LANWAN Mreie 27

WAN MREZA HGK (HGKNET)

Darko Podvorac, Zvonimir Radulovic

Ovo izlaganje predstavlja opis ustroja mrele Sirokog podruCja (WAN) Hrvatske Gospodarske Komore, s posebnim naglaskom na probleme i rjeSenja pri projektiranju mrele.

lzlaganje se bavi slijededim aspektima mrele: NaCela ustroja HGK i komunikacije medu sudionicima Topologija mrele i naCini povezivanja s osvrtom na HPT-ovu javnu paketnu mrelu za prijenos podataka CROLINE NaCela IP adresiranja i rutiranja u mreli, s osvrtom na ClSCO IOS I 1.2 Network Address Translation Radne skupine i grupni rad u mreli u WINDOWS NT okolini Sigurnosni aspekti mrele

Summary

This lecture describes Croatian Chamber of Economy's (HGK's) WAN organisation and architecture, with main concern with problems and solutions in network project.

The, lecture deals with follow~ng aspects of network: Principles of HGK's organization and communications between subjects. Network topology and ways of interconnections, with concern about HPT's public packet network, named CROLINE Principles of IP addressing scheme and routing inside the network, with concern about ClSCO IOS 11.2 Network Address Translation Workgroups and group work in the network in WIND0 WS NT environment Security aspects

28 LANIWAN Mreie

1. UVOD

U svibnju ove godine Hrvatska Gospodarska Komora (dalje HGK), pristupila je realizaciji mre ie Sirokog podruCja (WAN), u cilju povezivanja iupanijskih kornora u 20 iupanijskih srediSta sa srediSnjicom u Zagrebu, u jednu cjelovitu mreiu, na kojoj bi se primjenjivale "intranet" tehnologije. Neposredno prije realizacije m r e i e HGK je zakljuCila ugovor s HPT-INTERNET-om kao veliki korisnik i ostvarila stalnu vezu zakupljenim vodom, te od R. I .P. E komiteta dobila pravo koriSCenja jedne C-klase Internet IP adresa za svoje potrebe. IVamjera je dakle bila pruZiti i usluge korisnicima preko I nternet-a, kao i omoguciti svima u HGK jedinstveni pristup Internet-u. Pored toga na taj naCin se ostvaruje i veza sa drugim komorama u inozemstvu.

Namjera ovog predavanja je prikazati WAN mreiu HGK (nazvanu HGKNet), sa osvrtoni . na upotrijebljene tehnologije, i na probleme u projektiranju, odnosno naCin njihova rjeSavanja.

PolaziSte u projektiranju mreie bila je ponajprije organizacijska struktura same HGK, teritorijalno ustrojstvo, zatim modeli komuniciranja izmelu sudior~ika u mreii, organizacija apli kacija HGK, operacijs ki sustavi kako klijentskih tako i posluiiteljskih raCunala, strojna osnova, te ekonomske i tehniCke mogucnosti u sadaSnjem trenutku i u neposrednoj buducnosti.

Ambicija HGK je da realizacijom ove mreie, bitno podigne kvalitetu svojih usluga, da ih utini dostupnima korisrlicima izvan HGK, te da bolje iskoristi postojece kadrovske i informacijske potencijale. Pored toga otvaraju se mogucnosti i za proSirenje suradnje sa hrvatskim gospodarstvom, pruiajuci mu novorazvijene informacijske servise.

Mreia je ostvarena u suradnji sa HPT Sektorom telekomunikacijskog prometa, tvrtkom ARBOR-INFORMATIKA kao dobavljaCem opreme, i tvrtkom ALEA kao izvodatem rnreie.

2. POLAZNE OSNOVE

Nekoliko je bitnih odrednica koje su odredile topologijl~, arhitekt~~ru i organizaciju mreie: a) Teritorijalni i organizacijski ustroj HGK

HGK je ustrojena centralizirano sa srediSnjicom u Zagrebu, te sa iupanijskim komorama u 20 iupanijskih centara, koje su u organizacijskom smislu podredene srediSnjici. SrediSnjica, kao i iupanijske komore, sastoje se od sektora koji svaki pokrivaju odrelene aktivnosti u gospodarstvu, na podruCju iupanije ili globalno, te interne poslove. to se tiCe implikacija na mreiu, najvazniji je sektor za statistiku i informatiku, buduci slui i kao informacijski servis svim ostalim sektorima, daje strutnu i tehniCku podrSku, te pruia usluge izravno gospodarstvu.

LANIWAN M reie 29

b) Modeli komuniciranja izmelu sudionika na mrei i Dva su temeljna modela komunikacije medu sudionicima: pristup subjekata u iupanijskim komorama srediSnjim resursima, te lokalna komunikacija i dijeljenje lokalnih resursa unutar iupanijskih komora. Potreba za komuniciranjem subjekata na relaciji iupanijska komora - iupanijska komora je mala ili nikakva. Pored ovih, mogu se definirati joS tri modela komuniciranja, a to su: pristup svih subjekata unutar HGK na Internet, pristup vanjskih korisnika usluga HGK na WEB posluiitelj, i zajedniCki rad na dijeljenim resursima unutar radnih grupa. Modeli komuniciranja prikazani su ria slici 1.1

sudionika LAN-a Lupanijske kornore

Slika 1.1 Ustroj HGK i modeli komunikucije

c ) Stru ktura aplikacija HGK Dva su osnovna tipa aplikacija dosad razvijena u HGK: klasitne klijent- posluiitelj apli kacije, temeljene na ORACLE bazi podata ka i pripadajucim klijentima, koje se koriste unutar HGK, i WEB aplikacije na WINDOWS IVT platformi, kojima se pristupa preko Interneta, a isto tako i iz unutarnje mreie, putem "browser"-a. Kako ORACLE koristi SQLNET sjedniCki protokol, koji je dizajniran za koriSCenje TCPIIP skupine niCih protokola, a HTlVlL protokol je ionako dio TCPIIP familije protokola, slijedi da je arhitektura mreie zasnovana na TCPIIP stogu.

d) Operacijski sustavi i strojna osnova U HGK se primjenjuju dva tipa operacijskih sustava: UNlX za podrSk11 srediSnjim posluiiteljima baze podataka (sada je to HP-UX lev. lO.x), te WINDOWS NT 4.0 za podrSku WEB aplikacijama, radnim grupania, i

LANJWAN Mreie

servisnu podrSku mreii, odnosno WINDOWS 95 za podrSku klijentski m raeunalima i rad u lokalnom okruienju. Obim sustavima je inherentna upravo skupina TCPIIP protokola, te je stoga i to vaZan Cinalac za izbor arhitekture mreie. SrediSnji posluiitelj baze podataka je sna ino Cetveroprocesorsko RlSC raeunalo tvrtke HEWLETT-PACKARD iz serije K9000, WEB posluiitelj je dvoprocesorsko raCunalo zasnovano na Intel- Pentiuml200 procesorima, sa time da ce vjerojatno uskoro dobiti jednog ili vise pomagaCa otprilike istih performansi, te napokon znatan broj P C raCunala kao klijenata tipa od 486DX2/66 pa do PentiumMMX1200. Znatan broj ovih raCunala, a oCekuje se uskoro i daljnje povecanje njihovog broja, te veliki broj spojnih toCaka uzrokuje specifitan naC raspodjele adresnog prostora, o Cemu ce biZi rijeCi kasnije.

Ekonomske i tehniCke mogucnosti ~upani jske komore razlikuju se po svojoj ekipiranosti, od najvecih poput Zagreba, Splita, Rijeke, preko srednjih poput Varaidina, Karlovca, Bjelovara, do malih novoustrojenih poput Krapine, Dubrovnika ili Virovitice. Ekipiranost gotovo izravno ovisi o snazi gospodarstva na odredenom podruCju. Zbog ograniCenih financijskih mogucnosti iSlo se na razliCite naCine povezivar~ja Cvorova u mreii, od digitalnih veza visoke propusnosti posredstvom javne paketne mreie za prijenos podataka HPT CROLINE, zakupljenih analognih vodova ili komutiranih veza, vec prema otekivanom prometu iz pojedinih iupanijskih komora. UStede radi, velike iupanijske komore preuzele su, ili ce preuzeti, na sebe veze sa manjim komorama, prema odgovarajucim gravitacijskim zonama (slika 1.2) u pojedinim fazama razvoja mreie. KonaCni c~ l j je, naravno, sve veze ostvariti putem digitalnih veza visoke propusnosti. Topologiju mreie uzrokovale su i tehr~ieke mogucnosti HPT-a, kako cto se tiCe CROLINE rnreie, tako i raspoloiivosti parica u pojedinim gradovima. Ekonomske mogucnosti i tehniCke mogucnosti HPT-a najviSe su imale utjecaja na izbor komunikacijske opreme.