), »cesta« je svaka javna cesta, ulice u naselju i
nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet.
Prema Zakonu o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), Uredbi o
mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 34/12), Odluci o cestama na području
velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste (NN 44/12) i Odluci o
razvrstavanju javnih cesta (NN 66/15), unutar administrativnih granica grada Zagreba,
ceste su »nerazvrstane ceste« koje se koriste za promet vozilima, koje svatko moţe
slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim Zakonom i drugim propisima, a
koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu Zakona.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.
3. KORIDORI ULICA: Prometna mreţa jedan je od ključnih elemenata definiranja prostora i formiranja slike urbanog
standarda. Prometnice su prvenstveno javni prostori, i kao takvi ispunjavaju čitav niz funkcija,
puno kompleksniji od vođenja motornog prometa i povezivanja točaka u prostoru, a što je
jednostrana percepcija njihove funkcije. Unutar naselja, ulična mreţa je prostorno dio sklopa
javnih prostora u kojima se odvija svakodnevni ţivot svih građana. Gradske ulice primarno su
koridori nesmetanog kretanja ljudi, vozila i dobara, ali i mjesta trgovanja i pruţanja usluga,
linearni parkovi, ekstenzije ulaznih prostora zgrada, mjesta odrţavanja tradicionalnih
ceremonija ili različitih utrka, potezi zabave i rekreacije, te mjesta svih aktivnosti koje gradski
ţivot čine takvim, formirajući pri tom urbani standard i jedinstveni ambijent. Kvaliteta
doţivljaja ulice ključni je element doţivljaja četvrti, naselja, grada. Sama geometrija ulice,
posebice poprečni presjek, kljucni su u postizanju sinergije sa ostatkom gradskog tkiva, te je
pri tom neophodno voditi računa o oblikovanju završne obrada ploha, opremi za zaštitu od
buke, rasvjeti, zelenilu i urbanoj opremi.
U svrhu sistematizacije, moguće je izdvojiti nekoliko osnovnih funkcija prometne mreţe:
• kretanje ljudi, vozila i dobara
• definiranje gradskog tkiva i prostora
• formiranje pejzaţa koji okruţuje objekte
• omogućavanje pristupa vozilima, biciklistima i pješacima objektima
• boravak ljudi, sociološko motrište
• smještaj vozila u mirovanju
• smještaj trasa komunalne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.
Odnos različitih vidova urbanog prometa treba promatrati kroz ravnoteţu u kojoj je cilj postići
ravnopravnost i optimalnu zastupljenost različitih sredstava javnog i individualnog prometa.
Kapaciteti i prostorni zahtjevi različitih vidova prometa su:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.
Kategorizacija prometne mreţe predstavlja osnovu za definiranje funkcija pojedinih prometnica,
te, posredno za određivanje kriterija projektiranja i oblikovanja. Stoga, već u postavljanju
sistema kategorizacije, treba uzeti u obzir cijelu paletu funkcija i korisnika javne prometne
mreţe. U nastavku je tabela provedene kategorizacije prometnica Grada Zagreba prema
Generalnom urbanističkom planu grada Zagreba (SGGZ 16/2007, 8/09 i 7/13), kao i
informativni poprečni presjeci istih:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.
Pri dimenzioniranju koridora ulica vodilo se računa slijedećem:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.
4. ZAKLJUČAK:
Kategorizacija prometnica prema Zakonu o javnim cestama (N.N. 180/04, 82/06, 138/06, 146/08
I 38/09) nije razlikovala prometnice prema njihovom smještaju izvan i unutar naselja
(neurbaniziranog i urbaniziranog područja). Vaţeća kategorizacija prometnica prema Zakonu o
cestama (N.N. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) je problematiku projektiranja i oblikovanja
javnih prostora, s posebnim naglaskom na projektiranje i oblikovanje gradske ulične mreţe
unutar administrativnih granica gradova s više od 35000 stanovnika, kao i gradova koji su
sjedišta ţupanija, prepustila jedinici lokalne samouprave, a što predstavlja i dalje veliki
nedostatak u smislu detaljnijeg definiranja osnovnih karakteristika pojedinih elemenata prometne
mreţe s motrišta sigurnosti i prometno-građevinskog dimenzioniranja. Neophodno je, sukladno
Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju
udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (N.N. 110/13.12.2001), izraditi Pravilnik o osnovnim
uvjetima kojima nerazvrstane ceste unutar naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa
stajališta sigurnosti prometa, a kako bi se predmetna problematika uredila i izradile neophodne
norme sa pripadajućom izvedbenom tehničkom dokumentacijom i troškovnicima. Da je
neophodno zakonski regulirati izgradnju prometne infrastrukture u gradovima dokazuje inicijativa
Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture iz 2014. godine o potrebi izrade „Pravilnika za
projektiranje i izgradnju biciklističke infrastrukture na cestama” , a gdje se prvi puta različito
definiraju odredbe prema smještaju, izvan i unutar naselja.
Mnogi svjetski gradovi razvili su norme projektiranja i oblikovanja javnih prostora, s posebnim
naglaskom na projektiranje i oblikovanje gradske ulične mreţe. Navedene norme bave se svim
aspektima projektiranja prometnica, od tehničkih (prometnih, građevinskih,..) preko prostorno-
oblikovnih do socijalno-filozofskih. Pri tom treba sagledati kompleksnost prometnog sustava
grada i njegov operativni razvoj za minimalno 15-godišnje razdoblje:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.
Hvala na paţnji !
Izradio: Dubravko Širola, dipl.ing.prom.
Ravnatelj: Ivica Fanjek, dipl.ing.arh.
Prilikom izrade korištena je fotodokumentacija i digitalni ortofoto tvrtke Studio HRG d.o.o., kao i javni slobodni izvori