zagreb 2013. · 5 stopa zaposlenosti po županijama tablica 1.1.1 broj stanovnika i zaposlenih u...

hrvatski zavod za zapošljavanje

Godina Xv.broj

4

zaGreb2013.

nakladnik:

hrvatski zavod za zapošljavanje

radnička cesta 1, zagrebtelefon - centrala: (01) 612 60 00

telefon - uredništvo: (01) 612 60 90telefax: (01) 612 60 38

elektronska pošta: [email protected] stranice: http://www.hzz.hr/

za nakladnika:

ankica paun jarallahravnateljica hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Urednik:

darko oračić

likovno rješenje:

branko vujanović

Grafička priprema i tisak:

Intergrafika TTŽ d.o.o.bistranska 19, zagreb

naklada:

200 primjeraka

izlazi četiri puta godišnje

sadržaj

Stopa zaposlenosti po županijama ............................................... 5

Nezaposlenost i neaktivnost po županijama .............................. 10

Obilježja tržišta rada po županijama, s posebnim osvrtom na prerađivačku industriju ........................ 19

Obrazovanje i nezaposlenost po županijama ............................. 24

1.

2.

3.

4.

5

Stopa zaposlenosti po županijama

tablica 1.1.1

Broj stanovnika i zaposlenihu dobi 20-64 godine,te stopa zaposlenostipo županijama

1.1 Stopa zaposlenosti, ukupno i prema spolu, po županijama

Podaci dobiveni popisom stanovništva krajem ožujka 2011. godine omogućuju izračun stope zaposlenosti po županijama. Stopa zaposlenosti dobivena je na temelju odredbe zaposlenosti kakva se koristi u anketi radne snage. Stoga su navedeni rezultati usporedivi s rezultatima ankete radne snage, ali nisu usporedivi s podacima o registriranoj zaposlenosti. U sljedećoj tablici naveden je broj stanovnika i broj zaposlenih u dobi od 20 do 64 godine, te udio potonjih u prvima. Prilikom tumačenja navedenih podataka potrebno je imati na umu da se oni odnose na jednu vremensku točku u godini, te da stoga dijelom odražavaju djelovanje sezonskih čimbenika.

ŽupanijaBroj

stanovnikau dobi 20-64

Brojzaposlenih

u dobi 20-64

Stopazaposlenosti

(%)Zagrebačka 197.179 119.780 60,7Krapinsko-zagorska 81.749 47.232 57,8Sisačko-moslavačka 104.268 52.415 50,3Karlovačka 78.064 41.930 53,7Varaždinska 108.982 64.561 59,2Koprivničko-križevačka 70.151 40.732 58,1Bjelovarsko-bilogorska 71.941 40.617 56,5Primorsko-goranska 189.432 114.348 60,4Ličko-senjska 28.847 14.444 50,1Virovitičko-podravska 51.356 23.714 46,2Požeško-slavonska 45.462 21.640 47,6Brodsko-posavska 92.806 41.195 44,4Zadarska 101.557 52.033 51,2Osječko-baranjska 187.983 94.262 50,1Šibensko-kninska 63.803 31.460 49,3Vukovarsko-srijemska 106.740 48.156 45,1Splitsko-dalmatinska 276.900 147.427 53,2Istarska 132.792 81.953 61,7Dubrovačko-neretvanska 73.430 43.085 58,7Međimurska 69.863 41.682 59,7Grad Zagreb 496.346 318.574 64,2

Izvor: DZS, popis stanovništva 2011. godine (dalje: DZS, popis), autorovi izračuni (dalje: a.).

Najveća stopa zaposlenosti zabilježena je u Gradu Zagrebu, te u Istarskoj, Zagrebačkoj i Primorsko-goranskoj županiji. Najmanju stopu zaposlenosti imale su Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska, te Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija. Razlika između županije s najvećom stopom zaposlenosti i županije s najmanjom stopom zaposlenosti iznosi 19,8 postotnih bodova. Drukčije izraženo, stopa zaposlenosti u prvoj veća je 44,6 posto od stope zaposlenosti u potonjoj. Može se zaključiti, dakle, da između županija postoje velike razlike u stopi zaposlenosti.

U sljedećoj tablici prikazana je stopa zaposlenosti muškaraca i žena iste dobi po županijama. Zanimljivo je da je najveću stopu zaposlenosti muškaraca

6

imala Istarska i Primorsko-goranska županija, a Grad Zagreb je bio tek treći na ljestvici, sa stopom zaposlenosti muškaraca neznatno većom nego u Međimurskoj županiji. Na dnu ljestvice po visini stope zaposlenosti muškaraca našle su se Šibensko-kninska i Brodsko-posavska županija. Što se tiče žena, po visini stope zaposlenosti predvodio je Grad Zagreb nakon kojeg je slijedila Istarska županija, dok su se na začelju nalazile Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija. U svim je županijama stopa zaposlenosti muškaraca bila veća nego stopa zaposlenosti žena. Unatoč tome, između stope zaposlenosti muškaraca i žena po županijama postoji veoma čvrsta pozitivna veza, kao što to pokazuje slika nakon tablice.

ŽupanijaUdio zaposlenih u stanovništvu

u dobi 20-64 godine (%)Muškarci Žene

Zagrebačka 65,7 55,8Krapinsko-zagorska 62,5 52,8Sisačko-moslavačka 55,9 44,4Karlovačka 58,9 48,3Varaždinska 62,6 55,7Koprivničko-križevačka 63,5 52,5Bjelovarsko-bilogorska 61,6 51,1Primorsko-goranska 66,2 54,6Ličko-senjska 54,1 45,6Virovitičko-podravska 53,0 39,1Požeško-slavonska 52,9 42,1Brodsko-posavska 52,0 36,5Zadarska 55,4 47,0Osječko-baranjska 56,0 44,3Šibensko-kninska 51,8 46,7Vukovarsko-srijemska 52,3 37,9Splitsko-dalmatinska 57,3 49,2Istarska 67,1 56,3Dubrovačko-neretvanska 64,6 52,8Međimurska 65,8 53,2Grad Zagreb 65,9 62,6

Izvor: DZS, popis, a.


tablica 1.1.2

Stopa zaposlenostistanovništva

u dobi 20-64 godineprema spolu

po županijama

slika 1.1

Odnos izmeđustope zaposlenostimuškaraca i stopezaposlenosti žena

po županijama

7

1.2 Stopa zaposlenosti nekih dobnih skupina po županijama

Budući da razlike između županija u stopi zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine mogu dijelom odražavati razlike u sastavu stanovništva prema dobi, potrebno je promatrati stopu zaposlenosti užih dobnh skupina stanovništva. Stoga su u nastavku prikazani podaci za odabrane tri dobne skupine.

Sljedeća tablica prikazuje stopu zaposlenosti stanovništva u dobi od 30 do 34 godine. Najveća stopa zaposlenosti stanovništva spomenute dobi zabilježena je u Gradu Zagrebu i Varaždinskoj županiji, a najmanja u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Po visini stope zaposlenosti muškaraca spomenute dobi, na prvom mjestu nije bio Grad Zagreb, već su iznad njega bile Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Varaždinska i Međimurska županija. Vjerojatno su gospodarske okolnosti ili gospodarska struktura u županijama sjeverozapadne Hrvatske bile relativno povoljnije za zapošljavanje muškaraca mlađe dobi u usporedbi s drugim županijama, pa čak i u usporedbi s Gradom Zagrebom. O gospodarskim specifičnostima navedenih županija bit će kasnije više riječi. Najveću stopu zaposlenosti žena u dobi od 30 do 34 godine imao je Grad Zagreb, a nakon njega su dolazile Varaždinska i Zagrebačka županija. U Gradu Zagrebu je stopa zaposlenosti žena spomenute dobi bila čak veća nego stopa zaposlenosti muškaraca iste dobi. Unatoč spomenutim razlikama u položaju na ljestvici po visini promatranog pokazatelja, između stope zaposlenosti muškaraca i žena postoji čvrsta veza (koeficijent korelacije iznosi 0,92). Štoviše, između stope zaposlenosti muškaraca i omjera stope zaposlenosti žena prema stopi zaposlenosti muškaraca, tj. relativne stope zaposlenosti žena, također postoji pozitivna statistička veza (koeficijent korelacije iznosi 0,76). Drugim riječima, što je veća stopa zaposlenosti muškaraca, to je veća i stopa zaposlenosti žena u odnosu na stopu zaposlenosti muškaraca. To znači da čimbenici koji donose

ŽupanijaUdio zaposlenih u ukupnom broju

stanovnika u dobi 30-34 godine (%)Ukupno Muškarci Žene

Zagrebačka 80,3 82,6 77,8Krapinsko-zagorska 79,5 82,7 76,1Sisačko-moslavačka 69,3 75,0 63,1Karlovačka 74,3 78,9 69,4Varaždinska 80,7 82,5 78,9Koprivničko-križevačka 75,3 79,5 70,7Bjelovarsko-bilogorska 73,3 77,4 68,7Primorsko-goranska 77,7 80,4 74,7Ličko-senjska 71,0 75,2 66,2Virovitičko-podravska 64,1 73,4 54,1Požeško-slavonska 64,7 71,2 57,9Brodsko-posavska 61,3 70,6 51,6Zadarska 70,0 73,3 66,7Osječko-baranjska 68,6 74,8 62,1Šibensko-kninska 70,2 72,9 67,1Vukovarsko-srijemska 61,4 68,8 53,6Splitsko-dalmatinska 71,0 74,3 67,6Istarska 78,7 81,1 76,2Dubrovačko-neretvanska 74,8 78,6 70,9Međimurska 78,8 82,2 75,3Grad Zagreb 81,7 81,2 82,3


tablica 1.2.1

Udio zaposlenihu stanovništvu u dobi 30-34 godine,ukupno i prema spolu,po županijama

8

veću stopu zaposlenosti muškaraca ujedno donose i bolji relativni položaj žena. Pozitivan odnos između stope zaposlenosti muškaraca u dobi od 30 do 34 godine i relativne stope zaposlenosti žena prikazan je na sljedećoj slici. Potrebno je provjeriti postoji li takav odnos i kod drugih dobnih skupina.

Izvor: DZS, popis, a. Napomena: relativna stopa zaposlenosti žena je omjer stope zaposlenosti žena i stope zaposlenosti muškaraca.

Sljedeća od odabranih skupina obuhvaća stanovništvo u dobi od 40 do 44 godine. Najveću stopu zaposlenosti i kod ove dobne skupine ima Grad Zagreb, ali kod muškaraca je poredak drukčiji, pa su se iznad Grada Zagreba našle Istarska, Međimurska i Primorsko-goranska županija. Kod ove dobne skupine





slika 1.2

Odnos izmeđustope zaposlenosti

muškaraca i relativnestope zaposlenosti žena

u dobi 30-34 godinepo županijama

tablica 1.2.2

Udio zaposlenihu stanovništvu

u dobi 40-44 godine,ukupno i prema spolu,

po županijama

9

stopa zaposlenosti žena veća je nego stopa zaposlenosti muškaraca ne samo u Gradu Zagrebu, već i u Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Čimbenici koji su doveli do takve pojave u Varaždinskoj županiji vjerojatno se bitno razlikuju od čimbenika koji su izazvali takvu pojavu u Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Precizniji odgovor na pitanje o karakteru tih čimbenika zahtijevao bi podrobnu analizu podataka iz popisa stanovništva. Veza između stope zaposlenosti muškaraca i relativne stope zaposlenosti žena kod ove dobne skupine bitno je slabija nego kod prethodne (koeficijent korelacije iznosi 0,37), što također upućuje na djelovanje čimbenika koji remete odnosno slabe spomenutu vezu.

Naposljetku, prikazana je stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 50 do 54 godine. Kod muškaraca ove dobi stopa zaposlenosti u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji značajno je veća nego u Gradu Zagrebu. Međutim, po stopi zaposlenosti žena spomenute dobi Grad Zagreb se nalazi daleko iznad svih ostalih županija. Struktura gospodarstva u Gradu Zagrebu vjerojatno odgovara zaposlenosti žena u dobi od 50 do 54 godine. Veza između stope zaposlenosti muškaraca i relativne stope zaposlenosti žena ove dobi također je veoma slaba (koeficijent korelacije iznosi 0,25), što odražava djelovanje čimbenika koji izazivaju razlike u položaju između žena i muškaraca spomenute dobi.





Može se zaključiti da analiza stope zaposlenosti užih dobnih skupina potvrđuje postojanje velikih razlika između županija, da poredak županija, premda sličan, nije uvijek isti kod različitih dobnih skupina, te da je povezanost relativne stope zaposlenosti žena sa stopom zaposlenosti muškaraca jača kod mlađih dobnih skupina nego kod starijih.

tablica 1.2.3

Udio zaposlenihu stanovništvu u dobi 50-54 godine,ukupno i prema spolu,po županijama

10

2.1 Stopa nezaposlenosti po županijama

U sljedećoj tablici prikazan je broj zaposlenih i nezaposlenih, te stopa nezaposlenosti po županijama prema rezultatima popisa stanovništva u ožujku 2011. godine. Podaci se odnose na stanovištvo staro 15 i više godina. Stopa nezaposlenosti je udio nezaposlenih u radnoj snazi, tj. u zbroju zaposlenih i nezaposlenih. Stopa nezaposlenosti dobivena je na temelju odredbi zaposlenosti i nezaposlenosti kakve se koriste u anketi radne snage. Stoga su navedeni rezultati usporedivi s rezultatima ankete radne snage, ali nisu usporedivi s podacima o registriranoj zaposlenosti i nezaposlenosti odnosno sa stopom registrirane nezaposlenosti.

Premda podaci dobiveni popisom stanovništva 2011. godine danas više nisu aktualni, te premda dijelom odražavaju sezonske čimbenike jer se odnose na samo jednu vremensku točku u godini, oni mogu poslužiti za analizu dugoročnih strukturnih odnosa između pojava na tržištu rada, o čemu će više riječi biti kasnije. Navedeni podaci također ukazuju na opseg razlika u stopi nezaposlenosti između županija, ali ih ne treba uzimati kao precizne pokazatelje takvih razlika. Imajući na umu navedene ograde i upozorenja, može se spomenuti da je stopa nezaposlenosti krajem ožujka 2011. godine bila najveća u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, a najmanja u Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Istarskoj županiji. Omjer najviše i najniže stope nezaposlenosti iznosio je 2,3, što znači da su razlike u stopi nezaposlenosti između županija bile velike.

Županija Brojzaposlenih

Brojnezaposlenih

Stopanezaposlenosti

(%)Zagrebačka 121.778 18.420 13,1Krapinsko-zagorska 48.321 6.913 12,5Sisačko-moslavačka 53.120 14.314 21,2Karlovačka 42.452 9.579 18,4Varaždinska 65.510 10.219 13,5Koprivničko-križevačka 42.173 7.237 14,6Bjelovarsko-bilogorska 42.302 8.707 17,1Primorsko-goranska 115.523 18.862 14,0Ličko-senjska 14.665 2.943 16,7Virovitičko-podravska 24.084 6.662 21,7Požeško-slavonska 21.948 5.727 20,7Brodsko-posavska 41.804 15.393 26,9Zadarska 52.753 11.795 18,3Osječko-baranjska 95.300 26.363 21,7Šibensko-kninska 31.980 7.636 19,3Vukovarsko-srijemska 48.894 16.426 25,1Splitsko-dalmatinska 149.412 35.718 19,3Istarska 82.896 11.905 12,6Dubrovačko-neretvanska 44.443 7.447 14,4Međimurska 42.253 6.569 13,5Grad Zagreb 322.256 43.447 11,9

Izvor: DZS, popis stanovništva 2011. godine (dalje: DZS, popis), autorovi izračuni (dalje: a.).

Nezaposlenost i neaktivnost po županijama2.

tablica 2.1

Broj zaposlenihi nezaposlenih,

te stopa nezaposlenostipo županijama

11

2.2 Stopa nezaposlenosti i udio neaktivnih prema dobi i spolu po županijama

Kao što je to prethodno napomenuto, podaci dobiveni popisom stanovništva mogu poslužiti za analizu dugoročnih strukturnih odnosa između pojava na tržištu rada. Jedan od takvih je odnos između nezaposlenosti i neaktivnosti. Neka osoba je neaktivna ako ne radi, ali ujedno i ne traži posao odnosno nije raspoloživa za rad. U vremenskim serijama podataka često se primjećuje da je u razdobljima visoke nezaposlenosti i neaktivnost također visoka, što se objašnjava pojavom tzv. obeshrabrenih radnika koji ne traže posao jer ne vjeruju da bi ga mogli pronaći. U slučaju podataka dobivenih popisom stanovništva, koji se odnose na jednu točku u vremenu, može se promatrati postoji li sličnost u relativnom opsegu nezaposlenosti i neaktivnosti u pojedinim geografskim područjima odnosno županijama. Osobitu pozornost pri tome treba posvetiti osobama srednje dobi jer je visok udio neaktivnih kod mladih generacija lako objasniti školovanjem, a kod starijih generacija umirovljenjem. Također je odnos između nezaposlenosti i neaktivnosti potrebno posebno pokazati kod muškaraca, a posebno kod žena, zbog posebnih čimbenika koji utječu na aktivnost žena na tržištu rada. Stoga je u sljedeće dvije tablice prikazana stopa nezaposlenosti i udio neaktivnih u stanovništvu u dobi od 30 do 34 godine prema spolu. Riječ je o dobnoj skupini na čiju participaciju u radnoj snazi pohađanje obrazovanja više ne utječe. Najmanja stopa nezaposlenosti muške radne snage spomenute dobi zabilježena je u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, a najveća u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj. Najveći udio neaktivnih u ukupnom muškom stanovništvu spomenute dobi imala je Ličko-senjska županija, a najmanji Međimurska županija.

Županija Stopanezaposlenosti (%)

Udio neaktivnihu stanovništvu (%)



tablica 2.2.1

Stopa nezaposlenostii udio neaktivnih u muškom stanovništvuu dobi 30-34 godinepo županijama

12

Odnos između stope nezaposlenosti i udjela neaktivnih u muškom stanovništvu u dobi od 30 do 34 godine prikazan je na sljedećoj slici. Uočljiva je pozitivna veza u smislu da je veća stopa nezaposlenosti povezana s većim udjelom neaktivnih. Tako je u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Međimurskoj županiji niska i stopa nezaposlenosti i udio neaktivnih, dok je u Vukovarsko-srijemskoj županiji visoka i stopa nezaposlenosti i udio neaktivnih. Međutim, u Ličko-senjskoj županiji, udio neaktivnih je puno veći nego što bi se to moglo pretpostaviti na temelju stope nezaposlenosti. Izgleda da u spomenutoj županiji djeluju neki čimbenici koji bitno smanjuju aktivnost muškaraca spomenute dobne skupine. Pozitivna veza između stope nezaposlenosti i udjela neaktivnih u mladom muškom stanovništvu može se protumačiti kao odraz utjecaja mogućnosti zapošljavanja na aktivno traženje zaposlenja, premda ne treba isključiti i djelovanje nekih drugih čimbenika.


Sljedeća tablica sadrži podatke o stopi nezaposlenosti ženske radne snage u dobi od 30 do 34 godine, te o udjelu neaktivnih u ženskom stanovništvu iste dobi. Najniža stopa nezaposlenosti spomenute skupine zabilježena je u Gradu Zagrebu, te u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Varaždinskoj županiji, a najveća u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Najmanji udio neaktivnih žena spomenute dobi imao je Grad Zagreb i Varaždinska županija, a najveći Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska županija.

Odnos između stope nezaposlenosti i udjela neaktivnih u ženskom stanovništvu u dobi od 30 do 34 godine prikazan je na slici iza tablice. Uočljiva je veoma čvrsta pozitivna veza. U županijama s visokom stopom nezaposlenosti visok je i udio neaktivnih žena navedene dobne skupine, a u županijama s niskom stopom nezaposlenosti nizak je i udio neaktivnih. Koeficijent korelacije između stope nezaposlenosti i udjela neaktivnih iznosi čak 0,92. Za razliku od muškaraca iste dobi, kod žena nema pojedinih županija koje jako odstupaju od prosječnog odnosa. Tako čvrsta veza između razlika u nezaposlenosti i razlika u neaktivnosti upućuje na zaključak da iza obje pojave stoji zajednički izvor. To mogu biti razlike u potražnji za radom. Manja potražnja za radom donosi veću stopu nezaposlenosti, ali i veći udio neaktivnih. Smanjena aktivnost može odražavati nižu isplativost rada zbog relativno niže plaće, ali i smanjenu isplativost traženja posla zbog niže vjerojatnosti njegova pronalaska.

slika 2.2.1

Odnos izmeđustope nezaposlenosti

i udjela neaktivnih u muškom stanovništvu


13






Premda su podaci o skupini u dobi od 30 do 34 godine pružili jasne dokaze o povezanosti nezaposlenosti i neaktivnosti, osobito kod žena, potrebno je provjeriti postoji li čvrsta veza i kod drugih dobnih skupina. Stoga su u nastavku prikazani podaci o skupinama u dobi od 40 do 44 godine, te u dobi od 50 do 54 godine prema spolu.

Sljedeća tablica sadrži podatke o stopi nezaposlenosti muške radne snage u dobi od 40 do 44 godine i udjelu neaktivnih u muškom stanovništvu iste dobi. Stopa nezaposlenosti muške radne snage spomenute dobi bila je najmanja u Istarskoj, te u Dubrovačko-neretvanskoj i Međimurskoj županiji, a najveća u

slika 2.2.2

Odnos izmeđustope nezaposlenostii udjela neaktivnih u ženskom stanovništvuu dobi 30-34 godinepo županijama

tablica 2.2.2

Stopa nezaposlenostii udio neaktivnih u ženskom stanovništvuu dobi 30-34 godinepo županijama

14

Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Zanimljivo je da je najniža stopa nezaposlenosti u Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji zabilježena unatoč tome što se popis stanovništva odnosi na kraj trećeg mjeseca kada je sezonska sastavnica nezaposlenosti visoka. Što se tiče udjela neaktivnih u muškom stanovništvu, njegov je iznos bio najveći u Ličko-senjskoj županiji, a najmanji u Primorsko-goranskoj županiji.





Odnos između stope nezaposlenosti i udjela neaktivnih u muškom stanovništvu u dobi od 40 do 44 godine prikazan je na sljedećoj slici. Veza je očito pozitivna, ali postoje i značajna odstupanja nekih županija. Kao i kod prethodne dobne skupine muškaraca, u Ličko-senjskoj županiji neaktivnost je


tablica 2.2.3

Stopa nezaposlenostii udio neaktivnih

u muškom stanovništvuu dobi 40-44 godine

po županijama

slika 2.2.3


i udjela neaktivnih u muškom stanovništvu


15

puno veća nego što bi se to moglo pretpostaviti na temelju visine stope nezaposlenosti i njezine povezanosti s udjelom neaktivnih u drugim županijama. Nasuprot tome, u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji neaktivnost je manja nego što bi se to moglo pretpostaviti na temelju visine stope nezaposlenosti i njihovog prosječnog odnosa. Izgleda da u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji nema takve demoralizacije muške radne snage spomenute dobi kakva bi se mogla očekivati na temelju veoma visoke stope nezaposlenosti. Bez obzira na navedena odstupanja, može se zaključiti da između nezaposlenosti i neaktivnosti muškaraca u dobi od 40 do 44 godine postoji jasna pozitivna povezanost.

U sljedećoj su tablici prikazani podaci koji se odnose na žensko stanovništvo u dobi od 40 do 44 godine. Najnižu stopu nezaposlenosti imali su Krapinsko-zagorska i Međimurska županija, te Grad Zagreb, a najveću Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska županija. Najveća neaktivnost žena spomenute dobi zabilježena je u Brodsko-posavskoj županiji, najmanja u Gradu Zagrebu.





Odnos između stope nezaposlenosti ženske radne snage u dobi od 40 do 44 godine i udjela neaktivnih u ženskom stanovništvu iste dobi prikazan je na sljedećoj slici. Veza je prilično snažna, ali ima i značajnih odstupanja. Tako je, na primjer, u Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji neaktivnost veća nego što bi se to moglo pretpostaviti na temelju visine stope nezaposlenosti. Isto možda vrijedi i za Krapinsko-zagorsku županiju, koja ima znatno veći udio neaktivnih od, na primjer, Grada Zagreba, premda mu je veoma slična po razini stope nezaposlenosti. Općenito je veza između nezaposlenosti i neaktivnosti kod ove dobne skupine žena slabija nego kod skupine žena u dobi od 30 do 34 godine. Koeficijent korelacije između nezaposlenosti i neaktivnosti kod skupine žena u dobi od 40 do 44 godine iznosi 0,78, dok kod skupine žena u dobi od 30 do 34 godine iznosi 0,92, kao što je to prethodno spomenuto. Izgleda, dakle, da su ponašanje i položaj žena u dobi od 40 do 44 godine na tržištu rada značajno

tablica 2.2.4

Stopa nezaposlenostii udio neaktivnih u ženskom stanovništvuu dobi 40-44 godinepo županijama

16

heterogeniji nego ponašanje i položaj žena u dobi od 30 do 34 godine. Unatoč tim razlikama, može se zaključiti da i kod ove dobne skupine žena postoji jasna pozitivna veza između nezaposlenosti i neaktivnosti.


Odnos između nezaposlenosti i neaktivnosti vrijedi istražiti i na skupini u dobi od 50 do 54 godine. Podatke o stopi nezaposlenosti muške radne snage i udjelu neaktivnih u stanovništvu spomenute dobi donosi sljedeća tablica.





Najmanju stopu nezaposlenosti muškaraca u dobi od 50 do 54 godine imale su Dubrovačko-neretvanska, Istarska i Primorsko-goranska županija premda se podaci odnose na vremensku točku kada je nezaposlenost u obalnim

slika 2.2.4


i udjela neaktivnih u ženskom stanovništvu


tablica 2.2.5


u muškom stanovništvuu dobi 50-54 godine

po županijama

17

županijama sezonski visoka. Najveća stopa nezaposlenosti zabilježena je u Brodsko-posavskoj, Šibensko-kninskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Neaktivnost muškaraca spomenute dobi bila je najveća u Ličko-senjskoj županiji, a najmanja u Primorsko-goranskoj županiji.

Između stope nezaposlenosti muške radne snage u dobi od 50 do 54 godine i udjela neaktivnih u muškom stanovništvu iste dobi postoji pozitivna veza, kao što je to vidljivo na sljedećoj slici. Značajnije odstupa Ličko-senjska županija u kojoj je neaktivnost puno veća nego što bi se to moglo pretpostaviti na temelju stope nezaposlenosti i njihovog odnosa kod većine županija. Nasuprot tome, u Brodsko-posavskoj županiji neaktivnost je manja nego što bi se to moglo pretpostaviti na temelju veoma visoke stope nezaposlenosti. Podaci i za ovu dobnu skupinu potvrđuju, dakle, nalaze za mlađe dobne skupine.


Što se tiče žena u dobi od 50 do 54 godine, sljedeća tablica sadrži podatke o njihovoj nezaposlenosti i neaktivnosti. Najmanja stopa nezaposlenosti ženske radne snage spomenute dobi zabilježena je u Gradu Zagrebu, te u Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, a najveća u Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Karlovačkoj županiji. Udio neaktivnih u ženskom stanovništvu bio je najmanji u Gradu Zagrebu, a najveći u Virovitičko-podravskoj županiji.

Odnos između stope nezaposlenosti i udjela neaktivnih kod žena spomenute dobi prikazuje slika poslije tablice. Kao i kod prethodnih dobnih skupina, uočljiva je pozitivna veza između nezaposlenosti i neaktivnosti, ali i odstupanja nekih županija su veća. Osobito odstupa Krapinsko-zagorska županija u kojoj je neaktivnost žena spomenute dobi puno veća nego što bi se to moglo pretpostaviti na temelju relativno niske stope nezaposlenosti i njihovog odnosa kod većine ostalih županija. Nasuprot tome, u Karlovačkoj je županiji neaktivnost manja nego što bi se to moglo pretpostaviti na temelju relativno visoke stope nezaposlenosti. Općenito je „raspršenost“ podataka veća nego kod prethodnih dobnih skupina žena. Izgleda da na aktivnost žena u spomenutoj dobnoj skupini utječu, osim stanja na tržištu rada, i neki drugi čimbenici.

slika 2.2.5

Odnos izmeđustope nezaposlenostii udjela neaktivnih u muškom stanovništvuu dobi 50-54 godinepo županijama

18






Može se zaključiti da je veza između nezaposlenosti i neaktivnosti po županijama pozitivna kod svih spolnih i dobnih skupina unutar šire skupine osoba srednje dobi, ali da neke županije značajno odstupaju od njihovog prosječnog odnosa, te da je i opće raspršenje rezultata kod pojedinih skupina izraženije. Pozitivna veza između nezaposlenosti i neaktivnosti upućuje na mogućnost da na njih utječu isti čimbenici. Vrlo je vjerojatno da razlike u potražnji za radom utječu i na nezaposlenost i na neaktivnost.

tablica 2.2.6


u ženskom stanovništvuu dobi 50-54 godine

po županijama

slika 2.2.6


i udjela neaktivnih u ženskom stanovništvu


19

3.1 Stopa registrirane nezaposlenosti

U sljedećoj tablici prikazana je stopa registrirane nezaposlenosti od 2009. do 2013. godine po županijama. Stopa registrirane nezaposlenosti izračunata je na temelju raspoloživih podataka o broju aktivnih osiguranika obveznog mirovinskog osiguranja kao pokazatelju broja zaposlenih i broju nezaposlenih na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Broj aktivnih osiguranika mirovinskog osiguranja umanjen je za broj nositelja produženog osiguranja i broj osiguranika zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu. Prosječna stopa nezaposlenosti izračunata je na temelju zaposlenosti i nezaposlenosti na kraju svakog kvartala u godini. Broj nezaposlenih na kraju svakog kvartala zbrojen je i podijeljen zbrojem zaposlenih i nezaposlenih na kraju svakog kvartala. Podatak, dakle nije običan godišnji prosjek stope nezaposlenosti, već vagani prosjek stope nezaposlenosti. Uočljivo da je najveća stopa nezaposlenosti u 2013. godini zabilježena u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj, Sisačko-moslavačkoj i Brodsko-posavskoj županiji, a najniža u Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji. Međutim, podatak za Grad Zagreb je neprecizan jer uključuje zaposlene koji rade u Gradu Zagrebu, a stanuju u Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.

ŽupanijaStopa registrirane nezaposlenosti (%)

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.Zagrebačka* 14,0 17,8 18,3 19,9 21,8Krapinsko-zagorska* 13,1 16,7 17,9 20,0 20,4Sisačko-moslavačka 27,8 30,4 29,8 32,9 33,9Karlovačka 23,8 24,9 24,1 24,5 24,9Varaždinska 11,3 13,5 13,7 14,7 15,3Koprivničko-križevačka 13,8 16,6 16,4 19,0 21,2Bjelovarsko-bilogorska 24,4 26,7 25,9 26,8 28,5Primorsko-goranska 11,0 13,3 13,2 14,0 14,6Ličko-senjska 17,9 19,3 18,6 18,4 19,6Virovitičko-podravska 26,6 30,1 30,5 33,5 34,2Požeško-slavonska 21,3 23,5 24,4 26,5 28,2Brodsko-posavska 26,3 30,6 31,9 32,7 33,9Zadarska 16,8 18,0 17,4 18,2 18,6Osječko-baranjska 23,5 27,0 26,6 28,2 30,1Šibensko-kninska 19,2 21,1 20,5 21,2 21,7Vukovarsko-srijemska 27,7 30,2 29,6 32,1 34,7Splitsko-dalmatinska 18,1 20,5 21,4 23,3 24,3Istarska 7,3 8,5 8,5 8,9 9,6Dubrovačko-neretvanska 13,4 14,9 14,7 15,3 16,1Međimurska 12,7 15,4 14,8 16,6 17,0Grad Zagreb* 6,2 7,8 8,2 8,8 9,5

Izvor: HZMO; HZZ; a. Napomena: zvjezdica označuje županije s vrlo nepreciznim podacima.

Obilježja tržišta rada po županijama, s posebnim osvrtom na prerađivačku industriju3.

tablica 3.1

Stopa registrirane nezaposlenostipo županijama

20

3.2 Produktivnost rada, struktura zaposlenosti i stopa registrirane nezaposlenosti po županijama

U sljedećoj tablici prikazana je prosječna produktivnost rada, tj. bruto domaći proizvod po radniku, u 2010. godini po županijama. Broj radnika je broj registriranih osiguranika mirovinskog osiguranja. Najveći proizvod po zaposlenom imala je Sisačko-moslavačka županija zbog kapitalno intenzivne petrokemijske industrije, a najmanji Virovitičko-podravska županija. Među županijama s najnižim proizvodom po radniku našle su se Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija zbog radno intenzivne industrije po kojoj su poznate. O značaju radno intenzivne prerađivačke industrije za spomenute tri županije govori i njihov položaj prema njezinom udjelu u ukupnoj zaposlenosti koji je također prikazan u tablici. Spomenute tri županije predvode po visini udjela prerađivačke industrije u ukupnoj zaposlenosti. Najmanji udio imale su Zadarska, Ličko-senjska i Dubrovačko-neretvanska županija. Zanimljivo je da je Istarska županija imala značajan udio prerađivačke industrije u zaposlenosti, čak veći nego neke kontinentalne županije.

Županija BDP po radniku,tisuće kuna

Udio prerađ. ind. u zaposlenosti (%)

Zagrebačka 241 22,0Krapinsko-zagorska 176 30,5Sisačko-moslavačka 244 26,0Karlovačka 197 21,8Varaždinska 173 33,3Koprivničko-križevačka 189 25,5Bjelovarsko-bilogorska 178 22,1Primorsko-goranska 234 14,0Ličko-senjska 213 8,0Virovitičko-podravska 171 19,2Požeško-slavonska 188 23,7Brodsko-posavska 180 21,5Zadarska 217 8,8Osječko-baranjska 197 17,0Šibensko-kninska 224 13,1Vukovarsko-srijemska 181 14,4Splitsko-dalmatinska 192 13,7Istarska 238 16,7Dubrovačko-neretvanska 229 4,8Međimurska 174 34,0Grad Zagreb 240 9,9

Izvor: HZMO, DZS, a. Napomena: ukupan broj zaposlenih uzet je iz statistike HZMO-a, a broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji iz statistike DZS-a.

Sljedeća slika prikazuje odnos između produktivnosti rada i stope registrirane nezaposlenosti po županijama. Uočljiv je uglavnom negativan odnos, ali sa značajnim izuzecima. Grad Zagreb i Istarska županija imaju visoku produktivnost rada i nisku stopu nezaposlenosti, dok Virovitičko-podravska županija ima nisku produktivnost rada i visoku stopu nezaposlenosti. Međutim, Sisačko-moslavačka županija ima visoku (najvišu) produktivnost rada, ali i visoku stopu nezaposlenosti, dok Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska županija imaju izrazito nisku produktivnost rada, ali i relativno nisku stopu nezaposlenosti. Produktivnost rada, dakle, može odražavati potražnju za radom, ali na potražnju za radom može utjecati i neki drugi čimbenik. Poznavajući obilježja županija koje su izuzeci, može se reći da je taj čimbenik radna odnosno kapitalna intenzivnost industrije, pri čemu radna intenzivnost značajno pridonosi zaposlenosti. Kao

tablica 3.2

BDP po radnikui udio prerađivačkeindustrije u ukupnoj

zaposlenostiu 2010. godinipo županijama

21

pokazatelj značaja prerađivačke industrije za zaposlenost može poslužiti udio radnika u prerađivačkoj industriji u ukupnom broju zaposlenih.

Izvor. DZS, a.

Stopa nezaposlenosti (NEZAP) po županijama može se objasniti, dakle, proizvodom po radniku (PROD) i udjelom prerađivačke industrije u ukupnoj zaposlenosti (INDZAP), uzimajući u obzir odstupanje Sisačko-moslavačke županije (SIS) kao županije s izrazito kapitalno intenzivnom industrijom:

NEZAP = 80 – 0,26 PROD – 0,47 INDZAP + 25 SIS R2 = 0,57 (4,2) (2,5) (3,9) N = 21

Rezultat pokazuje da čimbenici koji utječu na produktivnost rada ujedno utječu i na stopu nezaposlenosti, ali samo kada se u obzir uzme radna odnosno kapitalna intenzivnost proizvodnje. Drugim riječima, veća produktivnost rada ne mora pozitivno utjecati na potražnju za radom ako odražava veću kapitalnu intenzivnost proizvodnje. Iz toga slijedi da će investicije u fizički kapital imati veći utjecaj na zaposlenost kada je riječ o radno intenzivnoj tehnologiji.

3.3 Odrednice plaća u prerađivačkoj industriji i teorijsko tumačenje

U sljedećoj tablici prikazana je prosječna bruto plaća u prerađivačkoj industriji u 2011. godini po županijama. Najveća plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu, te u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a najniža u Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Budući da na razinu prosječne plaće može utjecati obrazovanje radnika, u istoj tablici prikazan je i udio radnika s visokom i višom naobrazbom u ukupnom broju zaposlenih. Podaci se odnose na stanje u ožujku 2011. godine. Daleko najveći udio zaposlenih s visokom naobrazbom imao je Grad Zagreb, nakon kojeg su slijedile Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija. Po udjelu zaposlenih s višom naobrazbom predvodile su Koprivničko-križevačka i Karlovačka županija. U tablici odmah nakon sljedeće prikazani su i drugi čimbenici koji mogu utjecati na prosječnu plaću u prerađivačkoj industriji. Riječ je o udjelu žena u ukupnom broju zaposlenih, o investicijama, te o stopi nezaposlenosti. Podatak o investicijama odnosi se na razdoblje od 2008. do 2010., a stopa nezaposlenosti na ožujak 2011. godine prema popisu stanovnišva.

slika 3.2

Odnos izmeđuBDP-a po radnikui stope registriranenezaposlenostipo županijama

22

Županija Prosječnaplaća (kn)

Udio VSSu zap. (%)

Udio VŠSu zap. (%)

Zagrebačka 6.900 8,6 4,3Krapinsko-zagorska 5.610 4,0 3,9Sisačko-moslavačka 6.889 8,1 4,0Karlovačka 6.717 8,5 7,3Varaždinska 4.794 3,8 3,6Koprivničko-križevačka 6.873 9,3 7,9Bjelovarsko-bilogorska 4.848 4,2 3,0Primorsko-goranska 7.304 10,2 5,8Ličko-senjska 4.886 3,3 2,8Virovitičko-podravska 4.735 5,4 3,1Požeško-slavonska 4.743 4,3 2,9Brodsko-posavska 5.082 6,4 3,8Zadarska 5.896 8,8 3,3Osječko-baranjska 4.996 7,0 3,1Šibensko-kninska 6.467 7,7 4,8Vukovarsko-srijemska 5.125 5,3 3,0Splitsko-dalmatinska 6.679 11,3 5,3Istarska 7.520 8,5 4,7Dubrovačko-neretvanska 6.131 7,0 6,2Međimurska 5.522 3,5 3,9Grad Zagreb 9.022 17,4 5,5

Izvor: DZS, a.

Županija Udio ženau zap. (%)

3-god. invest.po zap. (tis. kn)

Stopanezap. (%)

Zagrebačka 28,5 144 13,1Krapinsko-zagorska 49,1 76 12,5Sisačko-moslavačka 30,7 163 21,2Karlovačka 29,4 138 18,4Varaždinska 55,5 73 13,5Koprivničko-križevačka 43,6 77 14,6Bjelovarsko-bilogorska 38,8 77 17,1Primorsko-goranska 25,2 256 14,0Ličko-senjska 27,8 156 16,7Virovitičko-podravska 32,7 82 21,7Požeško-slavonska 42,7 43 20,7Brodsko-posavska 24,9 49 26,9Zadarska 34,3 81 18,3Osječko-baranjska 40,1 75 21,7Šibensko-kninska 22,4 88 19,3Vukovarsko-srijemska 40,6 167 25,1Splitsko-dalmatinska 24,2 57 19,3Istarska 31,0 89 12,6Dubrovačko-neretvanska 24,8 48 14,4Međimurska 43,7 54 13,5Grad Zagreb 35,7 106 11,9

Izvor: DZS, a. Napomena: stopa nezaposlenosti je podatak iz popisa stanovništva.

Utjecaj udjela zaposlenih s visokom (VSS) i višom (VŠS) naobrazbom, te udjela žena (ŽENE), relativnog opsega investicija u fizički kapital (INVEST) i stope nezaposlenosti (NEZAP) na prosječnu plaću (PLAĆA) u prerađivačkoj industriji prikazuje sljedeća regresijska jednadžba (s t-vrijednostima u zagradama):

tablica 3.3.1

Prosječna bruto plaćai udio VSS i VŠSu ukupnom broju

zaposlenih u prerađ.ind. po županijama

tablica 3.3.2

Udio žena i relativniopseg investicija

u prerađ. industriji,te stopa nezaposlenosti

po županijama

23

PLAĆA = 5370 + 238 VSS + 107 VŠS – 12 ŽENE + 2,8 INVEST – 80 NEZAP (6,9) (1,4) (1,0) (1,5) (3,3)

R2 = 0,91 N = 21

Navedeni čimbenici objašnjavaju preko 90 posto razlika u plaćama između županija. Rezultati pokazuju da udio radnika s visokom naobrazbom daleko najjače utječe na visinu prosječne plaće. Udio takvih radnika veći za jedan postotni bod povećava prosječnu plaću za 238 kuna. Puno je slabiji utjecaj udjela radnika s višom naobrazbom (107 kuna). Udio žena djeluje negativno na prosječnu plaću, ali utjecaj je veoma slab. Utjecaj relativne količine investicija u prethodnom razdoblju je pozitivan, ali također slab. Stopa nezaposlenosti u županiji djeluje negativno na prosječnu plaću u prerađivačkoj industriji. Stopa nezaposlenosti veća za jedan postotni bod smanjuje prosječnu plaću za 80 kuna. Iznos koeficijenta ne izgleda visok, ali statistički je veoma značajan. Potrebno je istaknuti da se visina koeficijenata ne mijenja bitno kada se iz uzorka isključi Grad Zagreb. Gornji rezultati, dakle, nisu odraz razlike između Grada Zagreba i ostalih županija.

Na sljedećoj slici je prikazan standardni model tržišta rada koji se može iskoristiti i za tumačenje regionalnih razlika. Pretpostavimo da je u dvije županije ponuda rada ista, ali postoji razlika u potražnji za radom. Pretpostavimo također da postoje čimbenici koji određuju (realnu) plaću iznad razine na kojoj bi ponuda bila jednaka potražnji, ali da razlike u potražnji za radom ipak donekle djeluju na plaću. U županiji B potražnja za radom veća je nego u županiji A. Stoga je veća i prosječna plaća, dok je stopa nezaposlenosti manja. Model, dakle, predviđa negativnu vezu između stope nezaposlenosti i plaće, kakva je i ustanovljena prethodnom analizom.

slika 3.3

Teorijski model regionalnih razlikana tržištu rada

Može se zaključiti, dakle, da rezultati dobiveni analizom podataka stoje u skladu s teorijskim modelom regionalnih razlika na tržištu rada.

24

4.1 Udio visoko obrazovanih u stanovništvu po županijama

U sljedećoj tablici prikazan je udio stanovnika sa završenim stručnim ili sveučilišnim studijem u ukupnom broju stanovnika u dobi od 25 do 64 godine, ukupno i prema spolu, po županijama. Prikazano je stanovništvo starije od 24 godine jer mlađe u velikom dijelu još pohađa visoko obrazovanje. Podaci su dobiveni popisom stanovništva i odnose se na stanje krajem ožujka 2011. godine. U osobe s visokom naobrazbom uvrštene su i osobe koje su završile višu školu, prvi stupanj fakulteta itd. Najveći udio osoba s visokom naobrazbom imao je Grad Zagreb, veći od trećine, a poslije njega Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija. Najmanji udio osoba s visokom naobrazbom imale su Virovitičko-podravska, Krapinsko-zagorska i Bjelovarsko-bilogorska županija. Grad Zagreb imao je oko trostruko veći udio visoko obrazovanih od županija s najnižim udjelom. Što se tiče udjela visoko obrazovanih prema spolu, u svim je županijama taj udio bio veći kod žena nego kod muškaraca.

ŽupanijaUdio osoba s visokom naobrazbom u ukupnom

broju stanovnika u dobi 25-64 godine (%)Ukupno Muškarci Žene



Budući da razlike u udjelu visoko obrazovanih u stanovništvu mogu biti dijelom odraz razlika u sastavu stanovništva prema dobi, spomenuti udio potrebno je promatrati u užim dobnim skupinama. Stoga je u sljedećoj tablici prikazan udio visoko obrazovanih u stanovništvu u dobi od 30 do 34 godine. Najveći udio visoko obrazovanih u stanovništvu spomenute dobi imao je Grad Zagreb, nakon kojeg su slijedile Dubrovačko-neretvanska i Primorsko-goranska županija. Najmanji udjel zabilježen je u Virovitičko-podravskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji.

Obrazovanje i nezaposlenost po županijama4.

tablica 4.1.1

Udio visoko obrazovanihu stanovništvu


po županijama

25









tablica 4.1.2

Udio visoko obrazovanihu stanovništvu u dobi 30-34 godine,ukupno i prema spolu,po županijama

tablica 4.1.3

Udio visoko obrazovanihu stanovništvu u dobi 40-44 godine,ukupno i prema spolu,po županijama

26

Nakon tablice koja prikazuje udio visoko obrazovanih u stanovništvu u dobi od 30 do 34 godine, odmah slijedi i tablica koja pokazuje istovrsni udio u stanovništvu u dobi od 40 do 44 godine. Poredak po visini udjela visoko obrazovanih nešto je drukčiji nego kod prethodne dobne skupine. Najveći udio i ovdje ima Grad Zagreb, ali na drugom se mjestu nalazi Primorsko-goranska županija, dok je na trećem mjestu Dubrovačko-neretvanska županija. Na dnu ljestvice nalaze se Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska i Krapinsko-zagorska županija.

Naposljetku, kod stanovništva u dobi od 50 do 54 godine najveći udio ima Grad Zagreb, te Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija, a najmanji Krapinsko-zagorska, Virovitičko-podravska i Bjelovarsko-bilogorska županija.





Usporedba prikazanih dobnih skupina pokazuje da razlike u visini udjela visoko obrazovanih između stanovništva u dobi od 40 do 44 godine i stanovništva u dobi od 50 do 54 godine nisu velike. Štoviše, u osam je županija udio visoko obrazovanih veći kod starije dobne skupine. Nasuprot tome, između stanovništva u dobi od 30 do 34 godine i stanovništva u dobi od 40 do 44 godine razlike su daleko veće i mlađa skupina ima značajno veći udio visoko obrazovanih. Tako je u Krapinsko-zagorskoj županiji, na primjer, spomenuti udio u stanovništvu u dobi od 30 do 34 godine 80 posto veći od udjela u stanovništvu u dobi od 40 do 44 godine. Unatoč tome, relativni položaj pojedinih županija nije bitno različit, o čemu svjedoči koeficijent korelacije od 0,95 (uz isključenje Grada Zagreba iz uzorka).

Može se zaključiti, dakle, da postoje veoma velike razlike u udjelu visoko obrazovanih između županija i između dobnih skupina, ali i velike sličnosti u relativnom položaju županija kod različitih dobnih skupina.

tablica 4.1.4

Udio visoko obrazovanihu stanovništvu


po županijama

27

4.2 Udio nezaposlenih u stanovništvu prema obrazovanju i dobi po županijama

Budući da nisu objavljeni podaci iz popisa stanovištva o zaposlenima i nezaposlenima prema razini obrazovanja, nije moguće izračunati stopu nezaposlenosti prema obrazovanju, pa stoga kao približan pokazatelj položaja obrazovnih skupina na tržištu rada može poslužiti omjer registriranih nezaposlenih i stanovništva prema razini obrazovanja. Spomenuti pokazatelj potrebno je promatrati u okviru relativno uske dobne skupine kako bi se uklonio utjecaj eventualnih razlika u dobnom sastavu stanovništva. Stoga je u sljedećoj tablici prikazan omjer registriranih nezaposlenih i stanovništva u dobi od 30 do 34 godine. Spomenuti omjer prikazan je za stanovništvo sa završenom srednjom školom i za stanovništvo s visokom naobrazbom, što uključuje osobe koje su završile višu školu, prvi stupanj fakulteta, stručni studij i slično.

Županija Udio registriranih nezaposlenihu stanovništvu u dobi 30-34 godine (%)

Obrazovanje Srednje VisokoZagrebačka 7,5 3,8Krapinsko-zagorska 8,7 3,3Sisačko-moslavačka 15,8 6,3Karlovačka 13,5 5,2Varaždinska 7,8 4,9Koprivničko-križevačka 12,5 4,1Bjelovarsko-bilogorska 17,6 5,9Primorsko-goranska 11,1 6,4Ličko-senjska 13,5 4,7Virovitičko-podravska 21,3 6,7Požeško-slavonska 16,0 10,3Brodsko-posavska 19,9 7,9Zadarska 12,0 8,1Osječko-baranjska 19,0 8,8Šibensko-kninska 14,1 8,7Vukovarsko-srijemska 20,9 9,3Splitsko-dalmatinska 17,8 10,6Istarska 8,0 4,4Dubrovačko-neretvanska 15,3 8,7Međimurska 8,8 4,8Grad Zagreb 8,2 4,5

Izvor: DZS, popis, HZZ, a.

Što se tiče položaja pojedinih županija, najmanji udio nezaposlenih u stanovništvu spomenute dobi sa srednjim obrazovanjem imale su Zagrebačka, Varaždinska i Istarska županija, a najveći Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija. Najmanji udio nezaposlenih u stanovništvu s visokim obrazovanjem zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, a najveći u Splitsko-dalmatinskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Podaci u tablici također pokazuju da je udio nezaposlenih u stanovništvu sa srednjim obrazovanjem u svakoj županiji bio veći nego udio nezaposlenih u stanovništvu sa srednjim obrazovanjem.

Na sljedećoj slici vidljivo je da između udjela nezaposlenih u stanovništvu u dobi od 30 do 34 godine sa srednjim obrazovanjem i udjela nezaposlenih u stanovništvu iste dobi s visokim obrazovanjem postoji umjereno čvrsta pozitivna veza. To upućuje na zaključak da isti čimbenici djeluju na potražnju za srednje

tablica 4.2.1

Udio nezaposlenihu stanovnštvuu dobi 30-34 godineprema obrazovanjupo županijama

28

obrazovanom radnom snagom i na potražnju za visoko obrazovanom radnom snagom. U županijama s nižim udjelom nezaposlenih u stanovništvu sa srednjim obrazovanjem niži je i udio nezaposlenih u stanovništvu s visokim obrazovanjem. Međutim, kod županija s višim udjelom nezaposlenih u stanovništvu sa srednjom školom postoje velike razlike u visini udjela nezaposlenih u stanovništvu s visokim obrazovanjem. Tako je, naprimjer, u Splitsko-dalmatinskoj županiji udio nezaposlenih u stanovništvu sa srednjim obrazovanjem iznosio 17,8 posto, a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 17,6 posto, što je neznatno manje. Međutim, udio nezaposlenih u stanovništvu s visokim obrazovanjem u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosio je 10,6 posto, a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 5,9 posto, što je znatno manje. Očito je da postoji utjecaj i nekih posebnih čimbenika koji umanjuju sličnosti u položaju obrazovnih skupina. Kasnije će biti identificiran jedan od takvih čimbenika.


U nastavku su prikazani istovrsni podaci za stanovništvo u dobi od 40 do 44 godine. Najmanji udio nezaposlenih u stanovništvu sa srednjom školom imale su Međimurska, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija, a najveći Splitsko-dalmatinska, Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska županija. Što se tiče stanovništva spomenute dobi s visokim obrazovanjem, najmanji udio nezaposlenih zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj i Međimurskoj županiji, a najveći u Splitsko-dalmatinskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Osobito je zanimljiv loš položaj Splitsko-dalmatinske županije prema visini spomenutih pokazatelja. On vjerojatno u velikoj mjeri odražava nisku potražnju za radom izvan ljetne sezone.

Slika nakon tablice prikazuje odnos između udjela nezaposlenih u stanovništvu spomenute dobi sa srednjim obrazovanjem i udjela nezaposlenih u stanovništvu s visokim obrazovanjem. Kao i kod prethodne dobne skupine, odnos između dva udjela je uglavnom pozitivan, ali također postoje i velike razlike u pogledu udjela nezaposlenih u stanovništvu s visokim obrazovanjem kod županija gdje je udio nezaposlenih u stanovništvu sa srednjom školom visok. Tako je, na primjer, udio nezaposlenih u stanovništvu s visokim obrazovanjem daleko veći u Splitsko-dalmatinskoj županiji, nego u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj premda je udio nezaposlenih u stanovništvu sa srednjim obrazovanjem gotovo identičan. U ovom je slučaju, dakle, još uočljivije da djeluje neki čimbenik koji umanjuje sličnost u položaju obrazovnih skupina.

slika 4.2.1

Odnos izmeđuudjela nezaposlenih

u stanovništvuu dobi 30-34 godine

sa srednjim obrazovanjemi s visokim obrazovanjem

po županijama

29





U nastavku su prikazani podaci i za stanovništvo u dobi od 50 do 54 godine. Najveći udio nezaposlenih u stanovništvu spomenute dobi sa srednjom školom imale su Virovitičko-podravska, Karlovačka i Bjelovarsko-bilogorska županija, a najmanji Istarska, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija. Što se tiče stanovništva s visokim obrazovanjem, po visini udjela nezaposlenih predvodile su Splitsko-dalmatinska, Karlovačka i Osječko-baranjska županija, dok su se na dnu ljestvice nalazile Međimurska i Krapinsko-zagorska županija.

tablica 4.2.2

Udio nezaposlenihu stanovnštvuu dobi 40-44 godineprema obrazovanjupo županijama

slika 4.2.2

Odnos izmeđuudjela nezaposlenihu stanovništvuu dobi 40-44 godinesa srednjim obrazovanjemi s visokim obrazovanjempo županijama

30




Veza između udjela nezaposlenih u stanovništvu sa srednjim obrazovanjem i udjela nezaposlenih u stanovništvu s vsiokim obrazovanjem i kod ove je dobne skupine pozitivna, ali relativno slaba. Među županijama koje odstupaju ponovno se našla Splitsko-dalmatinska u kojoj je udio nezaposlenih u stanovništvu s visokim obrazovanjem puno veći nego što bi se to moglo očekivati na temelju udjela nezaposlenih u stanovništvu sa srednjim obrazovanjem. U Međimurskoj je županiji, pak, obrnuto – udio nezaposlenih u stanovništvu s visokim obrazovanjem znatno je manji nego što bi se to moglo očekivati na temelju visine udjela nezaposlenih u stanovništvu sa srednjim obrazovanjem.


tablica 4.2.3

Udio nezaposlenihu stanovnštvu

u dobi 50-54 godineprema obrazovanju

po županijama

slika 4.2.3

Odnos izmeđuudjela nezaposlenih

u stanovništvuu dobi 50-54 godine

sa srednjim obrazovanjemi s visokim obrazovanjem

po županijama

31

Može se zaključiti, dakle, da kod svih prikazanih dobnih skupina postoje sličnosti u relativnom položaju po visini udjela nezaposlenih između stanovništva sa srednjim i stanovništva s visokim obrazovanjem, ali i da postoje značajne razlike. O jednom od mogućih izvora takvih razlika riječ je u nastavku.

4.3 Relativna brojnost i nezaposlenost obrazovnih skupina

U sljedećoj tablici prikazan je udio registriranih nezaposlenih u ukupnom stanovništvu u dobi od 30 do 54 godine prema obrazovanju. Najmanji udio nezaposlenih u stanovništvu spomenute dobi sa srednjim obrazovanjem imale su Zagrebačka, Istarska i Krapinsko-zagorska županija, a najveći Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija. Što se tiče stanovništva s visokim obrazovanjem, najmanji udio zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj županiji, a najveći u Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Primorsko-goranskoj županiji.

Županija

Udio registriranih nezaposlenih

u stanovništvu u dobi 30-54 godine (%)

Omjer stanovništva

s visokimi srednjim

obrazovanjem (%)Obrazovanje Srednje VisokoZagrebačka 6,8 2,9 24,0Krapinsko-zagorska 7,1 2,0 17,9Sisačko-moslavačka 13,7 4,8 20,2Karlovačka 13,2 4,4 25,7Varaždinska 7,7 3,4 23,1Koprivničko-križevačka 9,5 2,6 26,4Bjelovarsko-bilogorska 14,3 3,7 19,9Primorsko-goranska 9,9 4,8 37,5Ličko-senjska 10,8 3,6 21,2Virovitičko-podravska 15,9 4,6 17,8Požeško-slavonska 11,3 4,7 21,0Brodsko-posavska 16,2 5,0 18,0Zadarska 10,8 5,3 29,2Osječko-baranjska 15,2 5,5 26,2Šibensko-kninska 12,3 5,2 24,7Vukovarsko-srijemska 16,2 5,3 18,8Splitsko-dalmatinska 15,6 7,7 32,7Istarska 7,0 3,0 30,8Dubrovačko-neretvanska 12,3 5,8 35,9Međimurska 7,4 3,1 20,3Grad Zagreb 8,0 3,4 64,8


Prethodno navedene tri županije s najvećim udjelom nezaposlenih u stanovništvu s visokim obrazovanjem ujedno su i županije s najvećim relativnim brojem visoko obrazovanih nakon Grada Zagreba. Omjer broja stanovnika s visokim i broja stanovnika sa srednjim obrazovanjem najveći je, nakon Grada Zagreba, upravo u spomenutim županijama. To upućuje na mogućnost da na relativni udio nezaposlenih s visokim obrazovanjem utječe njihova relativna brojnost.

Sljedeća regresijska jednadžba objašnjava udio nezaposlenih u stanovništvu s visokim obrazovanjem (NEZ/VIS) ne samo udjelom nezaposlenih u stanovništvu

tablica 4.3

Udio nezaposlenihu stanovnštvuu dobi 30-54 godineprema obrazovanju,te omjer stanovništvas visokim i srednjimobrazovanjempo županijama

32

sa srednjim obrazovanjem (NEZ/SRED), odnosno zajedničkim čimbenicima, već i relativnim brojem visoko obrazovanih u odnosu na broj stanovnika sa srednjim obrazovanjem (VIS/SRED), uzimajući pri tome u obzir specifičnost Grada Zagreba (GZG):

NEZ/VIS = -2,2 + 0,33 NEZ/SRED + 0,11 VIS/SRED – 4,3 GZG (7,0) (4,4) (3,5) R2 = 0,787 N = 21

Rezultat pokazuje da na nezaposlenost visoko obrazovanih u odnosu na nezaposlenost stanovništva sa srednjom školom značajno utječe brojnost visoko obrazovanih u odnosu na brojnost stanovništva sa srednjim obrazovanjem. Što je veći relativan broj visoko obrazovanih, to je veća njihova relativna nezaposlenost.

Takav rezultat lako je teorijski protumačiti u okviru standardnog modela tržišta rada koji predviđa da veća relativna ponuda, uz istu relativnu potražnju, te uz nefleksibilnost relativnih plaća, dovodi i do veće relativne nezaposlenosti. Specifičnost Grada Zagreba, u kojem relativna nezaposlenost visoko obrazovanih nije toliko velika s obzirom na njihovu relativnu brojnost može se objasniti položajem glavnoga grada u kojemu je relativna potražnja za visoko obrazovanima puno veća nego u drugim županijama.

Odnos između relativne brojnosti i relativne nezaposlenosti po županijama prikazan je na sljedećoj slici, pri čemu je Grad Zagreb isključen iz uzorka zbog spomenutog razloga. Slika potvrđuje prethodni brojčani rezultat. Županije koje imaju najveći relativni broj visoko obrazovanih ujedno su i županije koje imaju najveću relativnu nezaposlenost visoko obrazovanih. Razmjerno čvrsta poztivna veza između relativne brojnosti i relativne nezaposlenosti visoko obrazovanih po županijama znači da su razlike između županija u relativnoj ponudi spomenutih radnika puno veće nego razlike u relativnoj potražnji za takvim radnicima.

Izvor: DZS, popis, HZZ, a. Napomena: podaci za Grad Zagreb nisu prikazani

Može se zaključiti, dakle, da relativna brojnost visoko obrazovanog stanovništva utječe na njegovu relativnu nezaposlenost, te da su razlike između županija u relativnoj ponudi visoko obrazovanog rada znatno veće od razlika u relativnoj potražnji za visoko obrazovanim radom.

slika 4.3

Odnos izmeđurelativne brojnosti

i relativne nezaposlenostivisoko obrazovanih

zagreb 2013. · 5 stopa zaposlenosti po županijama tablica 1.1.1 broj stanovnika i zaposlenih u...

Documents