Sadržaj:

1. Uvod 3

2. Općenito o elektroničkom uredskom poslovanju 4

3. V-ured 5

4. Osnovni pojmovi V-ureda 7

4.1. Virtualni timovi 7

4.2. Virtualni zaposlenici i pomoćnici 7

4.3. Virtualni radni prostor 8

5. Prednosti V-ureda 10

6. Nedostaci V-ureda 11

7. Virtualna organizacija 12

8. Primjer - BD virtualni ured 13

9. Zaključak 14

Literatura

1. Uvod

Više nego ikad suvremene informacijsko – komunikacijske tehnologije, osobna računala, računalne mreže i na njima utemeljeni informacijski sustavi postaju „strateško oružje“ poduzeća. O njima ovisi cjelokupna uspješnost i dugoročna perspektiva poslovanja.

Informacijska tehnologija bitno mijenja konkurentske perspektive svih djelatnosti, proizvodnje i usluga. Računala imaju najneposredniji utjecaj na sve poslove kojima se bavimo, na sve ono što radimo, a ne samo kako to radimo.

Kada su se računala tek uvela u poslovanje mnogi su pomislili da je došao kraj uredima zatrpanim bezbrojnim gomilama papira, no stvari se baš nisu odvijale kako se zamislilo, a količina papira u uredima, umjesto da se smanji, čak se povećala.

Iako postoji sva tehnologija potrebna za ostvarenje ideje ureda bez papira, Bill Gates ističe da se uporaba papira udvostručuje svake četiri godine te da je oko 95% svih informacija u SAD-u još uvijek na papiru, a samo 1% čuva se elektronički. Gates iznosi i tezu da broj procesa dokumentiranih na papiru raste puno brže nego ih digitalna tehnologija može zamijeniti. Osim toga, uočava se znatan porast uporabe papira u modernom poslovanju koji proistječe upravo iz uporabe informacijskih tehnologija. (Srića, Kliment, Knežević, 2003.)

Štoviše, neki autori ističu da poduzeća troše više papira nego ikada iz sljedećih razloga: dugi tekstovi na ekranu su nepregledni, papirnati dokumenti su čvršći dokaz nego elektronički, papir se promatra kao dio organizacijske dinamike i kulture, a njegova fizička pojava menadžerima daje osjećaj kontrole nad složenim procesima. Zbog toga će ideja o uredu bez papira i u budućnosti biti vrlo teško ostvariva.

Koncept virtualnog poslovanja i virtualnih timova također je teško ostvariti jer osim tehnoloških, uključuje organizacijske, sociološke, psihološke i mnoge druge aspekte. Virtualno poslovanje temelji se na izgradnji virtualnog ureda o kojem ćemo, kao temi ovog seminara, u nastavku reći više i detaljnije.

2

2. Općenito o elektroničkom uredskom poslovanju

Elektroničko uredsko poslovanje obuhvaća tri komponente:

1. digitalni ured

2. mobilni ured

3. virtualni ured

Pojmom digitalnog uredskog poslovanja ili D-ureda obuhvaćeni su koncepti automatizacije, standardizacije te digitalne obrade poslovnih komunikacija i dokumentacije tijekom poslovnih procesa. Digitalno uredsko poslovanje ubrzava izradu i odvijanje poslovnog komuniciranja. Ubrzanjem poslovnog komuniciranja, ubrzava se poslovni proces i postiže potpuna informiranost u tijeku poslovnog procesa, te se ostvaruje povećan protok roba i novca unutar poduzeća i između poduzeća i okoline. Uporabom digitalne tehnologije, posebice postupcima digitalizacije poslovnih dokumenata te uporabom obrazaca, postižu se znatne uštede.

Osim toga povećava se kvaliteta poslovnih komunikacija dodavanjem neverbalnih elemenata u pisane poslovne komunikacije, a digitalnom izradom poslovnih pisama poboljšana je kvaliteta konvencionalnoga komuniciranja.

Mobilno uredsko poslovanje ili M-ured probližava poslovanje ureda poslovnom procesu jer omogućuje obradu poslovnih promjena na mjestu i u vrijeme nastanka što pri konvencionalnoj obradi nije bilo moguće. Mobilna tehnologija omogućuje dodatno poboljšanje informiranosti u poslovnom procesu jer su poslovne informacije dostupne s bilo koje vrste mobilnih uređaja, a omogućena je i obrada podataka u stvarnom vremenu. Mobilan način rada utječe na smanjenje broja fiksnih uredskih radnih mjesta te uredsko poslovanje približava mjestu prodaje.

Virtualno uredsko poslovanje ili V-ured također omogućuje ukidanje fiksnih radnih mjesta te poboljšanje produktivnosti uredskog osoblja jer je moguć rad na daljinu. Uštede se ogledaju u ukidanju troškova poslovanja i nabavi uredske opreme.

Elektroničko uredsko poslovanje ili E-ured dakle omogućuje:

1. ubrzanje poslovnih procesa

2. ostvarenje konkurentske prednosti

3. izgradnju pozitivnog imidža

4. povećanje informiranosti

5. ostvarenje ušteda

6. povećanje dobiti (profita)

7. povećanje zadovoljstva i produktivnosti zaposlenih

Uvođenje elektroničkog uredskog poslovanja u poduzeće zahtijeva:

1. reviziju i promjene u poslovnoj organizaciji

3

2. mijenjanje poslovnih procedura u uredu

3. promjenu konfiguracije PC-a

4. proširenje programskih i mrežnih komponenata

5. nabavu uređaja za mobilno komuniciranje

6. stalnu edukaciju uredskog osoblja

7. edukaciju menadžera

Informacijska tehnologija za uredsko poslovanje omogućuje i pojavu novih poslovnih modela, npr. posrednika za upravljanje virtualnom radnom snagom.

Slika 1. Prijenosno računalo Dell (http://blogs.guardian.co.uk/technology/archives/images, 2.05.2008.)

4

3. V-ured

Virtualni ured nije određen fizičkim prostorom, a temelji se na umreženosti zaposlenika, timova i grupa koji razmjenjuju znanje upotrebom Internet tehnologije. Koncept virtualnog ureda razvio se na ideji: Osoba ne treba biti u uredu, nego obaviti posao! (Srića, Kliment, Knežević, 2003.)

Virtualni ured omogućuje ukidanje fiksnih radnih mjesta te s tim i poboljšanje produktivnosti uredskog osoblja jer je moguć rad na daljinu, odnosno ukidanje fizičkih granica pristupa zajedničkim dokumentima i uslugama vlastite tvrtke i punu slobodu kretanja i posvećivanja osnovnim zadacima poslovanja.

Virtualni ured je osnova za e-poslovanje. E-business i malim tvrtkama nudi široke mogućnosti i prednosti. Snižavanje troška, povećanje prihoda i poboljšanje odnosa sa zaposlenicima, kupcima, partnerima i dobavljačima samo su neki rezultati sve prisutnije “virtualizacije”. Neke prednosti novih tehnologija u službi unapređenja poslovanja najočitije su u “business-to-business” odnosima i distribuciji proizvoda i usluga.

5

Slika 2. Početna stranica BD v-ureda (http://www.bdvirtualoffice.at/SobaZaSastanke, 2.05.2008.)

4. Osnovni pojmovi V-ureda

4.1. Virtualni timovi

U virtualnoj organizaciji (o kojoj ćemo govoriti kasnije) zaposlenici rade na različitim lokacijama i u različito vrijeme, odnosno formiraju se virtualni timovi koji obavljaju virtualni rad.

Virtualni timovi su grupe ljudi koji prvenstveno surađuju kroz računalne komunikacijske mreže i sustave kako bi povezali fizički rasprostranjene članove ( koji samo povremeno i po potrebi osobno komuniciraju) i tako postigli zajednički cilj. Okupljaju se oko rješavanja jednog poslovnog problema.

Virtualni timovi mogu činiti sve stvari koje čine i ostali timovi – dijeliti informacije, donositi odluke, dovršavati zadatke. Također mogu uključivati članove iz iste organizacije ili povezati članove organizacije sa zaposlenicima iz različitih organizacija (npr., dobavljači i združeni partneri). Mogu se okupiti na nekoliko dana kako bi riješili problem, na nekoliko mjeseci kako bi završili projekt ili trajno postojati.

Tri primarna čimbenika koji razlikuju virtualne timove su:

1. odsutnost paraverbalnih i neverbalnih znakovaU razgovoru licem u lice, ljudi koriste paraverbalne (ton glasa, pregibanje, glasnoća

glasa) i neverbalne znakove (pokreti očiju, izrazi lica, geste ruku i ostali jezik tijela). Oni pomažu razjašnjavanju komunikacije pružajući povećano značenje, ali nisu raspoloživi u online ineterakcijama.

2. ograničen društveni kontekstVirtualni timovi često pate od nedostatka društvenih odnosa i nedostatka neposrednih

interakcija članova. Nisu u stanju duplicirati normalnu pozitivnu razmjenu ideja kao što to čine rasprave licem u lice. Pogotovo kad se članovi nisu osobno upoznali, virtualni timovi su skloni biti više orijentirani zadatku i izmjenjivati manje društveno-emocionalnih informacija. Nije iznenađujuće što članovi virtualnog tima govore o manjem zadovoljstvu procesom interakcije grupe nego što to čine timovi koji imaju interakciju licem u lice.

3. sposobnost prebrođivanja vremenskih i prostornih ograničenjaVirtualni timovi su u stanju obavljati svoj rad čak ako su članovi i tisućama milja

udaljeni i odvojeni s desetak ili više vremenskih zona. Virtualni tim omogućuje da zajedno rade ljudi koji inače nikada ne bi bili u stanju surađivati.

4.2. Virtualni zaposlenici i pomoćnici

Temeljna jedinica virtualnog ureda je virtualni zaposlenik koji koristi računalni sustav i programe za obradu poslovnih procesa, a komunikacijskom mrežom povezan je s drugim virtualnim zaposlenicima u različite virtualne timove koje smo prethodno objasnili.

6

Virtualni pomoćnici su osobe koje uredske poslove obavljaju posredovanjem informacijsko-komunikacijske tehnologije iz vlastitih domova.

U Americi su upravo zaposlene majke te koje su popularizirale ovaj posao. Zahvaljujući tehnologiji, razni poslovi sve češće se mogu obavljati i izvan ureda. Konkretno, uz posjedovanje računala i Internet veze velik broj poslova može se obavljati i od kuće.

Prvotno je virtualni pomoćnik obavljao poslove kojima se inače bave tajnice, poput korekture raznih tekstova i dokumenata, obavljanje telefonskih razgovora, rukovođenje bazama podataka i sl. No, kako se sve više ljudi počinjalo baviti ovim poslom u SAD-u i drugdje u svijetu tako se i ponuda poslova koje obavljaju takvi pomoćnici sve više širila. Tako danas ima virtualnih pomoćnika koji nude usluge marketinga, grafičkog i web dizajna, pravnog savjetovanja, prevođenja i sl. Virtualni pomoćnici sa svojim klijentima komuniciraju putem telefona, faxa, e-mailova ili instant messangera, tj. direktnom izmjenom poruka preko Interneta, čime je virtualnom pomoćniku omogućeno da radi za određenog klijenta iako je možda i stotinama kilometara udaljen od njega.

Raspon poslova koje mogu izvoditi virtualni pomoćnici je od običnog unosa podataka u sustav do dizajniranja Web stranica i programiranja. Virtualni pomoćnici mogu zaprimati, filtrirati i odgovarati na dolazne poruke u svim oblicima, ugovarati sastanke, pisati pisma i memorandume, obrađivati tekst, pretraživati Internet, izrađivati poslovne prezentacije, upravljati bazama podataka itd. Poslovi koje će izvršavati virtualni pomoćnici, zahtijevat će određena tehnička znanja i specifična znanja o poduzeću-tražitelju usluge. Potrebno je naglasiti da svi uredski poslovi nisu pogodni za virtualno poslovanje.

Slika 3. Suradnja između virtualnih zaposlenika (http://images.google.hr, 2.05.2008.)

U početku poslovne suradnje, virtualni pomoćnici će izvršavati poslove koji zahtijevaju nisku do srednju razinu tehničkih znanja i vještina te nisku do srednju razinu znanja o poduzeću-tražitelju usluge kao što je npr. unos i obrada teksta iz glasovne pošte. Što je suradnja duža, rasti će povjerenje između pomoćnika i poduzeća, a pomoćnik će se sve više upoznavati sa znanjima specifičnim za poduzeće, zbog toga će poduzeće sve više menadžerskih poslova koji zahtijevaju znanja specifična za poduzeće povjeravati svom virtualnom pomoćniku (npr. priprema prezentacija, obrada rezultata istraživanja tržišta i sl.) (Winter, S.J. i Gill, T.G, OfficeTech: a new paradigm in office services, Journal of Information Technology, 2000, 16, str. 23-32)

4.3. Virtualni radni prostor

Informacije se u ovim "prostorima" mogu dijeliti s kolegama bez obzira gdje se oni trenutno fizički nalazili. Prednosti korištenja virtualnih radnih prostora su:

jedno mjesto pristupa s kojeg se može doći do svih internih informacija potrebnih za efikasno obavljanje posla

7

pretplata i publiciranje je funkcionalnost koja omogućuje pojedincu da na jednostavan način publicira novu informaciju ili da se pretplati na postojeću

sigurnost na razini grupe i korisnika koja omogućuje da svako ima dostup informacijama koje su mu potrebne, a ne i onima koje ne smije vidjeti

suradnja među korisnicima mora biti jednostavna, što podrazumijeva zajedničko kreiranje i rad na dokumentima i projektima, te automatsku notifikaciju (upozoravanje) o predstojećim zadacima

integracija poslovnih aplikacija korporacije u jedan sustav jednostavan za korištenje

personalizacija je vrlo bitna značajka, a omogućuje svakom korisniku da si (slično kao na "običnim" portalima) definira što od informacija koje su mu dostupne želi vidjeti na ekranu

pretraživanje mora omogućiti da korisnik dobije rezultate samo iz onih područja za koje ima ovlaštenja, te također da u te rezultate budu uključeni i strukturirani i nestrukturirani podaci

otvorenost podrazumijeva mogućnost pristupa i novim izvorima informacija koji u početku nisu definirani, ali se u međuvremenu pojave

jednostavno administriranje osigurava potpunu kontrolu nad sustavom, svakodnevnim funkcioniranjem i proširivanjem.

Slika 4. Virtualni ured (www.istockphoto.com/file_thumbview_approve/virtual_office_2.jpg, 2.05.2008.)

8

5. Prednosti V-ureda

Prednosti ovakvog načina rada i poslovanja prilično su jasne. Razlozi koji idu u prilog virtualnom poslovanju mogu se promatrati s dva stajališta: sa stajališta poduzeća koje angažira virtualne pomoćnike, te sa stajališta osoba koje svoj rad nude kao virtualni pomoćnici.

S gledišta poduzeća to su, prije svega, uštede zbog smanjenja troškova za poslovne prostore, koji su vrlo skupi i zahtijevaju velika ulaganja u opremanje fiksnih radnih mjesta (nabava namještaja i uredske opreme).

Drugo, poduzeće ostvaruje uštede vremena jer zaposlenici ne trebaju putovati na posao u vrijeme najvećih prometnih gužvi.

Treće, kako zaposlenici ne trebaju putovati na posao, povećava se njihovo zadovoljstvo, a time se povećava i njihova produktivnost. Osim toga, angažiranjem virtualnih pomoćnika iz različitih vremenskih zona, rad se može izvoditi tijekom puna 24 sata, i to 7 dana u tjednu, a često poduzeća traže najjeftiniju radnu snagu za obavljanje različitih vrsta uredskih poslova. Nadalje, isplativo je jer virtualni pomoćnik sam osigurava svoj radni prostor i opremu na kojoj će raditi, a i sam plaća zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Takvi pomoćnici dostupni su kada su potrebni.

S gledišta zaposlenih postižu se sljedeće prednosti:

izbjegava se putovanje u vrijeme najvećih gužvi ostvaruje se više slobodnog vremena poboljšava se prilagodba radnog prostora vlastitim potrebama u vlastitoj kući radno vrijeme se slobodno formira na tržište radne snage mogu se lako uključiti i osobe s invaliditetom i osobe s

malom djecom (Srića, Kliment, Knežević, 2003.)

Roditelji mogu ostajati kod kuće sa svojom djecom, a ujedno i biti zaposleni, te tako pronaći kompromis između obiteljskog života i karijere. Početni troškovi su minimalni.

Iako ovakav posao nudi brojne prednosti, svatko tko se želi upustiti u vođenje vlastitog posla koji nudi navedene usluge trebao bi si postaviti određena pitanja. Prije svega koje su to usluge koje možete ponuditi, zatim koliko ste vremena i energije spremni uložiti u posao, o čemu će ovisiti i da li ćete raditi puno radno vrijeme ili samo honorarno. Potom je potrebno provesti malo istraživanje kako biste saznali da li postoji potražnja za uslugama koje nudite u vašoj sredini. A naravno, budući da u Hrvatskoj ovakav posao još u povojima, potrebno je proširiti vijest uz dobar marketinški pristup.

Slika 5. Prednost (www.worldnetoffice.com/images/Virtual%2520Office.jpg, 2.05.2008. )

9

6. Nedostaci V-ureda

Nasuprot brojnim prednostima koje virtualni način poslovanja donosi, pojavljuju se i neki bitni nedostaci, to su: strah od tehnologije u nekih zaposlenika, povjerenje i privatnost u komuniciranju, stres u radu u velikim timovima i na opsežnim projektima.

Osim navedenih postoje još neki nedostaci virtualnog ureda nad fizičkim, odnosno prednosti fizičkog nad virtualnim. Primjerice, organizacijska kultura u fizičkim uredima jer su uredi uz sve ostalo i mjesta za druženje, komunikacija i pristup ljudima jer su fizički uredi i mjesta na kojima se ljudi pronalaze i rješavaju probleme te se u njima odvija česta, neplanirana komunikacija dok virtualan način komunikacije nije pogodan za sve situacije. Dalje, u fizičkim uredima postoji menadžerska kontrola jer još uvijek nazočnost osobe u uredu menadžerima kazuje da osoba radi te zaposlenici takvog ureda imaju mogućnost pristupa pisanim materijalima budući da poduzeća imaju knjižnice i arhive.

Slika 6. Nedostatak – komunikacija „licem u lice“ između zaposlenika (www.lso.com.au/images/voffice.jpg, 2.05.2008.)

10

7. Virtualna organizacija

Virtualna organizacija je partnerstvo tvrtki i/ili pojedinaca povezanih suvremenim informacijskim tehnologijama radi stvaranja dobiti u promjenjivim uvjetima poslovanja. Svaka organizacija doprinosi virtualnoj tvrtki (organizaciji) na području u  kojem je najbolja. Naziv virtualni proistječe iz činjenice da ne postoji jedan središnji  ured ili neki oblik okomitog povezivanja partnera u virtualnoj organizaciji. Komunikacijsku povezanost virtualna organizacija osigurava globalnom mrežom Internet.

Timovi stručnjaka, profesionalaca, znanstvenika ili interesne skupine mogu raditi istodobno i zajedno bez obzira na lokaciju. (www.sve-mo.ba/ef/down/drtom/fris_literatura/UVOD_U_RIS_CLANAK_1.DOC)

Zašto posjedovati kad možete unajmiti? Ovo pitanje obuhvaća bit virtualne organizacije (također ponekad zvane mrežne ili modularne organizacije).

Značajke virtualnih organizacija su: povećanje konkurentne sposobnosti - najvažnija značajka virtualne

organizacije, realizira se kroz mrežu malih organizacija kojima se zadržava i povećava konkurentna sposobnost bržim promjenama poslovnog okruženja i dinamičkom razmjenom znanja, tehnologije, stručnjaka.

povećanje fleksibilnosti poslovanja - znači vrlo brzo i jednostavno mijenjanje poslovnih partnera; različitih virtualnih timova i dinamičkog uključivanja pojedinih stručnjaka. Varijabilni troškovi poslovanja se povećavaju a fiksni smanjuju, što doprinosi financijskoj fleksibilnosti poduzeća.

povećanje kvalitete proizvoda i usluga uz povećanje brzine odziva na tržištu - preduvjet je fleksibilnost virtualnih timova koji omogućuju povezivanje i razmjenu virtualnih pojedinaca prema potrebama korisnika, što izravno utječe na brzinu odgovora na postavljene zahtjeve te kvalitetnu ponudu. Često se u poslovni proces uključuju korisnici. proizvoda i usluga kako bi utjecali na brži razvoj i proizvodnju proizvoda ili usluga koji su im potrebni, kao i na njihove karakteristike.

povećanje kvalitete poslovne komunikacije i unutarnje kontrole - uz osobnu komunikaciju, mrežom je omogućena razmjena dokumentacije, izvješća, projekata, kao i bolja kontrola proizvodnje, resursa i zaliha čime se povećava ukupna-kvaliteta poslovanja.

smanjenje troškova poslovanja - komunikacijom je omogućeno zajedničko korištenje znanja, vještina i tehnologije te. stalni kontakt s poslovnim partnerom bilo gdje na svijetu, uz smanjenje fiksnih troškova (najam poslovnog prostora, prijevoza na posao, putovanja do poslovnih partnera i sl.)

11

8. Primjer - BD virtualni ured

Navodimo kao primjer tvrtku BD koja je otvorila virtualni ured u Austriji, točnije na adresi Wilhelminen Straße 78, Beč.

BDvirtualoffice svojim klijentima osigurava jedinstveni telefonski i fax broj, koji se sukladno odabiru mogu koristiti na različite načine:

Tel redirect - telefonska i fax linija se automatski preusmjerava na neku drugu telefonsku liniju vašeg poduzeća ili mobitel

Tel reception – virtualni pomoćnik se u ime vašeg poduzeća javlja na telefonske pozive, zaprima poruke, bilježi ih, te sukladno vašim uputama prosljeđuje na vaš e-mail, fax ili weboffice ili neki drugi telefonski broj. On također vodi brigu i o svim pristiglim fax dokumentima. Zaprima ih, prosljeđuje na vaš e-mail, fax, weboffice, ili ih pohrani s vašom ostalom poštom.

Za sve poslovne sastanke ili dnevni ured u Beču, Bdvirtualoffice pruža profesionalno opremljenu sobu s laptopom, internet vezom i telefonom. Na raspolaganju su i kopirni uređaj, printer, fax, sav uredski pribor i caffe aparat.

BDvirtualoffice u suradnji sa svojim poslovnim partnerima, pruža cjelovitu podršku pri osnivanju poduzeća u Beču. Savjetuje, upućuje u zakonsku regulativu, te upoznaje sa svim birokratskim i financijskim institucijama.

Koordinira i vodi kroz sve faze pokretanja poslovanja: Registracija poduzeća i poslovne adrese Prijava u Poreznu upravu i ishođenje poreznog broja Ishođenje potrebnih dozvola za početak rada

Također pruža i usluge virtualnog pomoćnika. Sukladno potrebama klijenta uvijek je na raspolaganju referent koji pruža pomoć pri:

Pripremi, pisanju i slanju vaših računa Pisanju, kopiranju, skeniranju dokumenata Ugovaranja sastanaka Rezervaciji hotelskog smještaja, avionskih karata i ostalog prijevoza itd.

12

9. Zaključak

Virtualna poduzeća i drugi virtualni oblici poput virtualnih timova, mrežnih i eksternaliziranih veza, strateških saveza i partnerstava, danas su već uobičajene pojave poslovanja suvremenih poduzeća koje zamjenjuju tradicionalne organizacijske forme omogućavajući mnogo veću fleksibilnost i konkurentnost u brzo promjenjivom okruženju.

Virtualni ured ima puno više prednosti nego nedostataka. Zahvaljujući tehnologiji, razni poslovi sve češće se mogu obavljati i izvan ureda. Konkretno, uz posjedovanje kompjutera i Internet veze velik broj poslova može se obavljati i od kuće, a time se izbjegava putovanje u vrijeme najvećih gužvi - povećava se njihovo zadovoljstvo, a time i njihova produktivnost, ostvaruje se više slobodnog vremena, poboljšava se prilagodba radnog prostora prema vlastitim potrebama u vlastitoj kući, radno vrijeme se slobodno formira, a na tržište radne snage mogu se lako uključiti i osobe s invaliditetom i osobe s malom djecom.

13

10. Literatura

1. Srića, V., Kliment A., Knežević B., Uredsko poslovanje, Sinergija, Zagreb, 2003., 100.-

103. str.

2. Čerić, V., Varga, M., Informacijska tehnologija u poslovanju, Element,

Zagreb, 2004.

3. Mesarić,Zekić-Sušac,Dukić, PC u uredskom poslovanju, EFO, Osijek,

2001.

4. B. Markić, D. Tomić, Osnovni elementi računovodstvenog informacijskog sustava (RIS-a),

http://www.sve- mo.ba/ef/down/drtom/fris_literatura/RIS__LANAK_2.DOC , 2.05.2008.

5. http://www.mathos.hr/~mzekic/uredsko/uredsko_p1.pdf, M. Zekić – Sušac, Uredsko

poslovanje, 2.05.2008.

6. Winter, S.J. i Gill, T.G, OfficeTech: a new paradigm in office services, Journal of

Information Technology, 2000.

14