zagreb, 15. travnja 2017. broj 465 - sssh · Štulić: kontinuirano smo u kontaktu s upravama...

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. travnja 2017. • Broj 465

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

"Vrijeme je za naš oporavak! – Hrvatska treba veće plaće i kvalitetna radna mjesta"Str. 5.-9.

Cijena 9 kuna

OSVRT

akcijas i n d i k a l n a

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnihsindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Redakcija:Sunčica Brnardić, Gordana Palajsa, Darko Šeperić, Petra Šimunović i Dijana Šobota

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00,poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br.2

Telefon:(01) 46 55 111/151(01) 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 040

E-mail:[email protected]@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička pripremaUrednik d.o.o.

Tisak:Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

Niti vidim, niti čujemU ovoj su zemlji sindikati nedvoj-

beno najorganiziraniji: prate stanje, upozoravaju na nezakonitosti i, na

kraju, utužuju prava svojih članova.Zapitat ćete se otkud sada i zašto

ovakva tvrdnja? Pa zato što nakon mjesec dana buđenja i lijeganja sa „slučajem Agrokor“ ispada kako nijedna dosa-dašnja vlada, nijedna druga institucija poput Hrvatske narodne banke, nijedan u sustavu „Agrokora“ do jučer visokopozi-cionirani pojedinac, nisu imali pojma što se „iza brda valja“. I sve to samo stoga što su plaće redovito isplaćivane jer da nisu, sindikati bi već pokrenuli odgovarajuće aktivnosti, a onda bi se, najvjerojatnije, otkrilo i drugo. To je, naravno, skraćena i pojednostavljena verzija.

Stvarnost je, međutim, znatno slože-nija i opasnija. U ovome trenutku najvaž-nije je da se jednom u javnosti zakotr-ljani problem, ipak rješavao u najkraćem mogućem roku, državnom intervenci-jom, odnosno Vladinim koordiniranjem dionika i njihovih poteza što je ključno za rješavanje ovako slojevite priče. To samo potvrđuje onu našu davnu konsta-taciju kako država, kad hoće, može sve. Jer da tome nije tako, u našoj relativno maloj ekonomiji, u kojoj porinuće jednog broda (malo pretjerujemo) diže BDP za dva posto, potpuni pad „Agrokora“ proi-zveo bi lančanu reakciju o čijim je mogu-ćim posljedicama strašno i razmišljati.

Pritom se samo s nostalgijom možemo prisjetiti kako je jedna od ranijih vlada širom otvorenih očiju pratila nesta-

nak, primjerice jednog „Diokija“, neka-dašnjega kemijskoga diva, koji je izbrisan s lica zemlje iako je imao stabilnu proi-zvodnju s vrlo visokim udjelom izvoza, ali su sve prethodne vlade žmirile na oba oka (k)od privatizacijskih i drugih mari-fetluka s njim u vezi. Poduža je crna lista nekad uspješnih poduzeća, kako u hrvat-skim i/ili bivšim jugoslavenskim tako i u međunarodnim okvirima, kojima je dopušten slobodan pad. Štoviše, neka su, zahvaljujući različitim interesnim lobi-jima, pritom i pogurana. Stotine tisuća izgubljenih radnih mjesta, radnici su završili dijelom na burzi, dijelom u (prije-vremenoj) mirovini, a ponovo vladajući vraćaju te brojke sadašnjim radnicima u lice, perfidno ih koristeći za dokaziva-nje neodrživosti mirovinskog sustava i nužnosti dvostrukog ubrzanja produžetka radnog vijeka, odnosno podizanja dobi za odlazak u starosnu mirovinu.

Nadamo se kako svjedočimo priči s uspješnim završetkom. Držimo palčeve i spremni smo pomoći jer važno je preži-vjeti, nastaviti i razvijati se. No, isto tako se nadamo kako je vrijeme vladavine na način „niti vidim, niti čujem“ (a pokre-nute istrage tek će pokazati je li doista bilo tako) iza nas jer bi to značilo da je Vlada nešto naučila i da će uspostaviti upravljačke i nadzorne mehanizme koji će sprječavati nastanak sličnih situacija. Ne zagovaramo naknadni državni inter-vencionizam, zagovaramo uređeni sustav koji će djelovati preventivno.

Glavna urednica

Zlatica Štulić, predsjednica STHKakve su Vaše procjene o tome koliko je Zakon

uistinu u interesu radnika?Primjena Zakona o izvanrednoj upravi na sustav Agro-

kora znači da država kroz poseban postupak želi zaštititi gospodarske djelatnosti, zbog njihova sistemskog interesa za gospodarstvo RH. Takvim se postupkom štite i radna mjesta u kompanijama. U ovom trenutku je ključno smiriti situaciju, da radnici mogu u uobičajenim, normalnim uvje-tima, sa što manje stresa, odrađivati svoje radne zadatke.

Svako restrukturiranje, u pravilu, prati zbrinjavanje viška zaposlenih. Ima li u kompanijama u kojima djeluje STH viška radnika?

STH ima članove u Konzumu, Velpru, Roto dinamicu i Tisku. Kako restrukturiranje nije još počelo, u ovom trenutku ne možemo govoriti o, eventualnim, viškovima, jer bi sve bilo u sferi spekulacije. Smatramo da u trgovinama i skladištima nema viška radnika, ali proces je pred nama. Mi ćemo se, svakako, uključiti u njega. Sada smo fokusirani na normalizaciju rada u društvima te isplatu plaća i drugih prava iz Kolektivnog ugovora. Važno nam je zadržavanje i nastavak socijalnog dijaloga u Društvu.

Hrvatski sabor je 6. trav-nja izglasao Zakon o postupku izvanredne

uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. Uprava Agrokora 7. travnja pokrenula je proces aktiva-cije toga Zakona naglasivši kako je odluka donesena u uvjerenju da je to u najboljem interesu za radnike, partnere, dobavljače, druge dionike te za cjelokupno gospodarstvo. Prije samog izglasavanja, uočivši nedo-statke Prijedloga zakona u vezi jamčenja prava radnika, SSSH je lobirao prema klubovima zastu-pnika predloživši konkretan aman-dman na članak 41. stavak 1. tako da se od zabrane pokretanja parnič-nih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja izuzimaju sporovi iz radnih odnosa. Klub zastupnika HDZ-a podnio je ovaj amandman kao svoj, te je on i usvojen.

Sindikat trgovine Hrvatske i Sindikat PPDIV-a Hrvatske, sindi-kati koji imaju najveći broj članova u društvima unutar Koncerna, uključeni su u rješavanje nastale situacije.

DOGAĐAJISTH i Sindikat PPDIV-a Hrvatske o stanju u Agrokoru

Najvažnije je očuvanje radnih mjesta

Denis Paradiš, predsjednik Sindikata PPDIV-a HrvatskeKakve su Vaše procjene o sigurnosti radnih mjesta u koncernu Agrokor?Nažalost, zbog svih događaja vezanih uz Koncern, stvorila se klima nepovjerenja svih sudi-

onika unutar i oko Agrokora - banaka, dobavljača, radnika, potrošača ... Naravno da to utječe na radnu okolinu u tvrtkama i uzrokuje klimu koja nije dobra. Pozdravljamo brzu reakciju Vlade RH i imenovanje Vladina povjerenika, jer su time stvoreni uvjeti za dogovor svih sudionika u procesu, nužnom da bi sustav nastavio funkcionirati, a radnici ostvarivati svoja prava zajamčena Kolektivnim ugovorom. Treba pričekati Plan restrukturiranja i vidjeti kako će Agrokor izgledati u budućnosti. Bitno je reći da u proizvodnji i poljoprivredi nema radnika viška, a na Vladinu povjereniku je da utvrdi postoje li viškovi i u kojim tvrtkama.

Postoji li opasnost prelijevanja problema izvan sustava Agrokora odnosno hoće li biti posljedica po sektor poljoprivrede i prehrambene industrije?

Problemi su, nažalost, već sada prisutni. Veliki broj dobavljača - malih, srednjih i velikih, zbog neurednog poslovanja i nepošti-vanja rokova plaćanja prema njima, našao se u situaciji da su im nastavak poslovanja i egzistencija dovedeni u pitanje. Problem je to s kojime smo suočeni, jer veliki broj naših članova svoju plaću i ostala materijalna prava iz kolektivnih ugovora ostvaruje kod tih poslodavaca. Dogovor koji je u međuvremenu postignut, uz posredovanje Vladina povjerenika i svih sudionika koji su dio procesa unutar i oko sustava Koncerna, smatramo važnim za nastavak funkcioniranja sustava, što je nužno za očuvanje radnih mjesta, kako u Agrokoru, tako i na strani dobavljača i svih ostalih koji su manje ili više povezani sa sustavom i kroz njega ostvaruju svoja primanja.

Koji će biti Vaši prvi potezi nakon što je Vlada imenovala posebnog povjerenika?Štulić: Kontinuirano smo u kontaktu s upravama društava, tražimo i razmje-

njujemo informacije, pratimo sve događaje vezane uz rad kompanija, naši sindikalni povjerenici su među članovima, održavamo redovne sjednice radničkih vijeća ... Očekujemo sastanak s Vladinim povjerenikom kako bismo od njega čuli planove za „naše“ kompanije i kratko mu se predstavili, te prenijeli očekivanja naših članova.

Paradiš: Zatražen je sastanak s Vladinim povjerenikom kako bismo dobili što bolji uvid u stanje, vidjeli planove za restrukturiranje i informirali naše članove o svemu. Najvažnije je očuvanje radnih mjesta, nastavak socijalnog dijaloga na svim razinama, a zatim zadržavanje postojećih prava iz Kolektivnog ugovora.

sindikalna akcija | 3

DOGAĐAJI

U Stubičkim je Toplicama održana dvodnevna tematska sjednica Predsjedništva Vijeća

SSSH, u proširenom sastavu, o jačanju i moderniziranju sindikalne organizacije i usluga („Proljetna škola“) na kojoj je sudjelovalo dvjestotinjak profesionalno zaposlenih u SSSH i udruženim sindika-tima, te sindikalnih povjerenika.

Financijske smjernice za sindikatePredlaže se da udruženi sindikati nastave sa smanjenjem broja podra-čuna na kojima podružnice vode svoja financijska sredstva i to na način da se propišu kriteriji za otvaranje, odnosno zatvaranje podračuna. Kriteriji se mogu propisati s obzirom na broj članova ili visinu prihoda podružnice, uzimajući u obzir potencijalne rizike. Na taj će se način preostali dio sindikalne člana-rine, koji se prikupljao i zadržavao u podružnicama, izravno uplaćivati na račun sindikata kao pravne osobe, a sve sukladno novom Zakonu o financiranju i računovodstvu neprofitnih organiza-cija. Predlaže se i da se računovodstvo cjelokupnoga sindikata vodi na jednome mjestu, počevši od onih podružnica koje nemaju ugovorene računovodstvene usluge. SSSH može pružiti pomoć pri

formiranju kriterija i zatvaranju podra-čuna te, sukladno interesu sindikata, voditi računovodstvo podružnica.

Ciljevi poboljšanja organizacije sustava su: izvršenje temeljnih načela sindikalnog djelovanja, racionalno upravljanje sredstvima i imovinom sindikata, mogućnost brzog uvida i nadzora, planiranje sindikalnih akcija i mogućnost odgovora na ciklična gospo-darska i društvena zbivanja.

Integrirani sustav vođenja evidencije o članovimaSSSH je započeo s procesom izrade i postupnog uključivanja udruženih sindikata u zajedničku aplikaciju za vođenje evidencije o članovima sindi-kata. Radovi na dovršenju svih predvi-đenih funkcionalnosti baze još uvijek su u tijeku, a čim budu dovršeni u kori-štenje aplikacije bit će postupno uklju-čivani i svi ostali udruženi sindikati (dosada STUH i SMH-IS u djelomič-nom opsegu), uz odgovarajuće upute i tehničku pomoć.

Cilj procesa je olakšavanje vođe-nja evidencije o članovima, te korište-nje baze za pružanje dodatnih usluga i pogodnosti za članove.

Projekti SSSH i udruženi sindikati razmjenjivat će informacije o otvorenim natječajima i projektima u kojima sudjeluju kao nosi-telji ili partneri.

Odjel SSSH za edukaciju, projekte i istraživanja stoji na raspolaganju udru-ženim sindikatima za savjetovanje i potporu u pripremi i provedbi proje-kata, a kao što je to činio i dosada, SSSH će uključivati udružene sindikate kao partnere u provedbu projekata čiji je nositelj.

Sindikalna edukacijaSSSH će nastaviti provoditi i dalje razvijati zajednički sustav sindikalne edukacije „EDUCA@SSSH - Sustav osposobljavanja sindikalnih i radničkih predstavnika“, a u idućem razdoblju SSSH će raditi i na razvoju Programa osposobljavanja radničkih predstavnika (ciklusi tečajeva za članove radničkih vijeća, povjerenike radnika za zaštitu na radu, te ostale radničke predstavnike).

Provedba Akcijskoga plana učlanjivanja i organiziranja, te organiziranje i učlanjivanje mladihTijekom dosadašnje provedbe Akcij-skoga plana ostvaren je napredak u aktivnostima i rezultatima SSSH i udru-ženih sindikata na području sindikal-nog organiziranja i učlanjivanja, te je povećan broj novih članova, pri čemu su važnu ulogu imali timski rad i surad-nja sindikalnih organizatora i pravnih povjerenika. SSSH i udruženi sindikati nastavit će s provedbom Akcijskoga plana i nastojati ga dodatno unaprije-diti, prije svega kroz jačanje zajednič-koga rada i suradnje osoba zaduženih za učlanjivanje na svim razinama djelova-nja SSSH i udruženih sindikata.

SSSH će potkraj 2017. godine orga-nizirati „Jesensku školu SSSH“ posve-ćenu temi organiziranja, učlanjivanja i aktivizma mladih. Udruženi sindikati nastojat će osigurati sudjelovanje većeg broja aktivnih mladih članova sindi-kata, kako bi se omogućila kvalitetna i sadržajna rasprava o načinima sindi-kalnog organiziranja i djelovanja koji su od interesa za mlade radnike. Do tada će prikupiti i analizirati primjere dobre prakse rada s mladima i njihova učlanjivanja.

Tematska sjednica Predsjedništva Vijeća SSSH u proširenom sastavu

Jačanje i moderniziranje sindikalne organizacije i usluga

4 | sindikalna akcija

DOGAĐAJIProširene sjednice teritorijalnih vijeća teritorijalnih ureda SSSH

Ključna uloga članova sindikata u organizaciji prosvjeda

Ovogodišnje prosvjedno obilježa-vanje Međunarodnoga praznika rada u Slavonskome Brodu,

središnje aktivnosti kampanje SSSH za veće plaće i kvalitetna radna mjesta u privatnom i javnom sektoru, tema je proširenih sjednica teritorijalnih vijeća teritorijalnih ureda SSSH što se održa-vaju tijekom ožujka i travnja. Prilika je to za raspravljanje o zahtjevima prosvjeda i vezanim aktivnostima SSSH, kao i o orga-nizacijskim i mobilizacijskim aspektima organizacije prosvjeda. Kako se moglo čuti na, dosada održanim, sjednicama u Slavon-skome Brodu i Vukovaru, uloga članova sindikata je ključna, jer samo zajedničkim radom na informiranju i mobilizaciji svih naših članova možemo organizirati akcije. Održavanje sjednica predviđeno je i u Splitu, Puli, Čakovcu i Zagrebu. Nakon sjednica održavaju se press-konferencije.

- Želimo da Slavonija poslane poželjna regija Hrvatske za doseljava-nje, kao što je to nekada bila, mjesto u kojemu ljudi rade i od svojeg rada mogu živjeti. Stoga ćemo u sklopu prosvjednog obilježavanja Praznika rada simbolično pokušati spojiti Grad Zagreb, kao jedini razvijeni dio Hrvatske, sa Slavonijom i to posebnim vlakom koji će 1. svib-nja u ranim jutarnjim satima krenuti s Glavnoga kolodvora u Zagrebu prema Slavonskome Brodu, rekao je pred-sjednik SSSH Mladen Novosel tijekom

konferencije za novinare u Slavonskome Brodu.

Osim u Slavonskome Brodu, SSSH će Praznik rada obilježiti i u Karlovcu (tradicionalnom biciklijadom), te Splitu (prosvjedom na Marjanu).

Kvalitetna radna mjesta u Hrvatskoj: trendovi, mogućnosti i očekivanja SSSH je, u suradnji za Zakladom Frie-dricha Eberta, u Vukovaru organizirao i tematsku raspravu Kvalitetna radna mjesta u Hrvatskoj: trendovi, moguć-nosti i očekivanja. Kako danas uistinu žive hrvatski građani od kojih je većina u siromaštvu? Kakve su im plaće? Što hrvatska Vlada nudi mladima? Kako zaustaviti izgnanstvo i osigurati dosto-janstvo radnika? – neka su od pitanja na koja su odgovore pokušali dati Ana

Milićević Pezelj (SSSH), Marija Knežević Kajari (MRMS), Davorko Vidović (Hrvatska gospodarska komora), Marin Živković (Mreža mladih Hrvatske) i Dražen Ćućić (Ekonomski fakultet u Osijeku).

Istom je prigodom Sunčica Brnar-dić, pravna savjetnica SSSH za upućene radnike, predstavila savjetovalište SSSH za upućene radnike, koje će se uskoro otvo-riti u Radničkome domu u Zagrebu, te brošuru „Zaštiti se znanjem“ namijenjenu osobama iz Hrvatske koje privremeno ili trajno žele raditi i živjeti u Njemačkoj. Brošura sadrži informacije koje će im pomoći da u Njemačkoj pronađu radno mjesto u skladu sa zakonom, uz pravedne uvjete rada.

Slavonski Brod

Na GSV-u o kvaliteti zraka u Slavonskome Brodu

Vukovar

Na inicijativu SSSH, Gospodarsko-socijalno vijeće je raspravljalo o kvaliteti zraka u Slavonskome

Brodu. Kako se moglo čuti, kvaliteta života najvećim je dijelom narušena zbog poviše-nih koncentracija sumporovodika, dok je drugi najveći problem povezan s visokim koncentracijama lebdećih čestica PM2.5 i PM10, ali i povišenim koncentracijama dušikovih oksida i benzena u hladnom dijelu godine. Naime, Slavonski Brod nalazi se u specifičnoj situaciji, jer je u neposred-noj blizini Rafinerije nafte zastarjelog tipa u Bosanskome Brodu. Meteorološki uvjeti,

zbog blizine i kanalizacijskog efekta rijeke Save, te gorskog masiva u zaleđu grada, pridonose stvaranju nepovoljnih situacija koje karakterizira zatvorena cirkulacija zračnih masa u stagnacijskim zimskim uvjetima i slabo provjetravanje u uvjetima kada su emisije onečišćenja iz Rafinerije, ali i iz lokalnih gradskih izvora, povišene.

GSV je podržao zaključak Ministar-stva zaštite okoliša i energetike kojim bi se poboljšala kvaliteta sirove nafte, a samim time i zrak iznad Slavonskoga Broda.

- Želimo smanjiti udio sumpora u sirovoj nafti i time podići kvalitetu zraka

u Slavonskome Brodu, te smanjiti razinu sumporovodika koji je glavni onečišći-vač. Drugi smjer djelovanja je ubrzana plinofikacija, za što nam treba suglasnost BiH entiteta – Republike Srpske. Imamo priliku da se plinovod sufinancira sred-stvima EU i spremni smo odmah krenuti u izradu projekata i traženje lokacijske dozvole. U međuvremenu možemo raditi na privremenoj interkonekciji i realizirati tehnička rješenja koja bi pridonijela bržoj plinofikaciji, izjavio je novinarima državni tajnik u Ministar-stvu Ante Čikotić.


DOGAĐAJI

Zajednička inicijativa SSSH i udruženih sindikata za povećanje plaća i materijalnih prava na svim razinama kolektivnog pregovaranja i kroz ostale oblike sindikalnog djelovanja

Nakon što je 2015. BDP rastao dva tromjesečja zaredom Hrvat-ska je napokon izašla iz recesije.

Analizirajući makroekonomske pokazate-lje posljednje dvije godine zaista se može zaključiti kako je Hrvatska napokon izašla iz jedne od najdužih i najdubljih recesija, pa čak i u usporedbi s drugim zemljama EU. Istodobno, Hrvatska je još uvijek daleko od poželjnoga puta, u kojemu će svaki radnik primiti plaću dovoljnu za pristojan život i imati kvalitetno radno mjesto.

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u prosincu 2016. godini iznosila je 5.838,00 kn, dok je polovica radnika primala plaću 4.921,00 kn ili manju. Nadalje, više od 220.000 radnika prima neto plaću radnika prima neto plaću ispod 3.500,00 kn. Mini-malna satnica u Njemačkoj iznosi 8,50€,

dok je u Hrvatskoj ona u prosjeku 2,60€. Radnik u Hrvatskoj mora u prosjeku raditi tri i pol mjeseca da bi zaradio prosječnu mjesečnu njemačku plaću.

U izvještaju Europske komisije za Hrvatsku u sklopu procesa Europskog semestra ističe se kako se nova radna mjesta uglavnom otvaraju na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, čiji je udio u ukupnoj zaposlenosti narastao s 15,6 posto u prvome tromjesečju 2014. g. na 24,2 posto u trećemu tromjesečju 2016. godine.

SSSH smatra kako su za cjelovit oporavak tržišta rada, u čijem fokusu mora biti povećanje stope zaposlenosti, te osiguranje kvalitetnih i održivih radnih mjesta, nužne integrirane politike (od obrazovne pa do cjelovite politike plaća). U sve mjere na ovom području nužno je odmah, cjelovito i kontinuirano uključiti oba socijalna partnera.

SSSH smatra nužnim redefinirati mjere aktivne politike zapošljavanja, uzimajući u obzir rezultate vanjske evalua-cije. U fokusu mjera moraju biti neaktivni, dugotrajno nezaposleni i radnici s niskom kvalifikacijom i bez kvalifikacije. Potrebno je ubrzati kvalifikaciju, prekvalifikaciju i

dokvalifikaciju radnika, te unaprijediti komunikaciju prema nezaposlenima.

SSSH zagovara usvajanje i provođenje mjera za suzbijanje nezakonite upotrebe atipičnih (nestandardnih) oblika ugovora o radu, kao i drugih oblika radnog anga-žmana poput ugovora o djelu, studentskih ugovora i dr. kako bi se, među ostalim, zaustavio porast siromaštva među zapo-slenima. To je nužno i za oporavak plaća u Hrvatskoj, jer je ona jedina od tranzicijskih zemalja u kojoj je razina plaća i dalje niža nego što je to bila 2010. g.

Povećanje minimalne plaćeU nekoliko navrata SSSH je Ministarstvu rada i mirovinskog sustava uputio inici-jativu za izmjenom Zakona o minimalnoj plaći, kojom bi se, ponajprije redefinirao pojam minimalne plaće bez zakonski utvrđenih dodataka. Ona bi se odredila u visini 50 posto prosječne mjesečne bruto plaće. Za sada, prijedlozi SSSH nisu uzeti u obzir, no SSSH će i dalje nastaviti inicirati zakonske promjene. Paralelno će razvijati i provoditi različite metode pritiska i zagovaranja radi ostvarivanja cilja - povećanja minimalne plaće.

SSSH je kroz konzultacije sa socijal-nim partnerima sudjelovao u povećanju minimalne plaće od 2,9 posto u 2016. godini, te 5,0 posto u 2017. godini.

Kolektivni pregovori na granskoj raziniOsim povećanja minimalne plaće, SSSH i udruženi sindikati zalagat će se za promi-canje i jačanje socijalnoga dijaloga, odno-sno kolektivnoga pregovaranja i sklapanja kolektivnih ugovora na svim razinama, te povećanje plaća i ostalih materijalnih prava kroz kolektivne ugovore kao glavni alat osiguranja dostojanstvenih plaća i uvjeta rada.

U Hrvatskoj su trenutno u privat-nom sektoru sklopljena dva granska kolektivna ugovora, koja su proširena, a

Vrijeme je za naš oporavak!

Pregovorima i sindikalnim akcijama do većih plaća

PVSSSH o kampanji za veće plaće i kvalitetna radna mjesta u Slavonskom Brodu


DOGAĐAJIto su Kolektivni ugovor za ugostiteljstvo i Kolektivni ugovor za graditeljstvo. Njihovim odredbama uređene su, među ostalim, plaće i materijalna prava za više od 135.000 radnika. Dok je sektor gradi-teljstva bio jedan od najviše pogođenih sektora za vrijeme krize, sektor turizma gotovo nije osjetio negativne posljedice recesije.

Uzimajući u obzir rekordne rezul-tate u sektoru turizma, te uvažavajući činjenicu provedenih značajnih investi-cijskih aktivnosti, radnici su samo jednim manjim dijelom bili nagrađeni za posti-gnute rezultate. Naime, plaće u sektoru su znatno ispod nacionalnoga prosjeka, a trenutan udio prosječne bruto plaće u sektoru, u odnosu na nacionalni prosjek, iznosi 81,6 posto. Udio prosječne neto plaće u sektoru, u odnosu na nacionalni prosjek, iznosi 83,0 posto. Produktivnost, mjerena odnosom bruto dodane vrijed-nosti i broja zaposlenih u promatranom sektoru, se u razdoblju do 2011. do 2015. godine povećala za čak 17,8 posto, dok se osnovica povećala za 3,6 posto, odno-sno plaće su porasle za 9,3 posto, što znači da su plaće rasle znatno sporije od rasta produktivnosti, što govori kako je postojao dodatan prostor za rast plaća. Konačno, uspoređujući kretanje mini-malne plaće i osnovice za obračun plaće u sektoru, minimalna plaća se u razdoblju od 2011. do 2017. godine povećala za 16,4 posto, dok se osnovica povećala za samo 4,9 posto.

Prema podacima sektorske analize Ekonomskog instituta, šest godina nakon što je sektor građevine bio značajno pogođen posljedicama krize uz karakte-ristični rast nezaposlenosti i pad realnih plaća, u 2015. godini došlo je do uspo-ravanja negativnih trendova u sektoru. U 2016. godini došlo je do povećanja obujma građevinskih radova i rasta izda-nih odobrenja za građenje. Ipak, neovi-sno o pozitivnim pomacima u sektoru, primanja radnika još su uvijek na izni-mno niskim razinama. U 2016. godini plaće su u sektoru bile manje za 20,2 posto u odnosu na prosječne bruto plaće u Hrvatskoj, dok su neto plaće bile manje za 17,7 posto. U vrijeme krize došlo je do značajnih razlika u plaćama u sektoru u odnosu na prosječne plaće u Hrvatskoj, pa su tako, primjerice, u 2007. godine

neto plaće u sektoru bile manje za 13,5 posto u odnosu na prosječnu neto plaću u Hrvatskoj. Uspoređujući iznos minimalne plaće i najniže osnovne plaće za najjed-nostavnije poslove u sektoru, minimalna plaća je veća za 14,3 posto.

Radi povećanja plaća na granskoj razini:■■ udruženi sindikati, čiji su gran-

ski kolektivni ugovori trenutno na snazi, će inicirati pregovore za povećanje plaća;■■ udruženi sindikati koji nemaju sklopljene kolektivne ugovore pokrenut će inicijative za njihovo sklapanje radi povećanja plaća i materijalnih prava radnika u sektorima u kojima djeluju;■■ primarni cilj udruženih sindi-

kata treba biti ostvarenje postu-pnog rasta prosječnih plaća u pojedinom sektoru u odnosu na prosječne plaće u Hrvatskoj;■■ u pregovorima predlagati visinu plaće sukladno rastu inflacije s jedne strane, ali i u skladu s produktivnošću sektora i ostalim pozitivnim ekonomskim kreta-njima u pojedinoj djelatnosti.

Kolektivni pregovori na razini poduzećaTrenutno je u Hrvatskoj na snazi više od 500 kolektivnih ugovora, od čega su za više od 70 posto potpisnici sindikati udruženi u SSSH. Prava radnika u tim ugovorima različito su definirana, što ponajviše ovisi o financijskom stanju samoga poduzeća.

Kada su za vrijeme krize brojna poduzeća bila pogođena nepovoljnim utjecajima ekonomskoga pada, mnogi poslodavci inicirali su izmjene kolektiv-nih ugovora radi smanjenja ugovorenih plaća radnika, dodataka na plaću, ali i drugih primanja radnika, kao što su božićnica i regres. Poslodavci su se našli u situaciji nelikvidnosti i nemogućnosti ispunjenja svojih tekućih obveza, uključu-jući i plaće. Budući da kolektivni ugovor treba predstavljati jedan od alata uspješ-nog poslovanja poduzeća, sindikati su bili

suglasni i pristali na smanjenje plaća, u nekim poduzećima i do 20 posto, a sve sa svrhom opstanka poduzeća i očuva-nja radnih mjesta. Stoga se sada, nakon ostvarenih pozitivnih rezultata poslova-nja, od poslodavaca očekuje povećanje plaće minimalno na razinu na kojoj su bile prije krize.

Petra Šimunović

Radi povećanja plaća na razini poduzeća:■■ udruženi sindikati će inicirati

pregovore za povećanje plaća u onim poduzećima u kojima trenutno imaju sklopljene kolektivne ugovore;■■ udruženi sindikati će inicirati

sklapanje kolektivnih ugovora i u onim poduzećima u kojima trenutno nemaju sklopljene kolektivne ugovore, a radi povećanja plaća i ostalih mate-rijalnih prava radnika; ■■ udruženi sindikati će u kolek-

tivnim pregovorima predlagati visinu plaća uvažavajući finan-cijsko poslovanje poduzeća i dugoročnu održivost njegova poslovanja;■■ sindikati će se u pregovorima zalagati da visina najniže osnovne plaće bude određena minimalno u iznosu mini-malne plaće u Hrvatskoj;■■ sindikati će se zalagati za pove-

ćanje plaća od minimalno 50 posto u slučaju prekovreme-noga rada i rada nedjeljom;■■ sindikati neće sklapati kolek-

tivne ugovore bez ugovorenih tarifnih priloga;■■ sindikati će inicirati poveća-nje ostalih primanja radnika najmanje u neoporezivom iznosu, te■■ u slučaju nemogućnosti sklapa-

nja kolektivnog ugovora za veće plaće, sindikati će organizirati sindikalne akcije, a uz podršku ostalih sindikata udruženih u SSSH.


DOGAĐAJI

Povećanje plaće radnicima „Valamara“ Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) u trećem je krugu pregovora dogo-vorio povećanje osnovne plaće svim radnicima „Valamar Riviere“ d.d. iz Poreča za 3.5 posto!

Povećanje plaće kreće od 1. lipnja ove godine i to u iznosu 1,5 posto, dok preostalih dva posto kreće od 1. prosinca ove godine. Osim ovoga povećanja, izmijenjen je i tarifni prilog Kolektivnog ugovora, pri čemu se suficitarnim zanimanjima (kuharima, konobarima, spremačicama...) značajno podižu koefi-cijenti, pa tako nitko neće moći imati manju plaću od 4.000,00 kuna neto.

Kolektivni ugovori

Glavni alat osiguranja dostojanstvenih plaća i uvjeta rada

U Zagrebu je potpisan prvi Kolektivni ugovor za radnike „Petrola“ Hrvatska, poduzeća koje trguje proizvodima od nafte, naftnim derivatima, te ostalom trgovačkom robom. Zaključen je na tri godine, s početkom primjene od 1. ožujka 2017. godine. Obuhvaća 800 radnika zaposlenih po cijeloj Hrvat-skoj.

Potpisanim Kolektivnim ugovo-rom poboljšana su prava radnika, te je, među ostalim, dogovoren posebni dodatak na plaću u visini 350,00 kuna mjesečno, isplata regresa kao obveza poslodavca u visini 2.000,00 kuna, potpora za rođenje djeteta u visini

1.500,00 kuna, te solidarne pomoći kao obveza poslodavca u visini neoporezivih iznosa (smrt radnika, smrt roditelja, djece, supružnika i sl.). Dogovoren je i petodnevni radni tjedan, pripremne radnje koje su uključene u puno dnevno radno vrijeme, te dodatak na radni staž u visini 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnoga staža.

Kolektivno pregovaranje otpo-čelo je na prijedlog Sindikata trgovine Hrvatske.

- Matična tvrtka u Sloveniji već ima sklopljeni kolektivni ugovor, što nam je bio putokaz i pomoć pri skla-panju kolektivnog ugovora u Hrvat-skoj, komentirala je predsjednica STH-a Zlatica Štulić, ne skrivajući zadovoljstvo potpisanim.

Sa tijekom kolektivnih prego-vora zadovoljan je i Boris Antolovič, član Uprave „Petrola“, napominjući kako su pregovori bili konstruktivni. „Petrol“ se trudio ostati u okvirima koji ga čine konkurentnima, a izlazio je u susret drugoj strani gdje je ocije-nio kako će poboljšanja rezultirati većom motivacijom, dobrom klimom i značajnijim rezultatima.

Prvi Kolektivni ugovor za radnike „Petrola“ Hrvatska

Povećanje osnovice i stalnog dodatka radnicima „Durana“

Novim Kolektivnim ugovorom o obra-čunu i isplati plaće i ostalih materi-jalnih prava radnika „Duran“ d.d. za

proizvodnju stakla Pula, sindikalne podruž-nice Sindikata EKN-a Hrvatske, dogovoreno je ukupno povećanje osnovice 11,5 posto i stalnog dodatka 14,7 posto. Sklopljen je na određeno vrijeme i traje do 31. prosinca 2020. godine. Zajednička komisija za praće-nje primjene Kolektivnog ugovora broji četiri člana.

Obračunska jedinica za izračun osnovne plaće je koeficijent 1,00 za koji od 01.06. do 31.12.2017. godine osnovna plaća iznosi 2.330,00 kn, a sastoji se od osnovice u iznosu 1.430,00 kn i stalnog dodatka u iznosu 900,00 kn. Obračun-ska jedinica za izračun osnovne plaće je koefici-jent 1,00 za koji od 01.01. do 31.12.2018. godine osnovna plaća iznosi 2.400,00 kn, a sastoji se od osnovice u iznosu 1.475,00 kn i stalnog dodatka u iznosu 925,00 kn. Obračunska jedi-nica za izračun osnovne plaće je koeficijent 1,00 za koji od 01.01. do 31.12.2019. godine osnovna plaća iznosi 2.470,00 kn, a sastoji se od osno-vice u iznosu 1.520,00 kn i stalnog dodatka u iznosu 950,00 kn. Obračunska jedinica za izra-čun osnovne plaće je koeficijent 1,00 za koji od 01.01. do 31.12.2020. godine osnovna plaća iznosi 2.545,00 kn, a sastoji se od osnovice u iznosu 1.570,00 kn i stalnog dodatka u iznosu 975,00 kn.

Poslodavac osigurava radnicima topli obrok. U vremenu od 01.06. do 31.12.2017. godine radnici sudjeluju u cijeni toplog obroka u iznosu 16,00 kn po obroku. U vremenu od 01.01. do 31.12.2018. godine radnici sudjeluju u cijeni toplog obroka u iznosu 18,00 kn po obroku. U vremenu od 01.01. do 31.12.2019. godine radnici sudjeluju u cijeni toplog obroka u iznosu 18,00 kn po obroku. U vremenu od 01.01. do 31.12.2020. godine radnici sudjeluju u cijeni toplog obroka u iznosu 18,00 kn po obroku.


DOGAĐAJI

Hrvatska je daleko od poželjnoga puta, puta na kojemu će svaki radnik imati plaću dovoljnu za

pristojan život i imati kvalitetno radno mjesto. Iz Hrvatske odlaze mladi, ali i ostale dobne skupine, obrazovani i kvali-ficirani, oni koji bi trebali biti budućnost ove zemlje. Odlaze, ponajprije zbog većih plaća i boljih uvjeta rada. Iako sve manje, ipak, ima i pozitivnih priča koje govore kako Hrvatska može biti mjesto poželjno za rad i život.

Jedna takva je priča o Saši Krajino-viću, mladome članu Sindikata turizma i usluga Hrvatske, koji, za sada, ne razmišlja o odlasku iz zemlje. Svi koji ga poznaju svjedoče kako Sašu karakterizira vrhun-ska profesionalnost, upornost, kontinui-rana želja za napredovanjem, usavršava-njem i ulaganjem u sebe. Trenutno radi u „Maistri“ na poziciji F&B menadžera za regiju Vrsar. Ima menadžerski ugovor na godinu dana. Zadovoljan je uvjetima rada i plaćom.

Tijekom gradnje svoje karijere uvijek je, kaže, imao potporu sindi-kata. Mišljenja je kako je sindikat dobra potpora svakom radniku i služi njegovu boljem sutra.

Po zanimanju je diplomirani speci-jalist u odjelu hrane i pića, završio je specijalni program za HIP manadžment na Fakultetu za turizam i ugostiteljstvo u Opatiji. Govoreći o svojim školskim danima – pola teorija – pola praksa – prisjeća se rada s vrhunskim masterche-fovima, sommelierima i barmenima. Saša je druga generacija SHIP-a, a, uz njega, završilo ga je i osam kolegica i 22 kolege. Škola im je pomogla u njihovu razvoju karijere i samo za jednog od njih zna da je otišao u Irsku. Osobno je prvi posao jako lako pronašao. Bio je pomoćni kuhar u Hotelu „Valamar Diamant“. Ugovor koji je imao bio je sezonskoga tipa i plaća mu

je bila 4.500,00 kuna, ali su ga šefovi svaki mjesec nagrađivali novčanom stimulaci-jom u iznosu 300-900 kuna. Nakon odra-đene sezone, Sašin potencijal i ambiciju za uspjehom prepoznali su čelni ljudi Hotela i upisali ga na prvi tečaj sommelierstva, koji je uspješno završio. Nakon toga dobio je ugovor konobara i nadređeni su ga upisali i na drugu razinu sommelier-stva, koju je, također, uspješno završio i dobio ugovor konobara sommeliera I. u objektu. Nastavio je s dokazivanjem i Hotel „Valamar“ ga je poslao na Fakultet u Opatiji za specijalista u hrani i piću. Po završetku školovanja postao je voditelj restorana u Hotelu „Valamar Crystal“ gdje je dobio i ugovor na neodređeno vrijeme. Nakon jedne godine rada, prešao je u Hotel „Valamar Isabellu“, najveću inve-sticiju te godine na Jadranu.

U sommelierstvu je osvojio regio-nalno prvenstvo Istre i Kvarnera i bio je treći sommelier na državnom prven-stvu, odnosno treći u pružanju vrhun-ske usluge gostu, kojeg se ponajprije upoznaje sa svijetom vina i ostalih alkoholnih i bezalkoholnih bića. Posao sommeliera je i održavanje vinske karte i briga o prodaji vina, te redovito vlastito educiranje o novim trendovima u svijetu hrane i pića. Njegove uspjesi privukli su pozornost hotelske kuće „Maistra“ koja ga je potom „uzela pod svoje“ i dala mu priliku na mjestu F&B menadžera za regiju Vrsar.

- Zahvaljujem „Valamaru“ na pruženom znanju i ulaganju u mene, a „Maistri“ na novoj prilici za dokaziva-njem i stvaranju nezaboravnih sjećanja gostiju, napominje Saša, tvrdeći kako je sve više mladih ljudi zainteresirano za posao sommeliera.

- Mišljenja sam kako je vino kultura samog stola i svakom pravom ugostite-lju, ne pričam samo o konobarima, već i o kuharima, šefovima kuhinja, direkto-rima objekata … obveza bi trebala biti poznavanje osnova te kulture i profesije. Mladima koji žele napredovati i uspjeti u karijeri to može biti samo jedan veliki plus u počecima i, svakako, ono što ih privlači jesu veća primanja, zaključuje Saša.

* * *Radnici zaslužuju svoj pravedni udio

u profitu kojemu pridonose!

Priča o Saši Krajinoviću

Mlad, zadovoljan uvjetima rada i plaćom, ne razmišlja o odlasku iz zemlje…

Nadam se boljem sutra svima i da će političari i poslodavci učiniti sve kako bi mladi ostali u Lijepoj našoj.


DOGAĐAJI

Nakon što je potkraj veljače Europ-ska komisija objavila svoja izvje-šća za pojedine države članice,

uključujući i Hrvatsku, počeo je teći rok od dva mjeseca tijekom kojih države sastavljaju svoje Nacionalne programe reformi. Vođen ciljevima strategije Europa 2020., kao i analizom trenutnog stanja i izazova koji su sadržani u izvješću Komi-sije, Nacionalni program reformi trebao bi dati pregled ključnih mjera koje Vlada namjerava provesti tijekom iduće godine.

Budući da programi reformi zadiru i u pitanja tržišta rada i socijalne poli-tike, socijalni partneri moraju biti aktivno uključeni u ovaj proces. Ovo stajalište dijeli i Europska komisija, koja potiče vlade da uključe sindikate i udruge poslo-davaca u pripremu i provedbu Nacional-nih programa reformi, no u mnogim su zemljama socijalni partneri u praksi gotovo posve isključeni.

Od ulaska Hrvatske u članstvo EU 2013. g. Savez samostalnih sindikata Hrvatske nastoji se aktivno uključiti u Europski semestar i utjecati na sadržaj Nacionalnog programa reformi. Kao rezultat toga ove je godine, uz raspravu na Gospodarsko-socijalnom vijeću, Vlada RH održala i više tematskih sastanaka sa socijalnim partnerima o pojedinim područjima reformi (tržište rada, miro-vinski sustav, zdravstvo...).

Kao dodatni doprinos raspravi, SSSH je, u suradnji sa Zakladom Friedricha Eberta, 3. travnja, u Zagrebu, organizi-rao i okrugli stol pod nazivom „Jačanje socijalne komponente Europskog seme-stra – Prioriteti za Hrvatsku i kako o njima postići konsenzus“. Na okruglom stolu sudjelovali su predstavnici SSSH i udruženih sindikata, Vlade i Hrvatskoga sabora, Europske konfederacije sindikata, te niz uglednih stručnjaka. Nažalost, o interesu Vlade za ozbiljnom raspravom o ključnim izazovima i prioritetima reformi za Hrvatsku govori i činjenica da

se okruglom stolu, od 14 pozvanih resor-nih koordinatora za Europski semestar, odazvalo samo njih dvoje.

Izvješće Komisije upozorava da se Hrvatska nalazi među najslabijim člani-cama EU po kapacitetu izvršne vlasti za provedbu pouzdanih politika, kao i po odgovornosti izvršne vlasti. Politike se ne donose na temelju dokaza, i ne prati se njihov učinak, a tijekom proteklih godina nije ostvaren gotovo nikakav napredak u reformi javne uprave.

SSSH smatra kako je efikasna javna uprava preduvjet konkurentnosti

hrvatskoga gospodarstva, i prioritetno područje za reforme. Posebno je važno postići konsenzus vladajuće većine i oporbe o razvoju javne uprave, kako reforma ne bi sa svakom novom Vladom kretala ispočetka. Uz povećanje kapaciteta Vlade za povezivanje i usklađivanje poli-tika koje se provode na različitim područ-jima, prioriteti bi, među ostalim, trebali biti cjelovita informatizacija i umrežava-nje javne uprave, kao i smanjivanje broja jedinica lokalne i područne samouprave.

Izvješće je detektiralo i zabrinjavajuća kretanja na tržištu rada. Iako nezaposle-

Europski semestar

Prioriteti SSSH za Nacionalni program reformi 2017.

Održivost mirovinskog sustava, i adekvatnu razinu mirovina, moguće je osigu-rati jedino povećanjem stope zaposlenosti. Ubrzanje podizanja dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina, koje zagovara Komisija, ne može povećati održivost mirovinskog sustava u situaciji kad ne postoji dovoljan broj radnih mjesta, a stariji su radnici suočeni s izrazitom diskriminacijom na tržištu rada. Uz to, očekivano trajanje života u Hrvatskoj i dalje je za tri godine manje od prosjeka EU. SSSH zbog toga smatra kako prioritet mora biti osiguranje uvjeta za ostanak starijih radnika u svijetu rada, i to prilagodbom radnih mjesta, poticanjem za zapošljavanje starijih radnika, te suzbijanjem diskriminacije. Umjesto povećanja penalizacije radnika, koji u prijevremenu mirovinu najčešće odlaze protiv svoje volje, treba početi penalizirati poslodavce (privatne i javne) koji sustavno potiču radnike na prijevremeno umirovljenje.

Izvor: FES


DOGAĐAJInost pada, taj pad je u velikoj mjeri uzro-kovan napuštanjem tržišta rada (odlaskom u neaktivnost) i iseljavanjem. Istodobno, u protekle je tri godine značajno povećan udio zaposlenih na određeno vrijeme u ukupnoj zaposlenosti (s 15 posto na 24 posto, što je znatno iznad prosjeka EU). SSSH zbog toga smatra kako je, uz ozbiljnu reviziju mjera aktivne politike zapošljava-nja (što posljednje promjene nisu bile), potrebno usvojiti mjere za suzbijanje neza-konite upotrebe rada na određeno vrijeme i drugih atipičnih oblika radnog odnosa i radnog angažmana (kao što je ugovor o djelu).

Svi reformski zahvati na području zdravstva moraju biti temeljeni na cilju zadržavanja, i daljnjeg razvoja, sustava javnog zdravstva. Država mora ispošto-vati obavezu uplate doprinosa za kate-gorije osiguranika za koje ih je, prema zakonu, dužna snositi. Činjenica da to trenutno ne čini glavni je uzrok trenut-nog nedostatka sredstava u sustavu javnog zdravstva. Reformski prioriteti, među ostalim, moraju uključiti cjelovitu informatizaciju sustava, standardizaciju usluga, jačanje preventivne zdravstvene

zaštite, osiguranje cjenovne i teritori-jalne dostupnosti zdravstvenih usluga, te bolju organizaciju sustava za korisnike, posebno kako bi se zaposlenima osigurao pristup zdravstvenoj zaštiti uz što manje izostanaka s radnoga mjesta.

Izuzetno važno reformsko područje jest i obrazovni sustav, a reformski prio-riteti trebali bi, među ostalim, uključiti unapređenje koordinacije između obra-zovnog sustava i tržišta rada, nastavak provedbe kurikularne reforme, uvođenje praktične nastave tijekom školovanja (kao

zamjenu za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog onosa), te uspostavu efikasnog sustava obrazovanja i osposobljavanja odraslih.

Napokon, potrebno je nastaviti i započetu konsolidaciju sustava socijalnih naknada, uključujući povezivanje admi-nistriranja svih naknada, definiranje svih prava prema potrebama korisnika (a ne statusu, odnosno razlogu nastanka tih potreba) i uvođenje automatskog uskla-đivanja (indeksacije) socijalnih naknada.

Darko Šeperić

osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog onosa), te uspostavu e�kasnog

sustava obrazovanja i osposobljavanja odraslih.

Napokon, potrebno je nastaviti i započetu konsolidaciju sustava socijalnih

naknada , uključujući povezivanje administriranja svih naknada, de�niranje svih

prava prema potrebama korisnika (a ne statusu, odnosno razlogu nastanka tih

potreba) i uvođenje automatskog usklađivanja (indeksacije) socijalnih naknada.

Darko Šeperić

PRILOG 1– fotogra�ja s okruglog stola – uz 4. odlomak

PRILOG 2 – gra�čki prikaz ciklusa Europskog semestra

studeni

Europska komisija:

Godišnje izvješće o rastu

travanj

vlade država članica:

Nacionalni program reformi

srpanj

Vijeće EU:

Specifične preporuke za države članice

veljača

Europska komisija:

Izvješća o državama članicama

„Utjecaj mjera aktivne politike zapošlja-vanja na zapošljivost i život mladih u Republici Hrvatskoj“ bila je tema sjed-nice koju je 4. travnja organizirao Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora u surad-nji sa Savezom samostalnih sindikata Hrvatske, Maticom hrvatskih sindikata, te Mrežom mladih Hrvatske. Uz naše predstavnike, sjednici su prisustvovali predstavnici Ministarstva rada i miro-vinskoga sustava, Pravnoga fakulteta, Hrvatske gospodarske komore, grupe Pravo na stručno osposobljavanje, samo tri člana Odbora za rad Hrvatskoga sabora, te nitko od ostalih saborskih zastupnika. Poluprazna dvorana Mažu-ranić u Hrvatskome saboru pokazala je stav politike, ne samo prema mladima, već i prema radnicima i radu općenito.

Kako se tijekom rasprave moglo čuti, učinak mjera aktivne politike zapošljava-nja je minoran s obzirom na to da nezapo-slenost mladih i dalje iznosi visokih 30,4 posto. Kritizirano je i kako je u početku bilo prikazivano kako se mjera stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) financira iz EU fondova, međutim od ukupno milijardu i dvjesto milijuna kuna koje su namije-njene za tu mjeru u 2017. i 2018. godini, samo mali dio dolazi iz EU fondova. Čak milijarda i 34 milijuna kuna za tu mjeru izdvojit će se iz državnoga proračuna! SOR, koji traje godinu dana, koristi se i za poslove u koje uhodavanje traje samo mjesec dana, a njegovi korisnici cijelu godinu rade za minimalni iznos plaće. Analiza trenutnih oglasa na Hrvatskome zavodu za zapošljavanje pokazuje kako su

korisnici SOR-a postale trgovine, bolnice, IT sektor, pa čak i banke.

Zaključno, državni tajnik MRMS-a Marko Pavić, obećao je osnivanje tijela za praćenje svih mjera aktivne politike zapošljavanja u koje će, ovaj puta, biti uključeni i socijalni partneri, a jedan od prvih zadataka, kako reče, bit će vraćanje pripravništva koje je SOR od vremena krize u potpunosti zamijenio.

Saborski Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo

Vraćanje pripravništva?!

Izvor: Facebook


DOGAĐAJI

Jedno od prava radnika je i pravo radnika na odmor, stanku, odnosno pauzu. Stanku radnik koristi kako bi

otklonio i spriječio umor.Članak 73. Zakona o radu propisuje

pravo radnika, koji radi najmanje šest sati dnevno, na stanku u trajanju najma-nje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije.

Kada se propisuje najkraće trajanje stanke znači da se ona može kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkoga vijeća i poslodavca, ili ugovorom o radu, ugovoriti i u dužem trajanju.

Pod posebnim zakonom misli se na izuzetke propisane npr. člankom 5. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu koji propisuje da mobilni radnici koji obavljaju mobilnu djelatnost u cestovnom prije-vozu, osim u slučaju ako AETR (Europski sporazum o radu posade na vozilima koja obavljaju međunarodni cestovni prijevoz, sklopljen u Ženevi 1. srpnja 1970.) ne osigurava veću zaštitu, moraju najkasnije nakon šest sati neprekidnog rada imati stanku. Radno vrijeme mobilnih radnika u cestovnom prijevozu prekida se stan-kom koja traje najmanje 30 minuta, ako ukupni zbroj do tada obavljenih radnih sati iznosi između šest i devet sati. Isto tako i stankom od najmanje 45 minuta,

ako ukupni zbroj radnih sati iznosi više od devet sati, s time da se navedene stanke mogu raspodijeliti na više razdoblja tije-kom radnoga vremena, a svaka od njih mora trajati najmanje 15 minuta.

S obzirom na to da je člankom 3. Zakona o radu propisano kako se na radnike na pomorskim ribarskim plovi-lima ne primjenjuju odredbe o radnom vremenu, stanci, dnevnom i tjednom odmoru, stanka za ove radnike propisana je Pravilnikom o radnom vremenu, odmo-rima i dopustima radnika na pomorskim ribarskim plovilima, te je uređena iden-tično kao i u Zakonu o radu. Maloljetnik koji radi najmanje četiri i pol sata dnevno, ima svakoga radnoga dana pravo na stanku od najmanje trideset minuta neprekidno.

Radnik ili maloljetnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili više poslodavaca, a ukupno dnevno radno vrijeme kod svih poslodavaca traje najmanje šest sati, odnosno četiri i pol sata, pravo na stanku ostvaruje kod svakog poslodavca razmjerno ugovore-nom nepunom radnom vremenu.

Stanka se ubraja u radno vrijeme. Kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkoga vijeća i poslodavca, ili ugovorom o radu, može se ugovoriti stanka u dužem trajanju od 30 minuta i/ili dodatna stanka.

Posebna narav poslaAko posebna narav posla (moguće je u svim djelatnostima, ali se najčešće pojav-ljuje u trgovini, ugostiteljstvu i sl. djelat-nostima) ne omogućuje prekid rada radi korištenja stanke, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radnič-koga vijeća i poslodavca, ili ugovorom o radu, uredit će se vrijeme i način korište-nja ovog odmora.Tako je npr.:- Kolektivnim ugovorom Tisak d.d.

ugovoreno, ako pojedinom radniku zbog prirode procesa rada nije omogu-ćeno korištenje stanke, poslodavac može skratiti radniku dnevno radno vrijeme, a ako je narav posla takva da onemogu-

ćuje prekid rada radi korištenja stanke, stanka se osigurava višekratnim korište-njem odmora u kraćem trajanju.

- Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike ugovoreno je da će radnik koji ne može iskoristiti stanku dnevno raditi kraće za duljinu stanke;

- Kolektivnim ugovorom o pravima i obvezama radnika i poslodavca u Borovu d.d. ugovoreno je, ako radnik zbog prirode posla ne može koristiti stanku u cijelosti, korištenje stanke u tri dijela po 10 minuta.

Poslodavac nije ovlašten davati radniku novčanu kompenzaciju za neko-rištenje stanke. Upravo suprotno, ako poslodavac ne omogući radniku kori-štenje stanke, poslodavac pravna osoba čini teži prekršaj, te se isti može kazniti novčanom kaznom u iznosu od 31.000,00 do 60.000,00 kuna, dok se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe mogu novčano kazniti u iznosu od 4.000,00 do 6.000,00 kuna. Ako je takav prekršaj počinjen prema maloljetnom radniku, iznosi novčanih kazni se udvo-stručuju.Tako je, primjerice:- Kolektivnim ugovorom Komunalac

Petrinja d.o.o. ugovoreno da stanka traje 60 minuta za neprekidni rad od 10 sati;

- Kolektivnim ugovorom o pravima i obvezama radnika i poslodavca u Đuro Đaković Proizvodnja opreme d.o.o. za rad duži od osam sati ugovoreno je pravo na dodatni odmor razmjerno trajanju radnoga vremena, a ne manje od 15 minuta dnevno;

- Kolektivnim ugovorom zaposlenih u Lipovljani Lignum d.o.o. ugovoreno je da radnik koji radi više od jednoga sata preko-vremeno ima pravo na stanku između redovnoga radnoga vremena i prekovre-menoga rada u trajanju 15 minuta;

- Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo (koji odlukom ministra nadležnog za rad ima proširenu primjenu) ugovoreno je, ako radnik radi više od 10 sati, druga stanka od 30 minuta ne ulazi u radno vrijeme.

Gordana Palajsa

Zakonske odredbe

Pravo radnika na stanku

Dnevna stanka tema i sastanka članova Sindikata Novine u Ivanić-Gradu


DOGAĐAJI

„Danas je lakše kupiti bager nego naći radnika za njega“ – moglo se čuti 11. travnja 2017. g. na sastanku u Hrvat-skoj gospodarskoj komori na kojemu su se okupili predstavnici hrvatskih tvrtki koje u sklopu prekograničnog pružanja usluga upućuju radnike u Europsku uniju. (izvještava „Večernji list“)

Poslodavce zabrinute zbog nado-lazećih izmjena Direktive kojom bi se radnicima, među ostalim, trebale zajam-čiti i veće plaće, nastojao je „primiriti“ predstavnik Porezne uprave, podijelivši im, međutim, pogrešne i protuzakonite savjete i informacije.

Naime, spomenuti predstavnik navodno je „podsjetio poslodavce da će i

po novim uvjetima, doprinose za izaslane radnike plaćati prema osnovici u visini mini-malne plaće uvećane za 20 posto,“ nazvavši to „lijepom fiskalnom olakšicom.“ Napo-minjemo kako to nije točno. Članak 37. Zakona o doprinosima jasno propisuje kako osnovicu poslodavac utvrđuje općim aktom, polazeći od najviše mjesečne plaće koju bi izaslani radnik ostvario za iste, odnosno slične poslove u Hrvatskoj (prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu), uvećane za 20 posto. Štoviše, budući da se oko polovice upućivanja događa u sektoru graditeljstva, treba posebno naglasiti ulogu proširenoga granskoga kolektivnog ugovora koji propi-suje plaće za pojedine grupe poslova, zbog

čega je vrlo jasno kako je paušalno uplaći-vanje doprinosa po minimalnoj osnovici kršenje zakona.

Uz to, predstavnik države također je „upoznao poslodavce da prema novome kao izaslani radnici mogu raditi i mladi ljudi uključeni u Vladin program struč-nog osposobljavanja (SOR) koje se plaća 2.620,00 kn.“ Takvo upućivanje očito je protuzakonito, jer SOR-ovac nije u radnom odnosu.

Osobe na mjeri stručnog osposo-bljavanja bez zasnivanja radnog odnosa korisnici su mjere za poticanje zapošlja-vanja, te s poslodavcem nemaju sklopljen ugovor o radu, što je pravna osnova za prekogranično upućivanje radnika.

Upućivanje radnika u inozemstvo – zna li država kako se to radi i je li ju briga?

Protuzakoniti savjeti iz Porezne uprave

Ispitni postupak Pučke pravobraniteljice

Diskriminacija u „Brodosplitu“!

Pučka pravobraniteljica okončala je ispitni postupak pokrenut povodom izvješća SSSH i navoda o diskrimi-

natornom postupku trgovačkih društava grupacije „Brodosplit“ prema radnicima.

Predsjednik Uprave „Brodosplita“ Tomislav Debeljak je upozoren kako je isplatom nejednakih iznosa božićnica (radnicima „novih“ društava u različitim visinama, do najviše 2.500,00 kuna, dok radnicima „starih“ društava nije ispla-ćivana), odnosno uskratom božićnica radnicima na dugotrajnom bolovanju, diskriminirao radnike temeljem zdrav-stvenoga stanja. Uvjetovanjem zaklju-čenja ugovora o radu za rukovodeća i menadžerska radna mjesta s istupanjem

iz sindikata, kao i stvaranjem straha kod radnika da će njihovo članstvo u sindikatu utjecati na njihova radna prava i nastavak radnog odnosa u grupaciji, diskriminirao je radnike temeljem članstva u sindikatu.

U konačnici, pučka pravobraniteljica predložila je da „Brodosplit“ za 2017. godinu donese odluku o isplati božić-nice u jednakom iznosu za sve radnike grupacije. Traži se dostava odluke o isplati božićnice za 2017. g., a u roku osam dana od njezina donošenja obavje-štavanje o iznosima koji će se isplaći-vati. Za ubuduće se preporuča izostanak bilo kojeg oblika utjecaja na radnike u pogledu njihova prava na slobodno odlučivanje o članstvu u sindikatu, te da

radnici zbog svoje odluke ne trpe nikakve štetne posljedice u pogledu radnih prava.

- Pučka pravobraniteljica je korek-tno odradila posao, ali ima još problema koji nisu navedeni, kao što je provala u prostorije SMH-IS-a u „Brodosplitu“. Od 16. svibnja 2016. g. SMH-IS ne može doći u posjed prostora za rad, namještaja, kompjutora, printera, cjelokupne arhive i svih ostalih stvari, koje su izmještene u drugi prostor i nalaze se pod ključem Uprave. Sudski spor je u tijeku, ali je nelo-gično zašto resorna ministarstva i Vlada ne reagiraju i diskriminaciju spriječe u korijenu, komentirao je postupak Joško Franić, regionalni povjerenik SMH-IS-a za Dalmaciju.

Sunčica Brnardić

Kada bi hrvatski poslodavci morali radnika pošteno platiti, možda bi oni i htjeli voziti bager po Njemačkoj za njihovu firmu.U ožujku 2016. g. Europska komisija predstavila je prijedlog izmjene Direktive o upućenim radnicima iz 1996. na temelju

kojeg bi, umjesto dosadašnjeg rješenja prema kojem radnici imaju pravo na minimalnu plaću u državi članici u koju ih se upućuje na rad, upućeni radnici morali biti plaćeni jednako kao i domaći radnici. (Načelo jednaka plaća za jednak rad) Takav prijedlog izazvao je velik otpor u „istočnim“ zemljama članicama i njih 11, među kojima je bila i Hrvatska, pokrenule su mehanizam tzv. žutog kartona, tražeći od Komisije da preispita prijedlog. U obrazloženju Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora, navedeno je, među ostalim, i da je „cijena rada legitiman element konkurentnosti tvrtki na unutarnjem tržištu EU.“ Komisija je, razmotrivši obrazloženja, ipak, odlučila nastaviti s procedurom i, nakon duže stanke, 19. ožujka Europski parlament odobrio je novi nacrt kojim se upućenim radnicima pruža dodatna zaštita. Pitanje plaće još uvijek ostaje pitanje najvećeg prijepora između diplomata „istočnih“ i „zapadnih“ država članica, te ostaje vidjeti kako će se stvari dalje odvijati.


PRAVNI SAVJETIPITANJE: Poslodavac mi nije isplatio pola plaće za siječanj 2017.g., niti mi je dostavio obra-čun neisplaćene plaće. Je li poslodavac u prekršaju? (J.Z., Valpovo)

ODGOVOR: Prema Zakonu o radu, poslodavac je dužan plaću za prethodni mjesec ispla-titi najkasnije do petnaestoga dana u idućemu mjesecu, osim ako nešto nije drukčije određeno kolektivnim ugovo-rom ili ugovorom o radu. Poslodavac je također dužan najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće radniku dostaviti obračun plaće. Ako posloda-vac na dan dospjelosti ne isplati plaću ili ju ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca, u kojem je dospjela isplata plaće, radniku dostaviti obračun neisplaćene plaće. Obračun neispla-ćene plaće je ovršna isprava, što znači da se podnošenjem Zahtjeva za izravnu naplatu u FINI neisplaćena plaća, ili dio neisplaćene plaće, može prisilno napla-titi. Ako poslodavac ne dostavi radniku obračun dugovane, a neisplaćene plaće ili ako obračun nema propisani sadržaj, poslodavca se može prijaviti nadlež-noj inspekciji rada, jer isto predstavlja jedan od najtežih prekršaja poslodavca, za koji je predviđena novčana kazna od 61.000,00 – 100.000,00 kuna. Ako poslodavac radniku ne isplati plaću, a imao je financijskih sredstava za isplatu, isto predstavlja kazneno djelo za koje se može nadležnome državnom odvjetniš-tvu podnijeti kaznena prijava.

PITANJE:Imam ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Dva mjeseca sam radila preko-vremeno, međutim, to mi nije plaćeno. Treba li mi poslodavac platiti odrađeni prekovremeni rad i, ako treba, koliko bi ga trebao platiti? (D.G., Belišće)

ODGOVOR:Prema Zakonu o radu radnik je dužan raditi prekovremeno u slučaju više sile, izvanrednoga povećanja opsega posla i u drugim slučajevima prijeke potrebe, ali mora postojati pisani zahtjev poslodavca kojim nalaže prekovremeni rad. Ako je poslodavac onemogućen prije početka prekovremenoga rada uručiti radniku

pisani zahtjev, poslodavac može preko-vremeni rad usmeno naložiti, ali ga je dužan pisano potvrditi u roku sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen. Ako je radnik radio preko-vremeno, onda taj prekovremeni rad treba biti plaćen, a to možete provjeriti uvidom u platnu listu. Koliko bi poslo-davac trebao platiti taj prekovremeni rad? Zakon o radu kaže da radnik ima pravo na povećanu plaću za prekovre-meni rad, ali ne kaže koliko to poveća-nje treba biti. Što znači da po samom Zakonu poslodavac može radniku platiti par lipa ili par kuna više i da on svoju zakonsku obvezu ispuni. Među-tim, trebate provjeriti u Vašem ugovoru o radu, pravilniku o radu ili kolektiv-nom ugovoru, ako isti postoji, koliko je poslodavac dužan platiti prekovremeni rad. Ako odradite prekovremeni rad, a na obračunskoj listi uopće nije eviden-tirano da ste ga odradili, onda najvje-rojatnije poslodavac ne vodi ni eviden-ciju o radnome vremenu na propisani način, što predstavlja jedan od najtežih prekršaja poslodavca, za koji je pred-viđena novčana kazna od 61.000,00 – 100.000,00 kuna. U svakom slučaju, ako radite prekovremeno, korisno je voditi

vlastitu evidenciju. Ako poslodavac usmeno naloži prekovremeni rad, inzi-stirajte da Vam to da u pisanom obliku, jer značajan broj poslodavaca usmeno nalaže prekovremeni rad, ali izbjegavaju zakonsku obvezu pisanog nalaganja, pa onda ne evidentiraju taj prekovremeni rad, niti ga plate, a ako se ide u sudski spor, onda je znatno teže i dokazati da je prekovremeni rad naložen.

PITANJE:Imam zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Plaća mi je odre-đena u ugovoru o radu. Međutim, poslodavac mi je svojom odlukom smanjio plaću zbog toga što se nalazi u poslovnim teškoćama. Ima li poslodavac pravo na taj način smanjiti plaću? (L.P., Beli Manastir)

ODGOVOR:Prema Zakonu o radu, plaća je bitan sastojak ugovora o radu. Za svaku izmjenu nekog bitnog sastojka ugovora o radu potreban je pristanak i radnika i poslodavca. Ako je plaća određena ugovorom o radu, onda poslodavac ne smije smanjiti plaću svojim jednostranim činom, tj. odlukom, već mu je potreban i Vaš pristanak. Kako je ugovor o radu dvostrani pravni akt, a plaća obvezni element svakog ugovora o radu, to je i za svaku izmjenu ugovora o radu potrebna suglasnost i volja i Vas i poslodavca. Poslodavac ne smije svojim jednostra-nim odlukama smanjiti Vam plaću, bez obzira na to što se nalazi u poslovnim teškoćama. Naime, ostvarenje planira-nog prometa i prihoda društva predstav-lja poslovni rizik društva, a poslodavac taj rizik ne može prebaciti na Vaš teret umanjujući Vam plaću. Vi za svoj rad imate pravo na ugovorenu plaću, Vi ne sudjelujete u dobiti, pa stoga niste dužni sudjelovati niti u poslovnom gubitku društva. Da bi Vam poslodavac mogao smanjiti plaću, potreban je i Vaš prista-nak. A ako Vi ne pristanete na smanje-nje plaće, a poslodavac Vam svejedno smanji plaću, onda je odluka poslodavca o umanjenju plaće nezakonita. Predla-žem da od poslodavca zatražite isplatu razlike plaće do ugovorene. Ako ne pristane, možete pokrenuti sudski spor radi naplate razlike plaće.

Odgovara: Ksenija Bešlić, pravna povjerenica u

Teritorijalnom uredu SSSH Osijek


ZABAVNI KUTAK

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. Sintija Krile Knežija 7 10000 Zagreb

2. Saša Rađenović Lanište 12A 10000 Zagreb

3. Josip Škaljin Gornje Stative 73A 47000 Karlovac

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 465

Ime i prezime:

___________________________________

Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

"SINDIKALNA AKCIJA" (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. svibnja 2017.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: ELEKTRIČAR


veće plaće i kvalitetna radna mjesta -

Vlak solidarnosti za Slavoniju

12:00 Željeznički kolodvor - Tvrđava Brod

8:00 Zagreb (Glavni kolodvor)

MATICAHRVATSKIH SINDIKATA

Međunarodni praznik rada

Slavonski Brod 1. 5. 2017.PROSVJED

Vrijeme je za NAŠ oporavak!

11:00 Slavonski Brod (Željeznički kolodvor)

12:00

Radnici privatnog i javnog sektora zahtijevaju

Okupljanje prosvjednika

Kretanje povorke

Središnje događanje 12:30 Tvrđava Brod

10:00 Kutina(polazak)

DOGAĐAJI


zagreb, 15. travnja 2017. broj 465 - sssh · Štulić: kontinuirano smo u kontaktu s upravama...

Documents