vedran ivanković - moskovski boulevard - ulica grada vukovara

7/24/2019 Vedran Ivankovi - Moskovski Boulevard - Ulica Grada Vukovara

1/18

Sl 1 Ulica grada Vukovara sredinom 1950-ih godina,boulevardnovog, velikog Zagreba

Fig 1 Vukovar Street in the mid 1950s, boulevard of a new big city of Zagreb


2/18

Vedran IvankoviMentor:prof. dr.sc. Mladen Obad itaroci*

Sveuilite u ZagrebuArhitektonski fakultetHR10000 Zagreb, Kaieva 26

Izvorni znanstveni lanak

UDK 7114243:7115523:72036 (4975 Zagreb) 1945/1956

Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam

20102

Urbanizam i prostorno planiranje20104Povijest i teorija arhitekturei zatita graditeljskog naslijea

lanak primljen / prihvaen: 07 06 2006 / 17 10 2006

Znanstveni priloziScientific Papers 14[2006] 2[32] PROS

University of ZagrebFaculty of ArchitectureHR10000 Zagreb, Kaieva 26

Original Scientific Paper

UDC 7114243:7115523:72036 (4975 Zagreb) 1945/1956

Technical Sciences / Architecture and Urban Planning

20102

Urban and physical planning20104History and theory of architectureand preservation of the built heritage

Article Received / Accepted: 07 06 2006 / 17 10 2006

Moskovski boulevardUlica grada Vukovarau Zagrebu 1945-1956 godineArhitektura i urbanizam na razmeu Istoka i Zapada

Moscow Boulevard

Vukovar Streetin Zagreb, 1945-1956Architecture and Urban Planning between East and West

arhitektura 20 stoljeaMoskovskiboulevardUlica grada Vukovaraurbanizam 20 stoljeaZagreb

Autor u lanku donosi genealogiju izgradnje Ulice grada Vukovara u Zagrebukoja je idejno zacrtana kao Moskovski boulevardu prvoj poslijeratnoj vizijigrada Urbanistikog instituta Ministarstva graevina Narodne Republike Hr-vatske i njegova ravnatelja arhitektaVladimira AntoliaU lanku se ukazuje napromjenusmjera hrvatskearhitekturenakon 1956 godine i na dogaajekoji suje uzrokovali i koji su u urbanistikim smjernicama razvoja Zagreba odlukamao izgradnji prekosavskih podruja oznaeni i politikom voljom Promjenasmjera ogleda se u oblikovnim konstelacijama upravo u izgradnji Ulice gradaVukovara

This paper presents the building history of Vukovar Street (first ncow Boulevard) in Zagreb The concept of its development was frathe first post-war vision of the city in the Urban Planning Instituteatian Ministry of Building Construction headed by its director, thVladimir Antoli The paper points to a change of the course in Crotecture after 1956 brought about by various events with political cowhich were also manifested in the urban planning guidelines for tment of Zagreb across the Sava river The layout of Vukovar Strreflects these changes

20th century architectureMoscow boulevardVukovar Streeturban planning of 20th centuryZagreb

* lanak je nastao u okviru autorova rada na doktorskoj disertaciji i na znanstvenoistra.ivakome projektu:Urbanistiko i perivojno naslijee Hrvatske kao dio euroglavnog istra.ivaa prof drsc Mladena Obada itarocija, diplingarh


3/18

PODRU^JE, PROBLEM I VRIJEME

AREA, PROBLEM ANDHISTORICAL PERIOD

Bitan je preduvjet svakog pokuaja da seanalitiki skiciraju vrijeme i njegovi odrazi ubilo kojem podruju ljudskog djelovanja, od-mak od iskustva dananjice i racionalnate.nja da se osvijetle vizije i ostvarenja zajed-nice i istaknutih protagonista Tehnoloki fe-nomeni 19 stoljea dosegli su u 20 stoljeu

stanovite zrelosti koje nadolaskom vremenapodriva sve vea kriza humaniteta, a njihoveodrednice u podijeljenoj Europi 1950-ih dijelese na kapitalistiku renesansutek netom naz-retih promjena feudalnih razlika na jednoj ipluraliteta neko jedinstvena socijalistikogputa u carstvo slobode na drugoj straniProblemi organizacije drutvenog sustava uHrvatskoju osvitblagodati nesvrstanosti i ne-slomljiva te.nja da se stilom iska.e snaga re-volucionarnog poretka oblikovali su bremeepohe koje se vizija svakau rasapu drutve-nih te.nji izra.enih kroz podruja ljudskogdjelovanja, od politike do arhitekture i urba-nizma, u labirintustvarnihljudskih potreba, u

desetljeima to e slijediti

inilasuvinomNo, ona je ipak ostavila niz svjedoka kojimase ovdje slu.im, razabirui ih kronoloki i pova.nosti, po novim oblikovnim konstelacija-ma koje su unijeli i po odmacima od pro.ivlje-na iskustva koje su zabilje.ili

U zagrebakom urbanom tkivu, u njegovojsr.i, jedan je prostor trajan i vrijedan spome-nik vremena Po postanku zbog regulacijedotadanjeg predgraa i u nazivu autoraprvoga poslijeratnog prijedloga regulacije

(Vladimir Antoli i Urbanistiki institut starstva graevina Narodne Republike Hske, 1949)boulevard, po najee spnjanom imenu avenija, a po statusu samca,1 Vukovarska-boulevard, odraz je pleksne urbanistike i arhitektonske mitragu iskustava socijalistikih zemalja i da burnih previranja u ve poodmaklomoderne arhitekture u Europi, nakon dafilijacije njezinih principa u Hrvatskoj Ivizije, skice, natjeaji, projekti i ostvarove ulice bili su tijekom povijesti predmmnogih preispitivanja koja su, slijedei inu koncepciju ili negirajui polazite u promjena vremena, ukazivala na nu.ne jevite promjene njegova definiranja

lanak donosi rezultate istra.ivanja gengije izgradnje u Ulici grada Vukovara2 s cukazivanja na implementaciju moguih ui utjecaja koji su obilje.ili uski vremenskcijep od poetaka poslijeratne izgradnjgreba do 1956 godine Cilj je lanka tak

ukazati na promjenu smjera hrvatske arhture u 1956 godini, to se u izgradnji gradaVukovara odrazilo u oblikovanjuRakog sveuilita ve u natjeajnom proRadovana Nikia i Ninoslava Kuana,parcijalnom pristupu megaprojektu bvarda, zacrtanog u drukijem mislilakonceptu U lanku se iznosi i problem pestambenih graevina u istonome dulice (Ulica grada Vukovara 228, 230, 234 i 236), koje prema postojeoj publicnemaju poznatog autora i za koje u vriobjave ovog lanka provodim istra.ivanvorne grae

PO^ETAK RAZMATRANJA, PRVA STAJALI[TI PROMJENE

FIRSTCONSIDERATIONS, ATTITUDESANDCHANGES

Budunost i polet izgradnje novoga boulda,udobakadasejozvaoVara.dinskom

180 PROSTOR 2[32] 14[2006] 178-195 V. IVANKOVI MoskovskiboulevardUlica grada Vukovara Znanstveni priloziScientific P

1 Iako postoje brojni argumenti da je dananjagrada Vukovara u Zagrebu po svojoj morfologiji prvoj viziji koja je predvidjela izgradnju reprezentprometniceviziji Vladimira Antolia i Urbanistikotuta Narodne Republike Hrvatske, tako i u konanoku koji je, uz izgradnju to nije bila u skladu s izvkoncepcijom, doekao dananje danezapravo a

priklonio bih se nazivuboulevardBoulevardje, kaonija, bio iroka gradska ulica, najee s drvoredimjeboulevardpovezivao neke va.ne toke u gradu (nije trebao biti pravocrtan), avenija je uvijek pravoima svoj vizualno-kompozicijski poetak i kraj (obproelje zgrade, slavoluk i sl)Kasnije (u 20stoljeulevardomse naziva iroka gradska ulica koja je imagu glavne gradske prometnice Upravo je Ulica grakovara u dobapredstavljanja Antolievedirektivne rcijske osnove 1949 godine (tada ju je Antoli predkao Moskovskiboulevard) zamiljena kao poveznicaranih (neizvedenih) kolodvoraistonog i zapadno

2 Do danas je Ulica grada Vukovara promijenila ko naziva Prijeratna Vara.dinska cestanakon prve


4/18

com, nazivajui ga buduim sreditem Zagre-ba predskazao je Neven egvi jo 1946 go-dine3 Ocrtavajui buduu reprezentativnugradsku ulicu, njen koncept i oblikovne dose-ge, pozicionirao je Andre Mohorovii novuokosnicu razvoja grada izmeu Le Corbusie-rova modela prometnice i novoga pravca so-cijalistikog realizma, koji je tada ve postaovie od slijepoga sljedbenika konstelacijaproizalih iz uzora u iskustvima i tekovinamaSovjetskoga Saveza

U kapitalistikoj arhitekturi razvija Le Corbu-sier tipmagistrale u svojojurbanistikojstudijicentra velegrada na postavci, koja proizlazigotovo jedino iz kulta dinamike brzog prome-ta,gdje savoblik proizlazi iz funkcionalnog rje-enja kompliciranog prometa automobila, vla-ka, aviona itd Tim putem Le Corbusier posti.eefektna, ali jednostrana rjeenja, koja su naprvo mjesto izdigla krutu mehanizaciju .ivota,i time jo sna.nije utukla znaenje i vrijednostovjeka() Kao primjer tretiranja magistrale u

arhitekturi socijalistikog realizma mo.emouzeti studije za Moskovsku ulicu u Zagrebu,koja e kaoosnovna magistralaistok-zapad i-niti okosnicu novoga dijela grada Te studijepokazuju, da i arhitektura socijalistikog rea-lizma potpuno naravno koristi najnaprednijetekovine funkcionalnog rjeenja prometa, kaoto su eventualna kri.anja u dvije eta.e, si-stem kri.anja bez sudara prometnih pravacaitd No kod ovih je rjeenja bitna injenica toona jednako tako uzima u obzir i ovjeka-pje-aka, te stvaraju ansambl, u kome dolaze doravnote.e sve kategorije prometa i kretanja Umagistralama socijalistikog urbanizma brzomprometuodgovararitam velikih intervala, obli-

kovan sna.nim arhitektonskim masama ak-centuiranih objekata, dok u punom slijedu sveprofinjeniji detalji prate postepeno mirnijeoblike prometnog toka sve do suptilnih estet-skih nijansiranja, koja stoje u relaciji s pjea-komTa skala harmonijskih relacijau oblikov-noj cjelini magistrala socijalistikog urbaniz-ma upravo interpretira idejnu sadr.inu socija-

listike stvarnosti, ukljuujui ovamo i njenusnagu, dinamiku, kolektivnost i humanost4

Prvi osvrt na izgradnju dananje Ulice gradaVukovara objavljen je tek 1958 godine, kadaje ve gotovo realizirana u obliku u kojem ese do.ivljavati desetljeima kasnije U asopi-su ovjek i prostor Zdenko Kolacio iznosikratku povijest izgradnje kao uvod u temu,5

potom arhitekti-projektanti zgrada (IvanZemljak, Neven egvi, Bo.idar Raica, Stan-ko Fabris, Peroslav Iliji, Kazimir Ostrogovi,Radovan Niki, Milan Grakali, Ivo Geri i

Milan.

erjavi) odgovaraju na pitanja koja imje postavio urednik priloga6 Tako se redajuzapa.anja (izbor) Zemljak: ulica postajeveliko oitovanje kolektivnog duha i nastu-pa; Raica: suvremena urbanistiko-arhi-tektonska koncepcija mora biti u toj mjeriprogresivna, da je uspijemo realizirati u vre-menu naeg trajanja, bez opasnosti za prom-jenekoje bi se zbile; Iliji: Ulica Proleterskihbrigada daje eklatantnu sliku sukoba prolo-sti i nastojanja sadanjosti () usmjeriti nje-zinu izgradnju i funkciju () tako da im prijepostane stvarni izraz novog vremena, simbolnovog shvaanja, a estetski ugodan gradskiambijent7

I kasnije, kada se mijenjajustajalita i pogledina prve poratne vizije i urbanoloke koncep-cije, brojni su osvrti ukazivali na znaenje ur-banistike geste iz herojskoga doba urbaniz-ma.arko Domljan ovaj jeboulevardnazvaourbanistikim promaajem iz prvih poslije-ratnih godina i divot-potezompolitikogur-banizma8 Antoaneta Pasinovi istie: kon-cept te reprezentativistiki miljene promet-nicesvojim prometnimkarakterom, svojim ju-reim mjerilom i svojom vanljudskom per-

Znanstveni priloziScientific Papers Moskovski boulevardUlica grada Vukovara V. IVANKOVI 178-195 14[2006] 2[32] PROS

nje 1947 godine nazvana je Moskovskom ulicom, potomBeogradskom (prvi se puta u strunoj publicistici tih godi-na naziv Beogradska ulica pojavljuje 1953 godine) te Pro-leterskih brigada (prema nazivlju u strunoj publicistici od1957), kako se zvala sve do poetka 1990-ih, kada zbognajrecentnijih povijesnih dogaaja, odra.avajui jo jed-nom breme vremena, dobiva naziv Ulica grada Vukovara

3 egvi, 1946: 164 Mohorovii, 1950: 11

5 Kolacio, 1958: 1

6 1 Da li je objekt u lokaciji i urbanistikoj plastici biounaprijed odreen urbanistikim planom? 2 Kolika jesloboda bila dana prirjeavanjuobjekta?3 U kojojje mjeribio odreen i poznat gabarit? 4 Koja je bila osnovna arhi-tektonska ideja u komponiranju objekta? 5 Va sadanjistav prema objektu s obzirom na sadanje i budue stanjemagistrale? 6 Vae miljenje o metodologijirada na rjea-vanju ovog gradskog prostora? (*** 1958: 2)

7 *** 1958: 2

8 Domljan, 1969: 37

Sl 2 Nekad Moskovski boulevard, danas Vukovara na snimci iz zraka koncem 1950

Fig 2 Former Moscow Boulevard, Vukovanowadays, aerial photograph from the la


5/18

spektivnou doista nemilice sijee, re.egrad,9 a prilino intrigantno gledite iznio je iTomislav Odak istiui da je dananja Ulicagrada Vukovara najambiciozniji i najkontro-verzniji projekt hrvatske arhitekture () u ko-jem () razabiremo svu dubinu i te.inu,

uspjenost i promaenost jedne od europskihrevolucija, njezine istine i zablude10

TEORIJSKA PODLOGA ARHITEKTURENOVOGA DRU[TVENOG PORETKAU PRVIM GODINAMA NAKONDRUGOGA SVJETSKOG RATA I DOMINACIJAME\UODNOSA[EGVI]MOHOROVI^I]

THEORETICALBASIS OFARCHITECTUREINNEWSOCIAL ANDPOLITICALCIRCUMSTANCES OFPOST-WARPERIOD

ANDDOMINANCEESTABLISHEDBY THERELATIONSHIP BETWEEN[EGVI]

ANDMOHOROVI^I]

Nakon odraza kljunih politikih dogaaja upodruju umjetnosti i arhitektureInformbi-roa i Titova govora protiv Staljina 1948 godi-nepratiti razvoj misli i djela hrvatskih arhi-tekata i urbanista iz prvih godina nakon Dru-goga svjetskoga rata znailo bi upletati se upitanja uskog podruja definicije stila, njego-vih odrednica i sudbonosnoga djelovanja nadrutvenu stvarnost novoga poretka i svjeto-nazora Znailo bi tonakon to je poputa-njem krute socrealistike dogme nastupilonovorazdoblje definicijesvrhei ciljaumjetno-sti (manje deklarativno, vie u rezultatima) ipitanja o njenoj drutvenoj ulozi odrediti

putove modernoga pravca hrvatske arhitek-ture i urbanizma europskim Potvrda je Krle-.in referat na ljubljanskom Kongresu knji.ev-nika 1952, pa odnosima moguih uzora, nji-hovih odraza u misli i djelu prvih poslijeratnihprotagonista kao da je determiniranju krajNo, kratko razdoblje u arhitekturi, u spome-nutom razdoblju i na podruju odreenomsmjernicama i slijedom gospodarskog i dru-tvenog razvoja socijalizma, te posebice urba-nizmu koji esto odra.ava dogaaje otprije

nekoliko desetljea i stoljea,do kojegajdolazio odjek spomenutih koordinata vrna, mo.e biti predmetom preispitivanjaguih uzora i utjecaja koji su ukazivasmjer novih putova

egvi je ve na poetcima revolucion

potvrdio

arhitektura openarodna po.aju, nacionalna po formama11 Nasadi tcije hrvatske moderne bili su ve starod pola stoljea, od prvih ostvarenja VikKovaia koji, izaavi iz Wagnerove poinje stvarati daljnju morfologiju p'Zagreb',12 prvih godina afirmacije modga stila, od Zemlje, od Radne grupgreb, od ideologije dr Knolla, od reaZvonimira Po.gaja13 do u osvit ratne koncem 1930-ih, pa i za trajanja rata U trazdoblju stvorena mala ali konzistentna


9 Pasinovi, 1977: 29

10 Odak, 1989-1991: 3

11 egvi, 1945: 18 Godine 1947 Neven egvi, oi se na doprinos N J Kolija teoriji sovjetske arhiteprenio je njegov slian nain definiranja arhitSSSR-a, koja je nacionalna po formi, socijalistisadr.aju (egvi, 1947: 16) Detaljnije o teorijskomN J Kolija u lanku Realizam sovjetske arhitekturenosi Kazimir Ostrogovi (Ostrogovi, 1947: 4-5)

12 Maga, 1986: 27

13 U lanku koji je svojevrstan rezime njegovih vanjau Pukom sveuilitu,zaziruiod postulata moarhitekture, Petar Knoll istie razliite negativne kvence njene afirmacije kao novoga stila (Knoll,124-140) Zvonimir Po.gaj, kao istaknuti protagonistavangardnih usmjerenja, reagirao je branei vstremljenja (Po.gaj, 1934: 110-117)

14 Maga, 1986: 27

15 U kojem se, meu ostalim, zahtijevalo: pob

stambene prilike i do godine 1951 sagraditi 150000stambenepovrine, izgraditi 1 milijun m2 kolskih po() obnoviti 150000 m2 staninih zgrada i 430000 mgihprivrednihi upravnihzgrada, () stvoritimasovnuvodnju monta.nih stambenih zgrada s tipiziranim i stdiziranim dijelovima, () izgraditi nova kazalita, mgalerije i ostale kulturne ustanove (*** 1947: 4-5)

16 To je osnova Mohoroviieveteorijskeanalizedetaljnije:Mohorovii, 1975

17 Mohorovii, 1947: 8 U predgovoru prvoj znjakoj knjizi nakon Drugoga svjetskog rata koja smodernom arhitekturom, a prevedena je na hrvatskNeven egvi istie pojavu estetskoga funkcionalmeuratnomanga.manuDrage Iblera, naglaavaju

Sl 3 Vladimir Antoli: Skica sredita novoga dijelaZagreba s dominantna etiri nebodera upravei administracije uz Ulicu grada VukovaraMoskovskiboulevardi s neboderom Doma tampekarakteristinog Y tlocrta na poetku Ulice gradaVukovara, 1949

Fig 3 Vladimir Antoli: Central area of the new partof Zagreb: four dominant administrative high-rise

buildings along Vukovar St-Moscow Bdand a high-rise block Dom tampe featuringa characteristic Y plan, 1949

Sl 4 Vladimir Antoli: Skica planiranoga poetkaMoskovskogboulevarda(Ulica grada Vukovara)s neboderom Doma tampe, 1949

Fig 4 Vladimir Antoli: Moscow Bd (Vukovar St):high-rise block of Dom tampe, 1949

Sl 5 Vladimir Potonjak, Stjepan Gombo, ViktorHeimovi: Osam viestambenih zgrada, 1947/48(Gaje Alage 1-8, Frana Bonjakovia 1-8, Ivana Sto.ira1-8 i Fausta Vrania 1-8)

Fig 5 Vladimir Potonjak, Stjepan Gombo,Viktor Heimovi: Eight apartment blocks, 1947/48(Gaje Alage 1-8, Frana Bonjakovia 1-8, Ivana Sto.ira1-8 and Fausta Vrania 1-8)


6/18

dacija kreativne misli vlastita izriaja koja jeomoguilahrvatskimarhitektima da se otisnuu horizonte svijeta

Oito orijentirana na vrhunska europska zbi-vanja, hrvatska arhitektonska teorijska misaonee nikada, u svijesti svojih vodeih linosti,postati slijepi sljedbenik uvoznih citata14

Misao je njena postala dijalektikom osno-vom u prvim godinama poslije rata, u dobanajveeg zamaha obnove u sklopu Petogo-dinjega plana (1947-1951),15 kada se predarhitekte postavio zahtjev za formiranjem no-voga estetskog izraza arhitekture besklasno-ga socijalistikogdrutva U ovom uskom vre-menskom procijepuizmeu poetaka obnovei Informbiroa, nakon kojega se pojavljuju ideklarativni uzori u drugim zemljama (u po-etku skromno), prvi je Andre Mohorovii1947 godine u lanku Teoretska analiza ar-hitektonskog oblikovanja, polazei od mate-rijalistikog i historijskog stajalita temelje-nog na dijalektikoj analizi,16 iznio pojam po-

openoga funkcionalizma

vrijednosti kojau sebi ukljuuje tehniki funkcionalizam, alinije identinas njim,17 kritizirajui sve oblikezastranjenja koje onemoguuje pravilnu re-alizaciju estetsko-funkcionalnih odnosa u ar-hitekturi () i dovodi do najbjednijeg forma-lizma i eklekticizma18 Protestirajui protivformalistikog i eklektinog oblikovanja kojeproizlazi iz nedijalektikog i nehistorijskogpromatranja povijesnog trenutka, Andre Mo-horovii zaokru.uje stajaliteprema arhitek-tonskom cilju odreenoga doba U odrazima

Mohoroviieve analize, kao i u otroj kriticiBranka Maksimovia,19 primjeuje se jasnapolarizacija stajalita razliitih polazinihkonstelacija: na jednoj strani dominacijaprimjene modela socijalistikoga realizma,na drugoj odraz utjecaja teorijskih postavki

razvojnoga slijeda europskoga modernizmaSvojevrsno nesuglasje najbolje se oituje uprojektantskom podruju Konkretni rezultatikao to je natjeaj za zgradu Predsjednitvavlade FNRJ i zgradu CK KPJ20 u Beogradu nakojem slave hrvatski arhitekti, k tomu joi pri-jeratni protagonisti moderne arhitekturein-dikativno govore o isprepletanju spomenutihstajalita i upuuju na dihotomian, pomalouznemirujui karakter u pristupu: egvieveskice za zgradu Predsjednitva vlade FNRJ1947 (natjeaj zajedno s Antunom Augustin-iem, Dragom Galiem i Brankom Bonom) udvjema oblikovnooprenimvarijantamasa ibez krila karijatida21 Vidljivi ples, u jedno-

me od primjera, kao da je sukob utjecaja na-sljedstva meuraa i pretenzija za estetskimiskazivanjem snage novoga socijalistikogdrutva,22 u idejnoj izra.ajnosti svoje sredinekoja je ipak, kako ka.e Boris Maga, previeznanstveno jaka da bi mogla slijediti uzoreproizale iz politike konstelacije drugog tla idrugog etnikuma23

U tome kontekstu 1948 godine Andre Moho-rovii anticipira kljune politike dogaaje,jasno ukazujui na snagu teorijskih stavova() i karakterizaciju sredine u kojoj djelu-je24 Godine 1950 ukazuje na nove putove,na nasljedstvo meuraa, koje nije i ne mo.ebiti dovoljno za novi socijalistiki medij u ve

poodmaklom pravcu u arhitekturi i kojeg kaotakvog treba obogatiti novom sadr.ajnouMohorovii u doba kada je kritika eklekti-noga formalizma, kojega su tragovi sve pri-sutniji u arhitekturi SSSR-a,25 nakon kljunihpolitikih dogaaja uzela svoj prirodni za-mah,dosljednim pristupom, ukazujui pritomuvijek na bit problema s obzirom na datostivremena i prostoraetnikuma kojemu pripa-da, iz kojih i proizlazi dijalektiki materijali-zam, potvruje putove moguega zastranje-

Znanstveni priloziScientific Papers MoskovskiboulevardUlica grada Vukovara V. IVANKOVI 178-195 14[2006] 2[32] PROS

ope smjernice razvoja hrvatske moderne arhitekture1930-ih godina, obilje.ja kojih obuhvaaju iroke metod-

skezahvate bez prihvaanja doktriniranih konstruktivisti-kih ili funkcionalistikih stajalita (egvi, 1955: 10)

18 Mohorovii, 1947: 7 Na va.nost Mohoroviieveanalize iz prvih godina nakon rata ukazuju i Boris Maga iTomislav Odak (Maga, 1986: 29;Odak, 1986: 33;Ivani-in, 1998: 23-24)

19 Maksimovi, 1948: 73-75

20 FNRJFederativna NarodnaRepublika Jugoslavija, CKKPJCentralni komitet Saveza komunista Jugoslavije

21 Skice dviju varijanti, sa i bez karijatida, zgrade VladeFNRJ(druga nagrada) spomenutih autora objavljene su za-jednos ostalim nagraenimidejnim projektima1947godi-ne Zgrada je izvedena prema prvonagraenom projektuarhitekataPotonjaka, Neumanna, Ulricha i Dragice Perak(Macura, 1947: 3-17) O novom stvaralakom naboju ispo-ljenomna najveim natjeajimaetrdesetihgodina 20sto-ljea u FNRJ, za koje se zahtijevao monumentalanizrazno-voga socijalistikog poretka, bez detaljnijih teoretskih ob-janjenja govori Josip Seissel (Seissel, 1948: 68)Prvim velikim poslijeratnim urbanistikim natjeajem

za

Novi Beograd, tra.ila se impostacija vladinih graevina isaveznih ministarstava Detaljnije o razmatranim koncep-cijama, dr.avnim zahtjevimai natjeajnimradovimagovoriJosip Seissel (Seissel, 1947: 18-22)

22 Tomislav Odak navodi sluaj drugonagraenoga nat-jeajnograda (Nevenegvi,Antun Augustini, Drago Ga-li, Branko Bon) s dvjema varijantama kao rezultat nesna-la.enja arhitekata u novim uvjetima rada (Odak, 1986:33-34)23 Maga, 1986: 28

24 Maga, 1986: 28

25 Zapravo, sve se prisutnije anticipiraju u Hrvatskoj

Sl 7 Neven egvi: Viestambena (uredsk1947-1949 (Ulica grada Vukovara 56, 56a58b i 60)

Fig 7 Neven egvi: Office block, 1947-194(Vukovar St 56, 565a, 58, 58a, 58b and 60)

Sl 6 Vara.dinska cesta: izgradnja do 194

1Ivan Zemljak: BivaProdu.nakola, 1932Zvonimir Vrkljan: .enska realna gimnaz

Fig 6 Vara.din rd: construction until 194

1Ivan Zemljak: formerschool, 19382Zvonimir Vrkljan: Female secondary sch


7/18

nja na tragu nasljedstva konstruktivizma i

funkcionalizma26 Oblici konstruktivizma ifunkcionalizma, nastalog u fazi kapitalizma,ne moguinterpretirati duboku idejnu sadr.aj-nost novog socijalistikog drutva, i obli-kovni izraz arhitekture jedne epohejest odrazspecifinog stupnja materijalnog i idejnograzvoja drutva stanovitog vremenskog pre-sjeka na odreenom podruju,27 koji kao ta-kav ne mo.e biti trajan izraz u arhitekturi,osobito ne u socijalistikojstvarnosti to zah-tijeva noveoblikovne konstelacije proizaleizlogike utkane u bit kolektivistikoga drutve-nog razvoja

Iste godine (1950) Neven egvi ukazuje na

problematiku i pristup arhitekturi koje je raz-voj bio, izuzmemo li Mohoroviia, bez zna-ajnijega dometa u teorijski diskurs28 Zbogovakve situacije, to jest odsustva teorije kaorukovodstva prakse, na se arhitektonski raz-voj kretao po crti opeg privrednog razvoja,identificirajui se esto s graevinarstvom,odnosno fizikom izgradnjom prostora, ko-jom nije nikako iscrpljena arhitektonska pro-blematika stvaranja specifino ljudskih pro-stora, vezanih uz fizike i psihike komplekseovjeka To odsustvo teorije arhitekture i kri-tike nu.nose odrazilo na mnogimrjeenjima iizvedbama Stvorene su ture, moglo bi serei neoblikovane graevinske mase, bez

onih specifino arhitektonskih momenata,vezanih uz ovjeka i njegovu osjeajnu struk-turu Osam stambenih objekata na Moskov-skoj cesti, u Zagrebu, da uzmemo taj primjer,rijeeno je po istoj graevinskoj logici stva-ranja prostora za fiziko sklanjanje ljudi29

Kod N egvia specifian autorski amalgamerudicije i revolucionarnog zanosa brzo e sepretvoriti u razoaranja nadolazeega vreme-na Kao svojevrstan dokaz ovoj tvrdnji mogaobi poslu.iti uvid u njegove realizacije nakon

1960 godine Rijeki Muzej revoluci1976(!) jedina je njegova drutvena grana, uz iznimku Perne (1971), realiziranprve polovice ezdesetih i ujedno apoteozsetljeastvaralatva povratkom na provjepuristike ideale njegovih poetaka30 Akni teorijski nasadi na kojima poiva recegviev svjetonazorinaugurirani emonapisanim lankom o Le Corbusieru 1940poput generatora projekata to slijede uvje, kako istie Andrej Uchytil, vidljiv nagna autorovu imanentnom humanizmu koreflektira u socijalnom stajalitu i uzrodualitet akademskoga formalizma i in.eske estetike upravo prvih godina nakongogasvjetskog rata31vrlo e brzo postatokupacijom ve poznatim i rijeenim stlakim problemima arhitekture na prtantskom polju, odnosno te.njom za jstvenim poklapanjem forme, funkcije i strukcije, na tragu poznatih stajalita mea U prvim su se godinama nakon Drusvjetskog rata stvaralake komponente tizdiferencirale da je otvoreno pitanje veza, kako ka.e egvi, jo nerazraenu msistiku teoriju umjetnosti32 sada jasnozivalo naslo.eneprocese afirmacijestila icijenciju konkretnih, vidljivih, inae zbogtikog imperativa toliko nu.nihi oekivanzultata u materijalnoj izgradnji nove dr.poretka U kontekstu meuodnosa ideoloarhitekture i uloge arhitekture kao jizra.avanja drutvenoga poretka, kao pafirmaciji te.nje za dezideologizacijom unosti spornoga vremena, egviev doprinstvaranju specifinog pravca arhitektuHrvatskoj 1950-ih godina valorizira Nevekac, istiui da je upravo od tih godina m

na izgradilaspecifini, simultani jezikarhture, koji je, izra.avajui lokalnoi posebnuvao ono to je u arhitekturi univerzafundamentalno Nije bila regionalistika npripadala internacionalnom stilu I upratome je njena dananja aktualnost33


26 Mohorovii, 1950: 5-12

27 Mohorovii, 1950: 7

28 OsimNevena egvia (1950),na nedostataktepodloge praksi u prvim poslijeratnim godinama arhre u Hrvatskojukazuju(izbor):Domljan, 1969:3-4; M1986: 28;Premerl, 1986: 21;Odak, 1986: 32

29 egvi, 1950b: 39

30 Sadr.ajno i oblikovno va.an za potvrdu pristup

ve zrelog i afirmiranogarhitekta, Muzejrevolucijeunagraen je dvjema visokim nagradama: Borba bolje ostvarenje u Socijalistikoj Republici Hrvatskonomod saveznih nagrada zanajbolje ostvarenje u Sstikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji za 1976 g(*** 1977: 4-6) B MilinazivaMuzej u Rijecidjelom otomskog koncepta koje je osloboeno svake snaracijei kojeu tadanjim vremenima(pojavljivanjmoderne) odmjerenou i disciplinomarhitektonskoza mo.e biti putokaz i opomena istovremeno 1977: 16) Detaljnije o oblikovanju Muzeja u poglavKristali: palae i gradovi/451 Muzej revolucijeRdoktorskoj disertacijiA Uchytila(Uchytil,2002:147

31 Uchytil, 2004: 157

Sl 8 Moskovska ulica: izgradnja do 1956

1

Potonjak, Gombo, Heimovi: Osamviestambenih zgrada, 1947/482Neven egvi: Uredskazgrada, 1947-19492APet viestambenih zgrada za kojeautor,premapostojeoj publicistici, nije poznat3Ivo Geri: Viestambene zgrade, 1952/534Drago Gali: Viestambena zgrada, 1953/545Neven egvi: Viestambena zgrada, 1954-19596Bo.idar Raica: Viestambena zgrada, 1954/557Bo.idar Raica: Dvijeviestambene zgrade, 1954/568Bo.idar Raica: Poslovna zgrada Jugonafta,kasnije Elektroprivreda (projektizvedbe u faziizgradnje petog kata i promjene investitora preuzeoPeroslav Iliji), 1954-19569Lavoslav Horvat: Uredskazgradadogradnjabive Produ.ne kole Ivana Zemljaka, 1954

Fig 8 Moscow St: construction until 1956

1Potonjak, Gombo, Heimovi: Eight apartment

blocks, 1947/482Neven egvi: Office block, 1947/492AFive apartment blocks, unknown designers3Ivo Geri: Apartment blocks, 1952/534Drago Gali: Apartment block, 1953/545Neven egvi: Apartment block, 1954-19596Bo.idar Raica: Apartment block, 1954/557Bo.idar Raica: Two apartment blocks, 1954-19568Bo.idarRaica: OfficeblockJugonafta, laterElektroprivreda (its constructionfrom the fifthfloor level upwards wastakenover by P Iliji),1954/569Lavoslav Horvat: Office blockaddition to theformer Ivan Zemljaks school, 1954


8/18

Meutim, Boris Maga upuuje na drugi as-pekt njegova teorijskoga djelovanja, usmjere-nog vie podobnim politikim okolnostimaKao svojevrstan odgovor na Mohoroviievukritiku zbivanja u Sovjetskom Savezu 1948godine, egvi u djelima Jofana, Alabjana idrugih istie prednosti arhitekture SSSR-akoja afirmira historijski slijed arhitektonskemisli na putu socijalistikoga razvoja, naziva-jui istodobno recentna zapadnoeuropskazbi-vanja neizbje.no anarhistikim i nekontinui-ranim, odnosno razvojnim putemkojinegi-ra historijski slijed arhitektonske misli34

Mohorovii s druge strane, istie Maga, ukontinuitetu misli jo od prvih godina nakonDrugoga svjetskog rata afirmira zakljuak oslobodi umjetnikog stvaralatvau povijesnimsljedovima, promatrajui ih kroz prizmu dija-lektikoga materijalizma kojim dolazi do odre-enihzakonomjernosti i kvalificirajuiskupinuelemenata kojuine:ritam,kretanje, simetrija,proporcija, mjerilo, harmonija Drugu skupi-

nu ine elementi koji, naglaava Maga, do-vode do diferencijacije i razvojastilskihizraza:registar pravilnosti stvaralaki i sadr.ajnousmjerenog usklaivanja funkcije prostora,konstrukcije korpusa, definicije oblika i izboragrae, kojim (registrom usklaivanja) se po-sti.e izra.ajni karakter idejnog osmiljenja iemotivnog intoniranja kompozicije, pa one zapromatranivremenski interval poprimaju oblikkategorije relativnog, odnosno promjenjivihzakonitosti35 Iz ovakvog stajalita proizlaziMohoroviiev zakljuak o individualnom kre-ativnom procesu stvaranja, odnosno slobodiumjetnikog djelovanja, u okvirima kretanjatrenutnoga drutvenog razvoja

Pedesetih godinaotvorenaraspravas vebit-no dezideologiziranim postavkama potvrdilaje svoje tendencije osnutkom grupe EXAT 511951 i spomenutim referatom Miroslava Krle-.e, a urbanistike dileme oko novoga Zagreba1952 definirao je opet Mohorovii, ocrtava-

jui tako jo jednom specifino svojstvo, isto-dobno ambivalentan okvir i sklad revolucio-narnog doba, te.nju za ouvanjem tradicije izjednoga drutvenog poretka i nu.nost umjet-nikog ispoljavanja drugoga Izgradnja no-vog Zagreba mora biti situirana nanovim povr-inama, na kojima je mogue slobodno formi-

ranje nove urbanistike zamisli, koja e zado-voljavatizahtjevefunkcionalnosti .ivota u od-nosima nove drutvene stvarnosti, ali e uisto vrijeme interpretirati i emocije umjetni-kog do.ivljavanja izra.ene urbanistikim i ar-hitektonskim kompozicijama socijalistikogrealizma () Grad Zagreb stoji neposredno ufazi razradbe potrebne kristalizacije i kon-kretnog fiksiranja urbanistike koncepcijesvojih novih dijelova, u kojoj valja znanstve-nom analizom utvrditi njegovu .ivotnu per-spektivu vezanu uz nove uvjete razvoja u ok-viru socijalistikog drutva, i tu perspektivuobuhvatiti adekvatnim umjetnikim izrazomna polju urbanistikog, kao i arhitektonskog

oblikovanja36

MOSKOVSKI BOULEVARDDANASULICAGRADAVUKOVARA IZGRADNJA I OBLIKOVNEKONSTELACIJE U SKLOPU PRVE VIZIJEZAGREBANAKONDRUGOGA SVJETSKOG RATA

MOSCOWBOULEVARDVUKOVARSTREET NOWADAYS LAYOUT ANDCONSTRUCTION ACCORDING TO THEFIRSTVISION OFZAGREB AFTERWORLDWARII

Nakon 1945 godine, kada je ukinuta Regula-cijska osnova iz 1940,37 nastavilo se s radom

na novoj urbanistikoj viziji grada Posebnapozornost posveena je formiranju nove (bu-due) reprezentativne gradske uliceboule-varda, na kojoj su prve graevine izgraenekoncem 1930-ih biva Centralna gradskaprodu.na kola Ivana Zemljaka 1938 (natjeajobjavljen 1935, projektirano 1937, izvedeno1938, sl 6oznaka 1) i .enska realna gimna-zija Zvonimira Vrkljana38 (projektirana 1937, adjelomino izvedena 1938-1939 godine, sl 6oznaka 2), te uglovnica na sjeverozapadukri.anja Ulice grada Vukovara i Savske ceste(projekt Hinka Bauera)39 Trasa je buduegradske ulice ve bilasugerirana 1928 godineu raspisunatjeajaza gradski recipijent40 ipre-uzeta u meunarodnomnatjeajuza regulacij-sku osnovu Zagreba 1930-1931 godine41

Urbanistikim se poslovima nakon 1945 ba-vio novoosnovani Odsjek za regulaciju Na-rodnog odbora42 (Odsjek za regulaciju gradanakon 1945 godine preimenovan je u Odsjekza regulaciju Narodnog odbora grada ili, kra-eOdsjek za regulaciju NOG-a, a funkcija jeostala nepromijenjena), sve do osnutka no-vogazavodaUrbanistikog instituta, kojega


32 egvi, 1950b: 3733 Mikac, 1986: 2634 Maga, 2005: 12035 Maga, 2005: 121-12236 Mohorovii, 1952: 4937 Izraena 1936 (Ured za regulaciju), prihvaena 1940(Bo.inik, 1994: 108)38 Detaljnije o poziciji ove kole, njenu oblikovanju, od-

nosu prema Zemljakovoj koli i prema trasi tadanjeVara.dinske ceste vidjeti u poglavlju 33 .enska realnagimnazija sestara milosrdnicau magistarskom radu Z Ba-rii (Barii, 2002: 38-50)39 Zgrada projektirana prema ugovoru arhitekta i inve-stitora Reichsmann & Cvita 1939 Izvedeno 1940 namjestu nekadanjeg servisa automobila FIAT Prilog izugovora objavljen:Obavezujemo se dotine radnje izvestiu skladu sa zahtjevima dobrog ukusa, ovjek i prostor,406: 32, Zagreb, 198740 Kolacio, 1958: 1-241 Detaljnije vidjeti: (Laszlo, 1984: 25-31;Radovi Ma-hei, 1997: 10-27)

42 Kolacio, 1960a: 1

Sl 10 Prva od pet viestambenih zgrada autor prema postojeoj publicistici nije p(Ulica grada Vukovara 228, 230, 232, 234 i

Fig 10 First of fiveapartmentblocks (unkdesigners according to the existing public(Vukovar St 228, 230,232,234 and 236)

Sl 9 Bo.idar Raica: Poslovna zgrada Jukasnije Elektroprivreda (projekt izvedbizgradnje petog kata preuzeo Peroslav Ili1954-1956 (Ulica grada Vukovara 37)

Fig 9 Bo.idar Raica: Office block JugonElektroprivreda (its construction fromfloor level upwards was taken over by P1954-1956 (Vukovar St 37)


9/18

e zadatak biti samo urbanizam ZagrebaUrbanistiki institut Ministarstva graevinaNarodne Republike Hrvatske, u kojem se prviput nakon rata organizirano pristupilo raduna prijedlogu nove regulacijske osnove, ute-meljen je 27 prosinca 1947 godine43 Prviravnatelj i suosniva (1947-1954) bio je Vla-

dimir Antoli, a njegovi su najbli.i suradnici,ujedno i suradnici na izradi prijedloga direk-tivneregulacijske osnove Zagreba, bili:Vladi-mir Franz, Stjepan Hribar, Aptulla Halilibrahi-mov i Ivan Lay44

Ulica grada Vukovara, Moskovski boulevardu novoj direktivnoj regulaciji, zacrtana je kaoreprezentativna okosnica razvoja novoga gra-da Glavni centar, ujedno reprezentacija gra-da i Republike, predvienje u buduem stvar-nom i geometrijskom centru grada uz Mo-skovski boulevard izmeu Savske i Dr.ieveceste45 Usmjerenostboulevardaakcentira-na je u ovom prijedlogu zgradom Domatampe (sl 3 i sl 4) na zapadnome dijelu,gdje se ulica rava na smjer sjeverozapadno

prema novom zapadnom kolodvoru, i jugoza-padno prema novom centralnom parku uzSavu46 Neboder Doma tampeLe Corbu-sierov kartuzijski tip prvi put predstavljen uplanuMaciaza Barcelonu 1932, koji koristi iu planu rekonstrukcije sredita Pariza 1937(Le Plan de Paris 37) i razrauje do druge po-lovice 1950-ih godina, karakteristinog jetlocrta u obliku shematiziranog slova Y UHavani, zgrade Ministarstva komunikacija1954 i Edificio Focsa 1956 Ernesta GmezaSampera, te Ministarstva ekonomije i pro-stornog planiranja Lorenza Gmeza Fantolija1960,47 tlocrta istoga tipa, oblikovanjempredstavljaju verificiranu te.nju kubanskearhitekture da bude u prvim redovima nado-lazeeg vremena

Dok je u Antolievu planu Moskovskiboule-vard u smjeru istok-zapad razapet izmeudvijudijagonalnihetnica usmjerenihod oba-le Save i sredinjega mosta prema sjeveroi-stoku i sjeverozapadu dominantan korektivruralnoga predgraairoka i reprezentativ-na ulica zamiljena u osi Zrinjevca kao opred-meenje novoga urbanolokog shvaanjareflektira sva mogua (dobra) rjeenja prela-ska iz poznatoga urbanizma u novodoba Prostor izmeu zgrade Glavnoga ko-

lodvora i Ulicegrada Vukovara te dominantnokri.anje glavnih okomitih osi koje postaje igeometrijsko sredite, ako zanemarimo ak-centeDom tampe i obelisk, gotovozrcal-ne simetrije u odnosu na os sjever-jug (osZrinjevca), s po dva visoka nebodera uprave iadministracije sa svake strane svojevrsnasu finalizacija rjeenja novoga gradskog cen-tra (sl 3) U velikom prostoru prelaska, nakojemu kasnije nastaju graevine poputgradske Vijenice (zgrada Narodnog odbora

grada) i Koncertne dvorane V Lisinupravo bivi Trg revolucionara (danasStjepana Radia) postaje predmetompretivanja novih dosega urbanizma, arhitekumjetnosti Preispitivanja kojih sudbsne prethodnice od projektiranja istokrila Vijenice s dvoranama predsjedni1960-ih i pokuaja parkovnog oblikovprostora prema Lisinskom koncem 19i poetkom 1970-ih do natjeaja za spomTitu 1980-ih i redefiniranja tematskih o1990-ih, ak esto i s istim protagonistimuvijek bez uspjeha i bez realnih moguda se integriraju dva grada uklanjapruge ili njenim sputanjem, kako je 1predlagao Nikola Dobrovinisu dobilaepilog ni do danas

Antolieva je osnovau kontekstuovih inca pregnantno polazite za izgradnju nograda izmeu Glavnoga kolodvora i Savmeljeno na postavkama funkcionalnogbanizma, s istaknutom prometn

istok-zapad, od koje se poinje definira


43 Detaljnije o organizaciji Urbanistikog institutgovimdostignuima u dvadesetogodinjem razdoblM Premu.i (Premu.i, 1968: 7-8, 17)

44 Antoli, 1949: 5

45 Antoli, 1949: 14

46 Centralnipark uz Savu nije obuhvaenunutar gdirektivne regulacije, ali je predvien kao glavni rekski prostor grada (Antoli, 1949: 23)

47 *** 1998: 191, 222, 224

48 Mohorovii, 1950: 9

49 Osam viestambenih zgrada na jugozapadnomlu Ulicegrada Vukovara karakteristine su orijentacnovaistok-zapad i vrlo ekonominog raspolagandraturom jednosobnih i dvosobnih stanova, opskr

peima za kruto gorivo

u prizemlju su drvarnice (B

lii sur, 1952: 21)

50 N egvi govori o prvoj izgradnji u Ulici gradavara iste godine, navodei da su arhitekti oko tih prvslijeratnihstambenihzgrada u Zagrebu, zajedno s joma iz prvih mjeseci obnove, poveli burne rasprave oina gradnje, primjene standarda, veliine stano(egvi, 1946: 15) Projekt je odabran nakon prou.ega natjeaja U jednojod pozvanih grupa sudjeli N egvi (egvi, 1958: 3) Kolacio spominje grustambenih zgrada, 4-5 katova visine, koje su kao san modernistiki blok bile karakteristineza prvu pratnu regulaciju V Antolia (Kolacio, 1960a: 2) Ozgrade prvi put objavljene 1948 godine u kratkom pdu poslijeratne izgradnje u Narodnoj Republici Jugoproelje jedne od8 zgrada, ispredulazakonjska zsa stvarima i useljavanje stanovnika(*** 1948: 25) ljene su takoer prilikom predstavljanja direktivne rcijskeosnove V Antolia i Urbanistikog instituta NaRepublike Hrvatske 1949 fotografirano iz zraka(prije 1948), prikaz na maketi direktivne regulosnove iz 1949 (Antoli, 1949: 19)

51 Adaptacija u izgradnji izvedena je od strane gnog rukovoditelja Kabalina (egvi, 1950a: 41)

52 egvi, 1958: 3

53 egvi, 1950a: 41

54 egvi, 1958: 3

55 egvi, 1950a: 41 U konanici je na temelju rjVlade Narodne Republike Hrvatske od 10 prosincagodine za zgradu u Ulici grada Vukovara (tada Moskulica)N egvi nagraen prvomnagradomza arhite(*** 1950: 41)

Sl 13 Neven egvi: Viestambena zgrada,1954-1959 (Ulica grada Vukovara 222, 224)

Fig 13 Neven egvi: Apartment block, 1954-1959(Vukovar St 222, 224)

Sl 11 Ivo Geri: Viestambena zgrada, 1952/53(Ulica grada Vukovara 238)

Fig 11 Ivo Geri: Apartment block, 1952/53(Vukovar St 238)

Sl 12 Drago Gali: Viestambena zgrada, 1953/54(Ulica grada Vukovara 35)

Fig 12 Drago Gali: Apartment block, 1953/54(Vukovar St 35)


10/18

grebaka poslijeratna arhitektura i za koju jeuz perspektivumainebilo predvieno, kakoje istaknuo A Mohorovii, i humano mjerilopjeaka na nain da viim graevinama iz irefronte, i ni.imbli.e, u.e, stvaraansamblu kojem dolaze do ravnote.e sve kategorijeprometa i kretanja, te u kojem je arhitekturaduboko ljudska, istinski demokratska i huma-na, to znai, da ona svojim oblicima formiraprostor u kome radi i .ivi ovjek48

Izradu direktivne regulacijske osnove pratilaje izgradnja osam viestambenih zgrada, zakoje je projekt izradio Projektni zavod Narod-ne Republike Hrvatske i Projektni biro Narod-nog odbora grada49 po idejnom rjeenju arhi-tekata Vladimira Potonjaka, Stjepana Gom-boa i Viktora Heimovia iz 194650 (sl 5, sl8 oznaka 1) Bila je to prva planirana iz-gradnja (izvedeno1948) koja se poklapa s di-rektivnim skicama Vladimira Antolia i Urba-nistikog instituta, iako jo prijedlog noveosnove nije bio predstavljen Oko godinu

danakasnije (1949) zavrenaje zgrada Neve-

na egvia, sjeverno od spomenutih graevi-na, prva koja je zauzimajui uzdu.nu pozicijuu du.ini vie od 100 metara, ocrtala obrisnove ulice (sl 7, sl 8 oznaka 2) Izvornastambena namjena tijekom izgradnje zami-jenjena je uredskom s lokalima u prizemlju51

Ova je zgradaza koju je projekt naruen jou prosincu 1946 godine (izraen poetkom1947), za koje urbanistiku impostaciju nijebilo planske osnove i, kako ka.e egvi, ni-kakvih urbanistiko-prostornih elemenataosim sugestije da se nastoji dobiti jednonovo, velegradsko mjerilo52izvedenau do-sta izmijenjenom obliku Za egvia nijesamo sporna promjena namjene ve i sank-cioniranje izvedbeu odnosu na izvorne nacrtekoju je struno povjerenstvo sastavljeno odnajistaknutijih lanova kulturnog i javnog.ivota smatralo nu.nom Arhitektonsko preo-blikovanjekoje je uz smanjenje visine zadvije eta.e obilje.eno, kako ka.e egvi,unoenjem formalistikih i zbilja dekadent-

nih () nefunkcionalnih i neestetskih eleme-nata u gornjim katovima mimo intencija pro-jektantaizveo je Milan .erjavi53 Strunopovjerenstvo inili su, meu ostalima, AntunAugustini i Miroslav Krle.a(!),54 to dijelomgovori kakvu je va.nost za grad imala gradnjanovoga boulevarda u, kako ree egvi,tra.enju stila socijalistike epohe,55 ali ikakvu su ulogu u provoenju promjene na-kon burnih politikih dogaaja koncem1940-ih povjerenici iz visokih kulturnihkrugo-va mogli imati

Sni.ena tako za dvije eta.e, egvievaje vie-stambena (uredska) zgrada istupila, po Kola-cijuintervencijom sa strane,56 u profil uli-

ce, ispred graevne linije kojom e se ravnatiod predstavljanja Antolieve osnove, a to je uautorovoj skici regulacije zapadnoga dijelabilo zacrtano jo prije 1950 godine57 Prva iz-gradnja u Ulici grada Vukovara obuhvaa i 5viestambenih zgrada (sl 10, sl 8 oznaka2A) koje nisu bile predviene u prvim Antoli-evim skicama prijedloga regulacije, a kojepostoje u kasnijoj razradi, nakon 194958 Na-kon prvih 14 zgrada8 viestambenih Poto-njaka, Gomboa i Heimovia, egvieveuredske i 5 viestambenih zgrada na istono-me dijelu ulice, kojih je pozicija bila planiranau jednoj od kasnijih faza izrade direktivne re-gulacijske osnove (oko 1949)ni jedna pro-

jektirana ili izgraena zgrada nije smjetenaprema poziciji u direktivnoj osnovi, iako se do1956 oblikovanjem jednostavnih prizmati-nihvolumenai njihovom pozicijomokomito iliuzdu. ulice koncepcijski poklapaju Najbli.epo impostaciji urbanistikoj, vremenskoj imisaonojstambene zgrade Ive Geria, pro-jektirane/izvedene 1952/53, nisu slijedileskiciranupoziciju, a razlog je direktivnikarak-ter ove osnove, po kojoj se u izgradnji Ulicegrada Vukovara i njene kontaktne zone sta-


56 Kolacio, 1960a: 2

57 egvi, 1950a: 37

58 Na maketi Moskovskeulice, kojaje predstavljena kaodetaljnije definirani dio prijedloga nove regulacijske osno-ve(prviput objavljena u asopisu Arhitekturau prilogu sIzlo.be drutvenogstandarda u Zagrebu 1949 godine, po-tom publicirana u lanku A MohoroviiaAnaliza historij-sko-urbanistikog razvoja grada Zagreba Rad Jugosla-venske akademijeznanosti i umjetnostiJAZU 1952), ovihjepetgraevinabilopostavljenonapozicijunakojojsuiiz-graene (***1949: 74; Mohorovii, 1952: 48, sl 124)Njihova oblikovna specifinost jest etverostreni kosikrov, jedini u perspektivi Ulice grada Vukovara Tek je dvadesetljea kasnije (1967) ispred njih izgraena viekatni-ca po projektu JulijaGolika, koja zaklanja u potpunostipo-

gled prema jugu, tjpremaovim zgradamaU tekstuza be-ogradski asopis Arhitektura-urbanizam Z Kolacio zaove graevine ka.e: Pet skromnih stambenih zgrada po-stavljenih okomito na ulicu dokument su izgradnje prvihgodina nakon rata, kada izbora u graevnom materijalugotovo i nije bilo Ovi objekti ve zahtijevaju solidnu rege-neraciju, a predviena izgradnja du. UliceProleterskih bri-gada vjerojatnoe dati impulsnadogradnji krajnjih zgradai time njihovoj arhitektonskoj rekonstrukciji (Kolacio,1960a: 7) Spominju se i u Kolacijevu osvrtu na poslijerat-nu stambenu izgradnju Zagreba (Kolacio, 1960b: 4) Dvasu Kolacijeva teksta iz 1960 jedina u postojeoj strunoj iznanstvenoj publicistici koja spominju pet viestambenihzgrada nepoznatog autora u Ulici grada Vukovara Me-utim, iz postojee publicistike (Kolacijev tekst) nije jasnozato nove zgrade, koje se grade u prvim godinama nakonDrugoga svjetskog rata, nisu predviene direktivnom re-gulacijskom osnovom koja je obuhvatila izgradnju u Ulici

grada Vukovara, to se izvodila istodobno s njenom izra-dom(1947-1949) Navedenoupuuje na netonu postoje-u dataciju pet viestambenih zgrada U vrijeme objavlji-vanja ovoga lanka radim na istra.ivanju izvorne arhivskegraeradi njihove toneatribucije i datacijeU kasnijoj raz-radi dijeladirektivneosnove (spomenuta maketa Moskov-ske ulice prikazana je na Izlo.bi drutvenog standarda uZagrebu i u prilogu A Mohoroviia za publikacijuJAZU-a),sjeverno od izgraenih pet zgrada, na dijelu na kojem je1967 godine izgraena viestambena zgrada po projektuJ Golika, predviena je i ni.a graevina koja nije izvedena ikoja se takoer ne spominje u postojeoj strunoj i znan-stvenoj publicistici do danas Ove su neizvedene graevi-ne takoer predmet u istra.ivanju izvorne arhivske grae

Sl 16 Bo.idar Raica: Dvije viestambene1954-1956 (Veselka Ten.ere 1, 3, 5, 7, 9, 1

Fig 16 Bo.idar Raica: Two apartment blo1954-1956 (Veselka Ten.ere 1,3,5,7,9,11,1

Sl 15 Skica stambeno-poslovne osmerokkri.anju Ulice grada Vukovara i Savske Uperspektive desno

niz istih zgrada u Sav

prema jugu arhitekta Bo.idara Raice, 195

Fig 15 Residential and office eight-storeyat the crossroads of Vukovar St and SavBackground righta range of identical bin Savska St southwards designed by theBo.idar Raica, 1954

Sl 14 Bo.idar Raica: Viestambena zgra1953/54 (Ulica grada Vukovara 62 a-d)

Fig 14 Bo.idar Raica: Apartment block, 1(Vukovar St 62 a-d)


11/18

novanja okvirno ravnalo, to je bio princip uprovedbi regulacijskih osnova u drugoj polo-vici 1940-ih i 1950-ih godina Viestambenezgrade Ive Geria, smjetenena ju.noj straniistonoga dijela ulice, na udaljenosti 50 me-tara od Dr.ieve, i zbog zahtjeva naruitelja(Vojna pota) vie nego to je projektantpredvidio, svojim markantnim gabaritima idominantnim volumenom u jo neizgrae-nom ambijentu razapele su prostor ulicenaistok59 (sl11,sl8oznaka3) IvoGeri,kaoi ostali protagonisti, u brzini izgradnje perci-pira tajmysterium fascinansvremena: sli-ne, osjetljive komplekse trebalo bi prije po-etka gradnje detaljno rijeiti urbanistiki60

Godine 1953/54 projektirana je i izvedenaviestambena zgrada Drage Galia na sjever-nojstrani ulice, na udaljenosti od oko150 me-tara od kri.anja sa Savskom (sl 12, sl8oz-naka 4), a 1954 projektiranadruga egvievaviestambena graevina na ju.noj strani, napodrujuKruga, izvedena 195961 (sl13,sl8

oznaka 5) Do sredine 1954 godine projekti-rane su jo tri stambene i jedna poslovna

zgrada Bo.idara Raice: prva, projektirana1953, izvedena 1954 (suradnik Miroslav Kol-lenz), na jugozapadnoj strani kri.anja s pro-du.enom Runjaninovom62 (sl 14, sl 8 oz-naka 6), dvije stambene zgrade prema Sav-skoj ulici (sl 16, sl 8oznaka 7), projektira-ne 1954, izvedene 1956-1958 (suradniciMaja Buc i Vera Marsi),63 upravna zgradaJugonafte, projektirana 1954, izvedena1955-1956 (suradnik Viktor Thumm), za kojuje u izgradnji promijenjen investitor Elek-troprivredai koju je nakon toga, u fazi izved-be petoga kata, preuzeo Peroslav Iliji64 (sl

9,sl8

oznaka8),aprojektzapetunijerea-liziran Trebao je to biti osmerokatni stam-beno-poslovni toranj na kri.anju sa Savskomjug Idejni projekt i prijedlog tipske izgrad-nje niza istih zgrada u Savskoj ulici premajuguistona strana, objavljeni su 1954 go-dine (sl 15), zajedno sa skicama regulacijezapadnog dijela Ulicegrada Vukovara (surad-nici Vera Marsi i B Urlich)65 Iste je godine(1954), kako je ve spomenuto, po projektuLavoslava Horvata izvedena dogradnja ured-skezgrade tada vebive Produ.ne kole Iva-na Zemljaka iz 1938 (sl 18, sl 8 oznaka9)66 Ove su graevine formirale jasne obrisenajvee zagrebake ulice a da nije bilo oza-

konjenja plana kao osnove za budui urbani-stiki razvoj grada

Povjerenstvo Narodnog odbora, osnovano nasjednici poetkom 1953 godine s ciljem rede-finiranja polazita predlo.ene regulacijskeosnove, dalo je otre zamjerke radu u uskomkrugu lanova Urbanistikog instituta67 Odpoetka 1953 Povjerenstvo prati razradu (iz-mjenu) regulacijske osnove, da bi se konanavarijanta regulacijskog plana Zagreba usvoji-la Meutim, izmijenjena varijanta, zavrena

vekrajem iste godinei predlo.ena na prNOG-u,68 nije usvojena,69 a do predviusvajanja po odluci lanova Povjerenstvjenika NOG-a nastavilo ses realizacfunkcionalnog grada,70 uz izvjesna og


59 Fotografija izgraene zgrade i opis stanova keta.a objavljenisu prvi put1954godine (Geri, 1Tlocrt izvedene zgrade i opis koncepcije objavljeni put u strunoj publicistici 1956, a potom 1958 gtlocrt tipine eta.e, fotografije zgrade i detalja (G1956: 12-14,Geri, 1958: 6,egvi, 1986: 140)

60 Geri, 1958: 6

61 O stambenoj zgradi D Galia (projektirano 19vedeno 1953/54) objavljeno: fotografija detalja proelja, ju.no proelje, pogled s istoka, ulaz, detase, detaljsjevernogproelja, sjeverno proelje i detarijera(sve FotoRoca),potom: tlocrt terase, 7 eta.e,ma,3i6,2i5,1i4eta.e,poprenipresjek,tlocrtistanovana 3i 4, 2i 5, 1i 4eta.i(***1957:5-11)stambene zgrade D Galia u osvrtu B Bakraa na pratnu stambenu izgradnju Objavljeno: tlocrt teraeta.e, podruma, 3 i 6, 2 i 5 i 1 i 4 eta.e, fotoju.nogproelja (Bakra,1974:8)Stambenazgradalia u katalokom prilogu N egvia iz Stanje stvano vienje 1945-1985 Tlocrti karakteristinih stafotografije s jugozapada i jugoistoka (egvi, 1986Povodom nagrade Vladimir Nazor za arhitekturu ugodini, fotografijapogled s jugoistoka (*** 1973:O viestambenoj zgradiKrugeN egvia dodanajavljeno (izbor): u osvrtu na Ulicu grada VukovaraProleterskih brigada), uz opis koncepcije zgradstambenu funkcijukombinira s poslovnomna prvomduanima u prizemlju (zadnji kat atelijeri) tlocrt dvajva stanova i perspektivacrte.autora(egvi, 195Objavljeno takoer: perspektiva, fotografija sjevproelja (Kisi, 2002: 108-121)

62 Projektirano za investitora Eksportdrvo Obno: perspektiva, tlocrt tipinih stambenih jedinica vedbenog projekta) i fotografija zgrade u izgradnjica, 1954a: 30-33)Takoer: tlocrti tipine eta.e (diobenog projekta) i fotografije izgraene zgrade sa za(Raica, 1956: 7-11) U sklopu prikaza stambene zgr

Raice objavljeno:situacija,tlocrtitipine eta.e(diobenog projekta), tipinog stana, fotografija izgrzgrade sa sjeverozapada (Bakra, 1974: 7)

63 Objavljeno: tlocrt karakteristine eta.e, fotomakete Raiine regulacije zapadnoga dijela UliceVukovara (tada Beogradske) iz 1954 i fotografije iznih zgrada (Raica, 1960: 16-18)

64 Prikaz zgrade u vrijeme izgradnje i promjene itora Objavljeno: tlocrt prizemlja, fotografije maketetuacijskom planu i fotografija zgrade u izgradnji (R1954c: 85-87) O izmjenama uvjetovanimzahtjevimainvestitora koji se odnose na unutarnju prostornu dcijui izmjenu projektaaneksa, niskegraevine isprenog korpusa, govori Peroslav Iliji Objavljeno: tlozemlja i fotografija ju.nog proelja (Iliji, 1958: 4)

65 Osmerokatnica u idejnom projektu za inveEksportdrvo Objavljeno: skice sjevernog, zapaju.nog proelja, tlocrti prizemlja i karakteristine

presjek, te skica perspektive zgrade i veduta Savskes prijedlogom izgradnje niza istih tipskih stambenslovnih osmerokatnica karakteristine orijentacijena sjever, stanovi na jug (Raica, 1954b: 34-37)

66 Kolacio, 1960: 2

67 lanovi: Rikard Marasovipredsjednik, Romavicapredstavnik .eljeznice, Eugen PusipredsSavjeta unutarnjih poslova, Mihajlo TartaljapredsJNA, Josip Seisselpredstavnik Tehnikog fakultetaBerlotpredstavnik Savjeta narodnog zdravlja, RopredstavnikPrivrednog savjeta i IvanZemljakprenik Savjeta za nauku i kulturu (M, N, 1954: 3)

68 V, M, 1954: 3;Kolacio, 1960a: 2

Sl 17 Milan .erjavi: Viestambena zgrada, 1957(Dr.ieva 10)

Fig 17 Milan .erjavi: Apartment block, 1957(Dr.ieva 10)

Sl 18 Lavoslav Horvat: Dogradnja bive Produ.nekole Ivana Zemljaka iz 1938 (poslovna zgrada),1954 (Ulica grada Vukovara 33)

Fig 18 Lavoslav Horvat: Addition to the formerIvan Zemljak school from 1938 (office block), 1954(Vukovar St 33)


12/18

enja, ponajprije ekonomske prirode, i sprje-avanje irenja grada u osi istok-zapad, imese zapostavljao razvoj prema jugu71 Nakonodbacivanja prijedloga regulacije (izvorne iizmijenjene varijante) budua je izgradnja,

kao i do njihova predstavljanja, slijedila di-rektivne skice Tek e se kasnije vidjeti iz nizanerjeivih situacija prostornih problema Trnjada su rezultati razdoblja u kojem se po njimaravnalo bili najuinkovitiji72

U prosincu 1954 godine na izvanrednoj sjed-nici Narodnog odbora donesena je odluka oizgradnji nove gradske Vijenice73 Na natje-aju 1955 urbanistiko rjeenje Zdenka Kola-cija i Zdenka Sile u sklopu prvoplasiranogarada Kazimira i Bo.ice Ostrogovi (jedna oddvije prvoplasirane druge nagrade, prva nijedodijeljena)74 prvo je definiranje novoga sre-dita nakon Antolia (sl 20) Njihova vizijanije rad Urbanistikog instituta, ve prvopla-

sirani natjeajni rad, to je u skladu s novomadministrativnom praksom decentralizacije ipoetcima djelovanja manjih tvrtkiprojekt-nih organizacija poput Geri, .erjaviitd75vodilo do bitno individualnijeg pristu-pa i diferencijacijeprojektantskih i urbanisti-kih opusa Iako je cilj urbanistikoga dijelanatjeaja bila u provom redu impostacijazgrade Narodnog odbora grada (sl 21, sl19oznaka 1), koja je po prvoj varijanti postav-ljena istono od poteza u osi Zrinjevca (izme-u Glavnoga kolodvora i Ulice grada Vukova-ra, tada Beogradske), a u konanici na mjestuna kojem je i izveden sredinjikorpus trodijel-noga kompleksa (zapadno od prve varijante)

Kolacio i Sila daju detaljno urbanistiko rje-

enje 400 metara irokoga sredinjeg pojasau osi Zrinjevca s mostom preko Save76 Urba-nistikim rjeenjem Kolacija i Sile, premaprvomu javnom natjeaju nakon Drugogasvjetskoga rata na podruju Trnja i Ulice gra-da Vukovara, zapoela je praksa parcijalnogrjeavanja cjelovitoga prostora u sreditugrada77 Od obilnoga arhitektonskog i urbani-stikog programa izveden je 1956/57 samosredinji korpus upravne zgrade NOG-a78


69 Druga je varijanta osnove konano bila predstavljenana sjednici NOG-a u prosincu 1953 godine, kada je islu.beno odbijena (V, M, 1954: 3)

70 M, N, 1954: 3

71 M, N, 1954: 3

72 Na to upuuje Sonja Jurkovi (*** 2000: 32)

73 U osvrtuna tu odlukuMilanPrelogiznioje stajaliteopotrebi izgradnje novoga Sabora umjesto Vijenice, i toupravo u natjeaju predvienimgabaritima i sadr.aju Nje-gov je prijedlog, idejno na tragu Antolieve vizije o novomZagrebukulturnom, politikom i administrativnom sje-dituNarodne Republike Hrvatske, ostaobez znaajnijegapolitikog odjeka ili strune podrke (Prelog, 1955: 1)

74 Od nagraenih arhitektonskih i urbanistikih natje-ajnihradovado danas su objavljeni (izbor):Presjek drugo-plasiranog rada druge nagrade i fotografije maketa prvo-plasiranogi drugoplasiranograda drugenagradePrva na-grada nije dodijeljena Druga nagrada: prvoplasirani rad

a): Zdenko Kolacio i Zdenko Sila

urbanistiko rjeenje teKazimir i Bo.ica Ostrogoviarhitektura, i drugoplasiraniradb): Dragutin Kunc i Mirjana Ivanovi-Kunc (suradnici:Boris Graf i Ljubica Rupnik)urbanistiko rjeenje i arhi-tektura Trea nagrada nije dodijeljena, etvrta nagradaprvoplasiranaa): Uro Martinovi; drugoplasirana b):Zoja Dumengji i Selimir Dumengji; treeplasiranac):Slobodan Jovii, Bo.idar Koloni i Ninoslav Kuan;etvrtoplasiranad): Ivan Zemljak, Bo.idar Tuek, FranjoBahovec, Emil Pernar i Petar Vovk; 5 i 6 nagrada nisu do-dijeljene; 7 nagrada: Konstantin Krpi i.ivorad Bogoe-vi Svi urbanistiko rjeenje i arhitektura (*** 1956a:57-58) Tlocrt trodijelnoga kompleksa i perspektiva prvo-plasiranog rada Kazimira i Bo.ice Ostrogovi te tlocrt, po-gled i perspektiva, zatim presjek i fotografija makete dru-goplasiranog rada Dragutina Kunca i Mirjane Ivano-vi-Kunc (suradnici Boris Graf i Ljubica Rupnik)Petrovi,1956a: 1,8

75 Detaljnije vidjeti:., 1955: 1

76 Uz objavu urbanistikog rjeenja konstatira se da Uli-ca grada Vukovara (tada Beogradska) ostaje okosnicomprometa istok-zapad i nije oblikovnoobuhvaena ovomvi-zijom (*** 1956a: 57-58;Petrovi, 1956a: 1, 8)

77 Pristup koji e u iduimgodinamadominirati anticipi-rao je Branko Petrovi, nazivajui gaambulatornim pla-niranjem (Petrovi, 1955: 6)

78 Detaljnije o urbanistikoj impostaciji zgrade, arhitek-tonskom konceptu,konstrukciji, opremi, instalacijama i ci-jeni izvedene graevine, uz fotografije s jugozapada i atri-ja, te pogled na galeriju 1 kata interijer, vidjeti: ***1957b: 3O zgradije kaodijeluvizijeUlice gradaVukovara(tada Ulice Proleterskih brigada) i sredinje gradske pro-menade u osi Zrinjevca u nedovrenom, kako ka.e Ostro-govi, kri.u obaju okomitih poteza, objavljeno: maketa ifotografija srednjeg (izvedenog) dijela s jugozapada(Ostrogovi, 1958:5) Maketas razliitom (konanom) ur-banistikom impostacijom od predlo.ene urbanistikim

rjeenjem Zdenka Kolacija i Zdenka Sile u sklopu prvopla-siranog projekta i fotografije izvedene upravne zgrade(sredinjeg dijela): ju.no proelje, detalj ju.nog proelja,glavni i pomoni ulaz interijer, pogled na atrij, te detaljzapadnog proelja i pogled na galerijuinterijer Potom:istono proelje, uzdu.ni presjek, popreni presjeci krozpatio i velikudvoranu,tlocrt drugogkatazgrade s vijeni-kim dvoranamai uredom predsjednitva (neizvedeno), po-tom: presjek, tlocrt 2 do 18 kata administrativnog tornjaod 25 katova (neizvedeno), situacija itavog kompleksaprizemlje,tlocrt upravne zgrade, idejnohortikulturalno rje-enje Silvane Seissel (izvedeno 1956) (Ostrogovi,1960: 50-54) Tlocrt prvog kata i fotografije s jugozapada ijugoistoka u prilogu Nevena egvia (egvi, 1986: 155)

Sl 19 Ulica Proleterskih brigada: izgrad

1

Kazimir Ostrogovi: Trodijelni sklop uzgrada Narodnog odbora grada (izveden dio), 1955-19572Milan.erjavi: Viestambena zgrada, 13Radovan Niki i Ninoslav Kuan: Puksveuilite (nekada Radniko sveuilite Pijade), 1956-19614Drago Gali: Viestambena zgrada, 195Stanko Fabris: Viestambena zgrada, 1

Fig 19 Ulica Proleterskih brigada: construntil 1962

1Kazimir Ostrogovi: Tripartite adminisdevelopment accommodating the City Govoffices (the central part built up), 1955-12Milan.erjavi: Apartment block, 19573Radovan Niki and Ninoslav Kuan: OUniversity (formerRadniko sveuilitePijade), 1956-1961 (Vukovar St 68)

4

Drago Gali: Apartment block, 1956-15Stanko Fabris: Apartment block, 1956

Sl 20 Zdenko Kolacio i Zdenko Sila: Urbarjeenje 400 metara irokoga sredinjeg pZrinjevca, 1955

Fig 20 Zdenko Kolacio and Zdenko Sila: Ufor a 400-metre wide central area along tZrinjevac, 1955


13/18

Oblikovnese konstelacije izgradnje Ulicegra-da Vukovara mijenjaju upravo u kontekstuto slijedi nakon 1956 godine, kada je done-sena odluka o izgradnji Zagreba na desnojobali Save79 Ubrzana izgradnja prekosavskihstambenih naselja (mikrorajoni Ju.noga Za-greba), unato individualnim pozivima ili na-tjeajima, odvijala se u poetku bez prethod-no detaljno razmotrene koncepcije ili kriti-kog osvrta80 Ovom izgradnjom uzrokovanenove okolnosti daju prednost osi sjever-jugObznanjuju se te.nje prisutne jo iz doba me-unarodnoga natjeaja 1930/3181 i prvi seput, u kontekstu funkcionalnog rjeenja pro-metnih problema novonastale i budue situa-cije velikog Zagreba, vidi mogunost reali-zacije irokog poteza drutvenih sadr.aja,postavljenog okomito na Ulicugrada Vukova-ra82 Definitivno su prije izgradnje prvih pre-kosavskih naselja lociranjemnovoga Velesaj-ma, kako istie Branko Petrovi, udareni te-melji novom ju.nom Zagrebu! () a nova ma-

gistrala sjever-jug okree za 180 stupnjevakormilo razvoja grada83

No, u pozadini odluke o izgradnji prekosav-skoga podruja stoje stvarni problemineri-jeeno stambeno pitanje u gradu, koji svakegodine bilje.i rapidan prirast stanovnitva, iote.anaprovedbabilo kakvenove izgradnjeuTrnju zbog postojee, stare, za koju nije pro-naeno adekvatno rjeenje Stambeno pita-nje,zbog kojega projektantska struka u brziniizrade tipskih projekata teko pronalazi krea-tivna rjeenja, nije bilo sustavno rjeavano, ava.nost realizacije administrativnog i kultur-nogsredita grada na podruju Trnja, bez ob-zira na svakodnevnu svijest o problemu sta-

novanja koji arhitektonska publicistika togadoba prati,84 odugovlait e se desetljeima,te eunato pojedinanim kvalitetnim arhi-tektonskim zahvatima ostati i u promjenamadrutvenoga sustava 1990-ih, kada se redefi-niraju sva polazita dr.avne opstojnostibitii dalje nerijeeno pitanje prostora, s brojnimnatjeajnim i autorskim prijedlozima, ali bezpregnantnog pomaka u urbanolokim shva-anjima, od nastavka nove tradicije do po-vratka staroj

U svibnju 1956 godine odr.ano je prvo savje-tovanje arhitekatao stambenojizgradnji i sta-novanju u gradovima Jugoslavije85 Iste godi-

ne egvi nakon detaljnih studija u zakljuci-ma provedenoga istra.ivanja ukazuje: Da-nas trebapristupiti problemuotvorenih oijuBroj potrebnih stanova od prosjeno 51576godinje injenica je odluujueg znae-nja86 Izgradnja Ulice grada Vukovara nakon1956 nastavlja se kao i do tada narueniprojekti od investitora (kod stambene izgrad-nje najee vojne institucije) i natjeaji, aprva graevina nakon 1956 bila je viestam-bena zgrada Milana .erjavia na kri.anju s

Dr.ievom ulicom sjever, izvedena 1godine87 (sl 17, sl 19oznaka 2)

Prvi javniarhitektonskinatjeajza izgradUlici grada Vukovara bio je raspisan 1955dine za Radniko sveuilite (rezultati 1izvedeno i sveano otvoreno 1961 godsl 22, sl 19 oznaka 3), a prvonagra

projekt, bitno razvedenijeg tlocrta, RadoNikia i Ninoslava Kuana pokazuje drupremda i dalje visok, modernistiki nabrazite funkcionalne vrijednosti, te oznapoetak utjecaja novih konstelacija, sad


79 O poetcimaizgradnjedesne obaleSave 1956kojom sedonedavnom longitudinalnom irenjugsmjeru istok-zapad suprotstavlja smjer kretanja rprema Savi i preko nje u nove prostore o koncepcnosu prema dotadanjoj izgradnji Zagreba vidjeti:cio, 1962: 4-6 Urbanistiki projekt stambenog nNovi Savski gaj arhitekataZdenka Kolacija, Mirka Mi Josipa Uhlika (rjeenje hortikulture Mira Hbek-Wenzler), kojim je oznaen poetak stambene nje velikog opsega na podruju Ju.nog (Novog) Zaobjavljen je uz detaljne proraune odnosa pojedinihina Interesantan je prosjek odnosa izgraene/slopovrine od 1/6 (izgraeno 16,3% terena), to je bitvoljniji odnosu korist iskoristivostiterena u odnosurijetku izgradnju predvienu direktivnom regulacosnovom Vlade Antolia i Urbanistikog instituta N(Mareti, 1960: 10-14) Detaljnije o prvoj prekosstambenoj izgradnji, zapoetoj 1956/57 godine nbodnoj povrini izmeu Remetineke ceste i nasipaZagrebKarlovac (Novi Savski gaj), vidjeti tekst MiFier (Fier, 1974: 29-34) Idejno je zaee vizije Zana desnojobaliSaveu razdobljunakonDrugogasvjrata prisutno ve u kritici Antolieve direktivne regske osnove od strane Povjerenstva, osnovanoga 19kojem se nastoji forsirati izgradnju i s one strane r(M, N, 1954: 3) Naelna mogunostirenja ZagrebaSave postojala je u prijeratnojregulaciji O usmjerenvoja Zagreba prema jugu, nakon odluke o izgradnjVijenice 1954/55i o prvimkonkretnim rezultatimati:Kolacio, 1978: 16

80 Boris Maga u prvomu relevantnom kritikom na temuizgradnjeJu.nog(Novog)Zagreba 1960-ihzitivna oekivanja i razoaranja postojeim rezultaanga.manu Urbanistikoga zavoda grada Zagreba dlozima izgradnjenaselja (mikrorajona) Sopot, te uzvanje na opasnost standardizacije u arhitektonskojvodnji koja se tek poela masovnije primjenjivatiperspektivudolazeeg vremena u kojeme se nu.nonova prostorna shvaanja (Maga, 1965: 20-23)

81 Detaljnije vidjeti: Laslo, 1984: 25-31; Radovi-i, D,tok, S, 1997: 10-27

82 Primjerice, na va.nost izgradnje sredinjegadijgreba, posebice realizacijepoteza od Zrinjevca preks novom Vijenicom kao akcentom i buduom izgrakoncertne dvorane, Doma Matice iseljenika Hrvatskne kue s kinom i zgrade pravosua ukazuje tapredsjednik Narodnog odbora Veeslav Holjevac (vac, 1960: 1)

83 Petrovi, 1956b: 1-284 Tako, primjerice, i naslovnica prvoga broja aovjek i prostor 1954 godine, uz obrazlo.enje pmatike, donosi temu stanovanja kao problem na koka treba u skladu sa sustavom i raspolo.ivim sredadekvatno odgovoriti (*** 1954: 1)

85 Detaljnije vidjeti iznesene zakljuke sa savjetodr.anog 27 i 28 svibnja 1956 godine (*** 1956b

86 egvi, 1956: 6

87 Izostali su aneksi s lokalima i kinodvoranom, kse realizacijom ostvario koncept visoke izgradnje uniske, te fiziki i koncepcijski bli.e pjeaku, u u.ojulice O ovoj stambenoj zgradi kao dijelu vizije Ulice

Sl 22 Radovan Niki i Ninoslav Kuan: Pukootvoreno sveuilite (nekada Radniko sveuiliteMoa Pijade), 1956-1961 (Ulica grada Vukovara 68)

Fig 22 Radovan Niki and Ninoslav Kuan:Open University (former Radniko sveuiliteMoa Pijade), 1956-1961 (Vukovar St 68)

Sl 21 Kazimir Ostrogovi: Upravna zgradaNarodnog odbora grada Zagreba (Vijenica),1955-1957 (Trg Stjepana Radia 1, nekada Trgrevolucionara)

Fig 21 Kazimir Ostrogovi: Administrative buildingof the City Government (Town hall), 1955-1957(Trg Stjepana Radia 1, former Trg revolucionara)


14/18

u potpunosti i deklarativno otvorenih zapad-nim uzorima88 Prvonagraeni natjeajni radbio je Radovanu Nikiu prvi natjeaj nakonestomjesene suradnje s Van denBroekom iBakemom u Rotterdamu, te nakon natjeajaza stambeni toranj za Hansaviertel u Berlinu(zajedno s Janom Stoklom, Van den Broekomi Bakemom)89

Godine 1956 izraeni su projekti za jo dvijeviestambene zgrade u Ulici grada Vukovara:Drago Galiviestambena zgrada izvedena1959 (sl 24, sl 19oznaka 4) i Stanko Fa-

brisizvedena 1958-196290 (sl 23, sl 19oznaka 5) Obje te graevine u du.ini oko100 metara, urbanistikom impostacijom ko-jomobilje.avaju iroku frontuUlice grada Vu-kovara, dominantnim volumenom polegnuto-ga prizmatinog oblika, ujednaenim ritmomproelja prema ulici te manje ujednaenim i

razvedenijim proeljem na suprotnoj strani,kao i impostacijom na stupovima (Gali ek-splicitnijesl 25)prate Le Corbusierov mo-del Ozarenoga grada i moderne postulateurbanizma formirane u borilitima CIAM-a,vodei rauna o konceptu dominantne pro-metniceboulevarda, i njene reprezentativ-ne ulogespomenika (u) novom drutvenomporetku Te graevinesvojim oblikovanjem, usuprotnosti s Nikievim i Kuanovim pristu-pom, ocrtavaju ambivalentnost jednog kon-cepta, jasnu diferencijaciju u arhitektonskomopusu u Ulici grada Vukovara Jedni slijedekoncepciju proizalu iz odrednica prologavremena, a drugi, ukazujui na smjer novih

putova, odra.avaju previranja recentnihsvjetskih zbivanja

Promjena smjera hrvatske arhitekture kon-cem1950-ihgodina odvijase istodobnos pro-bojem mlae generacije arhitekata u Europi,kojiu ve poodmakloj fazimodernearhitektu-re, obruavajui se na autoriteteponajprijena Le Corbusiera oznaavaju dominantandiskurs u pristupu projektiranju i u odrei-vanju novihzadatakaurbanizma Simbolino,u tom prijelomu i Hrvatska je odigrala svojuuloguposljednji kongres CIAM-aodr.an je uDubrovniku, a ve prije prisutne tenzije stari-je i mlae generacije produbile su krizu pok-

reta91

Le Corbusier je za deseti CIAM priredioskice njegove podjele na djelovanje prije i na-kon1956 godine(sl 26)i priloge o ulozi stari-je i mlae generacije arhitekata92 Preputa-jui vodstvo mlaima, uz izostanak, ironinetonove u pismu upuenom Josu Luisu Sertuu Dubrovnik93 te sva prethodna previranja naformalnim i neformalnim sastancima organi-zacijskog odbora uoi desetoga kongresa obilje.io je i sam sve izra.eniju diferencijacijuu djelovanju njegovih lanova i grupacija94

Spomenute okolnostis drukijim shvaanjemuloge zagrebakogboulevarda, sada vie kaoprometnoga urbanistikog torza u koncepciji

grada, ako ona (budui da ideje, izuzev u svije-sti autora, vizionara, nisu iskuane, ostvarene iposveene) uope postoji, i sve individualnijimradom uzrokovanim djelovanjem novoosnova-nih projektnih organizacijaukazuju na prom-jenu utjecajau hrvatskoj arhitekturidruge polo-vice1950-ihgodina, kojae usporednos europ-skimzbivanjima krenuti prema konanomzavr-etku jednoga dugoga razdoblja stila, ispreple-tenog svimpreviranjima i promjenamau burno-me 20 stoljeu

Znanstveni priloziScientific Papers Moskovski boulevardUlica grada Vukovara V. IVANKOVI 178-195 14[2006] 2[32] PROS

Sl 23 Stanko Fabris: Viestambena zgrad1956-1962 (Ulica grada Vukovara 52 a-e)Fig 23 Stanko Fabris: Apartment block, 19(Vukovar St 52a-e)

Sl 24 Drago Gali: Viestambena zgrada,(Ulica grada Vukovara 43, 43a)

Fig 24 Drago Gali: Apartment block, 195(Vukovar St 43,43a)

Vukovara (objavljeno: tlocrt dijela tipine eta.e i tipinaetiri tipa stana, fotografija s jugoistoka) i o problemimazbog djelomine izgradnje vidjeti:.erjavi, 1958: 6

88 Natjeaj za zgradu Radnikog sveuilita raspisan je1955 (rezultati 1956), a uz opis funkcije i buduih institu-cija objavljeno je: perspektiva prvonagraenog i maketadrugonagraenog rada 1 nagrada: Radovan Niki, Nino-slav Kuan i Petar Kuan, 2 nagrada: Bo.idar Tuek, EmilPernar i Milan Mihaljevi, 3 nagrada: Dragica Crnkovi iVladimir Fulla, 4 nagrada: Marjan Haberle i lanovi APB

Haberle: Pavica Crnkovi, Vlasta Doder, Mihovil Kata-nec,Tanja Zdvorfak,te jednakovrijedniotkupi za radove: a)Tihomir Maek i Velimir Gredelj (suradnici: Ante Gluni,Ranka Maek i Mirjana imunovi), b) Miroslav Begovi iOlga Vujovi, c) Milan Tomii, Josip Hitil, Marjan Premu-ak, Uro Babi i Jurica Kastl, d) Melita Vilii i Bruno Mili(urbanistikaobrada)i e)Zlatko Selingeri IvoDraiIzvannatjeaja otkupljen je rad Rikarda Marasovia (Krstini,1956: 60-61) U Nikievu prilogu o Ulici grada Vukovara(tadaUlice Proleterskih brigada), gdje svoj koncept nazivaspace-time, objavljeno:tlocrt prizemlja i perspektiva (Nik-i, 1958: 5) Nakon izgradnje i sveanog otvorenja 1961objavljeno: fotografija sa zapada, pogled nou, pogled sistoka, glavni ulaz,sjeverno i zapadno proelje, sobaruko-vodioca seminara interijer, predvorje interijer, detaljpredvorjainterijer, detalj zapadnog proelja, predavao-nicainterijer i soba za seminareinterijer Potom: tlocrtprizemlja i tlocrt kata (Kauzlari, 1961: 31-36) O funkcio-niranju institucije namijenjene obrazovanju radnika u ne-

koliko oblika

osnovno obrazovanje, struno obrazova-nje, drutveno-ekonomsko obrazovanje za samoupravljae(koje se razvilo u vie radnike kole), centri za kulturnouzdizanje radnika i centar za stranejeziketoseukupnoiodrazilo na primjenu vrlo razvedenog tlocrta 20 000 m2 iz-graene povrine,na trieta.e, sa 100stalnihi vie od 1000vanjskih suradnika, vidjeti:Niki, 1974: 69-70 Objavlje-no takoer u:egvi, 1986: 169-170;Margareti-Urli,2003: 138-143

89 Niki-Oluji, 2005: 12

90 Ove su zgrade objavljivane nekoliko puta u strunojpublicistici (izbor): *** 1973: 10-11,Fabris, 1958: 4,Bai,1999: 93-111

91 Detaljnije o CIAM-u odr.anom 1956 godine u Dubrov-niku, nakon kojegaje pred raspadpokreta odr.anjo kon-gresu Otterlou 1959, vidjeti: Mumford, 2000: 238-258Ociljevima dubrovakog CIAM-a kroz poglavlja koja, meuostalim, govore o nerijeenim problemima urbanizma jo

od La Sarraza, vidjeti:Gideon, 1956: 3-492 Prenosi Nikola Dobrovi (Dobrovi, 1957: 2-3)

93 Dug .ivot drugom CIAM-u! Va prijatelj, Le Corbusier(Mumford, 2000: 248)

94 O neformalnim radnim sastancima lanova CIAM-aprije kongresa u Dubrovniku, o prvoj kritici mlae genera-cijearhitekata, lanova CIAM-a (kritici Doorn grupe, kojesu lanovi bili Bakema, VanEyck, VanGynkel,Hovens Gre-ve, Peter Smithson i Voelcker), upuenoj Le Corbusieru iAtenskojpovelji, izra.enoju tzvStatementon Habitat, akoja je negira i na kraju odbacuje, te o neformalnoj podjelina dva CIAM-a, starom i novom, detaljnije vidjeti:Mum-ford, 2000: 238-258


15/18

Unato realizacijamapojedinih graevina kojesu ambivalentno ocrtale suvremene tijekovevremena, vizija o novom gradu, koje se zacrta-ni cilj poeo ostvarivati izgradnjom reprezen-tativnoga boulevarda, morala je ekati nekedruge, mo.da bolje okolnosti Alternative ra-spravljane u dramatinim trenutcima odluke oizgradnji stambenih naseljau kontekstu proi-renja Zagreba

od varijante izgradnje obrona-

ka Medvednice ili potenciranja razvoja na tra-gu linearnoga grada u smjeru istok-zapad ko-jimbi nedvojbenoUlica grada Vukovara posta-la opravdana, a misli jednog Soria y Mata ilinekog drugog teoretiara urbanizma, kakoistie Kolacio, konano bi se mogle ostvari-ti95 odbaene su i prihvaena je izgradnjaJu.noga Zagreba na desnoj obali Save JacobBerend Bakema za posjeta Zagrebu ukazujena dosege arhitekture kolektivnoga stanova-nja u Ulici grada Vukovara,96 ali njegovo inzi-stiranje na izgradnji poteza sjever-jug i projektprodu.etka sredinje osi Zagreba na desnojobali97 u doba kada, kako ree egvi, poi-

nje ruenje Bogova,98 najbolje ukazuje naprolost vizije Ozarenoga grada i na ideali-stiki zanos doba koje nije raunalo na nesa-gledive okolnosti zbog kojih nije ni moglo,unato ponuenim osnovama od Antolia na-dalje, doi do cjelovita ostvarenja

Vizija je najva.niji ovjekov poriv i njegovavjera Raica ka.e: Vizija nosi u sebi prostor-no oblikovne, programatske, ekonomske idrutveno-politike inioce koji oznaavajusadr.aj konkretne zamisli,99 a iluzija bezkoje je, camusovski reeno, ovjek stranac,imanentna svakoj viziji Stvarnost ipak netodrugo!

ZAKLJU^AK

CONCLUSION

Reprezentativna prometnicadananjagrada Vukovarazamiljena u prvim goma nakon Drugoga svjetskog rata u direnoj regulacijskoj osnovi Urbanistikog

tuta NRH i njegova ravnatelja Vlade Antokoja je predstavljena 1949 godine, postokosnicom razvoja buduega novoga gizmeu kolodvora i Save Ta ulica u gbez ulica u iduem se desetljeu pretvopoligon najvee poslijeratne izgradnHrvatskoj i u bojno polje za manifestacijvoga, socijalistikog duha Glavni graboulevard, kako ga naziva Vladimir Anpostao je 1950-ih godina ogledom dostigizgradnje bez usvojene zakonske regulaodnosno najzornijim primjeromizgradnjkoje se ravnalo po direktivnim regulacijskicama

Od predstavljanja direktivne regulacijsknove do 1956 godine u Ulici grada Vukoprojektirane su i izgraene viestamzgrade IveGeria1952/53 (sl 11, sl 8naka 3) i Drage Galia 1953/54 (sl 12, oznaka 4) i projektirana viestambenada Nevenaegvia 1954 (izgraena 195913, sl 8oznaka 5) Projektirane su i iene jo tri viestambene zgrade Bo.Raice prva u produ.etku Runjan1953/54 (sl 14, sl 8oznaka 6), dvijema Savskoj ulici 1954-1956 (sl 16, sloznaka 7), te poslovna zgrada Jugon(kasnije Elektroprivreda) Bo.idara Rakoje je izvedbu preuzeo Peroslav Iliji 1-1956 (sl 9, sl 8oznaka8) i jedna donja

1954 dograena je biva Zemlja

produ.na kola po projektu Lavoslava Hta (sl 18, sl 8 oznaka 9) Stambenoslovna osmerokatnica na kri.anju sa Savs-jug Bo.idara Raice, idejno projekt1953, nije izvedena (sl 15), a bila je prena izgradnjanekolikotakvih u Savskoprema jugu Sve su graevine do 1956 ne nastale u duhu vremena koje je popredstavljanjem Antolievedirektivne recijske osnove, ali i jo ranije izgradprvih planiranih zgrada: osam viestanih, izvedenih 1948 godine (sl 5, sl 8


Sl 25 Drago Gali: Viestambena zgrada,1956-1959, parter

Fig 25 Drago Gali: Apartment block, 1956-1959,ground-floor

Sl 26 CIAMpremiersi CIAM secondsLe Corbusierova skica podjele CIAM-a na generacijeprije i nakon 1956 godine sa smjernicama buduegadjelovanja

Fig 26 CIAMpremiersand CIAM secondsLe Corbusiers division of the CIAM generationsbefore and after 1956 with future guidelines

95 Kolacio, 1978: 1796 U ovom se kontekstu Miroslav Begovi pita karazmiljanja Bakema uistinu mogao imati prilikom Ulicom grada Vukovara, tada Ulicom Proleterskih br(Gvozdanovi, 1965: 5)

97 Za koji Grgo Gamulin strahuje da bi mogao pmegaprojekt u smjeru od Glavnoga kolodvorapremNeto slino nam je ve nametnula Ulica Proleterskgadai unijelasumnju u mogunoststvaranjahumanstora u novom Zagrebu (Gvozdanovi, 1965: 2)

98 U prvom redu Le Corbusiera, istie egvi (1986: 123)

99 Raica, 1958: 3


16/18

naka1) po idejnome projektu arhitekataPoto-njaka, Gomboa i Heimovia iz 1946, oda-branom nakon provedbe u.eg natjeaja; eg-vieve viestambene (uredske) zgrade, pro-jektirane 1947 (projekt naruen koncem1946, izgraena 1949, sl 7, sl 8oznaka2), koja je bila prva izgradnja po uzdu.noj osi

novoga boulevarda, te pet viestambenihzgrada (sl 10, sl 8oznaka 2A), koje premapostojeoj publicistici nemaju poznatog au-tora i za koje u vrijeme objave ovoga lankaprovodim istra.ivanje izvorne arhivske graeradi tone atribucije i datacije

Godine 1956/57 izgraen je sredinji dio tro-dijelnoga sklopa upravnih zgrada Narodnogodbora grada (prema nagraenom natjeaj-nom idejnom rjeenju Kazimira i Bo.ice Ostro-goviiz 1955, sl 21, sl 19oznaka 10) koji jedo danas ostao jedinim izgraenim dijelom Usklopunatjeaja1955 godine, uz impostacijuiidejni projekt buduega upravnog sklopazgrada Narodnog odbora, tra.ilo se urbanisti-

ko definiranje oko 400 metara irokoga repre-zentativnog potezau osi Zrinjevca, okomitonaUlicu grada Vukovara Prvoplasirano urbani-stiko rjeenje Zdenka Kolacija i Zdenka Sile(sl 20) ukazuje na prometno znaenje Ulicegrada Vukovara, obilje.avajui stanovitupromjenu pristupa, nazirui i odustajanje odeksperimenta kojim e jasno nasuprot kuica-ma Trnja oznaiti .ivot i urbanizam socijalizmai, tko zna, mo.da spasonosno pokazati izlazprema Savi i prema mogunostimanovogarje-enja Ovo je ujedno bio i prvi javni urbanisti-ki natjeaj nakon Drugoga svjetskog rata napodruju Trnja i Ulice grada Vukovara koji jeuveo princip parcijalnog rjeavanja cjelovitogprostora u srcu grada

Na natjeaju za Radniko sveuilite 1956 Ra-dovan Nikii Ninoslav Kuanunosei princi-pe projektiranja razvedenijeg tlocrta i urbani-stike impostacije niske izgradnje, vie na tra-gu utjecaja nizozemskoga kruga arhitekatakoji su uz sunarodnjake iz grupacijeTeam 10svoj teorijsko-projektantski rad zasnivali nakritici autoriteta starije generacije, ponajprijeLe Corbusiera ukazuju na nove oblikovnekonstelacije koje vie nisu odraz previranjasrednjih pedesetihi ideolokogplesamoguihi doputenih uzora kasnih etrdesetih godina20 stoljea (sl 22, sl 19oznaka 3)

Iste je 1956 godine donesena odluka o iz-gradnji Ju.nogaZagreba (NoviZagreb),nakonega se po drugi put otvaraju najvea gradi-lita do tada, a Ulica grada Vukovara gubismisao dominantne prometnice u smjeru is-tok-zapad i kapitalna investicijska sredstvaula.u se u udaljena gradilita na desnoj obaliSave U sljedeim e desetljeima dominiratistambena izgradnja po tipskim projektima teurbanistika razmatranja sredinje gradskeosi i novoga prekosavskog podruja Novoga,velikog Zagreba Godina 1956 oito je bilaprekretnica u pristupu izgradnji boulevarda,koji je dotad svojim megaurbanistikim pote-zoms dvaudaljena nedogledarazapetazemljo-pisno i simbolino izmeu istoka i zapada,odra.avao uzore u iskustvima planiranja i nekihsovjetskih gradova Utjecaji u hrvatskoj arhi-tekturi prvihgodinanakon Drugogasvjetskograta ogledaju se u srazu oprenih izvora Sjedne strane Le Corbusierova teorijska misaoi utjecaj CIAM-a u burnim i zanimljivim previ-ranjima kasnemoderne, s druge novoformira-

ni pravac socijalistikoga realizma koji jonije jasno definirao svoja polazita, pa Ulicagrada Vukovara svojom izgradnjom i ambi-cioznim planovima ocrtava fragilne obrise vi-zije razdoblja koje karakterizira tipina ambi-valentnost pristupa

Novi zagrebakiboulevardtako pripada bre-menitim odrednicama doba koje se simboli-no prelomilo na prijelomu stoljea, nakonkljunih dogaaja to su oznaili prekretnicudeklarativnoga stajalita u umjetnosti i arhi-tekturi, Informbiroa i Krle.ina govora na ljub-ljanskom Kongresu knji.evnika, kada jedniuzori ve na zalasku druge tek naziru

Cjelokupna izgradnja u Ulici grada Vukovarado1956 godine bila je natragu vizije, bez real-noga uvida u stanje u gospodarstvu, potrebestambene izgradnje i probleme organizacijeprojektantske i urbanistike slu.be Prevelikezelene povrine i nemogunost uklanjanja po-stojee izgradnje bivega predgraa prve suneprilike to ih je nametnulo vrijeme i zahtjevza brzinom izgradnje No, ipak, iako vizija nijeu cjelini provedena, jedan je pregnantan dio,toliko kontroverzni projekt magistrale to dodanas istodobno spaja i razdvaja, simbolino iprostori razmiljanja, ostao osvjedoenjemvi-zije grada u novom drutvenom poretku


Literatura

Bibliography

1 Antoli, V (1949),Regulacioni plana regulaciona osnova Zagreba, A18-22: 5-30, Zagreb

2 Bai, D (1999), Prolegomena za ota Stanka Fabrisa, Prostor, 7 (1):greb

3 Bakra, B (1974), O poslijeratnojstgradnji u Socijalistikoj RepublicArhitektura, 149: 3-18, Zagreb

4 Barii, Z (2002), Zgrade za obropusu arhitekta ZvonimiraVrkljana,rad, Zagreb

5 Bartoli; Ostrogovi, K; Poton

Projektanti govore o svojim zgradtektura, 1: 21-23, Zagreb

6 Bolti.ar, S (1957),Umjesto stotinra, ovjek i prostor, 69: 3, Zagreb

7 Bo.inik, M (1994),Zagreb na geotastarskim zemljovidima i u zemljima izmeu druge i tree katastarske1919 do 1960 godine, u: Zagreb sko-katastarskim zemljovidima i uknjigama, Laser plus: 101-114, Zagre

8 Dobrovi, N (1957), Sljedbenicisuhitekture, ovjek i prostor, 65: 2-3

9 Domljan, . (1969),Poslijeratna aHrvatskoj, .ivot umjetnosti, 10: 3-

10 Fier, M (1974), Razvoj izgradnje ugrebu, Arhitektura, 149: 29-34, Za

11 Geri, I (1954), Stambena zgradaDr.ieva ulica,ovjekiprostor,1

12 Geri, I (1956),Stambena zgrada Beogradska ulica, Arhitektura,6: 1

13 Giedion, S (1956),CIAM X, Arhite3-4, Zagreb

14 Gvozdanovi, S (1965),Razgovoposjeta J Bakeme Zagrebu, ovje152: 1-3; 5, Zagreb

15 Holjevac, V (1960), ovjek i prosZagreb

16 Ivaniin, K (1998), O nekim teoretskama iznesenim na stranicama astektura od 1947 do danas, A1(214): 23-32, Zagreb

17 Kauzlari, M (1961), Radniko sveu

Pijade u Zagrebu, Arhitektura, Zagreb

18 Kisi, D (2002),Arhitektura u kojojju razum i poezija, Arhitektura, 48Zagreb

19 Knoll, P (1933), Ideologijamodernre, Arhitektura, 9: 124-140, Ljublja

20 Kolacio, Z (1958),Izmeu kolodovjek i prostor, 80-81: 1-2, Zagre

21 Kolacio, Z (1960a),Ulica Proletersu Zagrebu, Arhitektura urbanizaBeograd


17/18


Izvori

Sources

Izvori ilustracija

Illustration Sources

Sl 1 Pavi, 1965Sl 2 *** 1999

Sl 3 Antoli, 1949: 25

Sl 4 Antoli, 1949: 25

Sl 5, 9-14,16-18, 21-25

Fotografija: autor

Sl 6, 8, 19 Crte.: autor

Sl 7 *** 1999

Sl 15 Raica, 1954: 35

Sl 20 *** 1956a: 57-58

Sl 26 *** 1957b: 3

22 Kolacio, Z (1960b),Stambena izgradnja u Za-grebu, Arhitektura, 1-3: 4-9, Zagreb

23 Kolacio, Z (1962),Ju.ni Zagreb, ovjek i pro-stor, 116: 4-6, Zagreb

24 Kolacio, Z (1978),Vizije i ostvarenja, Mladost,Zagreb

25 Kolacio, Z (1984/85),Iz davnih dana urbaniz-maunas, Arhitektura, 189-195: 48-49, Zagreb

26 Krstini, M (1956), Natjeaj za Radniko sveu-ilite u Zagrebu, Arhitektura, 6, 1 (10): 60-61,Zagreb

27 Laslo, A (1984), Internacionalni natjeaj zaGeneralnu regulatornu osnovu grada Zagreba1930/1931, ovjek i prostor,370:25-31, Zagreb

28 M, N (1954),Regulatorna osnova Zagreba jouvijek nije prihvaena, ovjek i prostor, 1: 3,Zagreb

29 Macura, M (1947), Problematika nae arhitek-ture u svetlosti konkursa za zgradu pretsed-nitva vladeFNRJ, Arhitektura, 3: 3-17,Zagreb

30 Maga, B (1965), Sopot, Arhitektura, 90:20-23, Zagreb

31 Maga, B (1986), Saznanje i mogunosti teorij-skemisli, Arhitektura, 196-199: 27-30, Zagreb

32 Maga, B (2005), Andre Mohorovii u hrvat-skojarhitekturi,Prostor, 13 (1):119-122,Zagreb

33 Maksimovi, B (1948), Ka diskusijio aktuelnim

problemima nae arhitekture, Arhitektura,8-10: 73-75, Zagreb

34 Mareti, M (1960), Mikrorajon Novi Zagreb,Arhitektura, 1-3: 10-14, Zagreb

35 Margareti-Urli, R (2003),Multimedijalni or-ganizam total dizajn Radnikog sveuilitaMoa Pijade u Zagrebu: primjer kontinuitetamoderne u poslijeratnoj hrvatskoj arhitekturi,Arhitektura, 52 (215): 138-143, Zagreb

36 Mikac, N (1986), Prema novoj figuraciji uhrvatskoj arhitekturi, Arhitektura, 196-199:22-26, Zagreb

37 Mili, B (1977),Nagrada Borbe za 1976 go-dinu, ovjek i prostor, 291: 16, Zagreb

38 Mohorovii, A (1947),Teoretska analiza ar-hitektonskog oblikovanja, Arhitektura, 1-2:

6-8, Zagreb39 Mohorovii, A (1950),Prilog teoretskoj ana-

lizi problematike arhitektonskog oblikovanja,Arhitektura, 1-2: 5-12, Zagreb

40 Mohorovii, A (1952), Analiza historijsko-ur-banistikog razvoja grada Zagreba, u RaduJugo-slavenske akademije znanosti i umjetnosti (urKrizman, T;.ganec, V), JAZU: 27-52, Zagreb

41 Mohorovii, A (1975), Prilog analizi nekihosnovnih problema teorije arhitekture, Arhitek-tonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb

42 Mumford, E (2000), The CIAM Discourse onUrbanism, 1928-1960, The MIT Press, London

43 Niki, R (1974), Radniko sveuilite MoaPijade u Zagrebu, Arhitektura, 158-159:69-70, Zagreb

44 Niki-Oluji, I (2005), Radovan Niki:1920-1987: arhiv arhitekta: izlo.ba iz zbirkeHrvatskog muzeja arhitekture, u: Niki, Rado-van.ivot i djelokatalog izlo.be (urKisi, D),HAZU: Hrvatski muzej arhitekture: 7-21, Zagreb

45 Odak, T (1986), Hrvatska arhitektonska alterna-tiva 1945-1985, Arhitektura, 169-199: 31-101,Zagreb

46 Odak, T (1989-1991),Stanovanje je arhitektu-ra, Arhitektura, 1-3 (208-210): 2-4, Zagreb

47 Ostrogovi, K (1947), Arhitektura SSSR-a1917-1947, Arhitektura, 4-6: 3-8, Zagreb

48 Ostrogovi, K (1960), Zgrada Narodnog od-bora grada Zagreba, Arhitektura, 1-3, 50-54,Zagreb

49 Pasinovi, A (1970), Jer graditeljeva ruka jeosvijetljena ruka, ovjek i prostor, 210: 5-8,Zagreb

50 Pasinovi, A (1977), Ulica kao skalpel, Vje-snik u srijedu, 1298: 29-30, Zagreb

51 Pavi, M (1965), Zagreb fotomonografija,Obris i Mladost, Zagreb

52 Petrovi, B (1955),Urbanistika djelatnost u

N

vedran ivanković - moskovski boulevard - ulica grada vukovara

Documents