zadaciiodg3
DESCRIPTION
vcfgrtTRANSCRIPT
KOMORA OVLAENIH REVIZORA
VEBE III (PITANJA I ODGOVORI)
POSLOVNE FINANSIJE
BILANS STANJA NA DAN 31.12.2007. GODINE (u 000 dinara)
Red.
brojO p i sTekua godinaPrethodna godina
AKTIVA1,6001,240
1.Pravo korienja zemljita (ogranieno 99 god.)10090
2. Postrojenja i oprema 800620
3.Uea u kapitalu drugih pravnih lica10090
4.Zalihe gotovih proizvoda (stalne zalihe)180120
5.Zalihe robe (stalne zalihe)7050
6.Potraivanja od kupaca220190
7.Kratkoroni finansijski plasmani6040
8.Gotovina i ekvivalenti gotovine7040
PASIVA1,6001,240
9.Akcijski kapital720600
10.Nerasporeena dobit110140
11.Revalorizacione rezerve100110
12.Dugorona rezervisanja4020
13.Dugoroni krediti10080
14.Kratkoroni krediti270130
15.Obaveze prema dobavljaima180110
16.Ostale obaveze8050
BILANS USPEHA ZA PERIOD 01.01. 31.12.2007. GODINE
Red. brojO p i sTekua godinaPrethodna godina
1.Poslovni prihodi3,4002,900
2.Nabavna vrednost prodate robe560450
3. Trokovi materijala za izradu800720
4.Trokovi reijskog materijala (f*)220180
5.Trokovi goriva i energije330240
6.Trokovi zarada, naknada zarada i ostalih li. rash. (40%f*)1,040980
7.Trokovi amortizacije (f*)12090
8.Trokovi proizvodnih usluga100100
9.Nematerijalni trokovi (f*)9080
10.Trokovi finansiranja kamata (neto)4060
11.Stopa poreza na dobit10%10%
12.Stopa iskorienosti realnog kapaciteta70%60%
OSTALI PODACI ZA 2007. GODINU:
Fiksni trokovi (f*); Prosena kamata na tritu 12% godinje; Stopa dividende 20%; Nominalna vrednost jedne emitovane akcije iznosi 1.000 dinara; Broj akcija koje se otkupljuju 200; Nabavna vrednost Nekretnina postrojenja i opreme iznosi 1,600; Trokovi prodatih gotovih proizvoda 1,800; Naplaena potraivanja od kupaca 2,500; Prosean broj zaposlenih 200; Stopa iskorienosti kapaciteta 75%.
ISPITNA PITANJA
Radi operativnosti u radu sainite raspored ostvarenih poslovnih prihoda za 2007. godinu, i to:
1. Poslovni prihodi
3.400_______________
2. Varijabilni trokovi
2.414_______________
3. Kontribuciona dobit (mara pokria) (1-2) 986__kof. m. pokr. = 0,29
4. Fiksni trokovi
846_______________
5. Poslovni dobitak (3-4)
140_______________
6. Trokovi kamata
40_______________
7. Bruto dobitak (5-6)
100_______________
8. Porez na dobit
10_______________
9. Neto dobit (7-8)
90_______________
Ukoliko nije posebno naglaeno ili ako se ne raunaju proseci, svi zadaci podrazumevaju korienje podataka iz finansijskih izvetaja za 2007. godinu.
NA OSNOVU PRIKAZANIH BILANSA I DODATNIH PODATAKA UZ BILANSE:
1. Izraunaj i kratko obrazloi:
a) Stopu elastinosti ostvarenja neutralnog poslovnog dobitka u 2007. godini:
a) potreb. posl. prih. za ostver. nutr. PD = fix. tro. / koef. mare pokr.) = 846 /0.29 = 2.917
b) % elast. = (prihod potr. prihod / prihod) = (3.400-2.917)/ 3.400 x 100 = 14,21%
b) Stopu elastinosti ostvarenja neutralnog dobitka redovnog poslovanja (bruto
dobiti) za 2007. godinu:
a) potreb. posl. prih. za ostver. nutr. BD =( fix. tr. + tr. kamata / koef. mare pokr. ) =
(846 + 40)/0.29 = 3.055
b) % elast. = (prihod potr. prihod / prihod) = (3.400-3.055)/ 3.400 x 100 = 10,15%
2. Kratkorona hartija od vrednosti ija je nominalna vrednost 200.000,00 dinara,
dospeva za naplatu za 90 dana od dana emitovanja. Kupac hartije od vrednosti eli da hartiju od vrednosti proda 60 pre dana dospea za naplatu. Kolika je cena kratkorone hartije od vrednosti na dan prodaje?
200.000 / 1+(12/100) x (60/365) = 196.136
3. Ukratko objasni ta je otvoreni Faktoring?
Faktoring je naplata potraivanja od kupaca preko specijalizovane organizacije (faktoringa). Otvoreni faktoring se ostvaruje kada prodavac cedira svoja potraivanja na faktoring firmu. Zavisno od ugovora faktoring firma ili odmah isplauje obavezu umenjenu za proviziju ime preuzima rizik naplate od dunika ili preuzima obavezu da u u svoje ime za raun klijenta izvri naplate od dunika, stim da u meuvremenu klijent koristi kredit od faktoring firme pod ugovorenim uslovima.
4. Pod pretpostavkom da su iskazani podaci u finansijskim izvetajima za 2006. godinu
procenjeni podaci od strane ovlaenog procenitelja, izraunaj Z skor i obrazloi da li
drutvo ima:
PokazateljVrednost proceniteljaPonder za vrednovanja X
X1=Obrtni kapital / ukupna sredstva70 / 1.6001,2 = 0,0525
X2=Akumulirana zadrana zarada (ND)/ ukupna sredstva90 / 1.6001,4 = 0,0563
X3=Zarada pre odbitka kamate i poreza (PD)/ ukupne sredstava140 / 1.6003,3 = 0,2888
X4=Trina vrednost kapitala / ukupne obaveze930 / 6300,6 = 1,4762
X5=Prihod od prodaje / ukupna sredstva3.400 / 1.6001,0 = 2,1250
Ukupno: = 3,9988
dobar kreditni bonitet, iz razloga:to je Z skor 3,9988, to je znatno vie od najnie vrednosti Z skora (2,99) pri kojoj se smatra da preduzee ima dobar kreditni bonitet.
minimalni kreditni bonitet, iz razloga:
nema kreditne perfomanse, preduzee je pred bankrotstvom, iz razloga?
5. Na osnovu podataka iz prikazanih finansijskih izvetaja za 2007. godinu i ostalih
podataka, utvrdi:
a) Stopu funkcionalne sposobnosti (upotrebljivosti) Nekretnina,
postr. i poreme?
900 / 1.600 x 100 = 56,25%
b) Potreban broj godina (vreme-mera efikasnosti) za povraaj
Stalne imovine?
900 / (nnt 90+120) = 4,29 godina
c) Koliko iznosi Operativna imovina drutva?
aktiva dug. fin. plasmani = 1.600 100 = 1.500
d) Koliko iznosi knjigovodstvena vrednost jedne akcije?
930.000 / 720 (emit. akc.) = 1.292 dinara
e) Koliko iznosi ravnotena otkupna cena jedne akcije ako se
otkupljuje 200 akcija?
emit. akcije x (stopa divid. / kamatna stopa) / emit. akc. akcije koje se otkupljuju =
720 x (20/12) / 720 200 = 1.202 / 520 = 2.312 (ravnotena otkupna cena)
f) Koliko iznose Neto obrtna sredstva drutva ?
obrt. sred KO = 600 530 = 70
g) Ako je ostvarena kontribuciona dobit mara pokria iz naeg zadatka pri korienju 100% kapaciteta, kolika je pri korienju 75% kapaciteta:
1) kolika je pri korienju 75% kapaciteta i kakav je uticaj smanjenja korienja kapaciteta na proizvodnju, prodaju i pojedine vrste trokova?
mara pokria x 75% = 986 x 75% = 740
2) ako su fiziki utroci direktnog materijala, energije i usluga po jedinici proizvoda vei od normiranih, napii na koji nain e utvrditi to poveanje trokova.
(stvarni fiziki troak standardni fiziki troak) x cena utroka x koliina proizvedenih proizvoda = poveanje trkova
6. Preduzee ima lo finansijski poloaj zbog ega je nuno finansijsko saniranje.
Saniranje putem dopune imovine. Bilans pre saniranja je sledei:
postojei bilans stanjadop. mov. visini min. osn. kapitala sa rezer.bil. stanja posle prod. uea u kap.
A.Stalna imovina (1+2)500,000500.000400.000
1. Nekretnine i postrojenja400,000400.000400.000
b2. Uee u kapitalu100,000100.000-
B.Obrtna imovina (1 do 3)400,000830.0001.030.000
1. Zalihe200,000200.000200.000
2. Potraivanja160,000160.000160.000
3. Gotovina40,000470.000670.000
C.POSLOVNA IMOVINA900,0001.330.0001.430.000
D.GUBITAK IZNAD KAPITALA100,000--
AKTIVA1.000,0001.330.0001.430.000
A.KAPITAL (1+2+3+4-5)-330.000420.000
1. Osnovni kapital400,000300.000300.000
2. Rezervni kapital40,00030.00030.000
3. Revalorizacione rezerve60,000 -
4. Nerasporeeni dobitak100,000-90.000
5. Gubitak do visine kapitala600,000--
B.OBAVEZE 1.000,0001.000.0001.010.000
1. Dugoroni kredit200,000200.000200.000
2. Kratkoroni krediti400,000400.000400.000
3. Obaveze iz poslovanja400,000400.000410.000
PASIVA1.000,0001.330.0001.430.000
Minimum osnovnog kapitala po Zakonu o privrednim drutvima je 300,000, a obavezna statutarna rezerva je 10%.
a) Izraunaj koliko vlasnici treba da uloe kapitala da bi se obezbedila:
1) dopuna imovine u visini gubitka iznad kapitala (do visine kapit.),
ukupan gubitak kapital = dop. imovine do visine kapitala = 700.000 600.000 = 100.000
2) dopuna imovine do visine minimal. osn. kapitala
ukup. gub. + minimal. osnovni kapital kapital = 700.000 + 300.000 600.000 = 400.000
3) zakonske rezerve,
300.000 x 10% = 30.000
4) potom sainiti bilans stanja posle uplate vlasnika sa dopunom kapitala do visine minimalnog osnovnog kapitala sa rezervama.
400.000 + 30.000 = 430.000 =(kolona II prikazanog bilansa stanja)
b) Smanjenje putem prestrukturiranja aktive. Posle smanjenja putem dopune imovine nije uspostavljena dugorona finansijska ravnotea. Pretpostavimo da je uee u kapitalu prodato u visini od 200.000 dinara.
Saini bilans posle te promene i izraunaj koeficijent finansijske stabilnosti uz uslov pokria stalnih zaliha.
a) (kolona II prikazanog bilansa stanja)
b) koef. dug. fin. stab. = dug. vezana imovina / dugoroni izvori =
400.000 + 200.000 / (420.000+200.000) = 0.9677
7. Na osnovu podataka iz finansijskih izvetaja za 2007. godinu izraunaj i obrazloi:
koeficijent finansijske stabilnosti sa trajnim obrtnim sredstvima,
dugor. vezana imovina + pros. stlne zalihe / dugoroni izvori =
(930+40+100+210 ((250-170)/2) / 900+100 = 1,28
koeficijent likvidnosti - rigorozne, opte i trenutne,
a) opta likvidnost = obrtna imovina / kratkorone obaveze = 600 / 530 = 1.13
b) rigorozna likvidnost = obrtna imovina bez zaliha / kratk. obaveze = 350/530 = 0.66
c) trenutna likvidnost = raspol. novac i dospele HOV / dospele krat. obaveze
70 / 80 = 0.875
iznos slobodnog neto obrtnog kapitala
dugoroni izvori dugoro. vezana sredstva = (930+40+100) (900+100) = 70
stopa pokrivenosti zaliha
neto obrt. kapital / prosene zalihe = 70 / ( 250+170)/2 x 100 = 33,33%
koeficijent solventnosti.
ukupna imovina / ukupne obaveze = 1.600 / 630 = 2,53
8. Obrazloi razliku izmeu Likvidnosti i Solventnosti drutva?
Likvidnost je sposobnost preduzea da izmiri dospele obaveze. a solventnost je sposobnost preduzea da izmiri ukupne obaveze, kad tad, makar iz steajne mase.
9. Objasni kakvu vrstu finansijskih derivata predstavljaju Opcije (Options)?
Opcije su vrsta potpuno standardizovanog sporazuma (nije klasian ugovor) koji daje pravo, ali ne i obavezu da se kupi ili proda odreena finansijska aktiva po ceni koja je unapred utvrena do odreenog roka ili na odreen dan. Uslov sticanja ovog prava je da se unapred plati naknada u vidu premije. Kupac uz zavisnosti od njegovog interesa odluuje da li e opciju iskoristiti, prodati ili odustati od aranmana.
10. Kako se izraunava steajna kvota (stopa) i koja imovina predezea u bankrotstvu (steaju) ne ulazi (izuzima se) u steajnu masu:
steajna kvota = ostatak steajne mase / potraivanja nepovlaenih poverilaca.
1) izluni poverioci; 2) razluni poverioci i 3) poverioci po osnovu finansijskog lizinga