public disclosure authorized redovni ekonomski izvještaj...

BOSNA I HERCEGOVINA

SRBIJA

KOSOVOCRNA GORA

BJR MAKEDONIJA

ALBANIJA

JUGOISTOČNA EVROPARedovni ekonomski izvještaj

decembar, 2013

Br. 5

Spor put ka oporavku

SVJETSKA BANKA REGION EVROPE I CENTRALNE AZIJE

JUG

OISTO

ČN

A E

VR

OPA

Red

ovn

i ekon

om

ski izvještaj Br. 5 18 ju

ni 2013 Evro

pe i cen

tralne A

zije Jedin

ica za sman

jenje siro

mastva i eko

no

msko

up

ravljanje

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

wb350881

Typewritten Text

83136

1

Redovni ekonomski

Izvještaj br. 5 za

jugoistočnu Evropu

SPOR PUT KA OPORAVKU 9. decembar 2013.

3

Zahvale Ovaj Regionalni ekonomski izvještaj (RER) obuhvata ekonomska kretanja, izglede i politike u šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6): Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija. Dva puta godišnje ga rade ekonomisti iz Odjeljenja za smanjenje siromaštva i upravljanje dugom za Regiju Evrope i centralne Azije u Svjetskoj banci. (ECA PREM). Tim autora su vodili Gallina Andronova Vincelette, Željko Bogetić i Abebe Adugna; sljedeći članovi tima su imali zadatke vezane za određenu temau i/ili zemlju: Simon Davies (fiskalna pitanja i dug i Bosna i Hercegovina); Agim Demukaj (vanjski sektor, Kosovo); Doerte Doemeland, Nikola Kojucharov i Ivan Kusen (tržište rada, monetarna kretanja i inflacija); Anil Onal (šef baze podatak, Albanija); Lazar Šestović (realni sektor, Srbija); Sanja Madžarević-Sujster (Crna Gora); Bojan Shimbov (financijski sektor, BJR Makedonija), Ekaterine Vashakmadze i Mizuko Kida (globalna kretanja i izgledi); Maria Andreina Clower, Christopher Pala i Budz Wirasmo su pružili neprocjenjivu pomoć na uređivanju i dizajnu ovog izvještaja. Objavljivanje izvještaja i vanjske i odnose s medijima je vodio EXR tim Lundrim Aliu, Anita Bozinovska, Ana Gjokutaj, Jasmina Hadžić, Andrew Kircher, Vesna Kostić,Sanja Madžarević-Sujster (Crna Gora); Mirjana Popovć, John Mackedon, Kristyn Schrader-Kingi Dragana Varezić. Tim je zahvalan Ellen Goldstein (direktorici za zemlje jugoistočne Evrope), Foumeen Islam (v.d. direktora sektora, ECA PREM), Satu Kähkönen-a (šef sektora, ECA PREM2) i Jedinici za upravljanje zemljama jugoistočne Evrope za pružanje smjernica za pripremu ovog izvještaja. Tim je zahvalan Centralnim bankama i Ministartvima financija SEE6 za komentare koje su dali na ranije nacrte ovog izvještaja. Ovaj i prethodni SEE RER izvještaji se mogu naći na web stranici www.worldbank.org/eca/seerer.

4

Standardno odricanje od odgovornosti

Ovaj materijal je proizvod osoblja Međunarodne banke za obnovu i razvoj/Svjetske banke. Nalazi, tumačanje i zaključci navedeni u ovom izvještaju ne odražavaju nužno stavove Izvršnih direktora Svjetske banke, niti vlada koje oni predstavljaju. Svjetska banka ne garantira tačnost podataka uključenih u ovaj rad. Granice, boje, nazivi i druge informacije prikazane na bilo kojoj karti u ovom radu ne impliciraju nikakav sud Banke u vezi s pravnim statusom bilo koje teritorije, niti potvrdu ili prihvatanje tih granica.

.

Izjava o autorskim pravima:

.

Materijal u ovoj publikaciji podliježe autorskim pravima. Kopiranje i/ili prenošenje dijelova ili cijelog rada bez dopuštenja može predstavljati kršenje zakona. Međunarodna banka za obnovu i razvoj/Svjetska banka potiče diseminaciju svojih radova i uobičajno vrlo brzo daje dopuštenje za reprodukciju dijelova rada. Za dopuštenje za fotokopiranje ili štampanje dijelova ovog rada molimo dostavite zahtjev s potpunom informacijom na Copyright Clearance Center, Inc., 222 Rosewood Drive, Danvers, MA 01923, USA, tel. 978-750-8400, fax 978-750-4470, http://www.copyright.com/. Svi ostali upiti u vezi s pravima i licencama uključujući, prenešena prava, se trebaju uputiti na Office of the Publisher, The World Bank, 1818 H Street NW, Washington, DC 20433, USA, fax 202-522-2422, e-mail [email protected].

5

SADRŽAJ

POGLAVLJE 1: ................................................................................................................................................. 11

NEDAVNA MAKROEKONOMSKA KRETANJA ......................................................................................... 11

SKROMAN RAST NAKON DRUGOG VALA RECESIJE ....................................................................................................12

NASTAVAK POBOLJŠANJA TRGOVINE I VANJSKOG DUGA ..........................................................................................16

POJAVA POVEĆANJA ZAPOSLENOSTI.........................................................................................................................18

SMANJENJE INFLACIJE ..............................................................................................................................................20

SMANJEN RAST KREDITA ..........................................................................................................................................23

STALNI FISKALNI PRITISAK.......................................................................................................................................29

POGLAVLJE 2: ................................................................................................................................................. 35

MAKROEKONOMSKI IZGLED ..................................................................................................................... 35

SLAB RAST U NAREDNOM PERIODU ..........................................................................................................................36

OD SLABOG DO SNAŽNOG RASTA – UNAPRJEĐENJE PRODUKTIVNOSTI I KONKURENTNOSTI .....................................37

UNAPRJEĐENJE POSLOVNE KLIMA – ALI POTREBNE SU DALJE REFORME ..................................................................38

ANEKS I:............................................................................................................................................................ 41

MAKROEKONOMSKI INDIKATORI ............................................................................................................ 41

7

Rezime

Nedavna ekonomska kretanja

Regija jugoistočne Evrope (SEE6)je iz recesije izašla u prvoj polovini 2013.g. podržana pojavom oporavka u eurozoni.Oporavak je povela industrija – naročito izvoz proizvoda i energije. U regiji je,u 2013.g., došlo do željenog rasta izvoza, naročito izvoza automobila iz Srbije. Povoljni vremenski uslovi su omogućili da poljoprivredna proizvodnja da snažan doprinos ekonomskom rastu i pomogne slabljenju inflatornih pritisaka. Međutim, domaća potražnja je u većini regiji ostala slaba, što je odraz velike nezaposlenosti, sporog rasta prihoda i kredita za domaćinstva, te nepovoljne investicione klime. Samo su na Kosovu i u BJR Makedoniji javne investicije doprinijele jačanju domaće potražnje. Pored tih kratkoročnih faktora, usporavanje rasta produktivnosti i povećanje jediničnih troškova radne snage, su negativno uticali na ekonomski rast, što je dovelo do smanjenja konkurentnosti i potražnje za radnom snagom.

Nezaposlenost u regiji, koja u prosjeku1 iznosi 24 procenta, se u prvoj polovini 2013.g. počela smanjivati, nakon što je dostigla najviši nivo u krizi. Dok je u Albaniji, BJR Makedoniji i Crnoj Gori došlo do rasta zaposlenost, u Srbiji i Bosni i Hercegovini je ostala na niskim nivoima. Ali čak i tamo gdje je došlo do značajnijeg

1Svi zbirni prosjeci za SEE6 su prosti prosjeci, ukoliko nije navedeno drugačije.

oporavka zaposlenosti nakon 2010.g., to se nije desilo na širem planu, već je uglavnom bila koncentrirana na usluge. Ekonomski rast u bližoj budućnosti će i dalje biti preslab da bi se ostvarilo značajnije povećanje zaposlenosti.

Kako je došlo do povećanja izvoza i pada uvoza, bilans tekućeg računa se smanjivao. Postepeni oporavak u eurozoni je pomogao ostvarivanju rasta kombiniranog (ponderisani prosjek) izvoza roba SEE6 od blizu 13 procenata (u odnosu na prethodnu godinu), dajući snažan doprinos sveukupnom ekonomskom rastu. U svim zemljama je došlo do povećanja izvoznog kapaciteta. Međutim, održivost ovog velikog rasta izvoza je neizvjesna u svjetlu problema koji se odnose na malu izvoznu bazu i konkurentnost regije. Slaba domaća potražnja je dovela do smanjenja uvoza u svim zemljama, osim Srbije, gdje je rast vođen uvozom sirovina i repro-materijala za izvozno orijentirane industrije. FDI su ostale slabe u SEE6, dovodeći do samo 0,7 procenata rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), ali se njihov udio u financiranju tekućeg računa povećao. Doznake su se i dalje dobro držale, ali kriza iz Grčke je uzela svoj danak, posebno u Albaniji.

Smanjenje izloženosti stranih banaka u SEE6, povećanje nenaplativih zajmova (NPL) i slab rast kredita su potakli potrebu za snažnim reformama u cilju smanjenja osjetljivosti financijskog sektora.Evropske banke su se nastavile povlačiti i smanjivati svoju izloženost u SEE6 regiji. U cilju jačanja svoje otpornosti i

8

nadzornog kapaciteta, SEE6 zemlje su, tokom prošle godine, ostvarile određeni napredak na provođenju bankarskih reformi. Banke su ostale dobro kapitalizirane, uz ostvarene omjere adekvatnosti kapitala iznad regulatornih zahtjeva u svih šest SEE. Likvidnost je takođe bila visoka, s 25 – 35 procenata od ukupne aktive. Međutim, NPL-ovi su dostigli zabrinjavajuće nivoe, preko 20 procenata ukupnih zajmova u Albaniji i Srbiji, te oko 18 procenata u Crnoj Gori. Njihov rast proističe iz lošeg ekonomskog stanja, slabih režima rješavanja nesolventnosti i raširene nediscipline plaćanja u privatnom sektoru, pogoršanu, u nekim SEE6 zemljama dugovanjima javnog sektora privatnim firmama. U takvom okruženju, uprkos značajnoj likvidnosti i blažojkamatnoj politici, banke su nerado davale nove zajmove. Kao rezultat toga, rast kredita se usporio u većini SEE6 zemalja.

Fiskalni deficiti su u 2013.g. ostali veliki, a javni dug se povećao.Očekuje se da u 2013.g. prosječni fiskalni deficit u SEE6 ostane na visokim nivoima s 4,2 procenta BDP-a (u poređenju s 4,1 procenat BDP-a u 2012.g.) Ovakvom ishodu su doprinijele strukturne rigidnosti javnih rashoda, slaba poreska baza i smanjeni fiskalni prihodi. I pored određenih napora na fisklanoj konsolidaciji, vlade SEE6 nisu uspjele riješiti ključne rigidnosti, kao što su velika ukupna potrošnja na plate u javnom sektoru (prosječno preko 9 procenata BDP-a) i loše usmjeravanje (ciljanje) socijalnih davanja (za koja se prosječno izdvaja 12,5 procenta BDP-a). Kao rezultat toga, brzina fiskalnih prilagođavanja je i dalje nedovoljna, da bi došlo do preokreta negativnog kretanja duga u nekim zemljama. U SEE6 je došlo do

povećanja prosječnog javnog duga, te se očekuje da će on dostići 45 procenata BDP-a do kraja 2013.g., dok je godinu ranije bio 42 procenta. Javni dug i dalje iznosi preko 60 procenata BDP-a u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji.

Izgledi za rast i rizici

Uz smanjenu potražnju, neizvjesne izglede za izvoz i značajne vanjske rizike, kratkoročni izgledi za SEE6 ostaju slabi. Nakon ponovne pojave rasta regionalne ekonomije u prvoj polovini 2013.g. i uzimajući u obzir najsvježivje podatke, očekuje se da će ekonomski rast do kraja godine biti oko 1,8 procenata. Neto izvoz će i dalje predvoditi rast u SEE6 u kratkoročnom periodu. Ipak, obzirom na ograničenu izvoznu bazu u SEE6 ekonomijama i neizvjesnost pojave izvoznih kapaciteta potaknutih novim FDI, ni u kom slučaju nije sigurno održavanje oporavka vođenog izvozom. Mnogo toga zavisi od trajnog oporavka vanjske potražnje. Za razliku

Stope ekonomskog rasta 2012.-2014-g-

2012 2013f 2014f

Albanija 1,6 1,3 2,1

Bosna i Hercegovina -1,1 0,8 2,0

Kosovo 2,7 3,0 4,0

BJR Makedonija -0,4 2,5 3,0

Crna Gora -2,5 1,8 2,5

Srbija -1,7 2,0 1,0

SEE6* -0,7 1,8 1,8

Podsjetnik:

Eurozona -0,6 -0,4 1,1

Izvor: Projekcije osoblja Svjetske banke Napomena: Ponderisani prosjek

9

od toga, nepovoljni tržišni uslovi, slaba investiciona klima i nepovoljni kreditni uslovi, koji smanjuju potrošnju i investicije, će i dalje ograničavati sveukupne ekonomske aktivnosti. Stoga se sada očekuje da ponderisani realni BDP SEE6 regije raste 1,8 procenata u 2014.g., oko 1 procentni poen manje nego što su predviđale ranije procjene, iz sredine 2013.g. To usporavanje je uzrokovao Srbijanskom ekonomijeom, obzirom da se sada očekuje da će njen rast u 2014.g. biti samo 1 procenat, (u poređenju s procjenom od 2 procenta sredinom 2013.g.), kao posljedica planirane fiskalne konsolidacije i smanjenja privatne potrošnje. Za razliku od Srbije, očekuje se da se ekonomski rast u ostalih pet SEE zemalja učvrsti u 2014.g. i bude veći nego u 2013.g.

Rizici u vezi s izgledima za kratkoročni rast SEE6 su značajni. Glavni vanjski rizici se odnose na brzinu povećanja kamatnih stopa u svijetu i povećanja troškova zaduživanja država u vezi s mogućim smanjenjem programa otkupa obveznica u SAD-u, oporavak eurozone, smanjenje davanja zajmova i potencijalniodlazak matičnih stranih banaka iz SEE6. Interni rizici se odnose na „zamor od reformi“, što može dovesti do odgađanja implementacije politike i povećanja fiskalnih i dužničkih izazova u nekoliko zemalja. Takođe, sporo rješavanje NPL-ova, nagomilavanje dugova u nekim zemljama, te smanjenje rasta kredita, mogu dalje ugroziti izglede za rast.

Pored ovih poteškoća u kratkoročnom periodu, kako SEE6 može povećati svoje

izglede za rast u dugoročnijem periodu? Dok održavanje makroekonomske stabilnoti ostaje na vrhu prioriteta politike, strukturne reforme se moraju snažnije provoditi. Rast vođen izvozom, koji se pojavio u 2013.g., je svakako pozitivno kretanje, ali biće izazov održati ga. Pored potrebe za poboljšanjem fiskalne situacije, smanjenjenjem javnog duga, i jačanjem bankarskog sistema, SEE6 se suočava i za značajnim strukturnim izazovima koji se odnose na povećanje produktivnosti i konkurentnosti, uključujući u područjima investicione klime, tržišta rada i javnog sektora.

Ove je izazove moguće prevazići. Slične izazove strukturne transformacije su, između ostalih zemalja, uspješno prevazišle i baltičke zemlje, Poljska, Češka i Slovačka. One su počele tranziciju prije dvije decenije u nepovoljnim uslovima, a sada imaju otvorene, dinamične i izvozno orijentirane ekonomije s velikim FDI i pratećim transferom tehnologije i 'know-how'-a. Uz nedavni napredak zemalja kandidata za EU, Crne Gore i Srbije, te sporazum između Srbije i Kosova, što daje veću stabilnost i sigurnost, tokom vremena bi postepeno moglo doći do smanjenja percepcije rizika za investcije u regiji. Pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji (EU), otvaranje pristupnog procesa za Srbiju, i napredak koji je ostvarila Crna Gora, kao i nedavne političke promjene u regiji, mogu dati novi poticaj za reforme. Sada je pravo vrijeme da se iskoristi ta prilika.

11

POGLAVLJE 1:

NEDAVNA MAKROEKONOMSKA

KRETANJA

12

Skroman rast nakon drugog vala recesije

Na krilima blagog oporavka eurozone, SEE6 regija je u prvoj polovini 2013.g. izašla iz recesije. Kombinirani BDP SEE6 zemalja je u prvoj polovini 2013.g. porastao, s 0,7 procenata pada u 2012.g., na 1,8 procenat rasta (u odnosu na isti period prethodne godine) (Slika1). Ekonomski rast je bio potaknut polaganim oporavkom vanjske potražnje za SEE6 izvozom(Ok). Dok je u Srbiji i Albaniji ekonomski rast (1,4 procenta) bio vođen industrijom, poljoprivredom i izvozom, rast u Makedoniji (3,4 procenta, najveći u regiji) je odraz snažnog oporavka građevinarstva i usluga u prvoj polovini 2013.g.

Industrija – naročito izvoz proizvoda i energije – su vodili oporavak u 2013.g. Za razliku od 2012.g., industrijska proizvodnja u regiji je u prvoj polovini 2013.g. rasla (Slika2). U Srbiji je početak proizvodnje i izvoza FIAT-a prevazišao očekivanja, sa 100.000 izvezenih automobila do sada u ovoj godini. U ostalim SEE6 zemljama, rast industrijske proizvodnje je bio slabiji, ali je dao pozitivan doprinos sveukupnom ekonomskom oporavku.

Povoljne vremenske prilike su omogućile snažan doprinos poljoprivrede ekonomskom rastu u SEE6. Obzirom da se samo mali dio obradive zemlje navodnjava i/ili je zaštićen od poplava, poljoprivredna proizvodnja značajno zavisi od vremenskih uslova. U Srbiji je nakon 20-procentnog smanjenja prethoodne godine, u prvoj polovini 2013.g. uz bolje vremenske prilike,ostvaren rast poljoprivredne proizvodnje za 21 procenat (u odnosu na isti period prošle godine), što je dalo 1,6 procentnih poena u sveukupnom rastu BDP-a. U drugim zemljama je rast bio slabiji, ali pozitivan. Na primjer, u BRJ Makedoniji je poljoprivredna proizvodnja porasla za 0,7 procenata, a sporadični dokazi s Kosova ukazuju na dobru poljoprivrednu godinu omogućenu povoljnim vremenskim prilikama i donatorskim projektima u ovom sektoru. Veća ponuda je dovela do preokreta cijena hrane u odnosu na prethodnu godinu.

Slika1: RastSEE6, 2012.-13.g.

Izvor:Nacionalni zavodi za statistiku i procjene osoblja Svjetske banke. Napomena: za Kosov i BiH kvartalni podaci nisu na raspolaganju; brojke predstavljaju projekcije za godinu.

Slika2: Rast industrijske proizvodnjeu 2013.g. (isti kvartal), u %

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku .

‐3

‐2

‐1

0

1

2

3

4

ALBBIH

KOS

MKD MNE

SRB

SEE6

EU15 EU11

2012

Procenat, godišnji rast

ALBBIH

KOS

MKD MNE

SRB

SEE6

EU15 EU11

H1 2012

H1 2013

Procenat, polugodišnji rast (isti

period)

13

Okvir 1: Vanjska kretanja u 2013.g.

Nakon nekoliko godina slabosti, rast u zemljama s visokim prihodom se učvrstio, uključujući i u eurozoni. (Slika 3). Rast u zemljama s visokim prihodom seubrzao u 2. kvartalu (Q2) 2013.g., predvođen Sjedinjenim Državama;eurozona se oporavila nakon 6 kvartala smanjenja, a u Japanu je ostvaren snažan rast. Ovo ubrzanje se u eurozoni i Japanu ublažilo u trećem kvartalu. U SAD-u je rast vođen privatnim sektorom povećan na 2,8 procenta od prethodnog kvartala, uprkos rastu kamata i efektima fiskalne sekvestracije. Recesija u eurozoni je okončana rastom od 1,2 procenta u Q2, prevedeno na godišnji nivo– u nizu ekonomija – a PMI istraživanja ukazuju na snažniju potražnju za potrošnjom i uvozom. Ipak, Njemačka i Francuska su izgubile zamah u Q3, bilježeći stope rasta od 1,2, odnosno negativnih 0,5 procenata. Ekonomska aktivnot je pojačana u Kini u prethodnim mjesecima (Q3 do 9,3% sa 7,3 u Q2), a oporavlja se i u drugim velikim ekonomijama sa srednjim prihodom uključujući Južnu Afriku, Tursku i Brazil, iako su ishodi u Q2 u Indiji i Meksiku razočaravajući.

Tok kapitala u zemlje u razvoju se počeo povećavati i došlo je do smanjenja pritiska na cijene sredstava i valute. Ipak, ostaje rizik i neizvjesnost u vezi s konačnom dinamikom smanjenja otkupa obveznica i njegovog uticaja na zemlje u razvoju. Globalni tokovi kapitala su i dalje nestabilni: u oktobru je došlo do smanjenja bruto priliva kapitala u zemlje u razvoju, što je potpun preokret u odnosu na ranije povećanje u septembru. Čini se da se javlja diferencijacija tržišta po osnovu domaćeg okvira politike i rizika. Prelazak na više kamatne stope nameće rizik od neodgovarajućih usklađivanja ako stope prebrzo rastu ili da iznenadni prestanak priliva kapitala istakne osjetljivosti na nivou zemlje. Iako je do određenih usklađivanja došlo (prosječni dugoročni troškovi financiranja obveznica za zemlje u razvoju su pooštreni za 50 baznih poena od maja), prinosi u SAD će vjerovatno porasti za daljih 200-300 baznih poena, dok će prinosi u zemljama u razvoju vjerovatno porasti za prosječno 300-350 baznih poena u srednjoročnom periodu. U ekonomijama sa značajnim osjetljivostima, moglo bi doći do mnogo većeg povećanja troškova zaduživanja. Privremena odluka Federalnih rezervi da zadrže otkup obveznicana sadašnjoj dinamici je odgodila uticaj na zemlje u razvoju koje se suočavaju s osjetljivostima na vanjsko financiranje.

Slika3: Globalna industrijska proizvodnja i trgovina: Oporavljaju se

Izvor: Svjetska banka i baza podataka Datastream.

Slika 4: Troškovi zaduživanja izabranih evropskih zemalja: Smanjuju se

Izvor: Svjetska banka i baza podataka DataStream.

14

Na strani potražnje, izvoz je uticao na ekonomski oporavak u SEE6. Postepeni oporavak u eurozoni je pomogao da kombinirani izvoz roba iz SEE6 poraste za blizu 13 procentnih poena (u odnosu na prethodnu godinu), dajući snažan pozitivan doprinos sveukupnom ekonomskom rastu (Tabela1). Srbija je predvodila taj rast izvoza potaknut ulaganjima velikih stranih kompanija (uključujući FIAT, Michelin i Stada): izvoz joj je porastao za 20,5 procenata u prvoj polovini 2013.g., u poređenju s istim periodom u 2012.g., uz 5,1 procentnih poena doprinosa rastu realnog BDP-a. Preliminarni podaci ukazuju da se taj rast izvoza nastavio i u trećem kvartalu 2013.g. s procijenjenim rastom od 38,5 procenata (u odnosu na prethodnu godinu).

Pored oporavka vanjske potražnje u EU, na rast izvoza iz SEE6 zemalja su uticali i faktori privremenog karaktera. Na primjerCrna Gora i Bosna i Hercegovina su ostvarile koristi od izvoza električne energije iz svojih hidroelektrana, kao rezultat rekordnih akumulacija vode. Takođe, povećanje izvoza hrane iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku je bilo povezano s ulaskom te zemlje u EU.

Domaća potražnja je u 2013.g u SEE6 zemljama uglavnom ostala smanjena. Iako su statistike o rashodovnoj strani BDP-a SEE6 raspoložive samo za BJR Makedoniju i Srbiju, nekoliko indikatora – krediti, plate, inflacija, nezaposlenost, uvoz i dug domaćinstava – ukazuju na smanjenu domaću potražnju. U Srbiji, domaća potrošnja i investicije su imale naročito negativan uticaj na rast BDP-a od po oko 2 procenta u prvoj polovini 2013.g. Samo je u BRJ Makedoniji i na Kosovu domaća potražnja povećana, uglavnom zbog povećanja investicija. U BRJ Makdeoniji su, na primjer, investicije povećane za 8,2 procenta u prvoj polovini 2013.g., u odnosu na prethodnu godinu), vođene investicijama u velike projekte u javnom sektoru.

Naspram tih kratkoročnih kretanja, rast produktivnosti, ključni pokretač dugoročnog rasta, je značajno usporen u posljednje dvije godine. U godinama prije svjetske financijske krize, produktivnosti radne snage u SEE6 zemljama je rasla brže nego u EU11 i EU15, što je obrazac koji se zadržao i neposredno nakon izbijanja krize (Slika5).2Međutim, od počpetka 2012.g. rast produktivnosti radne snage u nekoliko SEE zemalja je opao na nivo ispod onog iz 2008.g., obzirom da slab rast proizvodnje nije mogao održati korak s promjenama u nivou zaposlenosti (Slika6).

2EU11 čine: Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litvanija, Poljska, Rumunija, Slovačka i Slovenija. EU15 čine: Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Španija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Tabela1: Rast izvoza roba (u smislu eura)

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i procjene osoblja Svjetske banke. *H1-prva polovina godine

H1* 2012 H1 2013 Promjena

u % Albanija 720 840 16,7BiH 1.250 1.382 10,6Kosovo 135 149 10,4BJR Makedonija 1.507 1.523 1,1Crna Gora 194 209 7,7Srbija 4.145 4.993 20,5SEE6 7.951 9.096 12,6

15

Spor rast produktivnosti i povećanje jediničnih troškova rada su u nekoliko zemalja negativno uticali na ekonomski rast. Samo je u Albaniji i Srbiji došlo do smanjenja realnih jediničnih troškova rada nakon 2008.g. (Slika 7), što je dijelom potpomognuto jačim rastom produktivnosti u te dvije zemlje u poređenju s ostatkom SEE. Ali realne plate su, na primjer, Bosni i Hercegovini i BJR Makedoniji, nastavile rasti, dok je rast produktivnosti smanjen (Error! Reference source not found.).To je dovelo do daljeg povećanja jediničnih troškova rada u tim zemljama, bez obzira na mrtvilo na njihovim tržištima rada. Kanali potražnje za radnom snagom i konkurentnosti trgovine su negativno uticali na ekonomski rast.

Slika5: Produktivnost radne snage u SEE u odnosu na EU11 i EU15, Index (2008=100)

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i procjene osoblja Svjetske banke.

Slika6: Produktivnost radne snage u SEE, Index (2008=100)


16

Nastavak poboljšanja trgovine i vanjskog duga

Bilans tekućeg računa se smanjio u svim SEE6 zemljama kao rezultat oporavka potražnje Evropske unije (EU) za izvozom. I povećanje izvoza i smanjenje uvoza su doprinijeli značajnom oporavku trgovinskog bilansa i poboljšanju bilansa tekućeg računa (Slika9, Error! Reference source not found.iSlika 11). Dok je trgovina unutar SEE6 regije rasla, izvoz se u 2013.g. počeo pomjerati u pravcu EU. To se posebno odnosi na Bosnu i Hercegovinu, BJR Makedoniju iSrbiju, dok se udio Crne Gore i Kosova u izvozu u SEE regiju povećao.

Slika 7: Realni jedinični troškovi rada Index (2008=100)

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i procjene osoblja Svjetske banke .Napomena: 2009.g. odražava strukturalni prekid podataka za BJR Makedoniju zbog promjene metodologije za definiciju bruto plate.

Slika8: Učešće u promjeni jediničnih troškov arada od 2008.g. (Procentni poeni)


.

Slika9: Kombinirani bilans tekućeg računa i trgovinski bilans SEE6 (Procenat BDP-a)

Slika10:Polugodišnji bilans tekućeg računa SEE6 zemalja (Procenat BDP-a)

Izvor:Centralne banke, IMF WEO i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Izvor:Centralne banke SEE6.Napomena:U Crnoj gori je svake godine u Q3 dolazilo do smanjenja deficita tekućeg računa obzirom da glavna turistička sezona rezultira znatno manjim godišnjim deficitom tekućeg računa.

17

Deficit tekućeg računa (CAD) se primarno financira emisijom obveznica i FDI. Emisija obveznica je bila najveći izvor financiranja u prvoj polovini 2013.g. i činila je gotovo polovinu financiranja CAD-a. Udio FDI u financiranju CAD je snažno narastao s 18,4 procenta u 2012.g. na oko 45,3 procenta u prvoj polovini 2013.g. FDI su financirale jednu trećinu CAD-a u Srbiji i Crnoj Gori, oko polovine u BJR Makedoniji i dvije trećine u Bosni i Hercegovini, a na Kosovu i Albaniji preko 90 procenata CAD-a.

Prosječan priliv FDI u SEE6 zemlje je povećan u 2013.g., iako s niskih nivoa. FDI u Srbiji i FRJ Makedoniji – uglavnom u proizvodnju – su udvostručene, iako s dosta niske osnove. Na Kosovu i

u Albaniji, FDI su uglavnom išle u infrastrukturu– aerodrom u Prištini, odnosno hidro-elektrane.

Iako su se u 2013.g. doznake u SEE6 smanjile, u širem smislu su ostale otporne na krizu u eurozoni. U prvoj polovini 2013.g. (Slika12) doznake u regiji su se smanjile za 0,5 procentnih poena kao udio u BDP, uglavnom zbog ekonomskog stanja s kojim su se suočili migranati u Italiji i Grčkoj. Najveći pad je zabilježen u Albaniji, gdje su smanjenje za preko 2 procentna poena BDP-a, što je uglavnom posljedica povratka migranata iz Grčke.

Vanjski dug je ostao velik, iako se smanjuje, uglavnom zbog smanjenja duga privatnog sektora(pogledati fiskalni odjeljak). Ukupan vanjski dug SEE6 u 2013.g se smanjio za 2,4 procentna poena, na 67,1 procenat BDP-a, uglavnom kao posljedica velikog smanjenja vanjskog duga Srbije od 5,2 procentna poena (Slika13, Slika 14). Pored Srbije, vanjski dug se smanjio i u Makedoniji za 0,9 procenata BDP-a,

te Kosovu3 i Albaniji za po oko 0,3 procenta BDP-a (Slika14).

3Privatni vanjski dug Kosova predstavlja procjenu i može biti nešto podcijenjen.

Slika12: Doznake iz inostranstva 2010–H1 2013 (% BDP-a)

Izvori:Centralne banke SEE6. Napomena: Albanija, Kosovo i Bosna i Hercegovina definiraju doznake uključujući i naknade uposlenicima; Srbija i Crna Gora koriste užu definiciju. Podaci o doznakama za Makedoniju uključuju samo doznake koje stižu zvaničnim kanalima preko banaka i o tome se izvještava, ali nisu obuhvaćeni svi privatni transferi.

Slika 11: Rast izvoza iz SEE6(Procenat)

Izvor: Centralne banke, IMF WEO i kalkulacije osoblja Svjetske banke

18

Pojava povećanja zaposlenosti

Iako su u 2013.g. stope zaposlenosti u SEE6 popravljene, njihovo povećanje je ostvarilo tek neznatan uticaj na stope nezaposlenosti. U poređenju s EU11 i EU15, gdje su stope zaposlenosti ostale značajno ispod vrhunaca dostignutih prije krize, zaposlenost u SEE6 se u prvoj polovini 2013.g.(Slika19) skoro vratila na svoj vrhunac prije krize iz 2008.g. Međutim, povećanje stopa zaposlenosti se sporo prevodi u značajnije smanjenje stopa nezaposlenosti. U Albaniji, BJR Makedoniji i Crnoj Gori je od 2010.g. došlo do značajnog povećanja broja radnih mjesta, dok je zaposlenost u Srbiji i Bosni i Hercegovini i dalje smanjena (Slika16). Čak i tamo gdje se zaposlenost značajno oporavila od 2010.g., nije došlo do pomaka na širem planu, već je uglavnom bila koncentrirana na uslužni sektor. Nasuprot tome, u industriji se i dalje smanjivao broj radnih mjesta(Slika17).

Slika13: Prosječni vanjski dug SEE6 (Procenat BDP-a)

Slika14: Ukupni javni i privatni vanjski dug 2010.-13.g. (Procenat BDP-a)

Izvor:Centralne banke i Ministarstva financija SEE6. Napomena: Zelena linija predstavlja normu nivoa duga iz Maastrichta.

Izvor: Centralne banke i Ministarstva financija SEE6; MMF; Svjetska banka. Napomena:Vanjski dug Crne Gore predstavlja procjenu. Privatni vanjski dug Kosova predstavlja procjenu i može biti nešto podcijenjen. Vanjski dug Kosova takođe isključuje potencijalni dug Londonskom i Pariškom klubu o kojem treba pregovarati sa Srbijom.

19

Nezaposlenost u SEE6 uporno ostaje velika, bez obzira na nedavni manji pad u nekim zemljama.Prosječna stopa nezaposlenosti za SEE6 je sredinom 2013.g. bila 23,6 procenata, što je dosta iznad EU11 prosjeka, i pokazuje mali napredak u odnosu na vrhunac dostignut tokom krize (Slika18). Samo je u BJR Makedoniji došlo do značajnijeg smanjenja nezaposlenosti, istina, s izuzetno velikih nivoa. Stopa nezaposlenosti u Albaniji (12,8 procenata) je i dalje najniža među SEE6 zemljama, dok je na Kosovu, s 30,9 procenata, i dalje najviša4. Za razliku od toga, stope nezaposlenosti u EU11 i EU15 i dalje nastavljaju rasti (Slika19).

4 Kosovo je nedavno, nakon pauze od tri godine, objavilo podatke o nezaposlenosti iz 2012.g. na osnovu Ankete radne sange.

Slika15: Zaposlenost u regionalnom kontekstu Index (2008=100)

Izvor: Eurostat, Nacionalni zavodi za statistiku

Slika16: SEE: Tokovi oporavka zaposlenosti

Index (2008=100)

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku

Slika17: Sektorski pokretači oporavka zaposlenosti, procentni poeni

Izvor: Eurostat, Nacionalni zavodi za statistiku

20

Smanjenje inflacije

Inflacija se,u prva tri kvartala 2013.g. u SEE6,usporila na osnovama stabilizacije cijena energije i hrane. Pad inflacije CPI (indeks potrošačkih cijena) – u odnosu na vrhunac stopa dostignut u decembru 2012.g./januaru 2013.g. je bio značajan: kretao se od 7,9 procentnih poena u Srbiji do 3,5 procentna poena na Kosovu, te 3 procentna poena u BJR Makedoniji (Slika20). Većina tog usporavnja je odraz ublažavanja jednokratnih faktora koji su povećali inflaciju u 2012.g. – regulirane cijene, određena povećanja poreza, te uticaj loših vremenskih uslova na poljoprivrednu proizvodnju i snabijevanje hranom. Inflacija hrane je opala za 9 procentnih poena (Slika 21), a inflacija energije za 5 procentnih poena. Srbija je bila izuzetak, gdje je u avgustu došlo do privremenog rasta inflacije zbog jednokratnog povećanja maloprodajnih cijena električne energije (Slika 22Slika 22). Uz ta kretanja, u septembru je inflacija CPI u SEE 6 (2,5 procenta) značajno smanjenja, iznoseći samo jedan procenat više nego u drugim zemljama u regiji (Slika23).

Slika18: Stope nezaposlenosti (2013.g.), procenat radne snage

Napomena: Podaci za Q2 2013.g. za sve osim Kosova (2012.g.). Kosovo je u 2012.g. promijenilo metodologiju Ankete radne snage (LFS), pa se podaci ne mogu podrediti s prethodnom godinom. Izvor: Nacionalne Ankete radne snage.

Slika19: Stope nezaposlenosti u regionalnom kontekstu, procenat radne snage

Izvor: Eurostat, Podaci nacionalnih LFS, Procjene osoblja Svjetke banke

21

Slika20: Inflacija CPI, procenat (u odnosu na prethodnu godinu)

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Slika 21: Inflacija cijena hrane, procenat (u odnosu na prethodnu godinu)


Slika 22: Inflacija cijena energije u SEE6, procenat (u odnosu na prethodnu godinu)


Slika23: Regionalno poređenje inflacije CPI, procenat (u odnosu na prethodnu godinu)


22

Uz smanjenje inflacije i još dosta rezervnog kapaciteta, neke od centralnih banka SEE su ublažile monetarnu politiku. Konkretno, još uvijek veliki deficiti u proizvodnji(razlika između ostvarenog i potencijalnog BDP-a) u SEE6 (Slika 24) doveli su do popuštanja u nekim zemljama s fleksibilnim kursom (Albanija i Srbija) i kontroliranim cijenama (BJR Makedonija). U prvoj polovini 2013.g. kamate su prosječno smanjenje za 50 baznih poena (Slika25). U svrhu podržavanja likvidnosti, „euroizirane“ zemlje (Bosna i Hercegovina, Kosovo Makedonija)5 su održale relativno niske stope obaveznih rezervi: 9,5 procenata Crna Gora, 10 procenata BiH i 10 procenata Kosovo.

Slika 24: Deficiti u proizvodnjiu SEE6 (procenat potencijalnog BDP-a)*

Izvor: MMF WEO i izvještaji osoblja za zemlje.

Slika25: Službenekamate (procenat)

Izvor: ECB, Nacionalni zavodi za statistiku. Napomena: * Procjene za Kosovo nisu raspoložive.

5Kosovo i Crna Gora su unilateralno prihvatili euro kao njihovu jedinu zakonsku valutu, dok Bosna i Hercegovina ima režim valutnog odbora vezanog za euro.

23

Uprkos tim naporim, u SEE6 je došlo do ograničenog oporavka novčane mase, što je odraz slabe aktivnosti realnog sektora. Realno raspoloživa novčana masa(M2) u Albaniji, BJR Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji se nije znatnije povećala od sredine 2010.g. Samo je u Bosni i Hercegovini i na Kosovu došlo do mjerljivog povećanja realnog M2 od krize, ali prostor za dalje povećanje se smatra ograničenim zbog ograničenih vanjskih priliva unutar valutnih aranžmana tih zemalja. Međutim, u bilansu, monetarni oporavak u SEE6 nakon krize je u širem smislu uporediv s drugim zemljama u regiji, iako značajno nestabilniji (Slika26).

Smanjen rast kredita

Uslovi financiranja u SEE6 zemljama su se nešto popravili u 2013.g. Nakon mjera podrške koje su provele najveće centralne banke u svijetu, stanje na tržištu se popravilo i strah od rizika smanjio.6Marže za zamjenu kreditnog duga (CDS-credit default swap) su dostigle svoj najniži nivo u SEE6 od početka 2011 i došlo je do rasta na tržištima kapitala (Slika27, Slika28). Bruto priliv kapital u SEE6 regiji se u 2013.g. povećao, iznoseći 0,5 procenata BDP-a. U prvoj polovini 2013.g. je došlo do povećanja FDI od 0,7 procenata BDP-a, a emisije obveznica su ostale snažne, obzirom da je tržište kapitala podržavalo izdavanje državnih obveznica u SEE6.

6Studija Banke za međunarodna poravnanja (BIS) “Kriza eurozone i prekogranično pozajmljivanje banka tržištima u nastanku” (http://www.bis.org/publ/qtrpdf/r_qt1212f.htm) potvrđuje da je između sredine 2011.g. i sredine 2012.g. primarno stres stranih matičnih banaka potakao oslobađanje od duga.

Slika26: Stvarna novčana masa, Index (2009:Q1=100)

Napomena:Podaci za 2013:H1 su izraženi po stopi na godišnjem nivou. Source: IMF IFS, Nacionalne centralne banke

24

Međutim, evropske strane banke su i dalje nastavile smanjivanje davanja kredita u SEE6 regiji. Evropske banke koje dominiraju u financijskom sektoru u SEE6 (Tabela 2) su ostale pod tržišnim i regulatornim pritiskom koji je spriječio širenje njihovog bilansa i potakao njihove podružnice da nasave s diversifikacijom svojih izvora financiranja. Ustvari, u poređenju s krajem trećeg kvartala 2012.g., međunarodna izloženost stranih banaka u financijskom sektoru SEE6 se smanjila, obzirom da su strane matične banke nastavile smanjivati svoje prisutvo u regiji. Austrijska Hypo Alpe Adria banka je na primjer svoje podružnice u regiji (Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija) dala

na prodaju.Slovenačka Nova ljubljanska banka (NLB) je nedavno s Evropskom komisijom dogovorila plan restrukturiranja, po kojem ide u smanjenje portfelja, čime se povećava rizik od povlačenja iz regije. Iako pregovori između Generalne direkcije za konkurenciju Evropske Komisije i Nacionalne banke Grčke (NBG) o restrukturiranju banke još uvijek nisu završeni, jedna od navedenih opcija je povlačenje NBG iz regije.

Slika27: Financiranje i troškovi financiranja za SEE6 zemlje

Slika28: Marže CDS u SEE zemljama

0

200

400

600

800

1,000

‐3,000

‐2,000

‐1,000

0

1,000

2,000

3,000

Change in BIS reporting banks external position vis‐à‐vis SEE6 (left axis)*

Parent Banks CDS spread average (right axis)**

SEE6 sovereign CDS spread, bps (right axis)***

0

200

400

600

800

1,000

1,200

1,400

ALB MKD MNE SRB

Izvor: Bloomberg, Banka za međunarodna poravnanja (BIS) i kalkulacije osoblja Svjetske banke Napomena:*Obuhvaćene zemlje: Albanija, Bosna i Hercegovina, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija ** Obuhvaćene banke: Raiffeisen Bank, Erste Bank, Banca Intesa, UniCredit Bank, Societe Generale, National Bank of Greece (NBG) i Alpha Bank. *** Obuhvaćene zemlje: Albanija, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija .

Tabela2: Udio aktive stranih banaka u SEE6, 2012.g. (procenat ukupne aktive u zemlji)

Austrija Grčka Slovenija

Albanija 28,8 18,8

Bosna i Hercegovina 37,2 8,5

Kosovo 24,1 16,1

Makedonija 4,7 23,0 16,9

Crna Gora 21,2 17,0

Srbija 16,4 14,0 3,5

Izvor: Bankscope, Centralne banke.

25

U tim uslovima, SEE6 zemlje su ostvarile određeni napredak na provođenju reformi u bankarskom sektoru tokom prethodne godine u cilju povećanja njegove otpornosti i kapaciteta za nadzor, ali izazova i ima i dalje. Makro-prudencijalni okviri su ojačani do različitih nivoa, odnosi između banaka u zemlji i njihovih stranih vlasnika su se popravili, a nekoliko zemalja je uložilo napore na smanjenju povećanih nivoa nenaplativih zajmova (NPL) (uključujući uz stranu tehničku pomoć (pogledati Okvir 2)). Međutim, ostala su četiri izazova:

(i) Obuzdati još uvijek rastuće NPL-ove,

(ii) Smanjiti visoke omjere kredita i depozita, u nekim zemljama,

(iii) Povećati profitabilnost banaka, i

(iv) Obnoviti rast kredita.

NPL-ovi su nastavili rasti u prvoj polovini 2013.g., dostižući najviše vrijednosti u većini regije. NPL-ovi su se počeli povećavati sredinom 2012.g. i nastavili u svakoj od SEE6 zemalja u prvoj polovini 2013.g. (Slika29). Njihov rast u SEE6 je odraz više faktora, kao što su slabe ekonomske osnove, pogrošanje kvaliteta zajmova (Slika 30)i slabi režimi nesolventnosti. Pored toga, slaba fiskalna disciplina je rezultirala dugovima javnog sektora, što ograničava likvidnost privatnog sektora i smanjuje mogućnost kompanija da servisiraju svoje zajmove. NPL-ovi su dostigli zabrinjavajuće nivoe od preko 20 procenata ukupnih zajmova u Albaniji i Srbiji, te oko 18 procenata u Crnoj Gori. Pored toga, nivo spornih zajmova (zajmovi Kategorije 2), na koje otpada većina novo-stvorenih NPL-ova, je i dalje velik u nekim zemljama i potrebno ih je blisko nadzirati (Okvir).

Slika29: Nenaplativi zajmovi (procenat u ukupnim zajmovima)

0

5

10

15

20

25

30

ALB BIH KOS MKD MNE SRB

Dec‐12 Jun‐13 Peak since 2008 Pre crisis level (end 2007)

Izvor: Nacionalni organi i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Napomena: Podaci o nivou NPL prije krize (2006-2008) za Srbiju se odnose samo na nivo na kraju 2008.g.

Slika 30: Kvalitet aktive portfelja zajmova (procenat u ukupnim zajmovima), Decembar 2012.g.

Izvor: Centralne banke SEE6 zemalja.

26

Okvir2: Napori na rješavanju NPL-ova u SEE6: Dosadašnja iskustva

Svih šest zemalja jugoistočne Evrope, je do sada primilo ili pokrenule razgovore o vanjskoj pomoći za rješavanje NPL-ova. Proces rješavanja NPL-ova zahtijeva značajne napore u brojnim dimenzijama, uključujući, između ostalog:(i) provođenje jasnog, objektivnog pregleda mogućih financijskih i regulatornih poticaja, kako domaćih, tako i međunarodnih; zakonskih i regulatornih prepreka i nedostatke u organizacionim i tehničkim mogućnostima banaka, (ii) uvođenje okvira dobrovoljnog restrukturiranja i sudstva spremnog da provodi rješenja za dužnike koji ne sarađuju, (iii) volju za utvrđivanje dostižnih ciljeva privremenog i dugoročnog smanjenja NPL-ova i supervisorska riješenja za njihovo provođenje, (iii) uvođenje okvira dobrovoljnog restrukturiranja duga i sudstva spremnog da provodi rješenja za dužnike koji ne sarađuju, i (iv) angažman brojnih ključnih lokalnih aktera na usvajanju potrebnih mjera. Za sve ovo treba pažljivo utvrditi dinamiku u skladu s dogovorenom vremenski određenom strategijom. Uz stvorene gore navedene preduslove, trebaće vjerovatno najmanje 18 mjeseci da bi proces smanjenja NPL-ova pokazao trajne rezultate.

Albanija:

Banka Albanije (BoA) je zadnjih godinas Vladom pokrenula širok niz reformi na pružanju podrške za rješavanje NPL-ova koje obuhvataju zakonska, proceduralna i poreska pitanja. U nastojanjima da iskoristi najbolje međunarodne prakse podrške za ublažavanje problema NPL-ova, BoA je u oktobru 2012.g. sklopila MoU (Memorandum o razumijevanju) sa Savjetodavnim centrom Svjetske banke za financijski sektor (FinSAC), sa sjedištem u Beču. Nedavne izmjene Zakona o građanskom parničnom postupku, urađene uz pomoć FinSAC-a, u cilju skraćivanja i pojednostavljivanja procedura naplate kolaterale i značajnog smanjenja prava suda da intervenira u slučaju zaplijene ili gubitka prava na nekretnine. Međutim, banke se i dalje suočavaju sa značajnim poreskim nejasnoćama prilikom nastojanja da otpišu NPL-ove za čiju naplatu nema nade. Da bi razjasnilo to pitanje, Ministarstvo financija je, u ime Poreske uprave u novembru 2013.g. s BoA uspostavilo Radnu grupu, uz podršku pravnih i računovodstvenih stručnjaka iz odnosnih institucija. Obzirom da banke zadržavaju značajan dio nenaplativih problematičnih zajmova u svom bilansu, ako bi se ove poreske nejasnoće riješile, nivo NPL-ova bi se mogao smanjiti za 5-6 procentnih poena. Banka Albanije je u oktobru 2013.g., uz podršku FinSAC-a, pokrenula Platformu za rješenje NPL-ova, uključujući pojačanu superviziju u vezi sa strategijom naplate i rješavanja NPL-ova. Ishod te inicijative bi bio jačanje sposobnosti Centralne banke da usmjerava banke da pojačavaju svoje napore na smanjenju obima NPL-ova u što kraćem roku.

Bosna iHercegovina:

Kao odgovor na zahtjev vlasti za tehničku pomoć za okvir rješavanja NPL-ova, MMF je u aprilu 2013.g. proveo dijagnostičku studiju u svrhu definiranja različitih kratkoročnih i dugoročnih mjera za pomoć na rješavanju NPL-ova. Namjera izvještaja je bila da identificira korake za jačanje okvira za rješavanje NPL-ova otklanjanjem poreskih i institucionalnih prepreka. MMF razmatra pružanje dalje tehničke pomoći u dvije ključne oblasti: i) pokretanje 'istanbulskog pristupa' rješavanju loših zajmova pri čemu bi se dug posrnulih preduzeća s većim brojem kreditora rješavao zajednički putem odbora kreditora, i ii) priprema zakona o faktoringu i/ili predlaganjem novog zakonodavstva o kompanijama za upravljanje imovinom koje bi olakšale bankama prodaju problematične imovine. Pored toga, nalazi dijagnostičkog tima MMF-a ukazuju na kritičnu potrebu za unaprjeđenjem poreskih zakona u vezi sa restrukturiranjem zajmova i prodajom zajmova, van-sudskim restrukturiranjem korporativnog duga, zakona o korporativnoj nesolventnosti i uvođenjem sveobuhvatnog režima bankrota korisnika.Koristeći prednosti predstojećeg pregleda kvaliteta aktive izabranih banaka, kojeg je zatražio MMF, FinSAc je predložio da se doda modul za mapiranje oporavka NPL-ova, čime bi se postigla veća transparentnost i jača odgovornost za nastojanja banaka da smanje rizik u svom bilansu.

Kosovo:

U institucionalnom smislu, ne postoji funkcionalan sistem za kolektivno rješavanje NPL-ova i problema preduzeća. Moderan statut o likvidaciji i reorganizaciji, iako je u širem smislu u skladu s dobrim praksama, ostaje neiskorišten zbog nepostojanja okvira za obuku, licenciranje ili superviziju stručnjaka za nesolventnost. Postoji samo jedan specijaliziran

27

privredni sud, koji nema dovoljno ni osoblja ni sredstava. Kosovo je tek nedavno uvelo notarske usluge i usluge medijacije kao alternativan mehanizam za rješavanje sporova, koji djeluju u okviru Privredne komore Kosova i Američke privredne komore.

Crna Gora:

Centralna Banka Crne Gore (CBCG) je preuzela vodeću ulogu u uvođenju 'podgoričkog pristupa', novog integriranog programa jačanja smanjenja NPL-ova. Uz tehničku pomoć Savjetodavnog centra Svjetske banke za financijski sektor iz Beča (FinSAC), CBCG je u procesu implementacije formalnog okvira aktivnosti jačanja smanjenja NPL-ova. Labavo zasnovan na londonskim pravilima, ovaj pristup je osmišljen da stvara poticaje za dobrovoljni okvir podrške za realno restrukturiranje (operativno kao i financijsko) i da ponudi sistemska rješenja za restrukturiranje duga. Taj je pristup utemeljen u predloženom Lex specialis, Zakonu o dobrovoljnom financijskom restrukturiranju duga, čije se usvajanje očekuje krajem 2013.g.Kao dio analitičke osnove za utvrđivanje troškova i koristi od financijskog restrukturiranja, FinSAC je nedavno završio opsežnu procjenu mogućnosti naplate NPL-ova iz portfelja četiri velike banke, uključujući obimnu analizu „s vrha ka dnu“ 120 velikih dužnika neplatiša. Ishod je bio demonstracija kritičnog značaja uspješne inicijative za financijsko restrukturiranje, obzirom da se očekuje da bi se tek mali dio NPL-ova iz portfelja mogao spasiti bez provođenja snažnih mjera podrške.

BJR Makedonija:

Nakon projekta tehničke pomoći Svjetske banke za planiranje hitnih mjera, sredinom 2012.g., Narodna banka Republike Makedonije (NBRM) je uradila akcioni plan u cilju povećanja pripravnosti za krizu. Projekt se fokusirao na instrumente, resurse i mehanizme među-agencijske koordinacije, koji bi vlastima bili na raspolaganju u slučaju sistemske krize. Osnovni cilj predloženog kriznog plana hitnih mjera je sprječavanje i smanjivanje uticaja krize poduzimanjem mjera za: (i) bolje razumijevanje rizika (uključujući rizika vezanih za NPL) i međusobnih veza u financijskom sistemu, (ii) korištenje nadzora za jačanje otpornosti banaka, (iii) donošenje odgovarajućeg zakonodavsta i politika (uključujući za NPL) i (iv) izradu strategije za upravljanje krizom korištenjem pažljivo izabranih scenarija. FinSAC dalje pomaže na izgradnji kapaciteta NBRMfokusirajući se na smanjenje NPL-ova u cijelom sistemu.

Srbija

Iako u potpunosti pokriveni rezervama (u skladu s domaćim prudencijalnim i računovodstvenim standardima), velik nivo NPL-ova je razlog velike zabrinutosti u Srbji. Putem izmjena Odluke o klasifikaciji bilansne aktive i van-bilansnih stavki banaka, kojaje donesena u decembru 2012.g., uveden je blaži regulatorni tretman zajmova čija otplata kasni, a koji su potpuno pokriveni hipotekom. Smanjenje su regulatorne zapreke za prodaju problematične aktive njihovim korporativnim klijentima. Uvedeno je van-sudsko restrukturiranje NPL-ova, ali reakcija banka je bila dosta mlaka, pri čemu je do sada tek nekolicina njih provela dobrovoljno restrukturiranje. Postoje i problemi u vezi s imenovanim medijatorom (Privredna komora), a i kompanije nisu dovoljno upoznate s ovim sistemom. Narodna banka Srbije je uradila nacrt amandmana na Odluku o klasifikaciji bilansne aktive i van-bilansnih stavki u cilju otklanjanja nekih od prepreka na putu rješavanja NPL-ova. Amandmani su 27. novembra 2013.bg. upućeni u javnu raspravu.

28

Omjeri zajmova i depozita su i dalje visoki u tri od šest zemalja regije (Slika31). Srbija je smanjila svoj omjer zajmova i depozita i njene su banke značajno povećale likvidnost, ali još uvijek ima najveći omjer u regiji, sa 140 procenata sredinom 2013.g. Crna Gora je druga po redu sa 112 procenata sredinom 2013.g. (što predstavlja smanjenje u odnosu na 167 procenata sredinom 2009.g.), slično kao i Bosna i Hercegovina.

Profitabilnost banaka je i dalje pod pritiskom. Profitabilnost banaka mjerena putem prosječnog povrata po aktivi (ROA), je opala u prvoj polovini 2013.g. u Albaniji, Bosni i

Hercegovini i BJR Makedoniji, a nešto se povećala samo u Srbiji i na Kosovu. U Crnoj Gori, kako se obnovio pozitivan rast kredita, i profitabilnost banaka je postala pozitivna po prvi put nakon sredine 2008.g. Ipak, povećanje rezervi za rastuće NPL-ove, dodatni regulatorni zahtjevi i manji prihodi i dalje vrše pritisak na profitabilnost i spremnost banaka da daju zajmove.

Uprkos obilnoj likvidnosti i značajnom smanjenju kamata tokom cijele 2013.g., u SEE regiji i dalje izostaje realni rast kredita, te nema podrške ekonomskom oporavku. Banke u SEE6 zemljama su dobro kapitalizirane (Slika32). I likvidnost bankarskog sistema je bila velika s 25-30 procenata ukupne aktive (Slika33). Velika likvidnost i adkevatnost kapitala služe kao zaštita od nestabilnih financijskih tokova i neizvjesnosti u vezi s financiranjem i potencijalnim odlaskom matičnih banaka. Međutim, rapidno povećanje NPL-ova, uvođenje strožih standarda davanja kredita i nastojanja banaka da isčiste svoje bilanse i obuzdaju troškove stvara veći pritisak na pozajmljivanje u 2013.g. To obeshrabruje banke za obnavljanje kreditne aktivnosti, posebno za mala i srednja preduzeća. Kao posljedica, sveukupan rast kredita u 2013.g. je dalje oslabljen u SEE6 regiji, osim u Crnoj Gori (Slika34).

Slika31: Omjeri zajmova i depozita

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180


Dec‐12 Jun‐13 Peak level since 2006

Izvor: Nacionalne vlasti i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Napomena: Zbog računovodstvene harmonizacije s IFRS, podaci za Crnu Goru nisu uporedivi s posljednjim izvještajem.

Slika32: Omjer adekvatnosti kapitala

0

5

10

15

20

25


Dec‐12 Jun‐13 Average (2006‐2008), quarterly

Slika33: Omjer likvidnosti

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

ALB BIH MKD MNE SRB

Izvor: Nacionalne vlasti i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Napomena: Podaci za Srbiju – kvartalni prosjek 2006.-2008. se odnose samo na 2008.g.

29

U tom ambijentu, šta preostaje kao prioritet programa reformi u financijskom sektoru? Prvo, uspješno i održivo smanjenje NPL-ova je najznačajnijinaredni zadatak. Kako je iznad navedeno, od prethodnog izdanja izvještaja (Juni 2013.g.), nivoi NPL-ova su značajno porasli, a rast kredita je ostao prigušen. To ističe potrebu za odlučnim i sveobuhvatnim mjerama za smanjenje nivoa NPL-ova. Drugo, potrebno je dalje jačanje makro-prudencijalnog okvira. Iako je značajan posao odrađen, potrebni su dodatni napori na jačanju kapaciteta regulatornih organa (kako kadrovskih, tako i financijskih) za implementaciju preporuka već urađenih procjena. Treće, pozajmljivanje u stranim

valutama nameće rizik koji još uvijek nije u potpunosti prepoznat u zahvaćenim zemljama. Slabe ekonomske osnove i visok nivo stranih valuta i pozajmljivanja vezanog za strane valute (koje se kreće od 79 procenata u Srbiji do 49 procenata u BJR Makedoniji7) nameću potencijalni rizik u zemljama s domaćom valutom. Te bi zemlje trebale blisko pratiti razvoj izloženosti stranoj valuti nazaštićenih zajmoprimaca, i poduzumati mjere za ograničavanje ili smanjenje pozajmljivanja u stranoj valuti ili pozajmljivanja vezanog za stranu valutu.

Stalni fiskalni pritisak

U SEE6 fiskalni deficiti su ostali veliki, dijelom zbog strukturalnih rigidnosti javnih rashoda, slabe poreske baze i manjih fiskalnih prihoda. U 2013.g. fiskalni bilansi nisu obnovljeni i deficiti su ostali blizu vrhunca na kojem su bili 2009.g. Uprkos određenim nastojanjima na kontroli rashoda u 2013.g., vlade nisu riješile ključne strukturalne rigidnosti koje leže u osnovi velikih javnih rashoda, tj. velika potrošnja na plate i slabo ciljani socijalni transferi (Slika35, Slika36). Pored toga, velika neformalna ekonomija i slab ekonomski oporavak u regiji su rezultirali velikim gubitkom prihoda u nekim zemljama (Albanija, Crna Gora, Srbija) gdje su rezovi rashoda bili nedovoljni da bi se ograničio deficit. U drugima (Srbija), i rashodi su se nastavili povećavati, odgađajući potrebna fiskalna usklađivanja. Kao rezultat, prosječan fiskalni deficit u SEE6 je ostao u trendu rasta i projicira se da će u 2013.g. dostići 4,2 proccenta BDP-a (Slika37). U tom smislu, fiskalni učinak SEE6 je ostalo lošiji u poređenju s EU11 zemljama, čiji je prosječni neponderisani deficit u 2013.g. ostao na 3,6 procenata BDP-a.

7Makedonija je uspjela smanjiti davanje zajmova u devizama s 56 procenata svih zajmova s kraja 2009.g. na sadašnji nivo od 49 procenata, uz istovremeno povećanje iznosa depozita u domaćoj valuti s 41 procenat svih depozita s kraja 2009.g. na 56 procenata u septembru 2013.g.

Slika34: Stope rasta kredita (procenat promjene)

‐10

0

10

20

30

40

50

60


2009 2010 2011 2012 2013:Q2 Avg. growth 2003‐2005

Napomena:Prosječna stopa rasta za period 2003.-2005.g. za Albaniju i Srbiju; i za period 2004.-2005.g. za BJR Makedoniju i Crnu Goru. Izvor: Nacionalne vlasti i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

30

SEE6 zemlje koje su u 2013.g. smanjile fiskalni deficit su bile one koje su smanjile rashode (Slika38). U Bosni i Hercegovini i Srbiji, uz pretpostavku provođenja budžetskih planova, projicira se da će rezovi više nego nadoknaditi nedostajuće prihode i doprinijeti smanjenju fiskalnog deficita između 0,5 i 3 procenta BDP-a. U Srbiji je projicirano smanjenje fiskalnog deficita za 7 na 6,5 procenata BDP-a. Projicira se da će fiskalni deficit Kosova biti smanjen s 2,7 procenta na 2,4 procenta BDP-a. rom 2.7 percent. Fiskalna pravila uvedena na Kosovu utvrđuju maksimalni deficit od 2 procenta BDP-a od 2014.g. nadalje. Za razliku od toga, u Albaniji se u 2013.g. očekuje povećanje fiskalnog deficita za 2,5 procentna poena BDP-a (u odnosu na prvobitne ciljeve) čime će dostići 5,9 procenata, zbog podbačaja prikupljanja prihoda, kao i povećane potrošnje u vezi s izborima.

Slika35: Prosječni strukturalni fiskalni bilans i ekonomski rat (procenat)

Slika36: Strukturalni fiskalni bilans (procenat BDP-a)

Izvor: Nacionalne organi i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Napomena: Strukturalni bilans se odnosi na ciklično usklađeni bilans generalne vlade. Ciklično usklađeni bilans je bilans usklađen za efekte ekonomskog ciklusa korištenjem Hodrick-Prescott-ovog (HP) filtera. Za detalje pogledati Giorno i sar. (1995) na:http://78.41.128.130/dataoecd/2/43/33928808.pdf

31

Slaba poreska baza i neefikasna administracija porezasu dalje opteretile fiskalna usklađivanja, što je dovelo do daljeg pada prihoda u SEE6. Prosječni omjer prihoda i BDP-a se smanjio s 37 procenata u 2008.g. na 35,1 procenat u 2012.g., uprkos obnovi rasta. Slaba naplata poreza je negativno uticala na fiskalne bilanse SEE6. Uprkos nedavnom povećanju stopa PDV-a i akciza u nekim zemljama, što je donijelo dodatne prihode (naročito u Crnoj Gori i Srbiji), prihodi u SEE6 su se u 2013.g. prosječno smanjili za oko 0,6 procenata BDP-a. Čini se da su glavni uzroci slabih prihoda u SEE6 dijelom strukturalne prirode (slaba poreska administracija i prihodi od carina), a dijelom ciklične, što je odraz manje potražnje i manjih prihoda od PDV-a.

Veliki fiskalni disbalansi u SEE6 su potaknuti rigidnom strukturom javnih rashoda, koji su koncentrirani na plate u javnom sektoru i socijalne transfere (Slika39).U SEE6 zemljama su izdaci na plate, prosječno, jako veliki s preko 9 procenata BDP-a u 2012.g. i povećavaju se u odnosu na nivo prije krize (Slika40i Slika41). Socijalni transferi koji, između ostalog, uključuju stalnu socijalnu pomoć, penzije i boračke naknade, u iznosu od 12,5 procenta BDP-a, ostaju veliki i slabo ciljani, te ne uspijevaju pružiti zaštitu siromašnima(Slika42iSlika43). Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini preko 12 procenta socijalnih transfera ide najbogatijoj petini stanovništva, a u BJR Makedoniji preko 11 procenata. Nasuprot tome, u Bosni i Hercegovini manje od 40 procenata naknada ide najsiromašnijoj petini. U Bosni i Hercegovini i na

Slika37: Fiskalni deficiti (procenat BDP-a)

Slika38: Uticaj na promjenu deficita, 2012.-13.g.

Izvor:Kalkulacija osoblja Svjetske banke Izvor:Kalkulacija osoblja Svjetske banke

Slika39: Javni rashodi (procenat BDP-a)

Izvor: Nacionalni organi, Eurostat i kalkulacije osoblja.

32

Kosovu na boračke naknade ide veliki dio budžeta za socijalnu zaštitu, ali ne uspijeva doprijeti do najugroženijih. Stoga, postoji dosta prostora za racionalizaciju rashoda u ovoj oblasti, uz istovremeno povećanje socijalne zaštite siromašnih i izgleda za zajednički prosperitet u koji su uključene i najsiromašnije petine stanovništva.

Izvor: Nacionalni organi i Baza podataka o rashodima i evaluaciji socijalne zaštite za regiju Evrope i centralne Azije, Svjetska

Slika40: Uticaj na promjenu potrošnje, 2009.-12.g.

Slika41: Potrošnja na plate i socijalna davanja, 2012.g., (procenat BDP-a)

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke

Slika42: Obuhvat domaćinstava naknadama, (procenat)

Slika43: Ciljanje: Procenat naknada koji ide domaćinstvima iz najbogatije, odnosno najsiromašnije petine

33

banka. Podaci iz sljedećih godina: ALB 2008; BiH 2007; KOS: 2009; MKD: 2010; MNE: 2011; SRB: 2010.

Nivoi javnog duga su u 2013.g. u većini SEE6 zemalja nastavili rasti. Javni dug se, u prosjeku, (bez garancija) povećao s 36,2 procenta BDP-a u 2011.g. na 42 procenta u 2012.g., te na 44,8 procenata BDP-a u SEE6 u 2013.g. Nivoi javnog duga su ostali naročito zabrinjavajući u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji. Ističe se Albanija, za čiji se javni dug projicira da će preći 66 procenata BDP-a, bez uključivanja najavljenih isplata zaostalih dugova koji iznose 4,1 procenat BDP-a. Ni državne garancije nisu beznačajne i mogu povećati pritisak javnog duga. One su u 2012.g. dostigle oko 7,5 procenata BDP-a, ali se u 2013.g. projicira njihovo smanjenje, zbog aktiviranja velike garancije u Crnoj Gori. Standard and Poor's-ovo kreditno rangiranje je ostalo nepromijenjeo od juna 2013.g. (Tabela AI.1).

Slika44: Dug generalne vlade bez garancija (procenat BDP-a)

Izvor: Svjetski ekonomski izgled, april 2013.g. i Ministarstvo financija Kosova. Napimenta: Korišten bruto koncept. Isključuje garancije.

Slika45: Državne garancije(Procenat BDP-a)

Source: National authorities and World Bank staff estimates.

35

POGLAVLJE 2:

MAKROEKONOMSKI IZGLED

36

Slab rast u narednom periodu

Uz smanjenu potražnju, neizvjesne izglede za izvoz i značajne vanjske rizike, u SEE regiji se u 2013.g. očekuje rast po stopi od 1,8 procenata, što je u širem smislu u skladu s projekcijama RER izvještaja iz juna. Bosna i Hercegovina ostaje najsporije rastuća, a Kosovo najbrže rastuća ekonomija u SEE6. Izgledi za rast u 2013.g. u BJR Makedoniji i Crnoj Gori su nešto povećani, dok su za Albaniju i Kosovo smanjeni (Tabela 3).

Jednokratni efekti povećanja aktivnosti nakon recesije i povoljnijih vremenskih prilika međutim isčezavaju. Ekonomska aktivnost se usporava, odražavajući velike slabosti domaće potražnje, uprkos oporavku vanjske potražnje i rastu izvoza. A srbijanska ekonomija počinje opsežnu fiskalnu konsolidaciju da bi svela dug na održivi nivo i to će vjerovatno imati usporavajuće djelovanje

na aktivnosti. Ekonomije BJR Makedonije, Kosova i Crne Gore pokazuju određen zamah u građevinarstvu, uslugama i turizmu, ali njihov udio u ekonomiji SEE6 regije je preskroman, da bi mogli promijeniti svukupnu regionalnu sliku.

Stoga izgledi za rast SEE6 ekonomija u 2014.g. ostaju prigušeni i zavise od održavanja oporavka vanjske potražnje. Sveukupno, neto izvoz će i dalje predvoditi rast u kratkoročnom periodu. Međutuim, nepovoljni tržišni uslovi, slaba investiciona klima i prigušena potrošnja i investicije će i dalje ograničavati ekonomsku aktivnost. Rast u SEE6 regiji se projicira po stopi od 1,8 procenata u 2014.g., umjesto ranijih projekcija od 2,7 procenata. Glavni faktor usporavanja regionalnog rasta je vjerovatno usporavanje srbijanske ekonomije8. Sada se očekuje da će Srbija rasti samo 1 procenat u 2014.g. u poređenju s ranijim projekcijama od 3 procenta, zbog smanjenja privatne potrošnje i fiskalne konsolidacije. Za razliku od Srbije, u drugim SEE6 zemljama se u 2014.g. očekuje učvršćivanja ekonomskog rastai da bude veći nego u 2013.g.

I drugi rizici mogu negativno uticati na ove izglede. Obzirom da tržišne ekonomije koje se razvijaju i nastaju, uključujući SEE6, ulaze u period očekivanog globalnog financijskog zaoštravanja, više neće biti moguće zadržavanje uobičajnog načina poslovanja: kretorima politike se savjetuje da smanje makroekonomske osjetljivosti, obnove fiskalne rezerve i pojačaju strukturalne reforme usmjerene u pravcu rasta. Glavni vanjski rizici po SEE6 izglede su vezani za: (i)moguću dinamiku povećanja kamatnih stopa u svijetu uz očekivano smanjenje programa otkupa obveznica u SAD-u, (ii) oporavak eurozone, i (iii)

8Smanjenje projekcija rasta za Kosovo za 2014.g. je tek neznatno, za 0,1 procentni poen.

Tabela3: Rast realnog BDP-a i projekcije

2012 2013f 2014f

Albanija 1,6 1,3 2,1 Bosna i Hercegovina -1,1 0,8 2,0

Kosovo 2,7 3,0 4,0

Makedonija -0,4 2,5 3,0

Crna Gora -2,5 1,8 2,5

Srbija -1,7 2,0 1,0

SEE6 -0,7 1,8 1,8

Podsjetnik:

Eurozona -0,6 -0,4 1,1 Izvor: Projekcije osoblja Svjetske banke

37

potencijalni uticaj odlaska matičnih stranih banaka iz bankarskog sistema SEE6 zemalja. Unutarnji rizici po SEE6 izglede su vezani za „zamor od reformi“, što može odgoditi implementaciju politike, tepovećati fiskalne izazove vezane za stabilizaciju i smanjenje javnog duga u nekoliko zemalja. Takođe, neostvarivanje napretka na rješavanju NPL-ova i dugovanja privatnog sektora, može imati negativan uticaj na oporavak kredita i izglede za rast.

Od slabog do snažnog rasta – Unaprjeđenje produktivnosti i konkurentnosti

Mimo ovog teškog kratkoročnog perioda, kako SEE6 može poboljšati izglede za rast u dugoročnom periodu? Održavanje makroekonomske stabilnosti ostaje na vrhu prioriteta politike: SEE6 zemlje, naročito one s velikim javnim dugom, bi trebale pojačati fiskalna usklađivanja i obnoviti fiskalne rezerve, posebno u smislu vjerovatnog povećanja troškova zaduživanja države zbog promjena uslova na međunarodnom tržištu (npr. smanjenje programa otkupa obveznica u SAD-u). Jednako značajno, i strukturalne reforme će se morati snažnije provoditi. Pojava rasta vođenog izvozom predstavlja pozitivno kretanje, ali biće izazov održati ga. SEE6 trebaju poboljšati fiskalno sanje, smanjiti javni dug i ojačati bankarski sistem, dok se istovremeno suočavaju sa značajnim strukturalnim izazovima vezanim za unaprjeđenje produktivnosti i konkurentnosti, uključujući i područja investicione klime, tržišta rada i javni sektor.

SEE6 regija još uvijek ne stoji dobro po uporednim mjerenjima strukturalnih reformi. Uz veliki napredak na smanjenju troškova poslovanja, BJR Makedonija je počela ostvarivati skroman prilivFDI. SEE6 zemlje imaju značajnu prednost u poređenju s mnogim drugim zemljama u razvoju: one su uključene u proces pridruživanja EU i nalaze se u blizini jednog od najvećih svjetskih ekonomskih blokova. Nadalje, nedavni sporazum između Srbije i Kosova je nagovijestio veću stabilnost i sigurnost u regiji. Ulazak Hrvatske u EU (Okvir 3), pokretanje pristupnog procesa za Srbiju i Crnu Goru, kao i nedavne političke promjene u regiji, mogu dati novi zamah za reforme i budući prosperitet regije. Sada je pravo vrijeme da se iskoristi ta prilika.

Okvir 3: Implikacije ulaska Hrvatske u EU po SEE6

Nakon pristupanja Hrvatske EU, morao se izmijeniti Sporazum o slobodnoj trgovini za centralnu Evropu (CEFTA). Od 1. jula 2013.g. uveden je novi trgovinski režim između SEE6 i Hrvatske s asimetričnim režimom liberalizacije trgovine. To znači da su SEE6 zemlje zadržale pogodnost bescarinskog izvoza na tržište Hrvatske, kako je uređeno Sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju EU. Međutim, izvoz iz Hrvatske podliježe tarifama koje se primjenjuju na EU proizvode. Trenutni izvoz u CEFTA zemlje čini 20 procenata ukupnog izvoza Hrvatske. U 2012.g. je vrijednost proizvoda izvezenih iz Hrvatske bila 1,66 milijardi EUR, što je duplo više od uvoza iz CEFTA-e u Hrvatsku.

Hrvatske kompanije su izgubile neke komparativne prednosti–najviše su pogođeni duhanski i poljoprivredni proizvodi. Na primjer, Agrokor d.o.o. (koji se bavi preradom hrane, proizvodnjom vina i agro-biznisom) je u 2012.g. morao prebaciti 18 procenata, od svojih 1,38 miliona EUR vrijednih investicija (od 1993.g.), u SEE6 regiju prije pristupanja Hrvatske EU. U Srbiji je došlo do povećanja investicija od Hrvatskih firmi u godini prije pristupanja. Za SEE6 zemlje, izvoz vina, govedine, šećera i ribe će biti ograničen određenim kvotama, dok ostali poljoprivredni proizvodi ne podliježu ograničenjima u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, iako podliježu strožijim fitosanitarnim i veterinarskim standardima u skladu s EU zahtjevima.

EC je pokrenula razgovore s članicama CEFTA-e o članu 7 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što podrazumijeva ublažavanje propisanih uslova i smanjenje najviših stopa. Ipak, Hrvatskoj može trebati dosta vremena da obnovi, na ranije nivoe, trgovinske tokove pogođene izlaskom i CEFTA-e, ako ih je uopće moguće obnoviti. Velike hrvatske kompanije koje su prisutne na SEE6 tržištima, naročito iz prehrambene industrije, su prebacile dio svoje proizvodnje u SEE6 da bi

38

Put do snažnog dugoročnog rasta vodi kroz povećanje produktivnosti i konkurentnosti. U ovom izdanju RER-a, jedna od tih oblasti je istaknuta – unaprjeđenje poslovnog ambijenta će pomoći uklanjanju barijera za širenje poslovanje i opterećenja privatnih investicija.

Unaprjeđenje poslovne klima – Ali potrebne su dalje reforme

SEE6 zemlje su nastavile otklanjati regulatorne prepreke za poslovanje. polako smanjuju razliku u odnosu na najbolje svjetske prakse u smislu regulatornog okruženja za olakšavanje poslovanja: te su razlike u periodu 2009.-2013.g. smanjenje za 4,5 procentna poena. Indekssveukupne lakoće poslovanja, kako navode posljednjiIndikatoriDoing Business-a, se popravio u SEE6 zemljama sa 60,4 u 2009.g. na 64,9 u 2013.g. Povećanje je bilo veće od napretka koji su ostvarile EU11 od 3,4 procenta poena, iako SEE6 prosjek i dalje ostaje ispod EU11. Kosovo i BJR Makedonija su zabilježile najveće poboljšanje u SEE6, od 9,8, odnosno 9,1 procentnog poena. Albanija je, s druge strane, ostala jedina zemlja u regiji čija se pozicija pogrošala, uprkos nedavnom neznatnom napretku(Slika46). Bosna i Hercegovina je imala najlošiji učinak u regiji i trebala bi brzo sustići susjede, ako želi privući investicija i povećati svoj ekonomski rast.

Izvor: Doing Business izvještajSvjetske banke, 2013.g.

ublažile uticaj tarifnih barijera.

Slika46: Udaljenost od najboljih praksi za lakoću poslovanja, 2009-13.g.

50

55

60

65

70

75

80

Albania Bosnia andHerzegovina

Kosovo Macedonia,FYR

Montenegro Serbia SEE6 EU11

2009 2010 2011 2012 2013

Distance to the frontier (best practice = 100)

39

Slika47: SEE6 udaljenost od najboljih praksi u oblastima poslovanja, 2009 vs. 2013

Izvor: IzvještajSvjetske banke Doing Business, 2013.g.

Konkretne oblasti gdje su SEE6 zemlje ostvarile najveći napredak u prethodnih nekoliko godina obuhvataju: otvaranja firme, pribaljvanja građevinskih dozvola i plaćanje poreza. Po rangiranju otvaranja firmi, SEE6 je popravila svoju poziciju u odnosu na svjetske najbolje prakse sa 78,8 u 2009.g. na 86,1 u 2013.g., pri čemu je Kosovo zabilježilo najveći napredak među SEE6 zemljama.Što se tiče plaćanja poreza, pet od SEE6 zemalja i dalje između 2009.g. i 2013.g smanjuju razliku u odnosu na najbolje svjetske prakse. Crna Gora bilježi najveći, a Srbija najmanji napredak. Napredak na pribavljanju građevinskih dozvola je takođe bio upečatljiv: poboljšanje od 8,3 procentna poena izmešu 2009.g. i 2013.g., obzirom da je SEE6 regija popravila svoju poziciju s 46,6 na 55 u 2013.g. Napredak SEE6 primarmo potiče od Kosova i BJR Makedonije, pri čemu je ona postala regionalni lider poboljšanjem svoje pozicije na 80,4 u 2013.g. u odnosu na najbolje svjetske prakse.

Međutim, bez obzira na ovaj napredak, potrebne su dalje reforme na rješavanju strukturalnih rigidnosti i povećanju konkurentnosti regije. Na primjer, rješavanje nesolventnosti i dalje ostaje najslabija oblast u SEE6 grupi, uz tek 2,5 procentna poena umjerenog poboljšanja rangiranja u periodu 2009.-2013.g. Iako su svih šest zemalja ostvarile određena poboljšanja između 2009.g. i 2013.g., napredak je bio nedovoljan za stvaranje efektivnih procedura rješavanja nesolventnosti. Pored toga, oblast izvršenja ugovora i zaštite imovinskih orava su ostale naročito problematične ( Slika47).

Sveukupno, iako je došlo do obnove ekonomskog rasta u SEE6 regiji, zemlje trebaju nastaviti jačati svoje domaće makroekonomske osnove i provoditi politike jačanja produktivnosti i otpornosti na vanjska previranja. Prelazak sa sporog, izvozom vođenog oporavka, na snažan rast ostaje ključni izazov politike u SEE6. Prvi faktor uspjeha je osiguranje trajne i održive makroekonomske stabilnosti, što u SEE6 znači smanjenje, odnosnoodržavanje umjerenih nivoa fiskalnog deficita i duga. Na planu strukturalne politike,

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Rješavanjenesolventnosti

Izvršenjeugovora

Pribavljanjegrađevinskihdozvola

Zaštitainvestitora

Plaćanje poreza Priključak nastruju

Preko‐graničnatrgovina

Registracijaimovine

Dobivanjekredita

Otvaranjefirme

Sveukupno

2009 2013

Udaljenost od najboljih praksi (najbolje prakse = 100)

40

snažan dugoročni rast zahtijeva produktivnost i konkurentnost, jačanje reformi, čiji su elementi istaknuti iznad, pored reformi tržišta rada i javnog sektora.

41

ANEKS I:

MAKROEKONOMSKI INDIKATORI

43

Tabela AI.1: SEE6: Izabrani ekonomski indikatori i projekcije, 2012-14

2012 2013f 2014f Rast realnog BDP-a(procenat) Albanija 1.6 1.3 2.1 Bosna i Hercegovina -1.1 0.8 2.0 Kosovo 2.7 3.0 4.0 BJR Makedonija -0.4 2.5 3.0 Crna Gora -2.5 1.8 2.5 Srbija -1.7 2.0 1.0 Fiskalni deficit(procenat BDP-a) Albanija -3.4 -5.9 Bosna i Hercegovina -2.7 -2.0 Kosovo -2.7 -2.4 BJR Makedonija -3.9 -4.0 Crna Gora -5.4 -4.3 Srbija -7.6 -6.5 Javni dug1(procenat BDP-a) Albanija 59.4 66.2 Bosna i Hercegovina 45.1 44.7 Kosovo 8.4 9.7 BJR Makedonija 34.3 35.5 Crna Gora 54.0 54.2 Srbija 50.6 55.9 Inflacija potrošačkih cijena2(procenat, prosjek za period) Albanija 2.0 2.1 Bosna i Hercegovina 2.1 0.7 Kosovo 2.5 2.2 BJR Makedonija 3.3 3.3 Crna Gora 4.1 2.9 Srbija 7.3 8.2 Stopa nezaposlenosti3(procenat) Albanija 13.0 12.8 Bosna i Hercegovina 28.0 27.5 Kosovo 30.9 BJR Makedonija 31.0 28.8 Crna Gora 20.0 19.2 Srbija 24.0 24.1 Bilans tekućeg računa(procenat BDP-a) Albanija -10.9 -9.7

Bosna i Hercegovina -9.6 -7.5 Kosovo -7.6 -10.7 BJR Makedonija -3.1 -3.1 Crna Gora -18.7 -15.0 Srbija -10.5 -6.0 External debt4(procenat BDP-a) Albanija 56.6 56.9 Bosna i Hercegovina 53.0 54.2 Kosovo 7.6 7.2 BJR Makedonija 67.0 66.1 Crna Gora 119.2 113.4 Srbija 86.2 81.0 1Isključuje garancije. 2 Podaci za 2013.g. pokazuju prosjek za period do septembra, osim za Bosnu i Hercegovinu do avgusta . 3Podaci za 2013.g. pokazuju procjene za prvi kvartal za Bosnu i Hercegovinu; a za ostale za drugi kvartal. Podaci za 2012.g. pokazuju godišnji prosjek. 4Podaci za 2013.g. pokazuju iznos javnog duga u drugom kvartalu.

44

‐5 0 5 10 15 20

Albania

Bosnia and Herzegovina

Kosovo

Macedonia, FYR

Montenegro

Serbia

SEE6

EU11

EU15

Percentage change from 2008

100

110

120

130

140

150

160

170

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013f

Albania

Kosovo

Montenegro

Macedonia, FYR


Serbia

Real GDP index (2002=100)

Izvor:Kalkulacije osoblja Svjetske banke.

‐0.5 0.0 0.5 1.0 1.5 2.0 2.5 3.0 3.5

Albania


Kosovo

Macedonia, FYR

Montenegro

Serbia

SEE6

EU11

EU15

Projected GDP growth in 2013, percent

‐7.5

‐5.0

‐2.5

0.0

2.5

5.0

7.5

10.0

12.5

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013f

2014f

Kosovo

Macedonia, FYR

Montenegro

Albania


Serbia

Percent

Izvor:Projekcije osoblja Svjetske banke.

Slika AI. 1: Realni BDP: Procenat promjene u odnosu na vrhunac prije krize

Slika AI. 2: Projekcije rasta realnog BDP-a za 2013.g.

45

0 5 10 15 20 25 30 35

Albania


Kosovo

Macedonia, FYR

Montenegro

Serbia

SEE6

EU11

EU15

H1 2013, percentage of labor force (aged 15‐64)

10

15

20

25

30

35

40

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

H1 2013

Macedonia, FYR

Kosovo


Serbia

Montenegro

Albania

Percentage of labor force (aged 15‐64)

Napomene: Kosovo za 2012.g.; Bosna i Hercegovina i Srbija za Q1 2013.g. Izvor:Kalkulacije osoblja Svjetske banke.

‐7 ‐6 ‐5 ‐4 ‐3 ‐2 ‐1 0

Albania


Kosovo

Macedonia, FYR

Montenegro

Serbia

SEE6

EU11

Projected 2013, percentage of GDP

‐7.5

‐5.0

‐2.5

0.0

2.5

5.0

7.5

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013f


Kosovo

Macedonia, FYR

Montenegro

Albania

Serbia

Percentage of GDP


Slika AI. 3: Stopa nezaposlenosti

Slika AI. 4: Fiskalni bilans

46

0 10 20 30 40 50 60 70 80

Albania


Kosovo

Macedonia, FYR

Montenegro

Serbia

SEE6

EU11


0

10

20

30

40

50

60

70

80

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013f

Albania

Montenegro

Serbia


Macedonia, FYR

Kosovo

Percentage of GDP


0 10 20 30 40 50

Albania


Kosovo

Macedonia

Montenegro

Serbia

SEE6

EU15

2012, percentage of GDP

‐40

‐30

‐20

‐10

0

10

20

30

40

50

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

H1 2013

Serbia

Montenegro

Albania


Macedonia

Kosovo

Annual growth, percent


0 10 20 30 40 50 60 70

Albania


Kosovo

Macedonia

Montenegro

Serbia

SEE6

EU15

2012, percentage of GDP

‐20

‐10

0

10

20

30

40

50

60

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

H1 2013

Serbia

Montenegro

Macedonia

Kosovo

Albania


Annual growth, percent


Slika AI. 5: Javni dug

Slika AI. 6: Rast izvoza

Slika AI. 7: Rast uvoza

47

‐20 ‐15 ‐10 ‐5 0

Albania


Kosovo

Macedonia, FYR

Montenegro

Serbia

SEE6

EU11


‐50

‐40

‐30

‐20

‐10

0

10

20

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013f

Macedonia, FYR

Serbia


Albania

Kosovo

Montenegro

Percentage of GDP


‐20‐100102030405060708090

Jun‐08

Nov‐08

Apr‐09

Sep‐09

Feb‐10

Jul‐10

Dec‐10

May‐11

Oct‐11

Mar‐12

Aug‐12

Jan‐13

Jun‐13

Albania


Macedonia, FYR

Serbia

Kosovo

Montenegro

Private credit growth, percent

‐30

‐20

‐10

0

10

20

30

40

50

Jun‐08

Nov‐08

Apr‐09

Sep‐09

Feb‐10

Jul‐10

Dec‐10

May‐11

Oct‐11

Mar‐12

Aug‐12

Jan‐13

Jun‐13

Albania


Macedonia, FYR

Serbia

Kosovo

Montenegro

Deposit growth, percent


0 5 10 15 20 25

Albania


Kosovo

Macedonia, FYR

Montenegro

Serbia

H1 2013, percentage of total loans

0

5

10

15

20

25

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

H1 2013

Albania

Montenegro


Serbia

Macedonia, FYR

Kosovo

Percentage of total loans

Izvor:Centralne banke.

Slika AI. 8: Bilans tekućeg računa

Slika AI. 9: Rast depozita i privatnih kredita

Slika AI. 10: Nenaplativi zajmovi

48

Tabela AI.2: Kreditni rejting država Dec 2010 Dec 2011 Dec 2012 Sep 2013

ALB B+ B+ B+ B+

BiH B+ B B B

MKD BB BB BB BB-

MNE BB BB BB- BB-

SRB BB- BB BB- BB-

40 45 50 55 60 65 70 75 80

Albania


Kosovo

Macedonia, FYR

Montenegro

Serbia

SEE6

EU11

2013, proximity to frontier (best practice = 100)

40

45

50

55

60

65

70

75

80

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

Macedonia, FYR

Montenegro

Kosovo

Serbia

Albania


Proximity to frontier (best practice = 100)

Izvor: Doing Business.

Izvor: Standard and Poor’s. Napomena: Kosovo nema kreditni rejting.

Slika AI. 11: Lakoća poslovanja

JUG

OISTO

ČN

A E

VR

OPA

Red

ovn

i ekon

om

ski izvještaj Br. 5 18 ju

ni 2013 Evro

pe i cen

tralne A

zije Jedin

ica za sman

jenje siro

mastva i eko

no

msko

up

ravljanje

Region Evrope i centralne Azije

Jedinica za smanjenje siromastva i ekonomsko upravljanje

Pogledajte ovaj izvještaj online:www.worldbank.org/eca/seerer

public disclosure authorized redovni ekonomski izvještaj...

Documents