B O S N A I H E R C E G O V I N A FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

V L A D A F E D E R A C I J E B O S N E I H E R C E G O V I N E

RADNI MATERIJAL

RADNI TIM:

Prof.dr. Nikola Grabovac, zamijenik Premijera FBiH, vođa projekta

Mr. Mirsad Hromić, direktor Federalnog zavoda za programiranje razvoja, zamjenik

Koordinatori:

Mr Vesna Babić-Hodović, Ekonomski fakultet, Sarajevo

�efika Hafizović, zamjenik Ministra finansija

Mira Bradara, �ef kabineta Ministra finansija

Mr Ljerka Marić, Ministarstvo finansija

Saradnici-Autori:

Asim Omanić, direktor Fedralne investicijske banke

Dr. Jasmina Osmanković, Zavod za planiranje Kanton Sarajevo

Mr. Nenad Brkić, Ekonomski fakultet, Sarajevo

Mr. Zijada Rahmić, Ekonomski fakultet, Sarajevo

Snje�ana Brkić, Ekonomski fakultet, Sarajevo

Adnan Efendić, Ekonomski fakultet, Sarajevo

Almir Pe�tek, Ekonomski fakultet, Sarajevo

Mr. Mesud Ribić, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i �umarstva

Kemal Čau�ević, Federalno ministarstvo finansija

Jasna Vukasović, Federalno ministarstvo finansija

Mr. Hasan Jakupović, Privredna komora FBiH

Mr. Irfan Mehičić, PK Kanton Sarajevo

Grupa autora - Federalni zavod za programiranje razvoja

Konsultantski tim:

Prof. dr. Miroslav Glas, Ekonomski fakultet, Ljubljana

Prof. dr. Marijan Senjur, Ekonomski fakultet, Ljubljana

Prof. dr. Ale� Vahčič, Ekonomski fakultet, Ljubljana

Viljem P�eničny, spec. mgmt, Gea College, Ljubljana

Tehnička obrada:

Federalni zavod za programiranje razvoja

SADR�AJ

A. UVOD ...................................................................................................................................1

SA�ETAK:................................................................................................................................2

B. PRVI DIO: SADA�NJE STANJE U PRIVREDNIM I VANPRIVREDNIM DJELATNOSTIMA.............................................................................................................8

1. OSNOVNI EKONOMSKI POKAZATELJI U FEDERACIJI BIH U PERIODU TRANZICIJE....................................................................................................................... 8

2. OBNOVA, REKONSTRUKCIJA I INVESTICIJE........................................................ 10

3. PRIVATIZACIJA .............................................................................................................. 11

4. ZAPOSLENOST I ZAPO�LJAVANJE........................................................................... 14

5. PLAĆE................................................................................................................................. 15

6. FISKALNA POLITIKA, BUD�ET I JAVNI RASHODI............................................... 15

7. MONETARNO-KREDITNA POLITIKA I BANKARSKI SISTEM ........................... 18

8. TR�I�TE I CIJENE........................................................................................................... 20

9. EKONOMSKI ODNOSI S INOZEMSTVOM ................................................................ 22

10. PRIVREDNE DJELATNOSTI ....................................................................................... 28 10.1. Energija, rudarstvo i industrija ................................................................................28 10.2. Poljoprivreda, vodoprivreda i �umarstvo.................................................................30 10.3. Građevinarstvo, prostorno uređenje i okoli� ...........................................................33 10.4. Promet i komunikacije.............................................................................................34 10.5. Trgovina, ugostiteljstvo i turizam............................................................................35

11. DRU�TVENE DJELATNOSTI I SOCIJALNA POLITIKA....................................... 36 11.1. Obrazovanje, nauka, kultura i sport.........................................................................36 11.2. Zdravstvena za�tita stanovni�tva .............................................................................37 11.3. Socijalna i dječija za�tita .........................................................................................38 11.4. Raseljene osobe i izbjeglice.....................................................................................39 11.5. Penzijsko i invalidsko osiguranje ............................................................................41 11.6. Boračka i invalidska za�tita .....................................................................................41

C. DRUGI DIO: STANJE OKRU�ENJA U KOJEM POSLUJE PRIVREDA I VANPRIVREDA U FEDERACIJI ..................................................................................43

12. OSVRT NA MAKRO I MIKRO OKRU�ENJE........................................................... 43

13. POLITIČKO OKRU�ENJE ........................................................................................... 44

14. PRAVNO OKRU�ENJE ................................................................................................. 44

15. EKONOMSKO OKRU�ENJE ....................................................................................... 45

16. DEMOGRAFSKO OKRU�ENJE .................................................................................. 46

17. POSLOVNO I TEHNOLO�KO OKRU�ENJE............................................................ 47

18. SOCIJALNO-KULTURNO OKRU�ENJE .................................................................. 48

D. TREĆI DIO: STRATE�KI RAZVOJNI PRAVCI KOJE TREBA OSTVARITI U FBiH U PRIVREDNIM I VANPRIVREDNIM DJELATNOSTIMA ..........................50

Grafički prikaz makroekonomskih pokazatelja ................................................................. 54

E. ČETVRTI DIO: GLOBALNE AKTIVNOSTI KOJE TREBA PODUZETI DA BI SE OSTVARILI STRATE�KI CILJEVI PO OBLASTIMA ............................................. 57

21. OBNOVA, REKONSTRUKCIJA I INVESTICIJE ......................................................57

22. PRIVATIZACIJA.............................................................................................................62

23. ZAPOSLENOST I ZAPO�LJAVANJE .........................................................................64

24. POKRETANJE PROIZVODNJE I ZA�TITA DOMAĆEG PROIZVOĐAĆA.........70

25. RAZVOJ MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA U FBIH.............................................72

26. FISKALNA POLITIKA, BUD�ET I JAVNI PRIHODI ..............................................74

27. MONETARNO KREDITNA POLITIKA I DEVIZNA POLITIKA ...........................77

28. TR�I�TE I CIJENE .........................................................................................................80

29. POLITIKA EKONOMSKIH ODNOSA SA INOSTRANSTVOM I STRANA ULAGANJA U FBIH.........................................................................................................83

30. SERVISIRANJE VANJSKOG DUGA ...........................................................................92

31. MJERE IZ "BIJELE KNJIGE" ZA INTEGRACIJU U TR�I�TE EVROPSKE UNIJE..................................................................................................................................96

32. PRIVREDA PO OBLASTIMA......................................................................................106 32.1. Energija, rudarstvo i industrija.............................................................................. 106 32.2. Poljoprivrede vodoprivreda i �umarstvo ............................................................... 108 32.3. Građevinarstvo, prostorno uređenje i okoli� ......................................................... 113 32.4. Promet i komunikacije .......................................................................................... 116 32.5. Trgovina, ugostiteljstvo i turizam ......................................................................... 117

33. DRU�TVENE DJELATNOSTI I SOCIJALNA POLITIKA PO OBLASTIMA .....120 33.1. Obrazovanje, nauka, kultura i sport ...................................................................... 120 33.2. Zdravstvena za�tita stanovni�tva........................................................................... 126 33.3. Socijalna i dječija za�tita....................................................................................... 129 33.4. Raseljene osobe i izbjeglice .................................................................................. 132 33.5. Penzijsko i invalidsko osiguranje.......................................................................... 132

34. FORMIRANJE I RASPODJELA BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA ................. 134

35. PRETPOSTAVKE ZA IMPLEMENTACIJU MAKROEKONOMSKE VIZIJE RAZVOJA FEDERACIJE BIH..................................................................................... 138

36. PLAN AKTIVNOSTI NA DONO�ENJU I PROVOĐENJU MAKROEKONOMSKE VIZIJE RAZVOJA FBIH .............................................................................................. 139

37. ZAKONI I DRUGI AKTI KOJIMA ĆE SE PODR�ATI OSTVARENJE STRATE�KIH CILJEVA .............................................................................................. 140

1

A. UVOD

Dokument MAKROEKONOMSKA VIZIJA RAZVOJA FEDERACIJE BiH � STRATE�KI CILJEVI I GLOBALNE AKTIVNOSTI sadr�ava:

Prvi dio: Sada�nje stanje u privrednim i vanprivrednim djelatnostima,

Drugi dio: Stanje okru�enja u kojem posluje privreda i vanprivreda u Federaciji BiH,

Treći dio: Strate�ki razvojni pravci koje treba ostvariti u Federaciji BiH u privrednim i vanprivrednim djelatnostima i,

Četvrti dio: Globalne aktivnosti koje treba poduzeti da bi se ostvarili strate�ki ciljevi po oblastima. (U ovom dijelu dokumenta daje se pregled normativnih propisa koji se moraju usvojiti kao preduvjet za ostvarenje strate�kih ciljeva).

Nakon usvajanja dokumenta na Vladi Federacije:

Nadle�na federalna ministarstva i druge federalne institucije su obvezne izraditi akcione planove koji će postati prateći dio ovog dokumenta. Do usvajanja ovog dokumenta na Parlamentu, Federacija BiH provesti će se rasprava i sa sadr�ajem dokumenta upoznati i kantoni, općine, gospodarske komore, nevladine organizacije, sindikati i druge institucije. Rezultate rasprave ugraditi u dokument.

Ovaj dokument će biti komplementaran s dokumentom koji je predlo�ilo Vijeće ministara-pod naslovom: �Poduzetničko dru�tvo-globalni okvir ekonomske strategije razvoja BiH 2001-2004.godine�

2

SA�ETAK:

POSTOJEĆA OGRANIČENJA NA MAKRO NIVOU Na osnovu ovih ogarničenja, pored ostalog, koncipirani su i elementi makroekonomske strategije.

1. Privatizacija

! nu�nost istovremenog provođenja procesa obnove,procesa tranzicije i procesa reintegracije

! nu�nost privatizacije cijele privrede u vrlo kratkom roku

! provođenje procesa privatizacije u uvjetima nedovoljne tra�nje

! nedostatak stranog kapitala nu�nog za privatizaciju

! postojanje nerealnih očekivanja da će se privatizacijom doći do neke vrste ekonomije blagostanja

! podređenost modela i ciljeva privatizacije rje�avanju dugova

! nepostojanja tr�i�ta dionica

! nepostojanje dovoljnih garacija za dividende dioničarima

! spor proces ukupnog prestruktuiranja (vlasničkiog, proizvodno-programskog i drugog)

2. Monetarno-kreditna politika ! model tranzicije baziran na neoliberalizmu i monetarizmu

! reudciranuje monetarne politike na aktivnosti valutnog odbora,apsolutno podređenim odr�avanju fiksnog deviznog kursa

! nepostojanje monetarno - kreditne politike s njenim klasičnim instrumentima: a)operacijama na tr�i�tu kapitala i b) diskontnom stopom

! nedovoljno definiran i uspostavljen jedinstven ekonomski prostor

! nedovoljno postojanje ekonomskog suvereniteta Bosne i Hercegovine kao dr�ave

! nepostojanje definirane minimalne strategije razvoja i privredno-političkih ciljeva u kratkom,srednjem i dugom roku

! nedostatak novačanog kapitala, odnosno kreditnih sredstava

! nedovoljno konsolidiran i stabilan bankarski sistem

! nedostatak programa za sigurno investiranje �tednje stanovni�tva

! nedovoljno transparentan sistem i nejedinstveno upravljanje prilivom i upotrebom kreditnih i donatorskih sredstava

3. Fiskalna politika ! visoka opterećenja plaća

! visoka porezna opterećenja dobiti, bez stimulativnog diferenciranja stopa

! visoko uče�će poreza u GDP u Fedearciji (oko 30%)

! veoma veliko uče�će ukupnih javnih rashoda u GDP-u (oko 50%)

! nizak fiskalni kapacitet zbog niskog nivoa prviredne aktivnosti, nepovoljne strukture privrede, nepovoljne socijlane strukture domaćinstava,

3

! fiskalni učinak Federacije je izuzetno nepoviljan zbog noiskog poreznog kapaciteta na jednoj strani i zbog visokih javnih rashoda na drugoj strani,

! neizgrađen savremeni porezni sistem (odsustvo PDV-a, uska lepeza poreznih osnovica, nedovoljan obuhvat poreznih obveznika, voluntarizma u poreznoj politici i praksi)

4. Politika javnih nabavki ! nezaokru�en normativno-regulativni sistem u cijelom segmentu javnih nabavki

! te�koće u razrje�enju problema faktičkog monopola većine javnih preduzeća,

! neizgrađen mehanizam za neutralizaciju dr�ave u ovom segmentu

5. Izgradnja institrucionalnog kapaciteta ! natprosječno zapo�ljavanje u administraciji i upravi

! nedovoljna koordiniranost u dono�enju zakonskih propisa (prekobrojni i neusagla�eni � na svim nivoima)

! visoke administrativne i ostale

6. Prestruktuiranje i podizanje nivoa konkurentnosti ! te�i�te privatizacije na rje�avanju kompenzacijom duga dr�ave, a ne pribavljanju svje�eg

kapitala neophodnog za proizvodno-programsko prestruktuiranje

! nepostojanje generalne strategije ekonomskog razvoja

! proces privatizacije kasni i jo� uvijek se nalazi u certifikacijskoj fazi, bez većeg priljeva nu�nog finansijskog kapitala

! vlada nema resursa ni instreumenata kojima bi ubla�ila konfliktnost koju nose procesi globalizacije i realiziranja ciljeva otvorene ekonomije i proces izgradnje konkurentnosti vlastite privrede, uključujući primjeren sistem za�tite

! zbog skupih infrastrukturnih inputa i zbog relativno visokih poreza, tro�kovi poslovanja su za najveći broj subjekata poslovanja previsoki

! nedovoljna uključenost brojnih subjekata u procese prestruktuiranja (banaka, instituta, agencija)

7. Razvoj poduzetni�tva i malih i srednjih preduzeća

! vrlo komlikovana procedura osnivanja i registriranja preduzeća

! nepostojanje kreditnih linija s povoljnim uvjetima

! nepostojanje stimulativnih instrumenata i olak�ica u određenom vremenskom periodu od osnivanja

! neizgrađena mre�a centara i drugih institucija podr�avajuće privredne i tehnolo�ke infrastrukture (poduzetnički centri, inkubatori poduzetni�tva, tehnolo�ki parkovi, centri za poslovnu saradnju)

8. Promoviranje izvozne orjentacije ! potpuna dezintegracija nekada jedinstvenog ekonomskog prostora

! ogromna ratna razaranja materijalnih resursa i gotovo potpuno ga�enje ekonomske aktivnosti

! gotovo potpuni prekid ekonomskih tokova i odnosa privrede s inozemstvom

! fokusiranje međunarodne pomoći na obnovu infrastrukture i vanprivrednih djelatnosti

! izuzetno visok negativan saldo na tekućem računu Federacije,

4

! pokrivenost izvoza uvozom je 29,5%

! reducuranje ekonmskih odnosa i tokova na vrlo malo broj zemalja

! spori procesi obnove, rekonstrukcije i privatizacije i prestruktuiranja

PORUKE Neophodno je:

! daljnje smanjivanje poduzetničke i vlasničke funkcije dr�ave,uz očuvanje njene socijalne, nadzorne, infrastrukturne uloge, uloge čuvara pravne sigurnosti i za�titnika ravnopravne tr�i�ne utakmice;

! Mjere ekonomske politike u zemljama u tranziciji odnosile su se, prije svega, na

- liberalizaciju cijena i trgovine;

- finansijsku stabilizaciju;

- uspostavu konvertibilnosti valute;

- restrukturiranje preduzeća; privatizaciju preduzeća i banaka;

! stvaranje mre�e socijalne sigurnosti;

! i razvoj institucionalnog i pravnog okvira tr�i�no orijentirane ekonomije.

Za provođenje ovih i drugih aspekata i preduvjeta razvoja treba donijeti i odgovarajuće makro-ekonomske politike (fiskalna, monetarno-kreditna, vanjsko-ekonomska, prometna, radna, socijalna i dr.).

Fiskalna politika trebala bi na početku 21. stoljeća biti jedna od bitnih poluga za ostvarivanje općih ekonomskih ciljeva, odnosno korjenito restrukturiranje kao pretpostavku za stvaranje uvjeta za ubrzani ekonomski razvoj zemlje.

! Suzbijanja rasta javne potro�nje

! Uvođenje trezora

! Relativno smanjenje izdataka za obranu, javni red i sigurnost,

! Racionalizacija dr�avne uprave,

! Relativno povećanje izdataka za socijalnu sigurnost,

! Relativno povećanje izdataka za obrazovanje,

! Provođenje reforme penzionog i zdravstvenog osiguranja te reforme zdravstva,

! Daljnja privatizacija poduzeća u dr�avnom vlasni�tvu i javnih poduzeća,

! Porezno rasterećenje omogućeno ukupnih izdataka dr�ave

! Postizanje odr�ivog fiskalnog deficita,

! Ograničavanje rasta mase plaća korisnika federalnog proračuna, te nazdor nad kretanjem plaća zaposlenih u javnim preduzećima i preduzećima u većinskom vlasni�tvu dr�ave,

! iznaći mogućnosti za vraćanje duga penzionerima,

! dosljedno provođenje fiskalne decentralizacije,

! Pri provođenju fiskalne politike dr�ati se načela racionalnosti u potro�nji novca poreznih obveznika i načela �to manjeg uplitanja dr�ave u djelovanja tr�i�nih mehanizama.

5

Monetarna politika ! glavni cilj rada CB BiH je odr�avanje nivoa cijena i kursa domaće valute,

! treba ojačati nadzor i kontrolu rada banaka, te prilagođavati bankarski sistem uslovima na evropskom tr�i�tu

! treba poticati razvoj finansijskih instrumenata i tr�i�ta,

! treba podsticati osnivanje i rad �tedionica, penzijskih investicijskih fondova, te drugih finansijskih institucija uz provođenje djelotvorne kontrole i nadzora nad njihovim radom

Ekonomski odnosi s inozemstvom ! repozicioniranje na tr�i�tima Jugoistočne -Europe

! poticati izvoznu orjentaciju privrede

! ubrzati restruktuiranje proizvođača prema međunarodnim standardima

! u okviru razvojne banke obavljaće se poslovi: odobravanja kredita izvoznicima i uvoznicima,i izdavanja garancija za izvozne poslove poslujući na tr�i�nim osnovama

! strane direktne investicije olak�ati ukidanjem postojećih ograničenja u cilju osiguranja slobodne razmjene kapitala s inozemstvom

! izvozna orjentacija se mora početi izgrađivati kroz razvojno � investicionu politiku, odgovarajućim preferencijama za finansiranje izvoznih kapaciteta i aktivnosti (u proizvodnji, investicionim radovima u inozemstvu, u turizmu i sl.)

Koncesije

! uspostaviti (normativno i privredno sistemski) sistem koncesija obzirom na mogućnosti koje se otvaraju u primjeni koncesija u mnogim područjima i s obzirom na mogućnost kori�tenja domaćih resursa pogodnih za koncesioniranje

Razvoj poduzetni�tva i malih i srednjih poduzeća

! pojednostaviti,ubrzati i pojeftiniti proces registriranja preduzeća

! pojednostaviti i ubrzati bankarsku proceduru za kreditiranje malih i srednjih preduzeća,uključujući i uvođenje novih kreditnih linija za ova preduzeća

! uvesti dodatne stimulativne instrumente za izvozno orjentirana mala i srednja preduzeća (proizvodna,inovativna, koja zapo�ljavaju vi�e radnika i sl.)

! izraditi jedinstven program razvoja privredne infrastrukture za cijelu Federaciju, a akcentom na razvoj kantonalnih (općinskih) mre�a institucija i organizacija, a naročito informativnih centara, centara za poslovnu saradnju i agencija za razvoj

Zaposlenost i plaće ! Federacija treba poticati dugoročni rast zaposlenosti smanjenjem fiskalnih opterećenja na

plaće, osiguravanjem povlastica za poslodavce, te sudjelovanjem u finaciranju za do�kolovavanje i prekvalifikacijom radnika

! vođenje politike plaća treba korespondirati s rastom produktivnosti uz socijalni sporazum između sindikata, poslodavaca i Vlade,

! određivanje minimalne plaće mora biti u skladu s dugoročno odr�ivim i socijalno pravednim makroekonomskim rastom

! reformom �kolstva, pojačavanjem programa za sve nivoe �kolovanja, te uvođenjem kraćih obrazovnih programa za praktična zvanja-strukovne i poslovne �kole poticati povećanje kvaliteta ljudskog potencijala

6

! uskladiti sve zakone koji se baave radom i zapo�ljavanjem i ujednačiti prava raznih grupa

! transformirati Federalni zavod za zapo�ljavanje u moderan servis za profesionalnu orjentaciju radnika i upravljanje ljudskim kapitalom na tr�i�tu rada, s kantonalnim centrima (općinama) koji će adekvatno odgovoriti na potrebe

! veće smanjenje nezaposlenosti u kratkom roku ne treba očekivati, jer su uzroci sada�nje nezaposlenosti većim dijelom strukturne prirode

! u srednjem roku za pobolj�anje stanja na tr�i�tu rada, nu�no je provođenje strukturne reforme,sna�an rast, te provođenje navedenih mjera politike zapo�ljavanja

Borba protiv siroma�tva

! treba reformirati sada�nji sistem socijalne za�tite-pojednostaviti ga, uspostaviti sistem nadziranja siroma�tva, te uvesti test stvarnih potreba

! u fazi izrade je Projekt mjerenja siroma�tva u BiH

Povezanost obrazovnog sistema sa privredom ! stimulirati implementaciju istra�ivačko-naučne aktivnosti na fakultetima uz stimuliranmje

uče�ća studenata

! osavremeniti i stimulirati razvijanje sitema permanentnog obrazovanja menad�era na svim nivoima i stručnih kadrova kroz programe

! kroz porezne olak�ice stimulirati preduzeća za finansiranje istra�ivačko-razvojnih projekata i programa, inovacija, razvoj i uvođenje novih proizvoda i tehnologija, uče�će u međunarodnim naučnim i tehnolo�kim programima i sl.

! neophodno je u okviru postojećih naučno-tehničkih,istra�ivačko-razvojnih i ukupnih obrazovnih potencijala uspostaviti i razviti savremeni sistem tijesne povezanosti privrede i naučno-istra�ivačkih i obrazovnih institucija

! Vlada bi trebala stimulirati osnivanje i razvoj instituta i agencija za servisiranje i naučno-tehničku podr�ku preduzećima u brojnim područjima istra�ivačko-razvojnih i drugih aktivnosti

UMJESTO ZAKLJUČKA Radi ostvarivanja globalnih privrednih ciljeva, nameću se sljedeći prioriteti:

! relativno povećanje izdataka za socijalnu za�titu,

! suzbijanje rasta ukupnih javnih izdataka FBiH,

! racionalizacija javne uprave,

! provođenje reforme penzijskog i zdravstvenog osiguranja, kao i sistema zdravstva,

! suzbijanje "sive ekonomije" i povećanje finansijske discipline uopće.

! pobolj�avanje kvaliteta javnih usluga, �to podrazumijeva veću efikasnost u pru�anju usluga, te pojednostavljenje i skraćenje trajanja administrativnih procedura,

! obrazovanje dr�avnih slu�benika i na taj način vraćanja ugleda zanimanju dr�avni slu�benik, a korupciju bi trebalo obeshrabriti putem sistema kazni i nagrada,

! insistiranje na primjeni tr�i�nih kriterija i načela u radu uprave,

! obuzdavanje rasta javne potro�nje,

! pojednostavljivanje poreskog sistema i učiniti ga privlačnim za strane investitore,

7

! dalja harmonizacija poreza na promet u oba entiteta kojom se, prije svega, podrazumijeva dalje reduciranje poreznih oslobađanja, uz stvaranje preduvjeta za uvođenje PDV-a,

! predlaganje odgovarajućih zakona iz oblasti carinske politike, koji će također biti harmonizirani sa drugim entitetom, te pripremanje nove organizacije carinske uprave sa ograničenim brojem carinarnica, koje će se formirati na ekonomskim osnovama,

! reorganizacija Carinske uprave u saradnji sa CAFAO i

! modernizacija organizacijske strukture poreske uprave u oba entiteta, pobolj�ati razmjenu informacija i unaprijediti evidentiranje i procedure plaćanja,

! povećavanje transparentnosti i kontrole izvr�enja bud�eta, uspostavom trezora.

8

B. PRVI DIO: SADA�NJE STANJE U PRIVREDNIM I VANPRIVREDNIM DJELATNOSTIMA

1. OSNOVNI EKONOMSKI POKAZATELJI U FEDERACIJI BIH U PERIODU TRANZICIJE

Stanje ekonomije FBiH u poslijeratnom periodu mo�e se sagledati na osnovu nekoliko osnovnih makroekonomskih indikatora:

Godine Elementi 1991. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000.

GDP po godinama (u mlrd USD) 6,881 2,02 2,84 3,18 3,36 3,162

Broj zaposlenih (u hiljadama) 631 323 373 395 407,8 410,8Izvoz robe (u mil. USD) 1.417 58 193 352 518 675Uvoz robe (u mil. USD) 1.120 1.204 1.555 2.120 2.431 2.290Prosječne plaće (u KM) 438 169 266 329 375 413

Indeksi 2000.1991.

1997.1996.

1998.1997.

1999. 1998.

2000.1999.

Fizički obim industrijske proizvodnje 34,8 135,7 123,8 110,6 108,8Cijene na malo - 110,8 105,1 99,1 101,2

Iz navedenih makroekonomskih podataka proizilazi da je u Federaciji BiH, u odnosu na ostvareni nivo u 1991.godini, dostignuto svega:

! 34,9% industrijske proizvodnje;

! 65,1% zaposlenosti;

! 47,6% izvoza; i

! 52,7% bruto domaćeg proizvoda u odnosu na ostvareni nivo u 1990. godini. OSTVARENO INDEKSI

januar-maj ELEMENTI 1999. 2000. 2000. 2001.

2000. 1999.

I-V.2001.I-V.2000.

Zaposlenost � prosječ.broj 407.754 410.808 410.168 408.693 100,7 99,6Nezaposlenost � broj 261.793 267.934 258.671 263.228 102,3 101,8Stepen zaposlenosti (u %) 14,4 14,6 14,6 14,5 101,6 99,5Stopa nezaposlenosti (u %) 39,1 39,5 38,7 39,2 101 101,3GDP-u milionima USD 3.356 3.1462 - - 93,7 -GDP po stanovniku u USD 1.186 1.129 - - 94,5 -Izvoz robe - u milion.USD 518 675 258 341 130,2 132,2Uvoz robe - u milion.USD 2.431 2.290 882 909 94,2 103,1St pokr. uvoza izvozom robe (u%) 21,3 29,5 29,2 37,5 - -FIZIČKI OBIM: -Industrija3 (ponder mase) 142.600 155.150 57.647 66.410 108,8 115,2

1 Odnosi se na 1990. godinu 2 Predhodni podatak 3 Indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje za I-VI 2001/ I-VI 2000 je 114,6

9

OSTVARENO INDEKSI januar-maj ELEMENTI

1999. 2000. 2000. 2001. 2000. 1999.

I-V.2001.I-V.2000.

Nastavak sa predhodne strane -�umarstvo (u hilj.m3) 1.908 2.190 701 659 114,8 94,0 -Građevinarstvo (u hilj.ef.čas) 16.833 19.336 6.714 7.301 114,9 108,7 -Saobraćaj (ponder mase) 8.930 10.032 3.882 4.419 112,3 113,8PROMET-u mil. KM -Trgovina 2.204 3.440 6591 1.0571 156,1 160,5 -Ugostiteljstvo 67 69 151 131 103,2 89,0Prosječna plaća - u KM 375 413 399 433 110,2 108,6Cijene na malo (inflacija) - - - - 101,2 103,4Potro�ačka korpa- u KM 440 434 436 438 98,6 100,6

GDP je u 1999. godini u FBiH iznosio 3.356 miliona USD ili po stanovniku 1.186 USD. Međutim, struktura GDP-a i dalje je nepovoljna, jer prerađivačka industrija učestvuje u njegovom kreiranju sa svega 13%, poljoprivreda, lov i �umarstvo 11%, a trgovina na veliko i malo 12% i vanprivredne djelatnosti oko 25%.

Iako je izvoz robe u 2000. godini povećan za 30,2 odsto u odnosu na ostvareni izvoz u 1999. godini, a uvoz smanjen za 5,8 odsto i u skladu s tim, pobolj�an stepen pokrivenosti uvoza izvozom robe (od 21,3 na 29,5 odsto), nepovoljna je struktura robne razmjene s inostranstvom. Naime, u strukturi izvoza dominiraju aluminij, drvo i struja, odnosno izvozi se ono �to daju priroda i polufabrikati, a uvoze se gas i naftni derivati i, u znatnim vrijednostima, roba �iroke potro�nje.

Iako kretanja u prvim mjesecima jedne godine, po pravilu, ne znače nagovje�taj da će se takvi parametri ostvariti i do kraja godine2 i ne omogućuju da se iz toga izvuku pouzdani zaključci, mo�e se konstatovati da se na startu 2001. godine ostvaruju različiti rezultati. Za većinu segmenata ekonomske politike raspola�e se statističkim podacima za prvih pet, a za industrijsku proizvodnju i cijene za prvih �est mjeseci. Tako je u prvih pet mjeseci 2001. u odnosu na isti period 2000. godine ostvaren rast: fizičkog obima proizvodnje, odnosno usluga, u industriji za 15,2% (u prvih �est mjeseci za 14,6%), građevinarstvu za 8,7% i saobraćaju za 12,8%; cijena na malo za 3,4% (u prvih �est mjeseci za 3,3%) i vrijednosti potro�ačke korpe za četveročlanu porodicu za 1,2% (0,6%). Istovremeno, povećan je izvoz roba za 32,2% i uvoz robe za 3,1%, a smanjen o obim proizvodnje u �umarstvu za 0,6%. Posebno zabrinjava podatak da je smanjen broj zaposlenih osoba za 1.475, a povećan broj nezaposlenih za 13.557 osoba, uz veoma visoku stopu nezaposlenosti (39,2%).

Navedeni makroekonomski indikatori razvoja FBiH ukazuju da su osnovni problemi koji su se, u većoj ili manjoj mjeri, ispoljavali u pro�loj i ranijim godinama, a i dalje se zao�travaju u prvim mjesecima ove godine.Sada�nje stanje karakterizira:

! usporen rast zaposlenosti i visoka stopa nezaposlenosti;

! nizak nivo stranih ulaganja u pokretanje proizvodnje i zapo�ljavanje;

! nelikvidnost i, posebno, te�koće u redovnom isplaćivanju plaća;

! gubici u poslovanju;

! prezadu�enost;

1 Podaci za januar-mart 2 Tako je industrijska proizvodnja u prvom tromjesečju 1998.godine, u odnosu na isti period 1997.godine, povećana za 15,0% (1998/1997. = + 23,8%), 1999. za 11,6% (1999/1998.= +10,6%) i 2000.za 17,8% (2000/1999.= +8,8%).

10

! visok deficit vanjskotrgovinske razmjene; ! usporena privatizacija; ! veoma zao�treni socijalni problemi;

! siva ekonomija; a

! ne ostvaruju se �eljenim tempom ni ekonomske reforme (fiskalna politika, bankarski sistem i dr.)

2. OBNOVA, REKONSTRUKCIJA I INVESTICIJE

Proces obnove i rekonstrukcije FBiH počeo je usvajanjem Programa prioritetne rekonstrukcije i obnove BiH od 1996-1999.

Osnovni cilj navedenog programa bio je brza rekonstrukcija u mnogim sektorima, uz istovremeno provođenje: a) sveobuhvatne makroekonomske reforme radi stvaranja stabilnog ekonomskog okru�enja, b) stvaranja transparentnog i stimulativnog pravnog sistema i jačanja vladinih institucija osposobljenih za njegovo provođenje i c) osiguranja odgovarajućeg nivoa međunarodne pomoći i njene efikasna implementacija.

Obnova BiH je najveći zajednički ekonomski projekat međunarodne zajednice, u kojem je učestvovalo preko 50 zemalja i 30 međunarodnih organizacija, te oko 400 nevladinih organizacija iz velikog broja zemalja.

Ukupna vrijednost Programa je 5,1 milijardi USD, od čega je 3,7 milijardi USD namijenjeno za obnovu FBiH.

U periodu od 01.01.1996. do 31.12.2000. godine međunarodna zajednica osigurala1 je 3,4 milijardi USD od čega: grant sredstva iznose 2,5 milijardi USD ili 73%,a kreditna sredstva 931 milion USD ili 27% .

Ovim sredstvima planirana je realizacija 5.425 projekata obnove i rekonstrukcije u FBiH.

Od ukupno osiguranih 3,4 milijarde USD realizirano2 je 2,7 milijardi USD ili 79%, dok se preostala sredstva u iznosu od 725 miliona USD nalaze u fazi implementacije3.

Iako su u proteklom periodu ulo�ena znatna sredstva u obnovu i rekonstrukciju ovaj projekt nije zavr�en. Potrebna su dodatna sredstva za obnovu i rekonstrukciju infrastrukture radi okončanja procesa povratka raseljenih i izbjeglih osoba.

Dosada�nja ulaganja bila su usmjerena, najvećim dijelom, na obnovu infrastrukture, a neznatna su ulaganja donatorskih sredstava u pokretanje proizvodnje.

Uče�će investicija u bruto domaćem proizvodu (GDP-u)4 u FBiH u 1999. godini iznosilo je 20,3%. Ovo uče�će ujedno predstavlja i stopu investiranja.

Značajno je istaći da je Statističkom obradom podataka o investicijama u 1999. godini obuhvaćeno 20.526 subjekata, od čega su 8.4945 subjekta imala investicionu aktivnost. Od ukupno ostvarenih investicija, 161 pravnih subjekata ostvarilo je 65% investicione aktivnosti.

Po kantonima, najveće uče�će u ostvarenim investicijama u 1999. godini ima Sarajevski kanton 34,1%, Hercegovačko-neretvanski 14,2%, Tuzlanski 12,7%, Zeničko-dobojski 11,3%.

1Osigurana sredstva predstavljaju sredstva za koja je donator/kreditor donio odluku na odgovarajućim organima, ili je potpisan sporazum, ugovor ili drugi dokument sa organima BiH/FBiH, ili su sredstva već uplaćena na poseban račun i čeka se početak realizacije projekta. 2Realizirana sredstva predstavljaju sredstva koja su utro�ena za realizaciju projekta, odnosno izvr�ena su sva plaćanja izvođačima radova, izvr�iocima usluga ili isporučiocima opreme. 3 Sredstva u implementaciji predstavljaju sredstva koja su osigurana, ali jo� uvijek nisu utro�ena, jer je realizacija projekta u toku. 4 U BiH u 1990. godini uče�će investicija u GDP-u iznosilo je 20%. 5 Unsko-sanski kanton 1.060, Posavski 149, Tizlanski 1.740, Zeničko-dobojski 1.134, Bosansko-podrinjski 59, Srednjobosanski 764, Hercegovačko-neretvanski 737, Zapadno-hercegovački 386, Sarajevski 2.327, Kanton 10. 138 subjekata.

11

Najni�e uče�će ima Posavski kanton 0,9%, Bosansko-podrinjski 1,1% i Kanton Herceg-bosanski (2,0%).

3. PRIVATIZACIJA

U Bosni i Hercegovini (Federaciji) odabran je model privatizacije koji predstavljava produkt nekoliko činitelja:

! raspolo�ivih teorijsko-empirijskih modela u zemljama koje su pro�le tranziciju,

! konkretnih uvjeta u kojim se nalazila BiH i

! ciljeva koji su postavljeni pred privatizaju.

U procesu tranzicije je:

a) nu�na privatizacija praktički cijele privrede u vrlo kratkom roku

b) trajno prisutna potreba za prilivom stranog kapitala

c) proces privatizacije od početka imao i specifična ograničenja, zbog vi�egodi�njih ratnih razaranja, prekida privrednih i drugih aktivnosti, ogromnih posljedica dezintegracionih procesa i potpune fragmentacije nekada solidnog jedinstvenog ekonomskog prostora.

U uvjetima kada industrijska proizvodnja nije vi�a od 10% prijeratne proizvodnje, a zaposlenost u ovom sektoru dose�e svega 20% nivoa zaposlenosti iz 1991.godine, nivo plaća svega 12% prijeratnog nivoa, specifična makroekonomska ograničenja kroz primjenu fiksnog deviznog tečaja, nasljeđene obveze za staru deviznu �tednju, te ino-dugovi i kreirano �zadu�enje dr�ave� (neisplaćene plaće vojnicimai dr.), odabrani model privatizacije za cilj je imao: 1) kompenzaciju obveza (dugova) Federacije za potra�ivanja građana i 2) brzinu provođenja privatizacije.

Odabrani model privatizacije, putem vi�e metoda, već je u primjeni treću godinu, i to:

! prodajom imovine,

! prodajom dionica,

! neposrednom pogodbom,

! izdavanjem imovine ili poduzeća u leasing,

! dokapitalizacijom i konverzijom duga u vlasni�tvo

U okviru izvr�ene male privatizacije putem aukcija i tendera prodato je 1.571 predmet, od čega 136 preduzeća u cjelini, 1.042 poslovna prostora i ostalog 323 predmeta.

U Sarajevskom kantonu prodato je 77 preduzeća, u Tuzlanskom kantonu 19 poduzeća, u Zeničko-dobojskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu po 12, u Srednjobosanskom 5, Bosansko-podrinjskom i Herceg-bosanskom po 4 poduzeća, Unsko-sanskom 2 poduzeća i u Posavskom jedno poduzeće.

Na osnovu objavljenih i dostavljenih registara od kantonalnih agencija za privatizaciju ukupno je primljeno 3.833 predmeta (stanje 31.12.2000. godine) za prodaju putem aukcija i tendera.

12

EFEKTI PRIVATIZACIJE (mala privatizacija)

stanje 31.12.2000.godine

Broj javnih poziva Broj predmeta FBiH

objavljeno odr�ano objavljeno odr�ano

Broj prodatih predmeta

Broj neprodatih predmeta

Vrijednost prodatih predmeta (mil. KM)

Aukcija 133 129 1.793 1.776 640 1.136 65,60Tender 1.817 1.147 2.040 1.248 931 317 418,00

UKUPNO 1.950 1.276 3.833 3.024 1.571 1.453 483,58

Dvanaest (12) dru�tava za upravljanje privatizacijskim investicionim fondovima formiralo je privatizacijske investicione fondove. Rokovi za upis i prikupljanje certifikata od strane PIF-ova su produ�avani i zbog vi�estrukog odgađanja početka javnog upisa dionica.

Na temelju podataka dobivenih od nadle�nih agencija za privatizaciju, utvrđen je Registar preduzeća - obveznika velike privatizacije u FBiH kojeg čini 1.029 preduzeća sa pripadajućim kapitalom.

Donesena je Odluka o utvrđivanju procenta dr�avnog/dru�tvenog kapitala preduzeća za prodaju u velikoj privatizaciji. Ovom odlukom utvrđeno je da se u preduzećima koja se prodaju putem tendera ponudi 67% ukupnog kapitala svakog preduzeća.

Velika privatizacija počela je 30.oktobra 2000. godine. Objavljen je Prvi javni poziv za upis dionica u FBiH koji je okončan 28.03.2001. godine. Javni upis dionica odvijao se putem poslovnica Zavoda za platni promet FBiH.

U prvom krugu Prvog javnog poziva za upis dionica bio je objavljen poziv za ukupno 547 preduzeća na dan 30.10.2000.godine do 26.02.2001. godine. Na preporuku upravnog odbora Agencije za privatizaciju FBiH, navedeni rok je prolongiran do 28.03.2001. godine. Nakon objave prvog kruga Prvog javnog poziva za upis dionica, s objavljene liste isključeno je pet preduzeća na prijedlog nadle�nih agencija koji je odobrio UO Agencije za privatizaciju FBiH.

Sva preduzeća iz Registra za veliku privatizaciju nisu bila spremna za javni upis dionica. Među tim preduzećima su i ona sa spornom imovinom,javna poduzeća Elektroprivreda i PTT i komunalna preduzeća. U velikoj privatizaciji u FBiH određeno je da se oko 300 preduzeća ponudi za prodaju tenderom. Prodato je 70 preduzeća u cjelini putem tendera u velikoj privatizaciji.

Putem tendera u velikoj privatizaciji prodato je 21 preduzeće u Sarajevskom kantonu, u Tuzlanskom kantonu 15, Zapadno-hercegovačkom kantonu 9, Srednjobosanskom 8 preduzeća, u Unsko-sanskom 6, u Herceg-bosanskom 4 preduzeća, u Bosansko-podrinjskom 2 preduzeća, u Zeničko-dobojskom i Hercegovačko-neretvanskom po jedno preduzeće. Agencija za privatizaciju u FBiH prodala je putem tendera u velikoj privatizaciji 3 preduzeća. Vrijednost do sada prodane dr�avne imovine sa 31.12.2000. godine iznosi 483.582.343 KM.

Prvi krug Prvog javnog poziva za upis dionica okončan je 28.03.2001. godine.

U prvom javnom pozivu Prvog kruga za upis dionica postignuti su slijedeći rezultati:

- kod 76 preduzeća uspje�no upisan javni upis dionica u iznosu od 220,2 milijuna KM

u potpunosti je privatizirano 38 cijelih preduzeća,

- kod 466 preduzeća neuspje�an je upis u prvom krugu Prvog javnog upisa dionica.

U prvom krugu Javnog upisa dionica od ukupno 10 PIF-ova najuspje�niji je bio �BOSFIN� koji je postao suvlasnik 11 preduzeća ponuđenih u prvom krugu.

13

U javnim i preduzećima sa većinskim dr�avnim kapitalom predstoji revizija postojećeg stanja. Radi potpunije revizije sumnjivih dokapitalizacija niza javnih preduzeća Vlada FBiH zadu�ila je sva ministarstva da utvrde način izvr�ene privatizacije i predlo�e njenu reviziju. Analiziraće se sve statusne promjene u javnim preduzećima koje su se desile tokom posljednjih nekoliko godina.

Revizija će izgubiti smisao ukoliko Vlada FBiH ne pronađe način za sankcioniranje privatizacijskih zloupotreba. Postojeća zakonska regulativa ne ostavlja mnogo prostora za sankcioniranje takvih pojava.

Nakon dono�enja propisa koji uređuju oblast privatizacije banaka u prvoj polovini 1998. godine, proces privatizacije banaka nije se odvijao sukladno propisanim rokovima. Do�lo je do odgađanja privatizacije banaka i usporavanja cjelokupne reforme bankarskog sustava.

Iako je krajem 1999. godine Vlada Federacije odobrila preliminarni program privatizacije za tri dr�avne banke one se nisu uspjele privatizirati u proteklom periodu. Poseban problem u procesu privatizacije bio je vezan za banke iz sistema biv�e Privredne banke Sarajevo (PBS) i utjecaja neograničene solidarne odgovornosti na solventnost svake od tih banaka.U cilju prevazila�enja nastale situacije, a uzev�i u obzir i rezultate koje je ostvarila Jedinnica za privatizaciju banaka u dogovorima s inovjerovnicima, Vlada Federacije BiH je donijela akt �Strategija privatizacije i plan implementacije za PBS banke� u oktobru 2000.god., nakon čega su nastavljene aktivnosti na području privatizacije banaka zajedno sa predstavnicima stranih institucija u BiH : Svjetske banke, US Treasury, rezidentnih savjetnika FBA iz Barents Group itd.

Nakon �to je u novembru 2000.god. Federalno ministarstvo finansija ovjerilo početne bilanse stanja za sedam banaka iz sistema PBS koje su neograničeno solidarno odgovorne za obveze nastale u vrijeme kada su bile jedna banka, Agencija za banakarstvo Federacije BiH je pregledala kompilacijsko izvje�će i izvr�ila procjenu kapitala grupe banaka iz sustava PBS, u skladu sa s dokumentom

� Strategija privatizacije i plan implementacije za PBS banke �.

Cilj ove procjene je bio stvaranje daljnih pretpostavki za nastavak procesa privatizacije banaka iz biv�eg sistema PBS s jedne, i rje�avanje problema neograničene solidarne odgovornosti s druge strane.Time se proces privatizacije ovih banaka mo�e nastaviti. PBS, Central�profit banka i Travnička banka će se privatizirati u aran�amanu IFC�a (Svjetska banka)..

Izvr�ena je privatizacija Po�tanske i �ipad banke (odabran je investitor i čeka se potpis ugovora)

Preliminarni program privatizacije za Ivesticijsku banku Federacije BiH usvojen je na Vladi . Kapital banke ne mo�e biti manji od 22,5 milijuna KM, sa uče�ćem stranog investitora sa 51%, a Vlada sudjeluje u kapitalu 49%. (dokapitalizacija).

Union banka će biti privatizirana sa neposrednom pogodbom.

Prihod ostvaren prodajom dr�avnog kapitala (dionica Federalnog ministarstva financija) iznosi 5,8 milijuna KM ili 61,2 % nominalne vrijednosti dionica.

Za banke koje su se privatizirale, a u strukturi kapitala im ostane i dio dr�avnog kapitala, Federalno ministarstvo finansija će taj dio kapitala privatizirati najkasnije do 30.juna 2002. godine.

14

4. ZAPOSLENOST I ZAPO�LJAVANJE I pored postignutih određenih rezultata u zapo�ljavanju radnika u Federaciji BiH, neophodno je istaći da jo� uvijek nisu stvorene osnovne pretpostavke za veće i produktivnije zapo�ljavanje. Dosada�nja ulaganja bila su uglavnom usmjerena u: sektor energetike, poljoprivrede, obrazovanja, zdravstva, telekomunikacija i vodosnabdijevanja,�to nije omogućavalo otvaranje novih radnih mjesta.Kao posljedica velikih ratnih razaranja veliki proizvodni sistemi su potpuno uni�teni,izgubljeno je tr�i�te, a ostali su opterećeni vi�kom radnika i velikim brojem radnika na čekanju.

Prosječan broj zaposlenih1 u periodu januar-maj 2001. godine iznosi 408.693 radnika. U FBiH prerađivačka industrija zauzima prvo mjesto po broju zaposlenih oko 100 hiljada ili 24%. Na drugo mjesto dolazi javna uprava i odbrana i vanproračunski fondovi cca 60 hiljada zaposlenih ili 15%. Treće mjesto zauzima trgovina usluge sa 50 hiljada zaposlenih ili 12%.

Nivo zaposlenosti u maju 2001. godine dostigao je 65% nivoa iz 1991.godine.2

Uvođenjem termina "radnika na čekanju" u 1989. godini napravljen je poku�aj da se razmjerno veliki broj radnika za čijim radom ne postoji objektivna potreba, odnosno rastom tra�nje za proizvodima (ili uslugama) grane u kojoj rade, prika�e kao jo� uvijek vezan za preduzeće u kojem su evidentirani, ali isto tako da se iska�e pozicija u kojoj se nalaze preduzeća. Eventualni anga�man radnika na čekanju zavisi od razvoja tr�i�nih perspektiva preduzeća, a posebno od procesa privatizacije. Broj radnika na čekanju u FBiH u martu 2001. godine iznosi 33.447 lica. Od ukupnog broja radnika na čekanju 36% su �ene.

Prema evidencijama broj nezaposlenih u FBiH u maju 2001. godine iznosio je 263.228 lica. Stepen nezaposlenosti u FBiH u maju 2001. godine iznosi 39,2%.

Najveće uče�će broja nezaposlenih lica odnosi se na NKV spremu (37,4%), KV (34,0%), SSS (19,7%), PKV (5,1%), sa VSS i V�S (2,2%) i ostalih (1,6%). Najveći broj nezaposlenih evidentiran je u Tuzlanskom kantonu (24,6%), Zeničko-dobojskom (21,1%), Sarajevskom (19,4%) i Unsko-sanskom (10,2%).

Poseban problem u zapo�ljavanju i dalje predstavlja "rad na crno", iako se čine značajni napori na suzbijanju ovakvog načina rada. Zasnivanjem radnog odnosa, odnosno anga�ovanjem radnika na zakonit način, omogućilo bi se veće ubiranje prihoda od doprinosa zaposlenih građana, �to je od direktnog uticaja na socijalnu sigurnost nezaposlenih lica.

Prema podacima Zavoda za zapo�ljavanje broj lica koja prvi put tra�e zaposlenje u martu 2001. godine iznosi 163.649, a broj lica koja su bila zaposlena u ukupnom broju lica koja tra�e zaposlenje iznosi 108.144. Članovi porodica �ehida - poginulih boraca učestvuju sa 7.602 ili 2,8% u ukupnom broju lica koja tra�e zaposlenje. U okviru ove kategorije oko 50% su NKV radnici. Ovaj podatak ukazuje na te�inu i slo�enost problema kod zapo�ljavanja ove kategorije, odnosno na potrebu njihovog do�kolovavanja i stručnog osposobljavanja, kako bi se ista mogla zaposliti. Ratni vojni invalidi učestvuju sa 7.066 ili 2,6% u ukupnom broju lica koja tra�e posao.

Nepovoljnu sada�nju ekonomsku strukturu, nizak fiskalni kapacitet najbolje oslikava relativna koncentracija zaposlenih. Nivo zaposlenosti je u odnosu na prijeratni najni�i u industriji oko 20%, u privredi u cjelini oko 50%, a u vanprivredi oko 89%,od čega je u javnoj upravi 13,5% vi�a nego prije rata.

1 Prosječan broj zaposlenih u 2000.godini i broj zaposlenih u januaru 2001. godine korigovan je za broj zaposlenih iz dijela Distrikta Brčko koji je do osnivanja istog pripadao FBiH. 2 Broj zaposlenih u 1991. godini u BiH iznosio je 631.020. Broj zaposlenih u FBiH u 1996.godini iznosio je 323.038. Prosječna stopa rasta zaposlenosti od 1996. do 2000. godine iznosila je 6,2%.

15

5. PLAĆE Prosječna neto plaća po zaposlenom radniku1 u FBiH u 2000.godini iznosila je 413 KM. Ostvaren je nominalni rast prosječnih plaća u odnosu na 1999.godinu od 10,2%. Na osnovu podataka o prosječnim plaćama u 2000. godini po područjima uočavaju se znatne oscilacije u njihovoj visini. One se kreću od 294 KM u prerađivačkoj industriji do 807 KM u finansijskom posredovanju.

Posmatrano po kantonima najveća prosječna plaća ostvarena je u Sarajevskom kantonu (509 KM), Hercegovačko-neretvanskom (461 KM), Posavskom (449 KM), Unsko-sanskom (421 KM), dok je najni�a plaća ostvarena u Herceg-bosanskom (341 KM).

Potro�ačka korpa za četvoročlanu porodicu u FBiH u 2000. godini iznosila je 434 KM.

Zaključen je Opći kolektivni ugovor za teritoriju FBiH, kojim se uređuju temeljna prava i obaveze zaposlenih i poslodavaca u oblasti radnih odnosa koja nisu regulisana Zakonom o radu. Zaključen je veći broj granskih kolektivnih ugovora.

Prosječna neto plaća po zaposlenom radniku u FBiH u periodu januar-maj 2001. godine iznosi 433 KM. Nominalni rast prosječne plaće za prvih pet mjeseci 2001. godine ostvaren je od 8,6% u odnosu na isti period 2000.godine. Na osnovu podataka o prosječnim plaćama po područjima u prva tri mjeseca 2001. godine plaće se kreću od 304 KM u prerađivačkoj industriji do 860 u finansijskom posredovanju. Najmanja prosječna plaća ostvarena je u Zeničko-dobojskom kantonu (345 KM), a najveća u Sarajevskom kantonu (540 KM).

Korpa potrebnih proizvoda za pre�ivljavanje četvoročlane porodice u FBiH u junu 2001. iznosi 433,30 KM.

6. FISKALNA POLITIKA, BUD�ET I JAVNI RASHODI

U razdoblju od 1996.-2001. godine desili su se bitni kvalitativni pomaci glede upravljanja javnim finacijama.

Pobolj�an je način pripreme fedralnog proračuna, informacije o javnim finacijama su iz godine u godinu detaljnije i dostupnije javnosti, uveliko se vr�e pripreme za uvođenje riznice-trezora. U proteklom razdoblju Federacija se suočava sa sljedećim problemima, koje bi fiskalna politika u narednom razdoblju trebala početi rje�avati:

! visok i rastući udio javne potro�nje u BDP-u,

! visoka razina fiskalnog opterećenja,

! rastući udio izvanproračunskih fondova u strukturi izdataka javne potro�nje

! te preuzimanjem obveza za transfer sredstava fondovima iz proračuna,

! financiranje nepodmirenih, dospjelih obveza radi čega je i Federacija jedan od generatora nelikvidnosti,

! oslanjanje na prihode od privatizacije

! postojanje konstantne presije na porezni sistem da se ostvare ciljevi politike redistribucije, poticaja investicijama, te regionalnog razvoja.

Fiskalna politika bi trebala biti jedan od osnovnih pokretača za ostvarenje općih gospodarskih ciljeva i provođenje strategije poslijeratnog razvoja.

U Federaciji BiH uspostavljen je decentralizirani fiskalni sistem u kome su glavne ingerencije date kantonima i entitetima.

U ukupnim poreznim prihodima sva tri nivoa vlasti u Federaciji preovladavaju: 1 1997.godine 266 KM, 1998. 329 KM, 1999. godine 375 KM.

16

porez na promet, akcize (posebni porezi) i carine. U ukupnim proračunskim prihodima ove tri vrste su oko 60%.

JAVNI PRIHODI FEDERACIJE BIH -u milionima KM

Vrsta prihoda Ostvareno I - XII 2000 Struktura u %

Javni prihodi bud�eta: 2056,1 66,5- carine 431,8 21,5-posebni porezi(akcize) 313,9 15,0- porez na promet proizvoda i usluga 774,9 37,3- porez na plaće 211,2 10,3Prihodi od naknada 90,4 4,4- ostalo 233,9 11,5Prihodi organizacija socijalnog osiguranja 1.035,3 33,5Ukupno javni prihodi 3.091,4 100,0

U 2000. godini javni prihodi bud�eta, koji iznose 2056,1 miliona KM raspoređeni su na slijedeći način: 40 % Federalnom bud�etu, 51% kantonalnim bud�etima i 9 % općinama.

Najveći dio prihoda organizacija socijalnog osiguranja u 2000. godini ostvaren je po osnovu doprinosa za PIO I MIO u iznosu 565,1 milion KM ili 54,6%. Po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje naplaćeno je 404,2 miliona KM ili 39 %, na osnovu doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti 62,6 milion KM ili 6,1%, dok je na osnovu doprinosa za osnovno obrazovanje naplaćeno 3,4 miliona KM ili 0,3%.

Prema podacima Federalnog ministarstva finansija u 2000. godini ostvareni ukupni prihodi federalnog bud�eta iznose 995,46 miliona KM (u čemu finansiranje - krediti od međunarodnih institucija iznosi 103,19 miliona KM, a inozemne donacije 61,14 miliona KM). Ukupni rashodi u Federaciji BiH u 2000. godini iznose 982,53 miliona KM. Javni izdaci su ostvareni u znatnoj mjeri iznad javnih prihoda. Deficit federalnog bud�eta u iznosu od 90,28 mil. KM pokriven je inozemnim finansijskim sredstvima.

Bud�et Federacije BiH za 2001. godinu, (ukupni planirani prihodi i finansiranje) iznosi 997,65 miliona KM, od čega finansiranje (krediti od međunarodnih finansijskih institucija) iznosi 111 miliona KM.

OSTVARENI JAVNI PRIHODI U BUD�ETU FBiH u periodu od 01.01.2000. do 30.04.2001.1

- u milionima KM OSTVARENO

O P I S I-XII 2000. I-IV 2000. I-IV 2001.

INDEX I-IV 2001. I-IV 2000.

I. Ukupni prihodi 831,11 216,80 272,97 125,9 1. Poreski prihodi 768,00 200,70 259,28 129,8 - carine 431,89 110,69 153,32 138,51 - akcize 313,56 81,31 90,20 110,9 - porez na dobit 22,54 8,70 15,76 181,1 2. Neporezni prihodi 63,11 16,10 13,69 84,8

Uče�će carina i akciza u javnim prihodima federalnog proračuna je 89,7 %, a same carine učestvuju u ukupnim javnim prihodima 52%.

1 Izvor: Federalno ministarstvo finansija.

17

449,4

487,7

498,8

14,421,4

12,429,9

42,342,5

104,2 76,6125,0

186,9

267,0

226,7

26,125,4

29,647,5

0 040,1

54,8 55,5

UKUPNOPRIHODI

POREZ NADOBIT

POREZ NADOMAÆE

PROIZVODE

POREZ NAUVOZ

CARINE NEPOREZNIPRIHODI

INOSTRANEDONACIJE

MEÐUNARODNIKREDITI

2000 2001 Plan 2001

IZN

OSI

U M

ILIO

NIM

A K

M

OSTVARENI UKUPNI PRIHODI U BUDŽETU F BIH ZA JANUAR-JUNI 2000. I 2001. GODINE

443,3473,3 498,8

39,946,9 48,9

4,14,2 5,1 14,0

13,716,1

48,038,7

52,2

160,2

203,2 194,2154,7

138,2145,1

11,220,3 18,2

UKUPNORASHODI

PLAÈE INAKNADE

DOPRINOSIPOSLODAVCA

MATERIJAL IUSLUGE

KAMATE I DR.NAKNADE

SUBVENCIJE ITRANSFERI

IZDACI ZAODBRANU

NABAVKASTALNIH

SREDSTAVA

2000 2001 Plan 2001

OSTVARENI UKUPNI RASHODI U BUDŽETU FEDERACIJE BIH ZA JANUAR - JUNI 2000. I 2001. GODINE

IZN

OSI

U M

ILIO

NIM

A K

M

18

Ukupna javna potro�nja čini 50% bruto dru�tvenog proizvoda.

Iz navedenog mo�e se zaključiti:

! struktura porezne osnovice u Federaciji je izuzetno su�ena,

! uče�će javnih prihoda u GDP-u je izuzetno visoko,

! vrlo mali fiskalnim kapacitet

U Federaciji postoje objektivna ograničenja u nastojanju za smanjenjem javnih rashoda.

Jo� uvijek je prisutna potreba za obnovom i uspostavljanjem nove administracije, koja iziskuje visok udio domaćih javnih rashoda u GDP-u.

Do optimalne visine javne potro�nje treba doći smanjivanjem javne potro�nje u onim dijelovima gdje je to moguće i opravdano. Mogućnosti za smanjenje su u pojedinim stavkama potro�nje u organizovanju efikasnije javne uprave,odnosno smanjenjem administracije .

Povećanje ubiranja prihoda treba osigurati:

! putem reforme poreskog sistema (uvođenje poreza na dodatu vrijednost),

! provođenjem dosljedne antikorupcijske borbe,

! porastom fiskalnog kapaciteta poreskih obveznika.

! efikasnijeg rada poreske administracije

! harmonizacijom poreznih politika oba entiteta ! uspostavljanja administrativne koordinacije između entitetskih poreskih administracija

7. MONETARNO-KREDITNA POLITIKA I BANKARSKI SISTEM

Centralna banka je jedina ovla�tena institucija za kreiranje monetarne politike u Bosni i Hercegovini. Konvertibilna marka je potpuno pokrivena deviznim sredstvima, ima punu konvertibilnost i ispo�tovana su pravila currency board-a.

Monetarna kretanja obuhvaćaju:

! novčanu masu,

! neto stranu aktivu,

! kredite,

! bruto devizne rezerve,

! kapital,

! neto ostale stavke,

! obavezne rezerve

! kupovinu i prodaju konvertibilne marke

Na dan 31.03.2001. godine novčana masa iznosila je 2,4 milijarde KM. U poređenju sa stanjem 31.12.2000.godine novčana masa bilje�i pad od 60 milijuna KM, kao posljedica povećanja neto strane aktive za 58 milijuna KM, a smanjenja neto domaće aktive za 118 milijuna KM.

U okviru monetarnog agregata (novac) gotovina izvan banaka povećala se za 1,7%, a depoziti po viđenju smanjili se 8,5%.

Oročeni i �tedni depoziti u domaćoj valuti, depoziti po viđenju u stranoj valuti i oročeni i �tedni depoziti u stranoj valuti manji su za 0,6% .

Neto strana aktiva veća je za 58 milijuna KM.

19

Bruto devizne rezerve (bilansna pozicija stranih aktiva Centralne banke BiH) su iznosile 1,058 milijardi KM, tj. povećane su za 1,3 %.

Kapital komercijalnih banaka u Federaciji sa 31.03.2001. iznosi 866 milijuna KM (70% od ukupnog kapitala svih banaka u BiH).

Stanje kredita komercijalnih banaka plasiranih privrednim preduzećima u Federaciji iznosi 1,65 milijardi KM, od čega dugoročni krediti učestuju sa 70%.

Komercijalne banke dr�e obvezne rezerve u CB BiH, a odr�avaju se dr�anjem gotovine ili novčanih depozita . Prosječna depozitna osnova za obračun deviznih rezervi u razdoblju I-III 2001. godine iznosila je 842,3 mil. KM, �to je za 18,8% vi�e od prosječne depozitne osnove u istom razdoblju 2000. godine.

Od osnivanja CB BiH u Bosni i Hercegovini je prodato ukupno 3,35 mrd. KM, a kupljeno 2,6 mrd. KM.

Tečaj KM u 2001. godini je fiksan i nije se mijenjao u poređenju s DM, a indirektno ni u poređenju s eurom,tako da je: 1KM=1 DM =0,51 EUR.

Konvertibilna marka je stavljena na kursne liste određenih komercijalnih banaka u Austriji, Njemačkoj, �vicarskoj, Mađarskoj, Če�koj, Slovačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Turskoj.

Komercijalne banke i u 2001. godini slobodno formiraju kamatne stope, tako da su evidentne razlike u visini kamatnih stopa po bankama, kao i prethodnih godina.

Tokom prvog kvartala 2001. godine većina komercijalnih banaka mijenjala je kamane stope:tako �to su neke banke smanjile kamatne stope, neke banke su uvele nove raspone za kamate, dok je veoma mali broj banaka povećao kamate.

Banke Kako je stabilnost i sigurnost bankarskog sistema ključni faktor finansijske stabilnosti u svakoj zemlji i jedan od preduvjeta uspje�nosti ukupnih ekonomskih reformi, odmah nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma pri�lo se stvaranju uvjeta za reformu bakarskog sustava u Federaciji.

Tranzicija ekonomskog sistema od socijalističkog ka tr�i�nom pred banke je stavila nove zahtjeve,bitno drugačije od prijeratnih.

Naslijeđeni bankarski sistem karakterizirale su velika nesolventnost, neefikasnost i neracionalnost, a bilansi banaka u dr�avnom vlasni�tvu bili su opterećeni velikim iznosima kredita koji su bili plasirani u proma�ene investicije,nedostatkom stručnih kadrova i skromnim kapitalom.

U ovakvim uvjetima polazne osnove za reformu i restruktuiranje bankarskog sistema bili su:

! eliminiranje naslijeđenih opterećenja,

! transformacija vlasni�tva kroz proces privatizacije kapitala u dr�avnim bankama i prodaju privatnim,

! pobolj�anje efikasnosti i racionalnosti bankarskog poslovanja, primjereno tr�i�nom okru�enju, te prihvaćanjem svjetskih metoda organizacije,poslovanja i supervizije banaka.

Nakon dono�enja Zakona o bankama, krajem 1998. godine i propisivanja novog cenzusa od minimalno pet milijuna KM kapitala uplaćenog u novcu, do�lo je do smanjenja broja banaka kroz procese pripajanja i spajanja, likvidaciju nekoliko banaka koje nisu ispunjavale zakonom propisani cenzus i ozbiljnih problema u tekućem poslovanju �to se odrazilo na solventnost, te rezultiralo otvaranjem stečajnog postupka u nesolventnim bankama.

20

Na području FBiH posluje 36 banaka (stanje 31.03.2001.godine). Ukupni kapital iznosi 866 miliona KM. U privatnom i prete�no privatnom vlasni�tvu je 28 banaka ili 74%, a 10 banaka ili 26% je u dr�avnom i prete�no dr�avnom vlasni�tvu.

Od ukupnog broja banaka pet su pod privremenom upravom.1

Međutim,bez obzira �to se broj banaka smanjio mo�e se oučiti da je depozitna i kapitalna snaga postojećih banaka nedovoljna da podr�i značajnije rast ekonomije u Federaciji.

Radi okrupnjavanja banaka, krajem avgusta 2000. godine, usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama u kojem su utvrđena sukcesivna povećanja osnivačkog cenzusa u rasponu od 7 do 15 miliona KM.

Cilj propisivanja novih, o�trijih minimalnih standarda kapitala je stvaranje jačeg i sigurnijeg bankarskog sustava u kojem će manji broj većih banaka, adekvatno kapitaliziranih biti u funkciji ekonomskog razvoja .

Savim je izvjesno da će se broj banaka u Federaciji i dalje smanjivati, jer je realno za pretpostaviti da određeni broj banaka neće moći udovoljiti novom cenzusu.

Posebno značajan je utjecaj refome sustava unutarnjeg platnog prometa na reformu bankarskog sustava,koja se intenzivno odvijala u 2000. godini .Novi platni promet se odvija putem banaka od 05.01.2001. godine, a banke su preuzimanjem vr�enja usluga transakcija unutarnjeg platnog prometa u mogućnosti da dođu do povećanja i likvidnih sredstava i depozitne osnove, čime se stvaraju uvjeti za rast kreditnog portfolia banaka. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama predviđa da se osnivački cenzus banaka postepeno povećava tako da 8.marta 2001. godine iznosi 7,5 miliona KM, na kraju juna 2001. godine 10 miliona KM, a 31.12.2002. godine 15 miliona KM. Ovo će vjerovatno u dogledno vrijeme dovesti do daljnjeg smanjenja broja banaka u FBiH.

Sastavni dio reforme bankarskog sustava s ciljem jačanja sigurnosti jeste i operativni početak rada Agencija za osiguranje depozita u Federaciji, koja je osigurala depozite fizičkih i pravnih osoba do visine 5000 KM za četiri banke. Posao na uključivanju banaka u program osiguranja odvijaće se kontinuirano i zavisiće od toga da li banke ispunjavaju propisane uvjete za osiguranje depozita.

To se pozitivno odrazilo na rast nove �tednje stanovni�tva od 19,4%,(sa 31.12.2000.godine iznosi 462 miliona KM).

8. TR�I�TE I CIJENE

Tr�i�te BiH, odnosno FBiH je vrlo malo u prostornom smislu. Rat i posljedice rata učinili su tr�i�te u velikoj mjeri neorganiziranim. Pored izgubljenih svjetskih tr�i�ta, izgubljeno je skoro i tr�i�te biv�e Jugoslavije. Osim sa Hrvatskom i Slovenijom, mali promet se ostvaruje sa ostalim republikama biv�e Jugoslavije. Malo je kapaciteta predratnih izvoznika, koji su nakon devastacije tokom rata u značajnoj mjeri pokrenuli proces proizvodnje. Proizvodi se uglavnom plasiraju na domaćem tr�i�tu.

Ostvarivanje jedinstvenog tr�i�ta kako u FBiH tako i na nivou BiH je jedan od preduvjeta za povećanje privredne aktivnosti uopće. Za sada nijedan segment koji čini jedinstveno tr�i�te ne funkcionira (porezni i carinski sitem, platni sistem, saobraćaj i dr.). I dalje su evidentni problemi nelegalnog poslovanja (�verc, međuentitetske tr�nice, buvlje pijace i dr.). Za�tita domaćeg tr�i�ta nije adekvatna. I dalje se uvozi veliki broj roba koje se mogu po kvalitetu i konkurentnosti proizvoditi u zemlji. Najveći problem je nekontrolisanje dr�avne granice. Otvorenost granica, nedovoljno efikasna unutarnja kontrola, disharmonija poreskog i 1 Gospodarska banka dd Mostar, Mostarska gospodarska banka dd Mostar, Kredit SCHWEIZER , Hercegovačka banka dd Mostar ,Una banka Bihać pod privremenom upravnom od 16.04.2001. godine, a otvoren je likvidacioni postupak u Posavskoj banci Ora�je i Komercijalnoj banci dd Tuzla

21

carinskog sistema i drugi razlozi stvaraju pogodno tlo za funkcionisanje crnog tr�i�ta (promet roba nekontrolisanog porijekla, nekontrolisan promet ukradenih roba i drugo).

Ne postoje neophodni krovni zakoni na nivou dr�ave, koji bi podsticali i usmjeravali izgradnju jedinstvenog ekonomskog prostora, privlačnog za strane investitore. Umjesto toga, entiteti donose svoje zakone, uvode svoje poreze i takse stavljajući tako u neravnopravan polo�aj svoje građane i pravne osobe, cijepajući i zatvarajući i onako mali privredni prostor BiH.

Novi ekonomski sistem utemeljen na tr�i�nim principima, u FBiH podrazumijeva potpunu transformaciju dosada�njeg finansijskog sistema i u tom segmentu izgradnju tr�i�ta kapitala. Set zakona kojim se stvaraju pretpostavke za razvoj tr�i�ta kapitala1 označio je novu fazu u izgradnji finansijskog sistema.

Finansijsko tr�i�te je organizirani prostor na kojem se nude i tra�e finansijska sredstva. Tr�i�te kapitala je dio finansijskog tr�i�ta. Ono se mora promatrati u okviru razvoja i transformacije ukupnog finansijskog sistema FBiH. Tr�i�te kapitala u FBiH se nalazi u početnoj fazi razvoja. Stvaranje tr�i�ta kapitala je dug proces. Razvoj tr�i�ta kapitala je u zemljama u tranziciji dominantno uvjetovan modelom privatizacije.

Tr�i�te kapitala će relativno du�e vrijeme biti neaktivno. Kao ograničenje razvoju tr�i�ta kapitala ispoljava se: politička situacija u zemlji, pravna sigurnost, ekonomski faktori, veličina i snaga prostora. Politička situacija u zemlji se ispoljava kao relativno izra�eniji ograničavajući faktor razvoja tr�i�ta kapitala. Nestabilna i nesređena situacija destimulira strane investitore. �to se ekonomskih faktora tiče, moglo bi se navesti vi�e njih. Prije svega, treba pomenuti slabu kupovnu moć stanovni�tva.

Prostor FBiH, pa i BiH u cjelini je mali i nerazvijen, da ni sa toga stanovi�ta ne predstavlja pogodan ambijent za ubrzaniji razvoj tr�i�ta kapitala.

U oblasti rada afirmirati tr�i�ni kriterij, tj. odvojiti ekonomski razvoj od socijalne politike.

Neophodno je posvetiti posebnu pa�nju zadr�avanja postojećeg kao i vraćanja stručnih kadrova iz inostranstva.

Transportno tr�i�te čine cestovni, �eljeznički, zračni i riječni saobraćaj. Zbog posljedica rata, nezavr�ene sanacije i obnove, političkih barijera, osim cestovnog, svi ostali vidovi saobraćaja ne funicioni�u punim kapacitetom. Ovo se posebno odnosi na �eljeznički i zračni saobraćaj.

Cijene već du�i period pokazuju stabilnost. Uvođenjem currency board u BiH (1997. godine) ostvarena je stabilnost valute, �to se u velikoj mjeri odrazilo i na stabilnost cijena. Primjera radi, indeks cijena na malo u predratnoj (1991.godini) u BiH iznosio je 214 dok se stopa inflacije posljednjih godina ostvaruje na nivou najrazvijenijih zemalja svijeta. U 1999.godini indeks cijena na malo je iznosio 99,1, a u 2000. godini 101,2.

U periodu januar-maj 2001. godine cijene na malo su vi�e za 3,4%, a u odnosu na �est mjeseci pro�le godine veće su za 3,3%. Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u periodu januar-april 2001. godine u odnosu na prosječne cijene 2000.godine veće su za 3,7%. Tro�kovi �ivota u periodu januar-april 2001. godine su vi�i za 2,7% u odnosu na prosječne tro�kove �ivota 2000.godine, a u odnosu na isti period prethodne godine su vi�i za 2,9%.

1 Komisija za vrijednosne papire, Zakon o vrijednosnim papirima, Zakon o dru�tvima za upravljanje investicijskim fondovima i o investicijskim fondovima, Zakon o registru vrijednosnih papira.

22

9. EKONOMSKI ODNOSI S INOZEMSTVOM

I SADA�NJE STANJE U FEDERACIJI BIH

Robna razmjena Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u periodu 01.01.-31.03.2001.godine ostvaren je izvoz roba i usluga u vrijednosti od 292,0 miliona KM (137,8 mil USD) i uvoz od 1.063,2 miliona KM (502,0 mil USD). U odnosu na isti period pro�le godine izvoz je manji za 1,9%, a uvoz veći za 3,9%. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je u ovom periodu 27,46%.

Italija je jo� uvijek na prvom mjestu po vrijednosti izvezene robe i usluga u iznosu od 62,1 milion KM ili 21,3% od ukupnog izvoza, dok se najvi�e uvezlo iz Hrvatske, u vrijednosti od 166,6 miliona KM ili 15,7% ukupnog uvoza.

ROBNI PROMET PO SEKTORIMA za period I-III 2001. godine

IZVOZ UVOZ NAZIV miliona

USD miliona

KM str.% miliona USD

miliona KM str.%

Hrana i �ive �ivotinje 2,6 5,6 1,9 75,3 159,5 15,0Pića i duhan 2,5 5,2 1,8 18,6 39,3 3,7Sirove materije nejestive 30,6 64,8 22,2 6,8 14,4 1,4Mineralna goriva, maziva i s 15,2 32,3 11,1 55,0 116,5 10,9Ulja,masti,voskovi �.i b.por. 0,004 0,008 0 11,2 23,6 2,3Hemijski proizvodi 4,6 9,7 3,3 73,4 155,5 14,6Industrijski proizv.razvrstani 25,4 53,8 18,4 83,9 177,8 16,7Ma�ine i transp.sredstva 15,1 32,0 10,9 109,2 231,4 21,7Razni ind.proizvodi 41,3 87,5 30,0 58,6 124,0 11,7Proizvodi i transakcije nera. 0,5 1,1 0,4 10,0 21,2 2,0Ukupno 137,8 292,0 100,0 502,0 1.063,2 100,0

U prva tri mjeseca ove godine izvoz u zemlje EU je iznosio 149,0 milion KM ili čak 51% ukupnog izvoza, a uvoz iz tih zemalja je 381,1 miliona KM ili 35,8% ukupnog uvoza. U odnosu na isti period pro�le godine izvoz je povećan za 20,2 %, a uvoz smanjen za 5,5%, �to je rezultat primjene Odluke EU o bezcarinskom uvozu roba iz BiH i ostalih zemalja regiona.

ROBNI PROMET FBIH S INOZEMSTVOM PO ZEMLJAMA 01.01.-31.03. 2001 godine

IZVOZ UVOZ ZEMLJA mil.USD mil.KM struk.% mil.USD mil.KM struk.%

ITALIJA 29,3 62,1 21,2 53,7 113,8 10,7NJEMAČKA 27,2 57,6 19,7 64,2 135,1 12,8SLOVENIJA 18,1 38,4 13,2 76,4 161,9 15,2HRVATSKA 17,1 36,2 12,4 78,7 166,6 15,7JUGOSLAVIJA 11,4 24,1 8,3 4,3 9,2 0,9�VICARSKA 9,8 20,7 7,1 22,9 48,6 4,6AUSTRIJA 6,8 14,5 5,0 25,4 53,8 5,1SAD 2,6 5,6 1,9 17,7 37,5 3,5TURSKA 0,7 1,5 0,5 4,1 8,8 0,8MAĐARSKA 0,5 1,1 0,4 14,8 31,3 2,9OSTALE 14,3 30,2 10,3 139,8 296,6 27,8UKUPNO 137,8 292,0 100,0 502,0 1.063,2 100,0

23

U ukupnom izvozu najveću zastupljenost imaju robe ni�eg stepena obrade, kao �to je drvo, sirovi eluminijum, električna energija, razne vrste sirovih ko�a, municija i dijelovi oru�ja, proizvodi od gvo�đa i čelika, kuhinjska so, filteri za ulje i svječice itd, dok u ukupnom uvozu najveći dio čini dizel gorivo, benzin, kartona�ni proizvodi, razna vozila, boje i premazi, razni prehrambeni proizvodi itd.

ROBNI PROMET FBIH SA INOZEMSTVOM 1991-3/2001 GODINE -miliona USD

OPIS 1991 g. BiH

1992-1995.g. 1996.g. 1997.g 1998.g 1999.g 2000.g I-III

2001.g

IZVOZ 2.186,8 374,5 58 108,7 352 518,1 674,7 137,8UVOZ 1.734,3 1.424,2 1.204 1.555 2.120,3 2.431,2 2.290,1 502,0EFEKTI + 452,5 -1049,7 -1146 -1446,3 -1768,3 -1913,1 -1615,4 -364,2% pokr. uvoza izvozom

126,1 26,3 0,5 0,7 1,7 21,3 28,2 27,4

Negativan saldo robnog prometa u 2000 godini ima tendenciju pada u odnosu na 1999. godinu. Bosna i Hercegovina je 1990 godine ostvarila trgovinski suficit od cca 500 miliona USD, i u 1991.godini suficit od 452,5 miliona USD. (Na FBiH se odnosi suficit od 297 miliona USD) Ako �elimo samoodr�ivu ekonomiju, pored ostalog, moramo imati izbalansiran izvoz i uvoz. Smanjene deficita u robnom prometu sa inozemstvom je prioritetan zadatak. Potrebno je donijeti izvoznu strategiju BiH, donijeti platni bilans odnosa sa inozemstvom, i pratiti njegovo provođenje kao i stvarati pravni okvir za inozemne stimulanse.

Iz Federacije BiH je u I kvartalu 2001.god. izvezeno robe u vrijednosti 137 miliona USD .U istom periodu vrijednost uvezene robe iznosila je 502 milijuna USD. Negativan saldo robne razmjene sa inostranstvom iznosi 364 miliona USD, a procenat pokrivenosti uvoza izvozom 27,4%.

Strana ulaganja Značajno mjesto u br�em pokretanju privrede pripada stranim ulaganjima. Kompletna zakonska regulativa koja regulira ovu materiju je done�ena, i zajedno sa Svjetskom bankom (FIAS) se radi na harmonizaciji i pojednostavljenju provedbe regulative na cijeloj teritoriji BiH i skraćenju roka registracije na 10 dana.

�to se tiče direktnih stranih ulaganja,u periodu od 1994. godine do kraja 2000. godina na prvom mjestu je Kuvajt sa 199,8 miliona KM ulo�enog kapitala ili 34,37% ukupnih stranih ulaganja u BiH. U ovom periodu u BiH je registrirano ukupno 2.185 stranih ulaganja sa ulo�enim kapitalom od 581,3 milion KM. Strani investitori dolaze iz 70 zemalja i najveći broj ugovora o osnivanju preduzeća sa uče�ćem stranog kapitala se odnosi na zemlje najznačajnije partnere u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

24

ULO�ENI STRANI KAPITAL PO ZEMLJAMA U 2000 GODINI11

miliona KM RB ZEMLJA Iznos % Uče�će 1 NJEMAČKA 57,8 31,12 AUSTRIJA 39,5 21,23 KUVAJT 19,3 10,44 SLOVENIJA 18,6 10,05 HOLANDIJA 16,3 8,86 HRVATSKA 9,5 5,17 MALEZIJA 5,2 2,88 V.BRITANIJA 4,2 2,39 NORVE�KA 4,2 2,210 ITALIJA 3,2 1,711 FRANCUSKA 2,7 1,512 SRJ 1,5 0,813 SAUD. ARABIJA 1,1 0,614 OSTALE ZEMLJE 2,8 1,5

UKUPNO 186,2 100,0

U 2000. godini je ulo�eno 186,2 miliona KM �to predstavlja 32% ukupnih stranih ulaganja u periodu 1994 do 2000 godina.

Kad se posmatra po djelatnostima ukupna direktna strana ulaganja prvenstveno se odnose na metaloprerađivačku, i prehrambenu industriju, građevinarstvo, drvnoprerađivačku industriju, trgovinu, banke i dru�tva za upravljanje investicionim fondovima.

Od stranih kompanija koje su do sada investirale u BiH, na prvom mjestu su KIA iz Kuvajta, Coca-Cola, Volkswagen, zatim Merkator, Perutnina Ptuj, Gorenje iz Slovenije, Agrokor i druge firme iz Hrvatske. Od stranih banaka prednjače Reifeisen i Volksbank iz Austrije, Zagrebačka banka, Turska Ziraat banka, Bosna bank International sa kapitalom Malezije itd.

Kako je već izneseno, dotok stranog kapitala u FBiH nije u očekivanom obimu i trebalo bi se ozbiljno pozabaviti stvaranjem �to povoljnijeg ambijenta za stranog ulagača.

U pro�loj godini ostvaren je značajan nastup multumedijalne prezentacije BiH privrede u Njemačkoj (Frankfurt). Mogućnosti ulaganja u BiH privredu su predstavljene i na WEB stranici FBiH.

Građevinski radovi u inozemstvu

Značajan vid ostvarivanja ekonomske saradnje sa inozemstvom predstavlja anga�iranje kapaciteta na izvođenju investicionih radova u inozemstvu. U uvjetima smanjene investicione aktivnosti, ovi poslovi predstavljaju imperativ radi osiguranja deviznog priliva i zapo�ljavanja radnika. Zadnjih godina je zabilje�en pad obima radova naročito u SR Njemačkoj. Po odobrenom kontingentu u SR Njemačkoj radi cca 80 preduzeća iz BiH. Za Njemačku, kao i prije rata najveći interes pokazuju na�i izvođači radova. Od 1991. godine, kada je odobreni broj radnih dozvola iznosio 1.314, pa sve do danas, stalno se smanjuje broj radnika u kontigentu. Iako je već potpisan sporazum između dviju Vlada o zapo�ljavanju radnika BiH preduzeća iz oblasti građevinarstva, stanje se nije bitno popravilo. U 1999/2000. godini je za preduzeća iz BiH odobreno 970 radnih dozvola, �to je jo� manji broj za Federaciju. BiH strana je u vi�e navrata tra�ila povećanje broja dozvola ukazujući na neadekvatnu raspodjelu na nasljednice biv�e Jugoslavije.

1 Podaci iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Ovim podacima nisu obuhvaćena ulaganja u nekim područjima Federacije.

25

I dalje je u građevinarstvu prisutan problem naplate potra�ivanja na�ih građevinara za radove izvedene prije rata u Iraku, Libiji i drugim zemljama. Pote�koće koje se pojavljuju prilikom naplate urađenih radova u inostranstvu u pro�loj godini je uspje�no rije�ila "Hidrogradnja" naplativ�i preko UN od�tetu za projekte u Iraku.

Ostvareni građevinski radovi u inozemstvu tokom 2000 .godine su dati u slijedećoj tabeli:

GRAĐEVINSKI RADOVI IZVOĐAČA IZ FBIH U INOSTRANSTVU

Hiljada USD Struktura u % ZEMLJE Ugov.u 2000 Izvr�eno Ugov. u 2000 Izvr�eno

Ukupno 73.132 46.067 100,0 100,0Evropa 11.900 10.706 16,3 23,3Njemačka 7.246 6.523 9,9 14,2Rusija 2.072 2.010 2,8 4,4Hrvatska 46 46 0,1 0,1Jugoslavija 2.481 2.072 3,4 4,5Slovenija 55 55 0,1 0,1Azija 11.949 5.222 16,3 11,3Pakistan 11.949 5.222 16,3 11,3Afrika 49.283 30.139 67,4 65,4Togo 85 85 0,2 0,2Kenija 9.353 5.278 12,8 11,5Libija 24.888 18.848 34,0 40,9Uganda 7.176 3.566 9,8 7,7Etiopija 7.781 2.362 10,6 5,1

Lohn-poslovi

Strani partneri iskazuju interes za lohn-poslove u Federaciji radi niske cijene rada. Zbog postojanja niskog kori�tenja kapaciteta, posebno u tekstilnoj industriji, industriji ko�e i obuće,ovi poslovi omogućavaju upo�ljavanje kapaciteta. To podrazumijeva posao na izradi robe i doradi na uvezenoj robi radi izvoza. Vrlo bitno je napomenuti da interes stranog partnera ne postoji samo zbog niske cijene radne snage nego i zbog postizanja dobrog kvaliteta izrade i po�tivanje rokova isporuke.

Na osnovu podataka Privredne komore čak 80% lohn-poslova se odnosi na tekstilnu i ko�arsku industriju. Firme u tekstilnoj industriji koje se bave ovim poslovima imaju stalne partnere, najpoznatije proizvođače tekstila zapadnog tr�i�ta, �to ukazuje na poslovan odnos i visok stepen stručnosti. U industriji ko�e i obuće čak 85% ostvarene proizvodnje otpada na ove poslove.

Otvara se mogućnost da se dosada�nji obim lohn-poslova poveća, obzirom da ne postoji vi�e ograničenje kontigentima, te se stvaraju uslovi za veći izvoz proizvoda tekstilne industrije na tr�i�te EU.

II STANJE OKRU�ENJA ZA EKONOMSKE ODNOSE SA INOZEMSTVOM Vanjskotrgovinsku politiku je u nadle�nosti Bosne i Hercegovine, u saradnji sa nadle�nim organima entiteta. Entiteti su du�ni osigurati ispunjavanje obaveza iz Zakona i ne mogu donositi mjere koje bi mogle ugroziti postizanje ciljeva ove politike.

Osnov vanjskotrgovinske politike je Zakon o vanjskotrgovinskoj politici (Sl.glasnik BiH br 7/98) koji regulira osnovne elemente sistema izvoza i uvoza roba i usluga i određuje uslove za obavljanje ekonomskih poslova u inozemstvu i privrednih djelatnosti stranih fizičkih i pravnih lica u BiH. Izvoz i uvoz roba i usluga je slobodan, �to ne isključuje zabrane ili restrikcije u

26

opravdanim slučajevima definiranim u Zakonu. Strana pravna i fizička lica u prometu roba i usluga izjednačena su sa domaćim rezidentima.

Radi za�tite graničnih prijelaza i sprečavanja ilegalnog uvoza svih vrsta roba u Bosnu i Hercegovinu Carinska uprava je izdala naredbu da se od 16.04.2001.g promet svih vrsta roba obavlja preko pet graničnih prijelaza, koji su dogovoreni sa Carinskom upravom Hrvatske. To su: Ora�je, Izačić, Kamensko, Gorica i Doljani. Ovi prijelazi su u kategoriji međudr�avnih graničnih prijelaza, a nadzor i kontrolu će vr�iti Dr�avna granična policija. Ove mjere će umnogome doprinijeti stvaranju reda u vanjskotrgovinskom poslovanju..

U novembru 2000.godine stupile su na snagu trgovinske povlastice za BIH proizvode na tr�i�te EU, koje je donijela Europska unija. Ove povlastice će va�iti do kraja 2002. godine sa mogućno�ću produ�enja. Izvozne firme trebaju maksimalno iskoristiti ove povlastice, a naročito za robe koje su određene kontingentom za vi�e zemalja ovog regiona (na primjer kontingent ribe, vina, goveđeg mesa). Početkom 2001. ukinuti su kontigenti sa namjerom da se pomogne obnovi tekstilne industrije i jačanju BiH ekonomije. Ova odluka pru�a veće mogućnosti tekstilnoj industriji na zapadnom tr�i�tu koje ima vrlo stroge zahtjeve. Za izlazak na tr�i�te EU potrebni su: uspje�ni menad�eri i konkurentan proizvod.

Kako su Sporazumi o bescarinskom robnom prometu u regionu jedan od ciljeva Pakta za stabilnost, u fazi prijedloga je Sporazum o carinskim olak�icama i slobodi trgovine između sedam balkanskih zemalja: Jugoslavije, Bugarske, Hrvatske, BiH, Albanije, Makedonije i Rumunije, koji treba biti potpisan sredinom 2001.godine, a stupanje na snagu je predviđeno do kraja 2002. godine.

Sa Republikom Hrvatskom potpisan je sporazum o slobodnoj trgovini koji tretira izvoz proizvoda u Hrvatsku bez carina i postepeno smanjenje carina za uvezene robe iz Hrvatske do 01.01.2004 godine. Vrlo značajnu ulogu bi imala i slobodna uspostava robnog prometa preko Luke Ploče. Po sličnom principu bi se u ovoj godini mogli očekivati i sporazumi sa Slovenijom, Makedonijom i Jugoslavijom. Ovakvim načinom robne razmjene Bosna i Hercegovina ima veliku �ansu za poslovni zamah, ako ga privrednici budu znali iskoristiti.

Republika Turska je odavno jednostrano ukinula carine na određeni broj roba iz Bosne i Hercegovine i sada očekuje na�u inicijativu za sporazum o bescarinskom robnom prometu. Turska ove sporazume već ima sa: Bugarskom i Rumunijom,a sa Hrvatskom je u proceduri dono�enja.

Stimulisanje proizvodnje orjentirane na izvoz, za�tita domaće proizvodnje odgovarajućom carinskom politikom i drugim mjerama, promoviranje potro�nje domaćeg proizvoda, doprinosi balansiranju spoljnotrgovinskog prometa.

U prelaznoj fazi u primjeni je preferencijalni trgovinski tretman koji je odobren od EU,do sklapanja ekonomskih sporazuma sa Evropskom unijom.

Članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), koja čini institucionalni temelj multilateralnog trgovinskog sistema, bi predstavljalo centralnu polugu u stabilizaciji ekonomskih prilika, sna�an signal procesa tranzicije i samim time privlačenje stranog kapitala u BiH. BiH je aplicirala za ulazak u WTO i nalazi se u grupi od 34 zemlje koje čekaju na ulazak u ovu značajnu organizaciju. Do sada je BiH u mnogim zakonima uspostavila standarde bliske pravilima WTO (Zakon o vanjskotrgovinskoj politici), zatim je prihvatila klauzulu "nacionalnog tretmana" stranog investitora kao jednu od najznačajnijil klauzula WTO, �to sve skupa opredjeljuje �elju za brzim članstvom u ovoj organizaciji, i samim tim treba ubrzati aktivnosti ka prijemu u WTO. Ovo bi bio najveći doprinos za�titi domaće privrede, jer bi se mogao maksimalno iskoristiti period prilagođavanja (za manje razvijene zemlje do 2005). Pri učlanjenju u WTO BiH se treba izboriti da bude primljena u statusu zemlje u razvoju, a ne zamlje u tranziciji, (posebne pogodnosti).

27

�to se tiče direktnih stranih investicija, zakonska regulativa je već done�ena, i u potpunosti je kompatibilana evropskim standardima. Klauzula "nacionalnog tretmana" stranog ulagača izjednačava sa domaćim. Međutim jedna od najvećih smetnji dotoku stranog kapitala su administrativne barijere koje se pojavljuju prilikom realizacije. U cilju potpunog sagledavanja tih problema i njihove ispravke Savjetodavna slu�ba za strane investicije (FIAS) pri Svjetskoj banci je uradila Studiju o administrativnim barijerama investiranja sa prijedlozima za njihovo otklanjanje.

Privlačenje stranih investicija ne zavisi samo od ekonomskih resursa i pomoći već i od obezbjeđenja ambijenta za strana ulaganja i to:

! Bezbjedonosni uslovi u BiH i njenom okru�enju zbog slobodnog kretanja ljudi, roba i kapitala.

! Strategija dugoročnog razvoja Dr�ave BiH i postojanje jedinstvenog ekonomskog prostora.

! Provođenje ekonomskih reformi-tranzicija vlasni�tva. Bez izvr�ene privatizacije ne treba očekivati značajnije strate�ke investicije u BiH.

! Zakonski regulatorni okvir (poreski, radni, finansijski idr.) trebaju biti ujednačeni na cijeloj teritoriji BiH.

Mo�e se konstatirati da je jo� uvijek nizak priliv stranih investicija, zbog izra�enih etničkih i vjerskih napetosti, korupcije, kriminala, lo�e infrastrukture, sporosti administracije itd.

VANJSKI DUG FEDERACIJE BIH Vanjski dug Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o vanjskom dugu Federacije Bosne I Hercegovine mo�e se posmatrati u ovisnosti od perioda nastanka duga:

- dug nastao prije 2.aprila 1992.godine tretira se kao stari dug ;

- dug nastao 14. decembra 1995. i poslije tog datuma tretira se kao novi dug.

Stari dug čini 54,6% ili 1,9 mrd. KM ukupnog duga (po tečajnoj listi na dan 31.03.2001. godine),

To su krediti koji su reprogramirani .U navedeni iznos nisu uključene kamate i tro�kovi .Stari krediti se otplaćuju po konačnoj alokaciji po entitetima .U strukturi ukupnog starog duga najveće obaveze su prema kreditorima: Pari�kog kluba 42,2%, Svjetskoj banci (IBRD) 32,6%, Londonski klub 23,5%, ostali: EUROFIMA, Vijeće europske razvojne banke i IB 1,7%.

Novi dug čini 45,3 % od ukupnog duga, odnosno 1,6 mrd.KM. U strukturi novih zadu�enja obaveze prema Svjetskoj banci 58%, MMF-u 11%, IB 4,84%, Vlada Japana 4,79%, Kuvajtski fond 6,4% i IBRD 4,5%, Saudijski fond 4,1 %, OPEC 1,37% i ostali 5% ( IFAD, Euriopska komisija, Vijeće europske razvojne banke i Belgijska vlada).

Ukupna obveza Federacije po vanjskom dugu iznosi 3,5 mrd. KM. Udio vanjskog duga u GDP iznosi 50,5%.

Servisiranje vanjskog duga Federacije vr�i se iz federalnog proračuna. Svakog mjeseca se automatskim transferom izdvajaju sredstva za servisiranje vanjskog duga na Podračun kod Centralne banke BiH. Prema raspolo�ivim podacima Centralne banke BiH u periodu januar- decembar 2000.godine za servisiranje vanjskog duga u BiH iz federalnog proračun a uplaćeno je 102,3 miliona KM, a 21 miliona KM od, u Proračunu za 2001. godinu predviđena su sredstva za servisiranje vanjskog duga u iznosu od 130 miliona KM.

U razdoblju januar-mart 2001. godine za servisiranje vanjskog duga iz Fedracije je osigurano 18,9 miliona KM, a 2,5 miliona KM od krajnjih korisnika i zadu�ivanjem računa SDR BiH kod MMF-a.

28

10. PRIVREDNE DJELATNOSTI

10.1. Energija, rudarstvo i industrija

U sektoru energije rat je uni�tio vi�e od pola pogonskih kapaciteta, 60% prenosne mre�e i kontrolnog sistema i većinu distributivne mre�e. Obnovom energetskog sektora stanje se znatno stabiliziralo.

Ukupna instalisana snaga elektrana u BiH iznosi 3.991 MW, od čega 2.574 MW ili 65% kapaciteta se nalazi u FBiH.

Od 1996. godine do danas proizvodnja električne energije u FBiH ima tendenciju rasta.

Na nivou područja industrije i rudarstva (rudarstvo, prerađivačka industrija i snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom) od 3.201 pravna subjekta koja su predala polugodi�nje obračune za 2000. godinu, u rudarstvu je bilo 100 subjekata sa 16.975 zaposlenih radnika, u prerađivačkoj industriji 3.016 subjekata sa 98.104 zaposlenih radnika i u snabdijevanju električnom energijom, gasom i vodom 85 pravnih lica sa 15.274 zaposlena radnika. Prema vlasni�tvu najveće je uče�će pravnih lica u privatnom vlasni�tvu (2.630 ili 82,1%), zatim u dr�avnom (327 ili 10,2%), mje�ovitom (238 ili 7,4%) i zadru�nom vlasni�tvu (6 ili 0,3%).

Industrija i rudarstvo je prije rata (1990.) učestvovalo u bruto domaćem proizvodu (GDP-u) sa 37,3%, a u 1999. godini prerađivačka industrija učestvuje u GDP-u sa 13%, rudarstvo sa 2,5%, a područje snabdijevanja električnom energijom, gasom i vodom sa 8%.

Zahvaljujući pojačanim naporima nadle�nih subjekata, ostvaruje se zadovoljavajuća realizacija Bilansom utvrđenih energetskih potreba FBiH za 2000. godinu skoro u svim sektorima. U 2000. godini ostvarena je:

Proizvodnja električne energije veća od plana za 1,47% od, a u odnosu na 1999. godinu predstavlja porast za 9%.

Potro�nja električne energije je 94,06% od plana, �to u odnosu na isti period iz 1999. godine predstavlja povećanje za 8%. Realizirane isporuke električne energije iz elektroenergetskog sistema Federacije BiH iznose 1.282 GWh (Debis, Slovenija, Crna Gora, Hrvatska i ostali).

Uvoz i distribucija naftnih derivata je 89% od plana, �to u odnosu na isti period iz 1999. godine predstavlja povećanje za 9%.

Uvoz i potro�nja prirodnog gasa je 65% u odnosu na plan, a �to u odnosu na isti period iz 1999. godine predstavlja smanjenje za 4%.

Proizvodnja uglja je 82,61% u odnosu na plan. U odnosu na 1999. godinu, proizvodnja uglja je povećana za 13,94%. Planirana proizvodnja uglja za 2000. godinu nije ostvarena iz slijedećih razloga: zastarjelih i dotrajalih sredstava rada, povremenih nesta�ica dizel goriva D-2 i metanskih eksploziva; nedostatka rezervnih dijelova za redovno odr�avanje opreme; ote�ane naplate od industrijskih potro�ača; ograničenog tr�i�ta uglja; vremenskih neprilika u januaru i februaru 2000. godine; neusklađenost plana proizvodnje i plana prodaje.

Zavr�ena je izrada Studije restrukturiranja rudnika uglja u FBiH u kojoj je data tehnička i ekonomska analiza svih rudnika, profitabilnih i neprofitabilnih, te određene preporuke za rekonstruiranje rukovođenja i organizacije.

Svi nagomilani problemi posljedica su i ratom uni�tenih proizvodnih kapaciteta (procjena vrijednosti njihove uni�tenosti kreće se od 15-20 milijardi USD, indirektna �teta zbog nedostatka odr�avanja se računa na milijarde dolara gubitka u proizvodnom kapacitetu, nedovr�ene ekonomske reforme imaju za posljedicu izostanak razvojnog pozicioniranja preduzeća).

29

Procesi restrukturiranja u proizvodnom smislu koji bi morali dati odgovor na promjene nisu zadovoljavajući:

! Industriju kao okosnicu razvoja u osnovi karakterizira nedostatak obrtnih sredstava, tr�i�ta, nisko kori�tenje kapaciteta, nelikvidnost i gubici u poslovanju

! Nivo dostignute industrijske proizvodnje u 2000. godini je svega 35% u odnosu na 1991. godinu.

Nivo dostignute industrijske proizvodnje u FBiH u junu 2001. godine u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 1991. godine iznosi 38,6%.

! U prehrambenoj industriji procjenjuje se da je stepen kori�tenja kapaciteta oko 35%.

! Iskori�tenost kapaciteta u metalnoj i elektroindustriji ukupno, u prosjeku je ni�i od 50%.

Na području Federacije trenutno posluje veliki broj preduzeća za primarnu i finalnu preradu drveta. Pored dr�avnih preduzeća osnovan je i veliki broj malih i srednjih privatnih preduzeća (pilane). Zabrinjava veliki izvoz kvalitetne građe na ino-tr�i�te i nedovoljno osvajanje finalnih proizvoda od strane domaćih proizvođača.

U oblasti proizvodnje tekstila, ko�e, krzna, obuće i gume, na teritoriji Federacije je cca 80 tvornica.Pogoni koji rade konfekciju najvećim dijelom svoje kapacitete koriste za �lohn� poslove (oko 90%), a u nekim preduzećima je i 100%. Cijene po kojima se radi za stranog partnera su od 30-40% ni�e nego �to su bile prije rata. Bugarska, Rumunija, Srbija, Mađarska i druge istočno-europske zemlje rade jeftinije i do 30% u odnosu na cijenu rada koju strani partneri plaćaju na�im preduzećima, �to je razlog njihovog sve većeg odlaska na pomenuta područja. Najveći dio sirovina i repromaterijala koji se koristi u ovim industrijskim granama se uvozi i kreće se do 95%. Klasičnog izvoza konfekcije i gotovih proizvoda tekstilne industrije nema.

U hemijskoj industriji većina preduzeća koristi kapacitete od 10 do 30%.

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike u periodu 1996-2000. bilje�i permamentan rast.

Od kraja 1996. godine do danas, zavr�ena je reorganizacija u svim fabrikama vojne industrije, osim u "Zraku" i "Vitezitu". Osnovni cilj reorganizacije je bio stvaranje manjih fleksibilnih tr�i�nih subjekata, kako bi se lak�e ogdovorilo zahtjevima tr�i�ta, �to je provedeno uz zadr�avanje specijaliziranih tehnologija, ključnih klasičnih tehnologija neophodnih za proizvodnju NVO i poligona za ispitivanja. Reorganizacijom su stvorene pretpostavke za brzu privatizaciju, a također su postignuti i određeni rezultati u zapo�ljavanju i iskori�tavanju kapaciteta.

Unapređenje tehničko-tehnolo�kog nivoa proizvodnje i kvaliteta proizvoda prema međunarodnim standardima serije (ISO 9000 � minimum zahtjeva koje mora zadovoljiti sistem kvalitete i ISO 14000 � odnose se na najznačajnije aspekte za�tite okoline, ekosistema i potro�ača), te sticanje međunarodnog znaka CE (koji garantira da proizvod nema �tetnog uticaja na �ivote i zdravlje ljudi, okolicu i interese potro�ača), jedan je od primarnih ciljeva za prijem u članstvo EU.

Razvoj industrije u uvjetima tranzicije obilje�en je nestabilnim uvjetima u okru�enju:

1. Dosada�nji razvoj industrije protekao je u nepoticajnom okru�enju (nepostizanje samoodr�ivog razvoja),

2. poslovnom nepoticajnom okru�enju (nepovoljan polo�aj u sferi proizvodnje i neadekvatna dinamika promjena proizvodnih procesa i uvođenja novih proizvoda),

3. odsustvo razvojno-istra�ivačke komponente (slabljenje konkurentske pozicije proizvođača),

4. nedefiniranoj politici naučno-tehnolo�kog razvoja.

30

10.2. Poljoprivreda, vodoprivreda i �umarstvo

Problemi koji danas, a i ranijih godina, opterećuju poljoprivredu su usitnjenost zemlji�nog posjeda, niska produktivnost rada i nestabilnost tr�i�ta poljoprivrednih proizvoda. Uz to, ekonomska moć proizvođača i njihova motivisanost za proizvodnju vi�ka poljoprivrednih proizvoda su slabi. Navedeno ukazuje da u Federaciji ne postoji adekvatna poljoprivredna politika, niti obezbijeđeni trajniji izvori finansiranja poljoprivrede. Podsticajna sredstva u primarnom sektoru su vrlo mala1. Neadekvatna kreditna politika i visoke kamate, nedostatak odgovarajuće zakonske regulative, neregulisan uvoz robe, poroznost granica i prelevmani samo za neke proizvode jo� vi�e ote�avaju stanje u ovoj oblasti.

U ravničarskim područjima i dolinama rijeka nastavlja se uni�tavanje najkvalitetnijeg zemlji�ta (podi�u se stambeni i prodajni objekti, razna skladi�ta, tvornice, putevi, benzinske pumpe i dr). U Federaciji na savkog stanovnika otpada 0,17 ha oranica i ba�ta. Prema internacionalnom limitu to je dovoljno za osiguranje hrane, ali se ne bi smjelo ići ispod toga.

Proizvođači nisu motivisani za poljoprivrednu proizvodnju jer nisu osigurane pretpostavke - premije, regresiranje, odgovarajuća cijena inputa i dr.

Zasijane povr�ine u jesenjoj i proljetnoj sjetvi na području FBiH u 1999/00 godini čine samo 44% ukupne povr�ine oranica i ba�ta. U zasijanim povr�inama uče�će �ita iznosi 43,8%, stočnog krmnog bilja 32,9%, povrtnog bilja 22,3% i industrijskog bilja 1,0%. Upravo visoko uče�će �ita u sjetvenim povr�inama je demotivirajuće za proizvođače zbog niskog profita. Za ove kulture profit je orijentaciono oko 700 KM/ha. Međutim, cijena zemlji�ta koje se prodaje u nepoljoprivredne svrhe iznosi 100.000 do 400.000 KM po hektaru. Jasni su razlozi sve izra�enijeg napu�tanja obrađivanja zemljiNepovoljnu situaciju u poljoprivredi najbolje ilustruju indeksi poljoprivredne proizvodnje u FBiH u periodu od 1997. do 2000. godine koji se daju u sljedećem pregledu:

INDEKSI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U FBIH

1998/1997 1999/1998 2000/1999 Uče�će % 2000

POLJOPRIVREDA - BRUTO 111,2 96,3 75,6 100POLJOPRIVREDA - NETO 105,5 93,3 78,5 -BILJNA PROIZVODNJA 105,5 94,3 66,6 60,5RATARSTVO 106,9 99,4 62,4 49,2�ita 97,9 91,3 65,2 9,6Industrijska bilja 186,1 103,2 102,9 1,3Povrće 110,1 100,7 61,5 30,4Krmno bilje 114,7 105,7 62,0 5,8Livadarstvo 85,6 104,5 52,0 2,1VOĆARSTVO 99,0 66,0 94,1 9,1VINOGRADARSTVO 102,5 99,4 97,8 2,2STOČARSTVO 127,3 101,1 95,2 39,5Govedarstvo 128,3 101,2 90,0 22,3Svinjogojstvo 103,4 92,9 93,1 3,5Ovčarstvo 107,7 111,5 102,3 3,7Peradarstvo 152,5 99,6 107,0 8,9Pčelarstvo 115,6 110,7 109,4 1,1

1 Oko 1% iz bud�eta FBiH u 1999. godini, a u razvijenim zemljama EU oko 43%. U bud�etu FBiH za 2001. godinu planirana sredstva za podsticaj u industrijskoj i poljoprivrednoj proizvodnji iznose 11.200.000 KM ili 1,1%.

31

Posmatrajući svaki odjeljak ovog područja privrede kroz niz godina uočljiv je trend pada poljoprivredne proizvodnje u svim odjeljcima izuzev voćarstva. Voćarstvo je najveće smanjenje proizvodnje imalo u 1999. godini u iznosu 34%. U 2000. godini ukupna poljoprivredna proizvodnja manja je za 24,4% u odnosu na 1999. godinu. Biljna proizvodnja smanjena je za 33,4% i stočarstvo za 4,8%. U okviru biljne prizvodnje skupina ratarstvo zabilje�ila je pad proizvodnje od čak 37,6%, dok je u voćarstvu proizvodnja manja za 5,9%, a u vinogradarstvu 2,2%.

Premiranje poljoprivredne proizvodnje predstavlja poseban problem. Tek u junu 2000. godine, isplaćen je zaostali dio premije za podsticaj proizvodnje mlijeka i duhana iz 1999. godine u iznosu od 95% ukupnih obaveza. Odluka o premijama za mlijeko i duhan donesena za 2000. godinu realizovana je samo 34%, a za 2001. godinu isplata jo� nije počela.

Na bazi procijenjenog broja stanovnika i prosječne potro�nje ispod srednjerazvijenih zemalja moguće je u 2000-2001. godini vlastitom proizvodnjom podmiriti oko 62% vlastitih potreba. Prema ovom bilansu potrebe stanovni�tva u cijelosti se zadovoljavaju vlastitom proizvodnjom krompira, luka, �ljiva, gro�đa i jaja. Vlastite potrebe u većini proizvoda primarna poljoprivredna proizvodnja jo� uvijek ne zadovoljava. Na uvoz hrane jo� uvijek se tro�i 1.200-1.500 miliona KM godi�nje.

Obzirom na uslove kojim raspola�e FBiH, nije adekvatan stepen zadovoljenja potreba duhanom..

Razvoj stočarstva stimulisan je kroz realizaciju Projekta IFAD-a (dva projekta, a treći je u fazi ugovaranja), te donacijama Vlade Holandije, Vlade Japana, EU i u okviru Vladinog programa - Projekat interventne podr�ke povratnicima. Pozitivni pomaci u razvoju stočarstva zasjenjeni su pojavom bolesti tzv. kju groznice i bruceloze početkom maja 2000. godine. U saradnji sa nadle�nim tijelima RS, uz potporu Međunarodne zajednice sačinjen je Plan mjera i aktivnosti na suzbijanju bruceloze i kju groznice.

U domenu deminiranja poljoprivrednih povr�ina, te stvaranja gospodarskih uvjeta za povrat raseljenih i izbjeglih osoba na selo nisu ostvarene adekvatne aktivnosti.

U martu 2001. godine Vlada FBiH usvojila je Plan proljetne sjetve za 2001. godinu. Dana 31.12.2000. godine donijeta je Odluka o prelevmanima sa rokom primjene do 30.06.2001. godine.

Na području FBiH za upravljanje vodama, vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom nadle�na su dva javna vodoprivredna preduzeća, i to: za "Vodno područje slivova rijeke Save" i "Vodno područje slivova Jadranskog mora".

Osim redovne djelatnosti (upravljanje vodama, vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom), planovima su predviđene aktivnosti na: organizaciji određenih istra�nih radova, izradi investiciono-tehničke i druge dokumentacije, vr�enju revizije, izradi osnova za pojedina slivna područja i drugi poslovi.

Zbog za�tite od poplava i za�tite okoline izvođeni su radovi na za�titnim vodoprivrednim objektima: vr�ena su či�ćenja korita vodotoka i manje regulacije na brojnim lokacijama na vodnom području slivova rijeke Save. Radi izgradnje, sanacije ili rekonstrukcije vodovodnih sistema izvr�ena je, u dogovoru sa kantonalnim resornim ministarstvima, nabavka i isporuka vodovodnog materijala čiju će ugradnju izvr�iti krajnji korisnik pod nadzorom općinskih organa.

U FBiH �ume i �umska zemlji�ta zauzimaju povr�inu od 1,14 miliona hektara ili 52% ukupnih �uma i �umskog zemlji�ta BiH. Iako su to značajne povr�ine, struktura �uma je nepovoljna zbog visokog uče�ća goleti (14,5%) i neproduktivnih povr�ina (6,5%). Na visoke �ume otpada 56,3% i izdaničke �ume 22,7%. Stanje nije zadovoljavajuće i kada se posmatra mogući opseg sječa (etat) zbog visokog uče�ća li�ćara lo�ijeg kvaliteta koje je ote�ano plasirati na tr�i�tu.

32

�ume i �umska zemlji�ta u FBiH obuhvataju 30 �umskogospodarskih područja,1 od kojih 7 u cijelosti i 23 djelimično. �umama se gospodari na osnovu �umsko-gospodarskih osnova. Od 1991. godine do sada nije izrađena niti jedna �umskogospodarska osnova, iako je skoro svima istekla ili ističe va�nost.2 Gospodarenje �umama preduzeća �umarstva vr�e na osnovu godi�njih planova gospodarenja �to nije dobro za �umarstvo. Neophodno je intenzivirati poslove na izradi �umskogospodarskih osnova.

Od ukupne povr�ine �uma i �umskog zemlji�ta FBiH 20% je isključeno iz redovnog gazdinstva jer je na miniranim područjima. Minirane ceste koje prolaze kroz �ume, takođe, predstavljaju veliki problem. Dodatni problem čine i zara�ena stabla kojih najvi�e ima u miniranim poljima. Iz ovih razloga uvjeti za po�umljavanje su jo� uvijek nepovoljni

Stalan problem u oblasti �umarstva predstavljaju nerije�eni ekonomski odnosi između preduzeća �umarstva i preduzeća prerade drveta. Obaveze preduzeća drvne industrije (u dr�avnom i privatnom vlasni�tvu) prema preduzećima �umarstva krajem 2000. godine iznose preko 60 miliona KM, �to mo�e dovesti u pitanje daljnje opskrbljavanje kapaciteta prerade drveta.

Nekontrolisana sječa i uni�tavanje �uma očita je u �umskim područjima u blizini gradskih centara, odnosno u dobro otvorenim područjima.To najbolje ilustruje hiljade krivičnih prijava protiv lica koja su vr�ila nekontrolisanu sječu �uma3.

Prisutna je pojava bespravnog zauzimanja �uma i �umskog zemlji�ta. Evidentirano je 850 uzurpacija sa povr�inom od 316 ha. U �umama i na �umskom zemlji�tu izgrađena su 93 razna objekta.

Radi bolje za�tite dr�avnih �uma na području Federacije od potrebnih 860 ima 660 lugara (čuvara �ume). Na području Federacije i dalje je prisutna preprodaja drvnih sortimenata vezana obično za nelegalan rad pilana. Od 710 pilana u FBiH preko 50% radi bez odgovarajućih odobrenja. Radom inspekcije (tr�i�na, radna, �umarska, građevinska i dr.) izdata su rje�enja za obustavu rada 250 pilana koje nemaju odobrenje za rad.

Problem ote�anog plasmana trupaca za furnir, tanke oblovine i ogrijevnog drveta prisutan je i u 2001. godini. Propadaju značajne količine drveta u �umi, jer se sporo osposobljavaju prerađivački kapaciteti drvne i celulozno-papirne industrije. Zbog toga, �umarstvo ima gubitke.

Prema prethodnim podacima, Plan po�umljavanja za 2001. godinu veći je za 3,5% u odnosu na Plan iz 2000. godine i iznosi 2.800 hektara.4 Prema prethodnim podacima, Plan �umsko-uzgojnih radova na području Federacije u 2001. godini je veći za 9,9% u odnosu na 2000. godinu i iznosi 12.100 ha.1

Radi za�tite �umskog blaga neophodno je otpočeti sa vođenjem za�titne politike. Za�titna politika obuhvata planiranje stope eksploatacije, kao i programe obnove i revitalizacije �uma. Ova politika uključuje i reduciranje ili čak zabranu izvoza najkvalitetnijih drvnih sortimenata, ali i veće stimulativne mjere domaće proizvodnje. Neophodno je preduzeti aktivnosti na organizovanju (pokretanju) vlastite proizvodnje �umskog sadnog materijala koji se za sada uvozi.

1 U BiH ukupno 43 �umskogospodarska područja 2 Va�nost �umskogospodarskih osnova istekla je za 24 područja, a za preostalih 6 ističe ove i iduće godine. 3 U pro�loj godini izvr�eno 2.350 inspekcijskih pregleda, doneseno 220 rje�enja za otklanjanje nedostataka, 63 rje�enja za privremenu obustavu rada, podneseno 620 prijava za pokretanje prekr�ajnog postupka, 125 prijava za krivično djelo i oduzeto 1.725 m3 drveta. 4 Prethodan podatak

33

10.3. Građevinarstvo, prostorno uređenje i okoli�

Građevinarstvo je va�an segment razvoja privrede i dru�tva u cjelini. Pokretač je razvoja niza privrednih djelatnosti. Op�ti tehničko-tehnolo�ki razvoj značajno utiče na promjene u građevinarstvu koje treba biti opremljeno i osposobljeno za brzo prilagođavanje zahtjevima tr�i�ta (domaćoj i inozemnoj konkurenciji). Nakon rata izostala su velika investicoina ulaganja koja bi djelovala inicijalno na razvoj građevinarstva. Na tr�i�tu je prisutno nepo�tivanje standarda u pogledu: građevinskog materijala, kvaliteta i stručnosti radne snage, reference za obavljanje određenih poslova, iskustva u radu i dr. Nisko kori�tenje kapaciteta, nelojalna konkurencija, nemogućnost naplate ranijih potra�ivanja, zadr�avanje rje�avanja socijalne problematike u firmama, veći broj invalida, nelikvidnost i sporo odvijanje procesa privatizacije rezultirali su te�kim stanjem u građevinarstvu.

U oblasti građevinarstva zaposleno je 25.251 radnika (prosjek 2000.). U odnosu na prosjek 1999. godine, broj radnika je povećan za 4,1%. Građevinarstvo participira u formiranju GDP-a (bruto domaćeg proizvoda) sa 6%. U 1990. godini ovo uče�će u BiH iznosilo je 7,4%.

Radi većeg kori�tenja kapaciteta i veće uposlenosti građevinarstvu nedostaju velike investicije, odnosno krupni građevinski poduhvati (autoput, mostovi, sportski objekti - stadioni, stambene zgrade i dr.).

U stambenoj oblasti nastavljene su aktivnosti na sanaciji i obnovi stambenog fonda, ali i izgradnji novih stanova. Broj zavr�enih i nezavr�enih stanova u FBiH prikazuje sljedeća tabela:

Zavr�eni stanovi broj povr�ina m2

Prosječna povr�ina m2

Nezavr�eni stnanovi

1998. 616 38.195 62,0 4451999. 444 23.973 54,0 2362000. 737 47.982 65,1 1.422

Iz tabele je vidljivo da je najveći broj stanova izgrađen u 2000. godini.

U velikom su raskoraku potrebe i raspolo�iva sredstva za sanaciju i izgradnju stambenog fonda. Posebice su velike potrebe za smje�taj izbjeglica i raseljenih osoba, to je i dalje nu�na izda�nija potpora međunarodne zajednice, naročito potpora u građevinskom materijalu za obnovu poru�enih i o�tećenih kuća izbjeglog i raseljenog stanovni�tva.

U oblasti stanogradnje u toku je realizacija projekata u općini Travnik (obnova 176 kuća, tehnička i socijalna infrastruktura i otvaranje novih radnih mjesta), te općinama Kiseljak i Fojnica (obnova) 55 kuća, tehnička i socijalna infrastruktura i nova radna mjesta). Radi finansiranja iz sredstava Evropske komisije kandidovani su u 2001. godini projekti obnove 260 kuća u HNK i 180 kuća u Srednjobosanskom kantonu.

Federacija do sada nije imala cjelovit program za�tite okoli�a. U oblasti okoli�a dono�enje legislative usklađene sa EU - uslovljeno je realizacijom Programa Evropske komisije: "Pripreme zakonske regulative za za�titu okoli�a u BiH".

U 2000. godini obavljene su aktivnosti na institucionalnom jačanju za�tite okoli�a na federalnoj razini, jačanju sposobnosti i izgradnji okoli�nih kapaciteta u BiH .

Započete su aktivnosti na realizaciji Regionalnog programa obnove okoli�a zemalja Jugoistočne Evrope. Za donatorsku konferenciju, pripremljeno je �ezdesetak projekata. BiH učestvuje u 18 projekata, od toga kao zemlja lider na 6 projekata, u saradnji sa Hrvatskom na 8 i sa drugim zemljama regiona na 4 projekta.

U oblasti prostornog uređenja i za�tite okoli�a neophodno je nastaviti aktivnosti na realizaciji započetih Projekata i Programa iz 2000. godine radi njihovog okončanja.

34

10.4. Promet i komunikacije

Bosna i Hercegovina u odnosu na svoje okru�enje ima va�an polo�aj zahvaljujući kojem predstavlja značajan faktor u prometno-komunikacionom sistemu Ju�ne i Centralne Europe. Iz ovih razloga neminovna je potreba za modernizacijom postojeće, ali i izgradnje nove prometne infrastrukture i kapaciteta �eljezničkog, drumskog, riječnog, avio, PTT prometa i telekomunikacija.

Osnovna karakteristika postojećeg prometno-komunikacionog sistema BiH je relativna razvijenost, skromna opremljenost infrastrukture, zastarjelost opreme i voznih sredstava i nepovezanost modernim saobraćajnicama sa razvijenim dijelom Evrope i svijeta. Ne�to bolje stanje je u PTT prometu i telekomunikacijama.

Oporavak prometno-komunikacionog sistema, efekte, mjesto i ulogu u privrednom sistemu BiH i njenom okru�enju, treba posmatrati kroz potrebe integriranja privrede BiH u evropske i svjetske ekonomske tokove. Na području FBiH obnovljene su, odnosno osposobljene �eljezničke pruge na du�ini od 640 km. U zračnim lukama Sarajevo, Mostar i Tuzla sanirane su poletno-sletne staze. Obnovljeno je 1.272,15 km magistralnih i regionalnih cesta, obnovljeno 28 cestovnih mostova i nabavljena oprema za odr�avanje cesta. Pobolj�an je i urbani transport nabavkom autobusa, trolejbusa, minibusa i dr. Značajno je pobolj�ano stanje u sektoru telekomunikacija.

Cestovna mre�a BiH se sastoji od pribli�no 22.600 km(magistralne i regionalne cesta se prote�u na cca 8.630 km, a lokalne 14.000 km.

�est evropskih cesta prolazi kroz BiH (E-59, E-65, E-73, E-661, E-761, E-762). Ove ceste pru�aju se na 995 km i usklađene su sa standardima magistralne cestovne mre�e.

Sada se �eljeznička mre�a sastoji od 1.000 du�inskih km.

Avio kompleks ima relativno razvijenu mre�u aerodroma. Trenutno su za međunarodni promet osposobljeni aerodromi: Sarajevo, Tuzla, Mostar i Banja Luka. U fazi izgradnje je aerodrom u Visokom, a u fazi sanacije aerodrom u Bihaću.

Fizički obim saobraćajnih usluga u FBiH od 1996. godine do sada ima, uz izvjesne oscilacije tendenciju rasta.

Promet i komunikacije su 1990. godine učestvovale u GDP-u sa 6,8%, a u 1999. godini ovo uče�će 11%. U saobraćaju, skladi�tenju i vezama ima 29.603 zaposlenih radnika (mart 2001.).

Prije rata �eljeznički saobraćaj je u ukupnom saobraćaju učestvovao sa 17%, a sada 1,5%, drumski saobraćaj prije 31,6%, sada 5,8%, gradski prije 1%, sada 0,7%, PTT usluge prije 50,4%, sada 89,5%.

Nastavljaju se aktivnosti na stvaranju uvjeta za uspostavljanje jedinstvenog prometnog sistema Bosne i Hercegovine, te za funkcioniranje pojedinih prometnih grana.

U cestovnom prometu, osnovne aktivnosti se odvijaju u domenu prijevoza putnika (međunarodni, međuentitetski i prijevoz u okviru FBiH). Značajna pa�nja posvećuje se sigurnosti vozila u prometu.

Stanje u oblasti redovnog odr�avanja magistralnih cesta je veoma te�ko. Magistralne ceste su te�ko o�tećene ratnim djelovanjima i nedovoljnim odr�avanjem.

�eljeznički sistem u BiH je trenutno tehnički, ali i sistematski i organizaciono nedovoljno oporavljen i integriran. �eljeznice u FBiH su odr�avale funkcioniranje sistema u slo�enoj finansijskoj situciji. Upravljanje �eljeznicom povjereno je �eljezničkoj javnoj korporaciji, koja objedinjava operatore �eljezničkog prometa u BiH, koordinira i usmjerava rad sistema.

35

Djelatnost �eljezničkog prometa u BiH obavljaju transportni operatori u obliku javnih preduzeća na nivou entiteta. �eljeznice BiH su preko entitetskih javnih preduzeća članice Međunarodne unije �eljeznica (UIC).

Međuentitetski putnički promet je neznatan, a međunarodni putnički promet se odvija na relaciji Sarajevo - Ploče. Teretni promet je znatno povećan.

Zajedničkim naporima Javne �eljezničke korporacije Bosne i Hercegovine, �eljezničkih kompanija i organa vlasti BiH i entiteta, pu�tena je u redovan saobraćaj Unska pruga 26.01. 2001. godine.

Pripremljen je Ugovor između Ministarstva pomorstva, prometa i veza R. Hrvatske i Ministarstva za civilne poslove i komunikacije BiH o načinu kori�tenja i odr�avanja �eljezničke pruge Bihać-Knin i obavljanja nadzora od strane dr�avnih graničnih tijela. Obavljeni su i poslovi koji se odnose na usagla�avanje CIM i CIV linija za pruge u BiH, kao i sređivanje kodeksa RID propisa.

Obavljeni su i kontakti sa konzorcijem CO.RI.BA za rekonstrukciju i razvoj Balkana, kao i njemačkim konzorcijem na čelu sa firmom Krupp-Thyssen i tom prilikom su prezentirani projekti koji se odnose na rekonstrukciju i modernizaciju �eljezničkih pruga u BiH. Ove aktivnosti su jo� uvijek u toku.

Otpočela je realizacija projekta EU za obnovu i rekonstrukciju kontaktne mre�e na pruzi Sarajevo-Doboj, izvr�ene su zavr�ne pripreme za projekte obnove �eljezničke infrastrukture na koridoru Vc i paralelnom koridoru X u vrijednosti od 30,0 mil. EUR.

U zračnom prometu nastavljene su aktivnosti na obnovi infrastrukturnih objekata i otvaranju novih zračnih linija.

U Sektoru telekomunikacija, u prvom kvartalu 2001. godine, vođene su aktivnosti u vezi definiranja politike i strategije razvoja telekomunikacija u BiH, praćenje politike cijena telekomunikacijskih usluga i davanje saglasnosti na promjene cijena u telekomunikacijama.

U oblasti prometa i komunikacija neophodno je: nastaviti aktivnosti na uspostavljanju jedinstvenog prometnog sistema BiH; implementacija "Transport master plana za BiH"; stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta i ujednačenih uvjeta privređivanja prijevoznih preduzeća; normalizirati �eljeznički promet i obezbijediti tehničko-tehnolo�ku jedinstvenost na cijeloj teritoriji BiH; intenzivirati aktivnosti na obnovi i rekonstrukciji �eljezničke infrastrukture, kontaktne mre�e, te osiguranju pojedinih putnih prijelaza i stanica; organizirati Javnu korporaciju u oblasti prometa (transportnu i druge) i staviti je u funkciju u skladu sa Aneksom 9 Mirovnog sporazuma za BiH.

10.5. Trgovina, ugostiteljstvo i turizam

Trgovina po broju pravnih subjekata, broju zaposlenih i ostvarenom prometu sve vi�e dobiva na značaju.U trgovini su ostvareni određeni pomaci prvenstveno u pravcu bolje snabdjevenosti tr�i�ta. Do bolje snabdjevenosti domaćeg tr�i�ta, posebno robom provjerenog kvaliteta, potrebno je stvoriti brojne pretpostavke.

Najva�nija jeste pojačana kontrola proizvoda koji se plasiraju na tr�i�te, posebno onih koje se uvoze. BiH već godinama ima neuređene granice preko kojih se mo�e plasirati zara�ena roba, sumnjivog porijekla i sa isteklim rokom. To će biti sve do trenutka kada dr�avne granice budu strogo kontrolisane, a carinska slu�ba revnosno radila svoj posao. Treba formirati efikasnu tr�i�nu inspekciju koja bi kontrolisala porijeklo, kvalitet i higijensku ispravnost posebno proizvoda prehrambene industrije.

Ostvaren promet u trgovini iz godine u godinu se povećava. Ostvaren promet u 1997. godini iznosio je 1.284 miliona KM, a u 2000. godini 3.439,6 miliona KM.

36

Trgovina je u bruto domaćem proizvodu (GDP) značajno participirala i prije rata (1990. godine 667 miliona USD ili 9,7%). Sa izmijenjenom metodologijom nacionalnih računa (SNA)1 i dalje trgovina značajnim dijelom učestvuje u kreiranju bruto domaćeg proizvoda (1999.godine 11,8%).

Ukupan promet u ugostiteljstvu 1997. godine iznosio je 77 miliona KM, a u 2000. godini 69 miliona KM. Ugostiteljstvo u kreiranju bruto domaćeg proizvoda (GDP) u 1999.godini učestvuje sa 2,3%.

Obnovom, ratom uni�tenih hotelskih kapaciteta,te privatizacijom i kategorizacijom stvorit će se uvjeti za povećanje ugostiteljskih kapaciteta , te povećanje prihoda i zapo�ljavanja ljudi .

Iako Federacija pru�a mnoge mogućnosti za razvitak turizma, nisu ni malim dijelom iskori�tene. Strani kapital sporo ulazi u ovu oblast, a domaći se ula�e većinom u motele i vile inače slabo popunjene. Od 1997. godine do danas evidentan je pad broja turista, noćenja, kao i vremena koje provode kod nas.

U cilju postizanja povoljnijih ekonomskih efekata, trebalo bi prihvatiti koncept razvoja turizma koji vlada u turistički razvijenim zemljama, model koji se bazira na izgradnji vi�e ugostiteljskih objekata na atraktivnim lokacijama, koje će kvalitetom usluga, konkuretnim cijenama i stručnim osobljem doprinijeti du�em zadr�avanju turista u na�oj zemlji. Potrebno je u svim turističkim mjestima formirati turističke zajednice, koje će raditi na razvoju i unapređenju turizma.

11. DRU�TVENE DJELATNOSTI I SOCIJALNA POLITIKA

11.1. Obrazovanje, nauka, kultura i sport

Ove oblasti se jo� uvijek tretiraju kao dru�tvene djelatosti, tako da sam njihov status u dru�tvu, uz veoma slabu ekonomsku bazu, nedovoljna bud�etska izdvajanja i rapidno smanjivanje donacija, ima za posljedicu njihov uglavnom te�ak polo�aj. Kako su ove oblasti u ustavnoj nadle�nosti kantona karakteristična je i velika neujednačenost u materijalnom i socijalnom statusu ovih djelatnosti, kao i polo�aju zaposlenih radnika. Takođe je neujednačen i uglavnom neregulisan i status pojedinih ustanova iz ove grupe djelatnosti, a posebno onih čiji je raniji osnivač bila Republika Bosna i Hercegovina.

Uglavnom zahvaljujuci donatorskim i kreditnim aran�manima međunarodne zajednice obnovljen je veliki broj �kolskih i univerzitetskih objekata, čime su ubla�ene prostorne te�koće za odvijanje obrazovnog procesa izra�ene u prethodnom periodu. Sve su če�ći i primjeri ulaganja lokalnih (op�tinskih i kantonalnih) struktura u revitalizaciju obrazovnih objekata, �to je ohrabrujuće sa stanovi�ta preuzimanja odgovornosti u pogledu razvoja ove za budućnost zemlje strate�ke djelatosti.

Globalna slika stanja u obrazovanju sa stanovi�ta naturalnih pokazatelja na nivou FBiH mo�e se vidjeti iz sljedećeg pregleda:

-�kolska 2000/2001. godina OBRAZOVANJE Obrazovne ustanove Učenici/studenti Nastavnici i saradniciOsnovno 1.032 259.041 13.331Srednje 206 108.237 7.127Visoko 642 46.863 2.967UKUPNO 1.302 414.141 23.425

1 System of National Accounts 2 51 fakultet, 5 akademija i 8 vi�ih �kola

37

Sa stanovi�ta obrazovnih kapaciteta u osnovnom i srednjem obrazovanju, mo�e se konstatovati da su, zahvaljujući donatorskim i kreditnim sredstvima, ali i ulaganjima općina, prostorni kapaciteti dosta zadovoljavajući.

Oblast visokog obrazovanja i dalje karakteri�e ekspanzija, kako sa stanovi�ta stalnog povećanja broja studenata (koje je vi�e rezultat supstituiranja nezaposlene omladine sa srednjim stepenom obrazovanja nego te�nje za univerzitetskim obrazovanjem), tako i sa stanovi�ta �irenja mre�e visoko�kolskih ustanova kao rezultata ambicije da svaki kanton ima svoj univerzitet. Za ilustraciju te disproporcije mo�e poslu�iti podatak da je u pro�loj �kolskoj godini u odnosu na prethodnu broj visoko�kolskih ustanova povećan za 3,2%, a broj studenata za 6,9%, dok je broj nastavnika i saradnika smanjen za 8,6%. U protekloj godini osjetno je smanjen iznos donacija za obnovu i rekonstrukciju obrazovanja, o čemu svjedoči i prestanak rada PIU Obrazovanja.

Nauka i naučnoistra�ivački rad su u ozbiljnom zastoju. Siroma�na privreda nije u stanju stimulisati i ulagati u nauku, a fakulteti su zbog oskudne materijalne baze odavno prestali biti mjestima gdje se inicira i odvija naučnoistra�ivački rad i obezbjeđuje naučna i materijalna spona sa preduzećima i drugim naučnim ustanovama. U razvijenim zemljama se na univerzitetima obavlja oko 20% naučnoistra�ivačkih aktivnosti, a oko 80% se obavlja u privredi i dru�tvenim slu�bama. Kod nas je taj odnos skoro obrnut, jer �prema procjeni- oko 70% naučnih potencijala počiva na univerzitetu. Budući da je nauka na margini i da ne postoje egzaktnija istra�ivanja i analize o stanju u ovoj oblasti, Federalno ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport je pro�le godine poku�alo da snimi stanje kapaciteta naučnistra�ivačkih organizacija, tako da se -na osnovu parcijalnih i nepotpunih podataka i informacija-moglo zaključiti da se nauka nalazi u veoma te�kom stanju i da jedan broj instituta samo �pre�ivljava� zahvaljujući sporadičnim projektima na kojima rade. Neregulisan status i način finansiranja, nedostatak kritične mase naučnog kadra, kao i nizak nivo privrednih aktivnosti i ulaganja samo su neki od problema sa kojima se suočavaju naučne ustanove.

U oblasti kulture ulo�eno je dosta napora da se neki segmenti ove djelatnosti urede na jedinstven način na prostoru cijele BiH.

Međutim, i pored napora koji se ula�u da se pitanje statusa kulture rije�i na sistemski način, treba konstatovati da je aktuelno stanje u kulturi veoma te�ko sa stanovi�ta materijalnog polo�aja, a posebno je te�ko stanje u institucijama kao �to su muzeji, nacionalne biblioteke i arhivi, opera, balet i filharmonija, čiji se polo�aj ne mo�e i ne smije prepustiti zakonima tr�i�ta, niti svesti na finansiranje samo od strane Sarajevskog kantona.

Za oblast sporta mo�e se konstatovati da je glavnina aktivnosti usmjerena na organizovanje sportskih manifestacija od značaja za Federaciju i uče�će sportskih selekcija i klubova na međunarodnim sportskim takmičenjima. Posebno te�i�te dato je pro�le godine na pripreme i uče�će sportista BiH na Ljetnim Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama �Sidnej 2000�. Čine se i poku�aji da se, u saradnji sa sportskim asocijacijama, OHR-om i Ministarstvom za sport i omladinu RS, sport jedinstveno organizuje na cijelom prostoru BiH. U Federaciji BiH sport takođe nije uređen na jedinstvenim osnovama

11.2. Zdravstvena za�tita stanovni�tva

Bosna i Hercegovina i prije rata suočavala se sa mnogim pote�koćama u funkcioniranju u sistemu zdravstvene za�tite, naročito u segmentu bolničkog liječenja. Stope hospitalizacije bile su visoke, prosječna du�ina liječenja bila je nepotrebno produ�avana, a posteljni fond uprkos tome neadekvatno i nedovoljno iskori�ten. U poslijeratnom periodu ovi problemi postaju jo� izra�ajniji.

Zdravstvena za�tita u Federaciji BiH ostvaruje se kroz sistem zdravstva, koji je organiziran na nivou primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene za�tite. U 2000. godini u saradnji sa

38

Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Evropskom unijom i Svjetskom bankom pripremljen je Strate�ki plan za reformu sistema zdravstvene za�tite Federacije BiH. Prema ovom planu ciljevi koje u Federaciji BiH treba postići su: odr�ivost sistema zdravstva, efikasnost i racionalizacija, zadovoljstvo građana i zdravstvenih radnika, kao i pluralizam vlasni�tva. Ovaj dokument je zapravo strategija razvoja zdravstvenog sistema Federacije BiH u budućem srednjoročnom razvoju, a predstavlja i smjernice za dugoročnu strategiju u oblasti zdravstva.

Podijeljenom nadle�no�ću federalnih vlasti i kantona u oblasti zdravstva započet je proces decentralizacije u oblasti zdravstvenog osiguranja. Uspostavljene su tri vrste zdravstvenog osiguranja (obavezno, pro�ireno i privatno).

Kao poseban problem u poslijeratnom periodu i novi rizik po zdravlje jesu povrede od neeksplodiranih mina i drugih ubojitih sredstava. Minska polja nastala u ratu u velikom broju slučajeva nisu obilje�ena i o njima ne postoji vjerodostojna dokumentacija.

Putem programa rekonstrukcije zdravstvenog sistema, kao i uz pomoć donacija međunarodne zajednice, u 2000. godini nastavljen je trend obnove zdravstvenih objekata, i njihovog opremanja. Najznačajniji donatori i kreditori sistema su: EU, Svjetska banka, Vlada SAD, Italije, Holandije, Koreje i �vajcarske.

U toku je implementacija i Projekta Asistencije za javno zdravstvo i zdravstvo okoli�a, kojeg finansira EU/PHARE u vrijednosti od 1,20 miliona EURA. EU finansira i Projekat Asistencije u reformi zdravstva u vrijednosti 2,45 miliona EURA. U toku je projekat izgradnje i opremanja Zavoda za kontrolu lijekova Federacije BiH u iznosu od 1,90 miliona EURA. Na osnovu Memoranduma o razumijevanju između Vlade Republike Slovenije i Vijeća ministara, nastavljena je realizacija Projekta "Rehabilitacija �rtava mina u BiH" u vrijednosti od 2,00 miliona DEM.

Posebnu prepreku za normalno funkcioniranje zdravstva predstavlja neredovna uplata doprinosa za zdravstveno osiguranje od strane obveznika uplate doprinosa. S tim u vezi potrebno je pojačati finansijsku disciplinu u ovoj oblasti, koja će doprinijeti povećanju sredstava za zdravstvo uopće, a time i stvaranje preduvjeta za funkcioniranje federalnog fonda solidarnosti.

11.3. Socijalna i dječija za�tita

Stanje u oblasti socijalne za�tite u Federaciji je te�ko. Socijalna za�tita je u nadle�nosti kantona i općina, �to predstavlja ograničavajući faktor za razvoj ove djelatnosti. Samo četiri kantona: Tuzlanski, Unsko - sanski, Bosansko - podrinjski i Sarajevski donijeli su svoje kantonalne zakone o socijalnoj za�titi, za�titi civilnih �rtava rata i za�titi porodica sa djecom.

Narasle potrebe za socijalnom za�titom stanovni�tva u uvjetima ograničenih sredstava dovode do porasta broja nezbrinutih i ugro�enih građana u Federaciji BiH. Osim korisnika socijalne za�tite koji su u klasičnom smislu siroma�ni, ogroman broj građana su socijalno isključeni i nisu obuhvaćeni postojećim sistemom socijalne za�tite, a nemaju ni minimum uvjeta za osiguranje socijalne sigurnosti i egzistencije. To su u prvom redu nezaposleni, radnici sa niskim primanjima, penzioneri sa malim penzijama, raseljene osobe i izbjeglice, ratni vojni invalidi i obitelji poginulih boraca i veći broj obitelji sa jednim roditeljom.

U Federaciji BiH postoje 73 centra za socijalni rad. Ukupan broj korisnika socijalne i dječije za�tite na području Federacije BiH, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku iznosi 303.115 osoba (236.154 punodobnih korisnika socijalne za�tite i 66.961 malodobnih korisnika socijalne za�tite).

Dodatak na djecu ostvaruje se samo na području kantona Sarajevo (19.570 korisnika sa 37.058 djece). Ostali kantoni ne isplaćuju sredstva za dodatak na djecu. U kantonu Sarajevo, korisnicima dodatka na djecu obezbjeđena je i oprema za novorođenčad. Istovremeno, Kanton Sarajevo isplaćuje naknade porodiljama, (u iznosu od 50% od prosječne plaće za tri mjeseca

39

za zaposlene �ene i za nezaposlene �ene u iznosu od 98 KM). U Zeničko - dobojskom kantonu također su isplaćivane naknade za porodilje u iznosu od 80% od prosječne plaće za �est mjeseci.

Na području Federacije BiH u 17 ustanova za zbrinjavanje osoba u stanju krajnje socijalne potrebe smje�teno je 2.586 korisnika.

Poduzimane aktivnosti na stvaranju uvjeta u oblasti socijalne i dječije za�tite za postepeno smanjenje institucionalnog zbrinjavanja korisnika socijalne za�tite (djeca i osobe sa invaliditetom) i njihovo usmjeravanje na zbrinjavanje na alternativan način (novi modeli zbrinjavanja u obitelji i lokalnoj zajednici), jo� uvijek nisu dale očekivane rezultate. Naime, iako je institucionalno zbrinjavanje korisnika socijalne za�tite veoma skupo i nehumano, ono se zadr�alo i do danas. Isto tako, potrebna su značajna inicijalna sredstva od općinskog, kantonalnog do federalnog nivoa za realizaciju projekta kojim bi se postepeno ukidale ustanove za smje�taj korisnika i korisnici zbrinjavali u okviru svoje obitelji i lokalne zajednice.

Vlada Federacije BiH je donijela Osnove socijalnog programa, �to je obavezivalo kantonalne organe vlasti da donesu blagovremeno izvedbene socijalne programe. Do sada su samo četiri kantona donijela vlastite socijalne programe u kojima su inkorporirani dijelovi koji se odnose na socijalnu za�titu (SAK, BPK, SBK i USK). U skladu sa osnovama socijalnog programa Vlade Federacije BiH kantoni su bili obavezni donijeti Programe zapo�ljavanja na nivou kantona.

11.4. Raseljene osobe i izbjeglice

Povratak raseljenih i izbjeglih osoba odvija se u vrlo slo�enim uvjetima, koji se ogledaju u nedostatku sredstava, problemu zapo�ljavanja i obrazovanja,a ote�avajući faktor je starosna struktura povratničke populacije (staro i iznemoglo stanovni�tvo ).

PRIKAZ BROJA POVRATNIKA U FEDERACIJI u periodu od 1996. do 2000. godine

Broj povratnika Godina Raseljene osobe Izbjeglice Ukupno

1996. 102.914 88.114 191.028 1997. 48.810 115.165 163.975 1998. 26.680 103.350 130.030 1999. 29.036 27.577 56.613 2000. 32.021 11.961 43.982

Ukupno: 239.461 346.167 585.628

Iako su se u toku 1996. i većim dijelom 1997. godine de�avali uglavnom većinski povraci i, krajem 1997 godine započeo proces "manjinskog povratka", nisu ostvareni očekivani rezultati.

40

POVRATAK RASELJENIH OSOBA I IZBJEGLICA U FEDERACIJI BiH U 2000.

KANTON Raseljene osobe Izbjeglice Ukupno povratnici

Unsko � sanski 2.584 1.066 3.650Posavski 149 130 279Tuzlanski 1.493 1.630 3.123Zeničko � dobojski 2.937 978 3.915Bosansko � podrinjski 216 116 332Srednjobosanski 11.299 2.235 13.534Hercegovačko � neretvanski 4.109 695 4.804Zapadno � hercegovački 0 0 0Sarajevski 7.832 4.781 12.613K � 10 1.402 330 1.732UKUPNO 32.021 11.961 43.982

U 2000. godini najveće povratke ostvarile su općine: Sarajevo - Novi Grad (3.664), Bugojno (3.423), Novo Sarajevo (2.937), Vitez (2.848), Ilid�a (2.450), Kiseljak (1.882), Sarajevo Centar (1.732), Zenica (1.280), Busovača (1.224) i Sanski Most (1.072).

U Federaciji trenutno ima 279.781 raseljenih osoba i izbjeglica. U ukupnoj strukturi, 66% su raseljene osobe iz RS koje privremeno borave u Federaciji BiH, a 34% su raseljeni unutar Federacije.

NACIONALNA STRUKTURA RASELJENIH OSOBA I IZBJEGLICA U FBIH PO KANTONIMA - stanje 28.02.2001.

Bo�njaci Hrvati Srbi Ostali

Kanton

Uk.br. raselj. osoba i izbjeg.

Broj % Broj % Broj % Broj %

USK 26.610 25.584 96,14 72 0,27 870 3,27 84 0,32POK 1.028 624 60,70 382 37,16 7 0,68 15 1,46TK 67.186 66.832 99,47 88 0,13 53 0,08 213 0,32ZDK 34.186 32.994 96,51 1.019 2,98 93 0,27 80 0,23BPK 7.037 7.023 99,80 0 0,00 7 0,10 7 0,10SBK 26.816 14.430 53,81 11.943 44,55 239 0,89 204 0,76HNK 33.922 17.194 50,69 16.168 47,66 277 0,52 283 0,83ZHK 1.400 21 1,50 1.349 96,35 12 0,86 18 1,29SAK 72.313 70.685 97,75 630 0,87 500 0,69 498 0,69KHB 9.283 189 2,04 8.863 94,99 206 2,22 25 0,27Ukupno 279.781 235.576 84,20 40.514 14,48 2.264 0,81 1.427 0,51

U ukupnom broju raseljenih osoba i izbjeglica najveći broj se nalazi u Sarajevskom kantonu (72.313 osoba), Tuzlanskom kantonu (67.186), Zeničko-dobojskom (34.186) i Unsko-sanskom kantonu (26.610).

41

11.5. Penzijsko i invalidsko osiguranje

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je usvojen 1998. godine u određenoj mjeri je izvr�io usklađivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja sa materijalnim mogućnostima ovog osiguranja. Od 12. novembra 2000. godine na snazi je Odluka Visokog predstavnika za BiH o Zakonu o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja Federacije BiH i Odluka o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH. Ovim zakonima predviđa se isplata penzija mjesečno u okviru raspolo�ivih sredstava, �to podrazumijeva finansijsku konsolidaciju Dru�tvenog fonda penzijskog i invalidskog osiguranja za osiguranje sredstava potrebnih za izmirivanje tekućih obaveza prema korisnicima penzija, kao i iznala�enje mogućnosti za isplatu zaostalih penzija.

U oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja mjere preduzimane u 2000. godini, kao �to su stalna kontrola obračuna i uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, rad inspekcijskih organa u cilju eliminiranja rada na "crno" kontinuirano se provode i daju određene rezultate. Izvr�enim izmjenama Zakona o privatizaciji preduzeća, kojima se predviđa da se 20% gotovinskih sredstava dobijenih iz privatizacije preduzeća usmjerava za sanaciju i osiguranje osnovnog kapitala u penzijskom i invalidskom osiguranju, osigurava se priliv dodatnih sredstava potrebnih za isplatu penzija.

Te�ak materijalni polo�aj penzionera, ilustriraju slijedeći pokazatelji. U Dru�tvenom fondu PIO 27% prima penziju u visini do iznosa najni�e penzije, a penziju u rasponu od najni�e do zajamčene penzije 22,9% korisnika, �to znači da blizu polovine korisnika ima penziju koja ne prelazi 150 KM. Ovi odnosi jo� su nepovoljniji kod invalidskih i porodičnih penzija, jer 60% invalidskih i blizu 73% porodičnih penzionera prima penziju do 150 KM.

Za jednomjesečnu isplatu neto penzija (bez doprinosa za zdravstvenu za�titu penzionera i tro�kova provođenja osiguranja) u Dru�tvenom fondu potrebna sredstva iznose oko 42 miliona KM. S obzirom da se sa isplatom penzija u ovom fondu kasni četiri mjeseca, za sustizanje redovne dinamike isplate penzija nedostaju sredstva u iznosu od oko 165 miliona KM. Preuzimanjem na isplatu penzija koje su ostvarene u Bosni i Hercegovini, a koje je do aprila 2000. godine isplaćivao Zavod mirovinskog i invalidskog osiguranja Zagreb, jednomjesečna potrebna sredstva za isplatu penzija u Dru�tvenom fondu povećana su za oko 1,2 miliona KM.

11.6. Boračka i invalidska za�tita

Boračka i invalidska za�tita u Federaciji BiH regulirana je preuzetim (iz pro�log sistema) Zakonom o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca, kao i Zakonom o izuzetnom materijalnom obezbjeđenju ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca, koji je usvojen u septembru 1995. godine.

Međutim, na području Federacije BiH pod kontrolom HVO-a jo� uvijek se primjenjuju propisi koje je donijela tzv. Herceg - bosna.

U Federaciji BiH postoji ukupno 99.879 korisnika ove za�tite, od čega pripadnika Armije RBiH 81.379 (ratnih vojnih invalida 33.485 i porodica poginulih boraca 47.894), a pripadnika HVO-a oko 18.500 korisnika.

Zbog slo�enosti problematike u toku 2000. godine izvr�ena je transformacija nadle�ne uprave u Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno oslobodilačkog rata.

U ovoj oblasti najizra�ajnije prepreke su u nedostatku sredstava, �to se odra�ava na ka�njenje isplata (izuzetno materijalno obezbjeđenje kasni 8 mjeseci), nemogućnost usklađivanja sa rastom prosječne plaće u Federaciji BiH, iako je ta obaveza propisana u oba naprijed navedena zakona. Od aprila 1999. godine ovaj period ka�njenja je preskočen i isplata je krenula mjesec za mjesec. Međutim, od aprila 2000. do januara 2001. godine ponovo je do�lo

42

do ka�njenja ovih prinadle�nosti za dva i po mjeseca (tako da su praktično u 2001. godini izvr�ene isplate koje su se odnosile na novembar, decembar i dio oktobra 2000. godine).

U toku su aktivnosti na objedinjavanju isplata svim korisnicima boračko - invalidske za�tite na cijelom području Federacije BiH. U tom smislu, Ministarstvo je otvorilo samo jedan račun kod poslovne banke. Isplate novčanih primanja za sve korisnike iz reda Armije RBiH se vr�i preko po�te na adresu korisnika. Za očekivati je, da će se vrlo brzo i za korisnike iz reda HVO-a, isplata vr�iti na isti način.

Potrebna sredstva za ovu za�titu prema sada�njem nivou isplata (bez usklađivanja sa prosječnom plaćom) iznose 19,5 miliona KM mjesečno za Armiju RBiH i 6,5 miliona KM za pripadnike HVO-a, odnosno ukupno 312 miliona KM godi�nje.

U narednom periodu, preduzimaće se aktivnosti na dono�enju jedinstvenog federalnog propisa - Zakona o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica poginulih boraca, kojim će se osigurati osnovna i pravičnija za�tita najugro�enijih kategorija boračkih populacija, pod istim uvjetima i na isti način na cijelom području Federacije Bosne i Hercegovine.

Preduzimaće se aktivnosti na dovođenju u funkciju jedinstvenog informacionog sistema, unapređenju i ujednačavanju kriterija za ostvarivanje dopunskih prava boračke populacije koja se ostvaruje na kantonalnom nivou, intenziviranju aktivnosti na osiguranju i pobolj�anju potpune zdravstvene za�tite pripadnika boračkih populacija, blagovremenom osiguravanju finansijskih sredstava boračko - invalidske za�tite i na značajnijem pobolj�anju funkcioniranja i uticaja mre�e socijalne sigurnosti pripadnika boračke populacije.

43

C. DRUGI DIO: STANJE OKRU�ENJA U KOJEM POSLUJE PRIVREDA I VANPRIVREDA U FEDERACIJI

12. OSVRT NA MAKRO I MIKRO OKRU�ENJE

Tranzicija podrazumijeva prilagođavanje novim institucionalnim i socio-kulturnim pravilima otvorene tr�i�ne privrede. Tranzicijska iskustva su pokazala da ekonomije u tranziciji imaju neka zajednička početna obilje�ja:

! sna�ni ekonomski slom na početku tranzicije,

! visoke fiskalne deficite,

! bankarske krize,

! porast nezaposlenosti,

! privatizacijske modele opterećene brojnim interesnim konfliktima.

Nosioci ekonomske politike trebaju promovirati mjerila tr�i�ta u svim područjima ljudske djelatnosti u kojima tr�i�ta mogu efikasno funkcionirati.

Postojeća privredna struktura sa nefleksibilnim dr�avnim poduzećima i nesposobnost takve privrede da profitabilno posluje, investira u istra�ivanja i razvoj, povećava proizvodnost i zaposlenost, jasno govori da bez korijenitih strukturnih reformi, čak i u uslovima relativno uspje�ne stabilizacije općeg nivoa cijena i relativno �iroke liberalizacije unutarnjih i spoljnih ekonomskih tokova-koje su posebno u posljednje dvije-tri godine provedene u Federaciji -ne mogu obezbijediti realizaciju osnovnog strate�kog cilja-odr�ivog ekonomskog razvoja.

Dosada�nje ekonomske analize potvrdile su postojanje visoke pozitivne veze između tzv.indeksa reformi i prosječnog godi�njeg rasta GDP-a. To znači, �to je indeks reformi (koji se dobije zbirom ocjena za: privatizaciju poduzeća-mala, srednja i velika; restrukturiranje poduzeća; liberalizaciju cijena, trgovine i sistema kurseva; provođenje politike konkurentnosti; reformu bankarskog sistema; razvoj tr�i�ta vrijednosnih papira; i uspostavu efikasnog pravnog okvira) veći i blagovremeno provođenje tr�i�nih reformi uspje�nije, to je stopa ekonomskog rasta veća. Studije rasta stotinjak zemalja u tridesetogodi�njem periodu od 1960.-tih do kraja 1980.-tih pokazuju da većem prosječnom rastu doprinosi veće uče�će investicija u realnom GDP-u, ni�e uče�će javne potro�nje u GDP-u, ekonomska stabilnost i konkurentnost tr�i�ta (stabilnost cijena i kursa), veća otvorenost privrede, veći kvalitet ljudskog kapitala, bolje funkcioniranje "pravne dr�ave" i veća politička stabilnost.

Ubrzanje rasta i strukturnih promjena u određenom makroekonomskom okru�enju zavisi i od odlučnosti Vlade da provede odgovarajuća makroekonomska prilagođavanja, da ustraje na stabilnosti i time omogući da se provođenje odluka prepusti akterima tr�i�nih aktivnosti koji ih provode s vi�e znanja, fleksibilnosti i motivacije.

Konkurentnost savremene privrede zasniva se na visokoj produktivnosti i inovacijama (novi procesi, novi proizvodi, stalno prilagođavanje). Na poduzećima i njihovom menad�mentu treba da bude inicijativa za ostvarivanje takvih strate�kih postavki. Zato je neophodno mjerama permanentne edukacije unapređivati: upravljanje proizvodnim operacijama i upravljanje općenito; upravljanje i podizanje kvaliteta proizvoda, čime se smanjuju tro�kovi, podi�e produktivnost, bolje osvaja tr�i�te, ostaje u poslu i doprinosi rastu zaposlenosti; upravljanje finansijama; razvojne-istra�ivačke djelatnosti; marketing; upravljanje informacijskim sistemima; i razvijati ljudski kapital.

Preduzeća u novom privrednom okru�enju treba da vode računa o sljedećim bitnim elementima konkurentnosti: brzini prilagođavanja kojom se reagira na promjene u okru�enju

44

ugrađujući nove ideje i tehnologije u nove proizvode; konzistentnosti kojom se nepogre�ivo zadovoljavaju očekivanja potro�ača; o�trina kojom se sagledava jasno konkurentsko okru�enje i na njega reagira; agilnost kojom se simultano prilagođava različitim potrebama poslovnog okru�enja; i inovativnost kojom se nove ideje primjenjuju u kombinaciji s postojećim elementima i stvaraju nove vrijednosti.

Formiranje odgovarajuće ponude privrede treba zasnivati na mikroekonomskoj analizi faktora poslovanja i razvoja, a to su: porijeklo, kvalitet, uvjeti nabave i nabavne cijene materijalnih inputa i rada; primjenjeno tehnolo�ko-tehničko rje�enje i stepen otpisanosti stalnih sredstava; iskori�tenost kapaciteta; produktivnost, tehnolo�ki vi�ak i manjak zaposlenih; stalna provjera i nadzor nad tro�kovima; menad�ment i organizacija, uvjeti finansiranja; briga o razvitku; i utjecaj va�ećih zakonskih propisa.

13. POLITIČKO OKRU�ENJE

Stabilno političko okru�enje isto tako je jedan od preduslova za normalno funkcioniranje dr�ave. Od momenta izvr�ene agresije na Bosnu i Hercegovinu do danas stabilnog političkog okru�enja nema.

Dejtonski mirovni sporazum je donio prekid ratnih dejstava i slo�enu dr�avu bez sličnih rje�enja u svijetu.

U proteklom periodu bilo je prisutno opstruiranje i usporavanje provođenja započetih reformi zbog nemogućnosti postizanja dogovora u zakonodavnoj i izvr�noj vlasti. Veliki broj zakona je donio Visoki predstavnik međunarodne zajednice koji se vrlo te�ko sprovode u praksi.

Kada su u pitanju kolektivna i pojedinačna prava sva tri naroda u Bosni i Hercegovini, dosta toga ima nedorečenog. Provođenje odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine je prvorazredni zadatak. Ovome treba da prethodi usklađivanje entitetskih ustava sa Ustavom BiH. Isto tako od posebnog značaja je dono�enje izbornog Zakona i jačanje institucija na nivou Bosne i Hercegovine.

Funkcioniranje paralelnih sistema posebno u FBiH (elektroprivreda, promet i komunikacije, gazdovanje vodnim i �umskim resursima i dr.) je ograničavajući faktor br�eg razvoja BiH, odnosno FBiH. Isto tako politička situacija u bli�em okru�enju, odnosno u svijetu negativno se odra�ava na stanje u Bosni i Hercegovini. U prvom redu se radi o zemljama biv�e Jugoslavije (R Hrvatska, SR Jugoslavija i Makedonija), koje se nalaze u tranziciji kao i Bosna i Hercegovina.

Vrlo ote�ana ekonomska i politička situacija u BiH, odnosno Federaciji je jedna od osnovnih prepreka za unos stranog kapitala, posebno direktnih stranih investicija bez kojih sve analize pokazuju da nema značajnijeg pokretanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta. Ekonomska i socijalna situacija u značajnoj mjeri čini političku situaciju jo� slo�enijom.

14. PRAVNO OKRU�ENJE

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini je osigurao prestanak rata, a i propisao slo�enu dr�avnu strukturu (dr�ava i dva entiteta čije se ustavno uređenje i organizacija vlasti u njima međusobno razlikuju). U Federaciji BiH postoje četiri vertikalna nivoa vlasti (općina, grad, kanton i Federacija), a u Republici Srpskoj postoje samo dva nivoa (općina i nivo entiteta Obzirom da je Parlamentarna skup�tina kao najveće zakonodavno tijelo BiH pokazala, usljed različitih opstrukcija, neefikasnost u svome radu, veliki broj zakona donio je, shodno svojim ingerencijama, Ured Visokog predstavnika za BiH. Osim toga, na prostoru BiH jo� uvijek imamo segmente vi�e različitih pravnih sistema, od preuzetih zakona iz vremena biv�e Jugoslavije i pred- Deytonske pravne prakse pa do trenutno va�ećih zakona u FBiH i RS, uključujući jo� uvijek egzistirajuće zakone Herceg Bosne i Republike Bosne i Hercegovine.

45

Činjenica je da su zemlje u tranziciji posebno osjetljive na pojavu korupcije zbog toga �to prolaze fazu institucionalnog restruktuiranja.

Svjesni da korupcija predstavlja prepreku za ekonomski i dru�tveni razvoj, Vijeće ministara BiH je od Svjetske banke zatra�ilo da pripremi dijagnostičku studiju korupcije, kako bi se na osnovu nje mogao izraditi antikorupcijski program.

Korupciju u BiH karakterizira: malo povjerenje javnosti u rad vlade, dr�avna korupcija i sukob interesa, neefikasnost javne administracije,iskrivljeno poslovno okru�enje i dodatni teret za siroma�na domaćinstva, �to jo� vi�e nagla�ava siroma�tvo i nejednakost.

Na osnovu izlo�enog, neophodno je hitno preduzimanje aktivnosti u borbi protiv korupcije u BiH, kao prvo uvođenjem dosljednih i usklađenih politika na dr�avnom i entitetskim nivoima.

U ovom trenutku te�ko je govoriti o jedinstvenom i efikasnom pravnom sistemu u BiH. Uvođenje nezavisnog sudstva je preduslov za mnoge druge promjene i jačanje efikasnosti cjelokupnog sistema.

Jačanju sudske funkcije doprinijet će svakako i formiranje Suda BiH, jer nepostojanje sudske vlasti na nivou BiH je svakako veliki problem.

Naravno, kompletna legislativa mora biti usklađena sa standardima i praksom međunarodnog prava kao i sa globalnim smjernicama koje su ponuđene u Bijeloj knjizi.

Stvaranje stabilnog i efikasnog pravnog okru�enja u BiH, omogućit će njen br�i ekonomski i dru�tveni razvoj, �to će ujedno biti put za njen ulazak u evropske integracione procese.

15. EKONOMSKO OKRU�ENJE

Političke stabilnosti u jednoj zemlji nema bez ekonomske stabilnosti .Bosna i Hercegovina, odnosno FBiH sa stanovi�ta nivoa razvijenosti (GDP per capita, stopa nezaposlenosti i dr.) je na dnu ljestvice najnerazvijenijih zemalja svijeta. Rat i ratne posljedice, bez obzira na izda�nu pomoć međunarodne zajednice, bile su takvih razmjera da se, tek, ostvaruje svega 35% predratne proizvodnje i da se GDP per capita (uključujući i pomoć međunarodne zajednice) ostvaruje oko 50% u odnosu na predratni period.. Od posebne je va�nosti da li je ekonomski ambijent motivirajući u ostvarivanju veće proizvodnje i prometa i usluga.

U nedostatku adekvatne strategije razvoja BiH, odnosno FBiH, bez sektorskih strategija i odgovarajućih programa, kao i bez mjera tekuće ekonomske politike vrlo je ote�ano uspje�no voditi ekonomske procese od nivoa preduzeća do dr�ave.

Ekonomski ambijent BiH, odnosno FBiH karakterizira slijedeće:

! malo i nerazvijeno tr�i�te

! usporen proces privatizacije,

! neadekvatna zakonska regulativa,

! mala međukantonalna i međuentitetska ekonomska saradnja,

! dominantno dr�avno vlasni�tvo,

! veliki broj pravnih lica sa gubicima u poslovanju,

! niska konkurentnost proizvoda,

! nizak nivo obrtnog kapitala,

! veoma niska pokrivenost uvoza izvozom sa velikim debalansom u trgovinskoj razmjeni,

! te izra�ena nelikvidnost preduzeća i banaka.

46

Trendovi globalizacije i koncentracije svakodnevno mijenjaju konkurentsku pozornicu i pravila tr�i�ne borbe: najbolja svjetska preduzeća postaju sve veća udru�ujući se s dojučera�njim konkurentima.

BiH kao mala zemlja, sa skromnim domaćim tr�i�tem sa specifičnom konfiguracijom okru�enja upućena je na nu�no forsiranje izvozne orijentacije. Ključni preduslov za postizanje ovog cilja jeste konkurentnost vlastite privrede. Ovo tim prije �to rezultati istra�ivanja pokazuju da privreda BiH nije konkurentna. Tako rezultati istra�ivanja provedeni u pripremi Projekta: �Izvje�taj o konkurentnosti BiH�-Akademije nauka i umjetnosti BiH i centra za menad�ment i informacione tehnologije Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u 65 preduzeća (42 iz FBiH i 23 iz RS) i analize njihovog bilansa stanja prema 184 kriterija, pokazuju da je BiH po konkurentnosti iza svih 59 zemalja u kojima je istra�ivanja ove vrste provedeno 1999. godini. U navedenom dokumentu naznačene su preporuke za unapređenje konkurentnosti BiH po svim kriterijima koje treba realizirati. Da bi BiH postala konkurentna mora postati sposobna da svojim proizvodima u tro�kovnom i cjenovnom pogledu konkurira na inozemnom tr�i�tu, odnosno uvozom proizvoda na domaćem tr�i�tu.

Odr�iv povratak raseljenih i izbjeglih osobe, bez ikakvog uslovljavanja, i dalje � prioritet nad prioritetima �u BiH, odnosno FBiH. Vraćanje ljudi na svoja ognji�ta sa obzbijeđenim minimumom �to se tiče smje�taja, �kolovanja djece, zdravstvene za�tite i mogućnosti zapo�ljavanja, sa otpočinjanjem revitalizacije sela (mjesta sa izra�enim ratnim dejstvima) i te kako bi se pozitivno odrazilo na ekonomsko okru�enje.

Ekonomska stabilnost privrede ovisi o:

! razvoju malih i srednjih preduzeća tj. svih vidova poduzetni�tava,

! aktiviranja privatnog kapitala uz sna�niju potporu bankarskog sektora,

! ekonomskom okru�enju, kroz veću zaposlenost i br�i rast i razvoj, svakim danom dobivalo bi na značaju.

! okončanju procesa privatizacije,

! mijenjanju odnosa prema radu,

! podizanju odgovornosti na znatno veći nivo,

! suzbijanju sive ekonomije,

! povećanju finansijske discipline.

�to se tiče ekonomskog okru�enja u susjedstvu, zemalja u tranziciji i najrazvijenijih zemalja svijeta, interes je BiH, odnosno FBiH da se s ovim zemljama razvije, �to �iru ekonomsku i druge vidove saradnje. Za ovu svrhu neophodno je prići pripremi i dono�enju odgovarajućih strategija (programa) kako bi BiH, čim prije, postala članica Vijeća Evrope, WTO-a (Svjetska trgovinska organizacija) i učinila značajnije korake u pribli�avanju zemljama Evropske Unije.

16. DEMOGRAFSKO OKRU�ENJE

Stanovni�tvo je bitna komponenta razvoja. Prema posljednjem popisu iz 1991.godine ukupan broj stanovnika u BiH iznosio je 4.377.033. To znači da je na 51.197 km2 bilo 85 stanovnika. Prema polnoj strukturi na �ene se odnosi 2.193.238 ili 50,1%.

Starosna struktura je vrlo va�an indikator razvoja stanovni�tva. Ona pokazuje koliko koja starosna grupa učestvuje u ukupnoj populaciji. Starosna struktura je pokazatelj stepena starosti stanovni�tva.

47

STANOVNI�TVO BIH PREMA STAROSTI - u procentima

GODINA 0-14 15-64 65 i vi�e Ukupno 1961. 38,4 57,9 3,5 100 1971. 34,4 60,9 4,7 100 1981. 27,5 66,4 6,1 100 1991. 23,0 67,7 8,8 100 2000. (FBiH1) 21,1 68,3 10,6 100

U BiH i FBiH prisutna je tendencija starenja stanovni�tva. Na području FBiH prije rata bilo je 2.758.416 stanovnika. U 2000.godini ukupan broj prisutnog stanovni�tva u FBiH iznosio je 2.287.624, a stalnog stanovni�tva 2.806.431. Najveći broj prisutnog stanovni�tva u FBiH u 2000. godini je na području Tuzlanskog kantona (505.053), Zeničko-dobojskog (394.566), Sarajevskog (390.534), Unsko-sanskog (299.756), dok je najmanji broj prisutnog stanovni�tva u Bosansko-podrinjskom kantonu (35.148). Ako se posmatra stalno stanovni�tvo u 2000. godini najveći broj je u Tuzlanskom kantonu (577.401), a najmanji u Bosansko-podrinjskom (43.203). Migracije uzrokovane agresijom u pojedinim kantonima su rezultirale povećanim odnosno smanjenim brojem stanovnika, u odnosu na period prije agresije.

Kao direktnu posljedicu agresije, Bosna i Hercegovina je pretrpjela dvostruku krizu, masovno raseljavanje i masovan odliv izbjeglica. Stotine hiljada ljudi pobjeglo je iz zemlje, dok ih je mnogo vi�e raseljenih. Njihovo ponovo naseljavanje predstavlja ključni faktor mirovnog procesa i preduvjet dru�tveno-ekonomskom razvoju i političkoj stabilnosti u BiH. Povratak bi osigurao stabilnu radnu snagu i dao podstrek obnovi poljoprivrede.

17. POSLOVNO I TEHNOLO�KO OKRU�ENJE

Nestabilni uvjeti u makrookru�enju odrazili su se nepovoljno na poslovno okru�enje pravnih subjekata.

Sa početkom procesa restrukturiranja privrede, provođenja privatizacije i obnove i rekonstrukcije do�lo je do izvjesnih pomaka u pokretanju privrede, ali se ovaj proces ne odvija očekivanim tempom. Izostala su potrebna strana ulaganja u industrijske kapacitete. Sve je izra�enija nelikvidnost privrednih subjekata. Problem obrtnih sredstava se naročito ispoljava u nemogućnosti pristupa povoljnim finansijskim sredstvima. Preduzeća gomilaju obveze, a sve manje postoji mogućnost naplate potra�ivanja. Gubici iz tekućeg poslovanja pokazuju tendenciju rasta,a uzrokovani su mnogim faktorima. Problemi u privredi ogledaju se i u velikom broju vi�ka radnika,zastarjelom tehnologijom, dugovima i skupoj proizvodnji.

Upravljački problemi preduzeća postaju sve slo�eniji i posao menad�menta sve zahtjevniji.

Preduzeća moraju biti fleksibilna, inovativna i kontinuirano usavr�avati svoje poslovanje. Moraju imati strategiju kojom mogu ostvariti bolju poziciju u odnosu na konkurenciju.

Aktivno uključivanje zemlje u svjetske privredne tokove i br�i ekonomski razvoj zahtijeva, pored usklađivanja legislative iz različitih oblasti i unapređenje tehničko-tehnolo�kog razvoja i usklađivanje standarda, dokumentacije i propisa sa svjetskim standardima.

Akcenat privrednog razvoja u svijetu izrazito je pomaknut prema djelatnostima koje se temelje na znanju, informacijama, visokim tehnologijama i uslugama, dok tradicionalne djelatnosti postaju samo prateće, bez značajnijeg udjela u globalnom prosperitetu.

Posebno je va�no obezbijediti razvoj informatičkih i konkurentnih tehnologija koje, između ostalog osiguravaju bolje upravljanje informatičkim tokovima i istovremeno bolje kori�tenje resursa.

1 Procjena

48

Neophodan je intenzivan razvoj i promjene oblika obrazovanja u smislu njegovog prilagođavanja zahtjevima koje postavlja savremeni tehničko-tehnolo�ki progres.

Da bi smanjila tehnolo�ki jaz koji nas dijeli od industrijski razvijenih zemalja, BiH mora br�im tempom razvijati vlastiti istra�ivački potencijal, uz njegovo osposobljavanje za samostalne istra�ivačke napore i za kori�tenje naučnih dostignuća iz razvijenih zemalja (putem transfera tehnologije ili na drugi način).

18. SOCIJALNO-KULTURNO OKRU�ENJE

Siroma�tvo je značajan socijalni destabilizirajući faktor i prioritetna preokupacija humanog razvoja. U socijalnom sektoru koncentrisane su najte�e posljedice ekonomskog stanja u kome se nalazi FBiH.

Narasle potrebe za socijalnom za�titom stanovni�tva u uvjetima ograničenih sredstava dovode do porasta broja nezbrinutih i ugro�enih građana u Federaciji BiH. Osim korisnika socijalne za�tite koji su u klasičnom smislu siroma�ni, ogroman broj građana su:

! socijalno isključeni i nisu obuhvaćeni postojećim sistemom socijalne za�tite,

! nemaju ni minimum uvjeta za osiguranje socijalne sigurnosti i egzistencije.

To su u prvom redu nezaposleni, radnici sa niskim primanjima, demobilizirani borci, penzioneri sa malim penzijama, raseljene osobe i izbjeglice, ratni vojni invalidi i obitelji poginulih boraca i veći broj obitelji sa jednim roditeljom.

U Federaciji BiH poduzimaju se aktivnosti na tranzicionim procesima u sferi socijalnog sektora, u cilju njegovog osposobljavanja i uređivanja za period nakon povlačenja međunarodne zajednice.

Polazeći od procjene ukupnog broja stanovnika u 1999. godini i njegove starosne strukture, prema međunarodnoj metodologiji, dolazimo do podataka o ekonomski aktivnom i neaktivnom, odnosno izdr�avanom stanovni�vu u Federaciji BiH, koji se prezentiraju u sljedećoj tabeli:

SOCIJALNA STRUKTURA STANOVNI�TVA U F BIH U 1999.god. OPIS BROJ u %

Radno sposobno stanovni�tvo od 15 do 64 godina 1.541.681 100 1. Radna snaga - ekonomski aktivno stanovni�tvo 820.623 - ! zaposleni radnici evidentirani 407.212 26 ! evidentirane nezaposlene osobe 261.660 17 ! neevidentirani zaposleni i nezaposleni 151.751 10 2. Ekonomski neaktivno stanovni�tvo - izdr�avano stanovni�tvo 721.058 - ! penzioneri (od ukupno 266.759) 146.300 10 ! obrazovni kontingent (srednje i vi�e �kole, fakulteti) 143.804 9 ! stanovn. izvan rada (por. obaveze, invalidi, hend. osobe, bolesni) 430.954 28

Prema procjeni, uče�će radnog kontingenta stanovni�tva u ukupnom radno sposobnom stanovni�tvu u Federaciji BiH iznosi 60%. Naime, radnu snagu Federacije BiH čini svega 820.623 stanovnika ili 53%, dok na ekonomski neaktivno stanovni�tvo otpada 721.058 stanovnika ili 47%. Strukturu ekonomski aktivnog stanovni�tva čine:zaposleni radnici, nezaposleni radnici koji su prijavljeni u Zavodu za zapo�ljavanje i neevidentirani zaposleni (dio sive ekonomije) i nezaposlene osobe.

Veliki broj ekonomski neaktivnog, odnosno izdr�avanog stanovni�tva, koji čine penzioneri, obrazovni kontingent stanovni�tva i stanovni�tvo izvan rada (porodične obaveze-domaćice, invalidi i bolesni), predstavlja veliko opterećenje zaposlenim radnicima. Naime, odnos broja zaposlenih radnika i izdr�avanog stanovni�tva je veoma nepovoljan (1:4). U Federaciji

49

BiH svaki 173.stanovnik je invalid. U 1999. godini od ukupnog broja ratnih vojnih invalida u Federaciji BiH, prema ocjeni, zaposleno je 50% invalida.

Dosada�nja praksa je pokazala da zbog različite ekonomske moći kantona, postoji i različitost u nivoima socijalne za�tite. Poseban problem predstavljaju socijalne ustanove (domovi za djecu bez roditeljskog staranja, zavodi za ometene u fizičkom i psihičkom razvoju, domovi za stara lica i dr.) u kojima je u Federaciji BiH smje�teno 743 djece i 887 odraslih lica, za koje u 80% slučajeva općine ili kantoni ne podmiruju tro�kove. Ove ustanove uglavnom egzistiraju uz podr�ku međunarodnih humanitarnih organizacija.

Međutim, i dalje je značajan broj stanovnika u Federaciji BiH koji se nalazi u stanju socijalne potrebe (prema procjeni oko 60% stanovnika). Osim toga, kod velikog broja zaposlenih (25%), plaće pokrivaju do 65% tro�kova �potro�ačke korpe� za četveročlanu porodicu. Socijalna primanja nezaposlenih su također va�an pokazatelj socijalne za�tite u Federaciji BiH. Visoka stopa nezaposlenosti i niske plaće čine sredstva za ove namjene nedovoljnim.

Socijalna za�tita kao dr�avna i dru�tvena djelatnost, pored materijalne podr�ke, institucionalne i vaninstitucionalne za�tite, treba da ostvari socijalno aktivnu ulogu prema korisnicima ove za�tite, posebno da neprekidno radi na njihovom osposobljavanju da sami preuzimaju odgovornost za samoza�titu i napredovanje u �ivotu.

Rje�avanje problema izbjeglica, raseljenih lica, te povratnika predstavlja svakako socijalno i politički najosjetljivija pitanja, koje istovremeno ima i veoma značajne ekonomske implikacije.

Potrebno je naglasiti neophodnost reforme zdravstvene za�tite stanovni�tva u uvjetima tr�i�ne ekonomije.

Cilj tranzicije socijalne za�tite je da se ona dovede na nivo primjeren materijalnim mogućnostima i da obezbijedi "minimalan" nivo socijalne sigurnosti, da se izvr�i deregulacija, da nositelji budu pribli�eni korisnicima, da pored dr�avnih institucija u socijalnom za�tićivanju učestvuju i građani putem nevladinih organizacija i neprofitnog sektora, te da socijalna izdvajanja ne idu na �tetu ekonomskog razvoja, ali da ga sa socijalnim mjerama podr�avaju.

Minimalni nivo socijalne sigurnosti (utvrđena linija siroma�tva) moguće je ostvariti na cijelom području Federacije BiH jedino primjenom principa solidarnosti (od općine do FBiH).

U bosansko-hercegovački kulturni �background� mogao bi se dodati dosta nizak stepen kulture �ivljenja.

# # # #

50

D. TREĆI DIO: STRATE�KI RAZVOJNI PRAVCI KOJE TREBA OSTVARITI U FBiH U PRIVREDNIM I VANPRIVREDNIM DJELATNOSTIMA

Ekonomska vizija FBiH je da njena privreda dostigne odr�iv ekonomski rast u cilju: smanjenja nezaposlenosti, siroma�tva, ekonomske nejednakosti, povećanja proizvodnje i izvoza. U �irem smislu definirano ona prodrazumijeva građenje poduzetničkog dru�tva i konkurentske privrede, odnosno stvaranje stabilne i prospertitetne ekonomije kao ekonomske baze povećanja standarda dru�tva, razvoja pravne dr�ave i civilnog dru�tva u Bosni i Hercegovini. Polazi�te za realizaciju svih pojedinačnih ciljeva je zakonska regulativa u svim oblastima koje su direktno ili indirektno vezane za postavljene ciljeve i omogućavaju ostvarivanje vizije.

Osnovni ciljevi koji će doprinijeti ostvarivanju vizije su:

1. Visoke stope rasta domaćeg bruto proizvoda, smanjenje siroma�tva i porast

standarda stanovni�tva.

Cilj je da bruto domaći proizvod (GDP) omogući rast standarda dru�tva, kao i otvaranje većeg broja novih radnih mjesta. Da bi se dostigao projicirani GDP do 2005. godine (10.175 miliona KM),u FBiH neophodno je obezbijediti mobilizaciju kapitala, posebno sna�niji priliv inozemnih direktnih investicija. Prosječno godi�nje ulaganje kapitala mora iznositi minimalno 20% vrijednosti GDP-a, �to bi iznosilo prosječno godi�nje oko 1.760 miliona KM .

Izvore treba osigurati iz: sredstava predviđenih za investiranje u obnovu (oni će se kretati po opadajućoj stopi u narednim godinama), sredstava po osnovu privatizacije, sredstava iz fonda za zapo�ljavanje, sredstava javnih prihoda (FBiH, kantona, općina), sredstava direktnih

Konkurentska privreda

6. Edukacija obrazovanje

7. Povratak izbjeglica i raseljenih lica

10. Efikasna i savremena pravna dr�ava i civilno

dru�tvo

8. Reforma vanprivrednog sektora

9. Reforma socijalnog sektora

Op�ta vizija razvoja:

RAST STANDARDA DRU�TVA Opći cilj: - STABILNA I PROSPERITETNA EKONOMIJA

Opći zakonodavni i regulativni okvir, koji podupire poduzetnički pristup

Stabilizaciona makroekonomska politika, koja omogućava razvoj uspje�nih poduzeća

1. Visoke stope rasta BDP

2. Povećanje izvoza i smanjenje

trgovinskog deficita

3. Podr�ka razvoju poduzetni�tva

4. Inovacije i razvoj tehnologije

5. Stvaranje tr�i�nog ambijenta

Akcioni programi po oblastima

51

stranih ulaganja, sredstava međunarodnih organizacija za prevladavanje siroma�tva, povoljnih kreditnih linija i plasmana komercijalnih banaKa te povećanja devizne �tednje.

Ostvarivanje prosječne stope rasta bruto domaćeg proizvoda (GDP) kao općeg pokazatelja razvoja do 2005. godine od 8% omogućilo bi ostvarivanje prosječnih stopa rasta ostalih ekonomskih pokazatelja razvoja (zaposlenosti 7%, prosječnih plaća, 7%, izvoza robe 18%, uvoza robe 2%, pokrivenosti uvoza izvozom robe 61,1%, fizičkog obima industrijske proizvodnje 8%, cijena �stopa inflacije do 3%, i smanjenja nezaposlenosti 3%)

2. Povećanje izvoza i smanjenje trgovinskog deficita Direktno u funkciji ostvarenja vizije, te u funkciji ostvarivanja prvog navedenog cilja je povećanje izvoza i djelovanje na smanjenju trgovinskog deficita.

U tom cilju neophodno je osigurati podr�ku domaćoj proizvodnji u cilju jačanja konkurentske sposobnosti i izvozne orijentacije domaćih preduzeća, s jedne strane i u pravcu povećanja domaće proizvodnje u cilju supstituisanja uvoza, sa druge strane.

Jačanje konkurentske sposobnosti mora se bazirati na ostvarivanju saradnje sa firmama iz inostranstva u cilju građenja regionalnog marketing pristupa, ili u pravcu fokusiranja na prednosti kojima domaća preduzeća mogu ostvariti povoljan polo�aj na inostranom tr�i�tu.

Sa druge strane ostvarivanje ciljeva usmjerenih na podr�ku izvozu iziskuje osnivanje razvojnih banaka koje će osigurati potrebnu podr�ku izvozu u obliku formiranja:

! kreditnih linija za pripremu proizvodnje i

! kreditnih linija za podr�ku u periodu naplate potra�ivanja.

U cilju dugotrajne podr�ke i motivisanja preduzeća za izvoz treba razmotriti mogućnosti i inicirati bilateralne sporazume (čiji će nosilac biti razvojna banka nakon formiranja) sa odgovarajućim bankama u zemljama u koje se izvozi u pravcu obezbjeđenja garancija od strane banke u zemlji u koju se izvozi za naplatu potra�ivanja od kupaca.

Osim toga potrebno je osigurati veće uče�će usluga u strukturi izvoza, prije svega turistikčkih, ali, po mogućnosti i sofisticiranih usluga čije se uče�će sve vi�e povećava u strukturi izvoza konkurentnih zemalja.

3. Podr�ka razvoju poduzetni�tva i osnivanju malih i srednjih preduzeća u cilju razvoja proizvodnje, povećanja produktivnosti i zapo�ljavanja

Problem nezaposlenosti moguće je djelimično ubla�iti povećanim investicijama u osnivanje i razvoj malih i srednjih preduzeća koja bi bila generator razvoja proizvodnje i zapo�ljavanja.

To podrazumijeva kreiranje povoljnog okru�enja u kome će osnivanje, djelovanje i valorizovanje malih i srednjih preduzeća biti maksimalno pojednostavljeno i podr�ano olak�icama u oporezivanju, s jedne strane, a sa druge sankcionisanju protivzakonitog pona�anja i nano�enja �tete eknomiji dru�tvu u cjenili.

4. Inovacije i razvoj tehnologije kao podr�ka razvoju proizvodnje

Kako je osnovni generator razvoja proizvodnje tehnologija i tehnolo�ke inovacije, neophodno je osigurati povoljnu klimu i značajnu finansijsku i organizacijsku podr�ku inovatorima u realizaciji njihovih aktivnosti.

U tom cilju neophodno je osigurati čvrstu vezu između inovatorstva i poduzetni�tva u cilju podsticanja primjene inovacija u praksi i njihove tr�i�ne valorizacije. To bi omogućilo značajnu finansijsku podr�ku koja bi pozitivno djelovala na dalje inoviranje. Jedan od mogućih institucionalnih oblika je osnivanje Agencije za inovacije koja bi bila nosilac spone između inovatora i poduzetnika.

52

Drugi oblik je obezbjeđivanje poreskih olak�ica za poduzetnike koji ula�u sredstva u primjenu i tr�i�nu valorizaciju inovacija, odnosno koji finansijski podr�avaju inovatorstvo.

5. Stvaranje ambijenta tr�i�ne privrede U cilju za�ivljavanja tr�i�ne privrede neophodno je osigurati jačanje tr�i�nog ambijenta kako bi se djelovalo u pravcu jačanja konkurentnosti domaće ekonomije, ali i osigurale pretpostavke i uslovi za prijem u Evropsku uniju.

Aktivnosti na ostvarivanju ovog cilja moraju biti usmjerene na osposobljavanju svih relevatnih institucija za djelovanje u tr�i�noj privredi, te na podsticanje i podr�ku uspostavljenih tr�i�nih institucija.

Druga oblast na kojoj je neophodno raditi odnosi se na uklanjanje svih barijera, posebno administrativnih, funkcionisanju tr�i�ne privrede. Ovo se posebno odnosi na međuentitetske barijere, te barijere saradnji i komuniciranju među kantonima i op�tinama, odnosno kantonalne i op�tinske barijere za direktna inostrana ulaganja ili različite oblike zajedničkih ulaganja i saradnje, te dalje prepreke za osnivanje i registraciju preduzeća koje ovaj postupak čine dugotrajnijim i komplikovanijim nego �to je to slučaj i u jednoj drugoj evropskoj zemlji.

6. Obrazovanje i edukacija Osiguranje edukativne i obrazovne komponente, odnosno osiguranje permanentnog obrazovanja značajno mo�e doprinijeti ostvarivanje ambijenta tr�i�n privrede, kao i jačanja poduzetni�tva, ako se organizuje kao:

! educiranje i osposobljavanje privrednika za poduzetni�tvo i jačanje samoinicijative u formiranju i vođenju malih i srednjih preduzeća

! osposobljavanje upravne administracije na svim nivoima obzirom da je ona davalac velikog broja usluga javnosti, ali često i prepreka efikasnom rje�avanju problema i jačanju tr�i�nog ambijenta. Iz ovoga proizilazi da je ovaj cilj u direktnoj vezi sa prethodnim, odnosno sa nastojanjem da se stvore uslovi za tr�i�nu ekonomiju u BiH.

7. Povratak izbjeglica i raseljenih lica Osim restrukturiranja i osavremenjavanja privredne strukture neophodno je pristupiti i rje�avanju kritičnih problema u sferi vanprivrede. Među prioritetima koji će se nastojati ostvariti svakako je povratak izbjeglih i raseljenih lica. Radi se, naime, o elementarnoj pretpostavci za provođenje reforme ekonomskog i socijalnog sistema, kao i za harmoniziranje regionalnog razvoja i distribucije GDP među stanovni�tvom. Bez intenzivog djelovanja na rje�avanju pitanja dvosmjernog povratka nemoguće je ostvariti bilo koji od navedenih ciljeva. U tom pravcu nu�no je efikasno koristiti sredstva međunarodne zajednice za realizaciju projekata povratka i djelovati na pokretanju novih, uz prethodne aktivnosti na stvaranju preduslova za povratak u smislu političke i sigurnosne bezbjednosti. Sa druge strane uključivanje povratnika u programe podr�ke poduzetni�tvu i osiguranje kreditne linije za podr�ku razvijanju samozapo�ljavanja i osnivanja malih preduzeća podsticajno bi djelovalo na zaokru�ivanje aktivnosti uspje�nog povratka i time na motivisanost za povratak.

8. Reforma vanprivrednog sektora

Ova reforma odnosi se prevashodno na oblasti zdravstva, obrazovanja, nauke, kulture i sporta, dakle aktivnosti iz kojih su odvojene socijalne kategorije i briga za njihovu sigurnost.

Stoga je reforma ovog sektora, prije svega obrazovnog sistema i zdravstva usmjerena u pravcu racionalizacije, te osiguranja adekvatnih izvora finansiranja, odnosno regulisanja participacije ili tr�i�ne valorizacije usluga iz ovih oblasti. Sa druge strane reforma se mora koncentrisati na podizanje efikasnosti i racionalizaciju djelovanja obrazovnih i zdravstvenih institucija, kao i na otklanjanje disproporcija u razvoju pojedinih kantona. To podrazumijeva

53

osnivanje fondova na federalnom nivou koji bi djelovali u pravcu građenja solidarnosti među kantonima u sferi pru�anja zdravstvenih usluga i građenja jedinstvenih standarda obrazovanja.

Reforma u oblasti nauke, kulture i sporta također pretpostavlja djelovanje u pravcu obedinjavanja ovih oblasti, te formiranja obaveze na federalnom nivou, uz participaciju svih kantona za finansiranje institucija od dr�avnog, odnosno federalnog značaja (u cilju podr�ke i finansiranja naučnih istra�ivanja i kulturnih institucija čiji je osnivač bila dr�ava.

9. Reforma socijalnog sektora Reforma socijalnog sektora obuhvata oblast regulisanja penzijskog osiguranja, invalidske za�tite, socijalnog osiguranja, nezaposlenih i dječije za�tite, �to je sve u domenu nastojanja da se zaustavi rastuća socijalna nesigurnost i povećanje siroma�tva u FBiH.

Mjere na ostvarivanju ovog cilja biće usmjerene na reformu penzijskog osiguranja i formiranje penzijskih fondova, �to će vodtiti transformaciji u cjelokupnom sistemu, dok će sa druge strane aktivnosti biti usmjerene na iznala�enje modusa i načina za rje�avanje problema postojećih penzionera.

Kad su u pitanju ostale kategorije mjere socijalne politike biće usmjerene na osiguranje izvora za fondove iz kojih će se isplaćivati naknade za socijalno ugro�ene, nezaposlene i dječiju za�titu.

10. Efikasna i savremena pravna dr�ava i civilno dru�tvo Ostvarivanje ovog cilja biće pretpostavka za stvaranje institucionalnih pretpostavki za ostvarivanje vizije i svih naprijed navedenih ciljeva i kreiranje pravne regulative i zakonodavnog sistema, te okru�enja u kome će realizacije i provođenje svih navedenuih ciljeva biti podr�ani.

U tom pravcu neophodno je djelovati na pojednostavljenju kompliciranog sistema dr�avne uprave koji uključuje vi�e različitih nivoa, te jačati njihovu odgovornost i doprinos kreiranju pozitivnog ambijenta za razvijanje tr�i�ne ekonomije i poduzetni�tva.

Potrebno je stvoriti jedinstven i efikasan pravni sistem u FBiH (kao i u BiH), �to prodrazumijeva usklađivanje entitetskih ustava sa Ustavom BiH, dono�enje krovnih zakona od vitalnog interesa za normalno funkcioniranje BiH, te formrianje izvr�nih tijela, prije svega sudova i privrednih sudova koji će omogućiti implementaciju usvojenih zakona. Pravna legislativa mora biti usklađena sa mjerama sadr�anim u Bijeloj knjizi, kako bi se osigurale institucionalne i ostale pretpostavke i uslovi za uključivanje u Evropsku uniju.

Preduslov za provođenje ovih ciljeva je osiguranje općeg zakonodavnog i regulativnog okvira koji podupire poduzetnički pristup s jedne strane i građeje konsolidirane, stabilizacione i razvojne makroekonomske politike koja će omogućiti razvoj konkurentnih preduzeća.

Osim toga neophodno je stovriti mre�u na nivou federacije, kantona i op�tina, �to podrazumijeva saradnju postojećih subjekata (administrativnih jedinica, komora, raznih udru�enja), kao i osposobljavanje njihovih zaposlenih za provođenje strategije. Mijenjanje načina rada i pona�anja moguće je samo kroz obrazovanje i osposobljavanje ljudi za novi način rada, �to iziskuje vrijeme i animiranje resursa.

Način realizacije vizije i odabranih strate�kih ciljeva, stoga će biti razrađen u poglavlju globalnih aktivnosti koje je neophodno poduzeti radi ostvarivanja ciljeva, a koje su predmet sljedećeg poglavlja.

54

Grafički prikaz makroekonomskih pokazatelja

6,875

2,84 3,183 3,356 3,1614,65

1990. 1997. 1998. 1999. 2000. 2005.

Kretanje GDP-a u mlrd USD

2.510

1.019 1.136 1.195 1.1291.603

1990. 1997. 1998. 1999. 2000. 2005.

Kretanje GDP-a per capita u USD

631.020

395.445 407.754 410.808575.130

1991. 1998. 1999. 2000. 2005.

Kretanje zaposlenosti

22,728,2 31,2 34,9

51,2

1997/1991 1998/1991 1999/1991 2000/1991 2005/1991

Postotak ostvarenja industrijske proizvodnje

55

1.417

192 351518 674

1.545

1991. 1997. 1998. 1999. 2000. 2005.

Kretanje izvoza u mil. USD

1.1201.554

2.1202.431 2.290 2.530

1991. 1997. 1998. 1999. 2000. 2005.

Kretanje uvoza u mil. USD

127

17 21 3061

1991. 1998. 1999. 2000. 2005.

Pokrivenost uvoza izvozom u %

438329 375 413

580

1991. 1998. 1999. 2000. 2005.

Prosječne plaće u KM

56

U periodu od 1996. do 2000.g stopa investiranja iznosila je 20%, a u periodu od 2001. do 2005.g iznosila bi 25%.

Ostvarene investicije u 2005.g dostigle bi 81,3% investicija iz 1990.g.

U predviđenim sredstvima za 2005.g, u ukupne investicije od 1.150 mil. USD uključena su i očekivana finansijska sredstva od međunarodnih organizacija u iznosu od 350 mil. USD.

1.415

340522

823704 570

1150

1990. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2005.

Investicije u mil. USD

20,516,8 18,4

25,921,0 18,0

24,7

1990. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2005.

Stopa investiranja u %

57

E. ČETVRTI DIO: GLOBALNE AKTIVNOSTI KOJE TREBA PODUZETI DA BI SE OSTVARILI STRATE�KI CILJEVI PO OBLASTIMA

21. OBNOVA, REKONSTRUKCIJA I INVESTICIJE

Proces obnove i rekonstrukcije zemlje počeo je usvajanjem Programa prioritetne rekonstrukcije i obnove Bosne i Hercegovine od 1996. do 1999. godine.

Na pet donatorskih konferencija osigurana su ukupna sredstva za obnovu i rekonstrukciju u Federaciji BiH u iznosu od 3,4 milijarde USD.

U obnovi Bosne i Hercegovine učestvovalo je preko 50 zemalja i 30 međunarodnih organizacija, te oko 400 nevladinih organizacija iz velikog broja zemalja

Zemlje učesnice u obnovi i rekonstrukciji u 000 USD

Sektor Donacija osigurano

Kredita osigurano

Ukupno osigurano

% doniranih doniranih

Albanija 19 0 19 100Australija 675 675 100Austrija 51. 307 800 52. 107 98Vijeće Evropske razv. banke 6. 486 6. 486 0Belgija 1. 580 4. 230 5. 810 27Brunei 15. 000 15. 000 100Če�ka 1. 580 1. 580 100Danska 11. 761 11. 761 100EBRD 121. 924 121. 924 0Egipat 16. 594 16. 594 100EIB 66. 324 66. 324 0Estonija 52 52 100Evropska zajednica 540. 334 18. 160 558. 494 97Finska 18. 389 3. 600 21. 989 84Francuska 10. 690 10. 690 100Grčka 14. 839 14. 839 100Nizozemska 159. 358 2. 200 161. 558 99Hrvatska 18. 058 18. 058 100IDA 15. 375 15. 375 100IFAD 1. 100 15. 550 16. 650 7IFC 9. 151 9. 151 0Indonezija 1. 000 1. 000 100Irska 3. 314 3. 314 100Island 1. 450 1. 450 100Italija 58. 607 58. 607 100Japan 196. 231 31. 871 228. 102 86Japan, GB, Kanada 24. 240 24. 240 100Jordan 10. 648 10. 648 100Kanada 15. 190 15. 190 100Katar 8. 544 8. 544 100Koreja 560 560 100Kuvajt 3. 451 46. 911 50. 362 7Latvija 110 110 100Luksemburg 465 465 100Madarska 1. 923 1. 923 100Malezija 14. 198 14. 198 100MMF 11. 574 11. 574 0NGO 176. 328 176. 328 100Norve�ka i Kanada 1. 300 1. 300 100

58

u 000 USD

Sektor Donacija osigurano

Kredita osigurano

Ukupno osigurano

% doniranih doniranih

Norve�ka 27. 147 324 27. 471 99Njemačka 75. 718 75. 718 100OPEC 10. 000 10. 000 0Poljska 4. 210 4. 210 100SAD 707. 309 707. 309 100Saudijska Arabija 31. 522 30. 401 61. 923 51Slovačka 380 380 100Slovenija 6. 944 12. 306 19. 250 36Svjetska banka 25. 563 503. 015 528. 578 5�panija 8. 773 2. 260 11. 033 80�vicarska 54. 013 7. 700 61. 713 88�vedska 19. 199 19. 199 100Tunis 220 220 100Turska 20. 708 1. 815 22. 523 92Ukrajina 12. 478 12. 478 100UN 47. 545 47. 545 100Velika Britanija 15. 922 200 16. 122 99Druge međun. organiz. 3. 310 8 3. 318 100Ostali 27. 823 27. 823 100

Ukupno 2. 483. 054 906. 810 3. 389. 864 73

Donirana sredstva učestvuju sa 73% (2,48 milijardi USD). Ova sredstva su utro�ena u: kreditne linije (498 mil. USD), u obnovu elektroenergetskog sistema (436 mil. USD) i stambenog fonda (329 mil. USD), za transport (237 mil. USD), socijalni sektor (196 mil. USD),137 mil. USD), zdravstvo 148 mil. USD), vodoopskrbu (132 mil. USD) i drugo:

Pregled osiguranih i realiziranih doniranih sredstava po sektorima: u 000 USD

Sektor Donacija osigurano

Donacija realizirano

Kredita osiguran

Kredita realizir.

Ukupno osigurano

Ukupno realizirano

U implem.

% realiz

Obrazovanje 127. 888 118. 802 39. 642 19. 042 167. 530 137. 844 29. 686 82Sport 1. 474 1. 474 1. 474 1. 474 100Informiranje 11. 218 11. 218 11. 218 11. 218 100Transport 191. 627 161. 581 125. 694 76. 020 317. 321 237. 601 79. 720 75Telekomunikacije 3. 412 1. 600 17. 253 6. 940 20. 665 8. 540 12. 125 41Energija 363. 730 329. 615 191. 925 106. 935 555. 655 436. 550 119. 105 79Industrija 54. 092 48. 092 31. 700 19. 700 85. 792 67. 792 18. 000 79Privatni sektor 575 5. 000 1. 750 5. 575 1. 750 3. 825 31Zdravstvo 164. 201 122. 121 37. 228 26. 363 201. 429 148. 484 52. 945 74Socijalni sektor 298. 745 175. 175 31. 490 20. 990 330. 235 196. 165 134. 070 59Demobiliz. i obuk. 3. 193 2. 836 4. 823 4. 823 8. 016 7. 659 357 96Javni radovi 35. 574 32. 780 7. 442 7. 100 43. 016 39. 880 3. 136 93Zapo�ljavanje 6. 268 1. 268 6. 268 1. 268 5. 000 20Mali radno intenzi. programi 9. 500 9. 500 9. 500 9. 500 100

Stanovanje 312. 523 294. 401 16. 475 16. 461 328. 998 310. 862 18. 136 94Deminiranje 47. 302 44. 780 7. 524 6. 734 54. 826 51. 514 3. 312 94Poljoprivreda 62. 736 57. 196 36. 550 36. 550 99. 286 93. 746 5. 540 94Vodoopskrba 148. 846 107. 476 45. 324 24. 575 194. 170 132. 051 62. 119 68�umarstvo 8. 779 129 4. 700 13. 479 129 13. 350 1Vi�e sektora zajedno 88. 569 81. 306 88. 569 81. 306 7. 263 92

Operativni programi 13. 409 13. 409 13. 409 0

Privatizacija 10. 500 10. 500 35. 504 20. 914 46. 004 31. 414 14. 590 68

59

u 000 USD

Sektor Donacija osigurano

Donacija realizirano

Kredita osiguran

Kredita realizir.

Ukupno osigurano

Ukupno realizirano

U implem.

% realiz

poduzeća i banaka Vladine institucije 61. 663 56. 663 16. 063 16. 063 77. 726 72. 726 5. 000 94Statistika 433 433 433 0Javne financije 30. 801 30. 801 88. 013 61. 967 118. 814 92. 768 26. 046 78Makropomoć 20. 600 10. 360 30. 960 30. 960 0Tehnička pomoć 8. 330 5. 622 8. 330 5. 622 2. 708 67Kreditne linije 383. 967 376. 834 167. 614 121. 425 551. 581 498. 259 53. 322 90Nealocirana sredstva 45. 866 44. 574 45. 866 44. 574 1. 292 97

Lokalni razvoj 525 525 10. 363 45 10. 888 570 10. 318 5UKUPNO 2. 516. 346 2. 126. 869 930. 687 594. 397 3. 447. 033 2. 721. 266 725. 767 79

U periodu obnove i rekonstrukcije u BiH nije stvoren samoodr�iv privredni rast.

Pa�ljivo fiskalno upravljanje i odlučne reforme tranzicije su od kritične va�nosti za osiguranje da se početno pokretanje privrede prenese u obnovu i odr�iv rast u narednom periodu. Donatorska pomoć i dobro kreirani kreditni aran�mani mogu osigurati nastavak rasta dok se reforme ne učvrste.

Najveći dio sredstava usmjeren je na obnovu infrastrukture (46%), a samo mali dio za kratkoročne programe za stimuliranje aktivnosti poduzeća, za poljoprivrednu proizvodnju i zapo�ljavanje, dok se ne realiziraju reforme tranzicije i dovedu do odr�ivog rasta.

Imajući u vidu velčinu sredstava ulo�enih u obnovu BiH, kao i njenu ovisnost o ino resursima, mo�e se kazati da je međunarodna zajednica imala značajnog udjela u obnovi BiH.

No ostaje jo� dosta da se uradi, posebno na strukturnim reformama.

Donatorska zajednica nije uvijek pokazivala najvi�i stepen međusobne koordinacije, ni usugla�enosti gledi�ta sa domaćim organima vlasti, te s opozicijskim strankama i nevladinim organizacijama, tako da su bili implementirani i projekti sa nezadovoljavajućim rezultatima ili oni neusklađeni sa stvarnim razvojnim potrebama u BiH.

Posebno treba ukazati na problem �time lag� vremenskog pomaka kod tehničke pomoći koju međunarodna donatorska zajednica pru�a BiH. Naime potrebno je izvjesno vrijeme da međunarodni eksperti identificiraju određeni problem, da predlo�e mjere za njegovo rje�avanje, da ta mjere budu donesene od strane nadle�nog nosioca ekonomske politike i da ona počne proizvoditi efekte u praksi. U međuvremenu, situacija se mo�e značajnije promijeniti (ovdje se zanemaruje pitanje da li je problem pravilno identificiran) i iziskivati drugačiju mjeru, drugačiji instrument i drugačiji tajming djelovanja nosioca ekonomske politike.

U razdoblju dok se ne razviju institucije sposobne za prikupljanje domaće �tednje, trebat će se oslanjati �to je vi�e moguće na inozemne nekreditne izvore.

Strategija pomoći zemlji partnerstva

Evropska Unija će poduzeti izradu Studije izvodljivosti za Sporazum o stabilizaciji i ciljevima (SAA) između Bosne i Hercegovine i Evropske Unije. Sve legislativne aktivnosti treba da budu testirane prema relevantnim pravilima i regulacijama kao �to su Bijela Knjiga Evropske Unije o unutarnjem tr�i�tu, kako bi, od samog početka izgradnje, pravni regulatorni okvir bio, �to je vi�e moguće, prilagođen evropskim integracijama:

! ulaganja povezana za zavr�etak poslijeratne rekonstrukcije, (u stambeni fond, javne usluge, sigurnost, socijalnu za�titu i aktivnosti na implementaciji mira). To obuhvata i nastavak pomoći kroz kreditne linije, programe zapo�ljavanja, poljoprivredu i mre�u socijalne pomoći.

60

Obim sredstava ne bi mogao biti manji od 900 miliona USD ukoliko se �ele provesti projicirani zadaci,

! podr�ku reformi vezanih za tranziciju a posebno za podr�ku razvoja privatnog sektora, reformu tr�i�ta rada i sigurnosne mre�e, koja se pru�a kroz taktičke savjete i ohrabrenja ulaska u privatni biznis,

! osnovne ekonomske razvojne programe povezane sa novim investiranjem, podr�ku politici i tehničkoj pomoći za realizaciju srednjoročnog programa ekonomskog razvoja,

! finansiranje regionalnih projekata Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu, a koji će se realizirati u BiH, sa iznosima i dinamikom koja se dogovori sa međunarodnom zajednicom. Ova sredstva se usmjeravaju za obnovu, rekonstrukciju i izgradnju u oblasti transporta i komunikacija, veće ekonomske, sigurnosne i druge suradnje zemalja regiona.

Potrebna finansijska sredstva iz inozemstva za period 2000-2004 (u mil. USD)

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. Ukupno

Zavr�etak obnove 300 200 200 100 100 900

Podr�ka tranziciji 200 200 100 50 - 550

Osnovni ekonomski razvojni programi 300 300 300 300 300 1. 500

Regionalni programi �Pakta stabilnosti� 100 150 150 150 150 700

Ukupno 900 850 750 600 550 3. 650

Kako bi privreda ostvarila strate�ke ciljeve, očekivana inozemna investiciona sredstva ne bi trebala biti manja od navedenih, sa naglaskom da je izuzetno va�no da budu grant sredstva i kreditna sredstva sa povoljnom kamatnom stopom (IDA uvjeti).

Sredstva bi trebala da budu usmjerena isključivo za razvoj privrede, kojom će se:

a) supstituirati uvoz, b) podstaći zapo�ljavanje i c) povećati obim izvoza robe i usluga.

Pri tome, posebno je va�no pitanje koordiniranja međunarodne pomoći.

Koordinacija međunarodne pomoći treba da se vr�i kroz određena ministarstva na nivou vlada entiteta.

Programi i aktivnosti donatora treba da budu koordinirani (�to se poku�ava postići na regionalnoj osnovi kroz Pakt Stabilnosti), kako bi se pomoć odrazila tamo gdje je najpotrebnija i gdje bi imala veći učinak, ne samo po kriterijima donatora već i po sopstvenim kriterijima.

Sva donatorska pomoć koja će, prema Globalnom okviru ekonomske strategije razvoja, biti registrirana kod Agencije za koordiniranje međunarodne pomoći na razini BiH, treba biti registrirana i objedinjena i na nivou entiteta.

Ovim bi se tokovi donacija stavili pod kontrolu, usmjerili u prioritetne svrhe na efikasan i transparentan način te suzilo polje korupcije i kriminala.

Među rizike vezane za ostvarenje strategije spada i raspolo�enje međunarodne donatorske zajednice.

Utjecaj dosada�njeg i budućeg ino zadu�ivanja za ostvarivanje strate�kih ciljeva ovisi o stavu međunarodne zajednice prema daljnjem podr�avanju tranzicionih procesa u FBiH.

61

Ovo je posebno značajno sa stanovi�ta dospjeća otplate glavnice i kamate po osnovu reprogramiranog �starog� duga.

Projekti druge generacije, bilo da se radi o pozajmljivanju za prilagođavanje politike ili investicionom pozajmljivanju, u većoj mjeri se odnose na reforme politike nego na obnovu i rekonstrukciju. Kapaciteti vlade za analizu i dono�enje odluka o reformi politike su stoga, od većeg značaja za efektivnu implementaciju projekata, kao �to je i veća svijest javnosti o potrebi za reformama.

Nedostatak vlastitog finansiranja se pokazao kao glavno ograničenje za efikasnu implementaciju projekata u svim sektorima. Za prevazila�enja ovog problema, a i kao mogucnost investiranja u obnovu i razvitak mogu se koristiti sredstva prikupljenja od krajnjih korisnika po osnovu kredita plasiranih pod uvjetima razlicitim od onih prema Federaciji (Japan � 2KR, Svjetska banka � �ume, TAC, Saudijski fond).

U okviru narednih operacija, kod kojih se očekuje podr�ka Svjetske banke, u velikoj mjeri se zahtjeva jačanje potencijala vladinih sektora za provođenje projekata druge generacije, povećanje obezbjeđivanja programa obuke, izgradnje kapaciteta i javne svijesti o potrebi za reformama. S tim u vezi, posvetiće se veća pozornost tehničkoj pomoći, kombiniranoj sa podr�kom Proračunu, a i investicioni projekti bi trebali biti praćeni sa tehničkom pomoći za kadrove.

Da bi se postigla dugoročna i odr�iva izgradnja kapaciteta u Vladi, prelaz na usmjerenje implementacije projekata u Vladu se mo�e provesti u dvije faze. Zbog ograničenja vladinih kapaciteta i bud�eta u kratkoročnom periodu, (u naredne dvije godine) i da bi se osigurala efikasna implementacija projekata i osiguralo provo|enje za�titnih mehanizama, ne treba da se uspostavljaju nove jedinice za implementaciju projekata i treba se staviti veći naglasak na konsolidaciju PIU-a ili fondacija (kao �to je nova Fondacija za odr�ivi razvoj koja će upravljati projektima: Projekt za razvoj zajednice, Drugi projekt lokalnih inicijativa, Kredit za tehničku pomoć za privatizaciju i tekući Projekt lokalnog razvoja).

Ka�njenje efektivnosti pojedinih kredita često je uzrokovano dugom procedurom zakonskog odobravanja i potpisivanja od strane BiH, povlačenje sredstava sa specijalnih računa, usporeno je administrativnom procedurom koja se mora pojednostavniti i ubrzati.

Premo�tavanje od rekonstrukcije ka razvoju Cilj bi trebao biti iniciranje donatorske pomoći čije bi te�i�te bilo usmjereno sa obnove ka razvoju. U ovom procesu tranzicije cilj je osigurati da ograničeni resursi, sa kojima raspola�emo, budu iskori�teni maksimalno učinkovito.

Prioriteti: povratak izbjeglica i raseljenih osoba i razvoj tr�i�ne ekonomije.

BiH će i u narednom periodu imati potrebu za značajnom tehničkom i finansijskom pomoći iz inozemstva.

Visina priticanja grant sredstava i koncesionih kredita za podr�ku obnovi i dalje će imati utjecaj na ekonomske aktivnosti, iako se očekuje da će ova vrsta pomoći značajno opasti u srednjoročnom periodu, te iz tog razloga politike imaju za cilj da, u periodu koji dolazi, uspostave uvjete za br�i razvoj u kome prednjači privatni sektor. Uspostava osnove za fiskalnu stabilnost, ubrzanje reforme u finansijskom sektoru, privatizacija dr�avnih poduzeća, unaprijeđenje socijalnih politika i reformi tr�i�ta rada i radnih odnosa, kao i unaprijeđenje dobrog upravljanja, predstavlja ključ za dobijanje javne podr�ke.

62

22. PRIVATIZACIJA

Očekivana masovna privatizacija,najavljena sredinom 2000. godine u kojoj je trebalo da se izvr�i prodaja najvećeg dijela preostalog dijela dr�avnog kapitala za certifikate iz svih osnova potra�ivanja imati će obilje�je �papirnate� (certifikacijske) privatizacije.

U ovom slučaju ne treba očekivati velike rezultate u prestruktuiranju preduzeća, niti će doći do su�tinske promjene u vlasni�tvu.

Iako je neosporna i bitna uloga privatizacijskih investicijskih findova (u vlasničkoj strukturi većine preduzeća i dalje će dominirati sitni dioničari).

Su�tinski problem je u tome �to privatizacija neće biti okončana na ovaj način, jer novi vlasnici neće biti i krajnji vlasnici.Proces koncentracije vlasnika ostaje kao naredna faza sa brojnim neizvjesnostima (u pogledu dinamike,rokova i finalne strukture-po granama).

Jedno od najosjetljivijih pitanja je profiliranje uloge dr�ave u stimulisanju procesa koncentracije vlasnika.

Privatizacija, kao prva faza procesa prestruktuiranja, trebala bi osim vlasničkog da omogući i proizvodno-programsko prestruktuiranje preduzeća u privredi kao cjelini,do kojeg mo�e doći samo na osnovu priliva novog kapitala, tehnologije i znanja.

Budući, da se kratkoročno privatizacijom neće se postići nikakvi spektakularni rezultati, Fedearcija se mora pripremiti za sučeljavanje s neizbje�nim posljedicama privatizacije:

! zbog izmjene organizaciono-vlasničke strukture biti će neophodne promjene u fiskalnom sistemu,

! fiskalni polo�aj privatizacije,mjeren sposobno�ću ispunjenja bud�etskih obaveza mora se mijenjati zbog neophodnih promjena fiskalnog kapaciteta,

! privatna mikro-preduzetnička struktura zahtijeva neizbje�ne promjene i u poreznim osnovicamai u poreznim stopama,

! s druge strane Federacija se mora pripremati za rje�avanje ogromnog vi�ka administrativnog kapaciteta i u dr�avnoj strukturi i u preduzećima.

U 2001. godini strane investicije neće priticati u značajnijem obimu dok sve firme ne budu privatizirane, a bez tog novca nema pokretanja privrede. Radi toga treba preduzeti sve raspolo�ive aktivnosti na neometanom, korektnom i ubrzanom odvijanju procesa privatizacije. Neophodno je, osim njene liberalizacije i normalizacije političkih prilika, objedinjavanje malog bosanskohercegovačkog ekonomskog prostora. Zbog nerealnog velikog broja radnika u ovda�njim firmama koji odvraća inozemne kupce, neophodna je izrada adekvatnog programa za�tite radnika koji će tokom privatizacije ostati bez posla.

Kako se efektivna novčana sredstva u procesu privatizacije za Federaciju ostvaruju prodajom dr�avnog kapitala putem tendera ( ili eventualno putem neposredne pogodbe) to u procjeni tih efekata mo�e se dati iznos dra�avnog kapitala koji se planira prodati ovom metodom.

Kolika će prodajna cijena dr�avnog kapitala biti postignuta vrlo je neizvjesno, s obzirom na sve izra�enije tendencije da pojedini investitori �ele platiti samo simbolične cijene za dr�avni kapital, a sva ostala novčana sredstva usmjeriti u investicije u preduzeće čije vlasni�tvo preuzimaju.

63

U planu privatizacije za 2001. godinu koji je uusvojio Upravni odbor Federalne agencije za privatizaciju identifikovana su slijedeća preduzeća iz nadle�nosti APF-e koja se planiraju prodati u 2001. godini:

Naziv preduzeća Dr�avni kapital za prodaju (nominalni kapital) Borac konfekcija Travnik 35,3 mil.KMHidrogradnja Sarajevo 47,4 mil.KM�ipad Export-import Sarajevo 9,5 mil.KMInter�ped Sarajevo 7,5 mil.KMFero-elektro Sarjevo 17,8 mil.KME-Comet Sarajevo 1,4 mil.KMUkupno: 119,3 mil.KM

Tenderi za� Borac konfekciju�Travnik i� E-Comet� Sarajevo objavljeni su, dok se ostali, u saradnji s konsultantima EU, planiraju objaviti u augustu 2001. godine te se navedeni plan za 2001. godinu smatra vrlo ambicioznim.

Jo� dva tendera iz nadle�nosti APF-u su obajvljena: �E-Tvornica dalekovodnih stubova� gdje se prodaje 8,3 mil.KM dr�avnog kapitala i �E-Livnica s�, a ponudom 15,5 mil.KM dr�avnog kapitala.

Utvđeno je i da se preostali dio dr�avnog kapitala �Sarajevo-osiguranja� dd Sarajevo u iznosu od 20,8 mil.KM proda putem tendera, koji bi se objavio u tekućoj godini.

�to se tiče plana privatizacije tenderom za preostala preduzeća iz nadle�nosti APF-u najveći dio bi se mogao izvr�iti u 2002. godini, dok se za neka preduzeća iz oblasti infrastrukture (elektroprivreda, vodoprivreda, gas, �ume ) ne planira prodaja u tekućoj godini. Lista preduzeća koja bi se trebala privatizirati u 2002. i 2003. godini:

Naziv preduzeća Dr�avni kapital za prodaju (nominalni kapital) E-Energopetrol Srajevo 15,1 mil.KM Hepok Mostar 12,6KTK Visoko 69,6Natron Maglaj 109,6�eljezara Zenica 450,3Agrokomerc V.Kladu�a 247,9Merkur Mostar 6,1Energoinvest Sarajevo 166,8AIR Bosna Sarajevo 3,2Telekom Mostar 59,1Telekom Sarajevo 527,7Unis Holding Sarajevo 34,5Velmos Mostar 19,2BH Gas Sarajevo 0,3Elektroprivreda BiH Sarajevo 2.000,0Elektroprivreda HZ HB Mostar 513,7

Restrukturiranje velikih infrastrukturnih preduzeća odvija se sporo, a inozemni investitori upravo za njih pokazuju najveći interes. U procesu privatizacije očekuju se najveći finansijski efekti od prodaje ovih preduzeća.

Svjetska banka insistira prvo na restrukturiranju javnih preduzeća Elektroprivreda BiH i PTT BiH, a zatim njihovoj ponudi za drugi krug javnog upisa dionica.

64

Za privatizaciju komunalnih preduzueća, te preduzeća vodnih slivova rijeke Save i Jadranskog mora nedostaje zakonska regulativa. Privatizacija javnih komunalnih preduzeća zahtijeva primjenu principa "case by case" (slučaj po slučaj), odnosno odabir najpovoljnijeg modela za svako preduzeće pojedinačno. Potrebno je usmjeriti aktivnosti na pronala�enje strate�kih investitora i definiranje jedinstvenog pravilnika o tenderskim prodajama. Posebna pa�nja biće usmjerena na restrukturiranje javnih i komunalnih preduzeća, čijih bi oko 15% kapitala trebalo biti ponuđeno građanima za certifikate. Sa 30.06.2000. godine vrijednost kapitala iznosi 30.478,7 miliona KM, od čega se odnosi na dr�avni kapital 21.563,5 miliona KM (70,7%), privatni kapital 2.789,5 miliona KM (9,2%), zadru�ni kapital 185,9 miliona KM (0,6%), mje�oviti kapital 5.939,8 miliona KM (19,5%).

23. ZAPOSLENOST I ZAPO�LJAVANJE

Politika zapo�ljavanja i rasta ljudskih potencijala Privatizacija i zapo�ljavanje

Određeni broj nezaposlenih koji je to postao kao tehnolo�ki vi�ak pri odvijanju procesa privatizacije je njena direktna posljedica, a ne posljedica strukturalnog prilagođavanja.

Opća nezaposlenost je rezultat promijenjenog odnosa novih vlasnika prema zapo�ljavanju,gdje se racionalizacija primjenjuje prvo na zaposlene. Ovakvo povećanje broja nezaposlenih vraća se kao bumerang, jer veći broj nezaposlenih znači upotrebu proračunskih sredstava. U ovom slučaju zaposleni nose sav teret ovakve situacije,jer se povećanim poreznim opterećenjima poku�ava razrije�iti situacija. Da bi se preduhitrila ovakva situacija potrebno je istrajati na uspostavi sistema socijalnog i razvojnog partnerstva između poslodavaca, zaposlenih,sindikata i dr�ave.

U okviru odvijanja procesa privatizacije potrebno je u �to je moguće vi�e slučajeva uvjetovati privatizaciju programima zapo�ljavanja. To bi moglo u nekim slučajevima povećati cijenu poduzeća koje se prodaje, ali bi i dr�ava u postupku prodaje mogla smanjiti cijenu za dio koji bi inače morala izdvajati za nezaposlene iz tog privatiziranog poduzeća. Ovo bi se moglo ocijeniti kao namjera novog vlasnika da će proizvoditi, a ne trgovati, jer će dr�avi u protivom stalno ostajati sve veći broj nezaposlenih za koje se treba brinuti .

Izra�en je i problem nelegalnog zapo�ljavanja i smanjene sigurnosti zaposlenih unatoč Zakonu o radu i ostalim propisima. Posljedica je to i smanjenog ubiranja javnih prihoda zbog visokih opterećenja vezanih za plaće.

Tr�i�te rada i nezaposlenost

U procesu tranzicije na novi sistem kao ote�avajući mogu se naznačiti i slijedeći činioci:

! konstantne promjene propisa

! sporo ili nikakvo mijenjanje mi�ljenja i pona�anja u smislu prihvaćanja i razumijevanja novog sistema

! nedostatak mjera i programa za br�e i kvalitetnije zapo�ljavanje

! nedostatak menađ�menta na svim razinama

! nedostatk institucionalnog okvira.

Problem nezaposlenosti tra�i poseban pristup u situaciji kada je tr�i�te rada tek u nastajanju. Njegove osnovne karakteristike su:

! vi�ak radnika u ukupnom broju zaposlenih

! visoka stopa nezaposlenosti

! nepovoljna kvalifikacijska struktura

65

! neaktivnost institucija mjerodavnih za provođenje mjera na tr�i�tu

! niska razina znanja na tr�i�tu rada �poslodavaca, radnika, sidikata, dr�ave

! nedostatak kadrova za problematiku tr�i�ta rada.

Dva su uzroka postojanju visoke nezaposlenosti-dosada�nje stanju u gospodarstvu s postojanjem prikrivene nezaposlenosti i drugi- privatizacija.

U neprivatiziranom, jo� uvijek dr�avnom sektoru vlasni�tva, niz poduzeća ima visoki stupanj podzaposlenosti, iz raznih razloga.

Pored visoke nezaposlenosti, privreda u FBiH jo� uvijek je opterećena nasljeđem centralnog planiranja. Brojni su propisi i nameti koji ograničavaju rast malih privatnih preduzeća. Ključna pitanja politike identificirana za period tranzicije obuhvaćaju efektivni informativni sistem tr�i�ta rada, tr�i�no dređivanje plaća, politiku i zakonodavstvo o radu i zapo�ljavanju, nediskriminaciji, ciljane programe zapo�ljavanja koji te�e ka sveobuhvatnoj strategiji rje�avanja problema nezaposlenosti, usluge zapo�ljavnja, politku i zakonske reforme orjentirane prema biznisu. Do sada aktivirane mjere tr�i�ta rada nisu bile primjenjivane na sistematičan način . Kako neposrednu poslijeratnu situaciju zamjenjuju problemi koji proizlaze iz prelaska na tr�i�nu ekonomiju, značaj aktivne politike tr�i�ta rada će se povećavati u narednim godinama.

Danas je svuda ra�irena činjenica da u kvantitativnom smislu ponuda radne snage ne zadovoljava tra�nju. Ovaj relativno veliki nesklad je pospje�en i postindustrijskom revolucijom tra�eći radnu snagu za nove uslu�ne vrste djelatnosti, a zaobilazeći proizvodno-prerađivačke, tradicionalne. Razvijeni svijet se sa ovakvim problemima nosi na način da tro�eći javna i privatna sredstva za dopunu znanja, treninge, razvijajući �kolski sistem do neslućenih razmjera �vrijeme provedeno na poslu smatra se produktivnim i plaća se, uči se i diplomira �dopisno� i kao temeljno u svijesti ljudi se formirao stav Long Life Learning.

Moguće smjernice obnove i razvitka privrede su:

! produktivno zapo�ljavanje i

! koncentracija energije na izvodljive programe u poznatom i prihvatljivom vremenskom razdoblju

U već privatiziranom sektoru privrede de�avaju se otpu�tanja vi�ka zaposlenih i primanja novouposlenih. Rje�enje ovog problema je direktno vezano za odnos ponude i potra�nje na tr�i�tu rada.

Potencijalno rje�enje problema nezaposlenosti nalazi se u pokretanju proizvodnje s novim zapo�ljavanjem. Nije realno očekivati od privatnog sektora da ovo uradi u kratkom roku, jer se ulaganja ovog sektora svode na ulaganje u visoku tehnolo�ku opremljenost, i mali broj zaposenih.

Značajnije zapo�ljavanje mo�e se postići realiziranjem većieg broja projekata za koje se sredstva nude preko banaka i drugih financijskih institucija, pod povoljnim uvjetima. Potrebno je osigurati transparentnu ponudu i to sa pouzdanom i razrađenom bazom podataka.

Način i mjere za pobolj�anje funkcioniranja tr�i�ta rada Tr�i�te rada na području FedracijeBiH karakterizira segmentiranost, nefleksibilnost, neuskađenost strukture ponude i potra�nje za radom, niska cijena rada, te nerazvijene insttitucije na tr�i�tu rada. Ovo tr�i�te je nepripremljeno za strukturne promjene koje su neophodne za opstanak na savremenom otvorenom svjetskom tr�i�tu.

66

Segmentiranost Jedan segment tr�i�ta rada na kojem postoji pravno reguliran odnos između radnika i poslodavaca-Zakon o radu i ostali podzakonski akti �tite osnovna prava radnika. Sindikati preuzimaju sve veću ulogu. Drugi segment čini dio tr�i�ta koji nije normiran. Tu se obavlaju � ilegalni oblici � rada preko ugovora o djelu, autorskog ugovora, ili pak ilegalni oblici rada gdje radnici nisu prijavljeni, bilo zbog izbjegavanja plaćanja obveza ( poreza i doprinosa), bilo da su to kategorije koje već dobivaju transfere od dr�ave (registrirani zaposleni, umirovljenici, redovni studenti, osobe koje korisste socijalnu skrb).

Nedostatak fleksibilnosti Mogućnost ostvarenja brzih prilagođavanja u preduzećima, institucijama i organizacijama je vezana sa sposobno�ću mijenjanja vlastite organizacije, znanja svojih radnika i tehnologije prema nalogu tr�i�ta i prilikama koje se tim putem iskazuju.

Jedan od načina prilagođavanja u nas je da se u preduzećima koja iimaju probleme u poslovanju otpu�taju radnici. Posljedica je velika nezaposlenost i često trajni gubitak ljudskog potencijala. Mala i srednja poduzeća, iako uspje�nija, kratkoročno ne mogu apsorbirati znatan broj radnika, koji postaju suvi�ni u većim poduzećima. Otvaranje novih radnih mjesta je razmjerno slabo, a najznačajniji rast radnih mjesta dogodio se u sektoru «sive ekonomije». Nedostatak fleksibilnosti u slu�benom sektoru kompenziran je pretjeranom fleksibilno�ću u� sivoj privredi�.

Neusklađenost strukture ponude i potra�nje za radom Većina nezaposlenih danas dolazi ili iz populacije zaposlenih ili �kolskog sustava. Biv�i zaposleni svojim znanjima i vje�tinama odra�avaju strukturu gospodarstva iz pro�log sustava. Predvidiva buduća potra�nja za radom, odnosna njegova struktura odra�avati će znanja različita od onih koja imaju trenutno nezaposleni. Stoga bi, čak i uz jačanje gospodarskog razvitka i potra�nje za radnicima, nezaposlenost mogla i dalje ostati razmjerno visoka, jer se postojeća znanja bez dodatnog obrazovanja ne mogu nositi sa novim potrebama. bez većih ulaganja u obrazovanje i reforme sustava obrazovanja kojima će se struktura ponude i potra�nje za radnom snagom pribli�iti i bez drugih mjera za poticanje zapo�ljavanja, te�ko je moguće očekivati smanjenje nezaposlenosti, bez obzira na istovremeno prazna radna mjesta koja se neće moći popuniti.

Nerazvijene institucije na tr�i�tu rada Većina institucija koje svojim djelovanjem utječu na tr�i�te rada jo� uvijek nisu dovoljno osposobljene da preuzmu ulogu modernih i efikasnih institucija. Zavod za zapo�ljavanje je u procesu ustroja na feralnoj i kantonalnim razinama, sa namjerom da se transformira u efikasnu instituciju koja će se orjentirati isključivo na potrebe svojih stranaka:zaposlenih-nezaposlenih i poslodavaca.

Način i mjere za pobolj�anje funkcioniranja tr�i�ta rada

Osnovni cilj promjena na tr�i�tu rada Fedearcije treba biti povećanje zaposlenosti i mogućnosti pojedinaca da nađu posao.

U politici razvitka tr�i�ta rada prednost je bitno dati mjerama kojima je za cilj zapo�ljavanje postojeće radne snage (aktivne mjere), umjesto mjerama za smanjenje radne snage (pasivne mjere). Aktivne mjere potiču zapo�ljavanje putem aktivnog tra�enja posla, posredovanjem, povećanjem zapo�ljivosti, putem dodatnog obrazovanja i drugim financijskim mjerama kojima se stimulira otvaranje novih radnih mjesta . S druge strane pasivne mjere imaju za cilj smanjivanje ponude rada i to mjerama kojima se pojedinci stimuliraju na povlačenje s tr�i�ta rada (rano umirovljavanje, ograničavanje broja sati rada ili velike nadnake za nezaposlenost, minimalne nadnice, naknade za bolovanje i invalidnost).

67

Svaka politika kojom se djeluje na tr�i�te rada treba biti u pravcu poticanja pojedinaca, a ne stvarati bilo koju ovisnost od dr�ave. U najvećoj mjeri treba izbjegavati preregularost tr�i�ta rada. Zbog svoje prirode tr�i�te rada će uvijek biti normiranije od ostalih tr�i�ta . No, pro�irenjem stupnja reguliranosti, (kao obaveznost kolektivnog ugovora, sidikalnog organiziranja, ograničavanja samozapo�ljavanja ograničavanja mogućnosti rada nedjeljom i sl.) treba izbjegavati premda neki propisi EU idu u tom pravcu .

Projekti na području Federacije BiH koji su usmjereni na zapo�ljavanje,

u kojima direktno sudjeluje Vlada

1. Kredit za Hitni Pilot Projekat Radnog prezapo�ljavanja demobiliziranih vojnika Vojske FBiH �PELRP

Ovim projektom je predviđeno da se pru�anjem raznih usluga kao �to su:savjetovanje, profesionalna orjentacija, edukacija, obuka, institucionalna obuka, obuka uz rad i poslovno savjetovanje, podigne radndo-profesionalni kapacitet otpu�tenih vojnika i time učine konkurentnim na tr�i�tu rada u Federaciji BiH, tj. kako bi se isti zapo�ljavali kod poslodavaca i samozapo�ljavli kroz organiziranje nmalog poduzetni�tva i time reintegrirali u civilne strukture dru�tva, zadovoljavajući svoje egzistencijalne potrebe vlastitim radom.

WB je odobrila kredit za Federaciju BiH u iznosu od 10,5 milijuna USD za implementiranje programa, grejs period 10 godina, rok otplate 35 godina i kamatna stopa 0,755 godi�nja. Period implementacije je tri godine sa početkom do 30. IX . 2000, a zavr�iti 30. IX 2003. godine.

Pored ovog odobrenog kredita Vlada Nizozemske je odobrila grant Federaciji 1,21 milijuna USD, Vlada Kraljevine Norve�ke 1,76 milijuna USD, od čega FBiH pripada 70%. Vlada Republike Italije je najavila 1 milijun USD za podr�ku implementiranju ovog projekta .

Početak implementiranja ovog proejkta kasni, a razlozi su:

! neblagovremena operacionalizacija sredstava za implementiranje PELRP-a

! ka�njenje u identificiranju korisnika � vojnika predviđenih za otpu�tanje .

Do 15. V. 2001. godine će se prići potpisivanju prvih ugovora o zapo�ljavanju 300-500 otpu�tenih vojnika.

2. Kredit za tehničku pomoć za socijalni sektor

Cilj predlo�enog kredita za tehničku pomoć za socijalni sektor (SOTAC) je osiguranje odr�ivog sustava socijalne za�tite koji vr�i efektivnije usmjeravanje sredstava na najsiroma�nije i zasniva se bna pouzdanoj socijalnoj statistici i stsvaranju boljeg okvira radnih odnosa u cilju stimuliranja rasta zaposlenosti.

Ovaj projekat je prateći kredit za Kredit za prilagođavanje socijalnog sektora. Projektni ciljevi bi se ostvarili putem:

Podr�ke razvitku institucionalnih i proračunskih mehanizama za dono�enje i utvrđivanje prioritetea socijalne politike u BiH

Pobolj�avanja utjecaja za ostvarivanje mogućnosti za produktivno zapo�ljavanje

Pobolj�anje utjecaja i mre�e socijalne sigurnosti, posebice usmjeravanjem programa na potrebe najsiroma�nijih

Pobolj�anje informiranosti i konzultiranja javnosti o ciljevima i elementitma socijalne politike

Jačanje osnove socijalne statistike u cilju osiguranja formulacije socijalne politike zasnovane na pouzdanim informacijama

! Fondacija za samoodr�ivi razvoj mikrokreditne org.

68

Nastala spajanjem tri postojece Fondacije-vidjeti iz Sektora bankarstva detalje za pojedine programe

! IFAD

Projekat IFADA je većim dijelom usmjeren na poljoprivredu, ali ima dio koji se izvorno odnosi na zapo�ljavanje u ruralnim područjima

! Japanski grant

Usmjeren na razvitak poljoprivrede-zapo�ljavanje u poljoprivredi

! Gender centar

Projekti koji će se implementirati su uvjetovani radom �ena-jačanje �enskog poduzetni�tva, u oblasti poljoprivrede podr�avanje projekata u kojima sudjeluju �ene sa sela, ali u krajnjem te�e postizanju gender jednakosti.

! Projekti koji idu preko Bor banke

! Projekti Investicijske banke

! Projekti koji je realizirao Zavod za zapo�ljavanje

Kako iskoristiti ljudske resurse za postizanje konkurentnosti

Upravljanje ljudskim resursima Istra�ivanja su pokazala znatno zaostajanje u kori�tenju ljudskih resursa za strate�ki razvitak u odnosu na EU. Radi prevladavanja postojećeg stanja mogao bi se primijeniti koncept minimalne aktivnosti firme na području ljudskih resursa

Koncept bi trebala provesti sva mala i srednja poduzeća, ptraćenjem zaposlenika od ulaska u poduzeće do umirovljenja . Ovo bi se odvijalo putem:

! kadrovska politika-formuliranje će biti slično za sva poduzeća, a obuhvaća:selekciju, obrazovanje, promociju, stimuliranje zaposlenika.

! analiza radnih mjesta-obuhvaća popis poslova, izbor metodologije, tehnike, te način kori�tenja, formiranje plaća, odluke o obrazovanju uz rad.

! planiranje-obuhvaća pripreme strate�kog, operacijskog i akcijskog plana ljudskih potencijala, uz tehnike predviđanja pretpostavljenog broja i profila ljudi.

! pridobivanje-obuhvaća utvrđivanje potreba, a nastavlja se analizom vlastith zaposlenika, a potom i vanjskih kandidata,

! selekcija-obuhvaća inicijalnu i izbor ili selekciju,

! uvođenje u rad-instrukta�a, usmjeravanje, profesion. orjentacija, seminari, kraće obrazovanje, pripravnički sta�

! razvitak karijere-stalna briga i praćenje zaposlenika u pripremi za izbor zanimanja, prijelaz iz obrazovanja u rad, formiranje �ivotnog modela razvitka, odr�avanje emodela i priprema za mirovinu,

! obrazovanje-osposobljavanje za tekuće poslove, za dodatne potencijale, razvitak karijere i posebna briga za menad�ment,

! napredovanje-horizontalno i vertikalno, te dijagonalno,

! konzultacije-za sve zaposlene kao savjetovali�te, kao informacije, liječnička ambulanta i sl,

! motivacija za rad,

! kreativne tehnike,

69

! ocjenjivanje uspje�nosti,

! nagrađivanje,

! otkrivanje managerskih potencijala,

! administracija,

! informatika i komunikacije,

! kontrola izvr�enja.

Prevladavanje socijalnih problema u provođenju reformi Borba protiv siroma�tva

Tranzicijska recesija i rat smanjili su �ivotni standard stanovni�tva. Otpu�tanje velikog broja radnika, do kojeg je do�lo zbog restruktuiranja ili zatvaranja poduzeća uzrokovalo je nepovoljne socijalne posljedice, koje će se nastaviti i ubuduće.

Sna�an, samoodr�iv i socijalno pravedan gospodarski rast treba rezultirati unapređenjem socijalne slike i smanjenjem siroma�tva. Su�avanje tr�i�ta rada i razmjerno lo�e usmjereni socijalni transferi osnovni su razlozi postojanja siroma�tva u nas. Iako je veličina socijalnih transfera rasla, pokazalo se da ovo nije doprinijelo smanjivanju nejednakosti. Federacija će uz pravilno upućene transfere, uz razmjerno male tro�kove, ukloniti siroma�tvo. Socijalna pomoć je relativno dobro usmjerena, ali su iznosi naknada mali. Jedan od glavnih problema sustava socijalne skrbi mo�e se pripisati problemima mirovinskog sustava. (Ovdje treba ubaciti Ginijev koeficijent nejednakosti).

Stupanj nejednakosti je je va�na determinanta gospodarskog rasta i siroma�tva. Pretjerana nejednakost ne predstavlja stabilan temelj za gospodarski rast, jer ona generira socijalnu nestabilnost, onemogućuje punopravno i produktivno sudjelovanje u gospodarskom �ivotu onih najsiroma�nijih, dok slaba kupovna moć većeg dijela stanovni�tva čini slabu osnovu za razvoj domaće proizvodnje. Veličina nejednakosti koja je socijalno i ekonomski razvojno različita od zemlje do zemlje.

Borba protiv siroma�tva treba se paralelno odvijati u tri smjera:

a) sna�an i pravedan gospodarski rast, s posebnim naglaskom na povećanje zaposlivosti,

b) jačanje sustava socijalne sigurnosti i

c) jačanje dru�tvenog utjecaja siroma�nih

Jačanje mogućnosti siroma�nih da ostvare svoja prava treba postići jačanjem demokratskih institucija i jačanjem civilnog dru�tva. S tim u vezi, treba donijeti Zakon o nevladinim udrugama, kojim će se olak�ati rad istih. Pravosudni sustav treba učiniti učinkovitim. Sve izvore nejednakosti, koje potječu iz nelegalnog djelovanaj treba svesti na minimun.

70

24. POKRETANJE PROIZVODNJE I ZA�TITA DOMAĆEG PROIZVOĐAĆA

Činjenica da je stanje u privredi izuzetno te�ko i slo�eno sa tendencijom daljeg pogor�anja, zahtjeva brze promjene.

Za br�e pokretanje i dinamiziranje proizvodnje i prometa neophodno je: uz veća finansijska ulaganja, posebno u razvoj malog i srednjeg poduzetni�tva i ekonomsko reintegriranje prostora BiH , ubrzati okončanje procesa privatizacije kao jednog od bitnih preduvjeta za veći priliv inozemnih ulaganja, restrukturiranje preduzeća i stvaranje tr�i�no opravdanih cjelina, dati veću podr�ku izvozno orijentiranoj proizvodnji, osposobljavati menad�ment za nastup na svjetskom tr�i�tu, u većoj mjeri za�tititi domaću proizvodnju i unapređivati tehničko-tehnolo�ki razvoj i kvalitet proizvoda prema međunarodnim standardima.

Proces privatizacije ne obezbjeđuje automatski rast efikasnosti novoprivatizovanih preduzeća. Opstanak na tr�i�tu stoga pred ova preduzeća kao osnovni zadatak postavlja sveobuhvatno restrukturiranje. Osnovni podsticaj efikasnom restrukturiranju, daje borba za opstanak na tr�i�tu. Proces restrukturiranja preduzeća je posao koji oni sami moraju zavr�iti, te od njegove veće ili manje uspje�nosti zavisit će perspektive samog preduzeća. Uloga Vlade u ovoj oblasti prete�no će se svoditi na nadzor i obezbijeđenje zakonitosti i konkurentske politike. Uče�će Vlade u procesu restrukturiranja bi se eventualno moglo svesti na preuzimanje u ograničenom broju slučajeva i bez finansijske obaveze isključivo obezbjeđivanjem ekspertne podr�ke samom procesu ili u procesu pregovora sa inozemnim investitorima. Slučajevi u kojima bi di�lo do ovakvog anga�mana Vlade bili bi javno obrazlo�eni, proces bi se odvijao transparentno, a Vladin anga�man bi bio unaprijed precizno vremenski određen.

S obzirom na dominantan značaj industrije u ukupnoj privredi, restrukturiranje industrije je jedno od najte�ih aktivnosti procesa tranzicije, ali i neophodnost.

Promjene strukture industrijske proizvodnje treba da budu usmjerene na konverziju vojne u civilnu proizvodnju, dominiranje radnointenzivnih grana sa izvozno propulzivnim programima, grana sa domaćom sirovinskom osnovom, te grana iz sektora savremenih tehnologija.

Ključne mjere industrijske politike trebaju biti usmjerene na: identificiranje industrijskih klastera; permanentno obrazovanje zaposlenih i menad�era; privatizacija velikih dr�avnih preduzeća; stimuliranje istra�ivanja i razvoja (formiranje inovativnih foruma, tehnolo�kih relejnih centara,centara za razvoj tehnologija, izrada i sufinansiranje studije izvodljivosti itd.); vr�enje ino promocija i promocija inozemnih direktnih ulaganja, stvaranje kreditnih i garancijskih shema radi podsticaja izvoza roba i usluga.

Povećanje proizvodnje i zaposlenosti moguće je obezbijediti jedino povećanim investiranjem u privredi. Pokretanje investicionog ciklusa je u neposrednoj vezi sa direktnim stranim investicijama.

Potrebno je pripremiti poseban Program osiguranja općih i posebnih uvjeta za veće privlačenje direktnih stranih investicija, u skladu sa dosada�njim saznanjima međunarodne zajednice i domaćih institucija o preprekama u ovom procesu.

Direktne strane investicije predstavljaju najpovoljniji vid priliva inozemnog kapitala u domaću privredu. One posrazumijevaju prijenos tehnologije, znanja u organizaciji i upravljanju preduzećem, kao i puno preuzimanje rizika od strane investitora.

Potrebno je maksimalno anga�ovanje na pojednostavljenju administrativne procedure osnivanja preduzeća, kao i svih pravila vezanih za direktna i portfolio ulaganja stranih investitora i uklanjanju svih barijera na ulazak stranih ulagača na domaće tr�i�te. Pored ostalog, to znači i preispitivanje postojećih procedura pri kojima su za registraciju stranih ulaganja potrebne dozvole i resornih ministarstava i Ministarstva za ekonomske odnose sa

71

inozemstvom BiH. Osnovni cilj će biti omogućavanje stranom investitoru da na jednom mjestu i u kratkom roku dobije sve potrebne informacije i dozvole za rad.

Preduzeća moraju izgraditi i odr�avati konkurentske prednosti. Ostvaruju se posjedovanjem ili izgradnjom određene posebnosti koju kupci tra�e i prihvataju i pomoću koje se preduzeća razlikuju od svojih konkurenata.

Da bi se preduzeća na�la kao ravnopravni sudionici na tr�i�tu, moraju biti operacijski djelotvorna i vrhunski produktivna, ali će sama neka od njih, ona najbolja, imati natprosječnu dobit ili profite. Preduzeća moraju biti fleksibilna, inovativna i kontinuirano usavr�avati svoje poslovanje. Moraju imati svoju strategiju kojom mogu ostvariti bolju poziciju u odnosu na konkurenciju. U tome, značajnu ulogu treba da ima menad�ment preduzeća.

Raspolo�ivi domaći i inozemni investicioni potencijal (donacije i krediti) treba najvećim dijelom usmjeravati za realiziranje razvojnih i investicionih programa privrednih subjekata.

Bilo bi potrebno da Vlada FBiH zajedno sa vladama kantona donese Program pokretanja javnih radova na bazi koncesionih odnosa, a posebno za: autoput Sarajevo-Zenica, putne mre�e, vodosnabdijevanje, hidrolo�ke i hidromelioracione radove, stanogradnju, gara�e, parkinge i sl.

Sastav metalnih proizvoda i ma�inogradnje ima konkurentne tehničke vje�tine i proizvodna znanja. Nedostaju znanja u menad�mentu, marketingu i finansijama da bi se ta proizvodna znanja i adekvatno realizirala. Preduzeća iz ove oblasti mogu biti posebno atraktivna za inozemne investitore, ako se adekvatno privatiziraju i dobiju kvalitetan manad�ment.

Industrija tekstila i ko�e ima lo� menad�ment i nisku produktivnost, te izobra�ene radnike i niske nadnice. I preduzeća iz ove oblasti mogu biti posebno atraktivna za inozemne investitore, ako se adekvatno privatiziraju i dobiju kvalitetan menad�ment.

Potencijalno sna�na djelatnost s dobrim izvoznim potencijalom je drvna industrija. Za realiziranje tih potreba je potrebno osna�iti menad�ment preduzeća, povećati produktivnost rada i veličinu dodane vrijednosti.

Potrebno je utvrditi pravce daljeg razvoja drvne industrije (npr. nedostatak su�ara).

Orijentacija treba da bude ka zavr�nim proizvodima na bazi drveta i smanjenje izvoza poluproizvoda, te zabrana i sprječavanje izvoza oblovine.

Pored destimuliranja izvoza rezane građe, ovom mjerom treba obuhvatiti sekundarne sirovine nelegiranog starog �eljeza, starog liva i papira, onih klasa čija je prerada moguća u BiH.

U cilju jačanja pravne sigurnosti poslovnih subjekata i efikasnijeg rje�avanja du�ničko-povjerilačkih i ukupnih poslovnih odnosa, formirati Privredni sud FBiH.

Pripremiti propis za provedbu multilateralne kompenzacije, uz obavezno uključenje dugova dr�ave prema privredi.

Zakonom o platnom prometu predvidjeti obavezu garantiranja izvr�enja finansijskih obaveza po osnovu većih investicija (npr. preko 100.000 KM), a za obaveze plaćanja po osnovu du�ničko-povjerilačkih odnosa u većoj mjeri koristiti mjenicu i ček.

Obezbijediti Jedinstven registar imaoca računa u bankama BiH i redovno ga objavljivati u slu�benim novinama.

Fiskalnim rasterećenjem i osiguranjem adekvatne stimulacije potrebno je dati potporu poljoprivrednoj proizvodnji, kao resursu za koji postoje svi preduvjeti - posebno u proizvodnji zdrave hrane.

Mjere i aktivnosti treba usmjeriti na ubrzano dostizanje domaće poljoprivredno - prehrambene proizvodnje (posebno u produkciji mlijeka, mesa, povrća, voća i bezalkoholnih pića) u obimu,

72

kvaliteti i konkurentnosti koja će zadovoljiti ukupne domaće potrebe, osloboditi zemlju nu�nosti uvoza i omogućiti izvoz.

Veća pa�nja se mora posvetiti za�titi domaće proizvodnje uvođenjem podsticajnih i za�titnih mjera, radi ujednačavanja uslova na tr�i�tu proizvoda iz domaće proizvodnje sa istim ili sličnim proizvodima iz uvoza.

Potrebna je selektivna za�tita domaće proizvodnje putem smanjenja ili ukidanja carina na uvoz sirovina, reprodukcionih materijala, rezervnih dijelova i savremene opreme koja se ne proizvode u zemlji, a povećanja carina na uvoz gotovih proizvoda koji se mogu proizvoditi u BiH, uključujući oba entiteta.

Radi za�tite domaće proizvodnje i uvođenja za�titnih mjera, dosljedno primjeniti sistem kontrole roba pri uvozu, posebno onih koji konkuriraju domaćoj proizvodnji (poljoprivredno prehrambeni proizvodi, tekstil, obuća, proizvodi od drveta i sl.), a i robu koja podlije�e provjeri tehničke, higijenske, veterinarske i ekolo�ke ispravnosti.

Veći potro�ači poljoprivredno-prehrambenih, tekstilnih, ko�nih i drugih proizvoda (vojska, policija, dr�avni organi i ustanove, bolnice, �kole, javne kuhinje, robne rezerve i dr.) prednost u nabavci trebaju dati domaćim proizvodima, a veće nabavke realizirati isključivo putem tendera.

Ekonomskim mjerama obezbijediti veće uče�će domaćih proizvoda u asortimanu roba maloprodajnih lanaca koji djeluju na području FBiH i njihovo veće anga�iranje u izvozu domaće proizvodnje.

Povećati broj poljoprivrednih proizvoda i reprodukcionih materijala za poljoprivrednu proizvodnju koji se premiraju, odnosno regresiraju i propise o podsticajnim i za�titnim mjerama domaće proizvodnje uskladiti u oba entiteta.

25. RAZVOJ MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA U FBIH

Jedan od strate�kih razvojnih ciljeva koje Federacija BiH treba da ostvari u privredi jeste razvoj efikasne i otvorene privrede. Za realiziranje ovog strate�kog cilja jedna od globalnih aktivnosti koju treba uraditi jeste razvoj malih i srednjih preduzeća (Small and Medium Size Enterprises � SMEs) u FBiH.

Opredjeljenja za SMEs:

! Potrebna je podsticajna uloga Dr�ave u području razvoja SME. Vlada treba da obezbjedi �iroku lepezu programa za pomoć razvoju SMEs zbog njihovog značajnog ekonomskog uticaja.

! Podsticanje preduzetni�tva i razvoja novih privatnih preduzeća su od ključne va�nosti za FBiH i BiH. Uče�će SME u ukupnom broju preduzeća u FBiH treba da bude najveće.

! Najveći broj zaposlenih treba da bude u SME. Mnogi vjeruju da su SME vi�e radno intenzivna preduzeća, nego velika preduzeća. Iako broj zaposlenih vi�e ovisi od industrije o kojoj se radi nego o samoj veličini firme, ipak, generalno govoreći, najveći broj ljudi nalazi zaposljenje u SME.

! Za kreiranje novih poslova/radnih mjesta/zapo�ljavanje najva�nija su SME. Najveći uticaj na rast zaposlenosti i na kreiranje poslova imaju SME, iako je sigurnost odr�anja posla manja.

! Inovativnost i fleksibilnost trebaju biti provođene od strane SME, a efikasnost od strane srednje-velikih preduzeća.

73

! Razvoj SME na određenim područjima mo�e biti dobro sredstvo za pomoć u rje�avanju socijalnih, političkih i vlasničnih pitanja. To se mo�e odnositi na pitanja tzv. manjinskih povrataka i samoodr�ivosti takvih povrataka.

! Vladine mjere za podsticanje razvoja SMEs moraju ići preko tradicionalnog pristupa strategiji promocije SMEs koja uglavnom nastoji da obezbijedi finansijska sredstva za SMEs. Mada je do�lo da značajnih promjene u finansijskim servisima za SME kroz uvođenje i razvoj mikrokreditiranja, potrebno je shvatiti da SMEs definitivno trebaju drugačije vrste servisa, institucija i mehanizama nego velike firme. Glavne tačke Vladih mjera prema podsticanju razvoja SME trebaju biti sljedeće četiri:

1.) Uočavanje tr�i�nih nedostataka koji stvaraju tro�kovna opterećenja i nekonkurentnost za SMEs, ograničavaju njihov pristupu tr�i�tima i spriječavaju razvoj tr�i�ta za različite vrste finansijskih i ne-finansijskih servisa koji su potrebni malim firmama;

2.) Unaprijeđenje procesa razmjene (transakcija) na finansijskim tr�i�tima, tr�i�tima sirovina i gotovih proizvoda značajnim za SMEs, i to kroz omogućavanje pristupa informacijama i razvoj mehanizama koji smanjuju rizik;

3.) Preispitivanje politike, mjera i regulative koji su diskriminirajući prema malim firmama ili koje proizvode fiksne tro�kove koje stvaraju tro�kovnu nekonkurentnost za SMEs;

4.) Ulaganje u javna dobra koja poma�u otvaranju tr�i�ta i grade konkurentnost preduzeća � uključujući infrastrukturu (informacije, komunikacije, električna energija, voda, transport, i sl.) kao i obrazovanje i tehnolo�ki razvoj.

Kako podr�ati SME-s u BiH:

! Bosna i Hercegovina se definitivno opredjelila za sveobuhvatne reforme koje će, pored ostalog, dovesti do promjene vlasni�tva i sektorske strukture privrede BiH sa krajnjim ciljem povećanja broja SMEs i unapređenja preduzetni�tvo.

! Kreiranje novog institucionalnog okru�enja zajedno sa odr�avanjem dru�tvene i ekonomske stabilnosti poveva interes za razvoj SMEs u oblasti proizvodnje i usluga, ali njihov sna�niji budući rast zahtijevat će vi�e finansijske podr�ke iz zemlje i inostranstva.

! Mala i srednja preduzeća trebaju imati va�no mjesto u ekonomskoj strukturi BiH te značajan udio u povećanju ukupne proizvodnje, izvoza, zapo�ljavanja i �ivotnog standarda stanovni�tva. SMEs konstitui�u najvitalniji i često najefikasniji segment ekonomije zemlje, doprinoseći istovremeno modernizaciji proizvodnje i pru�anja usluga putem transfera tehnologija i menad�erskog znanja i na taj način povećavaju konkurentnost i efiksnost domaće ekonomije.

! Razvoj SMEs predstavlja bez dileme najveći interes za njihove vlasnike, menad�ere i zaposlene �to tra�i od njih da se aktivno uključe u kreiranje uslova i okru�enja za budući razvoj SMEs � između ostalog i kroz kreiranje vlastitih organizacija i udru�enja kao infrastrukture za podr�ku.

! Politika i mjere Vlasti na svim nivima trebaju biti definirane i razvijene tako da ohrabruju razvoj SMEs i preduzetni�tva kao i da uspostave mehanizme za podr�ku njihovoj ekspanziji.

! SMEs trebaju da imaju značajnu ulogu u razvoju regionalne saradnje i ekonomskog razvoja.

! Od procesa privatizacije u BiH očekuje se da kreira mogućnosti za razvoj preduzetni�tva i efikasnije kori�tenje raspolo�ivih resursa na lokalnom nivou (poslovne prostorije, fabrike, ma�ine i opremu, know-how, preduzetnički duh lokalnog stanovni�tva, i sl.). Od lokalne se administracije očekuje da aktivno učestvuje u implementaciji preduzetničkih programa i razvoju SMEs.

74

! Neophodno je obezbjediti jednak tretman za područja komunalnih usluga, zdravstva i edukativnog sistema u podsticanju razvoja SMEs u procesu privatizacije.

! Potrebno je preduzeti sveobuhvatne i efektivne aktivnosti u cilju kreiranja podsticajnih uslova, okru�enja i mehanizama za unapređenje i razvoj SMEs i preduzetni�tva u BiH, i to na dr�avnom nivou i međunarodnom nivou.

! Mjere na dr�avnom nivou treba da obuhvate sljedeće aktivnosti: 1) Formulisanje politike razvoja SMEs u Bosni i Hercegovini, 2) Uspostava odgovarajućeg zakonskog i institucionalnog okru�enja, 3) Uspostava odgovarajućeg poreznog i fiskalnog okru�enja, 4) Razvoj javnih servisa koji su va�ni za razvoj SMEs, 5) Uspostava i razvoj programa i/ili fondova za finansiranje SMEs, 6) Razvoj programa edukacije i treninga za SMEs, 7) Razvoj lokalnih zajednica (općina) tako da mogu pomagati razvoj SMEs, 8) Razvoj asocijacija SMEs, 9) Aktivnosti na internacionalizaciji poslova SMEs, 10) Uvođenje i promocija standardizacije, kontrole kvaliteta i sigurnosti na radu u SMEs, 11) Programi racionalnog kori�tenja resursa, energije i za�tite okoline povezano sa razvojem SMEs, 12) Razvoj inkubator centara, prekvalifikacija i programi za zapo�ljavanje, 13) razvoj specijalnih programa za razvoj SMEs.

! Razvoj, ekspanzija i unapređenje sektora SMEs u BiH jako zavisi od međunarodne pomoći u formi tehničke pomoći, specijalnih kreditnih linija i kooperacije sa stranim kompanijama. Mjere na međunarodnom nivou treba da obuhvate sljedeće aktivnosti: 1) Saradnja i pomoć od međunarodnih organizacija za razvoj (UNDP, OECD, PHARE, i sl.), 2) Saradanja i pomoć od međunarodnih finansijskih institucija (WB, EBRD, EU Programi, i sl.), 3) Saradanja i pomoć od bilateralnih donatora i stranih poslovnih partnera, 4) Saradnja i pomoć od međunarodnih ne-vladinih organizacija.

! Politiku razvoja SMEs potrebno je uskladiti sa zahtijevima EU, WB i drugih međunarodnih institucija od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Potrebno je provoditi mjere ekonomske politike FBiH za razvoj SMEs za 2001. godinu: ! Veća finansijska ulaganja u privredu, posebno u razvoj SMEs sa mjerama podr�ke.

! Osigurati realizaciju opredjeljenja iz Projekta �Strategija razvoja industrijske politike FBiH� koja se odnose na SMEs.

! Pripremiti Projekat �Jedinstveni model razvoja malog i srednjeg preduzetni�tva i formirati temeljne institucije za razvoj preduzetni�tva kao �to su instituti, agencije, konsulting agencije, inkubatori, obrtničke komore, udru�enja, revizori, itd. Neophodno je organizirati i veći broj savjetovanja na temu: �Izbor strategije razvoja poduzetni�tva u FBiH�.

! Pokrenuti inicijativu za izgradnju industrijskih zona u cilju stimulisanja razvoja SMEs, sa rije�enom komunalnom i drugom infrastrukturom i ustupanje iste preduzetnicima putem tendera i odgovarajućeg ugovora na besplatno kori�tenje ili na du�e povoljno odlo�eno plaćanje.

26. FISKALNA POLITIKA, BUD�ET I JAVNI PRIHODI

Izgradnja uspje�nije i efikasnije fiskalne politike koja osigurava finansiranje javnih rashoda u onoj mjeri kako to očekuju porezni obveznici čijim novcem se to upravo finansira, kontinuirani je proces i u razvijenim dr�avama, za razliku od monetarne politike, koja je u ovim dr�avama, uglavnom, stabilna.

U Bosni i Hercegovini, fiskalna politika kao druga poluga uspje�nog ekonomskog sistema, za razliku od monetarne politike, u toliko je slo�enija �to direktne ovlasti za njeno uređivanje i vođenje nisu dodijeljene Dr�avi, nego su situirane na entitetskom nivou. Stoga se ukupna strategija razvoja fiskalne politike u Bosni i Hercegovini za sada zasniva:

75

! na njenoj �to većoj samoodr�ivosti koja podrazumijeva finansiranje javnih rashoda vlasitim izvorima bez unutarnjeg zadu�ivanja i postepenog eliminiranja vanjskog, čime fiskalna plitika podr�ava monetarnu zasnovanu na fiksnom kursu KM pram EUR;

! na harmoniziranju poreznih sistema entiteta uz trajno opredjeljenje da se sa harmoniziranih sistema pređe na porezni sistem Bosne i Hercegovine,

! na daljoj dogradnji fiskalnog federalizma u Bosni i Hercegovini, koji se posebno ne prepoznaje između Dr�ave i Entiteta iako on svakako egzistira jer je carinska politika u isključivoj nadle�nosti Bosne i Hercegovine,

! dogradnja fiskalnog federalizma u Federalizaciji.

Postojeća struktura rashoda svih bud�eta u Bosni i Hercegovini odra�ava post ratni period u kojima dominiraju rashodi za otplatu dugova te za finansiranje vojske i prinadle�nosti pripadnika vojske i takvo stanje mo�e potrajati jo� naredne dvije godine.

Osnovni ciljevi finansiranja javnih rashoda su:

! smanjiti postojeću administraciju i učiniti je racionalnom i efikasnom sa profesionalnim osobljem �to podrazumijeva reduciranje broja institucija kao i dr�avnih organa koji se finansiraju iz bud�eta,

! smanjiti rashode za vojne izdatke uz stvaranje efikasne vojske (smanjenje vojnog roka te postojećeg broja vojnika na način da se osigura dodjeljivanje sredstava u vidu otpremnina ili prekvalifikacija),

! postići odgovarajuća rje�enja sa kantonima po pitanju finansiranja djelatnosti unutar zajedničkih područja po principu «kiorisnosti» kao �to je obrazovanje gdje ni�i nivoi vlasti, kantoni i općine, mogu u cjelosti uređivati i finansirati osnovno i srednje obrazovanje, a Federacija BiH visoko obrazovanje, nauku, kulturu i sport. Trenutni sistem finansiranja obrazovanja, kulture i sporta na lokalnom nivou uzrokuje velike razlike u nivou ovih usluga. Ista situacija je i u oblasti zdravstva,

! definirati i razviti sistem međudr�avnih transfera (raspodjela prihoda i dotacija) u cilju postizanja ujednačenijeg regionalnog razvoja Federacije uz dono�enje odgovarajućih kriterija kao �to su potro�nja po stanovniku, dostignuti stepen razvijenosti, posljedice ratnih razaranja . Sistemom transfera u oba pravca između Federacije i kantona treba postići i zajedničko finansiranje odgovarajućih kapitalnih izdataka koji su od zajedničkih interesa za Federaciju i Kantone (izgradnja puteva, zdravstvenih centara u visokodiferenciranog zdravstva i sl.),

! promjeniti strukturu rashoda u korist kapitalnih i razvojnih izdataka kao �to je poticaj poljoprivrednoj proizvodnji, za�tita okoli�a, te putem poreznih podsticaja u vidu poreznih oslobađanja za reinvestiranu dobit �to se mo�e smatrati uče�ćem dr�ave u ulaganja određene djelatnosti,

! poticajno djelovati u sferi socijalne politike putem za�tite ugro�enih kategorija stanovni�tva u F BiH u cilju smanjenja siroma�tva stanovno�tva te poticanja stanogradnje,

! rashode bud�eta iz�avati na transparentan način putem trezorskog poslovanja kojim treba u potpunosti ovldati do kraja 2002. godine,

! vr�iti reviziju rashoda svih bud�eta, javnih fondova i javnih preduzeća.

Napori za reformu poreznog sistema trebaju imati za cilj postizanje tri poznate karakteristike dobrog poreznog sistema, a to su: ekonomska efikasnost, pravednost i jednostavnost uz zadovoljavanje fiskalnog i socijalnog elementa poreza.

Ekonomska efikasnost znači da uplitanje vlasti u pitanju lične potro�nje, �tednje, investiranja i proizvodnih odluka treba zdr�ati na minimalnom nivou. Ovo iziskuje da porezi trebaju biti

76

�iroko bazirani sa �to ni�im stopama, �to podrazuumijeva da ne smije postojati mno�tvo poreznih stopa, oslobađanja ili specijalnih koncesija za pojedine sektore, aktivnosti ili grupe lica. To je nu�no iz vi�e razloga: prvo ako odluke o proizvodnji, investicijama i drugim pitanjima mijenjaju zato da bi se iskoristile diskriminatorne odredbe nekog poreznog zakona te će vjerovatno smanjiti ekonomsku efikasnost; drugo jednom uvedene koncesije se te�ko povlače, treće sa stajali�ta prihoda, koncesije za jedne u stvari su tro�kovi za druge, koji će morati plaćati vi�e poreze, kako bi nadoknadili prihod izgubljen kroz koncesije, te konačno specijalne koncesije odnosno olak�ice ohrabruju izbjegavanje poreza i skupe su za obradu unutar porezne administracije.

Va�no je osigurati nepristrasnost (pravednost) u poreznom sistemu, kako među obveznicima sa različitim nivoima dohodaka ili različitim ekonomskim okolnostima (vertikalna opravednost) tako i među poreznim obveznicima sa sličnim ekonomskim karakteristikama (horizontalna pravednost). Međutim, često se mora ići na kompromis. Između obima redistributivne uloge jednog poreznog siostema i postizanja ekonomske i administrativne efikasnosti.

U ovom kompromisu redistribucija dohotka vr�it će se putem politike rashoda a to znači da će se uvoditi odgovarajuće subvencije i dodjeljivanje fiskalnih sredstava onima kojima su najpotrebnija.

Va�no je da je porezni sistem jednostavan tako da se na ubiranje prihoda ne anga�ira previ�e resursa. Isto tako tro�kovi obveznika oko ispunjenja obaveza trebaju biti �to je moguće ni�i. Efikasnost u prikupljanju poreza ne ovisi dsamo od strukture i rada porezne administracije nego i od strukture samih poreza. Administrativna efikasnost treba biti značajn cilj porezne reforme.

Kriteriji efikasnosti, nepristrasnosti i jednostavnosti imaju i neke implinacije. Efikasnost podrazumijeva da ekonimsko pona�anje treba biti određeno temeljnim ekonomskim faktorima a ne strukturom poreznog sistema, osim u situaciji kada postoje jasno izra�ene deformacije tr�i�ta. U praksi to znači da bi porezne osnovice trebale biti �to je moguće �ire, porezne olak�ice i krediti i izuzeća svedeni na minimum, a porzne stope �to ni�e u skladu sa potrebama prihoda. Ovo podrazumijeva i odgovarajuću raspodjelu poreznih ovlasti između različitih nivoa vlasti.

Pravednost podrazumijeva da obaveze trebaju odra�avati sposobnost plaćanja. Zadovoljavanje nekih ciljeva socijalne politike putem poreznog sistema ga kompliciraju dok bi se mogli znatno efikasnije postići putem sistema socijalnih transfera.

Jednostavnost vodi povezanom sistemu koji je lako razumljiv i čije odredbe ne tra�e dodatna tumačenja, to utiče na obveznike da ne izbjegavaju porez a poreznoj administraciji olak�avaju da primjeni sistem.

Polazeći od ovih ciljeva, dalja reforma poreznog sistema biće usmjerena na:

1.) reformu direktnih poreza �to podrazumijeva uvođenje poreza na dohodak fizičkih lica, poreza na imovinu pravnih i fizičkih lica koji do sada nisu egzistirali u poreznom sistemu, na način da se uvedu jedinstvena rje�enja po pitanju porezne osnovice, olak�ica i minimalne porezne stope, uz ostavjanje mogućnosti za kantone da uvedu tzv. Sistem «pigi-peg» koji podrazumijeva dodavanje njihove stope na ovu minimalnu.

2.) Dalju dogradnju poreza na dobit uz pobolj�anje postojećih rje�enja putem reguliranja «vid holding» poreza u uvjetima povezanih lica, te oporezivanja dividendi:

3.) Reforma indirektnih poreza putem uvođenja poreza na dodanu vrijednost (V.A.T) kao vi�efaznog oporezivanja prometa proizvoda, čime bi se osigurala najefikasnija naplata poreza i njegova pripadnost prema mjestu krajnje potro�nje.

77

4.) U carinskoj politici reforma je usmjerena u uvođenje slo�ene carinske tarife koja treba da zamjeni postojeću jednostranu i pojednostavljenu tarifu, a u cilju pribli�avanja i učlanjenja BiH i WTO. Do konačnog učlanjenja u WTO carinsku politiku treba vi�e usmjeriti u za�titnu sferu a manje u fiskalnu jer je eliminirana mogu�ćnost vođenja za�tite politike putem poreza. Provođenjem ovih reformi, uz definitivnu identifikaciju imovine kao privatnog vlasni�tva neminovno će dovesti do promjene strukture poreza sa sada�nje dominantne uloge indirektnih poreza u korist direktnih poreza, čime se porezni obveznici dovode u izuzetno aktivnu ulogu kontrole kori�tenja njihovih sredstava koje izdvajaju u vidu poreza,

5.) Doprinose za socijalno osiguranje definitivno treba vezati za samo tri oblasti: penzijsko invalidsko osiguranje, zdravstvo i za slučaj nezaposlenosti sa razdvajanjem na obavezne i dobrovoljno osiguranje.

U cilju postizanja jedinstvenog i razumljivog poreznog sistema za porezne obveznike i poreznu administraciju bit će objedinjene sve porezne procedure i obrasci za porezne obveznike te uvedena redovna edukacija za obveznike i administraciju.

Administraciju za prikupljanje i nadzor nad porezima, carinama i drugim prihodima treba učiniti efikasnom koja će biti u funkciji poreznih obveznika i koja treba posebno dioprinijeti uspje�noj naplati javnih prihoda na principu dobrovoljnosti poreznih obveznika a u izuzetnim slučajevima i na efikasnoj prisilnoj naplati ustanovljenih dugova.

27. MONETARNO KREDITNA POLITIKA I DEVIZNA POLITIKA

Monetarno-kreditna politika Monetarno kreditna politika u proteklom periodu nije imala svoju ulogu klasične politike u cilju ostvarivanja ciljeva kroz primarnu emisiju novca i na taj način nije bila u funkciji povećanja investicija i uticaja na smanjenje cijene kapitala.

Taj osnovni hendikep i nedostatak mjera monetarno-kreditne politike u pomenutom pravcu kompenziran je uticajem i efektima koje je valutni odbor ostvario kroz stabilnost domaće valute direktno u stabilizaciji ukupnog bankarskog sistema, ekonomskih tokova i obezbjeđenju preduslova za priliv stranog kapitala.

Posljedica stabilnog kursa domaće valute to jest potpune konvertibilnosti jeste i sna�an prodor stranog kapitala koji je na�ao svoje mjesto u domaćem bankarskom sistemu.

Očigledno je da su pozitivne strane ovakve monetarne politike dugoročno daleko korisnije za ostvarivanje zacrtanih strate�kih ciljeva i na tom planu potrebno je izbjeći bilo kakve poku�aje redefiniranja monetarne politike u periodu 2000-2004. godine.

Perspektivno gledano, ukoliko se ispune sve mjere i projekcije razvoja zacrtane u ovom dokumentu, moguće bi bilo razmotriti i uključivanje monetarnih agregata u funkciju programiranog i br�eg rasta ekonomije uz uslov apolutne suverenosti monetarnih vlasti.

Banke

I pored toga da je prirodan redosljed stvari u reformi ekonomskog sistema na prvom mjestu reforma i tranzicija bankarskog sistema, očigledno je da je ukupna tranzicija bankarskog sektora uznapredovala u odnosu na sve ostale sektore. Tu činjenicu potvrđuje i interes stranih investitora koji su u velikoj mjeri prisutni u bankarskom sistemu.

Dolazak stranih banaka i stranog kapitala je u velikoj mjeri stabilizirao bankarski sistem i vi�estruko uticao na pobolj�anje svih parametara u ovom sektoru.

No i pored toga u ovom sektoru postoje veliki problemi kako oni unutar samog sektora tako isto i problemi koji nastaju kao posljedica neuređenog ekonomskog, pravnog i finansijskog okru�enja.

78

Na bazi podataka od 31. 12. 2000. godine, procjenjuje se da banke u Federaciji Bosne i Hercegovine raspola�u sa vi�kom neuposlenog novca od cca 300 mil. KM, iznad propisanih rezervi likvidnosti. Ne ulazeći u ročnost ovog potencijala evidentno je da taj novac nije u funkciji. Osnovni razlog � pravna nesigurnost i ogromni gubitci banaka zbog nemogućnosti naplate potra�ivanja od svojih du�nika � posljedica visoke kamatne stope koje plaćaju kvalitetni klijenti banke i situacija koja obeshrabrujuće djeluje na razvoj poduzetni�tva, stvaranje malih i srednjih preduzeća, novo zapo�ljavanje itd.

U posmatranom periodu cilj je povećanja kapitala banka sa sada�njih cca 560 miliona KM na iznos od 1 milijarde KM, te povećanja aktive sa sada�njih cca 2. 5 milijarde KM na cca 4,5 milijardi KM. Preduslovi za ovo se ostvarenje su povećanje �tednje stanovni�tva, privatizacija banaka, efikasnija naplata kredita, dolazak jo� vi�e stranih banaka i čvrsta kontrola od strane Agencije za bankarstvo. Zbog toga je potrebno donijeti mjere, u prvom redu zakonske, koje će omogućiti ostvarenje cilja.

Bankarstvo u biti počiva na povjerenju i zato je nu�no povratiti povjerenje stanovni�tva u banke. Nisko povjerenje stanovni�tva u domaće banke postoji ne samo zbog problema prijeratne - stare devizne �tednje, nego i zbog propasti poslijeratne devizne �tednje u novoformiranim privatnim bankama. Povjerenje će se djelimično povratiti zakonskim rje�enjem kojim će se prijeratna � stara devizna �tednja vratiti �tedi�ama kroz dugogodi�nji period.

! Kako je �tednja jedan od glavnih generatora za investicije treba donijeti zakonsku regulativu koja će biti preduslov za formiranje stambenih �tedionica, �tednokreditnih zadruga i drugih mikrofinancijskih institucija. Sada�nje mikrokreditne organizacije koje uglavnom financiraju ino donatori imaju skoro maksimalan povrat sredstava;

Osim toga treba i dalje ohrabrivati dolazak ino banaka u bankarski sistem Federacije Bosne i Hercegovine kako bi uvele pozitivne bankarske standarde, ojačale konkurenciju, povratile povjerenje u banke, privukle �tednju stanovni�tva i time unaprijedile bankarski sektor.

Mada su zakonska rje�enja koja reguli�u poslovanje banaka, te njihov nadzor relativno dobra, banke se suočavaju sa problemom vi�ka likvidnih sredstava .

Banke bi trebale biti maksimalno za�tićene prilikom naplate svojih potra�ivanja, te �to je jo� bitnije, otkloniti bojazan koja sada postoji kod banaka i koja ih sprečava da punim kapacitetom plasiraju sredstva. Neophodna je sigurnost banke u institucije sistema u funkcionisanje pravnog sistema i za�titu interesa.

Iako su banke jo� uvijek male, nedovoljno kapitalizirane značajan je napredak u bankarskom sistemu FBiH. Sa stanjem 31. 03. 2001. godine ukupan dionički kapital u bankama u FBiH je 559 miliona KM. iznos obavezne rezerve koji sada banke dr�e kod Centralne banke znatno je veći od propisanog procenta od 10%.

Čak 207 miliona ili 38% dioničkog kapitala je u stranim bankama. Za očekivati je da će se kroz proces privatizacije dr�avnih banaka ovaj procenat povećati, te da će se na kraju 2002. godine (kada se zavr�i privatizacija banka i kada svaka banka bude morala imati cenzus od 15 miliona KM) bankarski sektor u potpunosti stabilizirati.

Kroz ukupne mjere i politike potrebno je osigurati da bankarski sistem zauzme svoje mjesto i ostvari svoju ulogu u realizaciji i ostvarenju zacrtanih ciljeva.

Osnova stabilnog bankarskog sistema treba da bude sigurnost i povjerenje.

Nepostojanje sigurnosti povjerioca ima za posljedicu da banke čuvaju svoj novac na računima u inostranstvu, one su prelikvidne iz straha od gubitka i potrebe da osiguraju likvidnost.

79

Načelo sigurnosti i povjerenja izgrađuje se u samom bankarskom sistemu kroz funkciju vlasni�tva, kvalitetnog i kvalifikovanog menad�menta, dosljednim po�tivanjem bankarskih principa, suvremenim zakonodavstvom i pravilima pona�anja koja vrijede za banke.

Bez ukupne reforme zakonodavstva koje reguli�e imovinsko-pravne odnose, izvr�ne postupke, kao i bez efikasnog funkcionisanja sudskih i izvr�nih organa nije moguće ostvariti osnovni princip sigurnosti i povjerenja i razvijati bankarstvo u punom kapacitetu.

Da bi se ostvarila jača mobilizacija domaćih investicionih depozita (�tednja) i da bi banke preuzele funkciju financijskih institucija na tr�i�tu kapitala sa ciljem kreiranja investicionog potencijala za razvoj poduzetni�tva potrebno je obezbijediti vladavinu zakona i pravnu sigurnost povjerioca.

Veća sigurnost otvara prostor za investiranje novca i direktno utiče na smanjenje cijene kapitala �to kao posljedicu ima stvaranje povoljne klime investiranja, mobilizaciju investicionih depozita i sna�niji razvoj poduzetni�tva.

Potrebno je napraviti proboj iz trenutno začaranog kruga opće nesigurnosti i krenuti ka racionalnom i promi�ljenom bankarstvu kao jakom osloncu realnom i zdravom razvoju poduzetni�tva.

Paralelno sa ovim potrebno je integrisati bankarski sistem na nivou Bosne i Hercegovine, �to bi bio prvi korak ka integraciji ekonomskog prostora, povećanju ukupne efikasnosti ekonomije, daljem kori�tenju vlastitih komparativnih prednosti itd.

Prvi korak u tom pravcu treba učiniti na integraciji kontrolnih bankarskih institucija, �to bi u kombinaciji sa jedinstvenim monetarnim sistemom imalo dalekose�ne pozitivne efekte na ekonomiji ukupnog prostora Bosne i Hercegovine.

Imajući u vidu da je Agencija za osiguranje depozita Federacije Bosne i Hercegovine otpočela s djelovanjem nu�no je omogućiti Centralnoj banci da pru�i doprinos razvoju tr�i�ta novca i razvoju tr�i�ta vrijednosnih papira. Naime, Agencija za osiguranje depozita Federacije Bosne i Hercegovine mo�e plasirati novčana sredstva svog fonda rezervi u kratkoročne dr�avne vrijednosne papire. Odnosi papiri bi se kupovali i prodavali na tr�i�tu (na kojem bi sudjelovali komercijalne banke i Centralna banka), čime bi se uticalo na likvidnost bankarskog sistema Bosne i Hercegovine, i financijska sredstva bi se u većoj mjeri zadr�avala u Bosni i Hercegovini, a ne iznosila u inozemstvo, kao �to je sada slučaj.

U cilju daljnjeg razvoja monetarno kreditne politike treba kod Vijeća ministara inicirati promjenu Zakona o Centralnoj banci, član 37., koji ka�e da se Centralna banka neće uključivati ni u kakve operacije na tr�i�tu novca, «uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste».

Osiguravajuća dru�tva Iako je ova oblast definisana posebnim zakonima potrebno je posvetiti posebnu pa�nju daljem razvoju osiguravajućih dru�tava koji predstavljaju dodatni potencijal za raspolo�iva investiranja u ekonomiju Federacije Bosne i Hercegovine. Kreirati načine i mogućnosti da osiguravajuća dru�tva mogu zakonito i legalno investirati vi�ak svojih sredstava čime bi se doprinijelo ostvarivanju strate�kih ciljeva razvoja.

Obrast osiguranja kao vrlo značajna oblast koja je u pro�loj 2000. godini generisala 219 miliona KM prihoda u 19 registrovanih dru�tava u Federaciji u perspektivi treba da bude značajan izvor za posticanje razvoja.

Naime, osiguravajuća dru�tva raspola�u znatnim vi�kom prihoda nad rashodima te treba naći najbolji način da se ta sredstva, uz potpunu kontrolu, usmjere u profitabilne projekte.

Izmjenom Zakona o osiguranju imovine i osoba izvr�it će se ugrađivanje smjernica OECD za osiguravajuća dru�tva u zemljama u tranziciji, regulisat će se izdavanje dozvola za osnivanje

80

filijala inostranih osiguravajućih dru�tava, kao i ukinuti limit za obavezno osiguranje. Ovo će potpomoći dolasku stranih osiguravajućih dru�tava na području FBiH.

U oblasti osiguranja potrebno je urediti i masovno ra�irenu pojavu raznih vrsta osiguravanja kod stranih, u FBiH neregistriranih, osiguravajućih dru�tava.

Kao i u oblasti bankarstva i u oblasti osiguranja treba izvr�iti zakonske izmjene koji će dozvoliti da dru�tva iz Federacije mogu otvarati dru�tva u RS i drugo.

Tr�i�te kapitala Razvoj ovih institucija, a posebno berze vrijednosnih papira predstavlja nu�nost za uspostavu ukupnog finansijskog sistema i pretpostavku za efikasnije funkcionisanje ekonomije u svim njenim segmentima. Iako su ove institucije jo� uvijek u samom procesu nastajanja, u kontekstu dugoročnog planiranja i kreiranja makroekonomskih mjera za period 2000. � 2004. godina, neophodno je osposobljavanje ovih institucija i njihovo stavljanje u puni kapacitet.

Zavr�etkom procesa privatizacije pretpostaviti je da će neki od sada�njih privatizacijskih investicionih fondova obezbijediti 4 miliona KM koliki je propisani cenzus za osnivanje investicijskih fondova i uzajamnih fondova. Tada će u značajnom kapacitetu početi funkcionisati berza vrijednosnih papira koja treba biti utemeljena vrlo brzo.

Kako je odredbama tačke 9. Amandmana 8. na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano da su u isključivoj nadle�nosit FBiH dono�enje propisa o finansijama i finansijskim institucijama, a kako Vijeće ministara u globalnom okviru ekonomske strategije razvoja Bosne i Hercegovine za period 2000.-2004. godine predviđa ovu oblast na dr�avnom nivou, bilo bi potrebno raditi na izmjenama Ustava FBiH i Ustava RS.

Devizno poslovanje U domenu deviznog poslovanja cilj je dono�enja Zakona o devinom poslovanju na nivou Bosne i Hercegovine. Ovu problematiku potrebno je urediti na nivou dr�ave Bosne i Hercegovine jer se sada�njim Federalnim zakonom iz ove oblasti uređuju neka pitanja koja su po članu III. Ustava BiH u uskoj vezi sa nadle�nostima institucija BiH (u oblastima: vanjsko-trgovinske politike, carinske politike, monetarne politike).

28. TR�I�TE I CIJENE

Tr�i�te Federacije BiH povr�ine 25.989 km2 na kome trenutno boravi oko 2,3 miliona stanovnika je dosta malo u prostornom i demografskom smislu. U odnosu na predratno stanje, Bosna i Hercegovina (FBiH) je izgubila ne samo inozemno tr�i�te, nego velikim dijelom i domaće. Danas se proizvodi uglavnom za domaće tr�i�te a uvoz visoko nadma�uje izvoz. Imajući u vidu trenutno stanje u privredi, nagla�ava se potreba za izvoznom orjentacijom tr�i�ta FBiH, odnosno dr�ave Bosne i Hercegovine

Objektivne okolnosti izazvane ratnim dejstvima na ovom području u proteklom periodu učinili su ovaj tr�i�ni prostor dezorganizovanim i podlo�nim raznim poremećajima. Pored aktivnosti na postratnoj obnovi, i aktualne tranzicijske reforme također dovode do određenih nestabilnosti i potrebe za poduzimanjem konkretnih mjera usmjerenih na stvaranje jedinstvenog organizovanog tr�i�ta koje funkcioni�e na principima tr�i�ne utakmice podr�ane adekvatnim institucionalnim mehanizmima. U tom pravcu moraju se donijeti zakoni i drugi pravni akti koji bi osigurali uslove za nesmetano funkcionisanje jedinstvenog tr�i�ta (tr�i�ta FBiH).

Problem koji danas dominira na na tr�i�tu Federacije BiH jeste velika snaga neformalnog sektora, odnosno sive ekonomije koja egzistira u funkcionisanju ovog ekonomskog sistema. Nelegalne operacije � utaja poreza, carina, neadekvatna kontrola granica, neefikasna unutra�nja kontrola, crno tr�i�te rada,...� remete pravilno funkcionisanje tr�i�ta, i onemogućavaju uspje�nost konkretnih mjera koje su usmjerene na odr�ivi razvoj, dalje,

81

onemogućavaju dobijanje kvantitativnih pokazatelja stvarnog stanja ekonomije, stvaranje osjećaja sigurnosti za dolazak i mobilnost stranog kapitala, ali i izradu prognoza i projekcija za neki dugoročniji period. Mjere koja bi trebala ubla�iti ove poremećaje su dono�enje adekvatnih zakona i propisa na dr�avnom nivou kao i jačanje institucija koje bi provodile sve ove reforme na terenu.

Zadatak Vlade je da poduzme odgovarajuće poteze za suzbijanje �irenja neformalnog sektora i obezbjeđenje transparentne tr�i�te utakmice. U isto vrijeme, rezultati analize1 pokazuju da je jo� uvijek veliki utjecaj i umije�anost vlade na funkcionisanje privrednih subjekata, i da se na�a dr�ava nalazi dosta nisko rangirana posmatrajući taj kriterij. Rezultat toga je slabo razvijen privatni sektor (udio je samo 35 % BDP-a) i lo�i rezultati privatizacije. Vlada mora obezbijediti uslove za funkcionisanje tr�i�nog sistema a ne ograničavati njegovu efikasnost kroz direktno uplitanje � vlada mora da ima regulatornu funkciju.

Institucionalne promjene se moraju provoditi u duhu tranzicijskih reformi u BiH. Razvoj institucija za podr�ku tr�i�tu i privatnim preduzećima je u srcu procesa tranzicije, ali je to u isto vrijeme jedan od ključnih uslova za dolazak stranih investicija, razvoj privatne inicijative kao i neophodna podr�ka strategijama razvoja ovog tr�i�nog prostora (npr. forsiranja izvozno-orjentirane ekonomske strategije).

''U okviru razvoja institucija posebno mjesto pripada izgradnji:

! institucija pravnog sistema

! institucija regulatornog sistema.

''Bez za�tite ljudskih i vlasničkih prava i opse�ne zakonske regulative nije moguć pravedan razvoj. Vlada mora osigurati postojanje efektivnog sistema koji obuhvata vlasni�tva, ugovore, rad, stečajeve, gospodarska dru�tva, osobna prava i druge elemenate cjelovitog sistema koji je efektivno, jasno i jednostavno upravljan. Glede sistema regulacije va�no je poticati razvoj samoregulacije te regulaciju činiti �to je moguće vi�e racionalnijom i efektivnijom. Primjerice, nu�no je smanjivati broj regulatora financijskog sistema. ��2

Između razvijenosti infrastrukture i tr�i�ne razvijenosti neosporno postoji međuzavisnost. Infrastruktura na tr�i�tu Federacije BiH je tokom rata bila gotovo potpuno o�tećena, ali je velikim dijelom obnovljena u postratnom preriodu. Ipak, jo� uvijek je problem kvaliteta infrastrukture ograničavajući faktor daljeg pobolj�anja funkcionisanja tr�i�ta. Mora se dalje raditi na reformi i unapređenju posebno:

! pravne infrastrukture

! regulatorne infrsatrukture

! prometne infrastrukture, itd.

Poticanje izvoza � izvozno-orjenirana privreda - se mo�e postići privlačenjem dirketnih stranih investicija (nedovoljno jaka domaća akumulacija), �to pored navedih korekcija podrazumijeva i veću otvorenost i transparentnost tr�i�ta Federacije BiH. Iako je zakonsko rje�enje otvorenosti tr�i�ta FBiH dosta dobro, problem je u administraciji i birokraciji koja dodatno komplicira otvorenost ovog prostora. Stoga je potrebno u potpunosti smanjiti administraciju i tro�kove otvaranja i zatvaranja novih preduzeća, uz osiguravanje statističkih praćenja i proračuna. To će olak�ati stvaranje i ga�enje firmi, koje predstavljaju ključnu tr�i�nu instituciju. Moraju se hitno pobolj�ati uslovi za otpočinjanje privatnog poslovanja. Analiza ankete3 je pokazala zaista lo�e rezultate po ovom pitanju, �to predstavlja argument za hitno djelovanje u tom pravcu. ''Najva�niji uslovi za otpočinjanje poslovanja su tra�nja,

1 ��Izvje�taj o konkurentnosti BiH�� � ANUBiH; MIT centar, Sarajevo 2000 godine 2 ��Poduzetničko dru�tvo�� � globalni okvir ekonomske strategije razvoja BiH 2000-2004 3 ��Izvje�taj o konkurentnosti BiH�� � ANUBiH; MIT centar, Sarajevo 2000 godine

82

postojanje razvijene povezane industrije i industrije za podr�ku, (ne)postojanje barijera ulasku na tr�i�te, postojanje kvalitetnih ljudskih, naučno-istra�ivačkih, tehnolo�kih, finansijskih i drugih resursa, postojanje razvijene infrastrukture (fizičke i intelektualne), postojanje dominantne privatne svojine kao uvjeta za razvijanje tr�i�ta i konkurencije, integriranost zemlje u �ire ekonomske integracije i dr. ''1

Uva�iv�i prostor kao predmet, razvojna politika mora uva�avati i savremeni prostorno-ekonomski pristup. Mora se voditi računa o odstupanjima u razvijenosti pojedinih tr�i�nih cjelina u FBiH a koja se tiču infrastrukture, broja aktivnih preduzeća, resursa, radne snage, . . . Potrebno je vi�e raditi na povezivanju pojedinih cjelina i regiona unutar i van tr�i�ta, s posebnom pa�njom na unapređenju regionalnih sporazuma i integracija � kako prema susjednim zemljama, tako i prema drugim tr�i�nim akterima. (EU, WTO, . . .)

Ekonomski sistem u FBiH je utemeljen na tr�i�nim principima �to između ostalog podrazumijeva i razvoj i izgradnju finansijskog tr�i�ta, a time � tr�i�ta kapitala. Imajući u vidu da se tranzicijske reforme jo� uvijek provode, tr�i�te kapitala je jo� uvijek dosta slabo razvijeno ali se prisutni određeni pomaci (set zakona koji defini�e pretpostavke za razvoj tr�i�ta kapitala). Ograničavajući faktori za razvoj tr�i�ta kapitala su praktično svi predhodno navedeni (politička situacija, pravna sigurnost, ekonomski faktori, snaga tr�i�ta, . . .), i uspjeh u reformama ovih faktora će ubrzati/usporiti razvoj i usavr�avanje tr�i�ta kapitala, koje je uslov za nesmetano funkcionisanje tr�i�no orjentisanog ekonomskog sistema.

Tr�i�te FBiH mora se vi�e organizovati kroz razvoj telekomunikacija i informatičkog sektora kako bi bili u stanju odogovoriti savremenim zahtjevima funkcionisanja tr�i�nog sistema. Kvalitetna telekomunikacijska podr�ka tr�i�nog sistema je bitna determinanta dolaska stranih investicija i razvoja ekonomske strategije bazirane na FDI.

Funkcionisanje jednog tr�i�nog prostora mora biti podr�ano i odgovarajućim ljudskim resursima � kadrovskim potencijalom. Poseban značaj danas se pridaje obrazovanom kadru koji je u stanju provoditi potrebne reforme na terenu i time obezbijediti efikasnost cjelokupnog sistema. To podrazumijeva kontinuiranu edukaciju i nadgradnju kadrova svih nivoa i profila jer kadrovska osnova velikim dijelom prestavlja bazu razvoja ovog tr�i�ta. Tr�i�te Federacije BiH se suočava i sa problemom odlaska kvalitetnih kadrova, posebno mlađih generacija, �to zahtijeva hitne mjere i aktivnosti koje bi pobolj�ale status kadrova koji je trenutno slabo stimulisan za ostanak i rad unutar dr�ave. Ovaj zadatak je povezan sa svim navedenim reformama koje trebaju pobolj�ati �ivotni standard i ambijent za normalan �ivot stanovni�tva FBiH.

Aran�man funkcionisanja Centralne banke BiH kao Currency board-a je osigurao monetarnu stabilnost u zemlji a samim tim i povjerenje u domaću valutu. Cijene zadnjih godina pokazuju veliku stabilnost uz minimalnu stopu inflacije; u određenim periodima čak je bila deflaciju u dr�avi. Inflacija u zemlji se kreće u prosjeku do 4 % godi�nje, i ne očekuju se neke veće oscilacije, barem dok postoji aran�man funkcionisanja Currency boarda. Eventualni poremećaji mogu nastupiti njegovim ukidanjem do čega vjerovatno neće doći imajući u vidu efikanost u njegovom funkcionisanju. To je i razlog da se i u budućem periodu produ�i aran�man Currency board-a kao mjere za osiguranje monetarne stabilnosti, uz eventualno blago povećanje nadle�nosti funkcija Centralne banke BiH, imajuću u vidu veliku rigoroznost ovog Currency board-a u odnosu na ostale koji su aktuelni u svijetu. �to se tiče drugih izvora inflacije (inflacija �oka ponude � npr. porast cijena nafte), oni mogu izazvati rast cijena na malo uz slabu vjerovatnoću dolaska do veće monetarne nestabilnosti. Indeksi cijena i indeksi tro�kova �ivota se kreću dosta ujednačeno, bez nekih većih oscilacija. U jednoj rečenici mo�emo kazati da, u FBiH (BiH) postoji monetarna stabilnost, i da u budućem periodu treba ustrajati i očuvati ovu stabilnost kao dio i preduslov uspostave opće makroekonomske stabilnosti na tr�i�tu FBiH ali i u cijeloj BiH.

1��Izvje�taj o konkurentnosti BiH�� � ANUBiH; MIT centar, Sarajevo 2000 godina

83

29. POLITIKA EKONOMSKIH ODNOSA SA INOSTRANSTVOM I STRANA ULAGANJA U FBIH

Jedan od ključnih elemenata programa tranzicije privrede Bosne i Hercegovine je ubrzano otvaranje prema svijetu - Bosna i Hercegovina treba da postane mala otvorena ekonomija, �to znači da sistem ekonomskih odnosa sa inostranstvom mora biti koncipiran na principima slobodnog kretanja robe, usluga, ljudi i kapitala. Reforma eksternog sektora treba da obuhvati: liberalizaciju, izvoznu orijentaciju (izvoz kao pokretač ekonomskog razvoja) i uspostavljanje konvertibilnosti bosanskohercegovačke valute.

Postavlja se, međutim, pitanje kako bosanskohercegovačku privredu koju karakteri�e stalan deficit trgovinskog bilansa (u 1999. godini 1,4 mlrd USD), pokrivenost uvoza izvozom od oko 30%, rastući vanjski dug (u 2000. godini 3,5 mlrd USD) i baznačajan neto dotok stranog kapitala od 10 miliona USD u 1999. godini (naspram jedne Albanije sa 56 miliona USD) transformisati u malu otvorenu ekonomiju. Sve �to je rečeno za Bosnu i Hercegovinu u cjelini mo�e se primijeniti i na njene entitete: trgovinski deficit Federacije BiH iznosio je 1,61 mlrd USD u 2000. godini, pokrivenost uvoza izvozom 30%, vanjski dug 2/3 duga BiH, a strana ulaganja na nivou od 550 miliona DEM. Svi pokazatelji ukazuju na veoma nepovoljnu situaciju u sektoru ekonomskih odnosa sa inostranstvom, �to ne opravdava njegovu brzu liberalizaciju kao �to to predviđa program tranzicije. Potrebno je najprije preduzeti određene strate�ke aktivnosti kako bi se situacija popravila. Bosna i Hercegovina najprije mora postati međunarodno konkurentna, da bi mogla u potpunosti provesti liberalizaciju eksternog sektora.

1. Vanjska trgovina Bosna i Hercegovina u cjelini, kao i svaki od njenih entiteta ponaosob, svake godine iskazuje veliki debalans u međunarodnoj razmjeni. Trgovinski deficit samo Federacije BiH u 2000. godini iznosio je 1,61 mlrd USD. Trgovinski deficit finansiran je, umjesto izvoznim prihodima, uglavnom jednostranim transferima u vidu privatnih doznaka iz inostranstva i donacija odobrenih na bilateralnoj i multilateralnoj osnovi, te stranim kreditima.

Osnovni zadatak u oblasti vanjske trgovine je, dakle, smanjivanje deficita, �to znači smanjenje uvoza i/ili povećanje izvoza. U realizaciji tog zadatka treba, s obzirom na potrebu integrisanja BiH u međunarodne trgovinske tokove posredstvom članstva u WTO, izbjegavati uvođenje nagla�eno protekcionističkih mjera i mjera koje mogu izazvati retorzivne postupke u okru�enju. Vanjskotrgovinska politika treba biti usmjerena, s jedne strane, na ograničavanje uvoza, obezbjeđivanje strukture uvoza u skladu sa prioritetnim potrebama ekonomskog razvoja i za�titu određenih sektora domaće proizvodnje, a s druge strane na podsticanje izvoza.

a) Smanjenje uvoza:

Uvoz se mo�e smanjiti primjenom odgovarajućih trgovinskih ograničenja i podsticanjem uvozne supstitucije.

U pogledu uvođenja trgovinskih ograničenja, potrebno je izbjegavati mjere koje su prevashodno platnobilansnog karaktera i koje bi uticale na drastično smanjivanje potro�nje stanovni�tva. Cilj uvođenja restrikcija treba biti smanjivanje uvoza u cilju za�tite domaće proizvodnje. Iz vi�e razloga najpogodnije sredstvo je odgovarajuća carinska tarifa. Prije svega, kvantitativne restrikcije ili pojedine mjere indirektnog protekcionizma mogu biti sankcionisane od strane WTO, dok je carinska za�tita dozvoljena, pogotovo za zemlje u razvoju - WTO dopu�ta zemljama u razvoju prilično fleksibilno određivanje carina u skladu sa potrebom njihovog ubrzanog ekonomskog razvoja.

Prema nekim izvorima, veliki dio uvoza odnosi se na uvoz prehrambenih proizvoda (76,2% ukupnog uvoza Federacije BiH u 2000. godini). Podsticanje uvozne supstitucije u prehrambenoj industriji i ostalim granama lake industrije moglo bi smanjiti uvoz. Na taj način

84

moguće bi bilo izmijeniti strukturu uvoza u smislu povećanja uče�ća uvoza opreme i tehnologije. Izmjena strukture uvoza u tom pravcu stvorila bi pretpostavke za podsticanje domaće privredne aktivnosti i smanjivanje ukupnog uvoza u dugom roku.

b) Povećanje izvoza:

Za smanjenje trgovinskog debalansa bolje rje�enje od smanjenja uvoza je povećanje izvoza. Smanjenje uvoza veoma često dovodi do jačanja autarkičnih tendencija, dugotrajnog zadr�avanja brojnih i visokih trgovinskih barijera i ograničavanja potro�nje. Nasuprot tome, povećanje izvoza način je da se poveća i privredni rast i �ivotni standard stanovni�tva.

Vrijednost izvoza u Federaciji BiH samo sa 30% pokriva vrijednost uvoza. Tako mali izvoz posljedica je nedovoljne iskori�tenosti postojećih kapaciteta i nekonkurentnosti privrede na svjetskom tr�i�tu. Dugoročno posmatrano, povećanje izvoza mo�e se postići jedino podizanjem konkurentnosti cjelokupne privrede putem restrukturiranja domaćih preduzeća, vi�ih oblika poslovne saradnje sa insotranstvom i privlačenja stranih direktnih investicija.

Postoje, međutim, određene aktivnosti kojima je moguće u izvjesnoj mjeri povećati izvoz u kratkom roku:

! izrada izvozne strategije i primjena vanjskotrgovinskog instrumentarija usmjerenog na podsticanje izvoza;

Iako se "Washingtonski konsenzus" temelji između ostalog i na smanjivanju uloge dr�ave u privrednom �ivotu, za Bosnu i Hercegovinu je od presudne va�nosti aktivno uče�će dr�ave u kreiranju njenih izvoznih mogućnosti. Odsustvo izvozne strategije svodi izvoz na reagovanje na povremene impulse sa tr�i�ta.

Pri tome treba voditi računa da se koriste mjere koje ne dolaze "pod udar" WTO pravila, niti one koje bi mogle izazvati retorzivne postupke glavnih vanjskotrgovinskih partnera. Podsticanje izvoza treba svesti na kreditne olak�ice izvoznim granama, pru�anje pomoći u istra�ivanju stranih tr�i�ta, promociju izvoznih proizvoda u inostranstvu itd.

! formiranje agencije za unapređenje vanjske trgovine na entitetskom nivou ili intenziviranje aktivnosti odgovarajućih odjeljenja pri entitetskim privrednim komorama;

Prije rata najveći dio vanjskotrgovinske aktivnosti BiH obavljali su veliki sistemi; sada je to prepu�teno uglavnom manjim trgovinskim preduzećima koja imaju mnogo manje sredstava i znanja za prodor na strana tr�i�ta. Zbog toga je potrebno da neka specijalizovana institucija pomogne nastup bosanskohercegovačke privrede u inostranstvu putem identifikacije izvoznih mogućnosti, pru�anja konsultantskih usluga iz područja vanjske trgovine, povezivanja partnera, organizovanja seminara, sajmova i drugih sličnih promotivnih manifestacija, uspostavljanja mre�e predstavni�tava u inostranstvu sa primarnim zadatkom da istra�uju strana tr�i�ta i pru�aju relevantne informacije domaćim izvoznim kompanijama i dr. Odgovarajući rezultati mogu se postići i formiranjem odgovarajućih odjeljenja pri diplomatsko-konzularnim predstavni�tvima u zemljama značajnijim vanjskotrgovinskim partnerima.

! finansijska podr�ka dr�ave u vidu formiranja izvozno-uvozne banke;

U biv�oj Jugoslaviji postojala je Jugoslovenska banka za međunarodnu ekonomsku saradnju (JUBMES) koja je pomagala izvozno orijentisanim preduzećima. Slične vanjskotrgovinske banke (tzv. EXIM banke) imaju mnoge zemlje u svijetu: SAD, Japan, Malezija, Turska i dr. Izvozno-uvozna banka bavila bi se finansiranjem i kreditiranjem izvoznih i uvoznih poslova koji su od posebnog značaja za nacionalnu privredu, a koji su previ�e veliki ili previ�e rizični da bi ih bilo koja poslovna banka mogla sama preuzeti, zatim osiguranjem izvoznih poslova, izdavanjem garancija itd. Najveći dio kredita ove banke trebalo bi da bude namijenjen finansiranju izvoza, a ostatak (do 30%) finansiranju uvoza.

85

! zaključivanje bilateralnih trgovinskih sporazuma sa biv�im jugoslovenskim republikama;

Federacija Bosna i Hercegovina veliki dio svoje vanjskotrgovinske razmjene realizuje sa zemljama regiona, posebno sa biv�im jugoslovenskim republikama - Hrvatskom, Makedonijom, Slovenijom i SR Jugoslavijom. Posljednjih nekoliko godina Federacija BiH razmjenjuje sa navedenim zemljama prosječno oko 50% svog izvoza i oko 40% svog uvoza, mada pokazatelji imaju opadajući trend, jer se povećava uče�će razmjene sa zemljama zapadne Evrope. Razlozi tako velike regionalne usmjerenosti vanjskotrgovinske razmjene Federacije BiH su brojni: komplementarnost privreda, slična struktura tra�nje, pribli�an nivo dohodaka, blizina tr�i�ta (niski transportni tro�kovi) itd. Pored toga, Paktom o stabilnosti predviđeno je da se u junu 2000. godine potpi�e Memorandum o razumijevanju između zemalja učesnica kojim će se one obavezati da otpočnu pregovore i zaključe bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini do kraja 2002. godine.

Nijedan od entiteta nema međunarodno pravni subjektivitet - međudr�avne sporazume zaključuje dr�ava BiH. Međutim, u nadle�nosti entiteta je realizacija tih sporazuma., tako da je potrebno aktivno uključivanje nadle�nih organa entiteta u proces pripreme takvih sporazuma. Bosna i Hercegovina je već zaključila trgovinski sporazum sa Republikom Hrvatskom kojim je predviđeno stvaranje asimetrične zone slobodne trgovine (Hrvatska odmah ukida carine za bosanskohercegovačke proizvode, dok je Bosni i Hercegovini ostavljeno da to učini postepeno u narednih nekoliko godina). Taj trgovinski sporazum već je donio određene rezultate u pogledu smanjivanja velikog deficita BiH u razmjeni sa Hrvatskom.

Sa ostalim biv�im jugoslovenskim republikama BiH takođe ima intenzivnu, ali neregulisanu trgovinu, te je potrebno �to je moguće prije pristupiti pregovorima za zaključivanje odgovarajućih trgovinskih sporazuma.

! uspostavljanje ekonomskih odnosa sa zemljama nastalim na teritoriji nekada�njeg SSSR-a;

Prije rata na prostorima biv�e Jugoslavije SSSR je bio najznačajnije izvozno tr�i�te Bosne i Hercegovine i drugi po va�nosti partner u uvozu. Iz tog razloga potrebno je inicirati uspostavljanje ekonomske saradnje na dr�avnom nivou sa biv�im sovjetskim republikama sa kojima je ranije postojala intenzivna vanjskotrgovinska razmjena, kako bi se stvorio pravni okvir za nastup bosanskohercegovačkih kompanija na tim tr�i�tima.

! intenziviranje aktivnosti na sticanju punopravnog članstva u WTO uz priznavanje statusa zemlje u razvoju;

Sticanjem punopravnog članstva BiH dobija pravo na kori�tenje prednosti mulilateralne liberalizacije trgovine otjelotvorene u klauzuli najpovla�tenije nacije. Bez učlanjenja u WTO svaka zemlja članica mogla bi na bosanskohercegovačke izvozne proizvode zaračunavati carinske stope koje su 100% veće od onih koje va�e za članice. Istina, članstvo u WTO nije "besplatno" - zahtijeva se ispunjenje određenih uslova i obaveza u pogledu liberalizacije vanjske trgovine. Međutim, status zemlje u razvoju obezbijedio bi za Bosnu i Hercegovinu veću flaksibilnost u ispunjavanju tih obaveza tj. postepenu liberalizaciju sa du�im rokovima, prilagođenu potrebi br�eg ekonomskog razvoja. Od zemalja u razvoju ne zahtijeva se reciprocitet u odnosu na razvijene zemlje u pogledu carinskih koncesija, zatim postoji mogućnost kori�tenja izvoznih subvencija, a dobija se i odgovarajuća tehnička i konsultativna pomoć od pojedinih tijela WTO. Učlanjenje u WTO takođe je jedan od preduslova za bilo kakvo ugovorno povezivanje sa Evropskom unijom.

Prema Dejtonskom ustavu vanjskotrgovinska politika BiH je u nadle�nosti dr�ave, ali je provođenje vanjske trgovine u nadle�nosti entiteta. Iz tog razloga Federacija BiH mora biti aktivan subjekat u preduzimanju priprema za učlanjenje u WTO.

! zaključivanje ugovora o saradnji sa Evropskom unijom;

86

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner i Federacije BiH i Bosne i Hercegovine u cjelini jeste Evropska unija. U 1999. godini Federacija BiH je sa Evropskom unijom realizovala 43% svog ukupnog izvoza i 42% svog ukupnog uvoza. Pokazatelji za posljednjih nekoliko godina ukazuju da uče�će EU u vanjskotrgovinskoj razmjeni Federacije BiH neprestano raste. Međutim, iako je značaj razmjene sa zemljama EU sve veći, ta razmjena jo� uvijek nije regulisana na adekvatan način.

U čitavom periodu od 1992. godine kada je suspendovan, odnosno raskinut ugovor o saradnji između SFRJ i Evropske unije, do danas Bosna i Hercegovina je korisnica jednostrano - od strane EU - odobrenog preferencijalnog trgovinskog tretmana. U novembru 2000. godine stupile su na snagu nove, veće trgovinske povlastice za bosanskohercegovačke proizvode na tr�i�tu EU. Ove povlastice će va�iti do kraja 2002. godine, te je potrebno obezbijediti njihovu �to veću iskori�tenost od strane bosanskohercegovačkih izvoznih preduzeća. Iako postoji mogućnost produ�enja tog preferencijalnog tretmana i nakon 2002. godine, Bosni i Hercegovini nije dovoljno takvo kratkoročno rje�enje, jer ono predstavlja najni�i stepen odnosa EU sa trećim zemljama. Potrebno je ugovorno regulisanje odnosa sa EU koje će omogućiti intenziviranje trgovinske razmjene, ali i drugih oblika ekonomske saradnje - pristup ne samo tr�i�tu već i određenim fondovima EU.

Pored toga, op�ti trend među biv�im socijalističkim zemljama sa kojima je Bosna i Hercegovina ranije dosta trgovala je pribli�avanje EU. Mnoge od tih zemalja već su zaključile ugovore o asocijaciji sa EU, a nekolicina će uskoro u prvom krugu biti primljena u punopravno članstvo. Zbog toga zaostajanje Bosne i Hercegovine u procesu prilagođavanja standardima i zahtjevima tr�i�ta EU mo�e dovesti do smanjivanja uče�ća Bosne i Hercegovine ne samo na tr�i�tu Unije, već i na tr�i�tima ovih zemalja. Bosni i Hercegovini bi se moglo desiti da na kraju ostane samo sirovinska baza ili tr�i�te ne samo za EU već i za mnoge zemlje nekada�njeg socijalističkog bloka.

Sve navedene aktivnosti mogle bi za veoma kratko vrijeme u određenoj mjeri povećati izvoz. Međutim, nije dovoljno samo povećati izvoz. Bosni i Hercegovini ne treba izvoz "po svaku cijenu", jer bi to značilo prelijevanje nacionalnog dohotka u inostranstvo. Sada�nji izvoz karakteri�e nagla�eno uče�će izvoza sirovina i poluproizvoda, te potro�ne robe ni�eg kvaliteta. Mehanizam formiranja cijena na svjetskom tr�i�tu je takav da se za zemlje koje izvoze proizvode ni�eg stepena obrade neprestano pogor�avaju odnosi razmjene. Stoga je potrebno izmijeniti strukturu izvoza u smislu većeg uče�ća proizvoda vi�eg stepena obrade i vi�eg kvaliteta. To ipak konačno zahtijeva strukturne promjene u proizvodnji i razvijanje slo�enijih oblika saradnje sa partnerima iz razvijenih zemalja (proizvodna kooperacija, zajednička ulaganja, ustupanje prava na tehnologiju), kako bi se povećala konkurentnost proizvodnje i izvoza, pogotovo tzv. necjenovna konkuretnost po osnovu kvaliteta, uslova isporuke i sl. Takođe je potrebno obezbijediti veće uče�će usluga u strukturi izvoza: saobraćaja, turizma, građevinarstva i in�enjeringa.

Promjena negativnih trendova u ekonomskim odnosima Bosne i Hercegovine sa inostranstvom je priritetan zadatak. Njegovo uspje�no izvr�avanje jedini je način da Bosna i Hercegovina ostvari određene koristi od intenzivnijeg uključivanja u međunarodne trgovinske tokove. Problem se mo�e javiti u činjenici �to je u uslovima globalizacije svjetske privrede ograničena mogućnost samostalnog koncipiranja i provođenja vanjskotrgovinske politike.

87

2. Strane investicije Za mnoge zemlje u razvoju, a posebno zemlje u tranziciji kao �to je Bosna i Hercegovina, sopstveni kapital je nedovoljan da bi generisao ubrzan i uravnote�en razvoj. Domaća �tednja stanovni�tva i preduzeća oskudna je, odnosno zbog nestabilnosti i nerazvijenosti postojećeg bankarskog sistema usmjerena je u banke u inostranstvu. Dodatno, centralna banka je svedena na valutni odbor čime je isključena mogućnost kori�tenja primarne emisije kao izvora finansiranja.

U nedostatku sopstvenih izvora za finansiranje ekonomskog razvoja, Bosna i Hercegovina je prinuđena da se u velikoj mjeri oslanja na strane izvore: donacije, strane kredite i strane investicije. Budući da se mogućnosti kori�tenja prva dva oblika stranog kapitala sve vi�e smanjuju, u narednom periodu očekuje se da strane investicije postanu dominantan oblik finansiranja razvoja bosanskohercegovačke privrede. Međutim, sa neto dotokom stranih investicija u 1999. godini od svega 10 miliona USD, u odnosu na ostale zemlje regiona, čak i one siroma�nije (npr. u Makedoniji 43,6 miliona USD, a u Albaniji 56 miliona USD), te ostale biv�e socijalističke zemlje gdje se dotok mjeri stotinama miliona dolara, očigledno je da Bosna i Hercegovina nije atraktivna destinacija za strane investitore. Strane privatne investicije za sada su minorne i nemaju većeg uticaja na bosanskohercegovačku privredu; registrovan je velik broj ugovora sa minimalnim iznosima ulaganja �to ukazuje na namjeru stranih investitora da za sada istra�uju tr�i�te bez �elje za većim prisustvom, postoji nepovoljna usmjerenost investicija - umjesto u proizvodne projekte u propulzivnim granama, ulaganja su uglavnom izvr�ena u crnu metalurgiju, poslovni prostor i usluge, ulozi su uglavnom u stvarima i pravima a manje u novcu itd. Takve strane investicije ne mogu biti pokretač ekonomskog razvoja.

Da bi privukla strane investitore u većoj mjeri, Bosna i Hercegovina morala bi nuditi povoljniji ambijent od svojih susjeda i drugih zemalja u tranziciji koje se takmiče za strani kapital. Međutim, postoje određene ote�avajuće okolnosti. Kao i ostale biv�e socijalističke zemlje Bosna i Hercegovina prolazi proces političke i ekonomske tranzicije. Dodatno, uslovi u kojima se taj proces odvija u BiH znatno su lo�iji nego u drugim tranzicijskim ekonomijama. Razlog su, naravno, rat i ratna razaranja, slo�enost dru�tvenog i političkog uređenja, politička i etnička razmimoila�enja i slično. Zbog toga je investicijska klima u BiH nepovoljnija nego u drugim zemljama. Zbog toga je BiH u vrhu ljestvice visokorizičnih zemalja. Politički rizik je veoma visok, a zbog stalnih političkih previranja nema izgleda da će se situacija uskoro bitno pobolj�ati.

"Značajniji stupanj stranih ulaganja u BiH mo�e se očekivati tek nakon uspostavljanja izvjesnog stupnja političke stabilnosti � i provođenja makroekonomske reforme kojom bi se stvorile pretpostavke za postizanje ekonomske stabilnosti� "1*

Strani investitori pri dono�enju odluke o investiranju razmatraju dva osnovna faktora: sigurnost ulaganja i postojanje profitonosne klime. Ambijent u Bosni i Hercegovini ne pru�a za sada ni jedno ni drugo. Ambijent u Bosni i Hercegovini čine: političke i nacionalne nesuglasice, nestabilna interna ekonomska situacija (nezaposlenost, nelikvidnost i dr.), nedovr�enost pravnog sistema, nedovr�enost tr�i�nih institucija, razru�ena i nepovezana infrastruktura, nerazvijen i nedovoljno stabilan bankarski sistem, sporo odvijanje procesa privatizacije uz finansijske malverzacije, "odliv mozgova", �trajkovi i socijalne tenzije, korupcija, birokratija, terorizam. BiH je, po svim parametrima koje međunarodne ekonomske institucije uzimaju u obzir u svojim analizama, zemlja visokog rizika. Kako u takvim uslovima učiniti bosanskohercegovačku privredu atraktivnijom za strani kapital od privreda njenih susjeda i ostalih zemalja u tranziciji?

1 Mila Gad�ić, "Uvjeti determiniraju priliv stranog kapitala", (u: "Transformacija i integracija odre|uju budućnost Bosne i Hercegovine", Fond otvoreno dru�tvo BiH i Centar za menad�ment i informacione tehnologije, Sarajevo, 1996.), str. 137.

88

U kreiranju ambijenta za strane investicije posebnu ulogu treba da odigra dr�ava, odnosno njeni entiteti. Uloga dr�ave treba biti usmjerena na stvaranje uslova za djelovanje stranih investitora (bez direktnog mije�anja) i za�titu FDI: obezbjeđenje političke i pravne sigurnosti, kreiranje adekvatnog zakonskog okvira i pravila igre u cilju izbjegavanja netransparentnosti i diskriminacije, provođenje programa makroekonomske stabilizacije, stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta, definisanje podsticajnih mjera itd. Dakle, dr�ava je ta koja treba da obezbijedi političku stabilnost, pravnu sigurnost i ekonomsku stabilnost.

Aktivnosti dr�ave mogli bismo podijeliti u tri grupe:

a) aktivnosti usmjerene na stvaranje političke i pravne sigurnosti

b) aktivnosti usmjerene na stvaranje profitonosne klime

c) aktivnosti koje se tiču stranih investitora

a) Aktivnosti usmjerene na stvaranje političke i pravne sigurnosti:

Sigurnost svakog ulaganja kao bitan faktor dono�enja odluke o investiranju zavisi od političke stabilnosti u samoj zemlji potencijalnom primaocu investicija i njenom okru�enju, te od pravnog sistema.

Politički sistem BiH ne pru�a dovoljnu stabilnost, jer je vrlo kompleksan i izlo�en stalnim promjenama. Razlozi ovakvog stanja su mnogobrojni, a kao najuticajniji mogli bi se izdvojiti prelazak sa jednog dru�tvenog sistema na drugi i nenaviknutost ljudi na vrijednosti dru�tva novog tipa, te postojanje sukobljenih nacionalnih interesa koji opstruiraju rad dr�avnih organa. Osim toga, u okru�enju BiH koje čine dr�ave nastale raspadom biv�e SFRJ, prisutna su stalna politička previranja, pa i građanski nemiri i ratovi.

Za stvaranje stabilne političke situacije biće potreban vi�egodi�nji period; u kratkom roku ne mo�e se eliminisati politički rizik, ali se mo�e postepeno smanjivati. Bosna i Hercegovina i dalje mora nastojati da uz pomoć međunarodne zajednice implementira politička rje�enja koja će postepeno smirivati nacionalne tenzije, omogućiti izgradnju sistema parlamentarne demokratije i po�tivanje ljudskih prava i sloboda. Takođe, mora učestvovati u svim vidovima saradnje sa susjednim zemljama u cilju postizanja i učvr�ćivanja stabilnosti u regionu. Politička stabilnost uslov je ne samo za priliv stranih investicija, već i za priključivanje evropskim integracionim tokovima i dugoročan i odr�iv ekonomski razvoj.

Do postizanja politički stabilne situacije Bosna i Hercegovina treba nastojati da raznim instrumentima i aktivnostima pru�i pravnu za�titu i sigurnost stranim investicijama. Adekvatan pravni okvir kojeg čine međunarodni ugovori i domaći zakonski i podzakonski akti, te efikasno i nezavisno sudstvo, takođe je od presudnog značaja za privlačenje stranih investicija. U tom pravcu potrebno je preduzeti sljedeće aktivnosti:

! intenziviranje aktivnosti na zaključivanju bilateralnih sporazuma o unapređenju i recipročnoj za�titi stranih investicija, te sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja;

Od momenta sticanja nezavisnosti do danas Bosna i Hercegovina je zaključila deset sporazuma o unapređenju i recipročnoj za�titi investicija, a za jo� oko dvadeset vode se pregovori. Budući da je svrha sporazuma o investicijama obezbjeđenje pravne sigurnosti, za�tite, adekvatnog tretmana, pa i povla�tenog polo�aja za strane investitore, uz istovremenu za�titu interesa dr�ave domaćina, potrebno je intenzivirati aktivnosti na zaključivanju tih sporazuma sa dr�avama čiji investitori pokazuju interes za ulaganje u bosanskohercegovačku privredu.

! prihvatanje svih multilateralnih konvencija koje se odnose na strane investicije;

Bosna i Hercegovina postala je potpisnica nekoliko multilateralnih konvencija koje neposredno uređuju oblast stranih investicija: Konvencije o rje�avanju investicionih sporova

89

između dr�ava i dr�avljana drugih dr�ava iz 1965. godine (ICSID Convention), Konvencije o Multilateralnoj agenciji za garantovanje investicija iz 1987. godine (MIGA Convention) i Energy Charter Treaty iz 1994. godine (ECT), ali je potrebno prihvatiti jo� niz akata kojima se u međunarodnom pravu reguli�e ova oblast.

! izgradnja cjelovitog, transparentnog i predvidivog zakonskog okvira za strane investicije i za regulisanje preduzetni�tva uop�te;

Potrebno je obezbijediti liberalizaciju propisa o stranim ulaganjima i poslovnih propisa uop�te, te ujednačiti propise na svim nivoima dr�avnog aparata. Jedan od prvih koraka koji je Bosna i Hercegovina učinila u pravcu kreiranja pogodne klime za strane investicije bilo je stvaranje adekvatnog zakonskog okvira koji bi pru�io pravnu sigurnost stranim investitorima. U tu svrhu je 1998. godine donesen Zakon o politici direktnih stranih ulaganja koji stranim investitorima obezbjeđuje i adekvatnu za�titu i povla�ten tretman. Ovaj zakon ocijenjen je od strane nekih predstavnika međunarodnih finansijskih institucija u BiH kao izuzetno liberalan i povoljan za strane investitore.

Međutim, zakonski okvir za direktne strane investicije u BiH dijeli karakter dr�avne organizacije: on je određen protivrječno�ću između međunarodnog subjektiviteta dr�ave BiH i nadle�nosti bosanskohercegovačkih entiteta u regulisanju oblasti stranog investiranja. U BiH postoji vi�eslojni i rascjepkani zakonski i regulatorni okvir koji dovodi do kontradiktornih ili dupliranih zakona i drugih propisa na dr�avnom, entitetskom, kantonalnom i op�tinskom nivou. Ta slo�enost doprinosi većem riziku i tro�kovima poslovanja u BiH. Dakle, potrebno je ostale zakone i propise koji tretiraju direktne strane investicije uskladiti sa rje�enjima datim u krovnom zakonu i rje�enjima preuzetim iz međunarodnih sporazuma. Prije svega, entiteti su obavezni uskladiti svoje zakone o stranim ulaganjima i donijeti izvjestan broj svojih podzakonskih akta. Osim toga, potrebno je prilagoditi i zakone koji indirektno utiču na oblast stranih investicija kao �to je, na primjer, Zakon o zapo�ljavanju, i koji sadr�e rje�enja koja su restriktivna po strane investitore.

! pojednostavljivanje administrativnih procedura;

U BiH nije potrebno odobrenje vlade za strane investicije, već samo njihova registracija, ali se strani investitor mora registrovati i u nadle�nom dr�avnom ministarstvu i u entiteskim nadle�nim organima. Osim toga, postupak registracije strane investicije i uop�te registracije nove firme mo�e biti veoma dugotrajan i slo�en - neka istra�ivanja pokazuju da je potrebno oko 100 dana da se postupak u cjelosti izvr�i. Zbog toga je potrebna dalja liberalizacija podzakonskih akata kojima se ustanovljavaju procedure za registraciju i početak rada stranih investicija. Ti akti ustanovljavaju nepotrebno duge i komplikovane administrativne procedure koje već u samom početku obeshrabruju osnivanje novih firmi i ulaganja stranih investitora.

! provođenje zakona i drugih propisa na svim nivoima, uspostavljanje efikasnog i nezavisnog sudstva i eliminisanje birokratskih prepreka i korupcije;

Iako je dr�ava već preduzela liberalizaciju određenih zakona s ciljem stvaranja povoljne regulative za privlačenje stranog kapitala, treba imati na umu da nije dovoljno imati samo liberalan zakon o stranim ulaganjima - treba imati dr�avu koja će osigurati provođenje tog zakona. Dr�ava mora garantovati po�tivanje zakona i sigurnost ulaganja tj. treba naći mehanizme kojima će se iskorijeniti birokratija i korupcija koje povećavaju skrivene tro�kove poslovanja, toliko da ulagači ne mogu vi�e da predvide početne tro�kove, te uspostaviti efikasno i nezavisno sudstvo.

Na kraju bismo mogli dodati da je u cilju pru�anja sigurnosti stranim investicijama, pored aktivnosti na izgradnji adekvatnog pravnog sistema, potrebno takođe promovisati rad nacionalne agencije za garantovanje stranih investicija (IGA) koja uz pomoć međunarodnih finansijskih institucija izdaje odgovarajuće garancije stranim investitorima.

90

b) Aktivnosti usmjerene na stvaranje profitonosne klime:

Poznato je da strane investitore ne mo�e zaustaviti ni visok rizik ako postoji mogućnost ostvarivanja visokog profita. Strani investitori mogu doći i u uslovima visoke političke nesigurnosti, kada �ele iskoristiti prednosti novootvorenog tr�i�ta koje nudi visoku stopu povrata na ulo�eni kapital. Ali, da li je klima u BiH profitonosna?

Ako analiziramo prilike u BiH, vidjećemo da one nisu ni profitonosne. Zemlja nema definisanu makroekonomsku politiku, tr�i�ne institucije među kojima tr�i�te kapitala jo� su nerazvijene, bankarski sistem je nestabilan, administracija je veoma brojna, poreski sistem destimulativan itd. Uz to, tr�i�te ima malu apsorpcionu moć.

Bosna i Hercegovina za sada ima malo toga da ponudi stranim investitorima �to bi je posebno izdvojilo u odnosu na druge zemlje u tranziciji koje konkuri�u za strani privatni kapital. Ipak, kao i svaka druga dr�ava, ona ima određene potencijale koji joj, pravilno iskori�teni, omogućavaju da se uključi u konkurenciju. U slučaju BiH to su: jeftina a obrazovana radna snaga, relativno obilni prirodni resursi, lokacijska prednost u smislu blizine evropskog tr�i�ta, stabilna valuta koja elimini�e kursni rizik (zahvaljujući arran�manu valutnog odbora), te liberalna zakonska regulativa u oblasti stranih investicija.

Međutim, kada se sagleda cjelokupna ekonomska situacija u BiH nije potrebna neka dublja analiza da bi se uočilo da u privredi postoji visok stepen komercijalnog rizika. Pogledajmo samo neke najva�nije ekonomske pokazatelje za 1999. godinu: GDP 4,3 mlrd USD, GDP per capita oko 1000 USD, pokrivenost uvoza izvozom 30%, vanjski dug 70% od GDP, stopa nezaposlenosti oko 40%, nekonvertibilna valuta. Ovi pokazatelji su odraz niza problema u bosanskohercegovačkoj privredi: u ratu razru�enih ili zastarjelih pogona, nekonkurentne proizvodnje, neadekvatne privredne strukture, nepostojanja odgovarajućeg makroekonomskog menad�menta, odsustva konzistentne ekonomske politike itd.

Da bi se u Bosni i Hercegovini kreirala profitonosna klima potrebno je preduzeti određene aktivnosti i na makro i na mikro nivou.

! izraditi strategiju industrijskog i tehnolo�kog razvoja;

Ako dr�ava nema strategiju industrijskog i tehnolo�kog razvoja, strani investitori neće znati kakav će polo�aj u budućnosti imati industrijska grana u koju ula�u: hoće li dr�ava svojim politikama podr�ati ili ograničavati razvoj određene industrijske grane?

! stvoriti jedinstveni ekonomski prostor na teritoriji BiH;

Stvaranje jedinstvenog tr�i�ta treba da omogući slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi.

! ubrzati proces privatizacije i restrukturiranja preduzeća i proces tranzicije u cjelini;

Do sada se proces privatizacije odvijao veoma sporo, praćen raznovrsnim finansijskim malverzacijama. To je značilo dramatičnu stagnaciju u aktivnosti mnogih preduzeća, te njihovo obezvređivanje. Privatizacija treba da obezbijedi transparentnost svojinske strukture preduzeća, �to je za strane investitore uvijek veoma va�an faktor. Takođe treba ubrzati cjelokupan proces tranzicije, prije svega u onom dijelu koji se odnosi na izgradnju tr�i�nih institucija.

! izgraditi stimulativan poreski sistem i izvr�iti harmonizaciju poreskih sistema entiteta;

Porezi su veoma va�an faktor investicione klime. Poreskom politikom mo�e se uticati na usmjeravanje i favorizovanje pojedinih privrednih aktivnosti, pa time i stranih investicija. Međutim, visoke poreske stope u BiH destimulativno djeluju na domaći biznis, povećavajući tro�kove i podstičući sivu ekonomiju, ali i na priliv stranog kapitala. Potrebno je provesti reformu poreskog sistema u pravcu smanjivanja poreza i doprinosa, te usagla�avanja sa normama EU u toj oblasti. Takođe je potrebno uskladiti poreske sisteme entiteta.

91

Poseban efekat na strane investicije mogao bi se postići i ustanovljavanjem poreskih olak�ica za strane investitore koji ula�u u prioritetne grane privrede i u proizvodnju uop�te.

! izgraditi efikasan bankarski sistem;

Postojeći bankarski sistem opisuje se kao nerazvijen i nestabilan - mnoge banke su tehnički nelikvidne ili tehnički neosposobljene za obavljanje novčanih transakcija. Situacija je donekle pobolj�ana ulaskom nekoliko stranih banaka u finansijski sektor.

! obnoviti i modernizovati infrastrukturu;

Razru�ena i nepovezana infrastuktura, uz nepostojanje �eljezničkog transporta i lo�e puteve, predstavlja veliki problem za sve koji �ele da investiraju na teritoriji BiH. veliki dio donatorskih sredstava (60%) zato je usmjeren u obnovu i modernizaciju infrastrukture, ali stanje jo� uvijek nije zadovoljavajuće.

c) Aktivnosti usmjerene na strane investitore:

! odrediti razvojne prioritete i u skladu s tim uspostaviti instrumentarij podsticanja stranih investicija u oblasti koje su označene kao prioritetne;

Strategija i politika prema FDI treba da bude sastavni dio strategije i politike ukupnog razvoja zemlje. Njihov zadatak je da usmjere strani kapital tako da on postane komplemetarni faktor razvoja.

! odrediti ciljnu grupu stranih investitora;

Bitno je dati odgovor na pitanje da li se fokusirati na privlačenje transnacionalnih korporacija ili malih srednjih inostranih preduzeća ili kapitala bosanskohercegovačkih građana u inostranstvu? Transnacionalne korporacije donose projedinačno veći kapital, ali postavljaju brojne uslove koji se tiču vođenja ekonomske politike zemlje. Mali i srednji investitori posjeduju manje iznose kapitala, ali su spremniji na rizik ukoliko mogu očekivati veći profit. Kapital građana u inostranstvu mo�e dati sna�an impuls razvoju kao �to je to bio slučaj u Kini, ali bi trebalo osmisliti strategiju privlačenja tog kapitala - ne sa isključivim akcentom na patriotizmu, već na ponudi konkretnih programa u zajedničkom interesu.

! precizirati nadle�nosti pojedinih nivoa vlasti u oblasti stranih investicija i odrediti nadle�ni organ koji će biti odgovoran za preliminarne kontakte sa stranim investitorima;

Dodatnu pote�koću za poslovanje u bosanskohercegovačkoj privredi predstavljaju brojni nivoi vlasti - dr�avni, entitetski, kantonalni, op�tinski, �to zbunjuje strane investitore. Nema organizacijskog sistema u kojem bi strani investitor kod dolaska u Bosnu i Hercegovinu znao adresu na koju će se obratiti i dobiti sve informacije.

! intenzivirati aktivnosti Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA);

Potrebno je podstaći aktivnosti dr�avne agencije za unapređenje stranih investicij, ali i odgovarajućih entiteskih agencija, na upoznavanju stranih investitora sa mogućnostima za ulaganje u pojedine sektore privrede i u pojedina preduzeća, na upoznavanju investitora sa povoljnostima u zakonskoj regulativi, na povezivanju partnera za zajednička ulaganja itd.

c) Umjesto zaključka Pozicija Bosne i Hercegovine među brojnim zemljama koje nastoje privući strane investitore vrlo je nezavidna - zemlja sa visokim političkim rizikom, nedovr�enim pravnim sistemom i nestabilnim makroekonomskim ambijentom ne predstavlja atraktivnu destinaciju za strani kapital. Ukupan priliv stranog kapitala će zavisiti, između ostalog, od sposobnosti Vlade da obezbijedi politčku i pravnu sigurnost i da provede programe makroekonomske stabilizacije, transformacije vlasni�tva i ukupne ekonomije.

92

U takmičenju sa ostalim zemljama u tranziciji za privlačenje stranog kapitala ne traba, međutim, zaboraviti da FDI treba da budu dopunski a ne odlučujući izvor finansiranja razvoja. FDI treba da dopune stranu pomoć i domaću �tednju. Treba izbjeći da se privreda BiH transformi�e iz privrede zavisne od strane pomoći u privredu zavisnu od stranih investicija. Ne smije se nekritički i po svaku cijenu prihvatiti strani kapital, ali se ne smije u uslovima globalizacije ni izolovati privredu koja uz to nema ni potencijala da se sama razvija. Rje�enje je u većem oslanjanju na domaće izvore finansiranja ekonomskog razvoja uz kori�tenje direktnih stranih investicija kao dopunskog izvora.

30. SERVISIRANJE VANJSKOG DUGA

Obaveze Federacije Bosne i Hercegovine prema ino-kreditorima, na dan 31. 03. 2001. godine, iznose oko 3.545.709.962 KM (1.602.943.021 USD). U navedeni iznos nisu uključene kamate i tro�kovi.

-dug nastao prije 2.aprila 1992.godine tretira se kao stari dug ;

-dug nastao 14. decembra 1995. i poslije tog datuma tretira se kao novi dug.

Struktura starog duga u 000. USD

Kreditor Dug % uče�ća u �starom� dugu

Pari�ki klub1 369.591 42,19Svjetska banka 285.840 32,63Londonski klub (uključen i osnovni i opcioni dug)2 205.995 23,52Vijeće evropske razvojne banke 6.223 0,70Eurofima 8.231 0,94EIB 226 0,02Ostali - -Ukupno 876. 106 100

Ukupne obaveze Federacije po osnovu �starog� duga vraćaju se iz Proračuna Federacije.

U posljednje tri godine učinjeni su značajni napori na konsolidaciji starog duga prema povjeriocima (Pari�ki i Londonski klub) i donesen je Zakon o vanjskom dugu, kojim su precizirane obaveze za servisiranje vanjskog duga, koji obuhvata i stare i nove obaveze.

Novo zadu�enje Federacije BiH (bez kamata i ostalih tro�kova servisiranja duga) iznosi oko 1.607,765.205 KM (726. 681.000 USD) ili 45,34% od ukupnog duga. U ovaj iznos nisu uključena izravna zadu�enja kantona, općina i preduzeća.

Od ukupnog novog zadu�enja 79,53% se tretira kao obaveza Proračuna, a ostatak (20,47%) predstavlja obavezu krajnjih korisnika kredita.

1 Bilateralni dug sa Japanom jos nije potpisan tako da iznos duga prema ovoj zemlji nije uzet u obzir u ukupnom zaduzenjem FBiH. 2 Osnovni dug iznosi 170.874.628 KM (77,248.923 USD) i već se vraća, a opcioni iznosi 284.787.183 KM (128,746.466 USD) i njegovo vraćanje je uvjetovano dostizanjem određenog stupnja ekonomske razvijenosti BiH. On će se dodati osnovnom dugu na dan plaćanja kamate, ali ne prije isteka 10 godina od izdavanja obveznica, uz pretpostavku da BiH ostvari GDP po glavi stanovnika u iznosu od 2.880 USD, uvećano za procenat inflacije u Njemačkoj od 1997.god.

93

Struktura novog duga u 000 USD Kreditor Dug % uče�ća u ukupnom dugu Svjetska banka 421. 766 58,04Međunarodni monetarni fond 79. 790 10,98Evropska investicijska banka 35. 316 4,86Vlada Japana 34. 808 4,79Kuvajtski fond 46. 217 6,36EBRD 32. 482 4,47Saudijski fond 30. 012 4,13OPEC fond 9. 956 1,37Ostali (IFAD, Evropska komisija, Vijeće evropske razvojne banke, Belgijska Vlada) 36. 334 5,00

Ukupno 726. 681 100

Udio vanjskog duga u GDP iznosi 50,5%.1 Pokazatelj ukupne zadu�enosti ne mo�e biti jedino mjerilo o odr�ivoj visini zadu�enosti u relativnom smislu,jer su pojedine zemlje imale vi�e problema pri ni�im omjerima otplate duga i kamate, ukupnog vanjskog duga, te kamata u BDP-u od drugih, koje su uspje�no prebrodile takve omjere.

Nameće se zaključak da sama razina zadu�enosti i omjer pojedinih pokazatelja nije presudna, već da je presudno kretanje pojedinih komponenti unutar BDP, a prvenstveno izvoza i investicija. Ne treba, međutim, u slučaju zemlje koja ima visoke tekuće deficite, zanemariti ni kretanje potro�nje u odnosu na druge upotrebe BDP-a. Scenarij se, s aspekta servisiranja duga mo�e činiti vrlo zahtjevnim, prvenstveno zbog same veličine stanja i dinamike duga koji je već dostigao ili čak nadma�io pojedine pokazatelje zemalja koje su imale problema s vanjskom zadu�eno�ću.

Ali, u slučaju kretanja osnovnih kategorija BDP-a: investicija, izvoza, uvoza, udjela osobne potro�nje prema rezultatima projekcije, te nivoa nacionalne �tednje, koja će biti sposobna amortizirati neki značajniji eventualni udar na svjetskom tr�i�tu kapitala, nivo dostignutog vanjskog duga, mjereno stanjem i tokom servisiranja obveza, mo�e biti odr�iv.

Prema projekciji ključnih ekonomskih pokazatelja u Bosni i Hercegovini, ukupni vanjski dug, kao udio u BDP, će u razdoblju 2001-2004 iznositi: 2001. godine 57,95%, 2002. godine 53,86%, 2003. godine 51,14% i 2004. godine oko 48,45%. U apsolutnom iznosu vanjski dug Bosne i Hercegovine bi 2004. godine iznosio oko 4,063 milijarde USD. Iako se u apsolutnom iznosu taj iznos čini visokim, relativno (prema BDP-u) iznos vanjskog duga će padati zbog br�eg porasta realnog BDP, koji bi 2004. godine trebao biti za oko 60% veći u odnosu na 2000. godinu.

Novo zadu�ivanje i servis vanjskog duga moraju biti podređeni ostvarenju strate�kih ciljeva.

Projekcija ključnih ekonomskih indikatora u Federaciji Bosne i Hercegovine, sa izravnim utjecajem na servisiranje vanjskog duga.

u mil. USD 2000. 2005.

BDP 3.146 4. 625 Izvoz 675 1.545 Uvoz 2. 290 2.530 Vanjski dug 1.6021 1.8291 % uče�ća vanj.duga u BDP-u 50,5% 39,5

1 U iznos vanjskog duga nije uključena kamata

94

Osnovni parametri zadu�enosti i servisiranja duga u Federaciji Bosne i Hercegovine (otplata kamata: u 2000. godini � 45,72 milijuna USD i otplata glavnice: 11,47 milijuna USD u istom periodu, nivo izvoza: u 2000. godini - 675 milijuna USD (podatak Federalnog zavoda za statistiku), odnos kamate i izvoza � 6,7 % u 2000.godini, a u 2005.godini odnos kamata i izvoza bi bio 2,9,kao rezultat povećanja izvoza za 128% u odnosu na 2000.god. ) . Brzina zatvaranja deficita platnog bilansa i mogućnost stabiliziranja stanja vanjskog duga ovisiti će o mogućnostima ekspanzije izvoza.

Međuovisnost načela, smjernica, politika i mjera je evidentna. Pri tom valja istaknuti da usklađivanje njihovog sadr�aja i praktične primjene treba ostaviti elastičnim, jer je nu�no kontinuirano prilagođavanje stalnim promjenama prilika u okru�enju.

Ključni je međusobni utjecaj: vanjski dug � ograničenje razvoju; mogućnost ekspanzije izvoza i privlačenje direktnih stranih investicija � mogućnost stabiliziranja vanjskog duga.

Privlačenje direktnih stranih investicija, i to u nove pogone (tzv. �greenfield� investicije), predstavlja način za smanjivanje vanjskog duga. One, osim �to potiču investicije i restrukturiranje domaćih proizvođača prenosom tehnologije i znanja, donose i devizni priliv koji se ne vraća, tj. ne spada u vanjski dug.

Projekcije privrednih kretanja u du�em vremenskom periodu trebale bi da omoguće da se pravovremeno uoče potencijalni ograničavajući faktori daljnjeg razvoja, ali i da se ponude osnovni parametri pona�anja koje bi trebalo ostvariti u pojedinom području da bi se ostvario cjelokupni scenarij. Za odr�avanje deficita Federalnog proračuna na odr�ivom nivou (12 % od proračuna za svaku fiskalnu godinu, koliki je udio obaveza Federacije za otplatu vanjskog duga ) nova zadu�enja Federacije godi�nje bi morala ostati na nivou 120 milijuna KM prosječno za period 2001-2005.god, jer svako veće zadu�ivanje Federacije bi vodilo povećanju udjela javne potro�nje u BDP-u .

Među ključnim aktivnostima fiskalne politike mora biti i jačanje koordinacije u upravljanju vanjskim dugom.

Otkup duga na sekundarnom tr�i�tu Potrebno je poku�ati iskoristiti prednosti malih i fleksibilnih inozemnih savjetnika za dug, koji imaju iskustvo u trgovanju vanjskim dugom na primarnim i sekundarnim tr�i�tima, kao i u restrukturiranju i razmjeni duga.

Aran�man zamjene duga (SWAP) Aran�man zamjene duga je jedna od već dogovorenih mogućnosti za Pari�ki klub.

To znači vraćanje obaveza Bosne i Hercegovine, ne u novčanim sredstvma, nego u robama BiH proizvođača i oprosta dijela sredstava koja se investiraju u projekte Programa aktivnosti Konferencije UN o čovjekovoj okolini i razvoju (UNCED) i drugim projektima za borbu protiv siroma�tva i za obrazovanje, čime se omogućava podsticaj izvoza i daje se mogućnost da se inostrane obaveze vraćaju kroz izvoz robe i investiranje u BiH.

95

Ukupne mogućnosti zamjene u do sada potpisanim aran�manima

u 000 USD (tečaj 31. 03. 2001) Zemlja kreditor Valuta zadu�enja Ukupan Dug FBiH % FBiH

EUR 150. 866 66,58 100. 446USD 16. 126 100 16. 126EUR 23 100 23Francuska

Ukupno 167. 015 116. 59520% ili 20mil. SDR

33. 40325. 361

23. 318do 17. 704

DKK 509 39,31 200Danska Ukupno 20020% ili do 15 mil SDR

10219. 021

40ukupan dug

EUR 3. 421 16,395 561USD 1. 255 100 1. 255Belgija

Ukupno 4. 676 38,869 1. 81620% ili do 20 mil. SDR

93525. 361

363ukupan dug

SEK 166 48,74 81USD 5. 624 93,47 5. 257DEM 527 0 0�vedska

Ukupno 6. 317 84. 492 5. 338do 20 mil SDR 25. 361 ukupan dug

CAD 3. 295 98,195 3. 236Kanada Ukupno 3. 295 98,195 3. 23620% ili do 20 mil. SDR

65925. 361

647ukupan dug

FIM 47 48,74 23USD 285 93,47 266DEM 142 0 0Finska

Ukupno 474 60,97 28920% ili do 20 mil. SDR

9525. 361

46ukupan dug

GBP 506 100 506USD 1. 801 100 1. 801Vel. Britanija

Ukupno 2. 307 2. 307ITL 15. 840 USD 24. 237 Italija

Ukupno 40. 077 EUR 48. 700 71,45 34. 796DEM 48. 240 71,45 34. 467Njemačka

Ukupno 96. 940 69. 263USD 24. 290 78,89 19. 162USD 1. 089 USD 1. 386 SAD

Ukupno 26. 765

Za SAD nije predviđen specificirani aran�man zamjene, ali se mo�e ostvariti aran�man prodaje, zamjene ili prenosa sa EXIM bankom.

96

31. MJERE IZ "BIJELE KNJIGE" ZA INTEGRACIJU U TR�I�TE EVROPSKE UNIJE

Jedan od strate�kih ekonomskih ciljeva Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: BiH) je stvaranje uslova za pro�irivanje ekonomske saradnje sa Evropskom unijom (u daljem tekstu: EU odnosno Unija). Razlozi su brojni: počev od činjenice da su pojedine zemlje u okviru Unije već dugi niz godina najva�niji vanjskotrgovinski partneri BiH sa kojima ona realizuje oko 50% svog izvoza i 50% svog uvoza (1999.) do aktuelnog pro�irivanja evropskih integracionih tokova na zemlje centralne i jugo/istočne Evrope koje predstavlja �ansu za ubrzani privredni napredak tih zemalja. Ukoliko BiH ne otpočne intenzivan proces pridru�ivanja EU i ne uhvati korak sa ostalima iz nekada�njeg socijalističkog bloka, prijeti joj opasnost da postane "enklava" i najsiroma�nija zemlja regiona.

1. UGOVOR O SARADNJI Bosna i Hercegovina ima intenzivnu razmjenu roba i usluga sa zemljama Evropske unije, kao i različite oblike saradnje u drugim oblastima. Međutim, ukupni ekonomski odnosi sa EU jo� uvijek nisu institucionalizovani, tako da EU zahvaljujući svojoj dominantnoj poziciji jednostrano odlučuje o statusu BiH u njihovoj međusobnoj trgovini i drugim područjima povezivanja.

Ako defini�emo pristupanje Evropskoj uniji kao konačan cilj Bosne i Hercegovine u odnosima sa ovom najvećom evropskom integracijom, onda prvi korak mora biti zaključivanje ugovora o saradnji. Postoje određeni preduslovi za dostizanje ove prve faze, a to su:

! učlanjenje zemlje u WTO, i

! učlanjenje zemlje u Vijeće Evrope.

Postizanje prvog uslova znači da je zemlja prihvatila određena trgovinska pravila i značajno liberalizovala svoju trgovinu sa inostranstvom. Ostvarivanje drugog uslova znači da se zemlja svrstala u red zemalja koje su postigle značajan stepen demokratizacije dru�tva, po�tivanja ljudskih prava i sloboda i stabilnosti političkog sistema. Bosna i Hercegovina je već preduzela niz aktivnosti u tom pravcu, �to joj je omogućilo da stekne posmatrački status u WTO i status specijalnog gosta pri Vijeću Evrope. U toku su pripremne aktivnosti za učlanjenje u obje organizacije, tako da se u toku naredne godine očekuje da će Bosna i Hercegovina ispuniti preduslove za zaključivanje ugovora o ekonomskoj saradnji sa EU. Zaključivanjem tog ugovora sada�nji, jednostrano odobreni, preferencijalni tretman u trgovini sa EU bio bi značajno pro�iren, a BiH bi postala korisnik tehničke i finansijske pomoći EU. Takođe bi automatski bile pokrenute aktivnosti na zaključivanju ugovora o pridru�enom članstvu kao naredne stepenice u procesu integrisanja u Uniju.

2. �BIJELA KNJIGA" Evropska unija je predvidjela model pripreme uključivanja zemalja centralne i istočne Ervope u unutra�nje tr�i�te Unije. U dokumentu poznatom pod nazivom "Bijela knjiga - Priprema pridru�enih zemalja centralne i istočne Evrope za integraciju u unutra�nje tr�i�te Unije" (u daljem tekstu: "Bijela knjiga") sadr�ane su osnovne mjere i aktivnosti koje zemlje koje se �ele uključiti u unutra�nje tr�i�te Unije moraju preduzeti u svakom od 23 različita sektora. Jedinstveno tr�i�te kao stepen ekonomskog integrisanja podrazumijeva četiri "slobode": slobodu kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala. Stoga su najva�niji odjeljci "Bijele knjige" oni o slobodnom kretanju kapitala, slobodnom kretanju i sigurnosti (za potro�ače) industrijskih proizvoda, politici konkurencije, socialnoj politici i porezima.

Usvajanje legislative, standarda i prakse u ovim sektorima preduslov je za pristup na unutra�nje tr�i�te EU i budući pristup u članstvo. To je ujedno i preduslov za pristup tr�i�tima mnogih drugih razvijenih zemalja, kao i zemalja centralne, istočne i jugoistočne Evrope koje

97

su već zaključile ugovore o asocijaciji sa EU. Ono �to je posebno bitno za BiH jeste da se "Bijela knjiga" smatra dobrom osnovom i zajedničkim imeniteljem za međusobno otvaranje tr�i�ta balkanskih zemalja i eventualno stvaranje zone slobodne trgovine među njima. Prihvatanje koncepta jedinstvenog tr�i�ta po normama "Bijele knjige" biće osnovni uslov za uspostavljanje ekonomske saradnje BiH sa većinom balkanskih zemalja.

1. Slobodno kretanje kapitala Usagla�avanje bosanskohercegovačke legislative sa normama "Bijele knjige" u oblasti kretanja kapitala treba da omogući uključivanje u međunarodno finansijsko tr�i�te.

Liberalizacija tokova kapitala treba da se izvede u dvije faze:

! I faza podrazumijeva liberalizaciju tekućih plaćanja i kretanja srednjoročnog i dugoročnog kapitala između zemlje i inostranstva;

! II faza podrazumijeva liberalizaciju kretanja kratkoročnog kapitala između zemlje i inostranstva (usagla�avanje zakonodavstva po pitanju trgovine hartijama od vrijednosti, otvaranja �tednih računa u inostranstvu i fizičkog izvoza i uvoza novca).

Osnovni preduslovi za liberalizaciju kretanja kapitala obuhvataju:

! dono�enje propisa o stranim investicijama, posebno u vezi sa za�titom i oporezivanjem stranih investicija;

Na nivou dr�ave Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja iz 1998. godine ustanovljen je jasan i stabilan pravni okvir za unapređenje i za�titu stranih investicija. Međutim, neophodno je i da oba entiteta usklade svoje zakone sa dr�avnim zakonom i donesu podzakonska akta iz svoje nadle�nosti, a posebno u oblasti statusnog prava, koncesija i poreza.

! uspostavljanje efikasnog i otvorenog finansijskog tr�i�ta, posebno bankarskog sistema i nekih oblika tr�i�ta hartija od vrijednosti, kako bi se kapital usmjerio u produktivne investicije;

Bankarski sistem ni u Federaciji BiH, ni u BiH u cjelini, jo� uvijek nije dostigao, prije svega, stabilnost, a zatim i efikasnost potrebnu za normalno funkcionisanje. Izvjestan pomak ostvaren je ulaskom stranih banaka.

! razvijanje niza instrumenata monetarne politike u cilju kontrolisanja monetarnih agregata u uslovima otvorenog tr�i�ta kapitala;

Monetarna politika u nadle�nosti je Centralne banke BiH tj. dr�ave, a ne entiteta. S obzirom da do 2003. godine Centralna banka BiH funkcioni�e po aran�manu "cuurency board"-a, �to ograničava mogućnost kori�tenja pojedinih instrumenata monetarne politike, ovaj uslov neće se moći ostvariti jo� nekoliko godina.

! organizovanje prikupljanja podataka o tokovima kapitala;

! razvijanje političkih instrumenata koji će omogućiti prevladavanje negativnih posljedica otklanjanja kontrole kapitala na rast, inflaciju i tekući bilans.

2. Slobodno kretanje i sigurnost industrijskih proizvoda Da bi se osiguralo slobodno kretanje robe, potrebno je obezbijediti sljedeće instrumente:

! mehanizam za sprečavanje podizanja novih barijera za trgovinu;

! tehničko usklađivanje zakonodavstva;

! princip uzajamnog priznavanja robe legalno iznesene na tr�i�te.

U vezi prve tačke potrebno je ustanoviti procedure za razmjenu informacija o tehničkim odredbama između zemlje i EU. Cilj je obezbijediti transparentnost i spriječiti sve prepreke trgovini.

98

Cilj tehničkog usklađivanja je da se izvr�i usagla�avanje nacionalnih tehničkih propisa. U razvoju zakonodavstva za tehničko usklađivanje EU je razvila dva koncepta koji su u određenoj mjeri paralelno prisutni u legislativi EU:

! Novi pristup, i

! Sektorski pristup.

Direktive Novog pristupa defini�u osnovne zahtjeve za proizvode koji mogu uticati na zdravlje i �ivote ljudi i domaćih �ivotinja, na interese potro�ača i na očuvanje okoline. One defini�u osnovne bezbjedonosne zahtjeve koje treba da zadovolje proizvodi prije nego �to se plasiraju na tr�i�tu/stave u upotrebu i procedure koje proizvođači treba da primijene da bi dobili potvrdu. Ostali zahtjevi definisani su u harmonizovanim evropskim standardima koji prate svaku direktivu i koji, za razliku od direktiva, nisu obavezni. Za primjenu direktiva Novog pristupa potrebno je ispuniti sljedeće preduslove:

! donijeti odluku o proceduri certificiranja usagla�enosti proizvoda ili grupe proizvoda sa zahtjevima direktive;

! sastaviti listu organa za certifikaciju, organa za inspekciju i ispitnih laboratorija;

! definisati evropske tehničke specifikacije tako da proizvodi koji im udovoljavaju mogu nositi oznaku CE.

Pored dono�enja odgovarajuće legislative potrebno je usaglasiti sljedeće sisteme sa sistemima EU:

! sistem dobrovoljne standardizacije;

! sistem ocjene usagla�enosti proizvoda prema globalnom i modularnom pristupu;

! sisteme mjeriteljstva, akreditacije, certifikacije i testiranja;

! sistem nadzora nad tr�i�tem.

Prije uvođenja direktiva Novog pristupa na snazi su bile tzv. sektorske direktive od kojih je svaka bila zasnovana na posebnom principu i svaka zahtijevala posebnu infrastrukturu za primjenu. Sektori, dakle, nisu bili regulisani preko op�teg modela kao �to je to kod Novog pristupa. Regulisanje svakog pojedinog sektora radilo se "ad hoc" i za to je bila potrebna posebna infarastruktura koja bi omogućila da se podr�i i primijeni posebni regulatorni sistem svakog sektora. Za određene sektore i danas postoje sektorske direktive preostale od ranijeg pristupa: prehrambeni proizvodi, farmaceutski proizvodi, hemijski proizvodi i motorna vozila.

Bosna i Hercegovina mora intenzivno raditi na rekonstrukciji i usagla�avanju postojećih sistema, jer na�e kompanije ne mogu izvoziti na tr�i�te EU robe za koje postoji obaveza ocjenjivanja usagla�enosti. Takođe je potrebno izgraditi i certificirati sistem kvaliteta proizvodne ili uslu�ne kompanije u skladu sa standardima serije ISO 9000 i serije ISO 14000 u vezi sa za�titom okoline, jer se u "neregulisanoj oblasti" u kojoj nije obavezno dokazivanje usagla�enosti, često zahtijeva posjedovanje tih certifikata.

Za efikasno sprovođenje direktiva Novog pristupa zahtijeva se postojanje ne samo odgovarajućih propisa već i organa čiji cilj je sprovođenje odredbi, standardizacija, procjena saglasnosti i praćenje tr�i�ta. Potrebno je ustanoviti organe za standardizaciju sa članstvom u CEN-u (Evropski komitet za standardizaciju), CENELEC-u (Evropski komitet za standardizaciju u elektrotehnici) i ETSI-u (Evropski organ za standardizaciju u telekomunikacijama) koji će usaglasiti sisteme standardizacije tj. evropske standarde prenijeti u nacionalne standarde. Za procjenu usagla�enosti potrebno je prihvatiti princip iz WTO Sporazuma o tehničkim preprekama trgovini, uključiti u propise postupke za procjenu usagla�enosti zasnovane na priznatim međunarodnim sistemima ko �to je npr. ISO/CASCO i razvijati odgovarajuće organe. Po pitanju nadzora tr�i�ta zahtijeva se usvajanje propisa koji predviđaju pravne sankcije za nepridr�avanje, osnivanje specijalizovanih laboratorija koje će

99

procjenjivati usklađenost proizvoda sa propisima i kreiranje programa koji će proizvodi biti kontrolisani tokom izvjesnog perioda, kolika će biti učestalost kontrola i dr.

3. Slobodna konkurencija Cilj politike konkurencije je sprečavanje razvoja monopolskih i neefikasnih tr�i�nih struktura. Ova politika obuhvata sljedeće aspekte:

! sprečavanje i sankcionisanje sporazuma između preduzeća u pogledu podjele tr�i�ta tj. zloupotrebe dominantnog polo�aja;

! kontrolu udru�ivanja i preuzimanja u cilju sprečavanja da se postigne dominantna pozicija na tr�i�tu;

! sprečavanje povećanja konkurentnosti industrije na osnovu dr�avne pomoći, osim ako se dr�avna pomoć odobrava radi unapređenja op�tih ciljeva, kao �to su istra�ivanje i razvoj, za�tita okoline ili osiguranje regionalne kohezije;

! kontrolu dr�avnih monopola, javnih preduzeća i preduzeća sa specijalnim i isključivim pravima.

Radi se o konceptu regulisane ekonomske slobode. U cilju realizovanja politike konkurencije potrebno je da se na entitetskom nivou donesu odgovarajući propisi i da se obezbijedi njihova primjena.

4. Socijalna politika i aktivnosti Socijalna politika EU obuhvata razne oblasti kao �to su: sloboda kretanja radnika, koordinacija sistema socijalnog osiguranja, ravnopravnost polova, zdravlje i za�tita na radu i usklađivanje izvjesnih odredbi radnog prava. Svaka od ovih oblasti regulisana je sa po nekoliko direktiva. BiH mora na dr�avnom nivou definisati socijalnu politiku u skladu sa principima koje je prihvatila EU, te usvojiti odgovarajuće pravne akte koji će omogućiti ostvarivanje te politike. "Bijela knjiga" precizirala je detaljne smjernice za fazno usvajanje legislative iz ove oblasti.

5. Poljoprivreda Na oblast poljoprivrede odnosi se oko 40% zakonodavstva Unije. Međutim, mnogi aspekti poljoprivredne politike i odgovarajućeg zakonodavstva nisu uključeni u "Bijelu knjigu";radi se o mjerama u vezi sa aran�manima podr�ke kao �to su interventni aran�mani, premije za �ive rezerve, pomoć za farmersku proizvodnju u nepovoljnim oblastima itd. U "Bijeloj knjizi" sadr�ane su samo mjere koje se direktno odnose na slobodno kretanje robe (oko hiljadu mjera), s tim da se svega dvije stotine mjera smatra ključnim za usagla�avanje. Te mjere mogu se razvrstati u dvije grupe:

! mjere u oblasti veterinarstva, zdravlja biljaka i ishrane �ivotinja;

Potrebno je donijeti op�ta pravila koja reguli�u promet �ivih �ivotinja, mesa i mesnih prerađevina, voća, povrća i drugih biljaka.

! mjere u vezi sa poljoprivrednim tr�i�tem;

Potrebno je donijeti odredbe o standardima kvaliteta i zahtjevima za obilje�avanje proizvoda.

Jedan od osnovnih preduslova da bi se mogla provoditi ova legislativa jeste postojanje javnih ovla�tenih organa koji su sposobni za obavljanje neophodnih provjera i garantovanje certifikata.

100

6. Saobraćaj Saobraćaj je jedna od ključnih oblasti jedinstvenog tr�i�ta, jer upravo saobraćaj omogućava fizičku realizaciju dviju osnovnih karakteristika tog tr�i�ta - slobodnog kretanja robe i slobodnog kretanja ljudi.

Da bi se uspostavilo jedinstveno tr�i�te saobraćajnih usluga potrebno je preduzeti:

! liberalizaciju, �to podrazumijeva eliminisanje vje�tačkih barijera u svakoj vrsti saobraćaja (cestovni, �eljeznički, riječni, pomorski, vazdu�ni saobraćaj);

! usagla�avanje legislative, �to znači uvođenje jedinstvenih pravila za prevoznike u vezi sa profesionalnim kompetencijama, sigurno�ću, socijalnim odredbama i obavezama koje proističu iz javne slu�be.

7. Audiovizuelne usluge Direktiva "Televizija bez granica" treba da obezbijedi slobodno �irenje TV programa - prijem i emitovanje programa na čitavoj teritoriji EU. Na osnovu ove direktive treba izvr�iti usagla�avanje nacionalnih legislativa u sljedećim oblastima: zakon o emitovanju TV programa, promocija proizvodnje i distribucije evropskih programa, televizijsko emitovanje filmskih djela, televizijsko reklamiranje i sponzorstvo, za�tita maloljetnika, pravo na odgovor.

8. �ivotna sredina Budući da ekolo�ki problemi ne poznaju dr�avne granice, pitanje očuvanja �ivotne sredine je sastavni dio procesa ekonomske integracije evropskih zemalja. Samo cjelovit pristup politici za�tite �ivotne sredine omogućava dugoročan uspjeh jedinstvenog tr�i�ta i postizanje odr�ivog razvoja.

Legislativa EU u oblasti ekologije obuhvata oko dvije stotine pravnih akata, ali znatan broj njih nije uključen u "Bijelu knjigu", jer nije direktno povezan sa tr�i�tem. Obuhvaćeni su samo pravni akti koji se odnose na slobodno kretanje robe tj. obuhvaćene su sljedeće oblasti: radioaktivno zagađenje prehrambenih proizvoda, za�tita od radijacije, hemijske supstance, kontrola rizika od postojećih supstanci, izvoz i uvoz pojedinih opasnih hemikalija, posljedice namjernog ispu�tanja genetski modifikovanih organizama u �ivotnu sredinu, politika uklanjanja otpadnih materijala, emisija buke iz građevinskih pogona i opreme, zagađivanje vazduha - sadr�aj olova u benzinu i sadr�aj sumpora u tečnim gorivima, zagađivanje vazduha opasnim organskim materijama, kontrola supstanci koje uni�tavaju ozon.

Bosna i Hercegovina treba, ne samo u cilju budućeg priključivanja EU, već u cilju osiguranja egzistencije sopstvenog stanovni�tva i doprinosa rje�avanju globalnih ekolo�kih problema, prihvatiti ne samo mjere sadr�ane u "Bijeloj knjizi",već postepeno uvoditi i ostale mjere iz legislative EU u oblasti �ivotne sredine.

9. Telekomunikacije S obzirom na ekonomski i dru�tveni značaj telekomunikacija, neophodno je usvajanje zajedničkih principa politike u tom sektoru. Zahtijeva se uklanjanje barijera panevropskim operacijama, liberalizacija tr�i�ta opreme, usluga i infrastrukture, usklađivanje pristupa mre�i, odobravanje tipova, standarda i ostalih tehničkih karakteristika.

Za primjenu legislative u oblasti telekomunikacija treba ispuniti sljedeće posebne uslove: razviti regulativni mehanizam za konkurenciju koji će upravljati i privatnim i javnim sektorom, odvojiti regulativnu funkciju u sektoru koju će nastaviti da obavljaju javni organi vlasti od operativne odgovornosti za javnu mre�u, razviti sistem obračuna tro�kova za različite usluge i infrastrukturu, imenovati i akreditovati organe koji će izdavati odobrenja tipova i druga ovla�ćenja, te uspostaviti mehanizam za praćenje tr�i�ta i rje�avanje sporova.

101

10. Direktno oporezivanje Direktni porezi nisu usklađeni na nivou Unije. Odustalo se od poku�aja da se usklade koporacijski porezi, pa su u toj oblasti jedino usklađeni propisi o porezima na kapital.

Mjere EU u oblasti direktnog oporezivanja imaju za cilj omogućavanje administrativne saradnje između nacionalnih poreskih vlasti i uklanjanje prepreka za prekogranične aktivnosti preduzeća. Za primjenu zakonodavstva prethodno je potrebno ispuniti sljedeće uslove: porezi treba da budu regulisani na nacionalnom i subnacionalnom nivou, saradnja između nacionalnih administracija treba da se odvija prete�no na osnovu bilateralnih poreskih sporazuma, ali i prema usklađenim pravilima o međusobnoj pomoći.

U prvoj fazi potrebno je primijeniti dvije direktive: Direktivu 77/799 o međusobnoj pomoći u direktnom i indirektnom oporezivanju, kojom bi se zemlja mogla odmah integrisati u sistem razmjene informacija EU i Direktivu 669/335 o porezu na kapital kojom bi se ograničila opasnost od oporezivanja kompanija po stopi većoj od 1% od ukupne imovine.

U drugoj fazi, nakon �to se uspostavi zadovoljavajući sistem oporezivanja, otpočinju strukturna prilagođavanja za prekogranične aktivnosti preduzeća: treba usvojiti Direktivu 90/434/EEZ o zajedničkom poreskom sistemu primjenjivom na spajanja, podjele, transfere imovine i razmjenu akcija kompanija iz različitih dr�ava, Direktivu 90/435 o zajedničkom poreskom sistemu primjenjivom u slučaju matičnih preduzeća i filijala iz različitih dr�ava i Konvenciju 90/436 o eliminisanju dvostrukog oprezivanja profita udru�enih preduzeća.

11. Slobodno kretanje roba u usklađenim i djelimično usklađenim sektorima Jedinstveno tr�i�te zasniva se na pretpostavci da roba kojom se trguje na tr�i�tu jedne zemlje članice mo�e slobodno da se kreće u drugim zemljama članicama. Za uspostavljanje jedinstvenog tr�i�ta potrebno je ukloniti sve carinske i necarinske barijere i prevazići prepreke koje u toj oblasti postoje zbog različitih nacionalnih prava. U tu svrhu izvedeno je načelo o međusobnom priznavanju zakonodavstava. Preduslovi za primjenu načela međusobnog priznavanja ogledaju se u postojanju instituta za atestiranje proizvoda u skladu sa pravilima sličnih organa u EU, postojanju laboratorija koje vr�e testiranje proizvoda za koje je to potrebno i postojanju mehanizama za kontrolu proizvoda. Tamo gdje su dispariteti između zakonodavstava značajno veliki, usvajaju se zajednički propisi. Takođe je potrebno prihvatiti Direktivu 83/189/EEZ kojom se sprječava pojava novih trgovinskih barijera posredstvom zakonodavstva. Mjere koje zemlje treba da su usvoje raznovrsne su i podijeljene u dvije faze.

12. Javne nabavke Osnovno načelo u ovoj oblasti su podjednake �anse za sve firme da dobiju javne ugovore tj. ugovore sa nadle�nim vlastima i subjektima koji upravljaju sektorima vodosnabdijevanja, energetike, saobraćaja i telekomunikacija. U svrhu primjene ovog načela potrebno je usvojiti principe predviđene Rimskim ugovorom i �est direktiva o javnim nabavkama. Neophodan preduslov koji zemlje moraju ispuniti za usklađivanje u oblasti javnih nabavki odnosi se na postojanje tr�i�ne privrede u kojoj se razvijaju privatna inicijativa i mehanizam fomiranja cijena. U takvom okru�enju treba utvrditi pravne instrumente koji omogućavaju slobodno kretanje robe i usluga, konkurenciju između ekonomskih subjekata i kontrolu javne pomoći.

Nakon ispunjenja tog preduslova pristupa se prilagođavanju propisa o javnim nabavkama i obezbjeđivanju njihovog sporovođenja stvaranjem institucije nadle�ne za upravljanje raznim aspektima politike javne nabavke te ustanovljavanjem organa za kontrolu i za postupak �albe. Preporuka je da se prilagođavanje evropskim propisima izvodi veoma postepeno, a EU u tom cilju odobrava prelazni period. Najprije treba organe nadle�ne za odluke o nabavkama upoznati sa novim pravilima, a onda u bilateralnim kontaktima sa EU vr�iti usklađivanje.

102

13. Finansijske usluge Cilj koordinacije u finansijskom sektoru je stvaranje jedinstvenog tr�i�ta finansijskih usluga. Osnovni zadatak nije stvaranje novog finansijskog sistema, već usagla�avanje minimuma uslova za pojedine tipove finansijskih institucija u okviru postojećeg finansijskog sektora. U ovom dijelu "Bijele knjige" obrađene su finansijske institucije i osiguranje.

a) Finansijske institucije: Preduslov za usklađivanje propisa u finansijskom sektoru je postojanje osnovnog zakonskog okvira; tu spadaju propisi o osnivanju kompanija, računovodstvu, kontroli i finansijskoj reviziji kompanija. Direktive i mjere koje treba usvojiti u prvoj fazi defini�u osnovna načela za osnivanje finansijskih institucija (kreditnih institucija - banaka, berzi vrijednosnih papira i kolektivnih investicionih fondova). Mjere druge faze usmjerene su posebno na jačanje finansijske kontrole firmi, da bi se one dovele na nivo međunarodnih standarda.

b) Osiguranje: Osnovu internog tr�i�ta osiguranja čine odredbe Rimskog ugovora o slobodi kretanja kapitala, nastanjivanja i pru�anja usluga, te dvije direktive usmjerene na koordinaciju propisa u vezi sa otpočinjanjem i vođenjem posla direktnog osiguranja. Prihvatanjem direktiva omogućava se osiguravajućim dru�tvima te zemlje da obavljaju poslove u drugim zemljama članicama, prema uslovima dr�ave domaćina i uz minimalne birokratske procedure. Preduslov za pribli�avanje zakonodavstava u oblasti osiguranja je postojanje nacionalnog sistema kontrole za tu oblast. U prvoj fazi treba prihvatiti mjere koje se odnose na usklađivanje uslova kojima se omogućava jednom osiguravajućem dru�tvu da se uključi na tr�i�te druge članice. U drugoj fazi treba usvojiti mjere koje se odnose na pru�anje mogućnosti osiguravajućim dru�tvima da izaberu da li će usluge prodavati direktno ili indirektno drugoj članici.

14. Za�tita ličnih podataka Cilj je za�tita privatnog �ivota pojedinaca i njihovih osnovnih prava. U tu svrhu potrebno je razviti novu pravnu disciplinu tzv. za�titu informacija. Propisi koji se u okviru nove discipline moraju donijeti usmjereni su na definisanje uslova pod kojima se mo�e obavljati obrada ličnih podataka, a posebno na omogućavanje pojedincima da ostvare kontrolu nad informacijama koje se njih tiču a koje razni subjekti (vlade, firme i dr.) sakupljaju i koriste. U cilju efikasnog provođenja tih propisa mora se uspostaviti nadzorni organ vlasti.

U prvoj fazi mora se nastojati izgraditi svijest kod profesionalaca u privatnom sektoru i kod organa javne vlasti o neophodnosti za�tite ličnih podataka, te uspostaviti samostalan nadzorni organ. Time će se osigurati prelaz na zakonodavnu fazu.

U drugoj fazi moraju se uvesti propisi o za�titi ličnih podataka u skladu sa standardima EU.

15. Kompanijsko pravo Osnovni pristup sastoji se u usagla�avanju nacionalnih zakonkih rje�enja posredstvom dirktiva. Usagla�avanje ima dva cilja: 1. uklanjanje prepreka slobodi osnivanja kompanija; 2. uspostavljanje podjednakog stepena za�tite �irom EU. Drugi pristup sastoji se u uvođenju jednoobrazne pravne regulative na nivou EU kojom se zamjenjuju ili dopunjuju nacionalni propisi. Usagla�avanje regulative u oblasti kompanijskog prava zahtijeva ispunjavanje sljedećih preduslova: stvaranje registra za kompanije i pokretanje nacionalnog slu�banog glasila za objavljivanje određenih informacija, određivanje organa vlasti koji će sprovoditi kontrolu registrovanja kompanije i zakonitosti određenih pravnih akata, određivanje nezavisnih eksperata koji će procjenjivati finansijsku situaciju kompanije i obučavanje modernih poslovnih administratora.

103

16. Računovodstvo Harmonizacija u oblasti računovodstva sastavni je dio harmonizacije zakona o kompanijama. Harmonizacija se provodi putem direktiva u računovodstvu, čiji je osnovni cilj da finansijske informacije koje objavljuju kompanije budu odgovarajuće i uporedive. Cilj direktiva nije razvijanje uniformnih računovodstvenih standarda - one sadr�e samo opcije koje dr�ave članice ili preduzeća mogu da prilagode svojim potrebama.

Preduslov za pribli�avanje legislative u oblasti računovodstva je postojanje nacionalnog sistema propisa (registra privrednih subjekata, djelokruga tih subjekata, pravila o računovodstvu, revizije i publikovanja podataka). Takođe je potrebno organizovanje stalne obuke knjigovođa i račnovođa, te obuke kontrolora koji će primjenjivati propise u oblasti računovodstva.

17. Građansko pravo U ovom sektoru potrebno je na osnovu dvije direktive i dvije međunarodne konvencije (Briselska konvencija o jurisdikciji i izvr�enju presuda u građanskim i trgovinskim sporovima i Rimska konvencija o pravu koje se primjenjuje na ugovorne obaveze) izvr�iti prilagođavanje zakona, propisa i administrativnih odredbi u vezi sa sljedećim pitanjima:

! građanska odgovornost za �tetu nastalu zbog nedostataka proizvoda;

! trgovinski agenti;

! međusobno priznavanje odluka u građanskim i trgovinskim sporovima;

! pravo koje se primjenjuje na ugovorne obaveze.

18. Uzajamno priznavanje profesionalnih kvalifikacija Profesionalne kvalifikacije zasnovane su na nacionalnim sistemima obrazovanja i stoga stvaraju probleme migrantima. Uzajamno priznavanje profesionalnih kvalifikacija treba da omogući prevazila�enje prepreka slobodnom kretanju ljudi i slobodi pru�anja usluga. Postoje tri glavne kategorije prepreka slobodnom kretanju profesionalaca; u vezi s tim treba preduzeti sljedeće: priznati profesionalne kvalifikacije, usvojiti mjere koje se odnose na dokazivanje zdravstvenog stanja, reputacije i finansijskog stanja i članstvo u profesionalnim udru�enjima i prihvatiti odgovarajući kodeks.

Uzajamno priznavanje profesionalnih kvalifikacija zasnovano je na uzajamnom povjerenju među različitim nacionalnim organima, na prethodnoj koordinaciji nacionalnih zakonodavstava (za profesije za koje postoje sektorske direktive), na obuci kojom se stiče pristup profesiji i na garantovanju po�tivanja i saglasnosti sa minimalnim zahtjevima obuke postavljenim posebnim direktivama. Zakonodavstvo u ovoj oblasti veoma je obimno i zbog toga usagla�avanje treba organizovati u tri faze.

19. Intelektualna, industrijska i komercijalna svojina U oblasti intelektualne svojine ujednačavanje propisa će se u određenoj mjeri postići prihvatanjem međunarodnih konvencija postignutih u okviru WIPO (Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu) i učlanjenjem u WTO u okviru kojeg postoji Sporazum o TRIPS-u (Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine). Za potrebe pristupanja Jedinstvenom tr�i�tu potrebno je, međutim, izvr�iti i dodatno ujednačavanje nacionalnog zakonodavstva, �to se posti�e prihvatanjem odgovarajućih direktiva.

Neophodni preduslovi koje treba stvoriti odnose se na postojanje određenih adminsitrativnih mjera, na formiranje slu�be za industrijsku svojinu sa dobro obučenim kadrovima, te na odgovarajuću organizaciju sudova - postojanje specijalizovanih sudova za pitanja prava intelektualne svojine.

104

Usklađivanje treba da se odvija u dvije faze:

! u prvoj fazi vr�i se usagla�avanje u oblasti za�titnih znakova i autorskih i srodnih prava - radi se o mjerama koje su direktnije povezane sa slobodnim kretanjem robe i usluga, pa stoga treba da budu usvojene kao prioitet;

! u drugoj fazi donose se mjere koje predstavljaju pro�irenje već usvojenih mjera i mjere koje tretiraju neke novonastale pravne i ekonomske situacije u oblasti intelektualne svojine.

20. Energetika Funkcionisanje energetskog tr�i�ta određuje uslove poslovne klime i uspje�nost prestrukturiranja privrede. Zbog toga je neophodno rije�iti pitanje prepreka integraciji energetskog tr�i�ta. Integracija tr�i�ta energije vr�i se bilo na osnovu uzajamnog priznavanja bilo na osnovu usklađivanja bilo direktnom primjenom propisa. Nivo integracije različit je za različite energetske proizvode i zemlje članice.

Pema "Bijeloj knjizi", usagla�avanje propisa treba izvr�iti u devet oblasti vezanih za energiju: hidrokarbonati (nafta i naftni derivati), sigurnost snabdijevanja i skladi�tenja, transparentnost cijena, prenos električne energije i gasa kroz prenosnu mre�u, nuklearni sektor, liberalizacija tr�i�ta električne energije i gasa, kotlovi sa topom vodom, sadr�aj sumpora u izvjesnim tečnim gorivima, u�tede sirove nafte putem kori�tenja alternativnih komponenti goriva u benzinu. Usagla�avanje će se vr�iti u dvije faze i vjerovatno će zahtijevati du�i vremenski period zbog činjenice da su industrije električne energije, nafte i gasa u zemljama u tranziciji uglavnom bile u dr�avnoj svojini i da njihovo funkcionisanje nije bilo transparentno.

21. Carinska unija Carinska unija odnosi se na ukidanje carina i drugih trgovinskih barijera u međusobnoj trgovini članica i uvođenje jedinstvene carinske tarife u trgovini sa trećim zemljama. Da bi se pristupilo carinskoj uniji, potrebno je prilagoditi carinsko zakonodavstvo. Preduslov za prilagođavanje je postojanje nacionalnih carinskih propisa, kompatibilnih propisima EU.

Da bi se obezbijedilo slobodno kretanje robe, u prvoj fazi potrebno je preduzeti sljedeće aktivnosti:

! usvojiti carinsko zakonodavstvo kompatibilno carinskom zakonu EU i pratećim propisima koji se odnose na pravilno funkcionisanje unutra�njeg tr�i�ta;

! pristupiti konvencijama o tranzitnoj proceduri;

! usvojiti kombinovanu nomenklaturu EU;

! primijeniti zaključke Evropskog savjeta o kumulaciji pravila o porijeklu robe;

! konsolidovati odredbe o međusobnoj administrativnoj pomoći.

U drugoj fazi treba usvojiti kompletno zakonodavstvo EU u cilju formiranja carinske unije. Usvajanje i provođenje ogromnog broja mjera druge faze zahtijevaće se tek nakon pristupanja Uniji.

22. Indirektno oporezivanje Oblast indirektnog oporezivanja u okviru "Bijele knjige" odnosi se na:

a) porez na dodatu vrijednost (PDV), i

b) porez na visokotarifne robe (akcize).

a) Da bi se postojeći poreski sistem zemlje uskladio sa zakonodavstvom EU iz ove oblasti, moraju postojati osnovni pravni i administrativni instituti koji podr�avaju tr�i�no privređivanje, kao �to su trgovinsko pravo, ugovorno pravo, pravila i principi računovodstva i dr. Za primjenu legislative u vezi sa PDV neophodno je ustanoviti sjedi�te PDV na

105

centralnom nivou, mre�e biroa PDV, registar poreskih obveznika, pravila za redovno prijavljivanje i plaćanje poreza, zakonske procedure i sudove za rje�avanje sporova između trgovaca i administracije itd. Takođe je neophodno uspostaviti aran�mane za administrativnu saradnju i međusobnu pomoć dr�ava članica. Prva faza usagla�avanja odnosi se na usklađivanje aran�mana sa aran�manima Unije; to treba da omogući zemljama koje pristupaju da uspostave sisteme PDV koji su �to je moguće sličniji sistemima članica Unije, a to kasnije ola�ava proces integracije. U drugoj fazi potrebno je usvojiti kompletno zakonodavstvo PDV koje primjenjuje EU, kako bi se omogućilo ukidanje granične kontrole.

b) Sistem akciza zahtijeva da se specijalnom oporezivanju podvrgnu tri grupe proizvoda: mineralna ulja, cigarete i duvanski proizvodi i alkoholna pića. Zemlje mogu zadr�ati ili uvesti akcize i na druge proizvode, ukoliko to ne povlači formalnosti povezane sa prelaskom granica unutar Unije. Legislativu čini sedam direktiva. Većina odredbi tih direktiva primjenjuje se u prvoj fazi, dok se ostale mogu primijeniti tek nakon pristupanja Uniji.

23. Politika za�tite potro�ača U okviru ovog sektora potrebno je uskladiti propise u sljedećim oblastima:

! kvalitet i sigurnost proizvoda (op�ta sigurnost proizvoda, igračke, tekstil, kozmetika);

! za�tita ekonomskih interesa potro�ača (ogla�avanje s namjerom da se obmane, potro�ački krediti, nepravedni uslovi, obilje�avanje cijena, turistički paket aran�mani, ugovori sklopljeni van poslovnih premisa trgovca, "time share").

Za primjenu zakonodavstva potrebno je ispuniti sljedeće uslove: garantovati osnovna prava potro�ačima, formirati odgovarajuće institucionalne strukture zadu�ene za pitanja potro�ača, formirati konsultativne strukture koje će predstavljati interese potro�ača i omogućiti njihovu participaciju u odlučivanju, razviti informativne i edukativne programe za potro�ače, te potpomoći razvoj nedr�avnih organizacija potro�ača.

Mjere koje treba preduzeti u pvoj fazi odnose se na sva pitanja iz oblasti kvaliteta i sugurnosti proizvoda, a zatim na ogla�avanje s namjerom da se obmane, potro�ačke kredite, nepravedne uslove i obilje�avanje cijena. Mjere druge faze odnose se na turističke paket aran�mane, ugovore sklopljene van poslovnih premisa trgovca i "time share".

3. UMJESTO ZAKLJUČKA "Bijela knjiga" je "dio predpristupne strategije" - treba praviti razliku između uključivanja u jedinstveno tr�i�te i pristupanja EU koje podrazumijeva prihvatanje svih tekovina Unije - "Bijela knjiga" identifikuje mjere i predla�e redoslijed njihovog preduzimanja u pribli�avanju zakonodavstva. "Bijela knjiga" ograničena je na onaj dio zakonodavstva Evropske unije koji tretira ustanovljavanje i funkcionisanje jedinstvenog tr�i�ta.

Bijela knjiga namijenjena je vladama zemalja koje sa EU već imaju ugovor o asocijaciji, a kandidati su za članstvo u EU. Bosna i Hercegovina jo� uvijek, zbog nepostojanja ugovora sa EU, nije formalno-pravno obavezna na preduzimanje mjera u cilju usagla�avanja pravne regulative, ali postoji potreba da se to postepeno počne ostvarivati. Budući da "Bijela knjiga" nije recept za konkretnu situaciju, konkretnu zemlju, Bosna i Hercegovina mo�e sama izabrati redoslijed i dinamiku preduzimanja navedenih mjera.

Usagla�avanje bosanskohercegovačke legislative sa zahtjevima i standardima EU mora se vr�iti na dva nivoa paralelno: na nivou Dr�ave i na nivou entiteta. Prema Ustavu BiH, samo dr�ava BiH ima međunarodno pravni subjektivitet i samo ona mo�e uspostaviti odgovarajuće odnose sa EU. Međutim, u pogledu preduzimanja određenih mjera saglasno "Bijeloj knjizi" biće potrebna saradnja entiteta, jer se mnoge oblasti nalaze u njihovoj nadle�nosti - entiteti samostalno donose i primjenjuju propise iz oblasti uređivanja unutra�nje trgovine, konkurencije, intelektualne svojine i transfera tehnologije unutar BiH, statusnog prava, za�tite okoline i za�tite potro�ača, te fiskalne politike. Dakle, u zakonodavnoj nadle�nosti entiteta, a

106

ne dr�ave BiH, nalazi se znatan broj oblasti relevantnih za pribli�avanje Bosne i Hercegovine EU. Čak i u oblastima koje su u nadle�nosti Dr�ave, kao �to je, na primjer, vanjskotrgovinska politika, primjena propisa kojim se one ostvaruju nalazi se u nadle�nosti entiteta. Na kraju jo� treba naglasiti da nije dovoljno čisto formalno usagla�avanje zakonodavstva - podjednako je va�no da BiH i njeni entiteti izgrade odgovarajuće strukture koje će obezbijediti primjenu pravila jedinstvenog tr�i�ta. Rezultat prihvatanja zahtjeva jedinstvenog tr�i�ta treba da bude povećanje konkurentske sposobnosti privrede Federacije BiH i privrede BiH u cjelini i postizanje povla�tenog pristupa evropskom tr�i�tu, �to će konačno dovesti do br�eg privrednog razvoja BiH - većeg privrednog rasta i progresivnih strukturnih promjena u smislu br�e i potpunije tranzicije na tr�i�ni način privređivanja.

32. PRIVREDA PO OBLASTIMA

32.1. Energija, rudarstvo i industrija

Oblast energije U cilju razvoja oblasti energije, utvrđivanja energetske politike, politike reformi i provedbe procesa privatizacije u energetskom sektoru FBiH i BiH, neophodno je okončati započeti ciklus aktivnosti kojima se uređuje ova oblast.

Pored već utvrđenih dokumenata, neophodno je realizovati sljedeće;

! Izrada Osnova strategije razvoja energetike FBiH /I faza/, zavr�etak krajem juna.

! Izrada Strategije razvoja energetike FBiH /II faza/, rok izrade će utvrditi Vlada FBiH nakon izrade Osnova.

! Izjava o gasnoj politici FBiH, urađen preliminarni draft izjave, očekuje se podr�ka Svjetske Banke.

! Studija restrukturiranja i privatizacije elektroenergetskog sektora FBiH, aktivnosti u toku.

Ključne reforme u oblasti energije - segment električne energije, očekuju se dono�enjem Zakona o električnoj energiji, gdje je potrebno kroz institucionalne oblike organizovanja u FBiH realizovati osnovne zahtjeve EU u pogledu postepenog uvođenja tr�i�ta električne energije, �to podrazumijeva harmonizaciju ove oblasti na nivou dr�ave BiH.

Inicijative za dono�enje i usagla�avanje zakonske regulative BiH U cilju provođenja generalne energetske politike u BiH, uspostavljanja jedinstvenog energetskog tr�i�ta, konkurencije, transparentnosti, integracije tr�i�ta BiH u tr�i�te EU, u području ukupne energetske politike BiH nu�no je pristupiti dono�enju zakona i ustrojstvu institucija nadle�nih za energetski sektor na nivou dr�ave BiH.

U tom pravcu bilo bi potrebno;

! Utvrditi Strategiju razvoja energetskog sektora na nivou BiH,

! Donijeti zakone o energiji, električnoj energiji i gasu na nivou dr�ave BiH,

! Formirati javnu korporaciju za prenos električne energije i gasa na nivou BiH,

! Uspostaviti Regulatorne komisije za energiju.

107

Oblast rudarstva U cilju definisanja stanja u pojedinim rudarskim kopovima, u pogledu sagledavanja baznih resursa, broja uposlenih u rudnicima, dalje ekonomičnosti i racionalizacije proizvodnje u rudnicima, neophodno je okončati započeti proces restrukturiranja rudnika.

! U toku je izrada programa restrukturiranja rudnika uglja FBiH, na osnovu izrađene Feasibility studije rudnika Srednja Bosna i Tuzla. Program treba da defini�e aktivnosti tehno - ekonomske, socijalne, ekolo�ke po kojim bi se u FBiH proizvodnja uglja odvijala po tr�i�nim principima, a koji bi trebalo da usvoji Vlada FBiH.

! Predviđeno je takođe da se otpočne sa aktivnostima izrade Feasibility studije rudnika mangana u Bu�imu i rudnika olova u Olovu.

! U toku je izrada studije ubla�avanja socijalnih efekata restrukturiranja rudnika FBiH, koju radi Ministarstvo rada SAD-a u okviru koje treba formulisti mjere i aktivnosti za sprječavanje daljeg socijalnog raslojavanja.

Oblast industrije S obzirom na stanje privrede u FBiH, koje je odraz poslovanja industrijskih preduzeća, u narednom periodu neophodno je posvetiti posebnu pa�nju na modeliranju i provođenju mjera;

! Br�eg okončanja privatizacije i restrukturiranja preduzeća.

! Pru�anja podr�ke izvoznim aran�manima.

! Davanja podsticaja stranim ulagačima u BiH.

! Pru�anja podr�ke za razvoj poduzetni�tva u FBIH.

! Rasterećenja preduzeća od zaostalih neizmirenih obaveza.

! Uvezivanja svih privrednih tokova preduzeća na cjelokupnoj teritoriji FBiH u okvire jedinstvenih bud�etskih zahtjeva FBiH.

Industrijska politika, usmjerena ka razvoju sektora industrije, treba biti usmjerena na:

! Otpočinjanje procesa promjene strukture industrijske proizvodnje i

! Konverziju vojne u civilnu proizvodnju.

Struktura industrijske proizvodnje treba biti promijenjena u smislu dominacije radnointenzivnih grana, grana sa izvozno propulzivnim programima, sa domaćom sirovinskom osnovom, te grana iz sektora savremenih tehnologija.

Ključne mjere industrijske politike trebaju biti usmjerene na:

! Identificiranje industrijskih klastera,

! Permanentno obrazovanje uposlenika i menad�era,

! Brzi zavr�etak privatizacije velikih dr�avnih firmi,

! Stimuliranje istra�ivanja i razvoja (formiranje inovativnih foruma, tehnolo�kih relejnih centara, centara za transfer tehnologija, izradu i sufinanciranje studija izvodljivosti, itd.),

! Podr�ku i promoviranje inozemnih izravnih ulaganja,

! Stvaranje kreditnih i garancijskih shema poradi poticaja izvoza roba i usluga.

! Ekspanziju poduzetni�tva u FBiH, kao definiranog modela efikasnijeg upravljanja kapitalom u cilju progresa privrede nakon privatizacije, �to dalje uslovljava dono�enje Zakona o obrtu, za �to je zadu�eno Federalno ministarstvo trgovine,

108

! Zbog do sada iznesenih primjedbi stranih ulagača u BiH na uvjete registrovanja i obavljanja djelatnosti u oba entiteta, neophodno je harmonizovati odredbe dr�avnog Zakona o stranom ulaganju,

! U cilju zakonskog regulisanja obavljanja određenih industrijskih djelatnosti i onemogućavanja daljih nelegalnih radnji, u predstojećem periodu bit će neophodno utvrditi određena podzakonska akta / pravilnike. Pomenuto obuhvata industrijske grane, drvno-prerađivačku industriju, ko�arsko-tekstilnu, duhansku i prehrambenu.

U cilju podizanja op�teg nivoa konkurentnosti i poslovne sposobnosti privrede neophodno je na odgovarajući način regulirati slijedeće:

! Uspostaviti kontrolu protoka roba i usluga na svim graničnim prelazima BiH,

! Ubrzati proces privatizacije preduzeća,

! Izvr�iti reformu poreskog sistema uvođenjem PDV-a u �to kraćem roku za cijelu BiH,

! Pojednostaviti proceduru otvaranja firmi,

! Realizovati smanjenje kamatnih stopa na kredite,

! Smanjiti porez na dobit i izvr�iti liberalizaciju dobiti bez oporezivanja,

! Razraditi mjere podsticaja izvoza finalnih proizvoda (povoljno kreditiranje)

! Razraditi i na tr�i�no prihvatljiv način regulisati ostale prihvatljive oblike stimulisanja domaće proizvodnje,

! Razraditi mjere za povećanje finansijske discipline privrednih dru�tava,

! Afirmisati na zakonu zasnovan stečaj i likvidaciju preduzeća, Sistemski omogućiti eliminaciju �verca, utaje i evazije te razraditi mjere za borbu protiv korupcije.

32.2. Poljoprivrede vodoprivreda i �umarstvo

Jedan od osnovnih segmenata brojnih aktivnosti na ukupnoj rekonstrukciji Bosne i Hercegovine jeste sagledavanje komparativnih prednosti razvoja pojedinih privrednih grana. Kompleks pojedinih privrednih djelatnosti jednog područja, pa prema tome i Federacije BiH čine međusobno povezane, komplementarne i isprepletene djelatnosti u: primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, industriji, komercijalnoj distribuciji, saobraćaju u cjelini (cestovni, �eljeznički i vazdu�ni), energetici, maloj privredi, bankarskom sistemu.

Orijentacija poljoprivrednih proizvođača od samodovoljnih proizvođača na proizvođače za tr�i�te je smjernica za razvoj koju je neophodno uva�avati u ovom poslijeratnom periodu. Dobrom organizacijom poljoprivredne proizvodnje treba obezbjediti:

! U cilju obnavljanja ratom uni�tenih poljoprivrednih resursa proizvodnje i optimalnijeg kori�tenja postojećih prirodnih resursa, stimulisanja zapo�ljavanja i smanjenja uvoza, uvode se kratkoročne mjere kao �to su:

! Formiranje Federalnog fonda za razvoj agrara iz sredstava prikupljenih od naplate prelevmana, bud�eta, sredstava dobivenih promjenom namjene kori�tenja zemlji�ta, donacija i slično, a s ciljem poticanja razvoja poljoprivredne proizvodnje i obezbjeđenja povoljnijih uvjeta kreditiranja.

! Predlo�iti mjere i aktivnosti za ubrzano dostizanje domaće poljoprivredno prehrambene proizvodnje (posebno u produkciji mlijeka, mesa, povrća, voća i bezalkoholnih pića) u obimu kvalitetu i konkurentnosti koja će zadovoljiti ukupne domaće potrebe, osloboditi zemlju nu�nosti uvoza i omogućiti izvoz. Prijedlog bi morao biti koncipiran od strane Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i �umarstva u Vladi Federacije BiH u saradnji sa

109

Ministarstvom trgovine, Ministarstvom energetike, rudarstva i industrije, Ministarstvom finansija, P/GKFBiH, najkasnije do oktobra 2001. godine.

! Zakonskim odredbama i stro�ijim mjerama kontrole spriječiti nepotrebnu promjenu namjene kori�tenja poljoprivrednog zemlji�ta, a sredstva dobivena opravdanom promjenom namjene kori�tenja, isključivo koristiti za poticanje i razvoj poljoprivrede.

! Povećati broj poljoprivrednih proizvoda i reprodukcionih materijala za poljoprivrednu proizvodnju koji se premiraju, odnosno regresiraju i te propise uskladiti sa propisima u Republici Sprskoj.

U stočarstvu: - mlijeko krava, ovaca i koza, - priplodnih junica sa pedigreom, - priplodnih ovaca pasmine pramenka, - za�tita autohtonih pasmina brdsko planinskih konja i bu�a goveda, U biljnoj proizvodnji: - sirovog duhana u listu, - proizvedenih i plasiranih vrsta i kategorija (original, prva sortna reprodukcija)

sjemena, loznog i voćnog sadnog materijala, - robne merkantilne proizvodnje p�enice i ra�i, - novih zasada jabuka, kru�aka, �ljiva, bresaka, jagodastog voća, - novih zasada vinograda. Regresiranje - mineralnih gnojiva, - uvezenog sjemena elita, - kamata na osnovna i obrtna sredstva

! Kori�tenje sredstava prelevmana isključivo za unapređenje proizvodnje hrane putem postojećih ili osnivanjem specijalizirane agrobanke u mje�ovitoj svojini.

! Upućivanje obiteljskih gazdinstava, posebno vinogradara i voćara na vertikalnu integraciju (kooperativu) da bi do�lo do ukrupnjavanja posjeda, jer je veći posjed uslov za dobijanje kredita (banke neće ulagati u male parcele smatrajući da one neće dati dovoljne prihode za servisiranje duga).

! Izvr�iti obnovu vinograda i voćnjaka i to sortama koje su se pokazale ekonomski interesantne, koje bi po prispjeću mogle biti konkurentne na tr�i�tu. Kod ove obnove voditi računa da smo tr�i�no konkurentni u ranoj proizvodnji. U okviru prerađivačkih kapaciteta obavezno imati su�are za voće i gro�đe, posebno smokvu uz kontekcionisanje za tr�i�te. Pored proizvodnje ranog povrća, treba razvijati i proizvodnju zimskog povrća i ostati i dalje glavni snabdijevač tr�i�ta ranim povrćem. Jedan od va�nih ciljeva treba biti proizvodnja "EKO - povrća" ili zdrave hrane.

! Podr�ati analizu mogućnosti organizovanja planta�ne proizvodnje ljekovitog bilja na privatnim gazdinstvima, kao i mogućnost izgradnje kapaciteta u kojima bi se vr�ilo su�enje, klasifikacija, prerada u čajeve, eterična ulja, začine itd. te sa prepoznatljivim pakovanjem isporučivalo na prete�no inostrano tr�i�te

! Jedan od ciljeva razvoja treba da bude podizanje farmaceutsko-kozmetičkih pogona.

110

! Cjelokupnu biljnu proizvodnju bazirati na klmimatskim pogodnostima odnosno razlikama, počev od mediteranske pa do kontinentalne klime. Tako bi se sa relativno malog prostora mogla nuditi �iroka lepeza proizvoda.

! Razvoju stočarstva treba posvetiti značajnu pa�nju. Pri tome treba posebnu pa�nju posvetiti ovčarstvu i kozarstvu. Sa stanovi�ta animalnih proizvoda, posebno mlijeka ove domaće �ivotinje su veoma korisne i ekonomične. Koza spada u najprofitabilnije stočne vrste jer daje i do 20 puta vi�e mlijeka u odnosu na svoju tjelesnu masu. Vr�iti adekvatnu ishranu i smje�taj ovih �ivotinja i stabilnosti za ovu poljoprivrednu djelatnost.

! Ekspertizom svih relevantnih naučnih institucija koje su se bavile između ostalog, proučavanjem u sferi proizvodne i uzgoja ribe na području biv�e Jugoslavije ukazale za izuzetno povoljne uslove za razvoj ribarstva na jezerima (Salakovac, Mostar....). Ovo se posebno odnosi na uzgoj �arana kao najkomercijalnije vrste. Smatramo da bi bilo veoma značajno obnoviti kavezni uzgoj ribe na pomenutim akumulacijama s obzirom na izuzetne mogućnosti koje na njima postoje. Ukoliko ne bi do�lo do njihovog iskori�tenja te akumulacije bi s pravom mogle nositi naziv " uzorane, a ne zasijane livade".

! Izrada programa edukacije individualnih poljoprivrednih proizvođača i programa prekvalifikacije nezaposlenih za potrebe poljoprivredno-prehrambene proizvodnje

! Aktiviranje poljoprivredne savjetodavne slu�be koja bi davala stručnu pomoć poljoprivrednim proizvođačima kako bi se usvojili napredni načini proizvodnje.

! Nabavka poljoprivredne mehanizacije neophodne za normalno odvijanje proizvodnje.

! Kori�tenje komparativnih prednosti klimata Hercegovine za proizvodnju cvijeća koje bi bilo u najvećoj mjeri namjenjeno izvozu u neke srednje evropske zemlje, kao i za proizvodnju duhana, čija bi prerada bila u domaćim fabrikama.

! Uticaj tr�i�ta i kapitala već najavljuje podr�ku grupi gospodarstava koja pokazuju tendenciju povećanja proizvodnih zemlji�nih kapaciteta i tr�i�nu orjentaciju. U tom pravcu, smi�ljenom agrarnom politikom, treba stimulisati udru�ivanje i ovoj grupi gospodarstava posvetiti vi�e pa�nje.

Osnovni atributi proizvodnje hrane baziraće se na proizvodnji namjenjenoj tr�i�tu sa : standardizacijom, specijalizacijom, simplifikacijom (tri zlatna slova S)., intenzifikacijom, integracijom i koncentracijom. Visoku akumulativnu proizvodnju moguće je proizvesti i na malom i na velikom posjedu. Postoje svi preduvjeti za visoke i stabilne prinose specifičnih kultura po regionima.

Očekivati je da će se mjerama Federacije BiH čuvati domaća proizvodnja i to prije svega trgovinskom za�titom koja obuhvata:

! uvozno ograničenje i izvozne podr�ke

! sistem cijena postaviti tako da se za određene proizvode utvrđuje ciljna cijena koja slu�i za određivanje tzv. prag cijene po kojoj se proizvodi moraju nuditi na tr�i�tu, kao i intervencijske (zajamčene) cijene po kojoj dr�ava otkupljuje sve ponuđene količine.

! Intervencijske regulative koje predstavljaju instrumente kojima se proizvođačima garantuje otkup ponuđenih količina standardne kvalitete po zajamčenoj cijeni.

Podsticanje razvoja poljoprivredne proizvodnje na nivou Federacije je va�no i zbog činjenice da poljoprivreda pru�a mogućnost brzog upo�ljavanja ljudi svih kategorija i uzrasta, čak i onih sa ograničenim tjelesnim sposobnostima. Mogućnosti zapo�ljavanja su značajne kako u neposrednoj poljoprivrednoj proizvodnji tako i u industriji za preradu poljoprivrednih proizvoda. Posebno značajne mogućnosti zapo�ljavanja pru�aju proizvodnja povrća, jagoda, mlijeka gdje su prema računu stručnjaka iz poljoprivredne oblasti ulaganja za pokretanje proizvodnje relativno niska. Proizvodnja povrća na otvorenom polju anga�uje u projeku

111

tokom godine 1,5 do 2 radnika, pa ako se ovaj broj pomno�i sa brojem hektara na kojima će biti zasađeno povrće dobit će se značajan pokazatelj. Ili, proizvodnja gro�đa po 1 hektaru zapo�ljava 4 radnika.

Eksploatacija ljekovitog bilja se do sada odvijala neorganizovano i stihijski i nudila samo dopunsko zaposlenje. Planta�na proizvodnja i uspostavljanje odrađivačkih i prerađivačkih kapaciteta pru�a mogućnosti značajnog zapo�ljavanja.

Zapo�ljavanje treba da bude praćeno i �kolovanjem poljoprivrednih kadrova. Postoje obuhvatni programi za obrazovanje poljoprivrednih kadrova na srednjo�kolskom nivou. Ono �to nedostaje je realizacija ovih programa, po�to nedostaje laboratorija i oglednih polja. Učenici bi u ovom �kolovanju trebali izvoditi hemijske i biolo�ke analize, praktične tehnolo�ke zahvate na proizvodnim parcelama, stajama, ribogojili�tima itd.

Poljoprivredni fakulteti bi trebali �kolovati agronome op�teg usmjerenja jer to zahtjeva mje�ovitost polloprivrednih gazdinstava. Oni bi radili u zemljoradničkim zadrugama, poljoprivrednoj savjetodavnoj slu�bi, mljekari i drugim prerađivačkim kapacitetima.

Primarnu poljoprivrednu proizvodnju područja mo�emo posmatrati u kompleksu prehrambeno - prerađivačkog lanca. Na�a zemlji�na posjedovna struktura opterećena je velikom usitnjeno�ću i ne dozvoljava robnu proizvodnju u cilju obezbjeđenja �ireg tr�i�ta. Naime, stav je da tr�i�na proizvodnja na navedenom području treba biti obezbjeđena sitnijim prehrambeno prerađivačkim kompleksima. U proizvodnji mlijeka orijentaciju podesiti na zadovoljavanje potereba konzumnog mlijeka i proizvoda od mlijeka. Proizvodnju mesa podesiti kori�tenju u svje�em i osu�enom stanju, eventualno izraditi projekat prerade. Proizvodnja jaja odvijat će se na čisto ekonomskoj, farmerskoj osnovi izuzev dijela koji bi se mogao vezati u budućem prehrambenom kompleksu

Područje BiH ima dugu i bogatu tradiciju sakupljanja ljekovitog bilja. Neke autohtone vrste čak imaju jedinstven kvalitet u svijetu: kadulja, vrijesak itd. Ljekovito bilje ima apsolutni prioritet zbog bogatstva ljekovitih vrsta. Taj prioritet se ne zasniva samo na ekonomskim efektima već i ekolo�kim motivima i svjetskom trendu, zamjene industrijskih proizvoda prirodnim. Organizacija proizvodnje prehrambeno prerađivačkih kompleksa treba da ispuni tri uslova za uspje�an prodor na tr�i�te, a to su: kvalitet, cijena i blagovremena isporuka u odgovarajućem pakovanju.

Vodoprivreda Na području Federacije BiH za upravljanje vodama, vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom nadle�na su dva javna vodoprivredna preduzeća, i to: "Vodno područje slivova rijeke Save" i "Vodno područje slivova Jadranskog mora". Osim redovne djelatnosti (upravljanje vodama, vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom), predviđaju se aktivnosti na organizaciji određenih istra�nih radova, izradi investiciono-tehničke i druge dokumentacije, te izradi osnova za pojedina slivna područja.

U okviru redovne djelatnosti izv�ena je, između ostalog, organizacija obnove vodomjernih stanica uni�tenih tokom rata.

Potrebno je:

! poduzimati mjere radi blagovremene za�tite od poplava (či�ćenje korita, izgradnja nasipa i sl.),

! graditi uređaje za tretman otpadnih voda,

! vr�iti kontrolu otpadnih voda iz fabrika, uvesti obavezu ugradnje filtera u svim fabrikama,

! organizovati snabdijevanje pitkom vodom, kao i ulaganje napora na očuvanju kvaliteta iste,

! istra�ivanti podzemna vrela,

! za�titititi izvori�ta rijeka,

112

! poo�triti kaznenu politiku za bespravnu uzurpaciju korita rijeka i obala jezera,

! graditi rekreacione terene, pospje�ivati turizam (skijanje na vodi - Jablaničko jezero, Modrac, Boračko jezero),

! organizovati sportove na vodi (kajak, skokovi) - rijeka Una, Neretva, Vrbas itd.,

! podsticati i promovisati sportski ribolov.

�umarstvo U cilju otklanjanja ključnih problema u oblasti �umarstva neophodno je iznaći dodatne izvore sredstava za otpočinjanje deminiranja najugro�enijih �umskih područja. Neophodno je nastaviti aktivnosti na sprječavanju bespravne sječe.

Radi za�tite �umskog blaga neophodno je otpočeti sa vođenjem za�titne politike. Za�titna politika obuhvata planiranje stope eksploatacije, kao i programe obnove i revitalizacije �uma. Ova politika uključuje i reduciranje ili čak zabranu izvoza najkvalitetnijih drvnih sortimenata, ali i veće stimulativne mjere domaće proizvodnje: Neophodno je preduzeti aktivnosti na organizovanju (pokretanju) vlastite proizvodnje �umskog sadnog materijala koji se za sada uvozi.

Osim toga potrebno je u narednom vremenskom periodu napore u ovoj oblasti usmjeriti prema:

! preduzećima �umarstva skrenuti pa�nju na neophodnost određivanja vizije i izrade strategije dugoročnog razvoja �umarstva,

! intenzivirati radove na deminiranju �umskih terena,

! izraditi plan po�umljavanja, u skladu sa hitno�ću za�tite terena, sa posebnim osvrtom na Hercegovinu i područje Drvara,

! �umskouzgojne radove usmjeriti na uzgoj sadnica i to većim dijelom četinara i li�ćara boljeg kvaliteta,

! intenzivirati nadzor nad �umama u cilju sprečavanja �irenja biljne bolesti, po�ara kao i bespravne sječe �uma,

! animirati cjelokupno stanovni�tvo, posebno u periodu su�a, na za�titi �uma,

! poo�triti kaznenu politiku za bespravno zauzimanje �umskog zemlji�ta, kao i bespravnu sječu �ume,

! sječu organizovati pod kontrolom stručnjaka (in�injera, lugara),

! podsticati izgradnju prerađivačkih kapaciteta drvne industrije,

! podsticati proizvodnju proizvoda od drveta, a ne samo prodaju trupaca,

! zabraniti izvoz trupaca i poluproizvoda od drveta,

! podr�ati krupnjavanje preduzeća u oblasti �umarstva i prerade drveta, i podsticati vertikalne integracije (unaprijed, odnosno unazad)

! spriječiti rad pilanama koje nemaju odobrenje za rad i vr�iti redovnu kontrolu malih pilana i bespravnog rada, a o nalazima inspekcijskih organa redovno izvje�tavati Vladu FBiH (tromjesečno)

! precizirati obavezu lovačkih udru�enja u cilju očuvanja divljači, kao i ptica rijetkih vrsta,

! aktivirati udru�enja građana "Gorani", posebno u osnovnim i srednjim �kolama,

! uvesti predmet Ekologija, kao izborni predmet sa posebnim osvrtom na za�titu �uma i voda u osnovnim i srednjim �kolama.

113

32.3. Građevinarstvo, prostorno uređenje i okoli�

Prostorno uređenje se shvata kao planiranje prostora, za�tita prostora i upravljanje prostorom kao posebno vrijednim i ograničenim dobrom u okviru nadle�nosti definirane Ustavom FBiH.

Ovdje se samo nastoje naznačiti, a ne elaborirati, neke globalne aktivnosti koje bi trebalo poduzeti na podrucju prostornog uređenja u Federaciji BiH.

Prijedlog globalih aktivnosti:

1. Utvrditi (istra�iti, analizrati,...) poziciju prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine u bilansu konkurentosti Bosne i Hercegovine, i to u kontekstu:

! zakona, propisa i dokumentacije - politika prostornog uređenja - naknada za kori�tenje prostora (renta) - fleksibilnost propisa o prostornom uređenju i prostornoplanskih dokumenata - nezavisnost dr�avnih i drugih slu�benika koji rade na pripremanju i provođenju

prostornoplanske dokumentacije (institut stručnog mi�ljenja) - uticaj vlade Federacije BiH na prostorno uređenje

! tehnologija planiranja i/ili prostornog uređenja - potro�nja za istra�ivanje i razvoj u oblasti prostornog uređenja - istra�ivačke institutcije u oblasti prostornog uređenja - intelektualna svojina i autorska prava u oblasti prostornog uređenja - uključivanje javnosti u planiranje uređenja prostora (transparentnost, demokratičnost) - spremnost za finansiranje naučno-istra�ivačkog rada u oblasti prostornog uređenja - potro�nja privatnog sektora u oblasti prostornog uređenja - prisutnost privatnog sektora u prostornom uređenju - usvajanje novih tehnologija u oblasti prostornog uređenja - internet i odnosi sa korisnicima prostora u kontekstu prostornog uređenja (planiranje,

opremanje i koristenje prostora) - internet i informacije o prostoru u kontekstu prostornog uređenja - upotreba interneta u kontekstu prostornog uređenja

! menad�ment u prostornom uređenju - kompetentnost menad�menta na svim nivoima (federalnom, kantonalnom, općinskom) - inostrano (međunarodno) iskustvo menad�menta - delegiranje ovlasti vezanih za prostorno uređenje - orijentacija ka korisniku prostora (domaćem i inostranom) - obuka osoblja zaposlenih u institucijama i slu�ba vezanim za prostorno uređenje i obuka

javnosti u vezi sa onim �to mogu u kontekstu prostornog uređenja očekivati i dobiti - opći kvalitet menad�menta u prostornom uređenju - total quality menad�menta u prostornom uređenju

! rad u prostornom uređenju - propisi o minimalnoj plati zaposlenih na poslovima prostornog uređenja - prosječan broj godina obrazovanja - prosječan broj dodatnih sati obrazovanja godi�nje

114

- radna etika (etika uopće) - ostalo - međunarodne komunikacije - odnosi sa susjednim (graničnim) područjima - kompenzacija za nezakonito uplitanje - korupcija - vladina pristrasnost - osnovna i dodatna plaćanja - sankcije za nepo�tovanje prostornoplanske dokumentacije - utu�ivanje i tro�kovi utu�ivanja

2. Donijeti Zakon o prostornom uređenju

3. Utvrditi, odnosno pripremiti, izraditi, naučno-stručno valorizirati uz maksimalnu transparentnost prema javnosti, usvojiti i otvoriti proces implemntacije:

! Izvje�taj o stanju prostora Federacije BiH,

! Strategiju prostornog uređenja (obavezan dokument),

! Program mjera i aktivnosti za realizaciju prostornog uređenja (kao dvo ili petogodi�nji dokument),

! Prostorne planova kantona (kao obavezan dokument), vi�e (grupe) kantona, općina,

! Prostorne planova područja sa posebnim obilje�jima, kao �to su: područja hidroenergetskih građevina, snabdijevanja vodom, koridora i građevina saobraćajne infrastrukture, posebna poljoprivredna područja, područja za potrebe odr�avanja međunarodnih sportskih manifestacija, područja izrazitog prirodnog, graditeljskog i/ili kulturno-istorijskog značaja (obavezno utvrditi i uraditi prostorne planove ovih područja),

! Urbanističke planove: grada Sarajeva, Mostara, sjedi�ta kantona, naselja od posebnog značaja za FBiH i novih naselja, itd.

4. Definiranje nekih zajednickih elemenata politike prostornog uređenja na nivou Bosne i Hercegovine.

5. Uključivanje u međunarodne projekte, posebno projekte Pakta Stabilnosti i Evropske Unije, koji se odnose na prostorno uređenje generalno ili neki od njegovih aspekata.

Uključiti se u projekte Evropske Unije, Evropske Komisije, Evropskog fonda za regionalni razvoj, Smjernice za evropski prostorni razvoj, pilot akcije transnacionalnog prostornog razvoja, posebno one koje se odnose na područje sredozemlja (jugozapadnog i ju�nog sredozemlja), zemlje CADSES (Srednje Evrope, Jadrana, Podunavlja, Jugoistočne Evrope), novoformirane zemlje koje te�e pridru�ivanju Evropskoj unije, programe-akcije Pakta Stabilnosti.

U ovom kontekstu interesantni i inspirativni su svi programi lokalnih i regionalnih organa odgovornih za prostorni razvoj (npr. program TERRA), međuregionalni programi lokalnih i regionalnih organa Evropske Unije (npr. RECITE), programi pripreme za pridru�ivanje Evropskoj Uniji (npr. PHARE, TACIS), program izmjene iskustva među dr�avama članicama i nečlanicama EU koje izlaze na Ju�no sredozemlje u vezi sa prostornim razvojem (npr. MEDA), program finansiranja inovativnih okolinskih projekata sa naglaskom na odr�ivo (trajno) upravljanje zemlji�tem (npr.LIFE).

Posebno interesantnim se pokazuje program INTERREG, koji je odobrila Evropska komisija za transnacionalno uče�će u prostornom razvoju, programi u skladu sa

115

smjernicama o evropskom prostornom razvoju članica i nečlanica EU (dru�tvena kohezija i ako je moguće optimalno raspoređivanje prostornih efekata, smanjivanje razlika u nivou razvijenosti, oblikovanje strategije odr�ivog razvoja, itd.), pobolj�anje uticaja EU na politiku prostornog razvoja, pobolj�anje saradnje na transnacionalnom nivou među nacionalnim organima koji su odgovorni za prostorni razvoj, posebno prioritete.

Zemlje Srednje Evrope, Jadrana, Podunavlja i Jugoistočne Evrope imaju saradnju u programima prostornog planiranja, koji se odnose na: izradu jedinstvenog strate�kog programa, razvoj policentričnih urbanih sistema, razvoj multimodalnih transportnih sistema i pobolj�anje dostupnosti infrastrukture, za�titu kulturno-istorijskog nasljeđa i tehničku pomoć.

6. Novi pristupi prostornom uređenju

Definiranje ili redefiniranje zakona, vizije, strategije i drugih prostornoplanskih dokumenata u kontekstu novog poimanja razvoja (Joseph E.Stiglitz oktobar 1998., World Bank januar 1999., Makroekonomski okvir razvoja Bosne i Hercegovine, Mapa puta, Bijela knjiga za pridru�ivanje EU, Smjernice EU za prostorni razvoj, HABITAT I i II, Agenda 21, URBAN 21 itd.)

Osim toga u toku 2001. godine nastavit će se aktivnosti na obnovi seoskih područja u skladu sa Programom kojeg je Vlada FBiH usvojila u 1998,. godini, kao i daljnji rad na pripremi prijedloga projekta obnove naselja za eventualnu donatorsku konferenciju u 2001. godini, a u cilju realizacije opredjeljenja iz Madridske konferencije.

Definirat će se mjere za sprječavanje nekontrolirane eksploatacije prirodnih resursa

Uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema proizilazi kao obaveza predviđena novim Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o okoli�u, u svrhu prikupljanja, obrade i kori�ćenja podataka od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine, �to bi omogućilo uvezivanje topografskih, grafičkih i numeričkih elemenata u jednu cjelinu, za oblast prostornog urađenja i okoli�a. Projekat je nastavak aktivnosti započetih u aprilu 2000. godine.

Pripremit će se inicijative za ratificiranje i pristupanje Bosne i Hercegovine slijedećim konvencijama:

! Konvencija UN-a o biolo�koj raznolikosti;

! Konvencija o za�titi rijeke Dunav;

! Konvencija UN-a o za�titi migratornih vrsta divljih �ivotinja;

! Pristupanje BiH Evropskoj agenciji za okoli� (EEA)

Slijedi i uključivanje u projekte INTERREG III B s ciljem pripreme za uključenje BiH u EU

Pripremit će se do kraja oktobra 2001. godine nominacija istorijskog područja Radimlja za upis na listu svjetske ba�tine.

Provođenje �Programa trajne za�tite Počitelja� u skladu sa Zaključcima Vlade FBiH od 24.11.2000. godine bit će realizovan do kraja 2001. godine.

Do kraja 2001. godine pripremit će se i prijedlog �Programa krajnje za�tite istorijskih gradskih područja Jajca i Stoca �

Potrebno je raditi i na formiranju standardoteke na�ih � BAS i međunarodnih standarda EU, ISO i drugih propisa, literature (časopisi i knjige) iz oblasti okoli�a.

Zakljucna napomena: Minimum aktiviteta Vlade Federacije Bosne i Hercegovine pretpostavlja: prvo, donosenje Zakona o prostornom uređenju sa pratecim podazakonskim aktima (metodologije, uputstva, uredbe) i drugo, pristupanje izradi Strategije prostornog uređenja FBiH.

116

32.4. Promet i komunikacije

Među strate�ke razvojne ciljeve koje Federacija BiH treba da ostvari u privredi spadaju, pored ostalog, razvoj efikasne i otvorene privrede te dovr�enje procesa obnove zemlje. Za realiziranje ovih strate�kih ciljeva jedna od globalnih aktivnosti koju treba uraditi jeste razvoj transporta i komunikacija u FBiH.

! U budućem dugoročnom razvoju transporta i komunikacija osnovnu pa�nju treba usmjeriti na njihovo potpuno integrisanje u cjelokupni dru�tveno-ekonomski razvoj FBiH i BiH. To znači, generalno govoreći, da će FBiH nastaviti izgradnju transportne i komunikacijske infrastrukture i/ili njeno moderniziranje.

! Potrebno je nastaviti reforme u sektorima transporta i komunikacija kako bi se pobolj�ali kvalitet i raspolo�ivost usluga, povećala efikasnost i smanjili tro�kovi te osigurala finansijska odr�ivost preduzeća u ovim privrednim infrastrukturnim sektorima. Osnovne reforme uključuju povećanje prihoda, razvijanje boljeg obračunskog sistema, dalje pobolj�anje međuentitetske kooperacije, rje�avanje problema starih dugova i potra�ivanja te prilagođavanje menad�menta i vlasni�tva nad preduzećima u ovim sektorima.

! Potrebno je, pojedinačno govoreći, najprije rije�iti tri ključne slabosti u transportu, a to je: 1) pitanje visine tarifa koje moraju osigurati finansijsku odr�ivost preduzeća u transportu, 2) pitanje adekvatnog finansiranja i investiranja u transportne mre�e, i konačno, 3) kontinuirano voditi aktivnosti na stvaranju uslova za uspostavljanje jedinstvenog prometnog sistema Bosne i Hercegovine, te za funkcioniranje pojedinih prometnih grana.

! U sektoru komunikacija potrebno je, pojedinačno govoreći, donjeti mjere za: 1) odvajanje po�tanskih usluga od telekomunikacionih usluga i uspostavu odvojenih kompanija za obezbjeđenje ovih usluga, u skladu sa međunarodnom praksom i standardima; 2) postepeno otvaranje sektora konkurenciji prema smjernicama Evropske Unije za njezine zemlje članice; 3) dalje razvijati nezavisno regulativno tijelo za izdavanje dozvola, ali i za osiguranje da vr�ioci operacija po�tuju regulativu i ugovorne obaveze.

! Nu�no je usklađivanje/usagla�avanje legislative u oblasti transporta i komunikacija sa legislativom EU, predviđene »Bijelom knjigom � priprema pridru�enih zemalja Centralne i Istočne Evrope za integraciju u unutra�nje tr�i�te Unije«.

! Nu�no je prihvatanje i primjena mjera za liberalizaciju i harmonizaciju tr�i�ta transportnih i komunikacijskih usluga. Saobraćaj i komunikacije u BiH moraju da obezbjedi fizičku realizaciju tri osnovna cilja jedinstvenog tr�i�ta � slobodno kretanje robe, slobodno kretanje ljudi i slobodno kretanje informacija.

! Potrebna je implementacija prijedloga iz Studije »Masterplan prometa za Bosnu i Hercegovinu«,

! Potrebno je provoditi mjere ekonomske politike u FBiH koje se odnose na razvoj transporta i komunikacija.

1.) Intenziviranje aktivnosti na stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta i ujednačenih uslova privređivanja prijevoznih preduzeća čime će se potaknuti restrukturiranje postojećih i stvaranje novih privatnih preduzeća;

2.) Normaliziranje �eljezničkog prometa i osiguranje tehničko-tehnolo�ke jedinstvenosti na cijeloj teritoriji BiH. Nastavljanje napora na daljem povećanju obima �eljezničkog prijevoza tereta i priprema programa obnove putničkog prijevoza.

3.) Preduzimanje potrebnih mjera za dalje organiziranje novog �eljezničkog sektora, a posebno jačanja uloge Javne korporacije za �eljeznice za BiH.

117

4.) Organiziranje javne korporacije u oblasti prometa i stavljanje u funkciju u skladu sa Aneksom 9. Mirovnog sporazuma za BiH.

5.) Bilateralno uređenje odnosa sa drugim dr�avama i ratifikacija brojnih konvencija i sporazuma kojima je pravno regulisan promet u pojedinim granama.

6.) Pristupanje međunarodnim profesionalnim organizacijama koje su značajan instrument unapređenja i integracije prometa.

7.) Nastavljanje aktivnosti na implementaciji projekata obnove i rekonstrukcije iz oblasti prometa i komunikacija uz kori�tenje sredstava međunarodne zajednice, te na osnovu bilateralne saradnje.

8.) Intenziviranje aktivnosti na obnovi i rekonstrukciji �eljezničke infrastrukture, kontaktne mre�e, �eljezničkih mostova te osiguranju pojedinih putnih prijelaza i stanica.

9.) U oblasti zakonske regulative vođenje aktivnosti na dono�enju niza zakona, zakonskih i podzakonskih akata kojima će se pobolj�ati stanje u oblasti prometa i komunikacija te uspostaviti red i zakonitost u promenu. Neki od tih zakona su: Zakon o prijevozu u unutra�njem cestovnom prometu, Zakon o �eljeznicama FBiH, Zakon o finansiranju �eljezničke infrastrukture i sufinansiranju putničkog i kombiniranog prijevoza, Zakon o unutra�njoj plovidbi BiH, Zakon o vodnom prometu BiH.

U kratkom vremenskom periodu moguće je provesti niz mjera koje su usmjerene na sljedeće:

! Poo�triti i dosljedno provoditi kontrolu primjene i po�tivanja odredaba u javnom drumskom prevozu i energičnije suzbijati rad nelegalnih prijevoznika.

! Ukinuti takse na kamionske otpreme robe u izvozu, koje BH izvoznici plaćaju dr�avi na svim nivoima organizovanja.

! Ukinuti naknade za parking na BH carinskim prijelazima ili ih svesti u nivo prakse EU od cca 10-15 KM dnevno.

! Za vozače profesionalce koji prevoze robu u izvozu zatra�iti od nadle�nih ambasadora, odnosno zemalja pojednostavljenje procedure izdavanja viza i produ�iti njihovu va�nost sa postojećih 2 na 6 mjeseci, odnosno jednu godinu.

! Donijeti Zakon o međunarodnom cestovnom prijevozu

! Uspostaviti sistem TIR i ATA karneta, na osnovu Projekta, kojeg će pripremiti Komora BiH do kraja septembra 2000. godine i predlo�iti Vijeću ministara BiH.

Obezbijediti veći broj međunarodnih transportnih dozvola, posebno kroz Austriju, Italiju i Sloveniju.

32.5. Trgovina, ugostiteljstvo i turizam

Trgovina

a) Regulisanje domaćeg tr�i�ta Na osnovu pokazatelja koji svjedoče o postojećem stanju moguće je izvoditi pretpostavke o pravcima budućeg djelovanja u oblasti trgovine, ugostiteljstva i turizma koje bi doprinosile stabilizaciji i sređivanju odnosa i jačanju mogućnosti za kreiranje vi�eg nivoa kvaliteta u djelovanju u ovim oblastima.

Osnovni problemi u oblasti trgovine tiču se nesređene situacije i prisutnosti nelegalno uvezene robe na bosanskohercegovačkom tr�i�tu, te zakonitosti poslovanja privrednih subjekata iz ove oblasti i izvr�avanja obaveza prema dr�avi.

118

U cilju ubla�avanja ovih problema i djelovanja na njihovom otklanjanju neophodno je djelovati u vi�e pravaca:

! Zajedno sa Dr�avnom graničnom slu�bom i ostalim nadle�nim ministarstvima poo�triti kontrolu i praćenje proizvoda koji prelaze dr�avne granice i djelovati na sprječavanju nelegalnog uvoza. Ove mjere direktno će stimulativno uticati na sva preduzeća i poreske obveznike koji djeluju u skladu sa zakonskim propisima i regulama i na taj način doprinositi stvaranju povoljnijih uslova za preduzeća koja po�tuju zakonsku regulativu (proizvodna ili trgovinska) i povećanju dr�avnih prihoda.

! U okviru ovih mjera nu�no je pojačati kontrolnu i inspekcijsku djelatnost i provoditi kaznene mjere protiv svih trgovačkih preduzeća i njihovih prodajnih mjesta koja distribuiraju nelegalno uvezenu robu, te sačiniti jasan i transparentan program kontrole bespravnog rada i o učinku kontrola podnositi tromjesečni izvje�taj Vladi Federacije.

! Djelovati u pravcu ograničavanja djelovanja sivog tr�i�ta i neautorizovanih kanala distribucije, a ekonomskim mjerama nastojati osigurati veće uče�će domaćih proizvoda u asortimanu.

! Formirati Privredni sud s ciljem jačanja pravne sigurnosti poslovnih subjekata i efikasnijeg rje�avanja du�ničko-povjerilačkih i ukupnih poslovnih odnosa.

b) Trgovina među entitetima

! Aktivnosti u pogledu harmonizacije i povezivanja trgovinske razmjene među entitetima predstavljaju jednu od najznačajnijih mjera u regulisanju trgovinske razmjene na bosanskohercegovačkom tr�i�tu. Obzirom da se nesređeni odnosi između dva entiteta koriste kao izvanredna podloga za različite nezakonite djelatnosti i izbjegavanje plaćanja poreza neophodno je hitno uskladiti zakonsku regulativu i izvr�avanje obaveza na nivou federacije i entiteta, te formirati specijalnu slu�bu sa zadatkom da stalno radi na harmonizaciji svih međuentitetsih propisa.

! U cilju sprečavanja izbjegavanja plaćanja poreza i fiktivnog vođenja poslovanja na teritoriju drugog entiteta, nu�no je hitno uspostaviti jedinstven registar poreskih obveznika. To bi u svakom slučaju predstavljalo prvi korak u pripremanju i uvođenju poreskih opterećenja na principu PDV-a, odnosno osiguranje da poresko opterećenje pojedinih proizvoda bude srazmjerno njihovoj cijeni, neovisno o broju transakcija i učesnika u njim.

! Uvođenje PDV-a je sljedeći korak u obezbjeđenju po�tivanja obaveze plaćanja poreza i izvr�enja obaveza prema dr�avi, koji obzirom na broj poreskih obveznika i mogućnost kontrole transakcija (odmah po njenom nastanku), osigurava veću mogućnost kontrole i smanjuje probleme u utvrđivanju broja obveznika koji izbjegavaju plaćanje poreskih obaveza. Obzirom da se radi o obliku plaćanja poreskih obaveza koji je karakterističan, i prihvaćen od strane članica Evropske unije, te uslov za stvaranje pretpostavki za prijem BH u Evropsku uniju, to je uvođenje ovog oblika oporezivanja potrebno ostvariti �to prije.

c) Kontrola kvaliteta ! U okviru provođenja mjera pojačane kontrole carinskih prelaza i uvezenih proizvoda,

posebnu pa�nju treba posvetiti primjeni Zakona za za�titu prava svojine. Na taj način bi se spriječile zloupotrebe i za�titila prava svojine, te djelovalo u pravcu eliminisanja neautorizovanih kanala distribucije, sivog i crnog tr�i�ta i time direktno na povećanje realizovanih poreza i punjenje bud�eta.

! U okviru pojačane kontrole posebnu pa�nju neophodno je obezbijediti sprečavanju uvoza zara�enih ili namirnica kojima je pro�ao vijek trajanja, te proizvoda koji su na bilo koji

119

način ugro�eni radioaktivnim ili sličnim zagađenjima. Ovo je posebno va�no kad je riječ o prehrambenim namirnicama i lijekovima. U kontekstu ovih aktivnosti nu�no je osmi�ljenim informisanjem i argumentovanim upozorenjima djelovati na javnost kako bi se podigao nivo znanja i informisanosti o opasnostima kojima mogu biti izlo�eni ukoliko seoslanjaju na ponudu sivog tr�i�ta.

Ugostiteljstvo

! U oblasti ugostiteljstva nu�no je paralelno sa kontrolnom funkcijom u oblasti trgovine djelovati na sprečavanju nabavke nelegalno uvezenih artikala, te na taj način sprečavanju da se kroz ugostiteljske objekte plasiraju nelegalno uvezeni ili opasni proizvodi.

! U okviru unapređenja djelovanja ugostiteljske djelatnosti i njenog dovođenja u poziciju da mo�e odgovoriti naraslim zahtjevima tra�nje neophodno je izvr�iti kategorizaciju ugostiteljskih objekata u skladu sa postavljenim standardima i na taj način osigurati pretpostavke za pru�anje kvalitetnijih usluga gostima, te usklađivanje cijena u tim objektima sa kategorijom objekta i nivoom usluge.

! Neophodno je pojačati kontrolu nad poslovanjem ugostiteljskih objekata, posebno kad je u pitanju izvr�avanje obaveza u pogledu zapo�ljavanja i prijavljivanja zaposlenih. Pri tome je nu�no regulisati i eventualne uslove pod kojima se vr�i sezonsko zapo�ljavanje kako bi se spriječila zloupotreba i nelegalnost u ovoj oblasti.

! Poslovanje ugostiteljskih objekata nu�no je organizaciono uvezati sa turističkom ponudom i djelatno�ću, da bi se na taj način osigurala jedinstvena i atraktivna turistička ponuda i djelovalo u pravcu o�ivljavanja turističke djelatnosti na području Bosne i Hercegovine.

Turizam

! Nu�no je �to prije objediniti i sintetizirati pravce razvoja turizma u BH. Obzirom da se radi o djelatnosti koja u vrlo kratkom roku mo�e početi davati rezultate ulo�enih napora, (u poređenju sa ostalim), i koja generira pozitivne efekte za veliki broj privrednih grana, a da za njeno aktiviranje i kori�tenje imamo sve pretpostavke, nu�no je osmi�ljenim djelovanjem aktivirati postojeće turističke potencijale i tako doprinositi o�ivljavanju bosanskohercegovačke privrede.

! Obzirom na postojeće mogućnosti Bosne i Hercegovine u pogledu razvoja turizma i različite vrste turizma za koje postoje pretpostavke neophodno je kreirati jedinstvenu strategiju i strate�ka opredjeljenja za razvoj turizma u BH. Da bi se to izvr�ilo nu�no je uključiti sve kantone u cilju identifikacije postojećih potencijala i njihovog aktiviranja i povezivanja u cilju građenja i ostvarivanja jedinstvenih strate�kih opredjeljenja.

! U cilju o�ivljavanja turističke djelatnosti neophodno je hitno identificirati prioritete u oblasti infrastrukture koji predstavljaju pretpostavku realizaciji turističke ponude i posjeta. Pri tome je neophodno kreirati osmi�ljene programe i nastupe kako bi se iskorisitili preostali potencijali pomoći međunarodne zajednice i usmjerili na stvaranje osnovnih pretpostavki za građenje infrastrukturne baze.

! Nu�no je u kratkom roku izvr�iti racionalizaciju i povezivanje turističkih zajednica u cilju građenja institucionalne mre�e tijela koja su okrenuta osmi�ljenom kreiranju i plasmanu turističke ponude. Osim toga pretpostavka je povezivanje privrednih komora dr�ave, federacije i kantona u cilju građenja institucionalnog okvira za razvoj turizma. Pri tome je nu�no spriječiti formiranje oko�tale i formalne strukture koja neće imati značajnije efekte u turističkoj promociji, djelovanju u pravcu formiranja timova i tijela koja bi doprinosila sintetiziranju ponude srodnih regiona i turističkih destinacija. Formorati Turističku zajednicu Federacije BiH, odnosno ukoliko u vrijeme izrade Programa ona bude

120

formirana intenzivno raditi na njenom jačanju i povezivanju sa turističkim zajednicama ni�eg ranga.

! Obzirom na neophodnost povezivanja i građenje jedinstvene turističke ponude u Bosni i Hercegovini neophodno je djelovati u pravcu institucionaliziranja i izdizanja oblasti turizma u nadle�nost dr�ave Bosne i Hercegovine i shodno tome formiranja Ministarstva za turizam na dr�avnom ili bar na federalnom nivou. U postojećoj organizaciji i smje�tanju turizma u okrilje Ministarstva za trgovinu nije osigurana odgovarajuća pozicija i funkcionalnost u poređenju sa značajem i specifičnostima ove oblasti.

! Neophodno je djelovati u pravcu kreiranja jedinstvene strategije razvoja turizma na nivou dr�ave i federacije, pa onda na nivou kantona, kako bi se zaokru�ila strategija građenja imid�a i prezentiranja Bosne i Hercegovine na međunarodnom turističkom tr�i�tu.

! Na osnovu strate�kih opredjeljenja i izbora strate�kih pravaca razvoja bosanskohercegovačkog turizma, izvedenih iz aktuelnih trendova i promjena u svjetskoj turističkoj tra�nji i ponudi, nu�no je raditi na povezivanju nadle�nih organizacija za promociju BH turizma sa turističkom svjetskom organizacijom i globalnim turoperatorima. Na taj način bi se djelovalo u pravcu otklanjanja komunikacijskih i problema neadekvatno izgrađene tr�i�ne pozicije Bosne i Hercegovine u odnosu na mnogo jače turističke destinacije.

! U cilju očuvanja i za�tite prirodnih potencijala na području dr�ave neophodno je izvr�iti povezivanje turističkih zajednica i nadle�nih ministarstava sa pokretima za ekolo�ku za�titu i djelovati u pravcu dono�enja zakona o ograničenju emitovanja �tetnih materija, te pojačati kontrolnu i kaznenu funkciju prekr�ilaca tih odredaba, te zakona o koncesijama.

! Neophodno je, u cilju jačanja kadrovske osnove i permanentnog obrazovanja kadrova u turizmu i ugostiteljstvu ostvariti saradnju sa Univerzitetima u cilju kreiranja obrazovnog programa i menad�erskih i specijalističkih kurseva koji bi osigurali veću stručnost i spremnost osoblja da odgovori sve većim zahtjevima.

! Podr�ati aktivnosti na pripremi projekata i materijala za kandidovanja Sarajeva za Zimske olimpijske igre 2010. Ove će aktivnosti, neovisno o konačnoj odluci o gradu domaćinu, imati multiplikativne efekte na razvoj grada i na povećanje turističke ponude i tra�nje.

33. DRU�TVENE DJELATNOSTI I SOCIJALNA POLITIKA PO OBLASTIMA

33.1. Obrazovanje, nauka, kultura i sport

Podloga za izradu prijedloga unapređenja u ovoj oblasti izvedena je iz kritičkog osvrta i sagledavanja trenutnog stanja u svakoj od navedenih oblasti pojedinačno. Obzirom na efekte koje imaju na razvoj dru�tva i na �irinu dosega primarno mjesto je rezervisano za obrazovanje i nauku.

Na bazi uočenih problema mo�e se reći da je postojeći sistem obrazovanja fragmentiran, zastario (u poređenju sa evropskim modelima i standardima), osiroma�en postojećim načinom generiranja sredstava i vi�e nego skromnom materijalnom bazom iz koje se vr�i izdvajanje, suočen sa zastarjelim i prevaziđenim metodama upravljanja, nedovoljno usmjeren na postavljanje jedinstvenih standarda i normativa kvaliteta i njihovo dostizanje, te na kontrolu i monitoring efekata na tom polju.

Stoga sve mjere koje je moguće predlo�iti u cilju poku�aja da se ubla�e ovi problemi mogu biti grupisane u tri osnovne oblasti:

1. mjere usmjerene na podizanje kvaliteta i uspostavljanje jedinstvenih standarda i njihova primjena u cilju stvaranja preduslova za uključivanje u evropski obrazovni sistem, zajedno sa reformom obrazovnog sistema u cilju prihvatanja i primjene evropskih standarda, te

121

uzajamnog prihvatanja stručnih kvalifikacija (odnosno nostrifikacije diploma i uvjerenja o zavr�enom vi�em obrazovanju)

2. mjere usmjerene na jačanje finansijske i materijalne baze i iznala�enje novih modela finansiranja, �to bi doprinijelo građenju odr�ivog sistema obrazovanja i visokog obrazovanja

3. mjere usmjerene na prihvatanje modernog pristupa upravljanju i rukovođenju individualnim institucijama i postizanju sprege između federalnih ministarstava, kantonalnih i pedago�kih zavoda koji bi morali preuzeti kontrolnu funkciju.

Mjere su postavljene ovim redom iz jednostavnog razloga �to to omogućava insistiranje na promjenama i unapređenjima koji se neće u startu odbaciti kao neostvarive zbog lo�e materijalne situacije, a sa druge strane ovakav pristup će voditi su�tinskim promjenama i stvaranju preduslova da se osiguraju i dodatni izvori finansiranja, osim bud�etskih.

I. Usagla�avanje i modernizacija nastavnih planova i programa ! Mjere iz prve grupe odnose se prevashodno na osavremenjivanje nastavnih planova i

programa, usvajanje zajedničkih osnova za predmete iz grupe istorije i jezika, modernizaciju i reformu srednjeg usmjerenog obrazovanja i mjere koje su usmjerene na dostizanje savremenih standarda obrazovanja.

! U cilju usagla�avanja nastavnih planova i programa nu�no je, neovisno o uva�avanju izvjesnih lokalnih specifičnosti postići dogovor oko zajedničkog okvira predmeta u osnovnim i srednjim �kolama, kao i nivoa znanja koji je neophodan u pojedinim razredima. Ovo je pristup koji u većini slučajeva primjenjuju zapadnoevropske zemlje koje koriste decentralizirani sistem obrazovanja. Na taj način osigurala bi se mobilnost učenika unutar teritorije Bosne i Hercegovine, ali i olak�ala kontrola i praćenje kvaliteta obrazovanja unutar pojedinih institucija. Sa druge strane to bi doprinijelo i postizanju zajedničkih standarda koji bi olak�ali upis studenata na visoko�kolske institucije.

! Sljedeća prednost koja bi direktno bila izvedena iz ovih aktivnosti vezana je za racionalizaciju i u�tede koje bi se postigle kad je u pitanju pisanje, izrada i �tampanje ud�benika, �to u uslovima izuzetno te�kog materijalnog polo�aja obrazovanja nije zanemariv momenat.

! Reforma srednjeg obrazovanja morala bi osigurati supstituiranje postojećih usko specijaliziranih programa �iroko-zasnovanim programima koji bi bili usmjereni na vje�tine neophodne u savremenom okru�enju: komuniciranje, menad�ment, informatika, strani jezici i sl., koje su neophodne u daljem pohađanju visokog obrazovanja, a sa druge strane omogućavaju maturantima da koriste postojeća tehnolo�ka dostignuća i da primijene specijalistička znanja u kombinaciji sa vje�tinama koje osiguravaju kvalitetan rezultat. Sve je ovo usmjereno u pravcu realizacije načela da je obrazovanje samo prva faza procesa permanentnog obrazovanja i učenja koje traje cijeli �ivot.

! U cilju ujednačavanja i podizanja standarda u obrazovanju neophodno je osigurati adekvatnu geografsku obuhvatnost pojedinih regiona nadle�no�ću Pedago�kih zavoda (dr�avnog, federalnog i kantonalnih). Osim toga nu�no je podsticati i ubrzati njihovu aktivnost na formulisanju zajedničkih kriterija za određivanje kvaliteta i standarda u svim dijelovima nastavnog plana i programa i uspostavljanju ciljeva za pobolj�anje izvr�enja pojedinaca i institucija.

! Kad je u pitanju kadrovska popunjenost obrazovanja neophodno je kroz sagledavanja prioriteta za profesionalni razvoj na nivou kantona, Federacije i RS identificirati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne potrebe, bazirane na analizi plana razvoja sistema obrazovanja u narednim godinama i, gdje god je to moguće, osigurati zajedničko zadovoljavanje potreba profesionalnog razvoja. Na taj način osigurala bi se mogućnost da

122

se za obuku koristi �ira baza eksperata i, sa druge strane, osigurala bi se ekonomija obima u ostvarivanju ovih aktivnosti, �to je obzirom na izuzetno visoku cijenu ekspertskog znanja jako va�no.

II. Razvoj odr�ivog sektora za visoko obrazovanje Mjere usmjerene na sistem visokog obrazovanja moraju polaziti od činjenice da visoko obrazovanje ne samo da odra�ava dru�tvo u kome se nalazi nego u značanoj mjeri diprinosi njegovom dru�tvenom, kulturnom i ekonomskom razvoju. To je načelo od koga polaze sve razvijene zemlje u realizacji sistema visokog obrazovanja.

Preduslov za ostvarivanje navedenog načela je osiguranje visokog stepena nezavisnosti u odnosu na federalnu ili kantonalnu vladu, bila ona osnovni izvor bud�etskih sredstava ili ne. Osim toga nu�no je osigurati i odgovarajući nivo akademske slobode u okviru obrazovne i naučno-istra�ivačke djelatnosti univerziteta.

Obzirom da postojeći sistem organizovanja visokog obrazovanja izolira fakultete unutar univerziteta, a ove opet u okvire kantona, to utiče na visok nivo ekonomske neefikasnosti i nedjelotvornosti obrazovnog sistema, obzirom da vodi nejednakostima u raspodjeli sredstava i problemima u formiranju i ispunjavanju određenih nacionalnih prioriteta. Naime na 70 fakulteta organizovanih u 7 univerziteta ne postoje ujednačeni uslovi upisa, način predavanja, kvalitet nastavnog kadra, nivo uspjeha, a ni materijalna komponenta i komponenta nagrađivanja zaposlenih.

! Nastojati racionalizirati (smanjiti) broj univerziteta i fakulteta na njima, kao i reducirati broj ministarstava i zaposlenih u njima u cilju povećanja efikasnosti u obavljanju aktivnosti i racionalnijeg kori�tenja ograničenih sredstava.

! Stoga je neophodno formirati Vijeće ili Agenciju za visoko obrazovanje na nivou Bosne i Hercegovine, (ili bar federeacije BiH) koje bi djelovalo u oblasti adekvatnog finansiranja visokog obrazovanja, osiguranja postojanja adekvatnih i transparentnih procedura za osiguranje kvaliteta, jednakosti kvalifikacija koje se nude i na međunarodnom i na nacionalnom nivou.

! Mjere usmjerene na otklanjanje navedenih problema u vezi neujednačene razvijenosti i materijalne podloge pojedinih kantona, tiču se stvaranja uslova za postizanje pravičnosti i izjednačenosti svih članova zajednice u odnosu na sistem obrazovanja. U tu svrhu nu�no je osigurati:

- minimalne nacionalne standarde kako bi sva djeca u BiH imala iste mogućnosti za obrazovanje

- osnovati Fond za kvalitet koji bi raspoređivao sredstva regijama u kojima postoje izra�ene dodatne potrebe za finansiranje

! Nakon toga nu�no bi bilo djelovati u pravcu izjednačavanja oscilacija u finansiranju regija u oblasti obrazovanja, a to je moguće kori�tenjem jednog od tri modela iskustava u zemljama u kojima se pojavljuju regionalne disproporcije u finansiranju decentralizovanog obrazovanja.

1. Prvi model vodi djelimičnom centraliziranju, prije svega u oblasti finansiranja, odnosno ako se �eli postići određena kontrola u nivou (de)centralizacije, finansiranja samo nastavnog osoblja sa dr�avnog nivoa.

2. Druga mogućnost koja osigurava �izravnavanje� razlika odnosi se na uče�će studenata u smislu osiguranja povrata tro�kova. To podrazumijeva uče�će studenata u plaćanju tro�kova studija, u cijelosti ili djelimično, �to podrazumijeva stvaranje podloge u smislu osiguranja podr�ke u obliku kredita i zajmova koji se studentima odobravaju iz nacionalnih, federalnih ili kantonalnih fondova.

123

3. Osim toga moguće je izvr�iti transfer poreskih prihoda, u smislu kalkulativnog ispravljanja razlika koje se pojavljuju među kantonima. Ovaj je model najte�e primijeniti u uslovima visoke decentraliziranosti i nastojanja pojedinih kantona da svoju automoniju odr�e i ojačaju, te nespremnosti da se odreknu dijela prihoda u korist nerazvijenih regija.

! U okviru građenja modela finansiranja nu�no bi bilo uskladiti nivo tekućih rashoda i investicijskih ulaganja. Obzirom da u uslovima ote�anog prikupljanja sredstava i njihove oskudnosti nije moguće iz tog priliva osigurati investicijska ulaganja, nu�no bi bilo na nivou kantona, kao jedinice upravljanja univerzitetima osigurati zajmove za investicijska ulaganja, koji bi predstavljali kombinaciju kantonalnih i sredstava iz pomoći međunarodnih institucija i bili usmjereni na prevazila�enje jaza između narastajućih potreba i oskudnih sredstava.

! Odr�ivost u finansiranju obrazovanja moguće je postići ukoliko se postojeći prioriteti pomaknu iz sfere �pre�ivljavanja� u sferu osiguranja minimalnih kvaliteta standarda i postavljanja razvojnih prioriteta. To podrazumijeva:

- prenos finansijskog upravljanja na nivo �kola

- novi pristup raspodjeli sredstava �kolama koji bi ugradio podsticaj za jačanje efikasnosti, gogerafsku raspoređenost �kola i mogućnost postizanja u�teda između postojanja veoma malih �kola ili organizovanja prevoza djece do najbli�e �kole, umjesto na isključivoj primjeni fiksnog principa raspodjele 1 nastavnik 25 učenika kao podloge za distribuiranje raspolo�ivih sredstava.

- kori�tenje Fonda za kvalitet za osiguranje sredstava za namjenske tro�kove za opremu i učila

! Kad je u pitanju finansiranje visokog obrazovanja, nu�no je izvr�iti racionalizaciju postojećih univerziteta, poo�triti kriterije za osnivanje univerziteta i na osnovu precizno određenih standarda kvaliteta odrediti �kritičnu masu� i uslove za osnivanje univerziteta i izvođenje nastave. Pri tome se ne smije koristiti isti nastavni kadar kao kritični profesorski kadar koji predstavlja �imovinu� novoosnovanog univerziteta. To dakle ne znači zabranu niti destimulisanje međuuniverzitetske mobilnosti kadrova, nego samo sprečavanje multiplikativnog �knji�enja intelektualnog kapitala univerziteta�. Na taj način bi se podizanjem nivoa kvaliteta i formiranjem jedinstvenih standarda djelovalo na racionalizaciju u smislu reduciranja multipliciranih kapaciteta. Osim toga bilo bi neophodno podići finansiranje visokog obrazovanja na dr�avni nivo (ili bar federalni). Preduslov za to je osiguranje dovoljnog nivoa federalnih poreskih prihoda, odnosno integrisanje kantonalnih prihoda na federalnom nivou u Vijeću visokog obrazovanja, �to bi onda osiguralo dalju pravednu, efikasnu i efektivnu raspodjelu sredstava.

! Kad je u pitanju organizacija univerziteta va�no je naglasiti da ovakva asocijacija fakulteta u kojoj su udru�eni fakulteti sa odvojenim pravnim statusom, sistemom finansiranja i bud�etiranja, predstavlja ekskluzivitet u savremenom sistemu visokog obrazovanja. Rje�enje je u spajanju fakulteta u univerzitete (prema srodnosti oblasti, za univerzitete koji imaju veliki broj fakulteta kao �to je slučaj u Sarajevu ili spajanje svih fakulteta u univerzitet, kao �to je moguće izvesti u Tuzli, obzirom na mnogo manji broj fakulteta), �to bi omogućilo racionalizaciju u pogledu kori�tenja upravljačke strukture, kori�tenja predavačkog i istra�ivačkog osoblja, te povećanje interne efikasnosti. Sa druge strane to bi doprinosilo jačanju mogućnosti koje se otvaraju kad je u pitanju privlačenje međunarodnih investicija i njihovo racionalnije kori�tenje. To nikako ne znači da bi dio sredstava koji fakulteti ostvare svojim djelatnostima na tr�i�tu, �to je odlika i specifičnost savremenog balansiranja bud�etskog i tr�i�nog finansiranja, bili preneseni na nivo univerziteta.

! U skladu sa modeliranjem novog sistema finansiranja nu�no je djelovati na uvođenju mehanizma povrata tro�kova. Obzirom da po zavr�enom studiju mo�emo očekivati vi�i

124

nivo primanja od osoba koje su osigurale visoko obrazovnaje, racionalno je od njih tra�iti da nakon zapo�ljavanja izvr�e povrat zajmova koji su im dodijeljeni tokom studiranja.

III. Novi pristup upravljanju u institucijama obrazovanja ! Provođenje reformi i prelazak na zapadno-evropski sistem javnog upravljanja zahtijevao

bi prihvatanje pristupa upravljanja i rukovođenja u obrazovanju koji je vi�e koordinirajući, menad�erski i strate�ki orijentisan, i formira četiri prioritetna zadatka u realizaciji:

- stvaranje baze znanja za odlučivanje zasnovano na informacijama (U cilju razvijanja savremene infrastrukture znanja sposobne da zadovolji potrebe tekuće politike javnog obrazovanja neophodno je uvođenje upravljačkih informacionih sistema na svim nivoima, kombinovanjem uravnote�enih ulaganja u hardver, aplikativni softver i razvoj stručne osposobljenosti. Pri tome je za realizaciju potrebno koristiti raspolo�ive fondove pomoći ili mre�u projekata za podr�ku sistemu obrazovanja Tempus i slično)

- omogućavanje stvaranja sna�nih partnerstava (Građenje mehanizma koperacije među kantonima i op�tinama u cilju efikasnijeg isporučivanja obrazovnih usluga. Na primjer unapređenje odnosa između Pedago�kog institua u Sarajevu i mre�e lokalnih op�tina organizovanih u Sarajevski kanton. Uspostavljanje i jačanje privatno-javnog partnerstva, podsticanje saradnje između vladinih i nevladinih organizacija, povećanje autonomije �kola i odgovornosti zajednice, osiguranje nezavisnosti �kolskih odbora također su mjere koje će doprinositi jačanju institucionalne osnove i mre�e koja doprinosi razvoju modernog obrazovnog sistema.)

- unapređivanje demokratskih sredstava upravljanja i koherentnosti politike (Pobolj�anje kvaliteta i konzistentnosti pravne regulative, kako bi se otklonila opasnost od fragmentacije i neopravdane različitosti je preduslov za građenje jedinstvenog modernog sistema obrazovanja. Stoga bi bilo korisno povjeriti nadle�nost za ocjenu usagla�enosti donesenih zakona i nadgledanje kvaliteta zakonske regulative neutralnoj centralnoj agenciji, kompetentnoj i autritatitvnoj. Osim toga nu�no je osigurati efikasno upravljanje bud�etom i njegovu transparentnost, kooperaciju u sferama u kojima postoji zajednički tehnički interes i sl.)

- izgradnja kapaciteta i profesionalizacija izvr�nog upravljanja u obrazovanju

Nauka

! Kad je u pitanju stanje i realnost u pogledu naučno-istra�ivačkog rada globalne ocjene i detaljne analize usmjerene na ocjenu brojnog stanja i snage postojećih instituta predmet su velikog broja analiza i izvje�taja.

! Ono �to je u skladu sa evropskim standardima i tendencijama neophodno uraditi odnosi se na integrisanje i centraliziranje napora na jačanju naučno-istra�ivačke osnove i unapređenje djelatnosti u oblasti organizovanja istra�ivačkih projekata usmjerenih na jačanje privrede i istra�ivačke podloge.

! Stoga je nu�no osigurati sna�nu saradnju na relaciji univerzitet (na kome se nalazi najveći procenat naučnog i stručnog kadra) - preduzeća (koja posjeduju određene kapacitete za oganizovanje naučno-istra�ivačkog rada.) To bi se moglo vrlo kvalitetno ostvariti ukoliko se preduzeća i njihove laboratorije, odnosno istra�ivanja koja ona provode na terenu realizuju u saradnji sa srodnim fakultetima. To bi, sa druge strane, osiguralo razvijanje vje�tina i primjenu stečenih teoretskih znanja studenata jo� u toku studija i otklonilo problem prevelike faktografske orijentisanosti sistema obrazovanja. Pri tome bi prednost za preduzeća bila od kori�tenja besplatnih stručnjaka i sticanje uvida u kvalitet kadrova koji se obrazuju na univerzitetu, te na taj način stvaranje preduslova za mobiliziranje budućih stručnjaka.

! Osim toga neophodno je hitno djelovati na uspostavljanju Fonda za finansiranje naučno-istra�ivačke djelatnosti. Ukoliko u postojećoj konstelaciji odnosa i naplate doprinosa ne

125

postoji način da se osiguraju sredstva na nivou dr�ave za podr�ku i fnansiranje naučno-istra�ivačkog rada, fond bi se morao anga�ovati na prikupljanju i privlačenju različitih oblika međunarodne pomoći u cilju jačanja i podr�ke naučno-istra�ivačke baze, konkuri�ući za različite projekte koji su predmet međunarodne potpore.

Kultura Preduslov za ostvarivanje određenih ciljeva i mjera pobolj�anja u oblasti kulture, kao i u prethodne dvije oblasti svakako je ostvarivanje kritične mase GDP u Bosni i Hercegovini, odnosno nastojanje, da se ostvarenje na ovom polju dovede bar na nivo predratnog GDP �to prije. To je jedini način da se osigura da izdvajanja u ove oblasti osiguraju bar pristojan iznos koji bi bio predmet racionalnog upravljanja. U međuvremenu mogu se samo koristiti mjere za kratkoročno stabiliziranje situacije i supstitutivni izvori finansiranja, koji bi bili vi�e odraz tr�i�nog pristupa.

! Kao �to tretman dru�tvene djelatnosti nije odgovarajući za sistem obrazovanja nije to sigurno ni za kulturu, posebno ukoliko se ona smjesti u okvir postojećih nastojanja za jačanje i razvijanje turističke ponude kao sinteze oblasti i dijelova privrede koji bi omogućili u kratkom roku povrat ulo�enih sredstava i povećanje GDP. U tom kontekstu na liniji jačanja urbanog turizma, odnosno skretanja predmeta turističke tra�nje sa masovnog turizma usmjerenog mediteranskim krajevima na gradski turizam, koji je opet neodvojiv od kulturnog nasljeđa, sadr�aja i događanja, te razne kulturne manifestacija (tipa �Sarajevo film festivala�) koje direktno odgovaraju povećannjem broja turističkih posjetilaca, neophodno je djelovati na polju osiguranja uske saradnje između Ministarstva za kulturu i turističkih zajednica, na federalnom i kantonalnom nivou u cilju podr�ke kulturnim programima i manifestacijama koje doprinose obogaćivanju turističke ponude grada iz sredstava koja se ostvaruju u okviru djelovanja turističkih zajednica.

! Sa druge strane smatramo da je i ovdje kao u sferi visokog obrazovanja neophodno formirati Fond za za�titu kulturog nasljeđa i podr�ku u oblasti različitih kulturnih djelatnosti, te Fond za finansiranje dr�avnih kulturnih institucija. U tom smislu Fond bi finansirao sve kulturne institucije naslijeđene iz prethodnog perioda čiji je osnivač bila dr�ava.

! U cilju osiguranja izvora finansiranja trebalo bi razmotriti mogućnosti kori�tenja trajnog sponzoriranja, kako bi se bar za izvjesne objekte i oblasti kulturne djelatnosti osigurala finansijska podr�ka zainteresovanih donatora.

Sport

! U okviru mjera u oblasti sporta neophodno je izvr�iti prije svega racionalizaciju pod uslovima i okolnostima prihvatljivim za vi�e organizacionih nivoa koji su nastali kao rezultat prethodnih ratnih i političkih previranja (ukinuti postojanje tri nogometna saveza i slično.) Osnovni argumenti koji se mogu koristiti vezani su za sve intenzivnije integracije na svjetskom nivou, i za nemogućnost finansiranja multiplicirane upravljačke strukture.

! Neophodno je intenzivirati aktivnosti na osnivanju Fonda za finansiranje sporta, saradnju sa �kolama i usmjeravanje pomoći na obnovu i izgradnju fiskulturnih dvorana, građenje sportske kulture kod generacija koje dolaze, te jačanje sponzorskih aktivnosti i podr�ku reprezentacijama i predstavnicima BH na međunarodnim sportskim takmičenjima.

! U okviru novog pristupa i decentraliziranja upravljanja na nivou institucija neophodno je poku�ati upravljati sportskim terenima i ponuditi ih strancima koji borave u Bosni i Hercegovini na tr�i�noj osnovi, posebno kad se radi o terenima koji se ne mogu improvizovati u njihovim misijama.

126

33.2. Zdravstvena za�tita stanovni�tva

Provođenje Zakona o solidarnosti u zdravstvu koji će slu�iti kao podloga za ubla�avanje regionalnih razlika i unapređenje zdravstvene za�tite na nivou najugro�enijih kantona slu�iće kao polazi�te u provođenju svih ostalih mjera reforme zdravstva iz jednostavnog razloga �to uslovljava priliv odobrenih sredstava pomoći i kreditiranja međunarodne zajednice.

Osnovne mjere koje treba prihvatiti kao bazu za razmatranje ključnih strate�kih pitanja vezanih za zdravstveno osiguranje FBIH su:

1. Određivanje standarda za osnovne zdravstvene slu�be, koje se pokrivaju obaveznim zdravstvenim osiguranjem.

Standardi za osnovne zdravstvene slu�be predstavljaju osnov za pru�anje zdravstvenih usluga, kao i osnov za finansiranje zdravstvenih usluga.

Na osnovu standarda se vr�i planiranje, odnosno utvrđuju potrebe i obim usluga, kao i cijena tih usluga (utvrđena u relativnim pokazateljima).

Sistem plaćanja usluga zdravstvenim ustanovama od strane zavoda za zdravstveno osiguranje se bazira na plaćanju pau�alnih iznosa upravo na bazi Federalnih standarda, koji bi trebali biti usklađeni sa svjetskim standardima, �to bi omogućilo realnije sagledavanje stanja i realniju kontrolu tro�kova. Pau�alni način, koji je nu�an u ovim prelaznim uslovima, baziran na standardima, je te�ak za praćenje, odnosno postojeći sistem kontrole nije u velikoj mjeri efikasan. Zavod za javno zdravstvo vr�i kontrolu provođenja standarda i normi. Takođe, sistem standarda direktno utiče i na kreiranje adekvatne strukture zdravstvenog osoblja. Pravilno uspostavljeni standardi utiču na brojnost zdravstvenog osoblja u pojedinim oblastima.

Značaj standarda zdravstvenih slu�bi je veoma bitan i njemu treba posvetiti posebnu pa�nju, upravo zbog implikacija koje proizvode u dugom roku.

2.

! Transformisati domove zdravlja u centre porodične zdravstvene za�tite

! Razvijati program obuke za slu�be porodične zdravstvene za�tite, za novo i postojeće osoblje

Centri porodične medicine se jo� uvijek vezuju za domove zdravlja. Stvaranje centara porodične medicine je strate�ki cilj zdravstva FBIH. Cilj je stvaranje nukleusa buduće privatne zdravstvene prakse. Bazira se na stvaranju timova sastavljenih od doktora i medicinskih radnika, koji bi zadovoljavali potrebe do 2.000 ljudi u određenom rejonu. Postojeće rejonske ambulante bi se pretvorile u centre porodične medicine, a gdje to nije moguće stvarali bi se novi centri. Postojeći domovi zdravlja se mogu koristiti kao centri za zajedničke slu�be/ordinacije za mre�u centara porodične medicine (npr. rentgen, laboratorija, itd). Stvaranje ovih centara direktno utiče na pomjeranje od klasičnog doktora op�te medicine ka kreiranju ljekara koji objedinjavaju vi�e funkcija u jednom. U tom kontekstu je posebna pa�nja na edukaciji kadrova, kako ljekarskih, tako i pomoćnog medicinskog osbolja, sa ciljem stvaranja timova koji će uspje�no odgovoriti zahtjevima koji se pred njih standardima postavljaju. Sada�nji/klasični ljekari op�te medicine su u većini slučajeva samo posrednici između pacijenta i ljekara specijaliste. Ljekar porodične medicine ujedno treba da prati i druge elemente okru�enja pacijenta, kao npr. socijalno stanje, djelujući preventivno.

Centar porodične medicine predstavlja bitan korak unaprijed u pru�anju primarne zdravstvene za�tite. Razvoju ovog vida pru�anja za�tite treba dati veliki značaj i prioritet.

127

3.

! Specificirati dijagnoze koje ne zahtijevaju bolničko liječenje

! Smanjiti du�inu bolničkog liječenja za određene tretmane

! Specificirati alternativne kliničke pristupe za smanjenje kori�tenja dijagnostičkih slu�bi za određena medicinska stanja

Medicinska dijagnostika je jedna od najskupljih stavki u sistemu zdravstvenog osiguranja. Dijagnostika, kao i priprema za liječenje, treba biti izvan bolnice, sa ciljem smanjenja tro�kova i povećanja efikasnosti sistema.

Nadalje, razvojem centara porodične medicine, dobija se mogućnost da se vrijeme bolničkog tretmana skrati, odnosno da se fokus sa bolničkog liječenja prebaci na kućno liječenje, �to opet doprinosi boljoj kontroli tro�kova i alociranju sredstava sa bolnica na centre porodične medicine.

Stoga, FBIH kao strate�ki cilj treba da postavi jačanje primarne za�tite, kućnog liječenja i samoliječenja u odnosu na bolničku za�titu.

4. Uvesti konkurentske tendere za efikasnu nabavku i procedure za osiguranje dostupnosti lijekova sa pozitivnih lista u kantonima

Samo kreiranje konkurentskih uslova u obezbjeđenju lijekova dovodi do povećanja stepena kvaliteta i smanjenja tro�kova nabavki u dugom roku. Stoga ovom elementu treba posvetiti posebnu pa�nju. Takođe, u ovom kontekstu, bi se trebao davati podsticaj domaćim preduzećima da razvijaju svoju ponudu i uspje�no konkuri�u uvoznicima lijekova iz inostranstva, odnosno da se uvoz supstitui�e domaćim proizvodima.

5.

! Revidirati potro�nju na osnovne stavke i identificirati moguće u�tede

! Razviti sistem za upravljanje informacijama i kontrole

! Procijeniti raspon vi�ka osoblja i razviti strategiju za smanjenje broja osoblja

! Revidirati motivacione činioce za osoblje u primarnoj njezi i osoblje u ruralnim oblastima

Gore nabrojani elementi su u direktnoj vezi sa uspostavljanjem efikasnog sistema unutra�nje kontrole, koji se treba bazirati na stalnom praćenju rada. Kao ponderi za mjerenje i kontrolu, treba da poslu�e standardi zdravstvene slu�be, koji pravilno done�eni i ocijenjeni treba da daju bazu za pravilnu alokaciju sredstava i ljudi, za pravilan sistem nagrađivanja �to naravno utiče i na motivaciju, itd. Za uspje�no upravljanje i za uspje�nu kontrolu je takođe bitan i tok informacija, koji bi se trebao rije�iti uspostavljanjem informacionih sistema na nivou kantona, kao i na nivou cijele FBIH.

6. Specificirati osnovni paket zdravstvene za�tite dostupan svima

Jedan od najvećih problema u sistemu zdravstvenog osiguranja je definisanje osnovnog paketa zdravstvene za�tite. Iako je paket trebao biti done�en već 1998.godine, jo� uvijek nije done�en. Paket za�tite, uz standarde, predstavlja osnovu �potro�nje� zdravstvenih usluga. Trenutno se koristi predratni paket, koji kao osnovni sadr�i jako puno stavki koje izlaze iz okvira osnovnog. Prema nekim procjenama, oko 40% stavki koje trenutno spadaju u domen osnovnih bi trebale biti izbačene. Sama definicija osnovnog paketa bi uveliko doprinijela smanjenju tro�kova (kroz smanjenje plaćanja usluga) i povećanju efikasnosti. Sada�nji sistem upravo stimuli�e odlazak doktoru, �to je u suprotnosti sa zapadnim zemljama.

128

7. Ustanoviti transparentne odnose finansiranja/ugovaranja između fondova zdravstvenog osiguranja i zdravstvenih institucija

Prema gore navedenim zakonima tačno su predviđene nadle�nosti FBIH i kantona, stvarajući sistem u kome sve ustanove djeluju po jedinstvenom metodu. Tako je predviđen i način plaćanja, odnosno finansiranja fondova osiguranja na nivou kantona, kroz doprinose i participacije. Obveznici plaćaju različite iznose, ali stiču identična prava.

Jedan od problema koji proizilazi iz prakse je neregulisanje liječenja van kantona. Ovaj problem se treba rije�iti ugovorima između kantona, kao dvostrane obligacije, javne i transparentne.

Pored ovog problema potrebno je naglasiti i problem liječenja u inostranstvu koje takođe nije predviđeno.

Veoma bitan element u ovoj oblasti je razvijanje sistema solidarnosti između kantona, odnosno racionalizacija kori�tenja prikupljenih sredstava i njihovo alociranje u skladu sa potrebama na teritoriji cijele FBIH. Tako bi građani cijele FBIH imali iste mogućnosti u okviru osnovnog paketa zdravstvenih prava.

U oblasti zdravstva u narednom periodu reformske aktivnosti će biti usmjerene na:

! Osiguravanje uvjeta za funkcioniranje zdravstvenih ustanova, finansiranje zdravstvene za�tite, provođenje mjera zdravstvene za�tite i koordiniranje projekata razvoja zdravstva FBiH;

! Implementaciju federalnih zakona iz oblasti zdravstva (Zakon o zdravstvenoj za�titi i Zakon o zdravstvenom osiguranju), kojom će se okončati započete aktivnosti na utemeljenju kliničkih centara u FBiH (Sarajevo, Tuzla i Mostar) čiji su osnivaći i dva ili vi�e kantona;

! Insistirati na stvarnom početku rada jedinstvenih zavoda zdravstvenog osiguranja u Hercegovačko-neretvanskom i Srednje-bosanskom kantonu, jer će u protivnom doći u pitanje realiziranje PFSAC II.

! Reformu finansiranja zdravstva s ciljem stvaranja odr�ivog zdravstvenog sistema baziranog na principima jednakosti u pristupu osnovnim zdravstvenim uslugama uz solidarnost na nivou FBiH;

! Definiranje "Osnovnog paketa zdravstvenih prava", kao i mre�e bolničke zdravstvene za�tite za razinu Federacije BiH;

! Uspostavljanje transparentnih odnosa finansiranja - ugovaranja između fondova zdravstvenog osiguranja i zdravstvenih ustanova i prakse obiteljske medicine;

! Osiguranje multisektorskog pristupa u sagledavanju i razrje�avanju kompleksnih zajedničkih pitanja socijalne zdravstvene za�tite;

! Reforme edukacije na svim nivoima i razvoju menad�menta u zdravstvu kroz utemeljenje Centra za menad�ment u zdravstvu, a uz stručnu i finansijsku pomoć Svjetske banke, PHARE projekta i EU;

! Reformske aktivnosti na uspostavi mje�ovitog sistema zdravstvene za�tite u kojoj će javni i privatni sektor nastupati pod jednakim uvjetima u zakonskom okru�enju;

! Reformske aktivnosti u okviru sektora farmaceutike koje su razrađne u novom zakonu o lijekovima;

! Raditi na smanjenju du�ine bolničkog lijećenja za određene tremane kroz precizno specificiranje dijagnoza koje ne zahtijevaju bolničko liječenje, te specifiranje alternativnih kliničkih pristupa za smanjenje kori�tenje dijagnostičke slu�be za određena medicinska stanja;

129

! Reformske aktivnosti koje se odnose na implementiranje Zakona o za�titi od jonizirajućeg zračenja i radiacionoj sigurnosti ("Slu�bene novine Federacije BiH", broj 15/99);

! Dalji razvoj međuentitetske saradnje u oblasti zdravstva, te sprovođenje aktivnosti na uspostavi minimuma funkcija u oblasti zdravstva na nivou Bosne i Hercegovine;

! Veću finansijsku disciplinu u ovoj oblasti, kojom će se osigurati značajna finansijska sredstva za zdravstvo uopće, pa i za federalnu solidarnost. (Ukoliko se ne osiguraju sredstva na ovaj način, ostaje mogućnost ostvarivanja povoljnih kreditnih aran�mana za ove namjene sa Svjetskom bankom);

! Nadzor nad sprovođenjem: Programa eradikacije poliomijelitisa (čiji je cilj dobijanje certifikata o eradikaciji divljeg poliovirusa na teritoriju Federacije BiH, te Programa eradikacije morbila u Federaciji BiH u sljedećih pet godina);

! Imunizacija stanovni�tva protiv zaraznih bolesti i

! Konačnu verifikaciju Strate�kog plana reforme i rekonstrukcije zdravstva Federacije BiH za srednjoročno razdoblje.

Resorno ministarstvo će i u narednom periodu biti aktivno uključeno u izradu sporazuma o socijalnom osiguranju koji se zaključuju između Bosne i Hercegovine i slijedećih zemalja: Turske, �vedske, Jugoslavije i Slovenije. Također i dalje će se učestvovati u izradi zakona koje donosi BiH, kao �to su: zakoni iz oblasti za�tite okoli�a (Zakon o za�titi voda, Zakon o za�titi prirode, Zakon o upravljanju otpadom, Zakon o za�titi zraka, Zakon o sferi za�tite okoli�a), kao i Zakon o klasificiranju opojnih droga, psihotropnih tvari, prekursora i biljaka, o povjerenstvu za koordiniranje strategije po pitanju droga i o centralnom uredu za droge.

U narednom periodu, potrebno je insistirati na Koordinaciji kantonalnih ministara zdravstva sa Federalnim ministarstvom zdravstva, a posebno pri dono�enju federalnih propisa iz oblasti zdravstva, posebno u sektoru zdravstvenog osiguranja i dosljednoj primjeni Zakona o zdravstvenom osiguranju.

Posebnu prepreku predstavlja neredovna uplata doprinosa za zdravstveno osiguranje od strane obveznika uplate doprinosa. S tim u vezi potrebno je pojačati finansijsku disciplinu u ovoj oblasti, koja će doprinijeti povećanju sredstava za zdravstvo uopće, a time i stvaranje preduvjeta za funkcioniranje federalnog fonda solidarnosti.

Vijeće ministara BiH treba značajnije da se uključi u pitanja iz nadle�nosti entitetskih ministarstava zdravstva i da u narednom periodu koordinira aktivnosti oko postizanja konsenzusa entiteta da se minimum funkcija iz oblasti zdravstva obavlja na dr�avnom nivou. Tu se prije svega misli na dio funkcija javnog zdravstva (za�tita okoli�a); za�titu ljudi od zaraznih bolesti koje ugro�avaju cijelu zemlju s posebnim akcentom na karantenske zarazne bolesti, (uključujući u to i prevenciju na dr�avnoj granici u skladu sa međunarodnim obavezama), registraciju i stavljanje u promet lijekova, otrova i opojnih droga, koordinaciju međunarodnih obaveza u oblasti za�tite čovjekove okoline, međunarodnu kontrolu �ivotnih namirnica i predmeta opće upotrebe od opasnosti za �ivot i zdravlje ljudi, za�titu od jonizirajućih zračenja, te jedan dio statistike koji se odnosi na stručnu obradu, pripremanje izvje�taja i drugih materijala o međunarodnim obav

33.3. Socijalna i dječija za�tita

1. Provođenje socijalne politike u Federaciji odvija se putem centara za socijalni rad na općinskom nivou.

2. Pored redovnih korisnika socijalne za�tite, a to su:

! djeca bez roditeljskog staranja,

! osobe sa invaliditetom i osobe pometene u fizičkom i psihičkom razvoju,

130

! odgojno zanemarena i odgojno zapu{tena djeca,

! djeca čiji je razvoj ometan porodičnim prilikama,

! materijalno neobezbje|ena i za rad nesposobna lica,

! stare osobe bez porodičnog staranja,

! osobe sa dru�tveno negativnim pona�anjem,

! penzioneri sa minimalnim penzijama, te

! zdrava i sposobna lica koja nemaju zaposlenje i �ive na granici siroma�tva

tako da su dru�tvene promjene koje su nastale povodom pomjeranja stanovni�tva izazvanih progonima i ratnim razaranjima, visoka stopa nezaposlenosti uslovili pojavu velikog broja porodica koje su se na�le u stanju socijalne potrebe, odnosno uslovilo je opće siroma�tvo.

3. I dalje su prisustne te�koće oko usklađivanja realnih potreba građana sa materijalnim mogućnostima, odnosno bud�etom.

4. Takođe je izra�en problem porasta poremećenih bračnih i porodičnih odnosa, razne vrste zlostavljanja djece i odraslih (kako psihičko, fizičko, materijalno, seksualno i dr.). Takođe je do�lo do poremećaja vaspitnog funkcioniranja porodice �to sve skupa utiče na funkciju porodice u cjelini.

5. Problem je nemogućnosti rje�avanja stambenog pitanja te smje�taja delo�iranih lica posebno prijeratnih podstanara, tako da ima mno�tvo samohranih majki sa djecom kao i starijih osoba koji spavaju po podrumima, haustorima i sl.

6. Takođe je do�lo do enormnog porasta du�evno oboljelih osoba (te je problem njihovog smje�taja na liječenje, zadr�avanja na liječenju, te njihov smje�taj nakon zavr�enog liječenja).

7. U porastu je takođe broj lica sklonih prosjačenju, skitnji, te lica sklonih prekomjerenom u�ivanju opojnih sredstava i alkohola.

8. Problem su lica koja nemaju rje�eno pitanje zdrastvene za�tite, a posebno djece nakon navr�ene 15-te godine �ivota, (ukoliko nijedan od roditelja nije zaposlen).

9. Prisutan je nedostatak ustanova tipa:

! Zavod za zbrinjavanje djece i omladine,

! Prihvatne stanice za djecu i omladinu,

! Prihvatili�ta za zlostavljena lica

! Ustanova za tretman lica sklonih prekomjerenom i u�ivanju opojnih sredstava i alkohola.

Mjere koje bi doprinjele rje�avanju otvorenih socijalnih problema: 1. Obezbjeđivanje uvjeta za zapo�ljavanje svih sposobnih građana kako bi svojim radom

obezbjedili sredstva za �ivot. 2. Za one koji nisu u stanju da privređuju obezbjediti socijalnu pomoć od vladinih i

nevladinih organizacija. 3. Osnovati i financijski podr�avati: ! Centar za dnevni boravak za stara lica, ! Centar za okupacionu terapiju ovisnika (narkomani i alkoholičari), ! Centar za kućnu njegu starih i invalidnih lica, te ! Centar za rehabilitaciju, osposobljavanje i zapo�ljavanje invalidnih lica, ! Prihvatnu stanicu za smje�taj zlostavljanih osoba,

131

! Savjetovali�te za brak i porodicu za rad sa ovisnicima i porodicama ovisnika, traumatiziranih osoba, za �rtve nasilja i sl.

4. Donijeti normative tako da jedan socijalni radnik radi sa tri hiljade stanovnika u lokalnoj zajednici, a ne osam kao �to je to ranije bilo kao i kriterije za psihologe, pedagoge i pravnike (od pet do sedam hiljada stanovnika, a ne pedeset hiljada kao do sada).

5. Obezbijediti finansiranje socijalne za�tite pored bud�etskih sredstava uvesti i dodatni prihod (sufinaciranje�solidarnost svih građana)

6. Zapo�ljavati u nadle�na ministarstva socijalne politike, stručne kadrove tra�enih profila, socijalne radnike, psihologe, pravnike i pedagoge.

7. Preferiranjem smje�taja u drugu porodicu djece i starih osoba i ako je ovakav vid zbrinjavanja korisnika humaniji, ekonomičniji i kvalitetniji moraće da sačeka, iz razloga �to je i sama porodica siroma�na, traumatizirana i nefunkcionalna, tako da bez �iroke podr�ke dru�tvene zajednice, a posebice materijalne podr�ke jo� uvijek će glavni oblik zbrinjavanja starih osoba, posebice du�evnih bolesnika biti institucionalni, tako da trenutno treba ići na obnovu i pro�irenje kapaciteta svih Zavoda za zbrinjavanje .

8. Zaposliti socijalne radnike u osnovnim i srednim �kolama i policijskim upravama. 9. Razgraničiti pitanje nadle�nosti u sprečavanju pojave prosjačenja i skitnje 10. U cilju �to kvalitetnije za�tite povratnika, neophodno je uspostaviti saradnju sa

ustanovama socijalne za�tite i ministarstvima u Republici Srpskoj. 11. Inicirati kod Ministarstva zdravstva da obezbjedi primjenu člana 22. stav 5. Zakona o

zdravstvenom osiguranju. 12. Uspostaviti jedinstvenu bazu podataka o oblicima i mjerama socijalne za�tite u Federaciji

na osnovu kojih bi se na efikasniji i racionalniji način mogle planirati i realizovati usluge socijalne za�tite.

13. Potrebno je izdeferencirati domen nadle�nosti i djelatnosti nevladinih organizacija u skladu sa pozitivnim propisima mada je njihova tendencija uključivanja u socijalnu djelatnost veoma pozitivna.

14. Treba izvr�iti analizu zakonskih i podzakosnih akata koji ure|uju oblast porodičnih odnosa i socijalne za�tite, te raditi na njihovim izmjenama i dopunama, te uskladiti Kantonalne i Federalne propise.

15. Potrebno je otkloniti nesporazume po pitanju nadle�nosti pojedinih organa i ustanova naročito kada je riječ o za�titi prava i interesa maloljetnika, du�evnih bolesnika zdravstvene za�tite pojedinih kategorija građana i ostalih prava iz oblasti PIO-a.

16. Tra�iti nove mogućnosti preraspodjele javnih prihoda Federacije Bosne i Hercegovine u korist socijalne politike.

17. Promovisanje politike produktivnog zapo�ljavanja. 18. Stvaranje efikasne mre�e socijalne sigurnosti za najugoro�enije - finansijski programi radi

očuvanja minimalnog standarda najugro�enijih. 19. Insistirati na jedinstvenoj socijalnoj za�titi svih građana usklađivanjem entitetskih zakona. 20. Neophodna su ulaganja u edukaciju kadrova iz oblasti socijalne za�tite, boravak u drugim

dr�avama s ciljem unaprjeđenja metoda rada u socijalnoj za�titi. 21. Promovisati volonterski rad. 22. Insistirati na dosljednom provođenju Zakona o raseljenim licima (primjera radi za raseljena

lica smje�tena u domove sve usluge plaća Centar za socijalni rad, a istim tim Zakonom raseljenim licima je priznato pravo na smje�taj, ishranu, zdrastvenu za�titu i dr.

132

33.4. Raseljene osobe i izbjeglice

Prepreke u povratku raseljenih osoba i izbjeglica su prisutne i mogu se prevladavati, bez ikakvog uvjetovanja, stvaranjam fondova u cilju potpore povratku. U narednom periodu potrebno je pripremiti:

! Federalni plan repatrijacije i povratka za 2001. godinu,

! Plan prioritetnih zona povratka i pomoći za Federaciju i RS, s ciljem realizacije Plana unapređenja procesa dvosmjernog međuentitetskog povratka sa posebnim anga�iranjem na intenziviranju povratka izbjeglih i raseljenih osoba u RS, te

! Itenzivirati aktivnosti u cilju ga�enja kolektivnih centara i pra�njenja tranzitnih centara, stvarajući uvjete za prioritetan povratak osoba iz istih kao i realiziranje projekata pomoći međunarodne zajednice.

Na donatorskoj konferenciji u Dohi delegacija Bosne i Hercegovine ponudila je program urgentnih potreba za povratak, koji obuhvata 18.000 objekata, u vrijednosti od 120 do 130 miliona maraka.

U skladu s tim, konstituiran je Fond pomoći povratku u BiH na rok od �est godina, u kom vremenu bi trebalo implementirati ovaj program. Na račun ovog fonda već su uplaćena sredstva Katara, Malezije, Banglade�a, Sudana i Pakistana. Očekuje se, da će ulo�iti novac i Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat, Iran, Turska i Sudan.

(Na konferenciji je nagla�eno da su Saudijska Arabija i Kuvajt ulo�ile za pomoć povratku u BiH prognanika zajedno oko 450 miliona DEM.)

U cilju stvaranja uvjeta za siguran i odr�iv povratak potrebno je i dalje insistirati na stvaranju sigurnosnog okru�enja u cijeloj BiH, ujednačavanju obrazovnih programa na području oba Entiteta, usagla�avanju zakona koji reguli�u pitanje socijalne sfere (penzije, zapo�ljavanje, rad), kao i privatizaciju.

Ključne prepreke su:

! nepostojanje zakonske regulative za sigurnost povratnika, odnosno multietnička policija i multietničko sudstvo trebaju biti uspostavljeni na području oba Entiteta na istim principima,

! nepostojanje ujednačenih programa obrazovanja, tako da djeca povratnika izučavaju grupe predmeta sa tri različita programa �to bitno usporava i odla�e odluku o povratku,

! nerije�en status socijalnih davanja, odnosno neusklađenost penzionog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, te neujednačeni uslovi za zapo�ljavanje povratnika.

Prema podacima IMG-a, danas je na području Federacije BiH poru�eno i neobnovljeno 200.000 individualnih objekata za čiju obnovu treba minimalno 4.000 miliona KM.

Povratak zaista treba biti prioritet.

33.5. Penzijsko i invalidsko osiguranje

U penzijskom i invalidskom osiguranju u 2001. godini poduzimaju se aktivnosti na stvaranju uvjeta za ostvarivanje dugoročne stabilizacije penzijskog i invalidskog osiguranja, ujedinjavanju postojećih nosilaca penzijskog i invalidskog osiguranja u FBiH i pristupanje izradi općih akata za formiranje i funkcioniranje Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, stvaranju uvjeta za isplate penzija bez zaka�njenja, isplati penzija u skladu sa raspolo�ivim sredstvima, praćenju priliva sredstava u fondove penzijskog i invalidskog osiguranja iz osnova privatizacije.

U Federaciji BiH za mjesec mart 2001. godine penzije su isplaćene za 280.696 penzionera. Visina isplaćenih penzija za mjesec mart 2001. godine iznosi: prosječna isplaćena penzija

133

170,06 KM, najni�a isplaćena penzija 117,00 KM, zajamčena penzija 144,72 KM i najvi�a isplaćena penzija 533,64 KM.

U mjesecu martu 2001. godine broj penzionera je u odnosu na mjesec mart 2000. godine povećan za 13.477 penzionera ili 5%, dok je iznos prosječne penzije smanjen od 176,09 KM na 170,06 KM.

U isto vrijeme broj zaposenih je manji za 0,2%.

Na osnovu ovih pokazatelja jasno je da se radi o divergentnim kretanjima broja penzionera i broja onih koji plaćaju (zaposleni).

Dalja reforma sistema penzijskog i invalidskog osiguranja je nu�nost, obzirom da Federacija BiH ne mo�e vi�e preuzimati obavezu plaćanja penzija po načelu međugeneracijske solidarnosti. Dana�nji sistem penzijskog i invalidskog osiguranja je neodr�iv. Zato je potrebno prići sistemu kapitalnog pokrića, u kojem će doprinosi onima koji ih plaćaju sve manje biti obavezna davanja, a sve vi�e postati oblik �tednje ili osiguranja za starost. �tednja bi odlazila na individualne račune svakog osiguranika, time bi se jačala veza između uplaćenih doprinosa i primljenih penzija, a samim time i odgovornost pojedinog osiguranika za vlastitu penziju.

Jedan od strate�kih ciljeva reforme sistema penzijskog i invalidskog osiguranja je finansijska konsolidacija ovog osiguranja. Vlada Federacije BiH će donijeti program konsolidacije nakon objedinjavanja nositelja penzijskog i invalidskog osiguranja, odnosno njihovu reorganizaciju u jedinstven Zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje na području Federacije BiH, �to će svakako doprinijeti pobolj�anju materijalnog polo�aja penzionera. Pored navedene zakonske regulative, u ovom sektoru u tekućoj godini pripremiće se Nacrt zakona o listi fizičkih onesposobljenosti i Nacrt zakona o matičnoj evidenciji kao i op�ti akti jedinstvenog nositelja penzijskog i invalidskog osiguranja, koja se uređuju u vi�e zakonskih propisa. Takva koordinacija doprinijela bi br�em i efikasnijem rje�avanju pojedinih pitanja i izbjegla bi se pojava kolizionih normi u uređenju iste materije.

Na pitanje kako napuniti hronično praznu kasu penzijsko invalidskog fonda, potrebno je tra�iti rje�enja na tri područja:

1. privatizacija nekretnina vlasni�tvo penzijsko i invalidskog osiguranja,

Prodaja nekretnina u vlasni�tvu penzijsko-invalidskih fondova.

Prodajom 49% kapitala jednokratno bi se povćao priliv sredstava u fonove, a iz preostalih 51% bi se omogućilo kontinuirano prikupljanje prihoda iz dividendi.

2. racinalizacijom,odnosno smanjenjem administracije u fondu izvr�it će se sni�avanje tro�kova poslovanja

3. redovne uplate zaposlenih po osnovu obaveza prema penzijsko i invalidskom osiguranju i

Uplata doprinosa u fondove nije zadavoljavajuća te u cilju povećanja naplate treba poduzeti sljedeće:

! Pvećati obuhvat naplate tako da se za sve zaposlene uplaćuje doprinos

! Pojačati kontrolu svih inspekcijskih organa

! Poo�triti kaznenu politiku za rad na crno

4. reforma penzionog sistema.

Reformom bi se omogućilo osnivanje privatnih penzionih fondova. Svaki radnik bi imao priliku da uplaćuje za svoju penziju a dr�ava bi bila garant.

Sada postoji mogučnost �ivotnog ili starsnog osiguranja kod osiguravajujućih dru�tava.

134

Tendencije u kretanju izdataka izvanproračunskih fondova i povećane potrebe za transferima iz federalnog proračuna u te fondove upućuje na neodr�ivost dosada�njeg sistema penzionog osiguranja,te nu�nost provođenja reforme penzionog sistema.

Fondovi iz godine u godinu sve manje svojih izdataka mogu pokriti vlastitim prihodima.

Konačan iznos penzija dijeliće sudbinu ukupne privrede, budući da će se iznosi uplaćenih doprinosa investirati na tr�i�tu kapitala radi odr�avanja i povećavanja vrijednosti sredstava.

Na taj način penziona reforma će doprinjeti o�ivljavanju tr�i�ta kapitala.

Federacija će moći u budućnosti preuzeti obavezu plaćanja penzija samo za socijalno ugro�ene kategorije stanovni�tva prema jasno utvrđenim kriterijama.

Te mirovine treba financirati iz javnih prihoda (porezi,carine i akcize).

34. FORMIRANJE I RASPODJELA BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA1

U obračunu Bruto domaćeg proizvoda koristi se metodologija nacionalnih računa (SNA)2.

Kao posljedica rata, koji je uzrokovao velika materijalne razaranja, nivo ekonomske razvijenosti FBiH je izrazito nizak u odnosu na predratni period. Normalna predratna godina u privrednom smislu bila je 1990.godina u kojoj je na nivou BiH ostvaren GDP u iznosu od 10.633 miliona USD ili 2.446 USD po stanovniku. U FBiH u 1999. godini ostvaren je GDP u iznosu od 6.875 miliona USD ili 2.510 USD po stanovniku. U kreiranju GDP-a prednjačile su sljedeće djelatnosti: industrija i rudarstvo 37,3%, trgovina 9,7%, poljoprivreda i ribarstvo 9,0%, građevinarstvo 7,4%, saobraćaj i veze 6,8%, dok se na ostale djelatnosti odnosi 29,8%.

Poslije Dejtona, zahvaljujući međunarodnoj pomoći i kreditnim sredstvima3, bruto domaći proizvod (GDP) u FBiH počeo je značajno da raste. U 1990. godini u FBiH bruto domaći proizvod (GDP) iznosi 3.356 miliona USD (6.141 miliona KM) i 5,4% je veći u odnosu na 1998 godinu (rast kursa dolara u odnosu na KM) je 4%). Bruto domaći proizvod po stanovniku iznosi 1.195 USD4 ili 47,3% GDP-a po stanovniku iz 1990. godine.

Po područjima prema SKD-u, u strukturi GDP-a na prvom mjestu je javna uprava i obrana; obavezno socijalno osiguranje (13,8%), zatim prerađivačka industrija (12,7%), trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla, predmeti za ličnu upotrebu i kućanstvo (11,8%); promet, skladi�tenje i veze, i poljoprivreda, lov i �umarstvo učestvuju 11,0%, snabdijevanje električnom energijom gasom i vodom sa 7,7%, obrazovanje sa 6,7%, građevinarstvo sa 6,0%, zdravstvena i socijalna za�tita sa 5,7%, finacijsko posredovanje sa 3,8%, poslovanje nekretninama i iznajmljivanje, poslovne usluge 2,6%, rudarstvo 2,5%, ostale javne, dru�tvene, socijalne i osobne uslu�ne djelatnosti 2,4% i ugostiteljstvo 2,3%.

Prema prethodnim podacima Federalnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (GDP) u FBiH u 2000. godini iznosio je 3.161 miliona USD i manji je za 5,8% u odnosu na 1999. godinu. Takvom ostvarenju GDP-a doprinio je i rast kursa dolara u odnosu na KM (za 15,8%). Bruto domaći proizvod (GDP) ostvaren u KM u 2000. godini iznosio je 6.698 miliona KM �to je u odnosu na ostvarenje u 1999. godini vi�e za 9%. 1 U predratnom periodu za obračun dru�tvenog proizvoda, kao općeg pokazatelja razvoja privrede, koristio se koncept materijalne proizvodnje. 2 Sistem of National Accouts u F BiH od 1993.izvr�ene četiri revizije ove metodologije. Prema metodologiji nacionalnih računa (SNA), koje primjenjuju sve zemlje tr�i�ne privrede, u stvaranju novostvorene vrijednosti pored proizvodnih djelatnosti uključuju se i neproizvodne usluge (obrazovanje, zdravstvo, kultura, sport, nauka, organi dr�avne uprave, narodna odbrana, dru�tveno-političke organizacije, usluge finansijskih organizacija, stambene usluge, kao i lične usluge za fizička lica). 3 Omogućena je obnova infrastrukture, javnih usluga i pokretanje investicionog ciklusa poslovnog sektora. 4 Razvijene zemlje: Luksemburg 38.616, Danska 32.934, SAD 30.514, Japan 30.025, Austrija 26.210, Njemačka 26.056, Francuska 24.398, Grčka 11.366, Portugal 10.744 USD. Zemlje u tranziciji:Slovenija 9.847, Če�ka Republika 5.374, Hrvatska 4.833, Mađarska 4.698, Poljska 4.068, Slovačka 3.617, Rusija 3.039, Litvanija 2.584, Rumunija 1.545, Bugarska 1.214, Ukrajina 981, BiH 973 USD.

135

Na osnovu sagledanih uvjeta, pretpostavki i mogućnosti razvoja, predviđa se da bruto domaći proizvod (GDP) u 2005. godini iznosi 4.650 miliona USD ili da raste po prosječnoj stopi rasta (2001. - 2005.) od 8%. Time se dosti�e 67,6% GDP-a iz 1990. godine. GDP po stanovniku uz rast po prosječnoj stopi od 6,1% do 2005. godine bi iznosio 1.860 USD.

Od 2001. do 2005. godine sva područja bi ostvarila rast dodane vrijednosti GDP-a. Najveću prosječnu stopu rasta GDP-a od 2001. do 2005. godine imali bi: građevinarstvo 10,3%, prerađivačka industrija 10,2%, snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom 8,2%, saobraćaj, skladi�tenje i veze 9,1%, poljoprivreda, lov i �umarstvo 11%, a najmanju rudarstvo 1,8%.

U odnosu na strukturu GDP-a u 2000. godini po područjima, do 2005. godine do�lo bi do popravljanja njegove strukture. Uče�će prerađivačke industrije iznosilo bi 12,3%, saobraćaja, skladi�tenja i veza 9,5%, poljoprivrede, lova i �umarstva 8,3%, građevinarstva 5,1%, finansijskog posredovanja 3,6%, itd.

U odnosu na strukturu GDP-a u 2000. godini, do 2005. godine neznatno će opasti uče�će nekih područja. Uče�će javne uprave i odbrane, obaveznog socijalnog osiguranja iznosit će 12,3%, trgovine na veliko i malo 7,9%, obrazovanja 5,1%, zdravstvene i socijalne za�tite 4,4%, rudarstva 1,7%.

Do 2005. godine doći će do neznatnog porasta uče�ća vanprivrednih djelatnosti u GDP-u i iznosit će oko 26%.

Uz pretpostavku rasta GDP-a po prosječnoj stopi od 8% od 2001. do 2005. godine, predviđaju se prosječne stope rasta:

! zaposlenosti za 7% čime se obezbjeđuje zapo�ljavanje oko 164.000 radnika do 2005. godine (sa evidencije Zavoda za zapo�ljavanje 18.000 radnika godi�nje, po osnovu zapo�ljavanja novih radnika na mjesto penzionisanih cca 8.000 radnika godi�nje i po osnovu praelaska iz urbanog neformalnog u formalni sektor, raznih olak�ica i direktnog zapo�ljavanja 7.000 radnika godi�nje);

! prosječnih plaća za 7% ili 580 KM do 2005. godine;

! izvoza robe za 18% ili 1.545 miliona USD do 2005. godine;

! uvoza robe za 2% ili 2.530 miliona USD do 2005. godine ;

! dostizanje pokrivenosti uvoza izvozom robe do 2005. godine od 61,1%;

! fizičkog obima industrijske proizvodnje za 8%;

! cijena (stopa inflacije) do 3% do 2005. godine;

! smanjenje nezaposlenosti sa 267.934 nezaposlena radnika na 242.480.

136

Kretanje bruto vrijednosti proizvodnje i GDP na nivou FBiH sa strukturom i po područjima daje se u slijedećim pregledima:

BRUTO VRIJEDNOST PROIZVODNJE I RASPODJELA (Tr�i�ne cijene)

U milionima USD Struktura u % I n d e k s i Ostvareno Ostvareno ELEMENTI

19901. 1998. 1999. 20002. Predv.2005. 1990. 1998. 1999. 2000.

Predv. 2005.

1999. 1998.

2000. 1999.

Prosj. stopa rasta

2001.-2005.

BRUTO VRIJEDNOST PROIZVODNJE 13.677,0 6.486,7 6.689,3 6.329,8 9.208,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 103,1 94,6 7,8

MEĐUFAZNA POTRO�NJA 6.802,0 3.303,6 3.333,1 3.168,4 4.558,0 49,7 50,9 49,8 50,1 49,5 100,9 95,1 7,6

DODANA VRIJEDNOST 6.875,0 3.183,1 3.356,2 3.161,4 4.650,0 50,3 49,1 50,2 49,9 50,5 105,4 94,2 8,0

Amortizacija 1.040,0 590,3 566,0 579,7 893,2 7,6 9,1 8,5 9,2 9,7 95,9 102,4 9,0Sredstva zaposlenih 3.437,0 1.659,1 1.785,3 1.741,6 2.569,0 25,1 25,6 26,7 27,5 27,9 107,6 97,6 8,1Porez na promet - 421,1 473,4 478,4 690,6 - 6,5 7,1 7,6 7,5 112,4 101,0 7,6Subvencija - 48,3 40,5 34,3 49,3 - 0,7 0,6 0,5 0,5 83,9 84,7 7,5Poslovni vi�ak - 388,7 384,3 266,7 377,5 - 6,0 5,7 4,2 4,1 98,9 69,4 7,2GDP per capita u USD Stalno stanovni�tvo 2.510,0 1.136,0 1.195,0 1.129,0 1.603,0 - - - - - 98,9 94,5 7,3Prisutno stanovni�tvo 2.510,0 1.419,0 1.461,0 1.382,0 1.860,0 - - - - - 98,9 94,6 6,1

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD (GDP)

U milionima USD Struktura u % I n d e k s i Ostvareno Ostvareno PODRUČJA-DJELATNOSTI

1990.3 1998. 1999. 2000.4Predv.2005. 1990. 1998. 1999. 2000.

Predv.2005.

1999. 1998.

2000. 1999.

Prosj. stopa rasta

2001.-2005.

A Poljoprivreda,lov i �umarstvo 755,0 347,8 308,0 227,7 386,0 11,0 10,9 9,2 7,2 8,3 88,6 73,9 11,0

B Ribarstvo 9,0 1,0 0,5 0,5 0,5 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 50,0 100,0 0,0

C Rudarstvo 243,0 60,6 70,2 72,3 79,1 3,5 1,9 2,1 2,3 1,7 115,8 103,0 1,8

D Prerađivačka industrija 1715,0 393,9 356,8 351,6 572,0 24,9 12,4 10,6 11,1 12,3 90,6 98,5 10,2

E Snabdjev. ener. gasom i vodo. 741,0 185,0 215,9 191,7 284,6 10,8 5,8 6,4 5,7 6,1 116,7 88,8 8,2F Građevinarstvo 509,0 189,2 167,3 145,3 237,2 7,4 5,9 5,0 4,6 5,1 88,4 86,9 10,3G Trgovina na vel.i i malo; popr. mot. voz te pred.za lič. up. 677,0 311,8 330,0 275,5 367,4 9,8 9,8 9,8 8,7 7,9 105,8 83,5 5,9

H Ugostiteljstvo 158,0 58,6 63,7 54,6 80,0 2,3 1,8 1,9 1,7 1,7 108,7 85,6 8,0I Saobraćaj, skladi�tenje i veze 467,0 258,7 308,6 286,0 441,7 6,8 8,1 9,2 9,0 9,5 119,3 92,7 9,1

J Finansijsko posredovanje 131,0 104,9 105,6 120,1 168,4 1,9 3,3 3,1 3,8 3,6 100,7 113,8 7,0

K Poslovanje nekret.,iznamlj.i posl.usluge 103,0 71,7 73,7 69,8 103,3 1,5 2,3 2,2 2,2 2,2 102,8 94,8 8,1

L Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje. 453,0 366,1 385,7 405,2 571,9 6,6 11,5 11,5 12,8 12,3 105,4 105,1 7,1

M Obrazovanje 385,0 160,6 186,5 172,8 237,2 5,6 5,0 5,6 5,5 5,1 116,1 92,7 6,5

N Zdravstvena i socijalna za�tita 371,0 125,9 159,2 151,7 204,6 5,4 4,0 4,7 4,8 4,4 126,4 95,3 6,2

O Ostale javne, dru�t.,soc.i lič.usl.dj. 158,0 63,9 66,6 63,1 88,4 2,3 2,0 2,0 2,0 1,9 104,2 94,7 7,0

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD (GDP) (bazne cijene) 6875,0 2.699,6 2.798,4 2.553,4 3.822,1 100,0 84,8 83,4 81,9 82,2 103,7 92,5 8,1

Imputirane bankarske usluge- FISIM (minus) - 62,5 62,8 73,9 93,0 - 2,0 1,9 2,3 2,0 100,5 117,7 4,7

Porezi na proizvode i usluge i uvoz minus subvencije (plus) - 546,0 620,6 666,2 920,7 - 17,2 18,5 21,1 19,8 113,7 107,3 6,7

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD (GDP) (tr�i�ne cijene) - 3.183,1 3.356,2 3.161,4 4.650,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 105,4 94,2 8,0

1Podaci za 1990 godinu su uslovno svedeni na političko-teritorijalni nivo poslije Dejtona samo radi mogućnosti statističkih poređenja, bez bilo kakvih drugih pretenzija i molimo korisnika podataka da isto ima u vidu. 2 Predhodni podatak 3Podaci za 1990 godinu su uslovno svedeni na političko-teritorijalni nivo poslije Dejtona samo radi mogućnosti statističkih poređenja, bez bilo kakvih drugih pretenzija i molimo korisnika podataka da isto ima u vidu. 4 Predhodni podatak

137

Da bi se dostigao projicirani GDP do 2005. godine (4.625 miliona USD), u FBiH neophodno je obezbijediti mobilizaciju kapitala, posebno sna�nijeg priliva inozemnih direktnih investicija. Potrebno je prosječno godi�nje ulagati kapitala od 20-25% vrijednosti GDP-a �to iznosi prosječno godi�nje oko 800 miliona USD.

Raspolo�ivi izvori će se iznaći: sredstvima predviđenim za investiranje u obnovu, sredstvima po osnovu privatizacije, sredstvima iz fonda za zapo�ljavanje, sredstvima iz javnih prihoda (FBiH, kanton, općina), sredstvima iz prihoda iz inozemstva, oporezovana sredstva od radnika na pruivremenom radu, sredstva direktnih stranih ulaganja, sredstva međunarodnih organizacija za prevladavanje siroma�tva, povoljne kreditne linije i dr,

Osnovni makroekonomski pokazatelji razvoja FBiH predstavljaju se u slijedećem pregledu:

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI RAZVOJA FBiH

-urađeno uz pretpostavku rasta GDP od 8%- Ostvareno INDEKSI

Elementi 1991. 1998. 1999. 2000.

Predv. 2005. 1999.

1998. 2000. 1999.

Prosj.st. rasta 2001.-2005.

ZAPOSLENOST-prosječ.broj 631.020 395.445 407.754 410.808 575.130 103,1 100,7 7,0NEZAPOSLENOST-broj 199.245 256.487 261.793 267.934 242.480 102,1 102,3 -2,0RADNA SNAGA-broj 830.265 651.932 669.547 678.742 817.610 102,7 101,4 3,8STANOVNI�TVO-hilj. -Stalno 2.739 2.801 2.829 2.806 2.900 101,0 99,2 0,7-Prisutno 2.739 2.244 2.298 2.288 2.500 102,4 99,6 1,8DODANA VRIJEDNOST (GDP)

-u mil.USD1 6.8752 3.183 3.356 3.1613 4.650 105,4 94,2 8,0-u mil.KM 11.104 5.602 6.141 6.699 9.860 - - 8,0

STEPEN ZAPOSLENOSTI -Stalno stanovni�tvo 22,9 14,1 14,4 14,6 19,8 102,1 101,8 6,3-Prisutno stanovni�tvo 22,9 17,7 18,0 18,0 23,0 101,7 101,2 5,0STOPA NEZAPOSLENOSTI 24,0 39,3 39,1 39,5 29,7 99,5 101,0 -5,5GDP po stanovniku u USD -Stalno stanovni�tvo 2.510 1.136 1.186 1.129 1.603 104,4 95,1 7,3-Prisutno stanovni�tvo 2.510 1.418 1.461 1.375 1.860 103,0 94,6 6,1IZVOZ ROBE-u milion.USD 1.417 352 518 675 1.545 147,2 130,3 18,0UVOZ ROBE-u milion.USD 1.120 2.120 2.431 2.290 2.530 114,7 94,2 2,0ST. POK. UVOZA IZVOZOM ROBE u % 126,8 16,6 21,3 29,5 61,1 128,3 138,5 -CIJENE NA MALO (inflacija) - - - - - - - do 3,0FIZIČKI OBIM -Industrija (ponder mase) 446.191 125.826 142.600 155.150 228.380 113,3 108,8 8,0-Poljoprivreda (u mil. KM) - 1.229 1.184 894,8 1.400 96,3 75,6 7,7-�umarstvo (u hilj.m3) 2.097 1.622 1.908 2.190 2.735 117,6 114,8 4,5-Građevinarstvo (u hilj.ef.čas) 69.000 18.378 16.833 19.336 24.750 91,6 114,9 5,0-Saobraćaj (ponder mase) 11.335 8353 8.930 10.032 14.770 106,9 112,3 8,0PROMET-u milionima KM -Trgovina 9.234 1.733 2.204 3.440 4.730 127,2 156,1 6,5-Ugostiteljstvo 487 68,831 67 69 99 97,3 103,0 7,5PROSJEČNE PLAĆE -u KM 438 329 375 413 580 114,0 110,1 7,0POTRO�AČKA KORPA-u KM 670 452 440 434 530 97,3 98,6 4,0Napomena: Podaci za 1990 i 1991. godinu su uslovno svedeni na političko-teritorijalni nivo poslije Dejtona samo radi mogućnosti statističkih poređenja, bez bilo kakvih drugih pretenzija i molimo korisnika podataka da isto ima u vidu. ! GDP- sa prosječnom stopom rasta od 8,0% dosti�e 67,2% GDP 1990.godine ! Rast zaposlenosti po prosječnoj stopi 7% obezbjeđuje zapo�ljavanje oko 164.000 radnika do 2005.godine

1 U 1990. godini 1 USD = 1,62 KM U 1998. 1 USD = 1,76 KM, 1999. 1 USD = 1,83 KM, a u 2000. 1 USD = 2,12 KM. 2 Odnosi se na 1990.godinu 3 Predhodni podatak

138

35. PRETPOSTAVKE ZA IMPLEMENTACIJU MAKROEKONOMSKE VIZIJE RAZVOJA FEDERACIJE BIH

U cilju uspje�ne implementacije Makroekonomske vizije razvoja FBiH, neophodno je stvoriti slijedeće pretpostavke:

! Izgraditi jedinstven ekonomski prostor na cijeloj teritoriji BiH (stvaranje jedinstvenog tr�i�ta treba da omogući slobodno kretanje robe, usluga, kapitala);

! Razviti institucije pravne i pravične dr�ave, slobodnog tr�i�ta i transfera i razvoja tehnologija;

! Slamati korupciju i sivu ekonomiju;

! Obezbijediti da dr�ava preuzme ulogu u podsticanju razvoja dru�tva, (uz očuvanje njene socijalne, nadzorne, infrastrukturne uloge, čuvara pravne sigurnosti i za�titnika ravnopravne tr�i�ne utakmice) i ulogu stvaranja institucionalnog i pravnog okvira tr�i�no orijentirane ekonomije;

! Jačati međunarodnu poziciju BiH u svijetu;

! Obezbijediti neophodna finansijska sredstva iz domaćih i inozemnih izvora, posebno direktne strane investicije za predviđeni nivo investiranja.

Pokretači ekonomskog razvoja BiH i FBiH baziraju se na građenju poduzetničkog dru�tva i konkurentske privrede, odnosno stvaranju stabilne i prosperitetne ekonomije kao ekonomske baze povećanja standarda dru�tva.

U cilju implementacije Makroekonomske vizije neophodna je koordinirana aktivnost nadle�nih subjekata na svim nivoima (dr�ava, FBiH, kantoni i općine) i priprema vlastitih akcionih planova i projekata. U okviru pripreme akcionih planova aktivnosti nadle�nih subjekata potrebno je pripremiti i projekte sa precizno razrađenim očekivanim efektima u pogledu zapo�ljvanja, povećanja obima proizvodnje i usluga i potrebnim finansijskim sredstvima.

U pripremu vlastite strategije, odnosno akcionih planova aktivnosti u svom domenu gdje su obavezni da preuzmu odlučujući dio obaveza i inicijativu na pokretanju razvoja, treba da se uključe i: ministarstva u BiH i FBiH i kantonima, općine, privredna dru�tva, komorski sistem, sindikati, nevladine organizacije, univerziteti i fakulteti, razvojni instituti, Akademija nauka i umjetnosti BiH.

Bilo bi potrebno formirati Antibirokratski tim koji bi izravno djelovao na otklanjanju prepreka koje se javljaju na svim nivoima vlasti.

139

36. PLAN AKTIVNOSTI NA DONO�ENJU I PROVOĐENJU MAKROEKONOMSKE VIZIJE RAZVOJA FBIH

Nakon usvajanja Makroekonomske vizije na Vladi FBiH, do usvajanja ovog dokumenta na Parlamentu FBiH, organizovat će se �iroka javna rasprava koja će trajati do septembra 2001.godine.

U cilju implementacije Makroekonomske vizije neophodna je koordinirana aktivnost nadle�nih subjekata na svim nivoima (dr�ava, FBiH, kantoni i općine) i priprema vlastitih akcionih planova i projekata. U okviru pripreme akcionih planova aktivnosti nadle�nih subjekata potrebno je pripremiti i projekte sa precizno razrađenim očekivanim efektima u pogledu zapo�ljavanja, povećanja obima proizvodnje i usluga i potrebnim finansijskim sredstvima. Izrada projekata i programa sa potrebnim finansijskim sredstvima, izvorima sredstava i načinu njihove implementacije okončat će se do početka oktobra 2001.g.

U pripremu vlastite strategije, odnosno akcionih planova aktivnosti u svom domenu gdje su obavezni da preuzmu odlučujući dio obaveza i inicijativu na pokretanju razvoja, treba da se uključe i: ministarstva u BiH i FBiH i kantonima, općine, privredna dru�tva, komorski sistem, sindikati, nevladine organizacije, univerziteti i fakulteti, razvojni instituti, Akademija nauka i umjetnosti BiH.

Usvajanje Makroekonomske vizije na Parlamentu FBiH planira se u oktobru 2001.g.

U cilju br�e implementacije Makroekonomske vizije razvoja FBiH i redovnog informiranja Vlade FBiH o postignutim rezultatima i problemima, te poduzimanja dodatnih mjera, potrebno je formirati Operativni tim za provođenje Makroekonomske vizije razvoja FBiH.

Slijed općih aktivnosti predstavljen je narednom skicom:

PRIJEDLOG, RASPRAVA, PRIHVAĆANJE, PROMOCIJA

Zakonodavstvo i regulativa

Programi i projekti(mjere)

(po 4-6 po cilju)

VIZIJA CILJEVI

STRATEGIJE (10 ciljeva)

Određenje organizacija, nosioca, potrebniresursa. - vlastiti - donatori - investitori Radna grupa

Ministarstva

Sprovođenje Praćenje Kontrola Pobolj�anja

AKCIONI PLANOVI

RAZRADA STRATEGIJE PO

OBLASTIMA

140

37. ZAKONI I DRUGI AKTI KOJIMA ĆE SE PODR�ATI OSTVARENJE STRATE�KIH CILJEVA

Na osnovu opisa stanja okru�enja u kojem posluje privreda i vanprivreda u FBiH u drugom dijelu ovog dokumenta izneseni su problemi i prepreke koje se javljaju u svim segmentima privređivanja, kao i prepreke za razvoj dru�tva u cjelini.

Na osnovu strate�ki postavljenih ciljeva (III dio) koje treba ostvariti i koji su prvenstveno usmjereni na razvoj poduzetničkog dru�tva i jačanje ekonomske moći i globalnih aktivnosti koje treba preduzeti da bi se ostvarili strate�ki ciljevi (IV dio) proiza�la je potreba za dono�enjem velikog broja zakona i drugih akata kojima će se podr�ati ostvarenje strate�kih ciljeva.

U fazi operacionalizacije ovog projekta, federalna resorna ministarstva i druge federalne institucije će utvrditi operativne planove sa rokovima u skladu sa svojim kapacitetima i dinamikom provođenja makroekonomske vizije razvoja FBiH.

Slijedi pregled zakona i drugih akata kojima će se podr�ati ostvarenje strate�kih ciljeva:

141

ZAKONI I DRUGI AKTI KOJIMA ĆE SE PODR�ATI OSTVARENJE STRATE�KIH CILJEVA R. br. Naziv Nosilac Rok Napomena

I. ZAKONI 1. Zakon o kaznenom postupku Fed. min. pravde septembar 2001. u fazi pripreme 2. Kazneni zakon FBiH -//- juni 2001. -//- 3. Zakon o obligacionim odnosima -//- decembar 2001. -//- 4. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o federalnom pravobraniteljstvu -//- -//- -//- 5. Zakon o zemlji�nim knjigama -//- -//- -//- 6. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku -//- -//- -//- 7. Obiteljski zakon -//- -//- -//- 8. Zakon o nasljeđivanju -//- -//- -//- 9. Zakon o prometu nepokretnosti -//- -//- -//- 10. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvr�enju kaznenih sankcija u FBiH -//- -//- -//- 11. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Ombudsmanima FBiH -//- -//- -//- 12. Zakon o za�titi od klevete -//- -//- -//- 13. Zakon o odvjetni�tvu u FBiH -//- -//- -//- 14. Zakon o proračunu sudova FBiH i Federalnog tu�iteljstva -//- -//- -//- 15. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pomilovanju -//- -//- -//- 16. Zakon o udrugama i fondacijama -//- -//- -//- 17. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fed. min. i dr. tijelima fed. uprave -//- -//- -//- 18. Zakon o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa -//- -//- -//- 19. Zakon o slu�benim novinama FBiH -//- -//- -//- 20. Zakon o izvr�nom postupku -//- -//- 21. Zakon o registru pokretnih stvari -//- -//- 22. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upotrebi grba i zastave FBiH -//- decembar 2001. -//- 23. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radnim odnosima i plaćama slu�benika org.uprave u FBiH -//- -//- -//- 24. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravi u FBiH -//- -//- -//- 25. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi FBiH -//- -//- -//- 26. Zakon o unutra�njim poslovima FBiH Federalno ministarstvo unutra�njih poslova 27. Zakon o dr�avljanstvu FBiH -//- 28. Zakon o amnestiji za nedopu�teno dr�anje minsko-eksplozivnih sredstava i oru�ja u FBiH -//- 29. Zakon o nabavljanju, dr�anju i no�enju oru�ja u FBiH -//-

30. Zakon o restituciji Fed. min. prostornog uređenja i okoli�a Prijedlog zakona u Parlamentarnoj proceduri

31. Zakon o koncesijama -//- u fazi Nacrta 32. Zakon o posredovanju u zapo�ljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica Fed. min. soc. politi.,raselj.osoba i izbjeglica 33. Zakon o praznicima u FBiH -//- u fazi Nacrta 34. Zakon o inspekciji rada -//- u fazi Nacrta 35. Zakon o Vijeću zaposlenika -//- u fazi Nacrta 36. Zakon o standardnoj klasifikaciji zanimanja -//- u fazi Nacrta 37. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga Fed. min. finansija u Parlamentarnoj proceduri 38. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj slu�bi FBiH -//- 39. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na alkohol -//-

142

R. br. Naziv Nosilac Rok Napomena

40. Zakon o mjenici i čeku Fed. min. finansija 41. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalk. pića -//- 42. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na naftne derivate -//- 43. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na kafu -//- 44. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na pivo -//- 45. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na duhanske prerađevine -//- 46. Zakon o igrama na sreću i lutriji BiH -//- 47. Zakon o porezu na dohodak -//- 48. Zakon o poreskim procedurama -//- 49. Izmjene i dopune Zakona o izr�enju proračuna FBiH za 2001. -//- 50. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platnim transakcijama -//- 51. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate -//- 52. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju imovine i osoba -//- 53. Zakon o PDV-u -//- 54. Zakon o visini zatezne kamate na javne prihode -//- 55. Zakon o prisilnoj naplati -//- 56. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit gospodarskih dru�tava -//- 57. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju -//- 58. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjem platnom prometu -//- 59. Zakon o konkurenciji -//- 60. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama -//- 61. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita -//- 62. Zakon o �tedno kreditnim zadrugama -//- 63. Zakon o javnim preduzećima -//- 64. Zakon o tr�i�tu Fed. min. trgovine 65. Zakon o pru�anju javnih (komunalnih) usluga -//- 66. Zakon o borbi protiv monopola -//- 67. Zakon o za�titi potro�ača -//- 68. Zakon o obrtu Fed. min. energije, rudarstva i industrije 69. Zakon o duhanu i duhanskim prerađevinama -//- 70. Zakon o vinu i rakiji -//- 71. Zakon o mjeriteljstvu u FBiH -//- 72. Zakon o proizvodnji, prometu i remontu naoru�anja i vojne opreme -//- 73. Zakon o nadzoru predmeta od plemenitih metala -//- 74. Zakon o deterd�entima -//- 75. Zakon o električnoj energiji FBiH -//- 76. Zakon o električnoj energiji BiH -//- 77. Zakon o elektroenergetskoj inspekciji -//- u Parlamentarnoj proceduri 78. Zakon o inspekciji postrojenja pod pritiskom -//- u Parlamentarnoj proceduri 79. Zakon o gasu FBiH -//- 80. Zakon o energetici BiH -//- 81. Zakon o rudarstvu -//- 82. Zakon o geolo�kim istra�ivanjima -//- 83. Zakon o malim i srednjim preduzećima -//-

143

R. br. Naziv Nosilac Rok Napomena

84. Zakon o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednog i �umskog bilja Fed. min. poljoprivrede vodoprivrede i �umarstva 85. Zakon o za�titi bilja od bolesti i �tetočina -//- 86. Zakon o ribarstvu -//- 87. Zakon o pčelarstvu -//- 88. Izmjene Zakona o veterinarstvu, te izrada podzakonskih akata proisteklih iz Zakona -//- 89. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama -//- 90. Zakon o kvalitetu vode -//- 91. Zakon o koncesijama iz domena vodoprivrede -//- 92. Zakon o �umama -//- 93. Zakon o lovstvu -//-

94. Zakon o građenju Fed. min. prostornog uređenja i okoli�a Prijedlog zakona u Parlamentarnoj proceduri

95. Zakon o prostornom uređenju -//- Prijedlog zakona u Parlamentarnoj proceduri

96. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prestanku primjene Zakona o napu�tenim stanovima -//- u Parlamentarnoj proceduri po skrać.postup.

97. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prestanku primjene Zakona o privremeno napu�tenim nekretninama u svojini građana -//- u Parlamentarnoj proceduri po skrać.postup.

98. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo -//- u Parlamentarnoj proceduri po skrać.postup. 99. Okvirni Zakon o okoli�u -//- 100. Zakon o za�titi prirode -//- 101. Zakon o za�titi voda -//- 102. Zakon o otpadu -//- 103. Zakon o za�titi zraka -//- 104. Zakon koji osigurava cjelovit okvir za izdavanje okolinskih dozvola uključujući podzakonske akte -//- 105. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjem cestovnom prometu Fed. min. prometa i komunikacija septembar 2001. u fazi pripreme 106. Zakon o cestama FBiH -//- u Parlamentarnoj proceduri 107. Zakon o �eljeznicama FBiH -//- u Parlamentarnoj proceduri 108. Zakon o sufinansiranju putničkog i kombinovanog �eljezničkog prijevoza -//-

109. Zakon o obnovi i razvoju �eljezničke infrastrukture FBiH -//- septembar 2001.

110. Zakon o unutarnjoj i pomorskoj plovidbi FBiH -//- Bit će upućen u junu 2001. u Parlamentarnu proceduru 111. Zakon o civilnom zrakoplovstvu FBiH -//- septembar 2001. 112. Zakon o po�tanskom prometu -//- Kraj 12. 2001.

113. Zakon o sportu Fed. min. obrazovanja, znanosti, kulture i �porta u Parlamentarnoj proceduri

114. Zakon o lijekovima Fed. min. zdravstva u Prednacrtu 115. Zakon o za�titi osoba s du�evnim smetnjama -//- u Nacrtu 116. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju -//- 117. Zakon o za�titi stanovni�tva od zaraznih bolesti -//- 118. Zakon o sanitarnoj inspekciji -//- 119. Zakon o zdravstvenom nadzoru nad �ivotnim namirnicama i predmetima opće upotrebe -//- 120. Zakon o zdravstvenoj njezi -//- 121. Zakon o uspostavi mre�e ustanova socijalne za�tite u FBiH Fed. min. soc. politi.,raselj.osoba i izbjeglica 122. Izmj.i dopune Zakona o osnovama socijalne za�tite za�tite civilnih �rtava rata i za�tite obitelji s djecom -//-

144

R. br. Naziv Nosilac Rok Napomena

123. Zakon o invalidskoj za�titi FBiH Fed. min. soc. politi.,raselj.osoba i izbjeglica 124. Zakon o listi fizičkih onesposobljenosti -//- 125. Zakon o matičnoj evidenciji -//-

126. Zakon o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica poginulih boraca Fed. min. za pitanja boraca i invalida odbramb. oslobod. rata

II. UREDBE

1. Uredba o načinu i uvjetima plaćanja tro�kova opremanja i pripremanja građevinskog zemlji�ta, naknada za kori�tenje građevinskog zemlji�ta i naknada za pogodnost kori�tenja građevinskog zemlji�ta za područja od značaja za FBiH Fed. min. prostornog uređenja i okoli�a

III. STRATEGIJE 1. Makroekonomska vizija razvoja FBiH Strate�ki ciljevi i globalne aktivnosti Ekspertni tim 2. Strategija razvoja turizma Fed. min. trgovine 3. Strategija razvitka socijalne sigurnosti u FBiH 2001 - 2003. godina Fed. min. soc. politi.,raselj.osoba i izbjeglica 4. Strategija prostornog uređenja FBiH Fed. .min. prostornog uređenja i okoli�a juni 2002. god. 5. Projekat: �Tehnički propisi i standardi iz oblasti građevinarstva u visokogradnji� Fed. .min. prostornog uređenja i okoli�a kraj 2001. god. 6. Srednjoročna strategija poljoprivrednog sektora Fed. min. poljopoprivrede vodoprivrede i �umarstva 7. Osnova strategije razvoja energetike FBiH (I faza) Fed. min. energije, rudarstva i industrije kraj juna 2001.

8. Strategija razvoja energetike FBiH (II faza) -//- Rok će utvrditi Vlada FBiH nakon izrade Osnova

9. Strategija borbe protiv siroma�tva u FBiH Fed. min. soc. politi.,raselj.osoba i izbjeglica IV. PROGRAMI

1. Program koncesija u oblasti turizma Fed. min. trgovine 2. Regionalni program obnove okoli�a Fed. min. prostornog uređenja i okoli�a 3. Dugoročni program snabdijevanja pitkom vodom stanovni�tva Fed. min. poljoprivrede vodoprivrede i �umarstva 4. Socijalni program Fed. min. soc. politi.,raselj.osoba i izbjeglica 5. Program zapo�ljavanja -//-

V. BILANSI 1. Energetski bilans FBiH Fed. min. energije, rudarstva i industrije za svaku godinu 2. Platni bilans odnosa s inozemstvom

VI. STUDIJE 1. Studija restrukturiranja i privatizacije elektroenergetskog sektora FBiH Fed. min. energije, rudarstva i industrije u fazi pripreme 2. Studija ubla�avanja socijalnog aspekta restrukturiranja rudnika uglja u FBiH -//- u fazi pripreme

VII. PLANOVI 1. Nacionalni plan akcije za djecu za period 2001 - 2010. godina Fed. min. soc. politi.,raselj.osoba i izbjeglica 2. Strate�ki plan razvoja zdravstva Fed. min. zdravstva 3. Nacionalni ekolo�ki akcioni plan (NEAP) za BiH Fed. min. prostornog uređenja i okoli�a juni 2002. god 4. Plan proljetne i jesenje sjetve u FBiH Fed. min. poljoprivrede vodoprivrede i �umarstva za svaku godinu se donosi 5. Plan za�tite voda od zagađenja -//- 6. Plan po�umljavanja i �umsko uzgojni radovi -//-