vlado puljiz

7/21/2019 Vlado Puljiz

1/26

vlado puljiz sustavi socijalne politike

uvod

socijalna drava = ona koja je na sebe preuzela jamstvo osiguranja temeljnih egzistencijskih uvjetasvojih graana

socijalna politika = sustavna djelatnost drave kojom se taj cilj nastoji ostvariti

I. vlado puljiz socijalna politika: definicija i podruja

definicija socijalne politike

rije socijalnou pojmu ima dvije konotacije (jones):1. drutvo kao cjelina: procesi, strukture, integracija, kohezija

2. meuljudska razmjena, potpora, velikodunost, altruizam

razlika poimanja socijalne politike u velikoj britaniji i na kontinentu:

a) britanija: socijalna politika kao sredstvo promicanja individualne dobrobiti graana: welfare uengleskoj se esto uz pojam social policykoristi i pojam social administrationtitmussrazlikuje i de!inicije ova dva:1. social policy= izbor izmeu kon!liktnih politikih cijeva i njihovo !ormuliranje2. socal administration= ljudske organizacije i !ormalne strukture

b) kontinent (njemaka): socijalna politika znai kolektivnu dobrobit ovo znai da su i de!inicije bitno

obuhvatnije od onih engleskih njemaki pojam = sozalpolitik prvobitno ("#st) zamiljen kao odranje strukture drutva

nasuprot dezintegracijskim djelovanjima industrijalizacije: konzervativno

!rancuski pojam = la politique sociale ovdje je pojam noviji

$%&: ovdje se pojam socijalna politika gotovo ne koristi jer ima paternalistike autoritarne konotacijegovori se o:

social welfare system

public welfare

social security programs

kae puljiz: treba razlikovati socijalnu drau od socijalne politike: jedna znai djelatnost naodreenom podruju, a druga institucionalni okvir te djelatnosti

a sad opet o pojmovima:

welfare statese pojavljuje u engleskoj "#'ih, preuzimaju ga repubikanci u $%&u, a danas se

prije svega smatra kompromisom izmei laissez-faireai socijalnog planiranja

wohlfahrtstaat* vezan uz bismarcka, danas ima negativne konotacije

sozialstaat* koristi se poslije "#'+

soziale marktwirtshaft* pojavljuje se krajem "#'ih osmiljen prije svega kako bi upuivao na

razlikovanje od komunizma istone njemake, ali i drugih socijalnih drava: tritu se priznajeprimat, a uloga drave je supsidijarna

"


2/26

i'tat providence(!rancuski naziv za socijalnu dravu -drava-providnost, skrbna drava) pojam

su skovali liberali kako bi izrazili neprijateljski stav prema paternalistikoj dravi

socijalna drava (prema pravnoj de!iniciji ./) = drava preuzima odgovornost za osnovne

egzistencijalne uvjete svojih graana

dvije osnovne ekonomske kole koje su utjecale na razvoj razumijevanja socijalne politike nakon

0sv rata:1. kejnzijanizam: socijalna politika se tretira kao dio !iskalne svrha socijalne politike = reguliranje

nacionalne ekonomije (kontrola in!lacije, nezaposlenosti, generiranje rasta)2. neoklasina ekonomika: trite maksimizira dobrobit osim u situacijama u kojima postoje

eksternalije ili javna dobra socijalna politika ima !unkciju doprinijeti ekonomskoj e!ikasnosti

odnos sociologije i socijalne politike:

sociologija dobrobiti = bavljenje nainima na koje obitelj, zajednica i drava utjeu na poloaj

individue

sociologija socijalne sigurnosti = posljedice djelovanja drave u odnosu na pojedinca i obitelj

podruja socijalne politike

najjednostavnije: djelatnost socijalne politike se koncentrira oko sekundarne distribucije dohotka,posredne ili neposredne ekonomski pojam za ovo = transferi

puljizkae: trans!eri nisu jedina aktivnost na koju je usmjerena socijalna politika tri instrumenta:1. transferi klasi!ikacija ovih po c.jonesu:

a) naknada kao protuinidba za radni doprinos (reward) = ovo zaposlenici koji uplauju doprinosedobivaju u sluaju nastupa socijalnog rizika (bolest, starost)

b) prevencija, kompenzacija (prevention, compensation) = ovdje se nastoji sprijeiti nastupanjeodreene nepovoljne socijalne situacije zbog nekog dogaaja u ivotu graana (djejidodaci) ovo nije temeljeno na zaposlenosti ili plaanju doprinosa nego na graanskomstatusu korisnika

c) pomo (relief) = davanje onima koji po drugim osnovama ne mogu ostvariti sredstva za ivotu ovom smislu je drava nasljednica milosra(charity)

2. usluge npr obrazovanje, zdravstvo kae: ovo su kamu!lirani trans!eri3. regulativa

de!inicije nekih vanijih pojmova vezanih uz podruja socijalne politike:

socijalno osiguranje = naknade i usluge koje se stjeu temeljem zaposlenosti odnosno plaanja

doprinosa socijalna sigurnost = ukljuuje socijalno osiguranje, ali i naknade i usluge koje graani dobivaju od

drave bez obzira na zaposlenost i doprinose

socijalna zatita = uz prethodna dva obuhvaa i socijalnu pomo

podruja socijalne politike1. zdravstvena zatita = zdravstvene usluge i naknade u sluaju bolesti pritom se esto

zdravstvene usluge izdvajaju kao posebni sustav (esto pod utjecajem lijenike pro!esije)2. stambena politika= ova je veinom oslonjena na trite, ali postoji praksa da drava raznim

marginaliziranim skupinama pomae pri ostvarenju prava na stan koje ovi ne mogu stei na

tritu ovo ukljuuje neposredno dodjeljivanje stanova i subvencioniranje stambenih trokova3. politika zapoljavanja= ova se u anglosaksonskoj tradiciji tretira kao dio ekonomske politike,

dok se na kontinentu tretira kao socijalna politika

0


3/26

4. obrazovna politika = ova se rijetko ukljuuje u socijalnu politiku iako je njezin osnovni ciljizjednaavanje ansi to je po de!iniciji cilj socijalne politike

5. osobna socijalna skrb = ovdje je rije o zadovoljavanju individualiziranih potreba koje se nemogu zadovoljiti uslugama ope namjene ovo je podruje djelovanja socijalnih radnika

II. vlado puljiz mirovinsko osiguranje

uvod

mirovinski sustav osiguranja = skup pravnih normi, administrativnih i !inancijskih institucija kojima seregulira osiguranje rizika starosti, invaliditeta i gubitka hraniteljadakle ovdje je rije o osiguranju od najzna!ajnijih socijalnih rizikakoji se deavaju velikom broju ljudi

najvei problem danas = porast broja umirovljenika po osnovi starosti do kojeg dolaz uslijedpoveanja broja starih ljudi, produenja ivotnog vijeka ovo poveava i indeks ovisnosti stanovnitva

!unkcije mirovina:1. omoguuju pojedincima i skupinama da raspodijele potronju tijekom ivotnog vijeka2. mirovine su kljuna kategorija tednje koja utjee na individualno i kolektivno blagostanje3. socijalnointegrativna !unkcija mirovina * budui da se vri

a) vertikalna redistribucija dohotka: od bogatijih prema siromanimab) horizontalna redistribucija: meu umirovljenicima iste kategorije s razliitim potrebama

nastanak i razvoj mirovinskog osiguranja

dva osnovna socijalnoekonomska aranmana putem kojih se ostvaruje mirovinsko osiguranje:1. ne!ormalni: unutar obitelji, skupine srodstva2. !ormalni: razina sekundarnih organizacija: poduzee, grana proizvodnje, pro!esionalna udruga,

drava

ad "ovaj je karakteristian za ruralna drutva i danas jo uvijek prevladava u nerazvijenim zemljama uindustrijskima je bitno slabiji

ad 0ovaj nastaje u industrijskom drutvu naime * ovdje je obiteljska zajednica oslabljena kao jedinicu

proizvodnje u prvobitnoj !azi industrijalizacije !ormalno osiguranje nije postojalo, pa su rizici odsiromatva bili veliki prvi mirovinski !ondovi su tako nastali u okvirima poduzea krajem "#st briguza ovo pomalo preuzima drava * prvobitno u njemakoj (bismarck)prvi primjer univerzalnih starosnih mirovina u svijetu = vedska "#"1nakon 0sv rata se po svuda razvijaju obuhvatni mirovinski sustavi

modeli mirovinskog osiguranja

razvrstavanje modela se vri prema pet dihotomiziranih kriterija:

1. mirovine osiguranja univerzalne mirovine:

1


4/26

a) model osiguranja: mirovina je vezana uz doprinose plaane tijekom radnog vijeka doprinoseplaaju poslodavci proporcionalno plaama u ovoj varijanti je mirovinsko osiguranje obaveznoza sve zaposlene smatra se da je ovaj model smislio bismarck

b) model univerzalne mirovine: svi stari ljudi iznad odreene dobi dobivaju isti iznos mirovine *bez obzira na zaposlenje ovaj se !inancira iz poreza dakle ovdje je polazite statusgraanina ovo je smislio lord beveridge

u veini zemalja se primjenjuje neka mjeavina ova dva modela

2. tekua raspodjela kapitalizacija kae: temeljni smisao mirovinskog sustava = odgaanjepotronje kako bi se omoguila potronja u budunosti u kojoj pojedinac vie nee biti sposobanprivreivati dakle rije je o "tednji dva su naina prikupljanja 2 raspodjele sredstava za mirovinu:

a) kapitalizirani !ondovi: ovo je stariji model osnovno naelo: prikupljaju se doprinosi i ulau radiostvarivanja dobiti kad osiguranik prestaje raditi dobiva mirovinu koja se sastoji od sredstavaprikupljenih na individualnom raunu pretvorenih u anuitete ovdje osiguranici snose i rizik, pase moe desiti i da budu u gubitku, pa ak i da im mirovna propadne mirovinski !ondovi mogubiti javni ili privatni, no najee drava regulira i one privatne prednost ovih je da potiu

individualnu odgovornost i racionalnost te gospodarski rast, a nedostatak je da ovise o!luktuacijama na !inancijskom tritu

b) tekua raspodjela mirovina na temelju meugeneracijske solidarnosti ovo se esto naziva3%45 (pay-as-you-go) dakle generacije zaposlenih doprinosima plaaju mirovineumirovljenicima danas ovu !ormu imaju gotovo svi javni mirovinski sustavi osnovna naelaovog modela:

drava ne akumulira sredstva nego se postojee radne generacije oporezuju kako bi se

platile mirovine postojeih umirovljenika, a kao protuuslugu dobivaju jamstvo da e i onijednoga dana tako dobivati

drava nije obavezna plaati mirovine na temelju plaenog doprinosa pod pretpostavkom rasta ekonomije * svaka generacija dobiva vie nego to je uplatila

ova pretpostavka se meutim ne mora ostvarit

prednosti 3%45a pred !ondovskim sustavom:1. oni su zatita pred in!lacijom i drugim trinim oscilacijama2. oni omoguavaju realno poveanje mirovina ovisno o ekonomskom rastu3. sustav je mogue brzo izgraditi

najvei nedostatak 3%45a: promjenom demogra!ske ravnotee generacija sustav moe bitiugroen

3. definirana davanja definirani doprinosia) de!inirana davanja mirovine su unaprijed odreene a !ormule prikupljanja doprinosa se

prilagoavaju tome dva naina na koje se mogu prikupljati doprinosi:1. proporcionalno plaama2. u odreenom za sve jednakom iznosu

b) de!inirani doprinosi mirovine se izraunavaju na temelju raspoloive sume prikupljenihdoprinosa dakle prilagoava ih se doprinosima

4. javno upravljanje privatno upravljanjea) javno * ovdje drava odreuje uvjete i daje jamstva

b) privatno * dobrovoljno osiguranje koje se obavlja na !inancijskom tritu

5. obvezno sudjelovanje dobrovoljno sudjelovanje

'


5/26

kriza javnih mirovinskih sustava

model tekue raspodjele se pojavio nakon 0sv rata u kontekstu kejnzijanskog intervencionizma ovaj

sustav meutim !unkcionira pod nekoliko pretpostavki:1. dugi vijek plaenog rada kao prevladavajui oblik2. odnos zaposlenih i umirovljenika je konstantan kroz odreeno vrijeme3. nema dramatinih promjena u odnosu rada i kapitala4. visoka stopa akumulacije i gospodarskog rasta je dugorono osiguranameutim * ove pretpostavke su od "#6ih poremeene, pa se tako situacija iz godine u godinupogorava:

poveanje broja starih

poveanje strukturne nezaposlenosti usljed tehnoloke revolucije, kao i !leksibilizacija

zaposlenosti

kae: ove promjene su na poslijetku postupno delegitimirale vladajuu doktrinu socijalne drave, pase pristupa re!ormama

reforme mirovinskih sustava

dva tipa re!ormi mirovinskih sustava:

1. podeavanje aktualnih mirovinskih sustava postojeim okolnostima pomou raznih mjerarede!iniranja mirovinskih davanja i kontrole mirovinskih trokova neke mjere:

podizanje dobi za odlazak u penziju redukcija raznih mirovinskih stopa (smanjenje koe!icijenata naknade za godine rada,

poveanje minimalnog radnog staa)

prilagodbe mirovina indeksacijom

2. re!orme javnih mirovina u obliku privatizacije i !ondovske kapitalizacije ovo se esto oituje upotpunom trans!ormiranju javnih u privatne mirovine i naputanju tekueg plaanja u korist!ondovske kapitalizacije ovo je u potpunosti provedeno u ileu "#7" u drugim zemljama(vedska, italija) je izvedena neka kombinacija tekue raspodjele i !ondovske kapitalizacije

re!ormu u smjeru kapitalizacije najsnanije zagovara svjetska banka postsocijalistikim zemljama

se meu ostalim sugerira postupno reduciranje mirovina tekue raspodjele i kapitalizaciju drugogmirovinskog stupakoji se !ormira iz dijela tekuih doprinosa

rasprava o tekuoj raspodjeli i kapitalizaciji mirovina

svjetska banka argumenti u prilog privatnoj kapitalizaciji

time se poveava stopa akumulacije i ubrzava privredni rast

ovim sustavom se mogu ostvariti vee mirovine nego postojeim sustavima tekue raspodjele

mirovinskim !ondovima e!ikasnije upravljaju privatnici nego drava

jaa se individualna odgovornost i potiskuje kultura ovisnostikoju je razvila socijalna drava

prigovori ovim argumentima:

+


6/26

ovim se razaraju osnovne vrijednosti uzajamne potpore drutva

nema dokaza da kapitalizacija mirovina pozitivno djeluje na nacionalnu rednju

i u ovom sluaju umirovljenici ovise o tekuoj proizvodnji trenutnog radnog kontingenta tako

nema dokaza da se kapitalizacijom smanjuje ekonomski teret koji nastaje usljed starenjapopulacije

kae puljiz: ovo sve ne znai da !ondovsku kapitalizaciju treba odbaciti, nego samo da je treba uzet is oprezom, a ne kao rjeenje svih problemaosnovni problem po autoru: prijelaz na sustav kapitalizirane tednje zahtijeva visoke prijelaznetrokove

III. sinia zrinak zdravstvena politika

uvod

zaetke zdravstvenih sustava u suvremenom smislu nalazimo krajem "#st u sklopu uvoenjasocijalnog osiguranja dakle ovo je !enomen vezan uz industrijalizaciju

kontekst prouavanja zdravstvenih sustava

kae: povijesno oblikovanje i aktualna preobrazba zdravstvenih sustava su uvjetovani nizomposredujuih imbenika:1. ekonomski okvir: ekonomske mogunosti, stopa izdvajanja za zdravstvo, naini !inanciranja,

tehnoloki razvoj, odnos javnog i privatnog2. demogra!ska kretanja:

3. epidemioloki trendovi: pojave novih bolesti4. drutveni kontekst: kulturne i socijalne razlike5. dravna organizacija: nain dravnog djelovanja u zdravstvu

ekonomski okvir

danas je kljuni ekonomski moment potekoa u !inanciranju zdravstvenog sustava prosjek zarazvijene zemlje je danas oko 78 9&3a i neprestano raste

ukupno izdvajanje za zdravstvo u pojedinim zemljama se znaajno razlikuje po struktur, tj po udjelu

javnih i privatnih sredstava: evropa: ovdje postoji vea sklonost javnim izdacima na zdravstvo

$%&: ovdje postoji vea sklonost privatnim izdacima

e kae: pokazuje se da poveanje udjela privatnog izdvajanja ne poveava kvalitetu zdravstvenihusluga

dva osnovna problema koji danas proizlaze iz ekonomskog okvira:1. tehnoloki razvoj poskupljuje i specijalizira pojedina podruja zdravstvene zatite i ini ih

nejednako dostupnima2. promjene u strukturi rada koje otvaraju pitanja plaanja zdravstvenih usluga i njihove dostupnosti


7/26

demografsko-epidemioloki trendovi

e kae: paralelno s poveanjem izdataka za zdravstvo tijekom 0st ide i poboljanje ukupnog

zdravstvenog stanja u razvijenim zemljama: smanjenje smrtnosti dojenadi

poveanje oekivanog trajanja ivota

e ali * ovo poveanje oekivanog trajanja ivota kombinirano sa smanjenjem nataliteta stvara velikeprobleme

drutveno-dravni kontekst

tri osnovna modela zdravstvene skrbi prema ;


8/26

ipak * od "#7ih poinje trend racionalizacije, privatizacije koji ukljuuje poveanje udjela privatnihsredstava

nizozemska

ovaj sustav je vrlo slian njemakom no postoji i jedna bitna karakteristika koja je speci!ina zanizozemsku * pilarizacijska organizacija drutva* cjelokupno drutvo je organizirano u tri stupa:katoliki, protestantski i sekularni

a sad o tri stupa zdravstvenog sistema (nije jasno da li su oni u vezi s prethodnim):1. stup: lijenici ope prakse i zaposlenici ili udruenja kune skrbi (koji su organizirani na ona tri

navedena stupa)2. stup: sekundarna zdravstvena njega * bolnice i sl (takoer protestantske 2 katolike 2 sekularne)3. stup: usluge dugotrajne ili trajne zdravstvene njege institucionalnog ili izvaninstitucionalnog tipa

dva osnovna tipa zdravstvenog osiguranja:

1. nepro!itni !ondovi2. privatna zdravstvena osiguranja dobrovoljna

suvremene promjene prije svega idu u smjeru vee kompeticije osiguravajuih drutava

italija

kae: utjecaj katolike crkve je prije svega oteao razvoj uloge drave u socijalnom podruju kao irazvoja dobrovoljnog sektorazbog ovog, ali i drugih razloga je talijanski zdravstveni sustav do "#6ih ostao dominantno privatan:zasnovan na ugovorima izneu privatnih osiguravajuih drutava i privatnih lijenika

od "#6ih je uspostavljena nacionalna zdravstvena sluba, a zdravstvena skrb se raspodjeljujeizmeu lokalnih, regionalnih i nacionalne vlasti

primarna skrb: lijenici imaju ugovore sa zdravstvenim vlastima i plaeni su prema broju

pacijenata

sekundarna skrb (bolnice): ove se dijele na javne pod kontrolom zdravstvene vlasti, javne bez

kontrole zdravstvene vlasti i privatne ugovorne

danas su na djelu re!orme u smjeru snanije kontrole trokova

vedska

ovdje je zdravstveni sustav gotovo potpuno u javnom sektorunajznaajniji moment socijaldemokratske organizacije socijalne drave = visoka razina socijalnihtrans!era (npr naknada za bolovanje iznosi #8 plae)

od "##ih kreu re!orme * prije svega u smjeru smanjivanja udjela bolnike njege, privatizacije ismanjenja trokova

velika britanija

7


9/26

ovdje su se najznaajnije promjene desile "#7ih s vladom margaret thatcher do tada je sustav(>/$) bio obiljeen visokim stupnjem centralizacije, geogra!ski disperzivnoj administrativnomstrukurom, tripartitnom organizacijom, korporativistikim stilom odluivanja, nedostatkom jasnemenaderske strukture i slabim sistemom demokratske kontrole

e kae: u poetku re!ormi javnog sektora je >/$ puten na miru zbog svoje relativno velike

popularnosti krajem "#7ih: re!orma zdravstva: uspostava kvazitrita unutar zdravstvenog sustava ovo dakle znai nestanak centralne kontrole

neke zdravstvene aktivnosti se ugovorno preputaju privatnoj inicijativi

zdravstvene ustanove su dobile menadere odgovorne za !inancijsko poslovanje

poveanje udjela posve privatnih ustanova

SAD

ovaj sustav je iznimno razliit od svih evropskih:

najvii trokovi na svijetu najmanji stupanj javnog ulaganja

najvee razlike u mogunostima pristupa

dakle * ovdje je zdravstvena skrb skoro posve privatna odgovornost i vezana je uz privantnaosiguranja

"#ih su ustanovljena dva popularna zdravstvena programa:1. medicare* zdravstveno osiguranje starijima od + koje se !inancira iz poreza, ali samo osobama

koje su voljne plaati subvencionirane premije osiguranja2. medicaid* zdravstvena zatita za siromano stanovnitvo ova zdravstvena skrb ne znatno loija

od one koja se plaa

clintonovaadministracija je pokuala izvesti re!ormu ovog sistema, ali nije uspjelo

srednja evropa

tri podruja slinosti postsocijalistikih zemalja po pitanju zdravstvenog sistema:1. slini problemi (slabi resursi, slabo plaeno osoblje)2. promjene nakon "#7# su centralno inaugurirane i teko je prepoznati neki jasan smjer re!orme3. jo uvijek pozitivne tendencije zdravstvenoepidemiolokog karaktera (za razliku od istone

evrope): produenje ivotne dobi, smanjenje mortaliteta dojenadi

najznaajnije promjene u ovim zemljama su vezane uz naine !inanciranja i promijenjenu ulogudrave u zdravstvenom sektoru

poljska ovdje je zadran isti model iz socijalizma: proraunsko !inanciranje zdravstva

ma#arska ovdje se desio prijelaz s univerzalnog na sustav zdravstvenog osiguranja, a proraunsko!inanciranje je zamijenjeno !ondovskim (ovo vrijedi i za zdravstveni i za mirovinski sustav)

eka i slovaka ovdje se jo prije razlaza desio prijelaz na !ondovsko !inanciranje i sad navodineke detalje

#


10/26

i sad jo malo pria o problemu skrivenog plaanja

kae: primjeri srednje evrope pokazuju da nekontrolirana privatizacija zdravstvenog sistema moevie tetiti nego koristiti

zakljuak

kae: jedna od osnovica dosadanjih socijalnih aranmana polako iezava (pretpostavkapostojanosti obitelji i pune zaposlenosti) i svako budue dizajniranje socijalne politike mora ovo imatina umu

tri podruja u okviru kojih je mogue promatrati suvremene promjene zdravstvenih sistema:1. uloga drave i trita: dakle iako je drave i dalje glavni organizator zdravstvenog sustava * sve

vie raste uloga trita osnovni problem koji iz ovog izvire = pitanje jednakosti pristupa2. prava graana i pacijenata: ovdje je rije o pravu izbora lijenika, osiguravajuih drutava kae:

naglaavanje ovih prava moe proizvesti balans u odnosu na tendencije privatizacije

3. uloga javnog zdravstva

ono to lei u pozadini svih ovih pitanja = ekonomski pritisci koji vode smanjenju zdravstvenihtrokova kae: analiza pokazuje da je smanjenje trokova u zdravstvu mogue izvesti na nekolikonaina:1. mjere vezane uz pacijente: suplaanje, popusti u sluajevima nekoritenja premija osiguranja2. mjere vezane uz zdravstvene !ondove i smanjenje njihovih trokova ovo se najee odnosi na

uvoenje uvjeta trine konkurencije3. mjere usmjerene na lijenike i bolnice: poticanje natjecanja i razliiti modeli plaanja za

zdravstvene usluge4. mjere vezane uz kontrolu !armaceutskih trokova: dopu"tene i nedopu"teneliste lijekova i sl

jedan paradoks: zemlje s najtrinijim ponaanjem unutar zdravstvenih sustava (kanada, $%&,vicarska) su ujedno i zemlje s najviim trokovima zdravstva na ovo dalje se vezuje i poveanjenejednakosti u zdravstvenoj skrbi izmeu bogatih i siromanih

IV. vlado puljiz socijalna politika prema nezaposlenima

uvod

nezaposlenost se u evropi javlja u "st s komercijalizacijom poljoprivrede kasnije sindustrijalizacijom se javlja i industrijska nezaposlenost ipak * sam pojam nezaposlenost sepojavljuje tek krajem "#st kao neaktivnost stanovnitva koja je posljedica dis!unkcije trita rada ikoja se javlja neovisno o ponaanju pojedinca ovim nezaposlenost naravno postaje i predmet javnepolitike

osiguranje od nezaposlenosti se na zapadu pojavljuje kao zadnji od etiri sustava socijalnesigurnosti:1. osiguranje od nesree na poslu2. osiguranje od bolesti3. osiguranje od starosti

4. osiguranje od nezaposlenosti

razlozi zato je osiguranje od nezaposlenosti dolo posljednje

"


11/26

nezaposlenost je najmanje predvidiva, pa je stoga osiguranje od nje najmanje izvedivo

(neizvjesno je nastupanje nezaposlenosti)

nezaposlenost moe biti rezultat raznih !aktora: ope ekonomske situacije, stanja u pojedinim

industrijama, individualnog ponaanja

nezaposlenost ne pogaa jednako sve kategorije radnika nego prije svega one koji imaju slabije

pozicije na tritu rada (stari, mladi, ene, nisko kvali!icirani) zato osiguranje od nje ni nije od

interesa za sve radnike

zbog ovih razloga osiguranje od nezaposlenosti u svim zemljama ima ogranien domet: ono prestajeistekom odreenog vremena

povijest osiguranja nezaposlenih

prve programe potpore nezaposlenima su pokrenule radnike mutualne udruge i lokalne vlastipojedinih zemalja tokom "#st dakle ovdje je rije o organiziranju dobrovoljnih !ondova

prvi nacionalni sustavi osiguranja nezaposlenih se pojavljuju "#0ih u zapadnim zemljama dvaosnovna modela u poetku:1. subvencionirano dobrovoljno osiguranje ovo je nastalo ranije2. obavezno osiguranje ovo je u veini zemalja uvedeno tek nakon 0sv rata

iznenauje da vedska i danska nisu nikada uvele obavezno osiguranje od nezaposlenosti naimeovdje je razvijena ambiciozna preventivna politika prema nezaposlenima

"#1ih (velika kriza) se pojavljuje i osiguranje za sluaj duge nezaposlenosti meutim, budui da ovoukljuuje ogromne trokove, posvuda se razvila shema di!erenciranih davanja: u prvom razdoblju

dobiva novac na temelju plae, a kasnije na temelju provjere prihoda

obilje"ja sustava osiguranja nezaposlenih

etiri osnovna obiljeja prema kojima se razlikuju sustavi osiguranja nezaposlenih:1. izdanost ovo se odnosi na visinu naknade u odnosu na prethodni dohodak i duinu plaanja2. kontrola ovo se ostvaruje de!iniranjem uvjeta primanja naknade, duinom razdoblja ekanja na

poetak primanja naknade i diskvali!ikacijskim razdobljem3. utjecaj dr"ave dakle ovdje se razlikuju sustavi obaveznog od dobrovoljnog osiguranja osim toga

razlikuju se i oblici !inanciranja (zaposlenici, poslodavci, drava, kombinacije)

4. redistribucija tu je rije o vertikalnoj redistribuciji dakle pitanje je na koji nain se prikupljenidopirnosi kao naknade raspodjeljuju izmeu kategorija osiguranika s obzirom na njihov socijalnistatus, tj plau koju su primali

tri osnovne mogunosti u odreivanju doprinosa i naknada:a) postotak u odnosu na plaub) jednaki iznos (flat rate)c) obrnuti postotak s obzirom na plau

osnovna logika posljedica !ormula doprinosa i davanja:

ako su doprinosi odreeni u jednakom postotku na sve plae, a davanja su svima jednaka ili

obrnuto proporcionalna plaama, onda loje prolaze oni s viim plaama

ako su doprinosi i davanja nezaposlenima !iksirani u jednakom postotku u odnosu na plae *

onda nema redistribucije

""


12/26

ako su doprinosi i davanja jednaki za sve (flat rate) takoer nema redistribucije

nezaposlenost i politika zapoljavanja

dakle * uz pasivnu politiku prema nezaposlenima posvuda se razvila i aktivna ova takoer ima dugupovijest i sad navodi kako se u engleskoj prisilno zapoljavalo besposliare u "6st kasnije je ovopovezano s javnim radovima

kejnzijanski ekonomski projekt "#1ih je oivio ove ideje: javni radovi !inancirani iz prorauna kako bise zaposlilo nezaposlene

nakon 0sv rata aktivne politike nezaposlenosti se najsnanije razvijaju u skandinaviji: preventivnapolitika spreavanja nezaposlenosti tako se npr u vedskoj prije nego se osobi dade novananaknada za nezaposlenost poduzima sve kako bi je se ukljuilo u rad, obrazovanje i sl

tri temeljne kategorije dravne intervencije na tritu rada vezane uz aktivne politike nezaposlenosti:1. posredovanje kojem je cilj uinkvito usklaivanje ponude i potranje na tritu rada (job broking)2. obrazovanje za trite rada kojem je cilj unapreenje vjetina i znanja traitelja zaposlenja ( labour

market training)3. neposredno stvaranje radnih mjesta u javnom sekroru ili subvencijama u privatnom (direct job

creation)

pad zaposlenosti$ fleksibilni rad i socijalna sigurnost

kae: u kejnzijanskom razdoblju (do "#6ih) je u svim razvijenim zemljama odravana punazaposlenost i visoka stopa rasta e kae: ova politika danas vie nije mogua

uz porast nezaposlenosti vana nova pojava je i djelomi!na zaposlenost(manje od punog radnogvremena) ova je u poetku izazivala nedoumice, no danas je veini poduzea postalo jasno da!leksibilna zaposlenost ima brojne prednosti tako je u veini zapadnih zemalja danas i zakonskiuveden neki oblik !leksibilizacije (skraeno radno vrijeme, poveanje broja praznika)

razlozi ovakvom restrukturiranju trita rada:

globalizacija koja tjera prema cilju konkurentnosti nacionalne ekonomije i smanjenju trokova

tehnoloke promjene koje smanjuju potrebu za niskokvali!iciranim radom

kae puljiz: danas se moe govoriti o svojevrsnoj dekolektivizaciji rada:

pojava nesigurne zaposlenosti i nezaposlenosti

individualizacija i personalizacija zaposlenosti

posljedica ovog svega po sustav socijalne sigurnosti = ovaj vie nije prilagoen novonastaloj situacijitako postoji sve vei broj radnika koji ne zadovoljavaju uvjete za ulazak u sistem tako se sistemisocijalne sigurnosti pomalo prilagoavaju !leksibilnom radu

novi trendovi u politici prema nezaposlenosti: workfareumjesto welfare

kae: osnovni trend koji je prisutan u socijalnoj politici zapadnih i tranzicijskih zemalja = prijelazak skejnzijanske socijalne drave(?@$) na "umpeterijansku socijalnu dravu ($@$):

"0


13/26

kejnzijanska = drava osigurava uvjete akumulacije kapitala odravanjem pune zaposlenosti u

relativno zatvorenoj nacionalnoj ekonomiji: agregatna potranja se prilagoava agregatnoj ponudi

umpeterijanska = drava osigurava uvjete za akumulaciju kapitala jaanjem kompetitivnosti

putem vee !leksibilnosti i stalnih inovacija u otvorenoj ekonomiji

glavni !aktori koji vode ovoj promjeni:

1. globalizacija2. nove tehnologije3. naputanje !ordizma u korist pos!ordizma kao naina organizacije proizvodnje i drutva

jedna od glavnih promjena u politikama prema nezaposlenima = redukcija naknada za nezaposlene iuspostava razliitih poticaja za njihovo zapoljavanje dakle workfare umjesto welfare u ovom sunajdalje odmakle angloksaksonske zemlje, dok evropske pomalo zaostaju (zbog toga neki govore oeurosklerozi)

u postsocijalistikim zemljama ove promjene socijalne politike !orsiraju AAB i @9

jedan od glavnih suvremenih argumenata protiv naknade za nezaposlene = ove demotiviraju traenjezaposlenja

a sad: etiri primjera workfare programa:

$%&: ovdje workfarepolitika nastala u vrijeme regana dakle ovdje je uvedena obaveza da se

uzima i slabije plaene poslove kao i obaveza rada u zamjenu za naknadu

velika britanija: ovdje su uvedene iznimno niske naknade za nezaposlene i obaveza traenja

posla poslodavci se stimuliraju na zapoljavanje, a nezaposleni na prihvaanje slabije plaenihposlova

danska: ovdje je izveden nekakav kompromis izmeu workfare i welfare, prije svega bez

neoliberalnog predznaka dakle ovdje je takoer smanjeno trajanje i veliina naknadanezaposlenima, kao i obaveza aktivnog traenja posla, ali su uz to uvedeni i razni programijavnog zapoljavanja

!rancuska: ovdje je uveden program po kojem nezaposleni dobiva minimalnu naknadu, a zauzvrat

je duan traiti posao, obrazovati se ili obavljati neke druge korisne poslove

usporedba:

u anglosaksonskim zemljama je rije o deregulaciji trita rada

u kontinentalnim zemljama je rije o promjeni uloge drave, ali ne i njenom slabljenju

V. zoran uur socijalna pomo

uvod

iako je danas u jeku i rasprava o re!ormi sustava socijalne pomoi, ova je pomalo u sjeni rasprava ore!ormama drugih sustava socijalne politike (mirovinskog) istovremeno danas posvuda biljeimoporast izdataka na socijalnu pomo = porast stope siromatva

osim ovog poveanja broja siromanih mijenja se i struktura ove populacije "#ih su to bilitradicionalni siroma"ni(beskunici, starije ene) danas se poveava broj novosiroma"nih:

djeca odrasle osobe u radnoj dobi

"1


14/26

glavni uzroci ovom =

masovna i dugotrajna nezaposlenost i promjene na tritu rada (atipini oblici rada)

raspad tradicionalnih obiteljskih i drugih mrea

znaajne !inancijske potekoe sustava socijalnog osiguranja

e sad * ovo s jedne strane stvara vee zahtjeve prema sustavima socijalne pomoi, a s druge,

postojei sustavi nisu u stanju izai na kraj s poveanim potrebama

od %pomoi za siromane% do %socijalne pomoi%

do "6st je briga za siromane potpuno izvan podruja djelovanja drave * prije svega kaoodgovornost crkve * milostinja s industrijalizacijom ovu zadau poinje preuzimati drava

tokom "7st se pojavljuje novi problem: irenje siromatva na zaposlene ljude tako je nastala pomoi za ove

veina zakona za siromane nastalih u "#st imaju slina obiljeja kao o onaj britanski:1. princip manje poeljnosti: uvjeti primanja pomoi moraju biti uvijek manje privlani od najgore

plaenog rada2. provjera putem radnih domova: od pojedinaca se zahtijeva da se odreknu slobode i da prihvate

rad u zamjenu za pomo

kako drava vie ulazi u podruje pomoi siromanima i zamijenjuje lokalne vlasti i dobrotvorneustanove, tako se deava i promjena termina: izpomo#i za siroma"neu socijalnu pomo#

glavne odrednice sustava socijalne pomoi

pojmovna razgranienja

svi moderni sustavi socijalne sigurnosti poivaju na tri stupa vezana uz tri tipa naknada:1. naknade socijalnog osiguranja (dakle * zaposleniki status C doprinos) ove obuhvaaju tono

speci!icirane rizike2. univerzalne naknade ove se !inanciraju iz poreza i dodjeljuju svim graanima koji se nalaze

unutar odreene kategorije3. naknade socijalne pomoi koje se temelje na provjeri resursa ove se isto !inanciraju iz poreza

dva osnovna pristupa de!iniranju socijalne pomoi:a) ovdje se kao re!erentni okvir uzima zakon za siromane, a socijalna pomo se de!inira kao njen

nasljednikb) de!iniranje socijalne pomoi u odnosu na socijalno osiguranje dakle dva elementa de!inicije

socijalnog osiguranja:1. skup tono utvrenih rizika (starost, bolest, materinstvo, nezaposlenost, invalidnost)2. uplaivanje doprinosa

socijalna pomo: ne de!inira rizike nego je orijentirana na zadovoljavanje potreba dakle ona seovdje de!inira kao: skup naknada i usluge koje trebaju jamiti egzistencijalni minimum ljudima uoskudici, a polazei od provjere resursa dakle: dvije glavne odrednice socijalne pomoi:

1. provjera resursa2. naknade koje jame egzistencijalni minimum

"'


15/26

funkcije i oblici socijalne pomoi

sipos: temeljna !unkcija socijalne pomoi = odrati razinu potronje kuanstava u sluajevimagubitka prihoda i pomoi pojedincima ili kuanstvima da izau na kraj s opasnostima siromatva isocijalne marginalizacijedakle:

socijalno osiguranje = kompenzacija dohotka

socijalna pomo = zatita od apsolutnog siromatva

oblici:a) novac (najei oblik)b) konkretna materijalna dobrac) savjetid) usluge

jedno razlikovanje:1. opa pomo = socijalne naknade koje se dodjeljuju onima koji ne mogu pokriti egzistencijalni

minimum2. pomo u speci!inoj situaciji = svi oblici pomoi koji su usmjereni na zadovoljavanje posebnih

potreba speci!inih skupina (bolesni, slijepi, majke)

kriteriji ostvarivanja socijalne pomoi

dakle danas je osnovni kriterij socijalne pomoi provjera resursakoji se svodi na provjeru dohotka iprovjeru potreba

nadalje: esto se kod socijalne pomoi naglaava naelo supsidijarnosti: siromatvo je nuan, aline i dovoljan uvjet za socijalnu pomo: socijalnu pomo se dobiva tek ako su iscrpljene sve drugemogunosti ovaj princip prije svega vrijedi za njemaku

dalje * najee se vri i provjera radne sposobnosti dakle ustanovljava se kolika je sposobnostza rad, od pojedinca se zahtijeva traenje i prihvaanje posla u sluaju neprihvaanja posla se ukidapomo

e kae: postojanje ovih kriterija mnoge navode na ne traenje pomoi iz straha od stigmatizacije

komparativna obilje"ja socijalne pomoi

struktura korisnika

i sad tu nabraja populacijske skupine i kolika je njihova veliina u razliitim sustavima socijalnepolitike:1. stari ljudi

2. hendikepirani3. ene uvijek imaju vei udio4. nezaposleni

"+


16/26

5. roditelji samci

upravljanje socijalnom pomoi

goughje napravio komparaciju sustava socijalne pomoi prema:1. stupnju centralizacije ovdje razlikuju:

a) centralizirane sistemeb) sisteme koji su di!erencirani na vie razina

2. opsegu obiteljskih obaveza3. rigoroznosti provjere resursa ovdje razlikuju tri vrste sustava:

a) oni u kojima se uzima u obzir relativno visoki udio zarada recipijenatab) oni u kojima se uzima u obzir cjelokupna zarada recipijenatac) oni koji se nalaze izmeu prva dva

4. stupanj diskrecije prilikom dodjele naknadaa) sustavi s minimalnom diskrecijom slubenika

b) sustavi s velikom diskrecijom slubenika

izdanost naknada

nordijske zemlje imaju najvie,


17/26

3. model rezidualne pomoi bazirane na graanskom statusu = postoji samo jedan opi program irelativno visoke naknadeE lokalne vlasti igraju bitnu uloguE provjera resursa je rigorozna(nizozemska, nordijske zemlje osim norveke)

4. model decentralizirane diskrecijske pomoi = pomo je lokalna i diskrecijska, vezana uz socijalniradE naknade su nadprosjene (austrija, norveka, vicarska)

5. model selektivne socijalne drave = sve naknade su utemeljene na provjeri resursaE naknade su

izdaneE postoji samo jedan nacionalni program (australija, novi zeland)6. model dravne javne pomoi = provjera resursa je rigorozna, a naknade niskeE naknade su

hijerarhizirane s obzirom na stupanj stigmatizacije ($%&)7. model centralizirane diskrecijske pomoi = postoji nacionalno ureen sustav pomoi s malim

lokalnim razlikamaE naglasak je na obiteljskoj odgovornosti, a stigmatizacija se iri na vei brojprograma (japan)

8. model rudimentarne pomoi = nacionalni program pomoi titi skupine kao to su stari i radnonesposobniE provjera prihoda nije roigorozna, a naknade su niske (turska, juna evropa)

budunost socijalne pomoi

danas se socijalna pomo kao i cijeli sustav socijalne politike nastoji prilagoditi koncepciji workfareadakle: smanjiti izdatke na socijalnu pomo i potaknuti primatelje na povratak na trite rada

kod budue re!orme sustava socijalne pomoi je mogue identi!icirati dvije alternative:1. radikalna re!orma socijalne pomoi2. parcijalna re!orma socijalne pomoi

radikalna reforma socijalne pomoi koncepcija temeljnog do!otka

temeljni dohodak ovdje razlikujemo:1. parcijalni temeljni dohodak = temeljni dohodak namijenjen odreenim skupinama (npr temeljna

mirovina za sve stare ljude, bez obzira na godine staa)2. univerzalni temeljni dohodak = dohodak koji dobivaju svi pojedinci, bez obzira na njihov rad,

status ovaj dohodak se moe poveati kroz druge prihode, a sam nije dovoljan za podmirenjeivotnih trokova smisao ovog = integriranje sustava socijalne pomoi u porezni sustav ovim bise zamijenile sve ostale socijalne naknade

prednosti temeljnog dohotka

spreavanje siromatva u zaetku i motiviranje slabije plaenih radnika

ovisni lanovi obitelji dobivaju vie autonomije

ovim bi nestao sustav provjere prihoda

nedostaci:

niski temeljni dohodak bi doveo do pogoranja ivotnog standarda, a visoki do poveanja

socijalnih trokova

osobe s posebnim potrebama ne bi mogle dobiti poseban tretman

on bi povisio izdatke i poreze i smanjio sklonost prema plaenom radu

on bi dodatno iskljuio skupine s loijim poloajem na tritu rada

parcijalna reforma socijalne pomoi novi minimalni do!odak

"6


18/26

dakle ovaj prijedlog re!orme je usmjeren na dva cilja:1. olakati pristup tritu rada2. uvesti novi program minimalnog dohotka

kae: zbog dominacije neoliberalnog modela, nijedan od ovih prijedloga re!ome nema puno ansi

zakljuak

0st je obiljeeno smanjenjem udjela socijalne pomoi i njenom zamjenom za socijalno osiguranjetako danas socijalna pomo ini manji dio ukupnih sredstava za socijalni sustavipak * danas udio socijalne pomoi ponovno raste dvije vrste razloga ovom koji se najee navode:1. manjkavosti samog sustava socijalne pomoi koji ne motivira na traenje posla jer su naknade

previsoke2. vanjski !aktori: socijalnoekonomske promjene koje su izazvale masovnu nezaposlenost i irenje

siromatva i liberalni modeli socijalne sigurnosti

VI. vlado puljiz obiteljska politika

uvod

obiteljska politika = cjelovit i sustavan skup mjera koje djeluju u korist obitelji, prije svega obitelji sdjecomovu treba razlikovati od populacijske politike koja je usmjerena na demogra!ske promjene dakleobiteljska je prije svega usmjerena na kvalitetu ivota obitelji ipak * ove dvije politike imaju iznaajne zajednike mjere

pritom se esto ciljevi populacijske politike ostvaruju iskljuivo kroz obiteljsku, budui da populacijskapolitika u mnogim zemljama ima negativne konotacije

nekoliko moguih ciljeva obiteljske politike:1. spreavanje siromatva djece2. jednakost mukaraca i ena na tritu rada i u obitelji3. podravanje tradicionalne obitelji s jednim dohotkom

povijest obiteljske politike

poeci u evropi = "7st osnovni cilj tada = ekonomski C vojni djeca se poinju tretirati kao javnodobrokrajem "#st se pojavljuje djeji 2 obiteljski dodatak

i sad ide po zemljama i njihovim razvojima obiteljskih politika * prije svega vezano uz populacijskepolitike obiteljska politika se najmanje razvijala u junoevropskim zemljama u kojima se obiteljsmatra podrujem u koje drava ne treba zadirati slino vrijedi i za veliku britaniju i irsku

glavna dvojba vezana uz obiteljsku politiku:

potreba za intervencijom radi zatite obitelji kao temeljne jedinice drutva

potreba ouvanja individualnih prava ovjeka

"7


19/26

socijalno!demografske promjene i nove obiteljske strukture

u prva dva desetljea nakon 0sv rata = veliki demogra!ski uzlet od "#ih nadalje * promjena ovogtrenda posvuda je stopa !ertiliteta pala ispod 0, to znai negativnu stopu prirodnog prirataja uzovo ide i smanjenje stope sklapanja brakova kao i poveanje stope razvoda

dva osnovna imbenika u objanjavanju ovih trendova:1. kontrola !ertiliteta koja se od "#ih znaajno proirila (kontracepcijska sredstva)2. opadanje !ertiliteta je utjecalo na poveanje stope zapoljavanja ena

ovo dalje znai i promjene u spolnoj podjeli rada (ene = kua, mukarci = izvan kue) ovo postavljaproblem !unkcionalne organizacije odnosa izmeu zaposlenosti i obiteljskog angamana ovo jeujedno i !okus veine suvremenih obiteljskih politika

i dalje * navedene promjene su dovele i do deinstitucionalizacije obitelji i masovne pojave novihobiteljskih oblika dva momenta ovog procesa koje naglaava roussel:1. sve manje ljudi smatra brak jedinim oblikom zajednikog ivljenja mukarca i ene

2. promjene u pravnim normama koje su doprinijele labavljenju i promjenjivosti branih veza npr:izjednaavanje brane i izvanbrane djece

i sad nabraja razne suvremene oblike zajednice koje se razlikuju od braka (slobodna veza,konkubinat, izvanbrana zajednica, rekomponirana obitelj, samohrani roditelj) dakle rije je opluralizaciji obiteljskih oblika

modeli obiteljske politike

pravni pristupi ure"enju obiteljski! odnosa

etiri pristupa pravnom ureenju odnosa izmeu drave i obitelji (millari )arman)1. pristup mediteranskih zemalja (italija, panjolska, portugal) ovdje se velika panja pridaje

!ormalnim vezama meu lanovima obitelji koji su de!inirani zakonima drava iznimno pomaeobitelj, ali prema naelu supsidijarnosti * njena pomo stie na kraju dakle ovdje postoji pravnaodgovornost lanova obitelji

2. pristup srednjoevropskih zemalja (njemaka, austrija, belgija, !rancuska) ovdje su obavezeodraslih prema djeci i roditeljima de!inirane graanskim zakonom i obuhvaaju samo osnovnuobitelj

3. pristup anglosaksonskih zemalja (engleska, irska) ovdje drava lanovima obitelji ne namee

obavezu uzajamnog uzdravanja, ali ovu brigu ne preuzima ni drava4. pristup skandinavskih zemalja C nizozemske ovdje drava preuzima brigu za ovisne lanoveobitelji

obiteljske politike s obzirom na status !ranitelja

dakle ovdje je rije o tipologiji s obzirom na odnos spolova, plaenog i neplaenog rada j.le)israzlikuje tri modela obiteljskih politika s obzirom na status hranitelja:1. vrsti model mukog hranitelja ovaj model postoji prije svega u irskoj i velikoj britaniji dakle *

ena se tretira kao ovisni lan obitelji, a zapoljavanje joj se oteava preteni oblik zaposlenosti

ene jepart-time dakle ovdje postoji vrsta podjela: ene u obitelj, mukarci na radna mjestapritom ne postoje nikakve pogodnosti za ene na tritu rada, kao ni za skrb o djeci

"#


20/26

2. modi!icirani model mukog hranitelja ovo je model karakteristian za !rancusku ovdje je veinaena zaposlena na puno radno vrijeme, a postoje i brojne kompenzacije obiteljima za trokovedjece ovdje se moe govoriti i o roditeljskom modelu hranitelja

3. meki model mukog hranitelja ovaj model neki nazivaju i model dvaju hranitelja predstavnik ovogmodela = vedska dakle ovdje je ena punopravni zaposleni lan obitelji

kae: dva su bitna elementa koji odreuju poloaj ene u socijalnom sustavu:a) vrednovanje neplaenog radab) sudjelovanje u zaposlenosti

#ekonomska# i #ekoloka# politika prema obitelji

gauthierukazuje na razliite orijentacije drava u obiteljskoj politici u odnosu na aktivnosti ene ivisinu obiteljskih davanja:a) ekonomskapolitika obitelji = ovo ukljuuje direktne i indirektne trans!ere

b) ekolo"ka politika obitelji = ova ukljuuje institucionalne usluge u podruju skrbi o djeci

ekoloke intervencije

oba roditelja mogu raditi jer sudjeca zbrinuta u institucijama

oba roditelja ne mogu raditijer nema institucionalne skrbi

o djeci

ekonomskeintervencije

oba roditelja suosloboena potrebeobavljanja plaene

aktivnosti

sluaj * sluaj +

postoji ekonomskanunost zapoljavanja sluaj , sluaj -

1. sluaj *: ovdje postoje toliko veliki trans!eri da su oba roditelja osloboena od potrebezapoljavanja !rancuska i danska su najblie ovom, ali ne potpuno

2. sluaj +: dravna ekonomska potpora omoguuje odreenu razinu prihoda, ali nepostojanjeekolokih mjera onemoguuje da oba roditelja rade za plau (njemaka)

3. sluaj ,: nema dovoljne ekonomske kompenzacije obiteljskih trokova, ali postoji ekolokaintervencija koja omoguuje da oba roditelja rade (vedska)

4. sluaj -: nema dravnih sredstava za kompenzaciju trokova kao ni ekolokih usluga (engleska,italija)

mjere obiteljske politike

moemo razlikovati tri osnovna instrumenta:1. novac2. usluge obitelji (skrb i podrka)3. vrijeme koje se stavlja na raspolaganje zaposlenim lanovima obitelji (dopusti)

trokovi za djecu

dvije osnovne vrste trokova za djecu:1. neposredni

0


21/26

2. oportunitetni (neostvarene zarade)i sad daje neke procjene ovih trokova

djeji dodaci i druge potpore

najvaniji oblik dravne pomoi kod poveanih trokova djeteta = djeji dodaci i sad navodi kako suovi ureeni u pojedinim zemljama

porezne olakice = takoer uobiajena mjera obiteljske politike

j.bradsha)razlikuje pet elemenata upaketu potpora djeci:1. djeji dodatak uz provjeru ili bez provjere prihoda2. porezne olakice za djecu3. davanja vezana uz stambene trokove

4. davanja kojima se smanjuju trokovi zdravstvene zatite5. davanja kojima se smanjuju trokovi predkolske i kolske skrbi o djeci

potpora obiteljima s djecom do tri godine

strategije obiteljske politike prema obiteljima s djecom do 1 godine:1. varijanta u kojoj drava daje do znanja da roditelji trebaju sami skrbiti o maloj djeci (njemaka,

velika britanija)2. kombiniranje plaene zaposlenosti oba roditelja i odgoja djece sa snanom potporom drave

(danska, vedska)3. izbor obitelj ili rad (!rancuska, !inska)4. skromni doplaci uglavnom za siromane obitelji (italija)

kae: danas u gotovo svim obiteljskim politikama postaje sve zanimljiviji !aktor vremena

zakljuna napomena

prvobitne obiteljske politike su prije svega bile usmjerene na natalitet, dok su danas usmjerene nakvalitetu obiteljskog vota i posebno na poboljavanje poloaja ene

jedan od kljunih kriterija za razvstavanje tipova obiteljskih politika = stav drave premazapoljavanju ena dakle tu postoji tri opcije:a) destimuliranje zapoljavanja enab) poticanje i podravanje zapoljavanja enac) omoguavanje izbora izmeu ostanka u kui i zapoljavanja

VII. gojko be"ovan stambena politika

uvod

stambena politika je najmlae podruje u okviru socijalnih politika

0"


22/26

definicija socijalnog stanovanja

dakle pojam stambene politike se odnosi na intervenciju drave u stambenu potronju sredinjiprogram svake stambene politike = socijalno stanovanje tri aspekta socijalnog stanovanja:1. stambena opskrba * gradnja socijalnih stanova za odreene ciljane skupine stanovnika ovi se

naravno dijele na osnovi provjere prihoda pritom je najee rije o dugoronom najmu socijalnestanove najee grade i njima upravljaju jedinice lokalne samouprave, javna poduzea ilinepro!itne organizacije koje se bave stanovanjem

2. subvencije * dakle drava odreenim ciljanim skupinama na osnovi provjere prihoda i imovinesubvencionira trokove stanovanja

3. propisi koji ureuju trite stanova * dakle ovdje drava regulira cijene najma u privatnimstanovima, ureuje subvencioniranje kamata na stambene kredite ili tednju i sl

i sad daje klasi!ikaciju subvencija u socijalnom stanovanju

povijest stambene politike u razvijenim zemljama

prve ideje uspostave stambene politike kao dijela socijalne datiraju s kraja "#st

neke vane komponente koje su odredile i odreuju stambene politike:1. pojava stambenih udruga radi zatite od izrabljivanja i meusobnu pomo u dolaenju do krova

nad glavom (stambene zadruge i sl)2. gradnja socijalnih stanova koji se dodjeljuju socijalno ugroenim domainstvima uz bene!icirane

stanarine3. kontrola na tritu stanova (ova se pojavljuje krajem "#st): kontrola uvjeta iznajmljivanja i visine

stanarina, subvencioniranje najamnine, kontrola kvalitete4. rjeavanje problema stanovanja u nehigijenskim naseljima* naseljima koja su nastala neplanski

na rubovima gradova ovo se prije svega nastojalo rijeiti obnovom ili ruenjem i ponovnimgraenjem etvrti

5. stambeno zbrinjavanje marginalnih drutvenih skupina prvobitno je ovdje rije o prenoitima zabeskunike

6. subvencioniranje domainstava koja kupuju stan (ovo se pojavljuje nakon 0sv rata) ovo jevezano uz ukupnu ekonomsku politiku drave: domainstva se potie na ukljuivanje u stambenotrite kako bi se poticalo ekonomske aktivnosti

tipovi stambenih politika

sustavi stambenih politika se u potpunosti oblikuju tijekom "#+ih i "#ih ovo je velikim dijelomvezano i uz injenicu da su u evropskim zemljama veinom na vlasti bile socijaldemokratske strankeosnovni cilj u prvom razdoblju = poveanje i obnova stambenog !onda koji je uniten u ratu

donnisondijeli stambene politike u razvijenim zemljama na dva tipa:

1. opse"na (compre!ensive) ovdje drava preuzima brigu za podmirivanje stambenih potrebacijelog stanovnitva dakle ovo znai usmjeravanje nacionalnih resursa u podruje stanovanjatako da se maksimizira blagostanje cjelokupne populacije dakle ovdje se polazi od odgovornosti

drave da svim graanima osigura pristojan stan (vedska, !rancuska, njemaka)2. dodatna (supplementar$) ovdje je djelokrug vlade ogranieniji rjeavaju se prije svega posebni

problemi * intervencijom u sustav koji !unkcionira na trinim principima (velika britanija, $%&)

00


23/26

dvije osnovne strategije proizvodnje i raspodjele stanova:a) subvencioniranje proizvoaab) subvencioniranje potroaa

strategija ponude

= subvencioniranje proizvoaa ovo je najdirektniji nain stimulacije stambene proizvodnje potrebaza ovim pristupom postoji prije svega kod naglog rasta urbanog stanovnitva dva instrumenta ovestrategije:1. program gradnje stanova kojim vlada gradi svoje stanove za iznajmljivanje2. subvencije nepro!itnim organizacijama, privatnim proizvoaima i organizacijama koje grade

stanove za pro!it

strategija potranje

= stimulacija stambene potranje subvencijama potroaima isto dva instrumenta:1. porezne olakice npr neplaanje poreza na dohodak koji ide na otplatu kamata na stambeni

kredit ovo je potpora koja se dobiva bezuvjetno2. novana pomo ovdje je rije o izravnoj novanoj potpori koja se daje uz odreene uvjete: niska

primanja, vie djece, hendikepirani

konceptualni okvir za analizu stambeni! politika

anderseni munckdaju sljedei okvir za analizu stambenih politika:1. socijetalni okvir (ovo se odnosi na razne makroekonomske i socijalne pokazatelje tipa veliina

9&3a i veliina stambenog !onda)2. ciljevi stambene politike: proklamirani i neproklamirani3. glavni instrumenti stambene politike:

organizacija socijalnog stanovanja

izravne subvencije za novu stambenu gradnju

porezne subvencije

stambeni doplaci

subvencije za stambenu rehabilitaciju i obnovu

kontrola stanarina

4. uinci stambene politike

osnutak i razvoj stambeni! financijski! politika

kae: ove institucije u razvijenim zemljama imaju dugu povijest

etiri osnovne prakse !inanciranja podmirenja stambenih potreba:1. direktni sustav !inanciranja: kupac sam osigurava sredstva bez ikakve !inancijske institucije2. ugovorni sustav !inanciranja: kupac tedi odreeno vrijeme po kamatnoj stopi nioj od trine, a

poslije ima pravo na kredit po kamatnoj stopi nioj od trine3. uzimanje pologa kao temelja za dijeljenje stambenih kredita4. !inanciranje stambene gradnje pomou hipotekarnih banaka

01


24/26

najvanije suvremene promjene na stambenom tritu i stambenim !inancijama "##ih:

poveanje udjela stambene potronje u budetima kuanstava, rast kamata za stambene kredite

socijalno demogra!ske promjene koje karakteriziraju stambenu potronju

sve vei broj socijalno iskljuenih o ijem se stanovanju mora brinuti drava

zaposlenost vie ne jami socijalnu pla#uiz koje se namiruje stambena potronja

privatizacija stanovanja koja dovodi do sve vee deregulacije

aktualni problemi

dakle * nakon "#6ih = demontaa socijalne drave ovo vrijedi i za stambenu politiku, a prije svegaza subvencioniranje stanovanja

promjena uloge drave u stambenoj politici = vie se ne osigurava stanove neposredno, nego seosiguravaju opi uvjeti za stambeno zbrinjavanje

zakljuak

VIII. gojko be"ovan neprofitni sektor i socijalna politika

uvod

dakle sad ovdje o kombiniranoj socijalnoj politici

definicija neprofitnog sektora

sad tu daje terminologiju(nepro!itni, neovisni, dobrotvorni)

salamonC anheier: pet karakteristika:1. organiziranost2. privatnost3. ne raspodjeljivanje pro!ita4. vlastita uprava5. ukljuivanje volontera

razlikovanje udruga * zaklada

naelo supsidijarnosti: vea socijalna jedinica moe pomoi manjoj kad ova vie ne moe opstati sasvojim vlastitim resursima

povijest razvoja neprofitnog sektora

prvo vjerske organizacije koje se bave milostinjom, a onda mutualistike organizacije koje pomau

svojim lanovima u 0st socijalna drava zamijenjuje velik dio usluga koje je pruao nepro!itnisektordanas se deava nekoliko procesa koji poveavaju znaaj sektora u socijalnoj politici:

0'


25/26


26/26

3. korporativistiki model: velika socijalna davanja C razvijen nepro!itni sektor (njemaka, !rancuska)4. statiki model: mali socijalni izdaci C nerazvijen nepro!itni sektor (japan)

i sad dalje pokazuje kako kombinirane socijalne politike stvaraju pluralizam socijalnih programa topoveava mogunosti dobivanja boljih socijalnih usluga

aktualni problemi neprofitnog sektora

ovdje sad daje neke statistike o jaanju nepro!itnog sektora u razvijenim zemljama

zakljuci

vlado puljiz

Documents