vježbenica plc 1111

Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala

IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 1



Sadraj

1. vjeba: Upoznavanje s programom STEP7-MicroWIN .................................................................... 2

2. vjeba: Ukljuivanje rasvjete, upoznavanje programa za simulaciju S7_200_ING ............................ 8

3. vjeba: Ukljuivanje i iskljuivanje troila pomou tipkala samodrea veza ............................... 10

4. vjeba: Timeri-naredba TON ............................................................................................................ 13

5. vjeba: Timeri naredba TONR ....................................................................................................... 15

6. vjeba: Timeri-naredbe TON i TOF .................................................................................................. 18

7. vjeba: Naredbe SET, RESET i XOR ............................................................................................... 21

8. vjeba: Reverziranje motora, ventilacija ........................................................................................ 25

9. vjeba: Odreivanje prioriteta, upravljanje vozilom .................................................................... 28

10. vjeba: Upravljanje signalizacijom, upravljanje pokretnom trakom ......................................... 31

11. vjeba: Primjena brojaa - jednostavniji primjeri ....................................................................... 35

12. vjeba: Primjena brojaa primjeri ................................................................................................ 38

13. vjeba: Podmazivanje zupanika, punjenje i pranjenje spremnika s tekuinom ........................... 41

14. vjeba: Upravljanje vratima skladita ............................................................................................. 44

15. vjeba: Upravljanje pilom ............................................................................................................... 46

16. vjeba: Pokretanje zvijezda trokut ................................................................................................... 50

17. vjeba: Pozivanje potprograma - upravljanje punionicom .............................................................. 53

18. vjeba: Sortiranje i brojanje proizvoda ........................................................................................ 56

19. Dodatak ........................................................................................................................................... 59

19. 1. PLC - SIMATIC i IEC 1131-3 tipovi podataka ............................................................................ 59

19. 2. PLC - Konstante (Brojevni rasponi) .......................................................................................... 60

19. 3. PLC - CPU memorijsko adresno podruje ................................................................................ 63

19. 4. PLC - Tipovi i svojstva memorije .............................................................................................. 64

19. 5. Pristup podacima u memorijskim podrujima ........................................................................ 65

19. 6. PLC - Izravno i neizravno adresiranje ..................................................................................... 69

19. 7. PLC prekidi ............................................................................................................................... 74

19. 8. Dodatni LAD dijagrami ............................................................................................................. 75



1. vjeba: Upoznavanje s programom STEP7-MicroWIN

Cilj vjebe je nauiti pokretati program, kreirati novi projekt, pisati naredbe u obliku LAD

dijagrama. Napisati jedan jednostavan program.

Pokretanje Micro/WIN-a : Nakon instalacije programa, operacijski sustav Windows

postavlja na radnu povrini ikonu STEP 7-Micro/WIN 32. Ista ikona nalazi se i u Start

izborniku u sklopu grupe SIMATIC. Program se aktivira na isti nain kao i sve ostale

aplikacije dvostrukim klikom na ikonu, odnosno pomou izbornika Start.

Pokretanje Micro/WIN-a

Pokretanje Micro/WIN-a

ili

Traka s naslovom - naziv prozora i gumbi za upravljanje prozorom.

Traka s izbornicima - izbornici dostupni u trenutno aktivnom prozoru.

Traka s alatima - najee primjenjivane funkcije prikazane simbolima.

Upravljaka traka - ikone za aktivne programske funkcije.

Programsko stablo - pokazuje sve elemente projekta i sve instrukcije dostupne u aktivnom

programskom editoru (LAD, FBD ili STL).

Izlazni prozor - u njemu se pojavljuju poruke prilikom prevoenja programa.

Traka statusa - trenutni status i druge informacije.



Projekt je sastavljen od pet glavnih dijelova:

Programski blok (Program Block) sadri izvrni kod programa s komentarima. Moe se

sastojati od glavnog programa (MAIN) i vie potprograma ili prekidnih rutina.

Podatkovni blok (Data Block) sadri podatke (poetna memorijska stanja, iznose konstanti

itd.) i komentare.

Sistemski blok (System Block ) sadri informacije o konfiguraciji, kao to su komunikacijski

parametri, memorijske lokacije s podacima, analogni i digitalni ulazni filtri.

Tablica simbola (Symbol Table) omoguuje simbolino adresiranje. Simboli ine

programiranje jednostavnijim, a program lakim za itanje. Prevedeni program koji je uitan u

PLC ima sve simbole konvertirane u apsolutne adrese.

Status tablica (Status Chart)

Tablica statusa takoer se ne uitava u PLC. U ovu tablicu mogu se unijeti adrese u nizu za

praenje i modificiranje varijabli programa. Mogu se prikazati vrijednosti timera ili brojaa

kao bitovi jedne rijei. Ako se odabere bit format, prikazuje se stanje izlaza (ON ili OFF).

Ako se odabere word format, prikazuju se trenutne vrijednosti timera ili brojaa.

Izbornici i trake

Traka s naslovom Traka s izbornicima

Traka s alatima

Traka statusa

Upravljaka traka

Programsko stablo

Izlazni prozor



Za stvaranje novog projekta u traci s izbornicima odaberite File -> New ili

jednostavno u traci s alatima kliknite na ikonu.

U traci s izbornicima odabire se Tools > Options.

Podizbornici

General : Predvieni Editor LAD, FBD ili STL.

Mnemonci : SIMATIC ili Internacionalni.

Mod programiranja : SIMATIC ili IEC 1131-3.

Jezik : engleski, njemaki, francuski, panjolski ili talijanski.

Colors : mogu se mijenjati boje i tip fontova za prozore i elemente koji se koriste pri

programiranju.

Struktura projekta

Kreiranje Projekta



Regional Settings

Ovdje se mogu postaviti sljedee opcije:

- mjerni sustav: U.S. ili metriki

- format sata : 12 ili 24-satni

- format datuma: (mm/dd/yy) ili (dd.mm.yy).

Umetanje programskog bloka (POU) Desnom tipkom mia kliknite na Program Block

u programskom stablu te nakon toga lijevom tipkom na unos novog potprograma ili prekidne

rutine.

Desnom tipkom mia kliknite na Status Chart u programskom stablu za unos nove status

tablice i isto tako na Symbol Table za unos nove tablice simbola.

Otvaranje POU Desnim klikom mia na programski blok (POU) moete taj blok otvoriti,

preimenovati, obrisati, dodati komentare ili promijeniti svojstva.

Funkcije ili potprogrami (SBR) omoguavaju dijeljenje kompliciranijih programa u manje,

preglednije dijelove.

Opcije



Sustavu pomoi moe se pristupiti na vie naina:

opu pomo moete pokrenuti odabirom opcija izbornika Help -> Contents and

Index

kontekstno-ovisna pomo daje informaciju o istaknutim objektima, blokovima,

opcijama izbornika, dijalog-prozorima, ovisno o aplikaciji itd. S kontekstno ovisne

pomoi moe se prebaciti na opu pomo gumbom "Help Topics". Dodatne

informacije vezane za Micro/WIN mogu se nai na elektronikim uputstvima. Njima

se moe pristupiti izborom opcija izbornika Start -> Simatic -> S7 Manuals.

Umetanje programskog bloka (Program Organization Unit - POU)

Desni klik

Kontekstno ovisna pomo u Micro/WIN-u

F1



1. zadatak: Stvaranje novog projekta

1. Pokrenite MicroWIN.

2. Stvorite novi projekt odabirom opcije izbornika File -> New.

3. Unesite novi potprogram u projekt.

2. zadatak: Ukljuivanje motora

1. Pokrenuti program Step 7 MicroWIN.

2. Otvoriti novi projekt.

3. Izraditi program za ukljuivanje motora. Motor se ukljuuje kad su pritisnuta oba tipkala.

Tipkalo 1 Tipkalo 2 Aktiviranje motora

I0.0 I0.1 Q0.0

Pisanje programa



2. vjeba: Ukljuivanje rasvjete, upoznavanje programa za simulaciju

S7_200_ING

1. zadatak

U prvoj prostoriji je sklopka koja ukljuuje jednu arulju. U drugoj je sklopka koja ukljuuje dvije arulje. U treoj je sklopka koja ukljuuje tri arulje. Pozovite program STEP7 MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u Rasvjeta.

a) Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve simbole s komentarima.

Sklopka1 Sklopka2 Sklopka3 arulja1 arulja2 arulja3 arulja4 arulja5 arulja6

I0.0 I0.1 I0.2 Q0.0 Q0.1 Q0.2 Q0.3 Q0.4 Q0.5

b) Napiite program u obliku ladder dijagrama.

c) Pogledajte (pomou View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).

d) Nacrtajte program za PLC u 3 oblika (LAD, FBD, STL) za ukljuivanje rasvjete pomou sklopki.

LAD:

FBD: STL:



2. zadatak

a) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File

>EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremite u

posebnoj mapi na radnoj povrini (Desktopu).

b) Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upiite potrebni kod i pozovite svoj

dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi.

c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.

Odgovori na pitanja.

1. Koje simbole (za ulaze i izlaza) smo koristili u programu?

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

2. to znai MAIN, SBRO, INTO u programskom stablu?

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

3. emu slui tablica simbola ( Symbol Table)?

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

4. Jesmo li koristili logike funkcije? Navedi neke logike funkcije.

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

5. to je sve potrebno da bi simulirali rad PLC-a?

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________



3. vjeba: Ukljuivanje i iskljuivanje troila pomou tipkala

samodrea veza

1. zadatak

a) Napravite program za ukljuivanje i iskljuivanje troila (arulje) pomou tipkala

(samodrea veza). Prije pisanja programa treba ispuniti Symbol Table. Tipkalom T1

ukljuujemo troilo, a tipkalom T2 ga iskljuujemo (na ulaz PLCa je spojen radni kontakt

obaju tipkala).

b) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i

preimenujte ga u Upravljanje tipkalom. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i

upiite sve simbole s komentarima.

Tipkalo T1 Tipkalo T2 arulja

I0.0 I0.1 Q0.0

c) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti

FileEXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku

spremite u posebnoj mapi na radnoj povrini (Desktopu).

d) Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upiite potreban kod i pozovite svoj


e) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.

f) Nacrtajte program u LAD obliku.

g) Pogledajte (pomou View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).

h) Nacrtajte program u tim oblicima.

FBD: STL:



2. zadatak

Troilo se moe ukljuiti s 2 mjesta (tipkalom T1 ili tipkalom T2), a isto tako se moe i

iskljuiti s 2 mjesta (tipkalom T3 ili tipkalom T4).

Tipkalo T1 Tipkalo T2 Tipkalo T3 Tipkalo T4 arulja

I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 Q0.0

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i

preimenujte ga u Upravljanje s dva mjesta. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i

upiite sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte

(pomou View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).

b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING.


d) Nacrtajte program u LAD obliku.

FBD: STL:




1. Kako se postie samodrea veza?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

2. Koje logike funkcije smo primjenjivali ?

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

3. to znae oznake I0.0, Q0.1?

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________



4. vjeba: Timeri-naredba TON

1. zadatak

Neki motor se ukljuuje i iskljuuje sklopkom. Radi sigurnosnih razloga motor treba

pokrenuti 5 sekundi nakon ukljuenja sklopke. Napiite odgovarajui program za PLC ureaj.

Sklopka Motor

I0.0 Q0.0


preimenujte ga u Ukljuenje_motora. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i




d) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.


FBD: STL:



2. zadatak: Postupno ukljuenje troila

Prvo troilo ukljuuje se preko tipkala ( samodree veze). Nakon 5 sekundi treba

ukljuiti drugo troilo; 5 sekundi nakon ukljuenja 2. troila, ukljuuje se tree troilo; 5

sekundi nakon ukljuenja 3. troila, ukljuuje se etvrto troilo.

Tipkalo start Tipkalo stop Prvo troilo Drugo troilo Tree troilo etvrto troilo

I0.0 I0.1 I0.2 Q0.0 Q0.1 Q0.2

a) Nacrtajte program u LAD obliku.



5. vjeba: Timeri naredba TONR

1.zadatak

Motor se ukljuuje i iskljuuje pomou sklopke. Radi sigurnosnih razloga motor treba

pokrenuti 5 sekundi nakon ukljuenja sklopke. Napii odgovarajui program za PLC ureaj

koristei naredbu TONR.

Sklopka Motor

I0.0 Q0.0


preimenujte ga u Ukljuenje_TONR. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite

sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou

View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).

b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti FilE--

>EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u

posebnoj mapi na radnoj povrini (Desktopu).

c) Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upiite potreban kod i pozovite svoj



e) Nacrtajte program u LAD obliku.



2. zadatak

Motor se ukljuuje i iskljuuje pomou tipkala. Radi sigurnosnih razloga motor treba

pokrenuti 5 sekundi nakon aktiviranja tipkala. Napii odgovarajui program za PLC ureaj

koristei naredbu TONR. Za resetiranje timera koristiti tipkalo STOP.


preimenujte ga u Servisiranje_motora. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i



b) Nacrtajte program u LAD obliku.

3. zadatak

Motor se ukljuuje pomou tipkala. Nakon 30 sati rada treba servisirati motor.

Programirajte PLC tako da nakon 30 sati rada ukljui alarm za upozorenje i istovremeno

iskljui motor. Za 1 sat rada motora uzmite 1 sekundu.

Tipkalo start Tipkalo stop Motor Alarm

I0.0 I0.1 Q0.0 Q0.1


preimenujte ga u Servisiranje_motora. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i



b) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.

Tipkalo start Tipkalo stop Motor

I0.0 I0.1 Q0.0



c) Nacrtajte program u LAD obliku:

d) Nacrtaj program u FBD obliku.


1. Po emu su naredbe (timeri) TON i TONR sline?

_________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________

2. Kako se resetira TON ?

_________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________

3. Kako se resetira TONR ?

_________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________



6. vjeba: Timeri-naredbe TON i TOF

1. zadatak

Za vrijeme rada troila ukljuen je ventilator radi hlaenja. Kad se troilo iskljui, ventilator treba jo nakon toga raditi jednu minutu.

Sklopka Troilo Ventilator

I0.0 Q0.0 Q0.1


preimenujte ga u Ventilator. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve

simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou


b) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.

c) Nacrtajte program u LAD obliku.

2. zadatak

Stubina rasvjeta ukljuuje se tipkalom. Programirajte PLC tako da nakon 20 sekundi od

ukljuenja tipkala iskljui stubinu rasvjetu. Nacrtajte program u LAD obliku.

Tipkalo Rasvjeta

I0.0 Q0.0


preimenujte ga u Stubite. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve




View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). Nacrtajte program u tim

oblicima.




e) Nacrtajte program u FBD obliku.

f) Napiite program u STL obliku.

1. Usporedite primjenu naredbe TON i TOF.

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

2. Kako se aktivira timer TOF?

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________



3. Kako se resetira timer TOF?

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

2. zadatak

Semafor treba davati treptajue uto svjetlo. Svjetlo se ukljuuje, odnosno iskljuuje

nakon jedne sekunde (period titranja je 2 s).

a) Napiite odgovarajui program za PLC ureaj pomou odgovarajuih timera .

b) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i

preimenujte ga u uti_semafor. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve



c) Simulirajte rad u programu S7_200_ING.


e) Nacrtajte program u LAD obliku.

f) Nacrtajte program u FBD obliku.



7. vjeba: Naredbe SET, RESET i XOR 1. zadatak

Potrebno je ukljuivati i iskljuivati 4 troila istovremeno pomou tipkala START i

STOP. Napravite program u ladder dijagramu koristei naredbe SET i RESET.

Tipkalo start Tipkalo stop Troilo1 Troilo2 Troilo3 Troilo4

I0.0 I0.1 Q0.0 Q0.1 Q0.2 Q0.3


preimenujte ga u etiri troila SR. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite



b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File--


posebnoj mapi na radnoj povrini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING,

upiite potreban kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi.



e) Nacrtajte program u FBD obliku i u STL obliku.



Usporedite naredbu SET i jednako ( ).

_________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________

to bi trebali dodati u dijagramu kad bi umjesto naredbe SET imali jednako?

_________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________

2. zadatak

Za pokretanje nekog troila Q0.0 potrebno je drati pritisnuto bilo koje od dvaju tipkala (I0.0 ili I0.1). Ako su pritisnuta oba tipkala istovremeno, troilo ne smije raditi. Ovdje se radi o logikoj funkciji EKSKLUZIVNI ILI (XOR). Napravite program u ladder dijagramu koristei naredbu jednako ().

Tipkalo1 Tipkalo2 troilo

I0.0 Q0.0 Q0.1


preimenujte ga u Ekskluzivni. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve








3. zadatak

Potrebno je napraviti program za aktiviranje troila kao i u prethodnom zadatku, ali sada

koristei naredbe SET i RESET.


preimenujte ga u Ekskluzivni SR. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).




4. zadatak

U nekom pogonu rade dva motora (Q0.1 i Q0.2) koji se ukljuuju i iskljuuju pomou

zajednike sklopke (I0.0). Motor 2 ( Q0.2) je rezerva i automatski se ukljuuje ako senzor

kvara dojavi na posebnom ulazu PLC-a (I0.1) kvar motora1. U sluaju dojave kvara

automatski se zaustavlja motor 1 i ukljui alarm (Q0.0), a motor 2 se ukljuuje nakon 5

sekundi. Potrebno je predvidjeti i sklopku za iskljuenje alarma (I0.2). Napravite program u

ladder dijagramu koristei naredbe jednako .


preimenujte ga u Motor_rezerva. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite





Sklopka Senzor kvara Skopka za isk. alarma Motor1 Motor 2 Alarm

I0.0 I0.1 I0.2 Q0.1 Q0.2 Q0.0




5. Zadatak

Potrebno je napraviti program za pokretanje dvaju motora kao i u prethodnom

zadatku, ali sada koristei naredbe SET i RESET.

a)Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i

preimenujte ga u Motor_rezervaSR. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite








8. vjeba: Reverziranje motora, ventilacija 1. zadatak

Pogon moe biti ukljuen tipkalom S1 i S2, prema smjeru potrebne rotacije. Odabrani

smjer rotacije signaliziraju sijalice (H1 i H2). Ako se eli promijeniti smjer rotacije stroja,

prvo se stroj mora iskljuiti tipkalom S0 da bi drugi smjer vrtnje mogli aktivirati. U programu

mora biti ukljuena i funkcija nadzora. Mora biti onemogueno pokretanje motora u drugi

smjer, ako je prvi ukljuen.


preimenujte ga u Reverziranje. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve






upiite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi.

Tipkalo S1 Tipkalo S2 Tipkalo S0 Bimetalna

zatita Vrtnja u jednom

smjeru (KM1 i H1)

Vrtnja u drugom

smjeru (KM2 i H2)

I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 Q0.0 Q0.1




d) Nacrtajte LAD dijagram.

2. zadatak

Potrebno je napraviti LAD dijagram za automatsko upravljanje ventilacijom vinskog

podruma. Automatski sustav se sastoji od dvije prostorije u kojima se nalaze bave s vinom.

U svakoj prostoriji se nalazi osjetilo CO, koji daje signal "1" kada razina CO-oa naraste iznad

dozvoljene vrijednosti i ventilator koji izbacuje zrak iz prostorije van. Sustav treba raditi na

sljedei nain: kada osjetilo CO da signal "1", ventilator te prostorije se ukljuuje i izbacuje

zrak van. Ventilator se nee iskljuiti odmah kada osjetilo CO da signal "0", nego je potrebno

neka radi jo 60 sekundi i tek onda se iskljuuje.

ULAZ IZLAZ

Adresa Znaenje Adresa Znaenje

I0.0 Glavna sklopka - kada je

ukljuena, omoguen pogon sustava

Q0.0 Signalna arulja; ukljuena glavna sklopka (automatski pogon)

I0.1 Osjetilo CO u 1. prostoriji Q0.1 Sklopnik za ukljuivanje ventilatora u 1. prostoriji

I0.2 Osjetilo CO u 2. prostoriji Q0.2 Sklopnik za ukljuivanje ventilatora u 2. prostoriji

Q0.3 Signalna arulja - ventilator u pogonu (bilo koji )




preimenujte ga u Vinski_podrum. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).






9. vjeba: Odreivanje prioriteta, upravljanje vozilom

1. zadatak: Odreivanje prioriteta

Nakon to voditelj zavri s pitanjem, 3 igraa e stisnuti tipkalo, nastojei da budu prvi

i da odgovore na pitanje. Zvono e zazvoniti 10 s nakon to je netko od igraa stisnuo tipkalo.

Svjetlosna signalizacija ispred igraa e se pojaviti, ako je on prvi, a resetira se pomou

tipkala koje se nalazi kod voditelja. Ulazi: 3 tipkala kod igraa i reset-tipkalo kod voditelja.

Izlazi: 3 svjetla i zvono. Napravite program u ladder dijagramu.


preimenujte ga u Kviz. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve simbole

s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou View) kako

izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).





c)Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.

Tipkalo

1. igraa Tipkalo

2. igraa Tipkalo

3. igraa Tipkalo

reset

Zvono Svjetlo

1.igraa Svjetlo

2.igraa Svjetlo

3.igraa

I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 Q0.0 Q0.1 Q0.2 Q0.3




e) Nacrtajte program u FBD obliku.



2. zadatak: Upravljanje vozilom

Potrebno je napraviti LAD dijagram za upravljanje vozilom na sljedei nain: nakon

to stisnemo START-tipkalo, vozilo se kree s lijeva na desno. Kad vozilo aktivira senzor

LS2, zaustavi se na 5 sekundi i nakon toga kree nazad. Senzor LS1 reagira kad se vozilo

vrati u poetni poloaj. Kad se LS1 aktivira, vozilo stane. Ulazi su: tipkalo-stop, tipkalo-start,

senzori LS1 i LS2. Izlazi su : motor lijevo i motor desno (sklopnici).


preimenujte ga u Vozilo. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve

simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama.

b)Pogledajte (pomou View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).

c) Simulirajte rad u programu S7_200_ING.


e) Nacrtajte LAD dijagram.

Tipkalo

STOP

Tipkalo

START

Krajnja sklopka

LS1(HOME)

Krajnja sklopka

LS2

Motor

desno

Motor

lijevo

I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 Q0.0 Q0.1



10. vjeba: Upravljanje signalizacijom, upravljanje pokretnom trakom

1. zadatak: Upravljanje signalizacijom

Uz ukljuenu sklopku SK1 i iskljuenu sklopku Sk2 pritiskom na tipkalo TP1 pali se

zelena dioda, a pritiskom na tipkalo TP2 pali se crvena dioda. Uz ukljuenu sklopku SK2 i

iskljuenu sklopku SK1 pritiskom na tipkalo TP1 pali se crvena dioda, pritiskom na tipkalo

TP2 pali se zelena dioda. Uz obje ukljuene sklopke, pritiskom na bilo koje tipkalo, pali se

uta dioda. Kada niti jedna sklopka nije ukljuena i tipkala nisu pritisnuta, diode su ugaene.


preimenujte ga u diode. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve simbole

s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou View) kako

izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).

Sklopka

SK1

Sklopka

SK2

Tipkalo

TP1

Tipkalo

TP2

Crvena

dioda

Zelena

dioda

uta dioda

I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 Q0.0 Q0.1 Q0.2









e) Nacrtaj program u FBD obliku.



2. zadatak: Upravljanje pokretnom trakom

Potrebno je napraviti LAD dijagram za upravljanje pokretnom trakom na sljedei

nain: PLC ukljuuje i iskljuuje motore na pojedinim segmentima trake. Senzori u blizini

svakog segmenta detektiraju poziciju proizvoda. Dok je proizvod u podruju reagiranja

senzora, motor e raditi. Ako se proizvod pomakao izvan tog podruja, aktivira se tajmer i

nakon isteka vremena (20 s) motor e stati na odgovarajuem segmentu. Motor 2 se ukljuuje

kad se aktivira senzor 3, ukljuen je dok se ne ukljui motor 1 i dok se ne nae izvan

djelovanja senzora 2. Motor 1 se ukljuuje kad se aktivira senzor 2 i radi dok se proizvod ne

nae izvan djelovanja senzora 1. Motor 3 radi ako je ukljuena sklopka.


preimenujte ga u Pokretna traka. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).



Senzor 1 Senzor 2 Senzor 3 Motor 1 Motor 2 Motor 3

I0.0 I0.1 I0.2 Q0.0 Q0.1 Q0.2



11. vjeba: Primjena brojaa - jednostavniji primjeri

1.zadatak: Brojenje limenki

Napravite funkcijski blok-dijagram za brojanje limenki. Kada izbroji 6 limenki,

potrebno je ukljuiti izlaz; izlaz treba biti ukljuen jednu sekundu, nakon ega se resetira

broja i moe se ponovo nastaviti brojanje.


preimenujte ga u Limenke. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve


View) kako izgleda program u drugim oblicima FBD i STL.







Senzor Izlaz

I0.0 Q0.0



2. zadatak: Stroj za pakiranje

Potrebno je napraviti LAD dijagram za detektiranje i brojanje proizvoda koji dolaze na

pokretnoj traci. Kad izbroji pet proizvoda, aktivira se elektromagnet. On privue proizvode i

dri ih dvije sekunde, zatim ih ispusti ( iskljui se elektromagnet).


preimenujte ga u Stroj za pakiranje. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).




Sklopka Senzor Motor trake Elektromagnet

I0.0 I0.1 Q0.0 Q0.1



3. zadatak: Upravljanje parkiralitem

Na parkiralitu ima 100 parkirnih mjesta. Na ulazu je senzor koji se aktivira kad se

pojavi automobil i tako poveava broj za 1. Na isti nain, na izlasku se aktivira senzor 2 svaki

put kad automobil izlazi i tako umanjuje broj za 1.Kad se ustanovi da ima 100 automobila,

javlja se upozorenje na ulazu (svjetlosna signalizacija).


preimenujte ga u parkiralite. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).




Senzor S1 Senzor S2 Indikacija

I0.0 I0.1 Q0.0



12. vjeba: Primjena brojaa primjeri

1. zadatak: Zabrana rada motora nakon 10 ukljuenja

Motor se ukljuuje i iskljuuje pomou tipkala START i STOP. Nakon to se 10 puta

motor ukljuivao, ne dozvoljava mu se rad dok se stanje ne resetira.


preimenujte ga u Zabrana rada. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve









Tipkalo START Tipkalo STOP Motor

I0.0 I0.1 Q0.0



2. zadatak: Linija za pakiranje

Nakon to se pritisne tipkalo START, traka s kutijama se poinje gibati. Kad senzor SE2 detektira kutiju, zaustavlja se traka s kutijama, a poinje se gibati traka s jabukama. Senzor za jabuke SE1 je zaduen za brojanje jabuka. Kad izbroji 10 jabuka, zaustavlja se traka s jabukama, a poinje se kretati traka s kutijama. Tada se broja resetira i sve se ponavlja dok se ne stisne tipkalo STOP.


preimenujte ga u pakiranje jabuka. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite









Tipkalo

START

Tipkalo

STOP

Senzor SE1 Senzor SE2 Kretanje trake s

kutijama

Kretanje trake

s jabukama

I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 Q0.0 Q0.1



13. vjeba: Podmazivanje zupanika, punjenje i pranjenje spremnika

s tekuinom

1. zadatak: Podmazivanje zupanika

Kad se zupanik nae nasuprot senzoru S1, taj senzor detektira zupanik i otvara

elektromagnetski ventil V1 koji uljem podmazuje zupanik. Ventil se otvara na kratko

vrijeme, dajui odgovarajuu koliinu ulja. Kad senzor S2 upozori da je razina ulja u posudi

niska, ukljuuje se alarm koji upozorava da treba doliti ulje. Ulazi: detektiranje pozicije S1,

donja granica ulja S2. Izlazi: elektromagnetski ventil V1 i alarm.


preimenujte ga u podmazivanje. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve


View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). Pogledajte (pomou View)

kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).






Senzor S1 Senzor S2 Elektromagnetski ventil Alarm

I0.0 I0.1 Q0.0 Q0.1




2. zadatak: Punjenje i pranjenje spremnika s tekuinom

Nakon pritiska na START tipkalo, ventil MV1 se otvara i voda poinje puniti

spremnik. Istovremeno poinje raditi motor koji mijea tekuinu M. Kada razina vode

prijee TLB2 i dostigne TLB1, zatvara se ventil MV1 i motor M se iskljuuje. Ventil MV2

se otvara, poinje isputanje vode. Kada razina padne ispod TLB2 , ventil MV2 se zatvara.

Kada se ova operacija ponovi 4 puta, zasvijetli KRAJ-indikacija. Takoer se javlja kratki

zvuni signal (20s). Ciklus punjenja i pranjenja moe se ponovo aktivirati pritiskom na

tipkalo START.



Tablica ulaza i izlaza


preimenujte ga u Punjenje i pranjenje. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i








d) Nacrtaj LAD dijagram.

Tipkalo

START

Tipkalo

STOP

Reset Gornja

razina

TLB1

Donja

razina

TLB2

Motor

MV1

Motor

MV2

Motor

M

KRAJ

indikacija

Zvono

I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 I0.4 Q0.0 Q0.1 Q0.2 Q0.3 Q0.4



14. vjeba: Upravljanje vratima skladita

1. zadatak: Upravljanje vratima skladita

Ultrazvuni senzor na ulazu detektira prisutnost vozila. Neovisno o tome,

fotoelektrini senzor detektira prolaz vozila, tako to vozilo prekida zrake svjetlosti. Vrata

otvara i zatvara motor, a na vratima su 2 krajnje sklopke, jedna signalizira da su vrata potpuno

otvorena, a druga da su potpuno zatvorena.

Treba osigurati da se vrata ne mogu poeti dizati, ako se trenutno sputaju, odnosno da

se ne mogu sputati, ako su se ve poela dizati.


preimenujte ga u Vrata. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve simbole

s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama.






Ultrazvuni senzor

Fotoelektrini senzor

Krajnja sklopka

za gornji poloaj Krajnja sklopka

za donji poloaj Otvaranje

vrata

Zatvaranje

vrata

I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 Q0.0 Q0.1



15. vjeba: Upravljanje pilom 1. zadatak

Postoje 2 moda rada; runo i automatski. Napravit emo program samo za runi rad, zatim samo za automatski, da bi na kraju sve ovo objedinili, tako da moemo pokretati motor po elji runo ili automatski. Zbog ogranienog broja ulaza i izlaza, preporuuje se koristiti memorijske lokacije varijabli (V).

1.1. Runi rad

Runi mod se postavlja sklopkom RUNO i tada svijetli indikacija RUNO. U runom modu pritiskom na tipkalo NAPRIJED motor kree naprijed. Moe se zaustaviti sa STOP. Kad pila dotakne krajnju sklopku LS2, motor se zaustavlja. Pritiskom na tipkalo

NAZAD, motor kree nazad, a moe se zaustaviti sa STOP. Kad pila dotakne krajnju sklopku LS1, motor se zaustavlja. Treba osigurati da se motor ne moe pokrenuti naprijed, ako se ve kree nazad, odnosno, da se ne moe pokrenuti nazad, ako on ve kree naprijed. Tablica ulaza i izlaza

Sklopka

runo Tipkalo

naprijed

runo

Tipkalo

stop

LS2

(desni

krajnji

poloaj)

Tipkalo

nazad

LS1

(poetni poloaj-krajnje

lijevo)

Indikacija

runo Naprijed

runo Nazad

runo

I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 I0.4 I0.5 Q0.0 V0.0 V0.1

a)Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i

preimenujte ga u Builica. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama.



b) Nacrtajte LAD dijagram.

1.2. Automatski rad

Automatski mod se postavlja sklopkom AUTOMATSKI i tada svijetli indikacija

AUTOMATSKI. U automatskom radu, kad je ukljuena sklopka za automatski rad i aktivirana sklopka LS1 (poetni poloaj), pritiskom na tipkalo AUTOMATSKI START, motor kree naprijed, sve dok ne dotakne LS2. Tada prieka 10 sekundi i zatim kree nazad. Giba se nazad, dok se ponovo ne aktivira LS1, a zatim se sve to ponavlja. Ulazi su: sklopka

AUTOMATSKI, tipkalo za AUTOMATSKI START, tipkalo STOP, krajnje sklopke LS1 i

LS2.

Izlazi su: indikacija AUTOMATSKI , indikacija za AUTOMATSKI START, motor naprijed

(automatski) i motor nazad (automatski). Kao pomoni izlaz staviti potvrdu da je pila dola u krajnji poloaj (LS2).

Tablica ulaza i izlaza

Sklopka

automatski

Tipkalo za

automatski

start

Indikacija

automatski

Indikacija

automatskog

starta

Automatski

naprijed

Potvrda da je

stigao u LS2

Automatski

nazad

I0.6 I0.7 Q0.1 Q0.2 V0.2 V0.3 V0.4



c) Nacrtajte LAD dijagram.

Runi i automatski rad: potrebno je objediniti ova dva programa.

Primjer oznaavanja


Motor naprijed Motor nazad

Q0.3 Q0.4



e) Nacrtajte LAD dijagram.



16. vjeba: Pokretanje zvijezda trokut 1. zadatak

Kada se stisne tipkalo START, motor se pokree u spoju zvijezda. Preko samodree veze se napaja sklopnik K1 i K3. Nakon ubrzanja od vremena 5 sekundi, motor prelazi u spoj

trokut. Tada vremenski relej iskljui sklopnik K3 i ukljui K2. Tijekom rada sklopnci K3 i K2 ne smiju nikada biti zajedno ukljueni. Zbog toga se stvarna stanja uklopljenosti sklopnika kontroliraju preko pomonih kontakata. Sustav se iskljuuje pritiskom na tipkalo S2 ili proradom zatite motora. Prorada zatite se moe vidjeti na indikacijskoj lampici ispad bimetala. Na lampici zvijezda se moe vidjeti da je motor trenutno u spoju zvijezda. Na lampici trokut se moe vidjeti da je motor u spoju trokut.



Tablica ulaza

Tipkalo START(S2) Tipkalo STOP (S1) Ispad bimetala

I0.0 I0.1 I0.3

Tablica izlaza

Sklopnik

K1

Sklopnik K3-

zvijezda

Sklopnik K2-

trokut

Indikacija

ispada

bimetala

Indikacija

zvijezde

Indikacija

trokuta

Q0.0 Q0.2 Q0.1 Q0.3 Q0.4 Q0.5


preimenujte ga u Pokretanje zvijezda trokut . Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i

upiite sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama.

b) Simuliraj program u S7_200_ING -u i na realnom sustavu.





e) Nacrtajte oienje na realnom sustavu.



17. vjeba: Pozivanje potprograma - upravljanje punionicom

Napii dio programa za punionicu boca koji zadovoljava sljedee specifikacije:

ulaz I 0.0 (tipkalo s radnim kontaktom) ukljuuje postrojenje

ulaz I 0.1 (tipkalo s mirnim kontaktom) iskljuuje postrojenje

kada je postrojenje ukljueno, indikator na izlazu Q 0.0 svijetli

kada je postrojenje ukljueno, moe se izabrati sljedei mod rada: - runi mod je izabran kada je I 0.4=0, a automatski kada je I 0.4=1 - izabrani mod je usvojen kada na ulaz I 0.5 doe impuls

indikatori za izabrani mod su sljedei: runi = Q 0.1; automatski = Q 0.2

kod promjene moda ili kod iskljuenja postrojenja, prethodno izabrani mod mora biti poniten

u runom modu, transporter se moe pokrenuti naprijed pomou tipkala I 0.2 (Q 0.3) i nazad s I 0.3 (Q 0.4)

u automatskom radu transporter kree naprijed.

1. zadatak: Upravljanje radom punionice

1. Napiite program za upravljanje modovima rada. Upotrijebite I/O adrese i ureaje prikazane na slici.

2. Program za ukljuenje postrojenja za punjenje boca napiite u bloku SBR 1, a dio za odabir moda rada punionice u bloku SBR 2.

3. Otvorite (off-line) blok MAIN i unesite pozive blokova SBR1 i SBR 2.

Tablica ulaza

Tipkalo

START

Tipkalo

STOP

Tipkalo-

naprijed

Tipkalo

nazad

Sklopka za

odabir moda

Tipkalo-

potvrda moda

I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 I0.4 I0.5



Tablica izlaza

Indikacija

rada

Indikator

runo Indikator

automatski

Runo naprijed

Runo nazad

Q0.0 Q0.1 Q0.2 Q0.3 Q0.4


preimenujte ga u Postrojenje_boce. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite








d) Nacrtajte LAD dijagram za MAIN.



e) Nacrtajte LAD dijagram za SBR1.

f) Nacrtajte LAD dijagram za SBR2.



18. vjeba: Sortiranje i brojanje proizvoda

1. zadatak: Traka za sortiranje

Opis postrojenja:

Pomou postrojenja za sortiranje moete odvajati ute blokove od plavih. Plavi blokovi e se transportirati na lijevo, a uti blokovi e se transportirati na desno. Postrojenje ima dvije pokretne trake, svaka je pokretana posebnim motorom. Sortiranje blokova se

obavlja klizaem koji se pokree prema unutra i prema van pomou klipa.

Razliiti senzori daju informacije o poziciji blokova i vrsti materijala. Senzor S1 detektira vrstu materijala. Ako senzor detektira uti blok, on e generirati signal 1. Senzor S2 detektira poziciju materijala. Ako materijal doe do senzora, izlazni signal senzora e biti 1. Senzor S3 generira signal 1, ako je kliza potpuno izvuen prema van.

Motor M1 pokree pokretnu traku 1 (vertikalna pokretna traka). Motor M2 pokree

pokretnu traku 2 (horizontalna pokretna traka). Kliza pomie materijal s horizontalne na

vertikalnu pokretnu traku.

Funkcionalni opis:

Postrojenje se pokree pritiskom na tipku "Ukljueno". Pokretne trake se pogone s dva motora. Ako blok dosegne senzor S2, a senzor S1 daje signal 1, horizontalna pokretna traka se

mora zaustaviti i kliza mora pomaknuti uti blok na vertikalnu pokretnu traku. Ako se kliza potpuno pomakao prema van (senzor S3 daje signal 1), kliza se sam povlai natrag i horizontalna pokretna traka e se ponovno pokrenuti.

Ako plavi blok dosegne senzor 2 (senzor pozicije), horizontalna pokretna traka e se i dalje nastaviti kretati i kliza se ne smije pomicati prema van. Postrojenje se moe iskljuiti



pomou tipke za zaustavljanje. Pokretna traka e se zaustaviti, dok e se kliza vratiti na poetnu poziciju.

Potrebno je u programu postaviti Counter koji e brojati ukupan broj kutija te tekstualni zaslon koji e biti stalno ukljuen (ukoliko je ukljuen pogon). Na zaslonu treba pisati: "Broj kutija" i stvarni broj kutija s Countera.

Lista ulaza i izlaza

Digitalni ulazi: Tipkalo za zaustavljanje (iskljuenje postrojenja), tipkalo za pokretanje (ukljuenje postrojenja), senzor S1 (detekcija blokova; uti blok = signal 1, plavi blok = signal 0), senzor S2 (detekcija pozicije materijala), senzor S3 (kliza se potpuno pomaknuo prema van).

Tipkalo STOP Tipkalo START Senzor S1 Senzor S2 Senzor S3

I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 I0.4

Digitalni izlazi: Motor M1 (vertikalna pokretna traka), motor M2 (horizotalna

pokretna traka), kretanje klizaa naprijed i kretanje klizaa natrag.

Motor M1 Motor M2 Elektro ventil V1

Q0.0 Q0.1 Q0.2


preimenujte ga u Sortiranje. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve










19. Dodatak

19. 1. PLC - SIMATIC i IEC 1131-3 tipovi podataka

Postoje dvije okolnosti pod kojima treba razumjeti i koristiti tipove podataka kod programiranja u STEP 7-

Micro/WIN:

Ako se programira u IEC 1131-3 modu treba uiniti selekciju tipa podataka za sve vrijednosti u globalnoj tablici simbola.

Ako se vri pridruivanje u lokalnoj tablici varijabli treba definirati tipove podataka za svaku pojedinu lokalnu varijablu.

Kada se eksplicitno pridrui tip podatka nekoj vrijednosti tada se osigura da se u STEP 7-Micro/WIN

zauzme toliko memorije koliko je potrebno za tu vrijednost (npr: vrijednost 100 moe biti spremljena kao BYTE,

WORD ili DWORD) i nain da se ona predstavi ( da li 0 tretirati kao BOOL ili kao numeriku vrijednost?).

STEP 7-Micro/WIN programski softver implementira jednostavnu provjeru tipova podataka za SIMATIC

mod i jaku provjeru tipova podataka za IEC 1131-3 mod. To znai kada je tip podataka specificiran za bilo koju

lokalnu ili globalnu varijablu, softver osigurava da tip podatka operanda odgovara instrukcijskom pridruivanju

navedenom ispod.

Elementarni

tip podatka

Veliina tipa

podatka

Opis Raspon

BOOL 1 bit Boolean 0 do 1

BYTE 8 bita Bajt bez predznaka 0 do 255

BYTE 8 bita Bajt s predznakom -128 do +127

WORD 16 bita Cijeli broj bez predznaka 0 do 65535

INT 16 bita Cijeli broj s predznakom -32768 do +32767

DWORD 32 bita Cijeli broj dvostruke veliine bez

predznaka

0 do 4294967295

DINT 32 bita Cijeli broj dvostruke veliine s

predznakom

-2147483648 do +2147483647

REAL 32 bita IEEE 32 bit floating point +1.175495E-38 do +3.402823E+38

-1.175495E-38 do -3.402823E+38

STRING 2 do 255 bajta ASCII niz spremljen u PLC

memoriju kao bajt duine slijedei s

ASCII podatkovnim bajtovima

ASCII karakter kodovi 128 do 255



19. 2. PLC - Konstante (Brojevni rasponi)

Rasponi konstantnih brojevnih vrijednosti

Rasponi cijelih brojeva bez predznaka Rasponi cijelih brojeva s predznakom

Vrsta podataka: Decimalni: Heksadecimalni: Decimalni: Heksadecimalni:

B (Byte) 0 do 255 0 do FF -128 do +127 80 do 7F

W (Word) 0 do 65535 0 do FFFF -32768 do +32767 8000 do 7FFF

D (Double Word) 0 do 4294967295 0 do FFFF FFFF -2147483648 do 8000 0000 do

+2147483647 7FFF FFFF

Vrsta podataka: Realni decimalni (Positivni raspon) Realni decimalni (Negativni raspon)

D (Double Word) +1.175495E-38 do +3.402823E+38 -1.175495E-38 do -3.402823E+38

Identifikator formata konstanti

Program moe koristiti podatkovne konstante veliine bajta (byte), rijei (word) ili dvostruke rijei (double word). Identifikator formata kontrolira prikaz konstantne vrijednosti (kao binarni, decimalni,

hexadecimalni ili ASCII znak).

Programske konstante su predstavljene kao decimalni brojevi osim ako nije koriten jedan od oblika identifikacije:

2# Binarni brojevi

16# Hexadecimalni brojevi

abcd ASCII konstante, poinju i zavravaju s jednostrukim navodnicima. Spremaju se kao podatkovni bajtovi.

"string" ASCII niz konstanti, poinje i zavrava s dvostrukim navodnicima. Sprema se kao bajt duljine niza kojem slijede podatkovni bajtovi.

Primjeri binarnih konstanti

Numerika baza Separator Konstantna vrijednost Primjer: 2#1101 2 # 1101

Primjer: 2#1101_1111 2 # 11011111

Primjeri heksadecimalnih konstanti

Numerika baza Separator Konstantna vrijednost Primjer: 16#3FB2 16 # 3FB2

16#A_B_C_D Napomena: Potcrtano se moe koristi radi lake itljivosti



Podruje ASCII znakovnih konstanti

Podruje koje se koristi za ASCII znakove je od ASCII 32 do ASCII 255 iskljuujui DEL, jednostruke i dvostruke navodnike. ASCII znakovi van toga podruja moraju koristiti posebni $ znakovni format.

Primjer ASCII slovanih znakovnih konstanti (Format s jednostrukim navodnicima)

Koristi se kod instrukcija koje doputaju konstantu kao ulaz.

Parametar Operandi Tip podataka IN1, IN2 IB, QB, MB, SMB, VB, SB, LB, AC, Konstanta, *VD, *LD, *AC BYTE

Memorijska mapa

(nema vodeeg bajta duljine) Podrka editora za upis Primjer VB0 VB1 VB2 VB3 VB4 VB5

Podatak ASCII konstante valjane

adrese

A Programski i podatkovni blok VB0 A

AB Programski i podatkovni blok VB0, VW0 A B

ABC Podatkovni blok VB0 A B C

ABCD Programski i podatkovni blok VB0, VD0 A B C D

ABCDE Podatkovni blok VB0 A B C D E

ABCDEF Podatkovni blok VB0 A B C D E F

Primjer ASCII slovanih znakovnih nizova (Format s dvostrukim navodnicima)

Koristi se kod instrukcija koje doputaju konstanti niz kao ulaz.

Parametar Operandi Tip podataka

IN VB, Constant String, *VD, *LD, *AC STRING

Memorijska mapa

(ima vodei bajt duljine) Podrka editora za upis Primjer VB0 VB1 VB2 VB3 VB4 VB5 VB6 Podatak ASCII niza konstanti valjane

adrese

"A" Programski i podatkovni blok VB0 1 A

"AB" Programski i podatkovni blok VB0 2 A B

"ABC" Programski i podatkovni blok VB0 3 A B C

"ABCD" Programski i podatkovni blok VB0 4 A B C D

"ABCDE" Programski i podatkovni blok VB0 5 A B C D E

"ABCDEF" Programski i podatkovni blok VB0 6 A B C D E

F



Primjer znakovnog niza koritenjem $ formata

Koritenjem $ formata mijenjaju se ASCII slovane konstante kada se prebacuju podatkovni blokovi, glavni program, potprogrami i prekidne rutine u PLC i obrnuto.

Znakovni niz Podatak pohranjen u PLC memoriji

Cost $$50 Cost $50 "Cost $$50" Cost $50

Enter $name$ Enter name ''Enter $"name$"" Enter "name"

Tehnike za ugradnju kontrolnih znakova su:

Kod Interpretacija

$$ Jedan dolarski znak

$ Jednostruki navodnik $" Dvostruki navodnik

$L or $l Red uvoenja znakova $N or $n Znak za novu liniju

$P or $p Znak za novu stranicu

$R or $r Znak za CR (Carriage return)

$T or $t Znak za tabulator

$1f Dvije heksadecimalne znamenke 1f nakon $ znaka predstavljaju

ASCII kod 1f. ASCII 1f Heksadecimalno = ASCII 31 Decimalno



19. 3. PLC - CPU memorijsko adresno podruje

STEP7-MICROWIN vri identifikaciju tipa PROCESORA kad se izvrava bilo koja operacija koja zahtijeva komunikaciju s procesorom. Potrebno je osigurati da ulazno/izlazne i memorijske lokacije budu u

valjanom rasponu za tip CPU-a kako bi se program mogao ispravno prevesti i prebaciti u PLC, inae e doi do greke.

Pristup Tip CPU221 CPU222 CPU224 CPU226

memorije

Bit

(Bajt.bit) V 0.0 - 2047.7 0.0 - 2047.7 0 - 5119.7 V1.22 0.0 - 5119.7 V1.23 0.0 - 8191.7 V 2.00 0.0 10239.7 V2.00

0.0 - 10239.7 XP

I 0.0 - 15.7 0.0 - 15.7 0.0 - 15.7 0.0 - 15.7 Q 0.0 - 15.7 0.0 - 15.7 0.0 - 15.7 0.0 - 15.7

M 0.0 - 31.7 0.0 - 31.7 0.0 - 31.7 0.0 - 31.7

SM 0.0 - 179.7 0.0 - 299.7 0.0 - 549.7 0.0 - 549.7 S 0.0 - 31.7 0.0 - 31.7 0.0 - 31.7 0.0 - 31.7

T 0 - 255 0 - 255 0 - 255 0 - 255

C 0 - 255 0 - 255 0 - 255 0 - 255 L 0.0 - 59.7 0.0 - 59.7 0.0 - 59.7 0.0 - 59.7

Bajt (Byte) VB 0 - 2047 0 - 2047 0 - 5119 V1.22 0 - 5119 V1.23

0 - 8191 V2.00 0 - 10239 V2.00 0 - 10239 XP

IB 0 - 15 0 - 15 0 - 15 0 - 15

QB 0 - 15 0 - 15 0 - 15 0 - 15 MB 0 - 31 0 - 31 0 - 31 0 - 31

SMB 0 - 179 0 - 299 0 -549 0 - 549

SB 0 - 31 0 - 31 0 - 31 0 - 31 LB 0 - 59 0 - 59 0 - 59 0 - 59

AC 0 - 3 0 - 3 0 - 3 0 - 3

Rije (Word) VW 0 - 2046 0 - 2046 0 - 5118 V1.22 0 - 5118 V1.23 0 - 8190 V2.00 0 - 10238 V2.00

0 - 10238 XP

IW 0 - 14 0 - 14 0 - 14 0 - 14

QW 0 - 14 0 - 14 0 - 14 0 - 14 MW 0 - 31 0 - 31 0 - 31 0 - 31

SMW 0 - 178 0 - 298 0 - 548 0 - 548

SW 0 - 30 0 - 30 0 - 30 0 - 30 T 0 - 255 0 - 255 0 - 255 0 - 255

C 0 - 255 0 - 255 0 - 255 0 - 255

LW 0 - 58 0 - 58 0 - 58 0 - 58 AC 0 - 3 0 - 3 0 - 3 0 - 3

AIW 0 - 30 0 - 30 0 - 62 0 - 62

AQW 0 - 30 0 - 30 0 - 62 0 - 62

Dvostruka VD 0 - 2044 0 - 2044 0 - 5116 V1.22 0 - 5116 V1.23 Rije 0 - 8188 V2.00 0 - 10236 V2.00 (Double 0 - 10236 XP

Word) ID 0 - 12 0 - 12 0 - 12 0 - 12 QD 0 - 12 0 - 12 0 - 12 0 - 12

MD 0 - 28 0 - 28 0 - 28 0 - 28

SMD 0 - 176 0 - 296 0 - 546 0 - 546 SD 0 - 28 0 - 28 0 - 28 0 - 28

LD 0 - 56 0 - 56 0 - 56 0 - 56

AC 0 - 3 0 - 3 0 - 3 0 - 3 HC 0 - 5 0 - 5 0 - 5 0 - 5



19. 4. PLC - Tipovi i svojstva memorije

Po

dru

je

Opis Pristup

bitu

Pristup

bajtu

Pristup

rijei

Pristup

dvostrukoj

rijei

Moe biti

retentivno

Moe se

forsirati

I Diskretni ulazi itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

ne da

Q Diskretni izlazi itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

ne da

M Interni memorijski

bitovi

itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

da da

SM Posebni memorijski

bitovi (SM0-SM29 su

samo za itanje)

itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

ne ne

V Memorija varijabli itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

da da

T Timer vrijednost i

Timer bit

(Mjera vremena)

T-bit

itanje/

pisanje

ne T-vrijednost

itanje/

pisanje

ne T-vrijednost-

da

T-bit-ne

ne

C Counter vrijednost i

Counter bit (Broja)

C-bit

itanje/

pisanje

ne C-vrijednost

itanje/

pisanje

ne C-vrijednost-

da

C-bit-ne

ne

HC Brzi broja vrijednost ne ne ne itanje ne ne

AI Analogni ulazi ne ne itanje ne ne da

AQ Analogni izlazi ne ne pisanje ne ne da

AC Registri akumulatora ne itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

ne ne

L Memorija lokalnih

varijabli

itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

ne ne

S SCR itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

itanje/

pisanje

ne ne



19. 5. Pristup podacima u memorijskim podrujima

Registar slike procesnih ulaza: I

S7-200 ita stanja fizikih ulaza na poetku svakog ciklusa skeniranja i zapisuje ih u registar slike procesnih ulaza. Registru slike procesnih ulaza moe se pristupiti kao bitu, bajtu, rijei ili dvostrukoj rijei:

Bit: I[adresa bajta].[adresa bita] I0.1

Bajt, rije ili dvostruka rije: I[veliina][adresa poetnog bajta] IB4

Registar slike procesnih izlaza: Q

Na kraju ciklusa skeniranja S7-200 kopira vrijednosti iz registra slike procesnih izlaza na fizike izlaze. Registru slike procesnih izlaza moe se pristupiti kao bitu, bajtu, rijei ili dvostrukoj rijei:

Bit: Q[adresa bajta].[adresa bita] Q1.1

Bajt, rije ili dvostruka rije: Q[veliina][adresa poetnog bajta] QB5

Memorijsko podruje varijabli: V

V memorija se moe koristiti za spremanje meurezultata operacija upravljake logike korisnikog programa. Takoer se moe koristiti za spremanje drugih podataka potrebnih za korisniki program. V memoriji moe se pristupiti kao bitu, bajtu, rijei ili dvostrukoj rijei:

Bit: V[adresa bajta].[adresa bita] V10.2

Bajt, rije ili dvostruka rije: V[veliina][adresa poetnog bajta] VW100

Bit memorijsko podruje: M

Bit memorijsko podruje (M memorija) moe se koristiti za spremanje meustatusa operacija ili drugih upravljakih informacija. Bit memorijskom podruju moe se pristupiti kao bitu, bajtu, rijei ili dvostrukoj rijei:

Bit: M[adresa bajta].[adresa bita] M26.7

Bajt, rije ili dvostruka rije: M[veliina][adresa poetnog bajta] MD20

Memorijsko podruje timer-a: T

S7-200 ima timer-e koji inkrementalno broje vrijeme s odreenim rezolucijama (vremenski-bazirani inkrement) od 1 ms, 10 ms, ili 100 ms. Dvije varijable su pridruene timer-u: - Trenutna vrijednost: ovaj 16 bitni cijeli broj s predznakom sadri koliinu odbrojanog vremena timer-om.

- Timer bit: ovaj bit je postavljen ili obrisan kao rezultat usporeivanja trenutne i unaprijed zadane vrijednosti.

Unaprijed zadana vrijednost se unosi kao dio naredbe timer-a. Objema varijablama se pristupa pomou adrese timer-a (T + broj timer-a). Pristup ili jednoj ili drugoj varijabli ovisno je o vrsti koritene naredbe: naredbe s operandima tipa bit pristupaju bitu timer-a, dok naredbe s operandima tipa rijei pristupaju trenutnoj vrijednosti. Kao to je prikazano na slici NO kontakt naredba pristupa bitu timer-a, dok Move Word naredba pristupa trenutnoj vrijednosti timer-a.



Slika. Pristup bitu i trenutnoj vrijednosti timer-a.

Memorijsko podruje brojaa: C

S7-200 ima tri tipa brojaa koji broje svaki prijelaz iz niskog-u-visoko stanje na ulazima brojaa: jedan tip broji samo prema gore, jedan broji samo prema dolje, dok jedan broji i prema gore i prema

dolje. Dvije varijable su pridruene brojau: - Trenutna vrijednost: ovaj 16 bitni cijeli broj s predznakom sadri vrijednost brojanja. - Bit brojaa: ovaj bit je postavljen ili obrisan kao rezultat usporedbe trenutne i unaprijed zadane vrijednosti.

Unaprijed zadana vrijednost se unosi kao dio naredbe brojaa. Objema varijablama se pristupa pomou adrese brojaa (C + broj brojaa). Pristup ili jednoj ili drugoj varijabli ovisno je o vrsti koritene naredbe: naredbe s operandima tipa bit pristupaju bitu brojaa, dok naredbe s operandima tipa rijei pristupaju trenutnoj vrijednosti. Kao to je prikazano na slici NO kontakt naredba pristupa bitu brojaa, dok Move Word naredba pristupa trenutnoj vrijednosti brojaa.

Slika. Pristup bitu i trenutnoj vrijednosti brojaa.

Akumulatori: AC

Akumulatori su elementi za itanje/pisanje i mogu se koristiti kao memorija. Na primjer, akumulatori se mogu koristiti za prosljeivanje parametara u i iz potprograma i za spremanje meurezultata raunanja. S7-200 ima etiri 32 bitna akumulatora (AC0, AC1, AC2, i AC3). Podatku u akumulatoru se moe pristupiti kao bajtu, rijei, ili dvostrukoj rijei. Veliina podatka kojoj se pristupa odreena je naredbom koja se koristi za pristup akumulatoru. Kao to je prikazano na slici, koristi se najmanje znaajnih 8 ili 16 bitova podatka spremljenog u akumulator kod pristupa akumulatoru kao bajtu ili rijei. Kod pristupa akumulatoru kao dvostrukoj rijei koriste se sva 32 bita.



Slika. Pristup akumulatorima.

Posebna memorija: SM

SM bitovi omoguavaju komunikaciju izmeu CPU-a i korisnikog programa. Ovi bitovi koriste se i za rad sposebnim funkcijama S7-200 CPU-a, kao to su: bit koji se postavlja samo za prvi ciklus skeniranja, bit koji mijenja stanje sa stalnom frekvencijom, ili bit koji pokazuje status matematikih ili nekih drugih instrukcija. Posebnom memorijskom podruju moe se pristupiti kao bitu, bajtu, rijei ili dvostrukoj rijei:

Bit: SM[adresa bajta].[adresa bita] SM0.1

Bajt, rije ili dvostruka rije: SM[veliina][adresa poetnog bajta] SMB86

Lokalna memorija: L

S7-200 osigurava 64 bajta lokalne memorije, od kojih se 60 moe koristiti kao priruna memorija ili za prosljeivanje formalnih parametara potprogramu. STEP 7 Micro/WIN rezervira 4 posljednja bajta za vlastito koritenje. Lokalna memorija je slina V memoriji s jednom glavnom razlikom. V memorija ima globalno podruje dok L memorija ima lokalno podruje koritenja. Pojam globalnog podruja koritenja znai da se istim memorijskim lokacijama moe pristupiti iz bilo kojeg dijela programa (glavni program, potprogrami ili prekidne rutine). Pojam lokalnog podruja koritenja znai da se tim memorijskim lokacijama moe pristupati samo u dijelovima programa u kojima su definirane. S7-200 zauzima 64 bajta L memorije za glavni program, 64 bajta za svaki potprogram i 64

bajta za prekidne rutine. Zauzeta L memorija za glavni program ne moe se dohvatiti iz potprograma ili prekidnih rutina. Potprogram ne moe pristupiti L memoriji zauzetoj glavnim programom, prekidnom rutinom, ili drugim potprogramom. Isto tako, prekidna rutina ne moe pristupiti L memoriji zauzetoj glavnim programom ili potprogramom. Zauzimanje L memorije se vri po potrebi, tj. po



pozivu odreenog dijela programa. L memoriji moe se pristupiti kao bitu, bajtu, rijei ili dvostrukoj rijei:

Bit: L[adresa bajta].[adresa bita] L0.0

Bajt, rije ili dvostruka rije: L[veliina][adresa poetnog bajta] LB33

Analogni ulazi: AI

S7-200 pretvara analognu vrijednost (kao to su temperatura, napon ili struja) u digitalni podatak duljine rijei (16 bita). Tim vrijednostima se pristupa identifikatorom podruja (AI), veliinom podatka (W), i adresom poetnog bajta. Kako su analogni ulazi rijei adresa im uvijek poinje parnim brojem bajta (kao to su 0, 2, ili 4), pa im se pristupa s parnim brojem adrese poetnog bajta (kao AIW0, AIW2, ili AIW4). Analogni ulazi predstavljaju vrijednosti koje se mogu samo itati.

Format: AIW[adresa poetnog bajta] AIW4

Analogni izlazi: AQ

S7-200 pretvara digitalni podatak veliine rijei (16 bita) u strujni ili naponski signal, proporcionalan toj digitalnoj vrijednosti. Te vrijednosti se predstavljaju identifikatorom podruja (AQ), veliinom podatka (W), i adresom poetnog bajta. Kako su analogni izlazi rijei adresa im uvijek poinje parnim brojem bajta (kao to su 0, 2, ili 4), pa im se pristupa s parnim brojem adrese poetnog bajta (kao AQW0, AQW2, ili AQW4). Analogni izlazi predstavljaju vrijednosti koje se mogu samo postavljati.

Format: AQW[adresa poetnog bajta] AQW4



19. 6. PLC - Izravno i neizravno adresiranje

Kod pisanja programa moe se koristiti bilo koji od tri moda adresiranja instrukcijskog operanda:

Izravno adresiranje

Simboliko adresiranje

Neizravno adresiranje

Izravno adresiranje

S7-200 pohranjuje podatke na razliite memorijske lokacije koje imaju jedinstvenu adresu. Moe se izriito identificirati memorijska adresa kojoj se eli pristupiti. Izravno adresiranje precizira memorijsko podruje, veliinu i lokaciju (npr. VW790 se odnosi na lokaciju rijei u memorijskom podruju varijabli).

Za pristup bitu u memorijskom podruju potrebno je specificirati adresu koja sadrava identifikacijsko memorijsko podruje (bajt adresu i broj bita koji se nalazi iza toke). Oblik pristupa bitu je ''bajt.bit''. U tom primjeru, memorijsko podruje i bajt adresa (I = ulaz, i 3 = bajt 3) su tokom (''.'') odvojeni od bit (bit 4) memorijskog podruja.

I 3 . 4

Bit u bajtu, ili broj bita :

bit 4 (peti bit od osam; 0 do 7)

Toka odvaja bajt adresu od broja bita

Bajt adresa: bajt 3

(etvrti bajt)

Identifikator podruja



Procesna slika ulaznog (I) memorijskog podruja:

7 6 5 4 3 2 1 0

Bajt 0

Bajt 1

Bajt 2

Bajt 3

Bajt 4

Bajt 5

Podacima se moe pristupiti u veini memorijskih podruja (V, I, Q, S, M, L i SM) budui da

bajt, rije i dvostruka rije koriste bajtadresni oblik. Za pristup bajtu, rijei, ili dvostrukoj rijei podatka u memoriji, treba specificirati adresu na nain slian specificiranju adrese za bit. To ukljuuje identifikator podruja, odreivanje veliine podatka i adrese poetnih bajtova od bajta, rijei ili dvostruke rijei. Podacima u drugim memorijskim podrujima (kao to cu T, C, HC i akumulator) pristupa se koritenjem formata adrese koja ukljuuje identifikator i broj ureaja.

V B 100

Bajt adresa

Pristup veliini bajta


V W 100

Bajt adresa

Pristup veliini rijei


V D 100

Bajt adresa

Pristup veliini dvostruke rijei




MSB LSB

7 VB100 0

MSB LSB

15 VB100 8 7 VB101 0

MSB LSB

31 VB100 24 23 VB101 16 15 VB102 8 7 VB103 0

MSB = Bit najvee teine LSB = Bit najmanje teine

Simboliko adresiranje

Simboliko adresiranje koristi kombinaciju alfanumerikih znakova za identifikaciju adrese. Simbolika konstanta koristi simboliko ime za identifikaciju broja konstante ili ASCII znakova.

Za SIMATIC programe treba koristiti globalno dodjeljivanje koristei tablicu simbola. Za IEC programe treba praviti globalne simbole koristei tablice globalnih varijabli. Ako postoje pridruene simbolike adrese u SIMATIC tablici simbola ili tablici lokalnih varijabli tada se moe prebacivati izmeu pregleda s apsolutnim (I0.0) ili simbolikim (npr. Pumpa1) prikazom.

Opcija simbolikog adresiranja kontrolira se u izborniku VIEW. Oznaka kraj imena znai da je opcija ukljuena. U suprotnom sluaju sve su adrese prikazane samo kao apsolutne adrese.



Neizravno adresiranje

Neizravno adresiranje koristi pokaziva za pristup podacima u memoriji. Pokazivai lokacije veliine dvostruke rijei sadre adresu neke druge lokacije. Za pokazivae se mogu koristiti samo V memorijske lokacije, L memorijske lokacije ili registri akumulatora (AC1, AC2, AC3). Kod kreiranja

pokazivaa potrebno je koristiti instrukciju Move Double Word (pomak dvostruke rijei) za micanje adrese neizravno adresirane memorijske lokacije na lokaciju pokazivaa.

S7-200 omoguava pokazivaima da pristupaju memorijskim podrujima: I, Q, V, M, S, T (samo trenutna vrijednost) i C (samo trenutna vrijednost). Neizravno adresiranje ne moe se koristiti za pristup jednom bitu ili pristup AI, AQ, HC, SM ili L memorijskim podrujima.

Za neizravan pristup podacima u adresi memorije potrebno je kreirati pokazivae na tu lokaciju unosom znaka ''&'' ispred operanda, da se naznai da se adresa memorijske lokacije umjesto sadraja te lokacije

vježbenica plc 1111

Documents