velika pobuna

Velika

Pobuna

SAMAEL AUN WEOR

VELIKA POBUNA SAMAEL AUN WEOR

2


Naslov izvornika: The Great Rebellion, autora Samael aun Weora

Ovu je knjigu s engleskoga preveo Matija Milo.

Prvo izdanje 1989.

Drugo izdanje 1998.

Prvo hrvatsko izdanje: 2005.

Sva prava pridrana. Zabranjeno je ovo djelo komercijalno distribuirati, u cijelosti ili djelomino, bez prethodnog doputenja izdavaa.

Napomena izdavaa

irenje Gnoze u potpunosti je humanitaran zadatak. Nitko, bilo da je rije o fizikoj ili pravnoj osobi, ne smije koristiti ovu knjigu za stvaranje profita.

Termini smrt, revolucija., itd., odnose se iskljuivo na unutarnje psiholoke postupke prema samome sebi.

Napomena prevoditelja

Muki rod, u ovoj knjizi na nekim mjestima koriten kao generalizacija, odnosi se podjednako na oba spola.

Ako je potrebno pojanjenje mogue kontradikcije ili pogrenog tumaenja, molimo da usporedite prijevod s originalnim tekstom.

3


SADRAJPredgovor--------------------------------------------------61. IVOT --------------------------------------------------72. GRUBA STVARNOST INJENICA-------------------------------93. SREA--------------------------------------------------134. SLOBODA------------------------------------------------155. ZAKON NJIHALA------------------------------------------18 6. KONCEPT I STVARNOST------------------------------------217. LOGIKA SVIJESTI----------------------------------------238. ZNANSTVENI ARGON--------------------------------------269. ANTIKRIST----------------------------------------------2910. PSIHOLOKO JA-----------------------------------------3111. TAMA--------------------------------------------------3312. TRI UMA-----------------------------------------------3513. RAD S PAMENJEM---------------------------------------3814. KREATIVNO RAZUMIJEVANJE-------------------------------4115. KUNDALINI---------------------------------------------4316. INTELEKTUALNE NORME-----------------------------------4517. NO SVIJESTI------------------------------------------4718. PSIHOLOKA ZEMLJA-------------------------------------4919. DROGE-------------------------------------------------5120. NEMIR-------------------------------------------------5321. MEDITACIJA--------------------------------------------5522. POVRATAK I PONAVLJANJE--------------------------------5723. UNUTARNJI KRIST---------------------------------------60

4


24. RAD KRISTA--------------------------------------------6225. TEKA STAZA-------------------------------------------6526. TRI IZDAJICE------------------------------------------6727. UZRONA JA--------------------------------------------6928. NADOVJEK---------------------------------------------71 29. SVETI GRAL--------------------------------------------73

5


PREDGOVOR

Isplatit e vam se prouavanje mojih knjiga koje sam nazvao Velika pobuna i Revolucionarna psihologija.

Pitao sam brau: Pa brao, jeste li prouili moju knjigu Velika pobuna? Oni su mi odgovorili: Da, jesmo, proitali smo je brzo. Dobro, no jeste li je prouili? Pa, nismo, ali proitali smo je iznimno brzo, sto na sat. To me zaprepastilo. Toliko je godina prolo prije nego to sam mogao napisati Veliku pobunu ili Revolucionarnu psihologiju i oni su je proitali za nekoliko sati te je ve znaju!

Stalno mi prilaze, govorei mi: Pa, htio bih raditi na sebi, htio bih razgraditi ego, ali htio bih da me Vi poduite. Ali, kakvu abnormalnu psihu ti stanovnici ovog svijeta imaju. Trae od mene da ih nauim kako razgraditi ego, nakon to su proitali moju Revolucionarnu psihologiju! Ali, kako to? U toj sam knjizi dao sve upute i sada me pitaju da ih poduim! to je ovo? Njihov intelektualni centar u potpunosti je uniten!

Na Atlantidi ili Lemuriji nitko nije uio na taj nain. Lemurijanac je, na primjer, smatrao slova svetima, njegov je narod koristio abecedu koja se sastojala od 300 suglasnika i 51 samoglasnika. Slova su bila sveta u Lemuriji i nitko nije prihvaao odlomak bilo koje svete knjige bez da je prije postao svjestan tog dijela teksta. Stanovnici izgubljenog kontinenta provodili su cijele dane u meditaciji, tada su bili svjesni onoga to su uili.

Kada itate sto na sat, od stranice do stranice i kaete Proitao sam to, Ve to znam, u potpunosti unitavate intelektualni centar. Ne biste trebali uiti na taj nain. Ne smijete krenuti na sljedei odlomak ako niste postali svjesni prethodnog (moramo znati to upijamo u svoj intelektualni centar).

Na ovaj nain, dragi prijatelji, ne oteujte intelektualni niti emotivni centar. Svaki osjeaj mora prvo proi kroz filtar razumijevanja kako bi emocionalni centar mogao neto uiniti. Moramo postati svjesni svih naih percepcija, svega to uimo, svega to dospijeva do nas.

Ako budete paljivo prouavali moje dvije knjige i ponete prakticirati to znanje, kaem vam u ime istine da ete proi budistiko razaranje. Tada ete uspostaviti u sebi, u svojoj psihi, normalnu psihologiju; bit ete u skladu s tri-modanim Biima Svemira, i moi ete direktno iskusiti ONO to ne pripada vremenu, ONO to nadilazi tijelo, osjeaje i um.

SAMAEL AUN WEOR

6


Poglavlje 1.

IVOT

ako moda zvui nevjerojatno, zaista je istina da je ova takozvana moderna civilizacija zastraujue runa. Ne ispunjava transcendentalne karakteristike estetike, liena je unutarnje ljepote.I

Jako se ponosimo i hvalimo tim jednolinim, stranim zgradama, to izgledaju poput pravih mijih rupa.

Svijet je postao uasno zamoran, iste ulice i odvratne kue nalaze se svugdje.

Sve je to postalo zamorno u svijetu, na Sjeveru ili Jugu, Istoku ili Zapadu.

Uvijek je rije o istoj jednolinosti, stranoj i sterilnoj. Modernizacija! To uzvikuje mnotvo.

Izgledamo poput pravih tatih pijetlova, u odijelima koja nosimo i sjajnim cipelama, dok tu, tamo i svugdje prolaze milijuni nesretnih, neishranjenih i jadnih ljudi.

Jednostavnost, prirodna spontanost i prostoduna ljepota, bez umjetne i tate minke, izblijedjela je iz enskog spola. Danas smo moderni, takav je ivot.

Ljudi su postali zastraujue okrutni, milosre se ohladilo, vie nitko ne osjea suut zbog tue nesree.

Izlozi luksuznih trgovina sjaje se od ekstravagantne robe koja je daleko izvan dohvata nesretnika.

Izopenici naeg drutva mogu samo gledati u svilu i dragulje, luksuzne boice parfema i kiobrane, bez da su ikada sposobni to i dotaknuti. Ta je situacija slina Tantalovim mukama.

Ljudi ovih modernih vremena postali su pretjerano bezobrazni, mirisi i miomirisi prijateljstva i iskrenosti korjenito su nestali.

Mnotva uzdiu, nakrcana porezom. Cijeli svijet ima probleme. Duguju nam, a i sami smo duni, svoje dugove ne moemo platiti kada se to od nas trai; brige pustoe naim mozgovima, nitko ne ivi u miru

Birokrati, s linijom sree oito vidljivom na njihovim trbusima i po dobroj cigari u ustima, o kojoj su psiholoki ovisni, mentalno ongliraju politikom i uope ih ne zanima patnja drugih.

Danas nitko nije sretan, najmanje pripadnici srednje klase, koji se nalaze izmeu maa i zida.

Bogati i siromani, vjernici i nevjernici, trgovci i prosjaci, postolari i limari ive samo zato to moraju, utapaju svoje muke u vinu i ak postaju ovisnici o drogama kako bi pobjegli od sebe.

Ljudi su postali opaki, sumnjiavi, nepovjerljivi, prepredeni i perverzni; nitko vie ne vjeruje nikome. Svaki dan otkrivamo nove uvjete, potvrde, sve vrste zabrana, dokumenata, vjerodajnica, itd. a nita od te papirologije vie ne slui svojoj svrsi. Lukavi zaobilaze sve te gluposti, izbjegavaju zakone, ak i kada postoji opasnost da zavre u zatvoru.

7


Nema posla koji donosi sreu. Osjeaj prave ljubavi izgubljen je, mnogi se ene danas da bi se razveli sutra.

Naalost, jedinica obitelji je nestala, organska skromnost vie ne postoji, lezbijstvo i homoseksualnost postali su uobiajeniji od pranja ruku.

Znati neto o svemu tome, pokuati saznati uzroke tolikog trulea, zanimati se, istraiti, zaista je naa namjera u ovoj knjizi.

Govorim jezikom praktinog ivota, eljan spoznati ono to se krije iza strane maske postojanja.

Mislim na glas, pa neka lupei intelekta kau to ele.

Teorije su ve postale zamorne, ak se prodaju i preprodaju na trnici Pa to?

Teorije slue samo da nam zadaju brige i jo vie zagoruju ivote.

S pravom je Goethe rekao: Sva je teorija siva, ali zlatno stablo pravog ivot uvijek ostaje zeleno.

Jadni su ljudi ve umorni od mnogih teorija. Danas se puno govori o praktinosti, pa moramo biti praktini i zaista znati uzroke nae patnje.

8


Poglavlje 2.

GRUBA STVARNOST INJENICA

Ubrzo bi milijuni ljudi u Africi, Aziji i Latinskoj Americi mogli umrijeti od gladi.

Plinovi isputani iz aerosol sprejeva mogli bi radikalno unititi ozonski omota zemaljske atmosfere.

Neki strunjaci predviaju da e do kraja 2000. godine sloj tla ispod povrine naeg zemaljskog globusa biti iscrpljen.

Ve je dokazano da morske ivotinjske vrste izumiru zbog zagaenja mora.

Nesumnjivo, ako se ovako nastavi, do kraja ovog stoljea svi e stanovnici velikih gradova morati nositi boce kisika kako bi se zatitili od zagaenja.

Ako se kontaminacija nastavi ovakvom brzinom, jako brzo bit e nemogue jesti ribu.

ivot u potpuno zagaenim vodama, bit e ozbiljna zdravstvena opasnost.

Prije godine 2000. bit e nemogue pronai plau na kojoj se mogue okupati u istoj vodi.

Pretjerano unitavanje i iskoritavanje prvih dvaju razina Zemljinog tla, uzrokovat e neplodnost tla, ono vie nee moi odravati agrikulturu potrebnu za prehranu ljudi.

Intelektualna ivotinja pogreno nazvana ovjekom, zagaujui oceane tolikom prljavtinom, trujui zrak ispunim plinovima automobila i tvornica, razarajui Zemlju podzemnim atomskim eksplozijama i pretjeranom upotrebom elemenata koji tete Zemljinoj kori, jasno je podvrgnula planet dugoj i groznoj agoniji, koja e nesumnjivo zavriti golemom katastrofom.

Svijetu e biti teko prijei prag 2000. godine, jer intelektualna ivotinja unitava prirodan okoli brzinom od tisuu milja na sat.

Racionalni sisavac, pogreno nazvan ovjekom, uporan je u razaranju Zemlje, eli unititi njenu sposobnost odravanja ivota, i u tome oito uspijeva.

to se mora tie, oito je da su sva pretvorena, krivnjom svih naroda, u nekakvo veliko smetlite. Sedamdeset posto svjetskog otpada zavrava u morima.

Goleme koliine ulja, sve vrste insekticida, mase kemijskih tvorevina, otrovnih i neurotoksinih plinova, sredstava za ienje, itd., razaraju sve vrste to ive u oceanima.

Morske ptice i planktoni toliko potrebni za ivot bivaju unitavani.

Nesumnjivo, istrebljenje morskih planktona ima neshvatljivu teinu, jer taj mikroorganizam proizvodi sedamdeset posto Zemljinog kisika.

Znanstvena istraivanja su potvrdila da su odreeni dijelovi Atlantskog i Tihog oceana zagaeni radioaktivnim ostacima atomskih eksplozija.

9


U glavnim gradovima svijeta, posebno u Europi, voda za pie se konzumira, odbacuje, proiava i ponovno konzumira..

U velikim super civiliziranim gradovima voda posluena u ugostiteljskim objektima puno puta prolazi kroz ljudski organizam.

U kolumbijskom gradu Cucuti, u blizini venezuelanske granice, stanovnici su prisiljeni piti crnu i prljavu vodu rijeke koja nosi blato iz kanalizacija Pamplone.

elim naglaeno spomenuti rijeku Pamplonitu, koja je bila strana poast za biser Sjevera (grad Cucutu).

Na sreu, u gradu postoji jo jedna vodoopskrba. Ipak, neiste se vode Pamplonite jo uvijek koriste.

Golemi filtri, gigantski strojevi i kemijske supstance koriste se kako bi se nastojala proistiti prljava voda u velikim gradovima Europe. No, epidemije se i dalje prenose tim crnim, prljavim vodama, koje su toliko puta prole organizmom.

Slavni bakteriolozi pronali su sve tipove virusa, patogena, tuberkuloznih bakterija, tifusa, kozica, liinki, itd. u svim vodama koje se za pie koriste u velikim gradovima.

Iako se ini nevjerojatnim, najgori su virusi pronaeni u otpadnim vodama europskih tvornica lijekova.

Osim toga, zbog okantnog razaranja i rasipanja vodenog bogatstva, moderni znanstvenici napominju da e do 1990. racionalni humanoid umrijeti od ei.

Najgore od svega je to to su podzemne rezerve svjee vode svakim danom sve ugroenije, upravo zbog zlostavljakog ponaanja intelektualne ivotinje.

Nemilosrdno iskoritavanje nafte i dalje je kobno. Nafta izvuena iz Zemljinih dubina svojim prolaskom oneiuje podzemne vodene rezerve.

Oiti rezultat toga je oteena vegetacija i smrt mnotva ljudi.

Razmotrimo zrak, apsolutno potreban za ivot svih bia.

Svakim udisajem naa plua preuzmu pola litre zraka, tj. dvanaest metara kubinih na dan. Ako pomnoite tu koliinu s brojem ljudi koji nastanjuju Zemlju, dobit ete tonu dnevnu potronju kisika cijelog ovjeanstva. Naravno da taj broj ne ubraja sva ostala iva bia na Zemlji koja, nesumnjivo, ovise o kisiku.

Kisik koji udiemo nalazi se u atmosferi zbog fotosinteze planktona i vegetacije koju sada razaramo zagaenjem. Naalost, iscrpljujemo rezerve kisika.

Racionalni sisavac pogreno nazvan ovjekom, pomou svojih nebrojenih industrija, stalno slabi solarno zraenje neophodno za fotosintezu. Zbog toga je koliina kisika koju biljke proizvode znatno manja nego u prolom stoljeu.

Najopasnija svjetska tragedija koju izaziva intelektualna ivotinja stalno je zagaivanja mora, razaranje planktona i iscrpljivanje vegetacije.

Naalost, racionalna ivotinja nastavlja unitavati svoje izvore kisika. Smog, koji razumni humanoid stalno otputa u zrak, smrtonosan je i ugroava ivot planeta.

10


On ne razara samo izvore kisika, ve je i uzrok smrti brojnih ljudi. Dokazano je da izaziva udne, neizljeive bolesti.

Oteava prodor Suneve i ultraljubiaste svjetlosti, izazivajui ozbiljne poremeaje u atmosferi.

Pribliava se doba klimatske promjene: ledeno doba; napredak polarnog leda prema Ekvatoru, strani cikloni, potresi, itd.

Do godine 2000. neka podruja planeta Zemlje e se zagrijati, i to ne zbog upotrebe elektrine energije, ve zbog pretjeranog koritenja. To e doprinijeti promjeni Zemljine osi.

Ubrzo e polovi postati Zemljin Ekvator, a Ekvator e postati podruje polova.

Polovi su se poeli otapati i pribliava se novi opi potop, prethodit e mu vatra.

U buduim e se desetljeima koncentracija ugljinog dioksida poveati, to e oko Zemljine atmosfere stvoriti debeli omota.

Naalost, takav e filtar upijati toplinska zraenja, izazivajui globalni efekt staklenika.

Zemljina klima postat e toplija na mnogim podrujima, to e izazvati topljenje polarnog leda, izazivajui okantno brz rast razine oceana.

Situacija je jako teka. Plodno tlo nestaje, a svaki se dan raa sve vie ljudi kojima je potrebna hrana.

Zastraujua svjetska glad zaista se pribliava. Ve je na naem pragu.

Danas, svake godine etrdeset milijuna ljudi umire od gladi.

Kriminalna industrijalizacija uma i nemilosrdno iskoritavanje rudnika i nafte pretvaraju Zemlju u pustinju.

Zaista je poznato da je nuklearna energija opasna za ovjeanstvo, a isto je tako sigurno da postoje zrake smrti, mikrobske bombe, i mnogi drugi strano razarajui i opaki znanstveni izumi.

Nesumnjivo, proizvodnja nuklearne energije trai goleme koliine praktiki nekontrolirane topline, koja e u svakom sluaju izazvati katastrofu.

Kako bi dolo do nastanka nuklearne energije, golema je koliina radioaktivnih minerala potrebna, od ega je upotrijebljeno samo trideset posto. Na taj se nain iscrpljuje svjetsko tlo.

Atomski otpad ostavljen u tlu predstavlja stranu opasnost. Nema sigurnog mjesta za takvu vrstu smea.

Ako i najmanja koliina plina ikada iscuri iz tih smetlita, tisue ljudi moglo bi umrijeti.

Zagaenje hrane i vode donosi genetske mutacije i unakaena ljudska bia. Raaju se deformirana stvorenja i abnormalne nakaze.

Prije godine 1999. dogodit e se ozbiljna nuklearna nesrea koja e izazvati pravo zaprepatenje.

Zaista, ovjeanstvo ne zna kako ivjeti. Njegovo zastraujue propadanje iskreno ga je strmoglavilo u bezdan.

11


Najgore od svega ovoga je injenica da su faktori takvog opustoenja, gladi, ratova, razaranja planeta na kojem ivimo, u nama. Nosimo ih u svojoj unutranjosti, svojoj psihi.

12


Poglavlje 3.

SREA

LJudi svakodnevno rade, bore se kako bi preivjeli. Nekako ele postojati. No, nisu sretni.

Sreu je nemogue razumjeti, ona je neshvatljiva, pansko selo, kao to bi ljudi rekli. Najgore je to to je to svima poznato, te se usred tolike gorine ini da se ne prestaju nadati da e jednog dana dostii sreu, a ne znaju kako bi to uinili, na koji nain.

Jadni ljudi! Koliko pate! No, ele ivjeti i boje se smrti.

Kada bi ljudi razumjeli neto o Revolucionarnoj psihologiji, ak je mogue da bi razmiljali drugaije, no injenica je da ne znaju nita. Oni ele preivjeti usred silne nesree i to je sve.

Ponekad dou ugodni trenuci, oni u kojima se moe uivati, no to nije srea. Ljudi mijeaju uitak i Sreu.

Zabave, tulumi, pijanevanje i orgije zvjerski su uici, no nisu Srea Ipak, postoje cijele zabave bez pijanstva, bez zvjerstva i alkohola, no niti to nije Srea

Jeste li ljubazna osoba? Kako se osjeate dok pleete? Jeste li zaljubljeni? Znate li je li to prava ljubav? Kako se osjeate dok pleete s osobom koju oboavate? Dopustite mi da budem malo okrutan i kaem da ni to nije Srea.

Ako ste ve stari, ako vas ne privlae ti uici, ako vam se ne sviaju, oprostite mi kad vam kaem da bi bilo drugaije da ste mladi i puni snova.

Bilo kako bilo, bez obzira to je reeno, sa ili bez zabava, sa ili bez ljubavi, sa ili bez onoga to se naziva novcem, niste sretni, iako moete misliti suprotno.

Moemo provesti cijeli ivot posvuda traei Sreu i umrijeti bez da je ikada pronaemo.

U Latinskoj Americi mnogi su uvjereni da e pobijediti u okladama, misle da e na taj nain pronai Sreu. Neki od njih zaista pobjede u kockanju, no to nije ono to e im donijeti ono za im ude.

Kada je mukarac mlad, on sanja o savrenoj eni, princezi iz 1001 noi, nekoj posebnoj osobi. Kasnije dolaze injenice grube stvarnosti, ena i djeca koje mora uzdravati, financijski problemi s kojima se mora nositi, itd.

Nema sumnje da se rastom djece koliina problema poveava, i da moe postati nemogue ivjeti sa svojim potomcima.

Naravno, vea djeca trebaju vee cipele, koje su jo skuplje. To je oito.

Naravno, treba im i vea odjea, koja je sve skuplja. Ako imate novca to nije problem no, ako nemate, situacija je teka i strano patite.

Sve bi bilo vie ili manje podnoljivije s dobrom enom, no ako je mu jadnik, tj. ako je rogonja, nema koristi od borbe za zaradu novca.

13


Postoje izvanredni primjeri predivnih ena, pravih suradnica u srei i nesrei. No, da stvari budu gore, njihovi ih muevi ne znaju cijeniti i naputaju ih zbog drugih ena koje e im zagorati ivot.

Mnoge su djevojke koje sanjaju o svom princu. Naalost, istina je da se jadna ena na kraju uda za tiranina.

Najvea je elja svake ene imati predivan dom i biti majka, blaena predodreenja. No, ak i ako se uda za dobrog ovjeka, to nije vjerojatno, sve na kraju proe. Sinovi i keri osnivaju vlastite obitelji i naputaju dom ili su nezahvalni prema svojim roditeljima. Na kraju, obiteljskom ivotu doe kraj.

Sve u svemu, u ovom okrutnom svijetu, mjestu naeg ivljenja, nema sretnih ljudi.

Sva su ljudska bia nesretna. U ivotu smo upoznali brojne magarce koji su pretrpani novcem, puni problema, svakakvih razmirica, optereeni porezom, itd. Nisu sretni.

Koja je korist od bogatstva ako nismo zdravi? Jadni bogati ljudi! Ponekad su nesretniji od prosjaka.

Sve proe u ovom ivotu: stvari, ljudi, ideje, itd. Oni koji imaju novac i oni koji ga uope nemaju takoer prolaze i nitko ne poznaje istinsku SREU!

Mnogi pokuavaju pobjei od sebe uzimanjem droge ili alkohola. Zapravo, ne samo da ne uspijevaju pobjei nego ostaju zarobljeni u paklu poroka.

Prijatelji poput alkohola, marihuane ili LSD-a gotovo arobno nestaju kada ovisnik odlui promijeniti svoj ivot.

Sreu ne postiemo bijegom od Ja sebe. Umjesto toga, bilo bi zanimljivo uhvatiti bika za rogove, promotriti Ja, prouiti ga i otkriti uzroke boli.

Kada netko otkrije pravi uzrok tolike nesree i gorine, postane oito da se neto moe uiniti.

Ako uspijemo raskrstiti s Ja sebe, sa svojim pijanstvom, sa svojim porocima i sa svojim vezanostima koje izazivaju toliku bol u srcu; sa svojim brigama koje mi unitavaju mozak i izazivaju bolest, itd., jasno je da dolazi ono to ne pripada vremenu, ono to je iznad tijela, privrenosti i uma. Ono to je istinski nepoznato naem shvaanju, ono to se zove SREA.

Nesumnjivo, sve dok naa svijest ostaje zapeaena, uronjena u Ja sebe, u Ja, ne postoji nain na koji bismo mogli spoznati pravu sreu.

Ona ima okus koji nikada nije poznavalo Ja.

14


Poglavlje 4.

SLOBODA

Osjeaj slobode neto je to ovjeanstvo jo ne razumije.

Velike su greke poinjene na konceptu slobode, kojoj uvijek prilazimo na vie ili manje pogrean nain.

Jasno, borimo se za rije. Dolazimo do apsurdnih zakljuaka, inimo svakakve grozote i prolijevamo krv na bojinicama.

Rije sloboda je fascinantna, cijelom se svijetu svia. Ipak, nismo postigli pravo razumijevanje termina koji u nama izaziva zbunjenost.

Nemogue je pronai desetak ljudi koji bi na isti nain mogli definirati rije sloboda.

Toliko je krvi bez razloga proliveno u ime slobode, no jo uvijek ostajemo robovi svojih vlastitih Ja, kao i onih tuih.

Ljudi se bore za rijei koje nikada ne razumiju, unato tome to rjenici daju gramatika objanjenja.

Sloboda je neto to se moe postii samo u nama samima. Ne postoji onaj koji je moe stvoriti izvan sebe.

Jahanje na zraku, fraza ije podrijetlo pronalazimo u predjelima Orijenta, simbolizira osjeaj istinske slobode.

Nitko ne moe istinski iskusiti slobodu dok njegova svijest ostaje zapeaena u Ja.

Razumijevanje tog Ja, moje osobe, to sam ja, hitno je ako iskreno elimo postii slobodu.

Svakako je nemogue unititi spone svoje porobljenosti, bez prethodnog potpunog shvaanja pojma mene i svega to se njega tie.

Od ega se sastoji porobljenost? to nas zadrava u tom stanju? Koje su zapreke? Moramo otkriti sve to.

Bogati i siromani, vjernici i nevjernici, svi su oni zapravo zatvorenici, iako se smatraju slobodnim ljudima.

Sve dok svijest, Bit, najplemenitiji i najpoteniji dio u nama, ostaje zarobljena, apsurdno je to oni koji imaju hranu, odjeu i zaklon esto ele pobjei od doma u potrazi za slobodom.

Neprimjereno je da mladi, koji u svom domu ima sve to treba eli pobjei, napustiti svoje boravite fasciniran terminom sloboda. udno je da je unato svim ugodnostima doma, spreman riskirati sve to ima kako bi proputovao svijetom i doivio razoaranje.

Ispravno je to nesretni, izopenici ivota, prosjaci, istinski ele pobjei od sirotinjskih etvrti i potleuica kako bi potraili promjenu na bolje. No, razmaeno dijete, mamin zlatni deko u potrazi za bijegom je neprimjerenost, ak i apsurdnost. No, tako stvari stoje. Rije sloboda fascinira i oarava, iako ne postoji netko tko bi je mogao precizno definirati.

15


Djelomino je logino da mlada djevojka eli slobodu zbog svoga prava da bude majkom, udi za promjenom doma, brakom, kako bi napustila roditeljski dom i vodila bolji ivot. Ipak, kada postigne svoj cilj, otkriva da nije slobodna, te se mora pomiriti sa sudbinom i podnositi lance ropstva.

Radnik, umoran od silnih propisa, eli biti slobodan. ak i ako postigne neovisnost, ubrzo se susree s problemom porobljenosti koji mu nameu njegovi interesi i zaokupljenosti.

Zaista, svaki put kada se borimo za slobodu, prevareni smo unato pobjedi.

Termin slobode nikada ne moe biti shvaen subjektivnim racionalizmom. Svatko ima razliite stavove o tom pojmu, a ljudska subjektivna miljenja liena su svake objektivne stvarnosti.

Kada nastojimo rijeiti problematiku slobode, dolazi do nesklada, nejasnoe i protuslovnosti u svakom umu.

Siguran sam da Emmanuel Kant, autor Kritike istog razuma i Kritike praktinog razuma, nikada nije analizirao tu rije kako bi pronaao njeno tono znaenje.

Sloboda, ljupka rije, predivan termin. Koliko je zloina poinjeno u njeno ime?

Nesumnjivo, rije sloboda hipnotizirala je mase. Planine i doline, rijeke i mora, sve je to prepuno krvi koju je prolila ta arobna rije.

Koliko je zastava, krvi i junaka uslijedilo tijekom povijesti, svaki put kada je sloboda bila potrebna u scenariju ivota?

Naalost, nakon skupog postignua neovisnosti, u svakome od nas i dalje postoji stanje ropstva.

Tko je slobodan? Koliko je osoba postiglo tu slavnu Slobodu? Koliko je ljudi osloboeno? Jao, jao, jao!

Adolescenti ude za slobodom. ini se nevjerojatnim da emo ipak ostati zatvoreni u Ja, naim udnjama i strahu, eljama i strastima, brigama i nasilju, u svojim psiholokim manama.

Osjeaj slobode moe biti u potpunosti shvaen tek kada unitimo okove nae osobne psiholoke zatoenosti.

Dok Ja postoji, svijest ostaje zatoena. Bijeg iz tog zatvora mogu je samo budistikim razaranjem, rastapanjem sebe, pretvaranjem u pepeo, svemirsku prainu.

Osloboena je svijest, liena Ja, u njegovoj apsolutnoj odsutnosti, bez elja, strasti, bez udnje i straha, ona izravno proivljava istinsku slobodu.

Svi koncepti kojima objanjavamo slobodu ne obuhvaaju njenu stvarnost. Ta miljenja koja imamo o njoj daleko su od stvarnosti, ideje koje stvaramo o slobodi nemaju nikakve veze s istinskom Slobodom.

Ona je neto to se mora iskusiti direktno, a mogua je samo psiholokom smru, razgradnjom Ja, konanim razaranjem Sebe.

Nema svrhe sanjati o slobodi, ako bez obzira na sve ostajemo robovi.

Bolje bi bilo da se promotrimo kakvi jesmo, paljivo prouavajui spone ropstva to nas dre zatoenima.

16


Poznavanjem sebe, otkrivanjem onoga to u unutranjosti jesmo, otkrit emo vrata autentine Slobode.

17


Poglavlje 5.

ZAKON NJIHALA

animljivo je imati sat s klatnom u kui, ne samo da bismo mogli provjeriti koliko je sati, jer on moe posluiti i kao predmet razmiljanja. Z

Bez svog je njihala takva vrsta sata beskorisna. Njegovi su pokreti duboko znaajni.

U starim vremenima, dogma evolucije nije postojala. U tim su danima mudraci razumjeli da se povijesni procesi uvijek odvijaju prema Zakonu njihala.

Sve ima svoju oseku i plimu, uzdizanje i pad, poveanje i smanjenje, sve se mie naprijed i natrag pod utjecajem ovog udesnog zakona.

Nije udno to se sve koleba, to je sve podlono pokretima vremena. Nije nimalo neobino to sve evoluira ili involuira.

Na jednom ekstremnom kraju pokreta njihala lei veselja, na drugom tuga. Sve nae emocije, misli, udnje i elje njiu se prema Zakonu njihala.

Nada i oajanje, pesimizam i optimizam, strast i bijeda, pobjeda i poraz, dobitak i gubitak, sigurno odgovaraju ekstremima pokreta njihala.

Egipat se uzdigao, sa svom svojom moi i velianstvenou, na obalama svete rijeke. No, kada je njihalo stiglo do drugog kraja, zemlja faraona je pala i stvoren je Jeruzalem, grad koji su voljeli proroci.

Izrael je pao kada je njihalo promijenilo poloaj, a na drugom se kraju razvilo Rimsko carstvo.

Pokreti njihala stvaraju i rue carstva, izazivajui nastanak monih civilizacija, kao i njihovu propast.

Na njegovu desnu stranu moemo postaviti razne pseudo-ezoterine i pseudo-okultistike kole, religije i sekte.

Na lijevu stranu moemo staviti materijalistike kole: marksizam, ateizam, skepticizam, itd., koje su antiteza pokreta njihala, promjenjive i podlone stalnim promjenama.

Religiozni fanatik, zbog nekog neobinog dogaaja ili zablude, moe prijei na drugu stranu njihala, postajui ateist, materijalist i skeptik.

Materijalistiki i ateistiki fanatik moe prijei na drugu stranu, postajui tako nepodnoljiv religiozni aktivist, i to zahvaljujui nekom neobinom dogaaju, moda metafizikom ili transcendentalnom susretu, ili trenutku neopisivog straha.

Na primjer, sveenik poraen polemikama ezoteriara postaje skeptian, materijalistiki nastrojen.

Poznat nam je sluaj skeptine, ateistike ene koja se, zbog odlunog i definitivnog metafizikog dogaaja, preobrazila u udesnog tumaa praktinog ezoterizma.

U ime istine moramo izjaviti da je pravi i apsolutni materijalistiki ateist farsa, on ne postoji.

18


Suoeni s blizinom neizbjene smrti; suoeni s trenutkom neopisivog uasa, neprijatelji Vjenog, materijalisti i skeptici, u trenu prelaze na drugu stranu njihala. Posveuju se molitvi, jadikovanju te galami beskrajne vjere i goleme posveenosti.

Materijalizam i spiritualizam se, sa svim svojim teorijama, predrasudama i idejama, procesuiraju u umu, prema Zakonu njihala; oni ovise o obiajima i vremenu.

Duh i tvar su intenzivno raspravljani, trnoviti koncepti koje nitko ne razumije.

Um ne zna nita ni o duhu ni o tvari.

Koncept je samo koncept. Stvarnost nije koncept, unato tome to stvaramo brojne ideje o njoj.

Duh je Duh (Bie), a poznat je samo sebi.

Pisano je: BIE JE BIE, A RAZLOG ZA BIVANJE BIA JEST SMO BIE.

Fanatici materijalnog Boga, znanstvenici loginog materijalizma stopostotno su apsurdni i empirini. Govore o tvari uz sjajno, glupo zadovoljstvo, iako o njoj zapravo nita ne znaju.

to je tvar? to o njoj znaju ti glupi znanstvenici? Pitanje takozvane tvari postavlja vrlo trnovit i osporiv koncept.

to je tvar? Je li to pamuk? eljezo? Meso? krob? Kamen? Bakar? Oblak? Ili to? Odluiti da je sve tvar apsurdno je i empirino, poput tvrdnje da je cijeli ljudski organizam jetra, srce ili bubreg. Oito, jedna je stvar jedna stvar, a druga je druga, svaki je organ drugaiji i svaka supstanca razliita. Dakle, koja od tih supstanci moe biti takozvana tvar?

Mnogi se igraju s konceptima njihala. No, koncepti zapravo nisu stvarnost.

Um poznaje samo iluzorne oblike prirode, no ne zna nita o istini sadranoj u tim oblicima.

Teorije izlaze iz mode s vremenom i prolaskom godina. Ono to nauimo u koli kasnije ne slui svrsi. Da zakljuimo, nitko ne zna nita.

Koncepti ekstremne desne ili ekstremne lijeve strane njihala zastarijevaju poput enske mode. Sve su to procesi uma, dogaaju se na povrini naeg shvaanja. Oni su gluposti, tatine intelekta.

Svakoj je psiholokoj disciplini suprotstavljena neka druga. Svakom logino stvorenom psiholokom procesu suprotstavljen je neki slian. Ipak, zato su oni toliko vani?

Stvarnost Istina, ono je to nas zanima, no ona nije povezana s njihalom i ne moemo je sresti u zamasima teorija i vjerovanja.

Istina je ono nepoznato, od trenutka do trenutka.

Moemo je pronai u centru njihala, ne u ekstremnoj lijevoj ili ekstremnoj desnoj strani.

Kada su Isusa pitali to je istina, on je mudro utio. Kada su Buddhi postavili isto pitanje, okrenuo se i otiao.

Istina nije pitanje miljenja, teorija, predrasuda ekstremne desne ili ekstremne lijeve strane.

Koncept o Istini koji moe smisliti um, nikada nije stvaran.

19


Svako miljenje koje moemo imati o Istini, bez obzira na njegovu besprijekornost, nikako nije Istina.

Do Istine nas nikada ne mogu dovesti duhovne sklonosti, kao ni njihove materijalistike suprotnosti.

Ona je neto to treba izravno iskusiti, ba kao to gurnemo prst u vatru i opeemo se, ili kada se nagutamo vode i utopimo se.

Centar njihala moemo pronai u sebi, tamo moemo direktno otkriti i iskusiti Stvarnost Istinu.

Moramo se neposredno istraiti kako bismo se otkrili i zaista poznavali.

Istinu moemo doivjeti samo kada smo eliminirali nepoeljne elemente koji, svi zajedno, tvore Mene.

Do Istine se dolazi samo eliminacijom pogreaka. Samo razgradnjom Ja, mojih greaka, mojih predrasuda i straha, mojih strasti i elja, mojih vjerovanja i udnji, intelektualnih tvrdoglavosti i svih oblika zadovoljstva sobom moemo spoznati iskustvo Istine.

Ona nema nikakve veze s onime to jest ili nije reeno, niti s onime to je ili nije napisano. Do nje dolazi samo kada Ja umre.

Um ne moe traiti Istinu, jer je ne poznaje. On je ne moe prepoznati, nikada je nije vidio. Istina se pojavljuje spontano, kada eliminiramo sve one nepoeljne elemente to tvore Mene, Ja.

Sve dok je svijest zapeaena u Mene, nee moi iskusiti ono to je istinito, ono to nadilazi tijelo, vezanosti i um, ono to je Istina.

Kada se Mene pretvori u svemirsku prainu svijest je osloboena, konano se budi i izravno spoznaje Istinu.

Veliki Kabir Isus izrekao je veliku mudrost ovom reenicom: SPOZNAJTE ISTINU I ONA E VAS OSLOBODITI.

emu slui poznavanje pedeset tisua teorija bez iskustva Istine?

Intelektualni sustav svake osobe moe biti vrijedan potovanja, no svaki sustav ima svoju suprotnost, a niti jedan nije Istina.

Bolje je istraiti sebe i spoznati sebe, tako da jednog dana izravno iskusimo ono to je stvarno ISTINU.

20


Poglavlje 6.

KONCEPT I STVARNOST

Tko ili to moe jamiti da su koncept i stvarnost u potpunosti jednaki?

Koncept je jedan pojam, a stvarnost drugi. Naviknuti smo precjenjivati vlastite koncepte.

Gotovo je nemogue da stvarnost bude isto to i koncept. No, um, hipnotiziran svojim zamislima, uvijek pretpostavlja suprotno.

Svakom tono strukturiranom psiholokom procesu, koji se slui preciznom logikom, suprotstavljen je neki drugi, snano temeljen na slinoj ili snanijoj logici. Kakva je vrijednost toga?

Dva uma, vrlo disciplinirana u oklopljenoj intelektualnosti, meusobno se prepiru, uivajui u polemikama, raspravljajui o ovoj ili onoj injenici stvarnosti, a svaki od njih vjeruje da je njegov koncept toan, a onaj drugi pogrean. No, tko je u pravu? Tko moe iskreno jamiti tonost njihovih tvrdnji? Tko moe dokazati da su koncept i stvarnost zaista jednaki?

Bez sumnje, svaka je glava svoj svijet. U svakome od nas lei papinski, diktatorski dogmatizam koji uporno namee vjerovanje u apsolutnu jednakost koncepta i stvarnosti.

Bez obzira na snagu struktura razuma, nita ne moe jamiti apsolutnu jednakost koncepta i stvarnosti.

Oni koji se zatvaraju u bilo kakvu intelektualno logistiku proceduru, uvijek ele da se stvarnost nekog fenomena i objanjeni koncepti poklapaju, no to je samo rezultat halucinacijskog razuma.

Otvaranje sebe novim utjecajima sposobnost je koju teko usvajaju konvencionalni. Naalost, ljudi ne ele otkriti i razluiti sve svoje predrasude, ideje, miljenja i teorije o svim prirodnim fenomenima. Nitko ne zna kako biti otvoren, vidjeti ponovno, uz jasan, spontan um. Bilo bi prikladno da fenomeni komuniciraju s mudracima. Naalost, mudraci ovih vremena ne znaju kako promatrati fenomene. Oni samo ele u njima vidjeti potvrdu svojih unaprijed stvorenih predodbi.

Iako se ini nevjerojatnim, moderni znanstvenici ne znaju nita o prirodnim fenomenima.

Ako, kada prouavamo prirodu, traimo iskljuivo vlastite koncepte, zaista emo i vidjeti ono to traimo, no na taj nain neemo spoznati stvarnost.

Ipak, glupi znanstvenici, koji haluciniraju svojim fasciniranim intelektima, tupo pretpostavljaju da je svaki njihov koncept apsolutno jednak ovom ili onom fenomenu, a stvarnost je ipak drukija.

Nema sumnje da nae izjave odbacuju oni koji su se zatvorili u ovu ili oni loginu proceduru. Bez sumnje, papinsko i dogmatsko stanje intelekta nikada nee prihvatiti da svaki tono objanjeni koncept ne odgovara stvarnosti.

im um promotri neki fenomen upoznat pomou pet osjetila, on namee etikete s ovim ili onim znanstvenim terminom, koji slui samo kao zakrpa njegovog vlastitog neznanja.

21


Intelekt zaista ne zna kako biti otvoren neemu to je novo, no zna kako izmisliti vrlo kompliciranu terminologiju, pravei se da pokvareno kvalificira ono o emu sasvim sigurno ne zna nita.

Govorei Sokratovim stilom, mogli bismo rei da um ne samo da ne zna, ve ne zna da ne zna.

Moderni mentalitet zastraujue je povran. Specijalizirao se u izmiljanju iznimno tekih termina, kojima skriva vlastito neznanje.

Postoje dva tipa znanosti: prvi nije nita vie od raspadanja mnotva subjektivnih teorija, a drugi je ista znanost velikih prosvijetljenih, objektivna znanost Bia.

Nesumnjivo, nemogue je prodrijeti u amfiteatar svemirske znanosti bez prethodne unutarnje smrti.

Potrebno je izazvati razaranje svih tih unutarnjih nepoeljnih elemenata, koji zajedniki tvore psiholoko Ja

Sve dok superlativna svijest Bia ostaje zapeaena u Ja, u naim subjektivnim konceptima i teorijama, u potpunosti je nemogue izravno poznavati grubu stvarnost prirodnih fenomena u nama.

Aneo Smrti u desnoj ruci dri klju laboratorija prirode.

Iz fenomena roenja moemo nauiti jako malo, no od smrti moemo saznati sve.

Sveti hram iste znanosti nalazi se u dubinama crnog groba. Ako sjeme ne umre, biljka ne moe klijati. Novo dolazi samo smru.

Kada ego umre, svijest se budi i vidi stvarnost svih prirodnih fenomena onakvima kakvi jesu, sami po sebi.

Svijest zna ono to sama izravno proivi grubu stvarnost ivota izvan tijela, vezanosti i uma.

22


Poglavlje 7.

LOGIKA SVIJESTI

ezoterinom radu, koji se bavi eliminacijom onih naih nepoeljnih unutarnjih elemenata, esto nas mui zlovolja, umor i dosada.U

Bez sumnje, uvijek se moramo vraati na poetnu toku i ponovno procijeniti temelje naeg psiholokog rada, ako zaista udimo za radikalnom promjenom.

Neophodno je voljeti ezoterini rad, ako zaista elimo potpunu unutarnju preobrazbu.

Ako nemamo ljubavi za psiholoki rad koji vodi do promjene, ponovno procjenjivanje naela postaje nemogu zadatak.

Apsurdno je pretpostavljati da moemo biti zainteresirani za rad ako ga zapravo ne volimo.

To znai da je ljubav neophodna svaki put kada pokuavamo procijeniti temelje psiholokog rada.

Prije svega, vano je poznavati to to se zove svijest, jer puno je onih koji nikada nisu bili zainteresirani za nju.

Svatko zna da boksa izgubi svijest kada je nokautiran.

Jasno je da se taj nesretnik osvijesti kada se oporavi, njemu se tada svijest vrati.

Logino je da svatko moe razumjeti jasnu razliku izmeu osobnosti i svijesti. Kada doemo u ovaj svijet svatko od nas posjeduje tri posto svijesti. Ostalih devedeset i sedam posto podijeljeno je u podsvijest, infra-svijest i nesvijest.

Tri posto svijesti mogue je poveati kada radimo na sebi.

Nemogue je poveati taj postotak iskljuivim fizikim ili mehanikim postupcima.

Nesumnjivo, svijest se budi samo svjesnim radom i svojevoljnom patnjom.

U nama postoje razne vrste energija koje moramo razumjeti. Prvo: mehanika energija. Drugo: vitalna energija. Tree: psihika energija. etvrto: mentalna energija. Peto: voljna energija. esto: svjesna energija. Sedmo: ista duhovna energija.

Koliko god se trudili i poveavali nau isto mehaniku energiju, nikada neemo probuditi svijest.

Bez obzira na trud koji ulaemo u poveanje vitalnih sila u naem organizmu, nikada neemo probuditi svijest.

Mnogi se psiholoki procesi odvijaju u nama bez ikakve umijeanosti svijesti.

Bez obzira na snagu mentalnih disciplina, mentalna energija nikada ne moe postii buenje raznih funkcija svijesti.

ak i bezbrojno uveanje sila volje nikada nee izazvati buenje svijesti.

Sve te vrste energije podijeljene su u razne razine i dimenzije koje nemaju veze sa svijeu.

23


Svijest je mogue probuditi iskljuivo svjesnim Radom i potenim trudom.

Mali postotak svijesti kojega posjeduje ovjeanstvo, umjesto da bude povean, u ivotu je obino uzaludno potraen.

Oito je da, kada se poistovjeujemo sa svim dogaajima svog postojanja, uzaludno tratimo energiju svijesti.

Trebali bismo promatrati ivot kao film, bez da se poistovjeujemo s ikakvom komedijom, dramom ili tragedijom, na taj nain tedei snagu svijesti.

Sama svijest je tip energije vrlo visoke frekvencijske vibracije.

Nju ne bismo trebali brkati s pamenjem, jer to su dva vrlo razliita pojma, kao to je svjetlo automobilskih farova u odnosu na cestu kojom vozimo.

Mnogi se postupci zbivaju u nama bez bilo kakvog sudjelovanja onoga to se naziva Svijest.

U naem se organizmu odvijaju brojna prilagoenja, bez njenog najbeznaajnijeg sudjelovanja.

Motorni centar naeg tijela moe voziti automobil ili usmjeravati prste kako bismo svirali klavir, bez ikakve aktivnosti svijesti.

Ona je svjetlo koje nesvjesnost ne shvaa.

Slijepa osoba ne moe percipirati fiziko solarno svjetlo, no ono ipak postoji.

Moramo se otvoriti, tako da svjetlo svijesti moe prodrijeti u stranu tamu Sebe.

Sada moemo bolje razumjeti znaenje Ivanovih rijei, kada je u Evanelju rekao: Svjetlo svijetli u tami, ali ona ne razumije.

Nemogue je svjetlu svijesti prodrijeti u tamu Mene, ako prije toga nismo upotrijebili osjetilo psiholokog samopromatranja.

Moramo osloboditi put kako bi svjetlo prosvijetlilo najzlokobnije dubine psiholokog Ja.

Nikad se ne bismo promatrali da nismo zainteresirani za promjenu, a takav je interes mogu samo kada istinski volimo ezoterina uenja.

Sada e nai itatelji razumjeti potrebu stalnih ponovnih procjenjivanja uputa povezanih s Radom na sebi.

Probuena nam svijest doputa direktno doivljavanje stvarnosti.

Na nesreu, intelektualna je ivotinja, pogreno nazvana ovjekom, fascinirana formuliranom snagom intelektualne logike, zaboravila logiku svijesti.

Nesumnjivo, mo formuliranja loginih koncepata u dubini je zastraujue slaba.

S teze moemo prijei na antitezu i raspravom doi do sinteze, no potonje ostaje samo po sebi intelektualni koncept koji nikada ne moe odgovarati stvarnosti.

24


Logika svijesti je izravnija, doputa nam da iskusimo stvarnost svakog fenomena, njome moemo iskusiti svaki fenomen onakvim kakav on sam po sebi jest.

Prirodni se fenomeni nikada u potpunosti ne poklapaju s konceptima koje stvori um.

ivot se odvija od trenutka do trenutka i njegovom analizom izazivamo njegovu smrt.

Kada pokuavamo izvesti koncepte promatranjem ovog ili onog fenomena, zapravo prestajemo shvaati njegovu stvarnost. Vidimo samo odraz teorija i njihovih otrcanih koncepata, koje nemaju nikakve veze s promatranom injenicom.

Intelektualna je halucinacija fascinantna, namjerno elimo prisiliti poklapanje svih prirodnih fenomena i nae intelektualne logike.

Logika svijesti temelji se na ivim iskustvima, a ne na obinom subjektivnom racionalizmu.

Svi zakoni prirode postoje u nama te ih, ako ih ne otkrijemo u sebi, nikada neemo otkriti izvan sebe.

ovjek je sadran u Svemiru i Svemir je sadran u ovjeku.

Ono to iskusimo je stvarno, samo svijest moe doivjeti stvarnost.

Njen je jezik simbolian, intiman i duboko znaajan, mogu ga razumjeti samo oni koji su probueni.

Oni koji ele probuditi svijest moraju eliminirati iz sebe sve nepoeljne elemente koji tvore ego, Ja, Sebe, u kojima je Bit zapeaena.

25


Poglavlje 8.

ZNANSTVENI ARGON

idaktika logika uvjetovana je i kvalificirana rijeima na i otprilike, koji nas nikada ne vode do izravnog iskustva stvarnosti. D

Prirodni su fenomeni uvelike udaljeni od onoga to vide znanstvenici.

Zaista, im je otkriven neki fenomen, smjesta biva kvalificiran ili etiketiran ovom ili onom tekom terminologijom znanstvenog argona. Oito je da sloeno nazivlje moderne znanosti slui samo kao zakrpa koja pokriva njeno neznanje.

Prirodni fenomeni nisu nikada onakvi kakve ih vide znanstvenici.

ivot se, sa svim svojim procesima i fenomenima, odvija od trenutka do trenutka. Kada ga znanstveni um zaustavlja, zapravo ga ubija.

Svaki zakljuak izvuen iz bilo kojeg prirodnog fenomena, nikako nije vezan za konkretnu stvarnost istog fenomena. Naalost, znanstveni um, zamagljen vlastitim teorijama, vrsto vjeruje u stvarnost svojih zakljuaka.

Zamagljeni intelekt ne vidi samo odraz svojih koncepata osnovanih na fenomenima ve, to je jo gore, eli diktatorski formulirati fenomene, kako bi bili tono i apsolutno jednaki svim njegovim konceptima.

Fascinantan je pojam intelektualne halucinacije. Niti jedan od tih glupih, ultra-modernih znanstvenika nikada ne bi priznao stvarnost svojih iluzija.

Zaista, sveznajui naeg doba nikada ne bi prihvatili da haluciniraju.

Mo njihove autosugestije natjerala ih je da vjeruju u stvarnost svih koncepata znanstvenog argona.

Um koji halucinira pretpostavlja da je svjestan i diktatorski eli da svi procesi prirode slijede stazu njegovog cjepidlaenja.

im se pojavi novi fenomen, on je klasificiran, etiketiran i postavljen na ovo ili ono mjesto, kao da je u potpunosti shvaen.

Sada postoji vie tisua termina, kojima znanost oznaava pojave, no pseudo-mudrac ne zna nita o njihovoj stvarnosti.

Kao ivi primjer svega to je reeno u ovom poglavlju, razmotrimo fiziko tijelo.

U ime istine moemo naglaeno izjaviti da je fiziko tijelo apsolutno nepoznato modernim znanstvenicima.

Takva izjava init e se vrlo drskom biskupima moderne znanosti i nesumnjivo e izazvati nau ekskomunikaciju.

Ipak, imamo vrlo vrstu osnovu na kojoj poiva takva strahovita izjava. Naalost, zamagljeni su umovi uvjereni u svoju pseudo-mudrost koja nikada i nimalo ne prihvaa stvarnost vlastitog neznanja.

26


Kada bismo obavijestili hijerarhije moderne znanosti da grof Cagliostro, vrlo zanimljiva osoba esnaestog, sedamnaestog i osamnaestog stoljea, nastavlja svoj ivot i u dvadesetom stoljeu; kada bismo im otkrili da Paracelsus, glasoviti praktiar srednjeg vijeka ivi i danas, moete biti sigurni da bi nas one ismijavale i nikada ne bi prihvatile takve izjave.

No, to je tako. Ti ljudi zapravo jo uvijek ive u ovom svijetu. Oni su istinski mutanti, besmrtni ljudi ija su tijela stara tisue, pa ak i milijune godina.

Autor ove knjige poznaje mutante. No, svjestan je modernog skepticizma, halucinacija znanosti i stanja neznanja u kojima se nalaze sveznalice.

Zbog svega toga, ne zavaravamo se pomilju da e fanatici znanstvenog argona prihvatiti stvarnost naih neobinih objava.

Tijelo svakog mutanta otvoreni je izazov znanstvenom argonu naih vremena.

Tijelo svakog mutanta moe promijeniti svoj oblik i vratiti se u svoje normalno stanje, bez ikakve tete.

Takvo fiziko vozilo moe u sekundi prodrijeti u etvrtu dimenziju i preuzeti svaki biljni ili ivotinjski oblik, te se poslije vratiti u svoje normalno stanje, bez ozljede.

Tijelo svakog mutanta nasilno izaziva stare tekstove slubene anatomije.

Naalost, niti jedna od tih objava nee uvjeriti one koji su hipnotizirani znanstvenim argonom. Ta gospoda sjede na svojim papinskim prijestoljima, nesumnjivo nas promatrajui prezirno, moda bijesno, a moda ak i s trunkom saaljenja.

No, istina je ono to jest i stvarnost mutanata otvoreni je izazov ultra-modernoj teoriji.

Autor ove knjige poznaje mutante, no nitko mu ne vjeruje.

Svakim organom u ljudskom tijelu upravljaju zakoni i sile, a to nije ni priblino poznato onima koji su hipnotizirani znanstvenim argonom.

ak su i elementi prirode sami po sebi nepoznati slubenoj znanosti. Nepotpune su najbolje kemijske formule. Na primjer, H2O, dva atoma vodika i jedan kisika koji tvore molekulu vode; ova je tvrdnja neto empirino.

Ako, u laboratorijskim uvjetima, pokuamo spojiti atom kisika s dva atoma vodika, rezultat naeg pokusa nee biti voda ili bilo to njoj slino, jer formula je nepotpuna. Nema elementa vatre. Samo je uz njegovu pomo mogue stvoriti vodu.

Intelekt nas, bez obzira na njegovu briljantnu pojavu, nikada ne moe dovesti do iskustva stvarnosti.

Klasifikacija tvari i teka pseudo-terminologija kojom se dodjeljuju etikete, samo slue kao zakrpe koje skrivaju neznanje.

To to intelekt eli utvrditi to je specifino ime ove ili one tvari, kao i njene karakteristike, apsurdno je i nepodnoljivo.

27


Zato intelekt pretpostavlja da je sveznajui? Zato halucinira pod utjecajem uvjerenja da su tvari i fenomeni onakvi kakvima ih on zamilja? Zato eli da priroda bude savrena replika svih njegovih teorija, koncepata, miljenja, dogmi i predrasuda?

Zapravo, prirodni fenomeni nisu onakvi kakvima ih mi smatramo a prirodne tvari i sile nikada nisu onakve kakvima ih intelekt zamilja.

Probuena svijest nije um, kao ni pamenje ili neto slino. Samo osloboena svijest sposobna je direktno iskusiti za sebe stvarnost ivota, slobodnog u svom pokretu.

Ipak, moramo naglaeno izjaviti da e, dok god bilo kakav subjektivni element postoji u nama, svijest ostati zapeaena u njemu, te e zbog toga biti nesposobna uivati u stalnom i savrenom prosvjetljenju.

28


Poglavlje 9.

ANTIKRIST

Blistava je intelektualnost, kao manifestirana funkcija psiholokog Ja, bez sumnje ANTIKRIST.

Oni koji pretpostavljaju da je ANTIKRIST neka udna osoba koja e se roditi negdje u svijetu, koja e doi iz ove ili one zemlje, sigurno se u potpunosti varaju.

Naglaeno smo izjavili da ANTIKRIST sigurno nije neki pojedinac, ve svi ljudi.

Oito je da on postoji duboko u svakoj osobi, te da se izraava na nekoliko naina.

Intelekt je u slubi duha koristan, no beskoristan je ako je od njega razveden.

Iz intelektualnosti bez duhovnosti nastaju lupei, ivue manifestacije ANTIKRISTA.

Oito je lopov, sam po sebi, ANTIKRIST. Naalost, upravo on upravlja ovim svijetom, svom bijedom i raznim tragedijama.

Stanje kaosa u kojem se svijet nalazi, nesumnjivo dugujemo njemu.

Nemir, o kojem u svojim poslanicama govori Pavao iz Tarza, zaista je gruba stvarnost naih vremena.

Taj je nemir ve ovdje, manifestira se posvuda, zaista posjeduje dar sveprisutnosti.

Raspravlja u kafiima, pregovara u Ujedinjenim narodima, udobno sjedi u enevi, vri pokuse u laboratorijima, izmilja atomske bombe, mone projektile, zaguujue plinove, bioloka oruja, itd.

ANTIKRIST, fasciniran vlastitom intelektualnou, koja je posebna meu sveznalicama, vjeruje da su mu poznati svi prirodni fenomeni.

On, vjerujui da je sveznajui, zarobljen u trulei svojih teorija, otvoreno odbacuje bilo to slino Bogu, ukljuujui i sve ono to ljudi tuju.

Nepodnoljiva je drska nezavisnost, ponos i arogancija ANTIKRISTA.

On smrtno mrzi kranske vrijednosti vjere, pokajanja i poniznosti.

Svi se klanjaju Antikristu. Oito, izmislio je nadzvune zrakoplove, predivne brodove, sjajne lijekove, itd.

Tko moe u takvim uvjetima posumnjati u ANTIKRISTA? Tko se usuuje, u dananje vrijeme, govoriti protiv uda i divota sina razmetnoga, osuditi sebe na izrugivanje, sarkazam i ironiju, dopustiti da bude klasificiran kao glupa neznalica?

Teak je posao natjerati ozbiljne i marljive ljude da shvate, jer oni samo nasilno reagiraju i odupiru se.

Jasno je da je intelektualna ivotinja, pogreno nazvana ovjekom, robot programiran u vrtiu, maloj, osnovnoj te srednjoj koli, koledu i sveuilitu, itd.

29


Nitko ne moe porei da takav programirani stroj djeluje u sukladnosti sa svojim programom. Ne moe funkcionirati kada je taj softver uklonjen.

ANTIKRIST je pomno izradio program koji uvjetuje ponaanje humanoidnih robota ovih propalih vremena.

Teko je objanjavati i naglaavati ovakvo neto, jer to je izvan programa.

Zapeaivanje uma tako je straan i ozbiljan problem, da humanoid nikada nee niti posumnjati da je program beskoristan, jer naviknut je djelovati prema njegovim odrednicama, te posumnjati u njega znai biti heretian, protuslovan i apsurdan.

Apsurdno je da robot sumnja u svoj program, to je nemogue, o programu ovisi njegovo postojanje.

Naalost, nije sve onako kako humanoidni roboti pretpostavljaju. Postoji jedna znanost, jedna mudrost, koju smatraju neprihvatljivom.

ovjekoliki stroj reagira negativno, i to s razlogom, jer nije programiran da se suoi s drugom znanou ili kulturom, ili bilo im drugim to se razlikuje od njegovog istroenog programa.

ANTIKRIST je razvio programe humanoidnog robota koji skromno pada na koljena pred svojim gospodarom. Kako moe stroj posumnjati u mudrost svog tvorca?

Dijete je roeno nevino i isto. Bit, koja se izraava kroz svako dijete, izvanredno je dragocjena.

Nesumnjivo, priroda u mozak svakog djeteta odlae sve divlje, priproste, svemirske i spontane podatke, neophodne za shvaanje ili razumijevanje svakog prirodnog fenomena koji je mogue upoznati pomou osjetila.

To znai da svako novoroene moe, samo po sebi, otkriti stvarnost svake prirodne pojave. Naalost ANTIKRISTOV se program mijea u tu funkciju i udesne kvalitete koje priroda postavlja u mozgove male djece ubrzo su unitene.

ANTIKRIST zabranjuje razliite misli, sva roena djeca moraju biti programirana naredbom ANTIKRISTA.

Nema sumnje da on smrtno mrzi to dragocjeno osjetilo bia, poznato kao sposobnost instinktivnog shvaanja svemirskih istina.

ista znanost, toliko razliita od raspadajuih sveuilinih teorija koje postoje tu, tamo i svugdje, neto je nedopustivo za robote ANTIKRISTA.

30


Poglavlje 10.

PSIHOLOKO JA

vo pitanje ega, onoga to sam, onoga to misli, osjea i djeluje, neto je to moramo istraiti u sebi, kako bismo imali duboko poznavanje tog problema. O

Svugdje ima prelijepih teorija koje privlae i fasciniraju, no nemaju svrhe ako ne poznajemo sebe.

Fascinantno je uiti astronomiju ili se omesti itanjem ozbiljne knjige. No, ironino je postati uenjak i ne znati nita o egu, o onome to smo, o ljudskoj osobnosti koju posjedujemo.

Svatko je zaista slobodan misliti to eli i subjektivni se razum intelektualne ivotinje, nejasno prozvane ovjekom, koncentrira na mnogo toga. Ba kao to je mogue od krtinjaka stvoriti planinu i krtinjak od planine, mnogi se intelektualci poigravaju razumom. Ipak, koja je njegova vanost?

Biti obrazovan ne znai imati mudrost, nauene neznalice vrve poput korova. Ne samo da ne znaju, ve ak nisu ni svjesni da ne znaju.

Moramo razumjeti da u nauene neznalice ubrajamo sveznalice koje vjeruju da im je sve poznato, a ne poznaju niti sebe.

Bilo bi mogue izgraivati divne teorije oko psiholokog Ja, no to nije ono to nas u ovom poglavlju zanima.

Moramo izravno poznavati sebe, bez depresivnih procesa miljenja.

To je definitivno nemogue bez promatranja naih postupaka, koje se mora odvijati od trenutka do trenutka.

Tako se ne vidimo kroz lee teorija ili jednostavnih intelektualnih nagaanja.

Vidjeti se izravno, kakvi jesmo, neto je zanimljivo. Samo je na taj nain mogue postii pravo znanje o sebi.

Iako se ini nevjerojatnim, nai stavovi o sebi su pogreni.

Nemamo puno onoga to vjerujemo da imamo, dok dosta onoga to ne vjerujemo da imamo, zapravo posjedujemo.

Stvorili smo lane stavove o sebi i zato moramo izvriti inventuru, kako bismo izmjerili ega imamo u obilju i to nam to nedostaje.

Pretpostavljamo da imamo ove ili one kvalitete kada ih zapravo nemamo, i nismo svjesni brojnih vrlina koje zaista posjedujemo.

Uspavani smo ljudi, nesvjesni, a to je vrlo ozbiljan problem. Naalost, mislimo najbolje o sebi i nikada ne sumnjamo da spavamo.

Sveto pismo naglaava potrebu buenja, no ne objanjava sustav kojim se ono moe postii.

Najgore je od svega to to postoje mnogi koji su proitali te svete spise i ak ni tada ne razumiju da spavaju.

31


Svatko vjeruje da se poznaje i uope ne sumnja u postojanje Doktrine mnogih Ja.

Zapravo, psiholoko je Ja svake osobe viestruko, uvijek se sastoji od mnotva.

Time elimo rei da posjedujemo brojna Ja, a ne samo jedno, kao to su uvijek pretpostavljale nauene neznalice.

Poricanjem Doktrine mnogih Ja od sebe pravimo budale. Zapravo, vrhunac je apsurdnosti ignorirati unutarnje protuslovlje koje svi posjedujemo.

Proitat u novine, kae ego intelekta. K vragu i itanje, uzvikne ego pokreta, htio bih voziti bicikl. Zaboravi, usprotivi se trei, radije bih jeo, gladan sam.

Kada bismo se mogli u potpunosti vidjeti u zrcalu, onakvi kakvi zaista jesmo, sami bismo izravno otkrili Doktrinu mnogih Ja.

Ljudska osobnost samo je marioneta upravljana nevidljivim koncima.

Ego koji zaklinje svoju vjenu odanost gnozi, kasnije ustupa svoje mjesto drugom koji nema nikakve veze sa zakletvom, a tada pojedinac naputa uenja.

Unutarnje stanje koje se kune u vjenu ljubav prema jednoj eni kasnije biva zamijenjeno drugim psiholokim atributom koji uope nije vezan za to obeanje. Tada osoba pronalazi drugu ljubav i sve se rui poput kule od karata.

Intelektualna je ivotinja, grekom nazvana ovjekom, poput kue ispunjene brojnim ljudima.

Ne postoji red ili dogovor izmeu raznih ega, svi se meusobno prepiru i bore za prevlast. Kada jedan od njih preuzme kontrolu nad glavnim centrima organskog stroja, osjea se jedinstveno, poput gospodara, no na kraju je zbaen.

Razmatrajui problem s tog gledita, doli smo do loginog zakljuka da intelektualni sisavac nema pravi osjeaj moralne odgovornosti.

Nesumnjivo, to god stroj kae ili uini u nekom trenutku, ovisi iskljuivo o tipu ega koji tada prevladava.

Pisano je da je Isus Nazareanin istjerao sedam demona, sedam ega, ivue personifikacije sedam smrtnih grijeha, iz tijela Marije Magdalene.

Oito je da je svaki od tih sedmero paklenih stvorova poglavar jedne legije. Dakle, moemo zakljuiti, kao prirodnu posljedicu svega reenog, da je unutarnji Krist bio sposoban izbaciti tisue ega iz tijela Marije Magdalene.

Razmiljajui o svemu tome moemo izvesti jasan zakljuak, jedino poteno to u sebi posjedujemo je BIT, koja je tragino zarobljena u mnotvu ega revolucionarne psihologije.

alosno je to je svijest uvijek ograniena svojom zatoenou.

Bez sumnje, Bit, odnosno svijest, ostaje u dubokom snu.

32


Poglavlje 11.

TAMA

Jedan od najveih problema naeg doba zaista svoje korijene ima u zamrenom labirintu teorija.

Nesumnjivo, u ovim vremenima postoji pretjerano mnotvo pseudo-ezoterinih i pseudo-okultistikih kola, i to ovdje, ondje i svagdje.

Zastraujue je trite dua, knjiga i teorija. Rijetki su oni koji zaista uspijevaju pronai Tajnu Stazu u brojnim mreama kontradiktornih ideja.

Od svega je najopasnija intelektualna fascinacija. Izraena je loa navika iskljuivo intelektualnog obogaivanja, i to svime to doe do naeg uma.

Skitnice intelekta nisu zadovoljne s postojeom subjektivnom literaturom i obinim vrstama knjiga kojih u knjiarama ima u izobilju. Sada se, to je uasno, prejedaju jeftinim pseudo-ezoterizmom i pseudo-okultizmom, koji vrve poput korova.

Rezultat svega toga je atrovaki jezik zbunjenosti i gubitak orijentacije u redovima zloinaca intelekta.

Stalno primam svakakva pisma i knjige, a povodom tih se poiljaka poiljatelji obino raspituju o ovoj ili onoj koli ili djelu. Ja se drim sljedeeg odgovora: Odolijevajte lijenoj mentalnoj znatielji. Nema razloga vaem zabadanju u tue ivote. Razgradite ivotinjski ego znatielje, jer djelovanje drugih kola nije vaa briga. Postanite ozbiljni, poznajte sebe, prouavajte sebe, promatrajte sebe, itd.

Zaista je vano poznavati se u dubinu, na svim razinama.

Tama je nesvjesnost. Svjetlo je svijest. Trebali bismo dopustiti svjetlu da prodre u nau osobnu tamu, jer ono oito ima snagu potrebnu za zadavanje poraza mraku. .

Naalost, ljudi su zatvoreni u neprijateljskom, prljavom okruenju svojih umova, oboavajui svoj ljubljeni ego.

Oni ne ele shvatiti da nisu gospodari svojih ivota. Zaista, svakom osobom iznutra upravljaju drugi. Naglaeno spominjem mnotva ega to se nalaze u nama.

Oito, svako unutarnje stanje u nae umove stavlja ono to moramo misliti, u naa usta ono to moramo rei, u naa srca ono to moramo osjeati, itd.

Pod takvim uvjetima ljudska osobnost nije nita vie od robota, kojim gospodare razliite osobe, a svaka od njih brani svoju superiornost i eli vrhunsku kontrolu nad glavnim centrima organskog stroja.

Intelektualni sisavac nikako nije jednostran, jer onda bi bio uravnoteen.

On je viestran, kao to je bezbroj puna dokazano.

Kako moe racionalni humanoid biti uravnoteen? Kako bi savrena ravnotea postojala, potrebna je probuena svijest.

33


Samo njeno svjetlo, zraei ne samo iz kutova, ve u potpunosti usredotoeno iz unutranjosti prema nama, moe unititi razlike i psiholoka protuslovlja. Samo ona moe u nama uspostaviti pravu unutarnju ravnoteu.

Ako razgradimo cijelu hrpu stanja koja nosimo u sebi, svijest se budi, a rezultat toga je pravo uravnoteenje nae psihe.

Naalost, ljudi ne ele shvatiti da ive u nesvjesnosti, duboko uspavani.

Da su ljudi probueni, svatko bi osjeao svoje bie u sebi.

Kada bi to bilo tako, naa bia bi nas osjeala u sebi.

Oito je da ratovi ne bi postojali i da bi Zemlja zapravo bila raj.

Svjetlo svijesti moe nas nadariti pravom psiholokom ravnoteom, postavljajui sve na svoje mjesto. Sve to je prije ulo u unutarnji sukob s nama, tako se zapravo vraa na svoju ispravnu poziciju.

Nesvjesnost mnotva tolika je da ak ne mogu pronai niti vezu to postoji izmeu Svjetla i svijesti.

Nesumnjivo, to dvoje su dva aspekta iste stvari. Gdje je Svjetlo, postoji i svijest. Nesvjesnost je tama i potonja postoji u nama.

Samo psiholokim promatranjem sebe doputamo svjetlosti da prodre u nau tamu.

Svjetlo svijetli u tami, ali ona ne razumije.

34


Poglavlje 12.

TRI UMA

vugdje postoje brojne intelektualne hulje, bez pozitivne orijentacije, zatrovane prezirnim skepticizmom. S

Od osamnaestog je stoljea odvratni otrov skepticizma, jasno i uznemirujue snano, zarazio ljudske umove.

Prije tog se stoljea slavni Nontrabada (Encubierta) otok nalazio uz panjolsku obalu, te ga je bilo mogue jasno vidjeti i posjetiti.

Nema sumnje da se takav otok nalazi u etvrtoj dimenziji. Brojne su anegdote povezane s njim.

Nakon osamnaestog stoljea, taj je otok nestao u vjenosti, nitko ne zna nita o njemu.

Za vrijeme kralja Arthura i vitezova Okruglog stola, elementali prirode manifestirali su se posvuda, duboko prodirui u nau fiziku atmosferu.

Postoje brojne prie o raznim vrstama vilenjaka i vila, kojima obiluje zelena Erin, Irska. Naalost, svi ti nevini oblici, sva ljepota Zemljine due, nije vie opipljiva stvarnost ovjeanstva, zahvaljujui takozvanom znanju intelektualnih hulja i pretjeranom razvoju ivotinjskog ega.

U dananje vrijeme, sveznalice se smiju takvim priama, odbacujui ih, iako u svojim dubinama nisu ni priblino postigli sreu.

Kada bi ljudi razumjeli da posjedujemo tri uma, sve bi bilo drugaije. Moda bi ih ova uenja vie zanimala.

Naalost, te nauene neznalice, upijene kao to jesu u labirint svog tekog uenja, ak nemaju niti vremena za ovakva znanja.

Ti su beznadni ljudi zadovoljni sobom, umiljeni zbog svoje tate intelektualnosti, mislei da su na pravom putu i uope ne pomiljajui da su uli u slijepu ulicu.

U ime istine, moramo izjaviti da imamo tri uma.

Prvi koji bismo mogli i zaista moramo nazvati senzualnim; drugog smo krstili imenom posredni; trei se zove unutarnji.

Sada emo odvojeno i razborito prouiti svaki od ta tri uma.

Nesumnjivo, senzualni izrauje svoj sadraj ideja koristei se vanjskim osjetilnim podacima.

Pod takvim je uvjetima on strano grub i materijalistiki nastrojen, ne moe prihvatiti neto to je nemogue fiziki dokazati.

S obzirom na to da su koncepti u senzualnom umu temeljeni na vanjskim, osjetilnim podacima, on nesumnjivo ne moe znati nita o stvarnosti, o istini, o tajnama ivota i smrti, o dui i duhu, itd.

35


Intelektualnim huljama, potpuno zarobljenima u vanjskim osjetilima i porobljenima u konceptima sadranima u toj vrsti uma, naa ezoterina uenja zacijelo izgledaju suludo.

U razumijevanje nerazumljivog, u ludom svijetu, imaju i razlog za takav stav, zbog uvjetovanosti vanjskog osjetilnog svijeta.

Kako bi senzualni um mogao prihvatiti ono to ne pripada osjetilima?

Ako podaci iz osjetila slue kao tajno sredstvo, pomou kojeg svoje zadatke obavljaju sve funkcije ovog uma, oito je da on stvara osjetilne ideje.

Posredni je um drukiji. No, niti on nema izravno znanje o stvarnosti, jer dri se vjerovanja, to je sve.

U tom umu moemo pronai vjerska uvjerenja, nesalomljive dogme, itd.

Unutarnji je um neophodan za izravno iskustvo istine.

Nesumnjivo, on stvara svoje koncepte pomou podataka koje mu prue superlativna svijest Bia.

Svijest sigurno moe proivljavati i iskusiti stvarnost. Bez sumnje, ona poznaje istinu.

No, kako bi se manifestirala, potreban joj je posrednik, instrument djelovanja, a to je unutarnji um.

Ona direktno poznaje stvarnost svakog prirodnog fenomena. Ta se realnost moe manifestirati kroz unutarnji um.

Njegovo otvaranje bilo bi dobro, jer time se moemo maknuti iz svijeta sumnji i neznanja.

To znai da e se u ovjeanstvu istinska vjera roditi iskljuivo jednim inom - otvaranjem unutarnjeg uma.

Vjera je izravno proivljavanje onoga to je stvarno, temeljna mudrost, ivljenje onoga to je izvan tjelesnog, emocionalnog i mentalnog.

Trebali bismo razlikovati vjeru i vjerovanja. Potonje pronalazimo u posrednom umu, dok je vjera karakteristika unutarnjeg uma.

Naalost, uvijek postoji opa navika poistovjeivanja vjerovanja i vjere. Iako se ini paradoksalnim, naglaavamo sljedee: ONI KOJI IMAJU PRAVU VJERU, NEMAJU POTREBU ZA VJEROVANJIMA.

To je tako zato to je istinska vjera ivue znanje, tona spoznaja, izravno iskustvo.

Tokom mnogih stoljea ona je bila poistovjeivana s vjerovanjima, a sada je potreban veliki trud i napor kako bismo uvjerili ljude da je vjera pravo znanje, a ne hrpa uzaludnih uvjerenja.

Spoznajna funkcija unutarnjeg uma ima, kao svoj unutarnji modus operandi, sve one goleme podatke iz mudrosti utjelovljene u svijesti.

Onaj tko je otvorio svoj unutarnji um prisjea se svojih prolih postojanja, zna tajne ivota i smrti; i to ne zbog onoga to je ili nije proitao, niti zbog onoga to netko jest ili nije izrekao, vjerovao ili ne vjerovao, ve zbog strano stvarnog i ivog, izravnog iskustva.

To to izjavljujemo ovdje nee se svidjeti senzualnom umu. On ne moe prihvatiti takve izjave jer su izvan njegovog dohvata, nemaju nikakve veze s vanjskim osjetilnim percepcijama. Ove su reenice

36


nepoznate njegovim sastavnim konceptima koje je savladao u koli, kao i onome to je nauio iz raznih knjiga, itd.

Nae izjave nee prihvatiti ni posredni um, jer odudaraju od njegovih vjerovanja, kvare ono to je napamet nauio od vjerskih uitelja.

Isus, Veliki Kabir, upozorio je svoje uenike, govorei: Pazite, uvajte se kvasca farizejskog i saducejskog! (Matej, 16:6)

Ovim je upozorenjem Isus Krist jasno mislio na doktrine materijalistikih saduceja i licemjernih farizeja.

Doktrina saduceja je senzualan um. To je doktrina pet osjetila.

Doktrina farizeja se nesumnjivo i neosporno nalazi u posrednom umu.

Oito je da se farizeji skupljaju na svojim obredima kako bi izgledali kao dobri ljudi, kako bi glumili pred drugima, no nikada ne rade na sebi.

Sve dok ne nauimo misliti psiholoki, nemogue je otvoriti unutarnji um.

Nesumnjivo, kada se netko pone promatrati, to je znak da poinje misliti upravo na taj nain.

Sve dok ne prihvaamo stvarnost svoje osobne psihologije, kao ni mogunost temeljite promjene, nema sumnje da emo doivljavati psiholoko promatranje sebe kao neto nepotrebno.

Kada netko prihvati Doktrinu mnogih Ja i razumije potrebu eliminacije raznih unutarnjih stanja koja se nalaze u svojoj psihi, pri tome namjeravajui osloboditi svijest, Bit, on je, bez sumnje i s punim pravom, zapoeo psiholoko promatranje sebe.

Oito, uklanjanje nepoeljnih elemenata nae psihe poinje otvaranjem unutarnjeg uma.

Sve to znai da se ranije spomenuto otvaranje odvija postupno, ovisno o razaranju raznih ega koja se nalaze u naem unutarnjem svijetu.

Svatko tko iz sebe u potpunosti ukloni te nepoeljne elemente, oito je isto tako u potpunosti otvorio svoj unutarnji um.

Takva osoba posjeduje apsolutnu vjeru. Sada moete razumjeti ove Kristove rijei: Da imate vjere koliko je zrno goruiino, rekli biste ovom dudu: Iupaj se s korijenom i presadi u more. I on bi vas posluao. (Luka, 17:6).

37


Poglavlje 13.

RAD S PAMENJEM

Bez sumnje, svaka osoba ima svoju psihologiju. To je neosporno.

Naalost, ljudi nikada ne razmiljaju o tome i mnogi to nikada ne prihvaaju, jer zarobljeni su u senzualnom umu.

Svatko prihvaa stvarnost fizikog tijela, jer mogue ga je vidjeti i dotaknuti. No, psihologija je drugi par rukava. Nemogue ju je upoznati pomou pet osjetila, te postoji opa tendencija njenog odbacivanja ili jednostavnog podcjenjivanja i preziranja. Najee je kvalificirana kao neto apsolutno nevano.

Nesumnjivo, kada netko zapone promatranje sebe, daje nepogrjeivi znak da je prihvatio golemu stvarnost svoje psihologije.

Jasno je da nitko ne bi pokuao promatrati sebe da prije toga nije naao temeljni motiv.

Oito je da onaj koji zapone s istragom sebe postaje, kao osoba, puno drukiji od ostalih. To, zapravo, oznaava mogunost promjene.

Ljudi se, naalost, ne ele promijeniti, zadovoljni su sa stanjem u kojem ive.

alosno je vidjeti kako se ljudi raaju, rastu, razmnoavaju poput ivotinja, neopisivo pate i umiru bez da ikada saznaju zato.

Promjena je neto temeljno, no nemogua je ako ne zaponemo sa psiholokim promatranjem sebe.

Bitno je zapoeti prouavanje sebe, uz cilj prikupljanja znanja o sebi, jer se razumni humanoidi zaista ne poznaju.

Kada otkrijemo psiholoku manu, zapravo smo napravili veliki korak, jer to nam doputa da je prouimo sve do njenog korjenitog uklanjanja.

Istina je da su nae mane bezbrojne. ak da imamo tisuu jezika za govor i elino nepce, ne bismo ih mogli u potpunosti nabrojati.

Najgore od svega je to to ne znamo izmjeriti zastraujuu stvarnost bilo koje mane. Uvijek je promatramo povrno, bez panje, smatrajui je irelevantnom.

Kada prihvatimo Doktrinu mnogih Ja, kada se uhvatimo u kotac s grubom stvarnou sedam demona, koje je Isus Krist istjerao iz tijela Marije Magdalene, jasno je da se na nain razmiljanja, u odnosu na psiholoke mane, temeljito mijenja.

Ne moe se dovoljno naglasiti da je podrijetlo Doktrine mnogih Ja u potpunosti tibetansko i gnostiko.

Zaista, neugodno je znati da u svakoj osobi ive stotine i tisue psiholokih ljudi.

Svaka je psiholoka mana razliit ovjek koji postoji u nama, ovdje i sada.

38


Demoni, koje je Veliki Uitelj Isus Krist izbacio iz tijela Marije Magdalene, simboliziraju sedam smrtnih grijeha: bijes, pohlepu, poudu, zavist, ponos, lijenost i prodrljivost.

Naravno, svaki od tih demona vodi po jednu legiju.

U prastarom faraonskom Egiptu, Inicirani je morao iz svoje unutarnje prirode ukloniti crvene demone SETA, ako je elio postii buenje svijesti.

Razmatrajui stvarnost psiholokih mana, kandidat udi za promjenom, ne eli nastaviti postojati u stanju u kojem je dotada ivio, s toliko ljudi u svojoj psihi. On tada poinje promatranje sebe.

Tijekom napretka svog unutarnjeg Rada, moemo sami potvrditi zanimljiv red u sustavu uklanjanja.

Zadivljeni smo kada otkrijemo da u Radu postoji red, povezan s eliminacijom brojnih psiholokih atributa koji predstavljaju nae greke.

Od svega je toga najzanimljivije to takav red u razaranju mana dolazi postupno, te se procesuira u skladu s logikom svijesti.

Logika razuma nikada nee nadii golemi rad svjesne logike.

injenice nam pokazuju da psiholoki red u Radu uklanjanja mana stvara nae vlastito, bezgranino unutarnje Bie.

Moramo pojasniti: postoji temeljna razlika izmeu ega i Bia. Ja nikada ne moe uspostaviti psiholoki red jer je, samo po sebi, rezultat nereda.

Samo Bie ima mo stvaranja reda u naoj psihi. Bie je Bie, a razlog za bivanje Bia je samo Bie.

Red u Radu promatranja sebe, osuivanja i uklanjanja naih psiholokih nakupina, postupno postaje oit, zbog otroumnog osjetila psiholokog samopromatranja.

Sva ljudska bia imaju to osjetilo u latentnom stanju, a mogue ga je i postupno razviti, to ovisi o njegovoj upotrebi.

Ono nam doputa izravno doivljavanje raznih Ja, koja ive u naim psihama, ali ne pomou jednostavnih intelektualnih asocijacija.

To pitanje izvan-osjetilnih percepcija postalo je predmet prouavanja na polju parapsihologije i zapravo je dokazano, u bezbrojnim pokusima paljivo izvrenima tijekom odreenog vremena, o emu postoji i detaljna dokumentacija.

Oni koji poriu stvarnost takvih osjetila u potpunosti su uronjeni u neznanje, oni su intelektualni zloinci, zatvoreni u senzualnom umu.

Ipak, osjetilo psiholokog promatranja sebe neto je dublje, to nadilazi jednostavne parapsiholoke zakljuke. Doputa nam unutarnje promatranje sebe i potpunu potvrdu strane subjektivne stvarnosti naih raznih atributa.

Slijed razliitih dijelova Rada, vezan uz vrlo ozbiljnu temu razgradnje nakupljenih psiha, dopustit e nam da zakljuimo rad s pamenjem, to je vrlo zanimljivo, ak i korisno, kada govorimo u unutarnjem razvoju.

39


On nam zaista moe dati jasne psiholoke fotografije raznih stadija naeg proteklog ivota. U potpunom e spoju donijeti u nau matu iv, ak i odvratan otisak onoga to smo bili prije zapoinjanja korjenitog Rada preobrazbe psihe.

Nema sumnje da se neemo eljeti vratiti u tu stranu sliku, taj stvarni prikaz onoga to smo bili.

Takva psiholoka fotografija korisna je kao nain suoavanja preobraene sadanjosti i regresivne, otrcane, nespretne i nesretne prolosti.

Rad s pamenjem uvijek se snima na osnovi slijeda psiholokih dogaaja, koje biljei centar psiholokog promatranja sebe.

U naoj psihi postoje nepoeljni elementi o ijem postojanju ne znamo nita.

Za iskrenog, asnog ovjeka, vrijednog potovanja, nesposobnog da ukrade neto to mu ne pripada, nerado otkrie nekoliko lopovskih Ja, to nastanjuju najdublja podruja njegove psihe definitivno je okantno, ali nije nemogue

Predivnoj eni, punoj velikih vrlina, ili djevi koja posjeduje golemu duhovnost i odlino obrazovanje, neprihvatljivo je i muno nenadano otkrie grupe prostitutki to ive u njihovim psihama. Takvo to ne moe prihvatiti intelektualni centar ili moral bilo kojeg pravednog graanina. No, sve je to mogue u psiholokom promatranju sebe.

40


Poglavlje 14.

KREATIVNO RAZUMIJEVANJE

ie i znanje moraju biti meusobno uravnoteeni, kako bi u naoj psihi nastao plamen razumijevanja.B

Kada je znanje vee od bia, stvara razne intelektualne zbunjenosti.

Ako Bie nadraste znanje, moe proizvesti katastrofalne sluajeve, glupog sveca.

U svakodnevnom je ivotu bolje promatrati se sa svrhom otkria sebe.

Upravo u svakodnevnom ivotu, psiholokoj dvorani, moemo otkriti svoje mane.

U stanju poveane percepcije, kada paljivo iekujemo promjenu, moemo izravno potvrditi postojanje tih skrivenih mana, koje u takvim trenucima spontano bljesnu.

Jasno, moramo svjesno raditi na svakoj otkrivenoj mani, sa svrhom njenog odvajanja od nae psihe.

Prije svega, ne smijemo se poistovjetiti ni s kojim Ja, ako zaista elimo njegovo uklanjanje.

Ne moemo na zid nasloniti plou sve dok stojimo na njoj i iz tog je poloaja nastojimo podii rukama.

Oito je da prvo moramo odvojiti sebe od ploe, te je nakon toga podii i nasloniti na zid.

Slino tome, ne bismo se smjeli poistovjeivati ni s kakvim psihikim atributom, ako zaista elimo njegovo uklanjanje iz psihe.

Kada se netko identificira s ovim ili onim Ja, zapravo ga uope ne razgrauje, ve ga jaa.

Pretpostavimo da poudno Ja preuzme neku stereotipnu sliku u intelektualnom centru, kako bi projiciralo razbludne, seksualno morbidne scene na ekranu uma. Ako se poistovjetimo sa strastvenim prizorom, nesumnjivo je to pohotno Ja uvelike ojaano.

No, ako takvo bie, umjesto poistovjeivanja s njim, odvojimo od svoje psihe, smatrajui ga napasnim demonom, u nama e se oito probuditi kreativno razumijevanje.

Kasnije moemo imati luksuz analitikog prosuivanja takvog atributa, sa svrhom postizanja potpune svjesnosti o njemu.

Ozbiljnost ovog problema nalazi se upravo u ljudskom poistovjeivanju i to je zaista vrijedno aljenja.

Kada bi ljudi bili upoznati s Doktrinom Mnotva, kada bi zaista razumjeli da ak niti njihovi vlastiti ivoti ne pripadaju njima samima, ne bi inili greku poistovjeivanja.

Scene bijesa, slike ljubomore, itd., na polju svakodnevnog ivota, postaju korisne kada se nalazimo u stalnom psiholokom promatranju sebe.

Dakle, dokazujemo da ak ni nae misli, elje i postupci ne pripadaju nama.

41


Nesumnjivo, mnoga su Ja na djelu, poput napasnih nositelja zle kobi, postavljajui misli u na um, osjeaje u nae srce i postupke svih vrsta u na motorni centar.

alosno je to nismo vlasnici sebe, to razna psiholoka bia ine s nama to god ele.

Naalost, niti ne sumnjamo da bi nam se to moglo dogaati, ivimo poput jednostavnih marioneta, upravljani nevidljivim koncima.

Najgore od svega je to to smo borbu za neovisnost od svih tih tajnih tirana zamijenili grekama kojima ih jaamo, to se dogaa kada se poistovjeujemo.

Svaka scena na ulici, svaka obiteljska drama, svaka glupa svaa to nastane u branom ivotu, nesumnjivo je uzrokovana ovim ili onim egom i neto je to nikada ne bismo trebali zanemarivati.

Svakodnevni je ivot psiholoko zrcalo u kojem se odraava ono to zaista jesmo.

No, najprije moramo razumjeti potrebu promatranja sebe kao i potrebu korjenite promjene. Samo emo se tako revno promatrati.

Svatko tko je zadovoljan sa stanjem u kojem ivi, onaj koji je blesav, zadrt, nemaran, nikada nee osjetiti elju za promjenom; voljet e se previe da bi bio spreman pregledati svoje ponaanje i nain ivljenja.

eljeli bismo jasno rei da u nekim komedijama, dramama i tragedijama svakodnevnog ivota, interveniraju razna Ja. Tu je injenicu vano razumjeti.

U svakoj sceni strasne ljubomore pojavljuju se ega poude, bijesa, ponosa, ljubomore, itd. Kasnije, ta unutarnja stanja moramo analitino prosuditi, svako posebno, kako bismo ih mogli u potpunosti shvatiti, s jasnom svrhom njihovog potpunog uklanjanja.

Razumijevanje je vrlo fleksibilno, zbog ega je potrebno svaki put ii sve dublje. Ono to danas razumijemo na jedan nain, sutra moe biti bolje shvaeno.

Razmatrajui problem iz tog kuta, moemo sami dokazati kako su razliite okolnosti ivota korisne, kada ih zapravo koristimo kao zrcalo za otkrie sebe.

Nikad ne bismo pokuali izjaviti da su drame, komedije i tragedije svakodnevnog ivota uvijek lijepe i savrene. Takva bi tvrdnja bila besmislena

Ipak, koliko god razliite situacije postojanja izgledale apsurdno, predivne su kao psiholoka dvorana. Rad razgradnje razliitih elemenata, koji tvore Mene, zastraujue je teak.

U ritmu poezije, nedjela se skrivaju. U predivnim mirisima hramova, vrebaju prekraji.

Ponekad, zloin postane toliko profinjen da se poistovjeuje sa svetou, i tako okrutan da uspijeva izgledati poput njenosti.

On se odijeva u halje suca, tuniku Uitelja, prosjake dronjke, odijelo gospodina, pa ak i u navike Krista

Razumijevanje je temeljno, no Rad na razgradnji psihikih atributa nije sve, kao to emo vidjeti u sljedeem poglavlju.

Potrebno je i neodgodivo postii svjesnost o svakom Ja, kako bi isto moglo biti odvojeno od psihe. No to nije sve, nedostaje jo jedan element (Vidi 15. poglavlje)

42


Poglavlje 15.

KUNDALINI

tigli smo do vrlo trnovite teme. Htio bih spomenuti Kundalini, vatrenu zmiju naih maginih moi, toliko puta spominjanu u brojnim tekstovima orijentalne mudrosti.S

Bez sumnje, ona je dobro dokumentirana i neto je to vrijedi istraiti.

U tekstovima srednjovjekovne alkemije ona je astralna oznaka svete sperme, STELLA MARIS, DJEVICA MORA, koja mudro vodi radnike velikog Rada.

Aztecima je bila poznata kao TONANTZIN, Grci su je nazivali KREPOSNOM DIJANOM, dok je u Egiptu bila IZIDA BOANSKA MAJKA, iji veo nije podigao niti jedan smrtnik.

Nema nikakve sumnje da ezoterino kranstvo nikada nije napustilo oboavanje Boanske Majke Kundalini. Ona je oito MARAH ili, bolje reeno, RAM-IO, MARIJA.

Ono to ortodoksne religije nisu spominjale, barem ne u svom egzoterinom (javnom) krugu, je aspekt IZIDE u njenom individualnom ljudskom obliku.

Oito, tome su bili u tajnosti poduavani Inicirani, oni su poznavali individualno postojanje te Boanske Majke u svakom ljudskom biu.

Ne moe se dovoljno naglasiti da je Majka-Boica, REA, CYBELES, ADONIA ili kako god je mi nazvali, varijanta naeg vlastitog individualnog Bia, ovdje i sada.

eljeli bismo specifino rei da svatko od nas ima svoju osobnu, individualnu Boansku Majku.

Broj majki u raju jednak je broju bia koja ive na zemaljskom tlu.

Kundalini, aspekt BRAHME, tajanstvena je energija koja daje ivot svijetu.

U svom psiholokom obliku manifestirana je u skrivenoj anatomiji ljudskih bia. KUNDALINI moemo pronai uvijenu tri i pol puta, u odreenom magnetskom centru, koji se nalazi u kosti repia.

Tamo, usnula kao svaka druga zmija, lei boanska princeza.

U centru te akre, ili boravita, nalazi se enski trokut ili YONI, gdje je utemeljen muki LINGAM.

U tom atomskom ili maginom LINGAMU, koji predstavlja kreativnu seksualnu mo BRAHME, sklupana je velianstvena zmija KUNDALINI.

Vatrena se kraljica, u svom zmijskom obliku, budi uz secretum secretorum odreenog alkemijskog umijea, koji sam jasno iznio u mojoj Tajni zlatnog cvata.

Nesumnjivo, kada se ta boanska sila probudi, pobjedonosno uzlazi kroz kraljeniki kanal modine, kako bi razvila boanske moi.

U svom transcendentalnom, boanskom, velianstvenom aspektu, sveta zmija nadilazi jednostavno psiholoko i anatomsko. U svom etnikom stanju ona je, kao to sam ve spomenuo, nae vlastito Bie, iako je njegov izvedeni dio.

43


Nije moja namjera u ovoj raspravi dati tehnike kojima je mogue probuditi svetu zmiju.

Samo elim naglasiti grubu stvarnost ega, te hitnu unutarnju potrebu razgradnje njegovih razliitih neljudskih elemenata.

Um, sam po sebi, ne moe korjenito promijeniti neku psiholoku manu. On moe staviti etiketu na svaki ego, premjetajui ga s jedne razine na drugu, skrivajui ga od nas ili drugih, opravdavajui ga, itd., ali nikada ga potpuno ne uklanja.

Razumijevanje je temeljni dio, ali nije sve, jer potrebna je eliminacija.

Promotrena mana mora biti analizirana i u potpunosti shvaena, prije prelaenja na stupanj uklanjanja. Potrebna nam je mo via od uma, koja je sposobna atomski razgraditi svaki ego koji smo ranije otkrili i dubinski osudili.

Na sreu, takva mo lei duboko skrivena, izvan tijela, osjeaja i uma; iako se, kao to je objanjeno u prijanjim odlomcima ovog poglavlja, njen istinski predstavnik nalazi u sredinjoj kosti repia.

Nakon potpunog razumijevanja neke mane, moramo uroniti u istinsku meditaciju, traei, molei, viui naoj posebnoj, individualnoj Boanskoj Majci, da razgradi prethodno shvaen ego.

To je prava tehnika potrebna za uklanjanje tih nepoeljnih elemenata, koji se nalaze u nama.

Boanska Majka Kundalini ima mo u pepeo pretvoriti bilo koji subjektivni i neljudski psihiki atribut.

Bez te tehnike, bez te procedure, sav trud uloen u razgradnju ega nee uroditi plodom, te postaje beskoristan i apsurdan.

44


Poglavlje 16.

INTELEKTUALNE NORME

a polju svakodnevnog ivota, svaka osoba ima svoje vlastite kriterije, vie ili manje ustaljen nain razmiljanja, i nikada nije otvorena novim utjecajima. To je neosporno.N

Um svakog intelektualnog humanoida degeneriran je, izopaen, u oitom stanju involucije.

Zapravo je razumijevanje ovog sadanjeg ovjeanstva slino staroj, nepominoj i apsurdnoj mehanikoj strukturi, koja je nesposobna prihvatiti ikakav autentian, fleksibilan fenomen.

Umu nedostaje podatnosti, zarobljen je u raznim krutim i improviziranim normama.

Svi mi imamo svoja stalna, tvrda pravila i kriterije, u kojima neprestano djelujemo i reagiramo.

Najgore je u svemu tome to milijuni kriterija stvaraju milijune apsurdnih i gnjilih normi.

U svakom sluaju, ljudi nikada ne shvaaju da su u krivu, svaka je glava svijet i nema sumnje da u tolikim mentalnim labirintima postoji sloena, podmukla sofistika i nepodnoljiva glupost.

No, uzak kriterij masa nikada niti ne pomilja u kakvom se intelektualnom zatvoru nalazi.

Ti moderni ljudi, sa oharskim mozgovima, misle najbolje o sebi, gnjave druge svojom liberalnou, nadnaravnim genijem; vjerujui da posjeduju otvoreni um.

Nauene neznalice najtea su vrsta ljudi jer bismo, zapravo, govorei poput Sokrata, mogli rei: Ne samo da ne znaju, ve ni ne znaju da ne znaju.

Intelektualne hulje lijepe se za te antikne norme prolosti, koje nasilno obrauju prema svom osobnom zatvoru, naglaeno odbijajui prihvatiti ono to ne pristaje u njihove norme okovane eljezom.

Nauene sveznalice misle da je sve to naputa krutu stazu njihovih hravih procedura u potpunosti apsurdno. Dakle, ti se bijedni ljudi, sa svojim udnim kriterijima, jadno zavaravaju.

Hvalei se genijem, pseudo-znalci ovog doba prezirno promatraju one koji imaju hrabrosti napustiti svoje raspadajue, iznoene norme. Najgore je od svega to nimalo ne shvaaju grubu stvarnost svoje nespretnosti.

Intelektualna sitniavost tih pljesnivih umova je tolika da imaju hrabrosti zahtijevati demonstracije onoga to je stvarno, onoga to ne pripada umu.

Ljudi nerazvijene i netolerantne in

velika pobuna

Documents