Rast neizvjesnosti

ZAPADNI BALKAN REDEOVNI EKONOMSKI IZVJEŠTAJ br.16 | jesen 2019.

WBRER16 edit.indd 1 10/06/19 17:37:54

Zahvale

Ovaj Redovni ekonomski izvještaj (RER) obuhvata kretanja, izglede i ekonomske politike u regiji Zapadnog Balkana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Tim su predvodili Marc Tobias Schiffbauer i Edith Kikoni (vođe projektnog tima). Osnovni tim koji je radio na ovom izdanju čine ekonomisti Svjetske banke koji rade na zemljama Zapadnog Balkana (uz dodatne doprinose za pojedine odjeljke): Bojan Shimbov, Sandra Hlivnjak (vanjski odjeljak), Milan Lakićević (fiskalni odjeljak), Hilda Shijaku i Johanna Jaeger, (monetarni i finansijski odjeljak), Sanja Madžarević-Šujster (odjeljak o radu), Asli Senkal i Milan Lakićević (odjeljak o rastu) i Lazar Šestović i Nataša Rovo (odjeljak o izgledima). Dodatni doprinos su dali: Stefanie Brodmann (odjeljak o radu); Alena Kantarovich (odjeljak o finansijskom sektoru); Debashree Poddar, Solene Dengler, Dean A. Cira, Simon David Ellis, Janelle Plummer, Klas Sander, Reena Badiani-Magnusson (odjeljak U fokusu o urbanom sektoru), Christoph Ungerer (fiskalni odjeljak), Alen Mulabdić (vanjski odjeljak) i Collette Wheeler (odjeljak o izgledima).

Anne Grant je pružila pomoć na lektoriranju, a Budy Wirasmo na dizajnu. Valentina Martinović, Nejme Kotere, Samra Bajramović, Ivana Bojić, Eranda Troge, Hermina Vuković Tasić, Jasminka Sopova, Boba Vukoslavović, Dragana Varezić i Leah Laboy su pomagali timu.

Distribuciju izvještaja, kao i vanjske i odnose s medijima vodi tim za vanjsku komunikaciju kojeg čine Lundrim Aliu, Anita Božinovska, Paul A. Clare, Ana Gjokutaj, Jasmina Hadžić, Carl P. Hanlon, Vesna Kostić, John Mackedon, Mirjana Popović, Kym Louise Smithies i Sanja Tanić.

Tim se zahvaljuje sljedećim osobama: Linda Van Gelder (regionalna direktorica za Zapadni Balkan); Lalita Moorty (regionalna direktorica, Ravnomjeran rast, finansije i institucije); Gallina A. Vincelette (šefica prakse, Globalna praksa za makroekonomiju, trgovinu i investicije); i timovima za upravljanje zemljama Zapadnog Balkana za davanje smjernica prilikom pripreme ovog izvještaja. Tim se takođe zahvaljuje za komentare na ranije nacrte ovog izvještaja Ministarstvima finansija i Centralnim bankama zemalja Zapadnog Balkana.

Ovaj RER za Zapadni Balkan, kao i prethodna izdanja se mogu naći na: www.worldbank.org/eca/wbrer/.

Rast neizvjesnosti

Neto izvoz i dalje utiče na smanjenje rasta, obzirom da zaostajanje u konkurentnosti smanjuje mogućosti ovih malih otvorenih ekonomija za pristup velikim tržištima. Umjesto toga, potrošnja je i dalje najveći pokretač ekonomske aktivnosti u zemljama Zapadnog Balkana. Rast potrošnje je potaknut većom javnom potrošnjom i skoro dvocifrenim rastom zaduživanja domaćinstava, što nameće pitanje održivosti rasta u regiji, potaknutog potrošnjom.

A i unutrašnji i vanjski disbalans se povećavaju. Rast se usporava bez obzira na povećanje javne potrošnje stimulirane rastom cikličnih prihoda. Rast prihoda nije dovoljan da bi kompenzirao povećanje tekuće potrošnje, u kojoj dominiraju plate u javnom sektoru i socijalna davanja, uključujući i veću potrošnju na neciljane socijalne programe u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Kao rezultat, projicira se povećanje fiskalnih deficita u svim zemljama Zapadnog Balkana u 2019., osim Kosova i Crne Gore. Vanjski disbalans se takođe počeo povećavati s usporavanjem izvoza zbog pada potražnje od trgovinskih partnera iz EU i rastućih trgovinskih tenzija. U 2019. se očekuje i povećanje deficita tekućeg računa (CAD) u svim zemljama Zapadnog Balkana. Stabilne doznake i direktne strane investicije (FDI) pomažu finansiranju CAD-a. Ipak, značajan vanjski disbalans u nekoliko zemalja Zapadnog Balkana, uz povećan javni dug, izlaže regiju negativnim ekonomskim šokovima. Stoga je veća javna potrošnja onemogućila stvaranje toliko potrebnih fiskalnih rezervi,

1. Pregled

Podržana snažnim ekonomskim rastom u 2018., nezaposlenost je u prvoj polovini ove godine opala na istorijski nizak nivo. Do juna 2019., na Zapadnom Balkanu je otvoreno dodatnih 150.000 radnih mjesta u odnosu na godinu ranije. Oko 43.000 mladih ljudi je našlo posao, naročito u Albaniji, uz smanjenje nezaposlenosti mladih podržano rastućim sektorom ugovaranja vanjskih saradnika za poslovne procese (outsourcing). Ekonomske aktivnosti u 2018. su privukle i više žena u radnu snagu. Bez obzira na ova pozitivna kretanja na tržištu rada, na Zapadnom Balkanu posao ima manje od polovine stanovnika radno-aktivne dobi (44 procenta). U Bosni i Hercegovini samo 34 procenta, a na Kosovu samo 30 procenata stanovnika radno-aktivne dobi ima posao, a nezaposlenost mladih je velika u obje zemlje. Održavanje velikog i uravnoteženog ekonomskog rasta je, stoga, ključno za omogućavanje mnogo više prilika za zapošljavanje, toliko potrebno u ovoj regiji.

Međutim, ekonomski rast na Zapadnom Balkanu se usporava nakon kratkotrajnog oživljavanja investicija u prethodnim godinama. Projicira se da će ekonomski rast Zapadnog Balkana u 2019. dostići 3,2 procenta, što je smanjenje u odnosu na 3,9 procenata u 2018. Osim Kosova i Sjeverne Makedonije, gdje se rast nastavio oporavljati nakon većeg usporavanja, u svim drugim zemljama se očekuje niži rast nego u 2018. Ekonomski rast se usporava kako se doprinos investicija i izvoza rastu smanjuje u nekoliko zemalja u regiji.

koje bi poslužile za ublažavanje efekata rastućih vanjskih neizvjesnosti.

Pozitivan izgled za period 2020-2021. skriva u osnovi osjetljivosti koje se mogu ispoljiti s intenziviranjem negativnih rizika. Za sve zemlje se projicira brži rast, osim Crne Gore, gdje se projicira da će završetak investicionog ciklusa dovesti do ublažavanja rasta u određenoj mjeri. Međutim, pozitivan izgled u nekoliko zemalja je odraz jednokratnih faktora. U Albaniji se očekuje oživljavanje proizvodnje energije uz pretpostavljeni povrat nivoa padavina na uobičajen nivo. Na Kosovu i u Bosni i Hercegovini se očekuje povećanje investicija. U Srbiji se u 2020. očekuje dalje ubrzanje doprinosa potrošnje rastu, uz realizaciju povećanja plata u javnom sektoru i penzija. Međutim, pozitivan izgled je osjetljiv na rastuće negativne izglede. Regija se suočava s neizvjesnostima, obzirom na globalno smanjenje rasta, uključujući i u EU – glavnom trgovinskom partneru Zapadnog Balkana i izvoru finansijskog priliva. Rastuće trgovinske tenzije i fluktuacija cijena nafte dalje povećavaju vanjske rizike. Istovremeno, sve veća politička polarizacija u nekoliko zemlja regije, kao i vremenske nepogode utiču na poljoprivrednu i proizvodnju energije, povećavaju domaće neizvjesnosti.

Rastuće neizvjesnosti zahtijevaju brza unaprjeđenja javnih finansija i konkurentnosti. Unaprjeđenje efikasnosti i pravičnosti javne potrošnje i jačanje ubiranja prihoda, su i dalje prioriteti u svim zemljama Zapadnog Balkana. buffers to mitigate rising risks. As outlined in this report, fiscal rules can help anchor spending and fiscal sustainability. However, their credibility in the region needs to be restored after they have been repeatedly breached in some countries. Fiscal

Potrošnja na plate u javnom sektoru i penzije čini najveći dio potrošnje u regiji. Strožije kontrole potrošnje na plate, smanjenje poreskih rashoda i bolje ciljanje socijalnih davanja, bi otvorili prostor za više javnih investicija, veću jednakost i omogućili stvaranje fiskalnih rezervi za ublažavanje rastućih rizika. Kako je navedeno u ovom izvještaju, fiskalna pravila mogu pomoći ograničavanju potrošnje i povećanju fiskalne održivosti. Međutim, njihov se kredibilitet u regiji treba obnoviti, nakon njihovog učestalog kršenja u nekim zemljama. Potrebne su reforme fiskalnog upravljanja kao dio širih strukturalnih reformi, koje će pomoći povećanju konkurentnosti regije. To uključuje jačanje državnih institucija koje se bave osiguranjem vladavine prava i konkurencije privatnog sektora, da bi se iskoristile mogućnosti za rast produktivnosti i inovacije omogućavanjem istih uslova za sve firme. Unaprjeđenje kvaliteta javnih usluga i produktivnosti je takođe od ključnog značaja u mnogim urbanim centrima i glavnim gradovima u regiji, koji - kako je istaknuto u odjeljku ovog izvještaja: 'U fokusu' – zaostaju za svojim kolegama u drugim zemljama istočne Evrope, gdje su glavni gradovi pokretačka snaga za otvaranje većeg broja i boljih radnih mjesta. Te reforme zajedno bi pomogle pokretanju snažnijeg, uravnoteženijeg i održivijeg rasta, uz osiguranje bržeg približavanja nivoima prihoda u EU. Snažna opredijeljenost za zdravu makro-fiskalnu politiku i strukturalne reforme je uvijek bila značajna – rastuće neizvjesnosti su je učinile imperativom.

Slika 1.2. Ali ekonomski rast se u 2019. usporava uz manji doprinos izvoza i investicija

Stanje tržišta rada, procenat stanovnika radno-aktivne dobi Doprinos faktora rastu realnog BDP-a, procentni poeni

100

90

80

70

60

50

40

30

20

10

0

MNEKOS ALB SRBBIHMKD WB6

2018

Jun

-19

2018

2018

2018

2018

2018

2018

Jun

-19

Jun

-19

Jun

-19

Jun

-19

Jun

-19

Jun

-19

10

8

6

4

2

0

-2

-4

MNEKOSALB SRBBIH MKD WB6

2018

2019

e

2018

2018

2018

2018

2018

2018

2019

e

2019

e

2019

e

2019

e

2019

e

2019

e

J Zaposleni J Nezaposleni J Neaktivni J Potrošnja J Investicije J Net izvoz Q Stvarni BDP rast

Stope rasta 2017-2021.f, procenat Produktivnost u glavnim gradovima Zapadnog Balkana zaostaje za kolegama

2017 2018 2019e 2020f 2021f

Albanija 3.8 4.1 2.9 3.4 3.6Bosna i Hercegovina

3.2 3.6 3.1 3.4 3.9

Kosovo 4.2 3.8 4.0 4.2 4.1Sjeverna Makedonija 0.2 2.7 3.1 3.2 3.3Crna Gora 4.7 4.9 3.0 2.8 2.7Srbija 2.0 4.2 3.3 3.9 4.0Zapadni Balkan 2.6 3.9 3.2 3.6 3.8EU28 2.5 2.0 1.4 1.3 1.4

3.2

2.8

2.4

2.0

1.6

5.2

4.8

4.4

4.0

3.6

Apr-18

Jun-18

Aug-18

Oct-18

Dec-18

Feb-19

Apr-19

Jun-19

Aug-19

▬ svijet ▬napredne ekonomije ▬EMDEs, rhs

Izvor: Procjene Svjetske banke (pogledati tekst za detalje). Izvor: Pregled urbanizacije i teritorijalni pregled Zapadnog Balkana, Svjetska banka.

Izvor: Nacionalni organi i procjene Svjetske banke. Napomena: Podaci iz juna 2019. se odnose na klizni prosjek za 4 kvartala.

Slika 1.3. Rast se usporava bez obzira na povećanje javne potrošnje i proširivanje unutrašnjeg disbalansa

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku

Slika 1.4. …u vrijeme kada i vanjski disbalans raste.

Fiskalni deficit, procenat BDP-a Procijenjene promjene CAD-a, procentni poeni BDP-a6

5

4

3

2

1

0

-1

-2

-3

MNE KOS ALB SRBBIHMKD WB6

0

-2

-4

-6

-8

-10

-12

-14

-16

-18

MNE KOS ALB SRB BIH MKD WB6

J2017 J2018 J2019e J2017 J2018 J2019e

Izvor: Nacionalni organi i procjene Svjetske banke.

Slika 1.5. Pozitivan izgled za 2020-2021. je, stoga, podložan negativnim rizicima, uključujući veće vanjske rizike i rastuće trgovinske tenzije

Source: National authorities and World Bank estimates.

Slika 1.6. Stvaranje više prilika za zapošljavanje zahtijeva snažnu opredijeljenost za strukturalne reforme, da bi se iskoristio potencijal za povećanje produktivnost, naročito u urbanim centrima i glavnim gradovima na Zapadnom Balkanu

Slika 1.1. Nakon snažnog rasta u 2018., zaposlenost je povećana

Nedavna ekonomska kretanja

U 2019. se očekuje usporavanje rasta na 3,1 procenat, s 3,6 procenata u 2018. Ublaženi rast je u velikoj mjeri rezultat usporavanja neto izvoza. Zbog kontinuiranog globalnog trgovinskog rata i regionalnih trgovinskih sporova, u prvoj polovini 2019. je došlo do slabljenja trgovinskog bilansa, a u kratkoročnom periodu se očekuje njegovo pogoršanje, što će negativno uticati na ostvareni zamah rasta u BiH. U prvoj polovini 2019.g. je došlo do smanjenja vanjske potražnje, što je pogodilo i izvoz (- 5,7 procenata u odnosu na prethodnu godinu [g/g]) i uvoz (- 3,5 procenata g/g). Procjenjuje se da je smanjenje vanjske potražnje kompenzirano rastom potrošnje (2,6 procentnih poena [pp]) i investicija (0,4 pp). Ekonomsku aktivnost i dalje podržava snažan, iako u padu, rast privatne potrošnje, koji se može zahvaliti postojanom prilivu doznaka, rastu potrošačkih kredita i povećanju realnih plata. Pokretači proizvodnje ostaju isti, uz doprinos usluga od 2,4 pp, industrija 0,5 pp i poljoprivrede 0,2 pp.

Nezaposlenost je na najnižem nivou nakon više od decenije. Stopa nezaposlenosti je smanjena s 18,4 procenta u 2018., na 15,7 u 2019., kao rezultat neznatnog povećanja potražnje za radnom snagom i vjerovatnog smanjenjem broja stanovnika radno-aktivne dobi. Stopa zaposlenosti je ove godine povećana s 34,3 na 35,5 procenata, pri čemu je većina radnih mjesta otvorena u uslugama i industriji. Međutim, bez obzira na poboljšanja na tržištu rada i stabilan ekonomski rast u posljednje vrijeme, povećanje stope zaposlenosti je skromno; po regionalnim standardima, zaposlenost u BiH je i danas niska. Prevazilaženje strukturalnih rigidnosti će biti od ključnog značaja za ubrzanje otvaranja radnih mjesta.

I ove godine je nastavljen silazni trend cijena. Veće cijene prevoza, duhana i najma stanova su podigle potrošačke cijene za prosječnih 1,4 procenta u 2018. Obzirom da su hrana i prevoz dvije najveće komponente indeksa potrošačkih cijena, globalno smanjenje cijena hrane i energije je olakšalo inflatorni pritisak.

3 2019 Anketa radne snage

Bosna i Hercegovina

• Nakon što je u 2018. prevazišao očekivanja, s dostignutih 3,6 procenata, očekuje se da će se ekonomski rast u 2019. neznatno smanjiti.

• U srednjoročnom periodu, uz uspostavljenu vladu u punoj funkciji i provođenje strukturalnih reformi, motiviranih težnjom BiH za dobivanjem statusa kandidata za EU, rast će se vjerovatno ponovo povećati.

• Obzirom na planirano povećanje javnih investicija i povećanje transfera i plata, ove godine se očekuje pogoršanje fiskalnog stanja, uz kasnije postepeno poboljšanje s nastavkom fiskalnog pooštravanja.

• Rizici po izgled su dosta uravnoteženi: S vanjske strane, glavni negativan rizik je spor rast EU, glavnog trgovinskog partnera BiH. S domaće strane, dalja kašnjenja na uspostavljanju vlasti nakon općih izbora u oktobru 2018. i općinskih izbora u 2020., bi mogla usporiti i reforme i rast.

4 Pogledati konsolidirane podatke CBBiH, može se naći na Panorama web portalu CBBiH.

Smanjenje izvoza je uzrokovano usporavanjem ekonomskog rasta u EU, značajnom trgovinskom partneru BiH; nižim svjetskim cijenama aluminija, glavnog izvoznog proizvoda BiH; i gubitkom tržišta za neke robe zbog regionalnih trgovinskih sporova. Na primjer, izvoz mlijeka na Kosovo, jedno od glavnih tržišta za mlijeko iz BiH, je usporen kad je uz kršenje CEFTA sporazuma, Kosovo nametnulo carinu od 100 procenata na uvoz roba iz BiH. Uvođenje carine je pogodilo sav izvoz iz BiH na Kosovo, ali naročito prehrambene proizvode, poput mlijeka. Ostale komponente CAD-a, poput suficita usluga po osnovu građevinarstva, transporta, putovanja, te doznake su ostale nepromijenjene i bile su dovoljne za finansiranje značajnog dijela CAD-a, uz podršku FDI i ostalih investicija. Procjenjuje se da će u 2019., FDI pokriti 50 procenata CAD-a, dok će se ostatak pokriti novim zaduživanjem. Procjenjuje se da će u 2019. ukupan omjer vanjskog duga BiH i BDP-a ostati ispod 66 procenata.

Bankarski sektor je i dalje likvidan i dobro kapitaliziran. Omjer nenaplativih zajmova (NPL) je, na nivou cijelog sistema, u padu. Na kraju prvog kvartala, udio NPL-ova u portfeljima poslovnih banaka je smanjen s 8,8 procenata ukupnih zajmova na kraju 2018., na 8,5 procenata. Profitabilnost je takođe u porastu – povrat na prosječan ulog je bio 12 procenata, što je povećanje u odnosu na 9,6 procenata na kraju 2018. Omjer kapitala i aktive je porastao s 13,2 procenta u 2018., na 13,5 procenata. Rezerve kapitala su unutar regulatornih zahtjeva.

Potrošačke cijene su u junu 2019. porasle za 0,3 procenta g/g, što je manji rast u odnosu na rast od 1,4 procenata g/g u januaru. Značajno je da poboljšanja na tržištu rada (manja nezaposlenost i veće plate) nisu imala uticaja na inflaciju, što je u velikoj mjeri određeno faktorima na strani ponude, kao što su niža inflacija u euro-zoni i regiji i efekt cijena nafte i hrane na svjetskom tržištu.

Očekuje se da fiskalni bilans u 2019. pređe u deficit. Procjene po posljednjim konsolidiranim podacima pokazuju u 2018. suficit od 2,2 procenta BDP-a. Takav fiskalni ishod za 2018. se očekuje zbog kombiniranog efekta snažnijeg ubiranja indirektnih poreza, usporene kapitalne potrošnje, koja je odraz kašnjenja u implementaciji zbog neformiranja vlasti u Federaciji BiH (FBiH) i na nivou države, te veće tekuće potrošnje, npr. na boračke naknade u FBiH i veće plate u Republici Srpskoj. Očekuje se da u 2019. dođe do preokreta tog suficita, kako tekuća potrošnja nastavi rasti i ubrzaju se javne investicije. Nakon 2019. se projicira smanjenje ukupnog javnog duga, koji je još uvijek umjeren, na 34,6 procenata BDP-a. Standard & Poor’s je u martu potvrdio svoj dugoročni B kreditni rejting za suvereni dug BH i povećao izglede sa stabilnih na pozitivne – što je prvo poboljšanje izgleda zemlje od 2012.

Nakon neznatnog smanjenja u 2018., u 2019. se očekuje povećanje deficita tekućeg računa na 4,3 procenta, obzirom na pad izvoza od 0,9 procenata, spor rast uvoza od 2,2 procenta.

Izgled i rizici

Projicira se jačanje ekonomskog rasta na 3,9 procenta do 2021., podržanog primarno potrošnjom, te u određenoj mjeri javnim investicijama. Opredjeljenje BiH za sticanje statusa kandidata za EU, se smatra ključnim razlogom za ubrzanje programa strukturalnih reformi u zemlji. Kada se formira nova vlast i pokrenu strukturalne reforme, očekuje se umjereno povećanje rasta, uz veće investicije u infrastrukturu. U srednjoročnom periodu se očekuje zadržavanje vanjskog deficita, uglavnom zbog trgovinskog bilansa, koji će se kretati u skladu sa svjetskim cijenama nafte i aluminija. Doznake će vjerovatno ostati postojane i nastaviti podržavati potrošnju, koja će ostati glavni pokretač rasta u srednjoročnom periodu. U srednjoročnom periodu bi se trebala ostvariti poboljšanja i na tržištu rada, kako investicije u energiju građevinarstvo i turizam budu podržavale otvaranje radnih mjesta. Stoga se projicira da rast realnog BDP-a do 2021. dostigne 3,9 procenta.

Iskorištavanje potencijala privatnog sektora je i dalje najveći izazov u BiH, te će u srednjoročnom periodu i dalje onemogućavati ekonomski rast. Rast privatnog sektora je slab i nedovoljan za unaprjeđenje ishoda tržišta rada. I dalje je ograničen velikim poreskim opterećenjem rada, slabim poslovnim okruženjem, nedostatkom vještina i velikim javnim sektorom. Štaviše, i pored dobrih fiskalnih ishoda u prethodnim godinama, javne finansije i danas još uvijek karakteriziraju nagomilavanje neizmirenih obaveza, strukturalne rigidnosti na strani potrošnje, koje se manifestiraju velikom tekućom potrošnjom, i slabo ciljanje socijalnih davanja.

Postoje značajni i domaći i vanjski rizici. Glavni domaći rizik je izazovan politički ambijent, koji otežava strukturalne reforme i koji će nastaviti odlagati EU integracije. Na vanjskoj strani, spor rast u EU i povećanje regionalnih i globalnih trgovinskih tenzija su glavni negativni rizici.

Rast BDP-a je pojačan u 2018., ali se zamah od tada ublažio.

Inflacija ostaje niska, a pritisak cijena je popustio u prvoj polovini 2019.

Doprinos rastu, procentni poeni BDP-a Procenat g/g4

3

2

1

0

-1

-2

2012

2013

2014

2015

2016

2018

e20

17

2.5

2.0

1.5

1.0

0.5

0

Jan-17

Jan-18

May-17

May-18

Sep-17

Sep-18Jan-19

May-19

J Poljoprivreda J Industrija J Usluge Q Ukupni BDP rast J Ukupna CPI inflacija

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Svjetska banka

Prihodi od indirektnih poreza i dalje rastu…

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Svjetska banka

…ali se očekuje da će veća javna potrošnja dovesti fiskalni bilans u deficit.

Realni 3-mjesečni klizni prosjek [3mma], procenat g/g Procenat BDP-a14

12

10

8

6

4

2

0

-2

-4

Jan-17

Jan-18

May-17

May-18

Sep-17

Sep-18Jan-19

May-19

3

2

1

0

-1

2015

2016

2017

2018

e20

19f

2021f

2020

f

▬Growth in total indirect revenues (in 2015 prices, 3mma yoy) JGeneral government fiscal balance

▬Growth in net indirect revenues (in 2015 prices, 3mma yoy)

Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Svjetska banka.

Robno-trgovinski deficit se nastavlja povećavati.

Izvor: Fiskalni organi, procjene WB

Nenaplativi zajmovi u portfeljima poslovnih banaka su u padu, ali još uvijek visoki.

3 mma, procenat g/g, i robno-trgovinski bilans u milijardama KM

Procenat

30

20

10

0

-10

-20

-30

8

6

4

2

0

-2

-4

-6

-8

Jan-15

May-15

Sep-15

Jan-16Jan-17

Jan-18

May-16

May-17

May-18

Sep-16

Sep-17

Sep-18Jan-19

May-19

18

16

14

12

10

8

6

4

2

0

-2

Q1-13

Q1-14

Q1-15

Q1-16

Q1-17

Q1-18

Q1-19

JTrade balance (12m sum, rhs) ▬Exports (3mma y/y, lhs) JCapital adequacy (tier 1 capital to risk weighted assets)

▬ Imports (3mma y/y, lhs) ▬Asset quality (NPLs to total loans) ▬Profitability (return on equity)

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Svjetska banka Izvor: Centralna banka BiH, kalkulacije Svjetske banke

BOSNA I HERCEGOVINA 2014 2015 2016 2017f 2018 2019f 2020f 2021f

Rast realnog BDP-a (procenat) 1.1 3.1 3.1 3.2 3.6 3.1 3.4 3.9

Struktura (procentni poeni):

Potrošnja n.a. n.a n.a n.a n.a 2.6 3.1 2.9

Investicije n.a. n.a n.a n.a n.a 0.4 0.4 0.9

Neto izvoz n.a. n.a n.a n.a n.a 0.0 -0.1 0.1

Izvoz n.a n.a n.a n.a n.a 0.4 0.6 1.1

Uvoz (-) n.a n.a n.a n.a n.a 0.4 0.6 1.1

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) -0.9 0.0 -1.6 0.8 1.4 0.8 0.8

Javni prihodi (procenat BDP-a) 0.6 42.7 43.0 43.8 42.0 41.4

Javni rashodi (procenat BDP-a) 43.7 43.1 42.7 43.0 42.8 41.8 42.0 41.7

Od čega: 45.8 42.5 41.5 40.4 40.6 42.4 41.4 40.3

Potrošnja na plate (procenat BDP-a)

Socijalne naknade (procenat BDP-a) 11.9 11.5 11.0 10.6 10.3 10.2 10.0 9.6

Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 17.0 16.5 15.9 15.2 15.3 17.0 16.8 16.6

Fiskalni bilans (procenat BDP-a) 4.3 2.0 2.4 2.4 2.8 2.5 2.3 2.1

Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.0 0.7 1.2 2.6 2.2 -0.6 0.6 1.4

Javni dug (procenat BDP-a) -1.2 1.6 2.9 2.9 2.9 0.2 1.4 2.2

Javni i javno garantirani dug (procenat BDP-a)

41.6 41.9 42.3 36.1 34.1 33.2 32.3 31.4

Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 43.4 43.6 42.1 37.7 35.6 34.6 33.7 32.7

Izvoz roba (procenat BDP-a) 34.3 35.0 34.3 30.6 29.8 28.9 28.3 27.6

Uvoz roba (procenat BDP-a) 25.0 25.2 25.7 29.8 30.2 28.7 28.7 28.5

Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 53.8 50.3 49.4 53.3 52.7 51.6 52.3 53.1

Trgovinski bilans (procenat BDP-a) 6.1 6.7 7.0 7.2 7.4 7.5 7.4 7.5

Priliv doznaka (procenat BDP-a) -28.8 -25.2 -23.6 -23.5 -22.5 -23.0 -23.7 -24.6

Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) 8.4 8.3 8.2 8.4 8.1 8.0 7.7 8.0

Priliv stranih direktnih investicija (procenat BDP-a)

-7.5 -5.3 -4.7 -4.7 -4.3 -4.5 -5.3 -6.0

Vanjski dug (procenat BDP-a) 2.9 1.8 1.7 2.1 2.2 2.3 2.3 2.4

Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda)76.3 72.2 72.2 68.5 66.1 65.8 65.8 65.5

Nenaplativi zajmovi (procenat bruto zajmova, kraj perioda)

3.1 1.1 3.1 6.2 6.8 5.8 n.a n.a

Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 14.2 13.7 11.8 10.0 8.8 8.5 n.a n.a

Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda) 27.5 27.7 25.4 20.5 18.4 15.7 n.a n.a

Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek perioda)

62.9 62.3 54.3 45.8 38.8 33.8 n.a n.a

BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 43.7 44.1 43.1 42.7 42.1 42.1 n.a n.a

Stopa siromaštva po 5,5 US$/dan, PPP (procenat stanovništva)

11,164 11,526 12,173 12,875 13,200 13,775 14,258 14,550

Izvor: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske bankeNapomena: Nenaplativi zajmovi predstavljaju stvarne iznose od početka godine do sada.

Profili anđela Eduart Karaj

Eduart Karaj ima petnaest godina iskustva u slikanju i kiparstvu. Diplomirao je 2005. na Akademiji umjetnosti u Tirani. Njegovi su radovi izloženi na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama slikarstva i kiparstva u Albaniji i inostranstvu. Takođe se bavi i restauracijom ikona, uključujući višegodišnji rad u Pravoslavnoj kršćanskoj crkvi u Tirani. Karaj je osvojio drugu nagradu na izložbi Ikonografi Moderne (Moderna ikonografija) u Tirani 2018. U stalnom nastojanju da obogati svoju umjetnost, Karaj-ev opus karakterizira moderan duh, za koji dokaz možemo vidjeti i na slici koju je podnio na likovnom takmičenju koji je u proljeće 2019. organizirao ured Svjetske banke u Tirani.

Zapadni Balkan Redovni ekonomski izvještaj br.16 | jesen 2019.

Izvještaj možete preuzeti: www.worldbank.org/eca/wbrer

Ljudi oblikuju ideje, ljudi prikazuju snove, ljudi stvaraju umjetnost. Da bi se lokalni umjetnici povezali sa širom publikom, na naslovnoj stranici ovog izvještaja i narednih izdanja će biti predstavljena umjetnička djela iz zemalja zapadnog Balkana.