2

UVODNIK

Poštovani čitatelji!

Ove školske godine smo odlučili da ćemo naš školski list Klinček objavljivati dva puta godišnje. U ovom broju donosimo teme kojima smo se bavili tijekom prvog polugodišta.

Izradom prvog broja stekli smo dosta iskustva, stoga se sada brže i lakše nosimo s vremenom i tehnikom. Nadamo se da ćete i ovaj broj čitati s radošću i zanimanjem.

Također Vas pozivamo na suradnju. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali ili na bilo koji drugi način doprinijeli izradi ovog lista.

Vaši novinari

UVODNIK 2 str.

OLIMPIJSKI DAN 3 str.

EKO-KUTAK 5 str.

SJEĆANJE NA VUKOVAR 6 str.

DAN UČITELJA 8 str.

MOJ ZAVIČAJ 9 str.

IZVANUČIONIČKA NASTAVA 10 str.

INTERVJU 12 str.

BILJEŠKA O PISCU 16 str.

ZDRAVA I NEZDRAVA HRANA 17 str.

MODA 18 str.

MLADI UMJETNICI 19 str.

ZABAVNA STRANICA 22 str.

Uredništvo: Matea Prstac Ana Jurković Valentina Lafter Ana Žunec Laura Cvetković Dijana Kolinger Klara Guštek Nikolina Ritt Magdalena Topalović Ivan Anzulović Ema Krištić Lea Fabrični Nevenka Drlje, prof.

Tehnička podrška:

Marko Bartaković

Dragutin Kuhar, prof.

3

Olimpijski dan

O limpijske igre su veličanstveno natjecanje koje se održava svake četiri godine. Postoje različite legende o njihovom

nastanku, jedna od njih je da ih je ustanovio Zeus kao proslavu svoje pobjede nad ocem. Tijekom povijesti Olimpijske igre su imale veliko značenje za brojne narode i države pa se u čast njima obilježava i Olimpijski dan.

Obilježavanje Hrvatskog olimpijskog dana započelo je 2007. godine 10. rujna. Tog je datuma 1991. osnovan Hrvatski olimpijski odbor, koji je u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta 2007. organizirao obilježavanje Olimpijskog dana u spomen ulaska Hrvatske u Međunarodni olimpijski odbor. Tim projektom Hrvatski olimpijski odbor želi potaknuti ljude naše zemlje da se što aktivnije bave sportom, bez obzira koliko im je godina. Nije važno kakva je sportska aktivnost, bitno je da je čovjek fizički aktivan.

Škole i dječji vrtići posebnim sportskim aktivnostima obilježavaju taj dan svake godine. Tako je i u našoj školi. Učenici i učitelji tog dana nose bijele majice jer je bijela boja simbol Olimpijskog dana. Predstavljaju se različite sportske aktivnosti kao što su šah, odbojka, nogomet, atletika, stolni tenis i dr. Taj dan uvijek unese radost i veselje u našu školu te nas potiče da se bavimo sportom i vodimo zdrav život.

Dijana Kolinger i Ivan Anzulović

Sportske igre mladih

Ove godine smo nazočili zatvaranju Sportskih igara mladih u zagrebačkoj Areni. Na tom spektaklu su sudjelovali mladi iz svih dijelova Hrvatske. Mogli smo vidjeti različite sportske aktivnosti, ali i druge scenske izvedbe kao što su latino - - američki plesovi, mažoretkinje, vratolomije s biciklima i sl. Najviše nas je oduševila prijateljska nogometna utakmica između Dinamovih igrača i poznatih osoba. Svi smo žestoko navijali i htjeli dobiti autograme. To nam je bio jedan od zanimljivijih izleta jer smo se svi dobro zabavili i upoznali nove prijatelje iz drugih škola s kojima ćemo ostati u kontaktu putem Facebooka.

Ema Krištić Odbojkaška 

ekipa 

4

Zanimljivosti o Olimpijskim igrama

olimpijska zastava je bijele boje s 5 olimpijskih krugova

krugovi predstavljaju kontinente ( plavi Europu, crni Afriku, crveni Sjevernu i Južnu Ameriku, žuta Aziju, zelena Australiju)

sportaši su trenirali i natjecali se bez odjeće

procjenjuje se da je na te igre dolazilo više od 40 000 ljudi

sportaši su prije vježbanja mazali tijelo maslinovim uljem i posipali se sitnim pijeskom

pobjednik je dobivao crvenu vunenu vrpcu te palmin list

prve igre modernog doba održane su 1896. u Ateni

ljetni sportovi su: atletika, veslanje, badminton, bejzbol, košarka, boks, kanu-kajak, biciklizam, jahanje, odbojka, nogomet, gimnastika, plivanje, rukomet i tenis

zimski sportovi su: skijanje, klizanje, sankanje, hokej, biatlon, curling, bob i skeleton

geslo olimpijskih igra sastoji se od 3 latinske riječi: citius-altius-fortius, što znači „brže,više i jače“

 Marato

nci 3. i 4

. razre

da 

5

EkoEkoEko---kutakkutakkutak

Ekologija je prirodna znanost, proučava odnose među živim organizmima, kao i njihov utjecaj na okoliš u kojem obitavaju, te utjecaj tog okoliša na njih.

Naša škola, kao i mnoge druge, je eko-škola. Taj status već godinama opravdava svojim važnim eko-projektima koje provodi tijekom cijele školske godine. Svi sudjelujemo i vrlo dobro smo organizirani.

Jedna od važnih karika naše eko-škole su eko-redari. Svaki razred ima po dva koji, zajedno sa svojim razredom, brinu o izvršavanju svog eko-zadatka.

Eko-redari vrlo rado sudjeluju u zadacima te potiču i sve ostale učenike. Svima nam je važno da naš okoliš bude čist i ugodan za učenje, druženje i igru. Zbog toga svi moramo brinuti u njemu. Po meni, imamo sreću da živimo u maloj sredini, okruženoj čistom prirodom, stoga još više trebamo brinuti o njoj kako bi takva i ostala.

Valentina Lafter

● 5. a pazi na urednost učionica na katu i na prehrambene navike učenika

● 5. b izrađuje kutije za pet boce i pazi na njihovo pražnjenje

● 5. c brine za urednost panoa u prizemlju škole

● 6. a vodi brigu o urednosti panoa na katu

● 6. b uređuje okoliš škole

● 7. a pazi na štednju energije u cijeloj školi

● 7. b brine o biljkama u školi i oko nje

● 7. c vodi brigu o potrošnji vode

● 8. a je zadužen za održavanje kutija za stari papir

● 8. b brine o urednosti učionica u prizemlju

● 8. c je zadužen za odvajanje starog papira

Raspored eko- zaduženja:

Živjeti sretno u čistome svijetu, želja je svih ljudi na ovom planetu.

Udružimo snage, očistimo svijet pa nek nam škola zablista za pet. Bacajmo otpad tamo gdje trebamo da prirodu našu ne ugrožavamo.

Čuvajmo prirodu, ne bacajmo smeće jer se tako svijet zagaditi neće.

Neka voda mirno žubori, za čistu prirodu se bori.

Čuvamo li tlo, zrak i vodu, imat ćemo vječnu slobodu.

6

PRIČA O GRADUPRIČA O GRADUPRIČA O GRADU

PRIČAPRIČAPRIČA O GRADUO GRADUO GRADU Odustajem od svih traženja Odustajem od svih traženja Odustajem od svih traženja pravde, istine, odustajem od pravde, istine, odustajem od pravde, istine, odustajem od pokušaja da ideale podredim pokušaja da ideale podredim pokušaja da ideale podredim vlastitom životu, odustajem od vlastitom životu, odustajem od vlastitom životu, odustajem od svega što sam još jučer svega što sam još jučer svega što sam još jučer smatrao nužnim za nekakav smatrao nužnim za nekakav smatrao nužnim za nekakav dobar početak, ili dobar početak, ili dobar početak, ili dobardobardobar kraj. kraj. kraj. Vjerojatno bih odustao i od Vjerojatno bih odustao i od Vjerojatno bih odustao i od sebe sama, ali ne mogu. Jer, sebe sama, ali ne mogu. Jer, sebe sama, ali ne mogu. Jer, tko će ostatitko će ostatitko će ostati ako se svi ako se svi ako se svi odreknemo sebe i pobjegnemo odreknemo sebe i pobjegnemo odreknemo sebe i pobjegnemo u svoj strah? Kome ostaviti u svoj strah? Kome ostaviti u svoj strah? Kome ostaviti grad? grad? grad? Tko će mi ga čuvati dok mene Tko će mi ga čuvati dok mene Tko će mi ga čuvati dok mene ne bude, dok se budem tražio ne bude, dok se budem tražio ne bude, dok se budem tražio po smetlištima ljudskih duša, po smetlištima ljudskih duša, po smetlištima ljudskih duša, dok budem onakodok budem onakodok budem onako sam bez sebe glavinjao, ranjav sam bez sebe glavinjao, ranjav sam bez sebe glavinjao, ranjav i umoran, u vrućici, dok moje i umoran, u vrućici, dok moje i umoran, u vrućici, dok moje oči budu rasle pred osobnimoči budu rasle pred osobnimoči budu rasle pred osobnim porazom? Tko će čuvati moj porazom? Tko će čuvati moj porazom? Tko će čuvati moj grad, moje prijatelje, tko će grad, moje prijatelje, tko će grad, moje prijatelje, tko će Vukovar iznijeti iz mraka?Vukovar iznijeti iz mraka?Vukovar iznijeti iz mraka? Nema leđa jačih od mojih i Nema leđa jačih od mojih i Nema leđa jačih od mojih i vaših, i zato, ako vam nije vaših, i zato, ako vam nije vaših, i zato, ako vam nije teško, ako je u vama teško, ako je u vama teško, ako je u vama

ostalo još mladenačkog ostalo još mladenačkog ostalo još mladenačkog šaputanja, pridružite se. šaputanja, pridružite se. šaputanja, pridružite se. Netko je dirao moje parkove, Netko je dirao moje parkove, Netko je dirao moje parkove, klupe na kojima su još urezana klupe na kojima su još urezana klupe na kojima su još urezana vaša imena, sjenu u kojoj ste vaša imena, sjenu u kojoj ste vaša imena, sjenu u kojoj ste istodobno i dali, i primili prvi istodobno i dali, i primili prvi istodobno i dali, i primili prvi poljubac poljubac poljubac --- netko je netko je netko je jednostavno sve ukrao jer, jednostavno sve ukrao jer, jednostavno sve ukrao jer, kako objasniti da ni Sjene kako objasniti da ni Sjene kako objasniti da ni Sjene nema?nema?nema? Nema izloga u kojem ste se Nema izloga u kojem ste se Nema izloga u kojem ste se divili vlastitim radostima, divili vlastitim radostima, divili vlastitim radostima, nema kina u kojem ste gledali nema kina u kojem ste gledali nema kina u kojem ste gledali najtužniji film, vaša je prošlost najtužniji film, vaša je prošlost najtužniji film, vaša je prošlost jednostavno razorena i sada jednostavno razorena i sada jednostavno razorena i sada nemate ništa. Morate iznova nemate ništa. Morate iznova nemate ništa. Morate iznova graditi. Prvo svoju prošlost, graditi. Prvo svoju prošlost, graditi. Prvo svoju prošlost, tražiti svoje korijenje, zatim tražiti svoje korijenje, zatim tražiti svoje korijenje, zatim svoju sadašnjost, a onda, ako svoju sadašnjost, a onda, ako svoju sadašnjost, a onda, ako vam ostane snage, uložite je u vam ostane snage, uložite je u vam ostane snage, uložite je u budućnost. I nemojte biti sami budućnost. I nemojte biti sami budućnost. I nemojte biti sami u budućnosti.u budućnosti.u budućnosti. A grad, za nj ne brinite, on A grad, za nj ne brinite, on A grad, za nj ne brinite, on je sve vrijeme bio u vama. je sve vrijeme bio u vama. je sve vrijeme bio u vama. Samo skriven. Da ga krvnik Samo skriven. Da ga krvnik Samo skriven. Da ga krvnik ne nađe. Grad ne nađe. Grad ne nađe. Grad --- to ste vi. to ste vi. to ste vi.

Siniša GlavaševićSiniša GlavaševićSiniša Glavašević

Svake godine u studenome, barem u mislima, dio smo Vukovara. S ponosom mu odajemo počast, prisjećamo se njegove žrtve i suosjećamo s Vukovarcima.

Dvadesetu godišnjicu pada Vukovara obilježili smo prigodnim programom u našoj školi; prezentacijom o Siniši Glavaševiću, čitanjem njegovih Priča iz Vukovara te recitiranjem i pjevanjem pjesama o Vukovaru.

7

UČENIČIKI RADOVIUČENIČIKI RADOVIUČENIČIKI RADOVI

Vukovar u mojim očima

Na što prvo pomislite kad čujete riječ Vukovar? Pomislite li na rat ili na grad koji se smjestio na rijeci Dunav, granici između dvije države?

Vukovar je grad kao i svaki drugi, malo je ranjiv, ali ne i mrtav. To je naš grad heroj. Zašto heroj? Zato jer je podnio neprijateljski gnjev i silu, podmetnuo je svoja leđa kako se rat i zlo ne bi proširili na cijelu domovinu.

Vukovar nam je pokazao kako se brani domovina i da ništa nije važnije od nje, čak ni ljudski životi. Kakav nam je život ako nemamo domovinu?

Ovih dana svi razmišljamo o Vukovaru, sjećamo se rata i žrtava, barem jedan dan smo svi ujedinjeni i zahvalni Vukovaru.

Ja Vukovar ne želim pamtiti samo po ratu, želim gledati lice koje je imao prije rata, ali i današnje. Vukovar nisu slomili i nagrdili, to je još uvijek grad usred ravnice, s Vodotornjem, Dunavom, Vučedolskom golubicom, s ulicama i trgovima na kojima žive hrabri i ponosni Vukovarci.

U Vukovaru je danas teško živjeti, posebno s onima koji su nas povrijedili. Mnogi su ostali bez svojih najmilijih, djeci su uzeli djetinjstvo, obiteljima očeve i sinove, gradu njegove ljude.

Pustimo niz Dunav sva loša sjećanja, sve suze i nemire. Neka ih odnese što dalje od nas, a mi zagrlimo Vukovar, zajedno s Vukovarcima. Stvorimo nove slike i uspomene, ukrasimo ga ljubavlju, ponosom i dobrotom. Čuvajmo ga za sve one koji dolaze iza nas i često se sjetimo njegove hrabrosti i da smo danas ovdje upravo zbog njega.

Dijana Kolinger 7.a

Pismo gradu

Bliži se dvadeseta godišnjica tvog pada. Svake godine se prisjećamo tebe i tvojih stanovnika, onih koji su stradali braneći tebe i našu domovinu, onih koji su ni krivi ni dužni izgubili svoje živote.

Ljudi su morali odlaziti daleko od tebe da bi preživjeli. Ne mogu ni zamisliti kako je onima koji odlaze, a ti ih gledaš tužne i ne možeš im pomoći. O tome nisam razmišljao dok nisam pročitao lektiru Moj tata spava s anđelima. Ta knjiga prikazuje dnevnik jedne djevojčice i njezine doživljaje rata u Osijeku. Glavni lik, djevojčica Cvijeta, govori da im je padanje postala svakodnevnica, a drugoj djevojčici je objašnjeno da joj tata spava s anđelima. Bila je premlada da bi shvatila što to zaista znači. Sličnu sudbinu su doživjeli mnogi tvoji Vukovarci.

Kaže se da vrijeme liječi rane, no tvoje rane kao i rane tvojih Vukovaraca nikada neće potpuno zacijeliti.

Zauvijek će ostati ožiljci na vašim srcima koji će vas svake godine na Dan pada Vukovara ponovo boljeti.

Matteo Lež 6.a

8

Dan učitelja

Obrazovanje je vrlo važno, njime stječemo znanja i vještine. Dok pohađamo školu, često nailazimo na poteškoće u učenju, gubimo volju za učenjem i mislimo da je to nepotrebno ili da ćemo nešto naučiti kad nam bude trebalo. Još uvijek mislimo na igru i želimo se zabavljati u školi. Nismo ni svjesni koliko smo sretni što imamo priliku obrazovati se. Mnoga djeca širom svijeta nemaju tu priliku, stoga teže mogu naći posao i zarađivati za život.

Škola nam nudi mogućnost da se obrazovanjem razvijamo u kvalitetne mlade ljude, priprema nas za život. Veliku ulogu u našem obrazovanju imaju učitelji, oni nam prenose znanja, uče nas kako učiti i što uspješnije savladati gradivo. Također nas savjetuju i pomažu nam da što lakše prođemo put odrastanja.

Danas je Svjetski dan učitelja. Barem danas im zahvalimo za njihov rad i znanja koja nam pružaju.

Dijana Kolinger

Medijacija u školi

Međuljudski odnosi čine jezgru svake obitelji, škole, sredine, a samim time i jezgru društva.

No, gdje postoji odnos, često postoje i sukobi. Najčešći su sukobi s ljudima s kojima živimo, surađujemo ili se družimo. Svaki daljnji odnos ovisi o načinu rješavanja sukoba.

Kako ih rješavati? Izbjegavanjem? Povlačenjem u sebe? Na agresivan način?

Koliko god imali iskustva i vještine u rješavanju sukoba, ponekad se susrećemo s poteškoćama i neuspjehom. Svaka sukobljena strana želi izaći kao pobjednik.

No, je li sukob riješen ako imamo pobjednika i poraženog?

U školi smo često svjedoci sukoba među djecom; na nastavi, za vrijeme odmora, u školskom dvorištu i sl. Kako ih možemo riješiti, a da sačuvamo odnose, osiguramo pozitivnu radnu klimu i ne izgubimo „autoritet“? Svatko na svoj način pristupa rješavanju sukoba, onako kako najbolje zna, više ili manje uspješno. Teško je biti posrednik u rješavanju sukoba između djece, a još teže ako su učitelji ili roditelji jedna od sukobljenih strana.

Kako bismo bili što uspješniji u rješavanju sukoba, škola organizira edukacije, predavanja i radionice za učitelje.

Jedna takva dvodnevna edukacija održana je početkom studenoga u prostorijama škole. Riječ je o Medijaciji koju provodi Forum za slobodu odgoja.

Što je medijacija? To je metoda rješavanja sukoba u kojem stučna i neutralna osoba pruža podršku sukobljenim stranama da sukob riješe konstruktivno i na obostranu dobrobit.

U školi se često nalazimo u ulozi medijatora – neutralnog posrednika u rješavanju sukoba, a da ponekad nismo niti svjesni važnosti te uloge.

Prošavši edukaciju, stekli smo dodatne vještine i znanja iz područja komunikacije i nenasilnog rješavanja sukoba koja možemo prenijeti učenicima i roditeljima. Vjerujemo da ćemo na taj način unaprijediti i lakše i bolje ostvariti ciljeve razvojnog plana škole.

9

Jesen u Okiću

Okićki kraj je po mnogo čemu poznat. Lijepa

priroda, povoljni klimatski uvjeti i plodno tlo

omogućuju dobar život svim njegovim

stanovnicima. Ljudi iz ovog kraja prepoznaju te

blagodati i uzimaju sve što im priroda pruža.

Predano rade tijekom cijele godine i uživaju u

plodovima svoga rada.

Jedna od najznačajnijih poljoprivrednih

djelatnosti ovog kraja je vinogradarstvo koje

je nadaleko prepoznato i cijenjeno. Mnoge

obitelji imaju velike vinograde i vinarije.

Svake godine rade isti posao, uzgajaju vinovu

lozu, ulažu mnogo truda da bi nakon berbe

jedan dio svog proizvoda prodali, a ostalo

ostavili za proizvodnju vina.

No okićki kraj ipak ne posjeduje samo vinarije

i vinograde, on ima i jako puno njiva na kojima

se isto tako brižno radi više od pola godine.

Svaki čovjek koji se bavi ratarstvom u jesen

bere urod tih njiva; krumpire, kukuru, razno

voće i povrće.

U Okiću se svatko nečim bavi, od

poljoprivrede do stočarstva. Svatko tko dođe u

Okić, može pomoći jer posla ima za sve.. Prije

se više pomagalo zato što nije bilo

poljoprivrednih strojeva pa su ljudi sve radili

ručno. Istina je da su se tada puno više

družili i pomagali jedni drugima, ali neki su to i

danas nastavili . Matea Prstac

10

IZVANUČIONIČKA

NASTAVA

Osmi razredi naše škole išli su sredinom listopada na prvu ovogodišnju izvanučioničku nastavu, posjetili su naš prelijepi Zagreb i mnogo toga naučili. Nakon dvosatnog obilaska grada kao šećer na kraju došla nam je spektakularna predstava ''Spektakluk'' u Kerempuhu. Predstava je svojevrsna parodija, ismijava aktualne društvene pojave, pojedince i događaje.

Glavni glumci u predstavi su Rene Bitorajac i Tarik Filipović.Predstava prikazuje ljudski život, od samog začeća pa sve do starosti. Ismijavane su poznate televizijske emisije, sustav obrazovanja,

hrvatski turizam, modni stilisti, političari i predizborne kampanje, međuljudski odnosi, posebice odnos muškarca i žene u braku, regionalna podijeljenost i „ netrpeljivost“ između sjevera i juga, današnje veze, homoseksualnost i stanje u obitelji. Na samome kraju predstave došli su i do kraja života, prikazali su današnji život

umirovljenika, njihovu neimaštinu, bespomoćnost i čuđenje tehnologiji. Predstava je bila izrazito zanimljiva za nas osmaše zato što je bilo mnogo šaljivih scena, ali na kraju smo shvatili da ta predstava ima jednu važnu poruku koju mi možda još sasvim ne shvaćamo,ali jednoga dana zasigurno hoćemo. Predstva govori o svima nama, na smiješan način prikazuje našu stvarnost koja nije nimalo smiješna, štoviše, tužna je.

Iva Pučar i Nikolina Ritt

Spektakluk

11

Posjetili smo, vidjeli smo.....

S vaki izlet u Zagreb je poseban, tako i ovaj. Posjetili smo Hrvatski državni arhiv i vidjeli

laboratorij u kojem su se radile knjige. Ušli smo u veliku čitaonicu u kojoj odmah zamijetite dva velika lustera i puno stolnih lampi. Raj za čitače, no sada nije bilo vremena za čitanje, čekao nas je Muzej za umjetnost i obrt. Okruženi mnogim umjetninama i predmetima iz davnih dana na trenutak smo uronili u prošlost. Ubrzo se valjalo vratiti u sadašnjost i posjetiti Botaniči vrt.

Čovjek se uvijek dobro osjeća u prirodi. Tako smo se i mi osjećali okruženi biljkama, no ovdje je bilo zanimljivije uz pratnju vodiča uz kojeg smo stekli nova znanja o biljkama.

Biljke su veoma važne za čovjekov život, odsad ćemo s više poštovanja šetati i uživati u prirodi.

Josipa Hasanović

IZVANUČIONIČKA

NASTAVA

„ Ne“ ovisnostima

U školi je održana predstava pod nazivom Droga. Počela je tako da su glumci hitro i veselo ušli u učionicu. Bili su veseli i

uvjerljivi u svojoj glumi, pa je i nama bilo zanimljivo. Govorili su o ovisnostima, tj. o drogi. S vremenom nisu više bili onako razigrani i veseli kao na početku predstave. Glumom su pokazali kako droga utječe na ponašanje čovjeka. Govorili su o nekim vrstama droga te za svaku vrstu pokazali kako djeluje i kako se čovjek osjeća konzumirajući je. Predstavom su pokazali čovjekov razvoj u pubertetu i adolescenciji, njegova razmišljanja i ponašanje.

Također su ispričali neka svoja iskustva s ovisnostima. Predstava nas je vrlo dirnula i potaknula na razmišljanje. Poruka je vrlo jasna: recimo „ne“ ovisnostima, ne uzimajmo drogu!

Viktorija Ložnjak

12

Pogled s Japetića

Pogled s Japetića je predivan. Vidi se velik dio Hrvatske, brežuljci i planine, sela i gradovi. No, do tog veličanstvenog pogleda treba se popeti, a to nije baš lako jer je staza dosta strma. Moj razred se hrabro uputio prema vrhu, uspješno smo se popeli i vrlo brzo zaboravili umor. Uživali smo u prirodi i pogledu. Dečki su igrali ragbi na prostranoj livadi, a cure su šetale. Tamo se nalazi Planinarski dom Žitnica gdje smo mogli kupiti nešto

za pojesti i osvježiti se. Na Japetiću je i piramida s koje se vidi cijeli Zagreb i okolica.

Uz igru smo zaboravili vrijeme, no morali smo se vratiti u školu. Spuštanje s Japetića je bilo zabavno kao i uspinjanje. Bili smo umorni, ali zadovoljni izletom. Nadam se da ćemo uskoro opet posjetiti Japetić jer tko jednom dođe tamo, uvijek se rado vraća.

Klara Guštek

   

Dug je

put do

vrha

Pogled s Japetića

13

Intervju

Čitanje kao pustolovina...

Povodom Međunarodnog dana školskih knjižnica intervjuirali smo našu knjižničarku, gđu. Marijanu Obranić. Svi učenici je dobro poznaju i rado posjećuju knjižnicu. Također se raduju brojnim predavanjima i književnim susretima koja gđa. Marijana organizira u našoj školi. Ona je također i voditeljica dramske skupine te nas uvijek iznenadi odličnim igrokazima.

1.Vaša prva asocijacija na

knjigu?

Čitanje kao pustolovina, izazov...

2. Kako se osjećate okruženi

knjigama?

Ugodno i spokojno u prijateljskom okruženju.

3. Koju knjigu ste posljednju pročitali?

Posljednja knjiga koju vrijedi spomenuti je knjiga Mani Gotovac Fališ mi.

4. Koji je Vaš najdraži književni lik?

Nema kod mene takvog. U pojedinim razdobljima mog života iskakali su iz romana najrazličitiji dragi likovi i junaci.

5. Koje književne vrste učenici rado čitaju? Razlikuju se interesi kod dječaka i djevojčica?

Oni učenici koji vole čitati, puno ne biraju na policama knjižnice gdje stoje knjige za čitanje u slobodno vrijeme. Djevojčice su sklonije dječjim romanima u kojima ima ljubavi i ljubavnih problema, a dječaci radije čitaju dječje romane koji su na tragu detektivskih.

14

6. Kako učenike motivirati

da više čitaju, a da ne

prepisuju s interneta?

Učenici bi se zapravo trebali radovati lektiri (a ne odmah provjeravati broj stranica).

Lektira bi trebala ovisiti o ukusu učitelja, ali i o učenikovom. Je li 20-ak knjiga najbolje što se učeniku može ponuditi, to je pitanje za književne znalce. Učeniku svakako treba ponuditi kvalitetne sadržaje, a to znači zanimljive, razumljive i vrijedne istodobno. Ovisno o učenikovoj dobi, prednost možemo dati jednoj od tih odrednica, ali ni jednu ne isključiti. Možda uobičajeni načini interpretacije lektire nisu uvijek nužni. To je trenutak kada učitelj može biti magnet i putokaz knjizi. Njegov pristup pročitanom i njegov put kroz „prostore pročitanog“ učenike može trajno privući čitanju ili ga pak trajno odbiti. Potreba za čitanjem stvara se odgojem i kod kuće i u školi. Jasno je da učitelj kao i roditelj moraju biti primjer učeniku.

7. Pišete li poeziju,priče...?

Ne pišem, osim tu i tamo kratki tekst za svoju dramsku družinu. Nisam poput Maje Brajko Livaković ili Melite Rundek.

8. Uspješno vodite dramsku družinu. Koje su odlike dobrog glumca?

Ja bih dodala koje odlike ima dobar glumac u školskoj dramskoj družini. Uz postojanje volje i želje za glumom, poželjan je i talent. Kad postoji sklonost glumi, tada se skraćuje vrijeme uvježbavanja uloge. Nužna je disciplina i koncentracija, prvo kod čitanja uloga a zatim i kod proba. Pritom ne mislim na neku željeznu disciplinu, ipak se na tim satovima (probama) trebamo svi zajedno i opustiti, osjećati ugodno, a ponekad i zabavno.

9. Na koje poteškoće

nailazite dok spremate

nastupe?

Nisu to neke poteškoće, nego samo neostvarene želje. Voljela bih da dobre, maštovite kulise, da se možemo igrati svjetlom na sceni.

15

10. Jeste li nekada i sami

glumili?

Nisam nikada glumila, ali jako volim otići u kazalište i uživati u nekom dobrom filmu.

11.Aktivno sudjelujete u

našem školskom projektu

„Tjedan čitanja“. Tada nas

posjećuju brojni pisci,

glumci i predavači. Koji

susret posebno pamtite?

Ne moram uopće puno razmišljati. To je svakako akademik Vladimir Devide' (umro je nažalost 2010.godine). Bio je jedan od posljednjih renesansnih umova naše kulture. U mladosti se bavio umjetničkom fotografijom, crtao karikature za satiričke novine, zanimao se za arheologiju...

Bio je vrhunski matematičar, poznati haiku pjesnik (poznat i poštovan u Japanu). Zaista je bio svestran, u punom smislu te riječi, a opet tako jednostavan, vrlo pristupačan, vrlo drag čovjek.

Pamtim jedan njegov haiku:

Izgužvane

izblijedjele korice

čuvaju svježe riječi

BLIC PITANJA:

KAZALIŠTE/KINO

POEZIJA/PROZA

NOVINE UZ KAVU/KNJIGA NA PLAŽI

16

August Šenoa je jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca 19.stoljeća. Rođen 1838. godine u zagrebačkoj Vlaškoj ulici, svojim djelima je proslavio rodni grad, pa su mu Zagrepčani s pravom podigli spomenik u rodnoj ulici.

U dvadesetak godina književnog rada okušao se u svim književnim vrstama, dao velik doprinos hrvatskoj književnosti i kulturi, stoga se književno razdoblje njegova djelovanja naziva „Šenoino doba“.

Njegovo stvaralaštvo započinje pjesničkim opusom. Pisao je ljubavne, domoljubne i šaljive pjesme. Jedna od najpoznatijih je Budi svoj. Posebno se istaknuo svojim lirsko-epskim povjesticama u kojima opjevava prošla vremena. Malo je poznato da je Šenoa napisao i jednu komediju, Ljubicu, i time nagovijestio prodor scenskog realizma. Komedija prikazuje i ismijava zagrebačke društvene pojave te je tada bila zabranjena.

No, posebno mjesto u hrvatskoj književnosti Šenoa je zaslužio svojim pripovjednim djelima. Napisao je nekoliko romana i novela iz suvremenog života; Mladi gospodin, Prosjak luka, Branka, Vladimir, Prijan Lovro i dr.

Središte njegovog opusa čini pet povijesnih romana; Zlatarovo zlato, Seljačka buna, Čuvaj se senjske ruke, Diogenes i Kletva.

Šenoina djela su neizostavna na svim popisima lektira. Učenici pokazuju veliki interes za njegove pripovijetke, a posebno za povijesne romane. Na zanimljiv i stvaran način prikazuje likove i događaje iz svog vremena. Čitanjući njegova djela, upoznajemo mnoge povijesne događaje i prilike tog vremena.

Klara Guštek

BILJEŠKA O PISCU

17

Gazirana pića- potrebno je oko 30 čaša vode da bi se isprala kiselina samo jedne coca-cole

Čips- iznimno štetan za želudac, uzrok povećane tjelesne težine

Pomfrit- krumpirići na brzaka prepuni su masti i soli

Krafne- sadrže čak 35 - 40% štetnih masnoća i šećera

Čokolada - velika konzumacija čokolade uzrokuje debljanje što onda povećava rizik od srčanih bolesti

Istražili smo.......

Zdrava i nezdrava hrana

Bez hrane čovjek ne može živjeti. Vrlo je važno što jedemo i pijemo. Dok smo mladi, o tome puno ne razmišljamo. Jedemo ono što nam se sviđa, a ta hrana često nije zdrava. U mom razredu većina učenika se hrani u školi. Školski jelovnik nudi raznoliku i zdravu hranu. No, većina učenika propušta objed kada je varivo na jelovniku. Kažu da to ne jedu ni kod kuće. Znaju da su variva jako zdrava jer su puna povrća, ali radije jedu sendviče i pizze. Napravili smo malu anketu i saznali što najviše volimo jesti i piti. Najčešći odgovori su bili: pomfrit, sendviči, čips, pizza, krafne, čokolada i gazirani sokovi.

Malo smo istraživali i našli zanimljive podatke vezane za neke navedene namirnice.

Što je ukusno i primamljivo, nije uvijek i zdravo, posebno ako jedemo u velikim količinama. Moramo dobro paziti. Sada smo mladi, rastemo i razvijamo se, stoga se trebamo zdravo hraniti. Važno je da već sada stvaramo naviku jedenja zdrave hrane što znači manje slatkiša, sendviča i gaziranih sokova, a više voća, povrća, mesa i mlijeka.

Jedimo zdravo, budimo zdravi! Laura Cvetković

18

Odijelo ne čini čovjeka...

Kažu da odijelo ne čini čovjeka, no svima je važno kako će se odijevati i izgledati. Oduvijek se smatra da se cure više dotjeruju, ali u današnje vrijeme ni dečki ne zaostaju. Stavljaju hrpu gela na kosu i gotovo cijelu bočicu parfema ispod vrata. I u njihovim ruksacima se može naći ponešto kozmetike.

U našoj školi možemo vidjeti različite stilove odijevanja, no mislim da se svi odijevamo prikladno za školu, nema nekih većih odstupanja.

S trapericama nikada nećete pogriješiti, vrlo lijepo se kombiniraju s raznobojnim majicama. Cure ih rado nose. Također omiljeni odijevni predmeti su tajice i široke tunike. Na njih slobodno možete obuti tenisice ili čizme, sve prolazi. Neizostavan je i make-up, nježno sjajilo na usnama. Neke cure stavljaju puder, maskaru i sjenilo za oči. Mislim da je to malo previše, ljepše je što prirodnije izgledati. Mornarski stil također je prikladan, prugice mogu biti raznih dimenzija, smjerova i boja. Pruge, kockice i slični dezeni bit će must have i za modnu sezonu jesen-zima. Obične pamučne majice dugih rukava i u raznim bojama svi rado nosimo, a takve ćete još negdje uspjeti naći i na sniženjima. Obnovite zalihe majica kratkih rukava koje se nose cijele godine. Ne čekajte nove kolekcije i veće cijene jer će i lanjske kolekcije biti sasvim dobre. J Trebalo bi izbjegavati kratke majice, duboke dekoltee, mini suknje.

Za školu bi se trebalo prikladno odjevati.

Kada malo zahladi, dobro će doći lagana jakna, na primjer u safari stilu, od trapera ili tek pamučna majica dugih rukava na zatvarač i s kapuljačom za pravi sportski stil. J Ako volite nakit, neka bude primjeren jer ipak ste u školi . Naprimjer ogrlica s dupinom i narukvica sa slonićima.

Dečki se uglavnom sportski odijevaju ili nose traperice u kombinaciji sa sportskim majicama. Također nose nakit; razne kožne narukvice, lančiće i satove.

Važno je kako izgledamo. Trebamo brinuti o svojoj higijeni i odijevanju, no također paziti da to bude primjereno našoj dobi i prikladno za školu.

Ana Žunec

19

MLADI UMJETNICI

Moj uzor

Moja obitelj je moj uzor. Iako nekad mislim da nisu u pravu, bez njihovih savjeta i pomoći ne bih bila ovakva osoba.

Moj najveći uzor je moja starija sestra. Uvijek je uz mene i s njom mogu razgovarati o svemu; o problemima u školi, ljubavi, učenju... Gotovo uvijek se u svemu slažemo i volimo provoditi vrijeme zajedno. Ona je ujedno i moja najbolja prijateljica jer me najbolje poznaje. Nikada ne bi odala moju tajnu ili mi lagala. Pošto je starija, uvijek mi daje dobre savjete i ne smije se mojim pogreškama. Kada želim ići na neku zabavu ili u kino, a roditelji me ne puštaju, ona ih uvijek nagovori jer zna da neću napraviti neku glupost, ima povjerenja u mene.

Moj uzor je i moja majka. Ponekad je ljuta na mene zbog loših ocjena i ponašanja, ali pokušava razgovarati sa mnom i potaknuti me da budem bolja i ozbiljnije shvaćam školu. Uči me živjeti i nositi se s problemima. Ona me uči ozbiljnim stvarima, a otac zabavnim. Zna i on biti ozbiljan, ali ponekad se ponaša kao da je u mojim godinama i pokušava me razumjeti. I on je bio razigrano i veselo dijete. Imao je i loše ocjene, stoga ne traži od mene da imam sve petice.

Volim svoju obitelj i smatram da mi je ona najbolji učitelj. Od njih možda neću naučiti matematiku, fiziku ili kemiju, ali ću naučiti najvažnije; biti dobar čovjek, poštivati svoju obitelj i ljude oko sebe.

Lucija Gabor

Stalno sanjam o tome da dobijem čarobni štapić. Čekam i čekam, ali nikako da dočekam.

Jedne večeri kroz moj prozor uleti nešto žuto i sjajno. To je bio čarobni štapić. Nisam znao od čega početi. „ Što ću prvo?“ upitao sam se.

Najprije sam želio pomoći siromasima. Dao sam im hranu i novac. Zatim sam oživio svu prirodu, sve je cvjetalo. Poželio sam i jednu želju za cijeli svijet; neka prekinu svi ratovi i nestane nasilje. Za sebe nisam poželio ništa posebno, samo neka svi u mojoj obitelji budu uvijek sretni i zdravi.

Iduće večeri štapić je nestao. Posvuda sam ga tražio, ali ga nije bilo. Ostala mi je samo misao da mi je taj štapić poslao Bog kako bih usrećio svijet.

Međutim, čarobni štapić ne može riješiti sve probleme. Za neke stvari je potrebno dobro srce, ljubav i velika vjera u to što želimo.

Leon Pustaj

Čarobni štapić u mojim rukama Misla

v Stunja 

20

„Što sam ja?“ lutajući prostranstvom svojih najdubljih misli ne nalazim bolje niti kvalitetnije odgovore nego što ih govore odrasli i iskusni. Jednostavno ostajem zarobljen u blještavilu potrošenog etiketiranja živog i neživog dok polako tonem u dubok san.

Lebdeći konzervativnim prostranstvima, shvaćam da svoj put ne biram sam, već je određen vjetrovima i voljama ovog našeg plavog neba koje je tkano sjajnim zvijezdama. One me izravno ne dodiruju, no svaka od njih kroji moju sudbinu. „ I tko sam ja?“ zapitavši se, odgovor nisam bio u prilici osmisliti, no nisam maknuo misao s uma. Naravno da znam tko sam, ali zašto sam to i kako postao? Čija je to bila volja i tko je obilježio početak moga bdijenja? Imam li kakvu misiju čiji početak moram nestrpljivo iščekivati i biti pripremljen? Smatram da moja mišljenje nije više bitno niti će me tko poslušati s obzirom da zvijezde ne odgovaraju na pitanja, već šablonski kroje moj zemaljski put.

Tada se stvorio on. Zelenih očiju i prozirnog staklenog tijela. Rekao je da ne zna tko sam ja, no predstavio je sebe na ovaj hnačin: „ja sam ja, nemam svoju vrstu i nemam klasično ime, zovem se Ja, dolazim Odande i bavim se Onim jer ja sam ja, biram svoj put i ne podliježem ničemu i nikome. Ne plivam uzvodno niti nizvodno, samo plivam.“

Izbezumljeno sam ga upitao kako je postao drukčiji. Rekao je da je oduvijek bio Ja, držao se svojih načela te odlučio promijeniti oblik. Zaplivao je nebom u sumrak.

Upoznavanje Njega promijenilo je moj život, postao je moj mentor, a njegove riječi moje životne vodilje. U očima drugih još sam ono isto zrno prašine, no za sebe nisam. Unatoč svim strujama vjetrova i svim zvijezdama ovog svijeta, ja sam svoj i ne podliježem. Znam tko sam i ostajem iza toga, biram svoje puteve, ne oklijevam, samo odlučujem.

Dominik Stunja

Bajka o zrnu prašine

Ivana Knežević  Iva i Ivona Pučar 

21

Jutro je. Idem u školu, no usput promatram svoju ulicu. Osluškujem mukanje krava, cvrkut ptica i zvuk traktora čiji vlasnik očito nije mogao spavati. U zraku se osjeti miris kasne jeseni i pokojeg jesenskog ploda koji još visi na drvetu. Magla je sve prekrila. Ulica, koja uvijek odiše svježinom, sada odiše hladnim mirisom zime. Nema više veselih lica seljana koji ustaju u ranu zoru slušajući pijetlov poziv u novi dan. I pijetlovi spavaju, ne izlazi im se iz toplog sijena, puštaju me da zakasnim u školu. Ipak je još netko budan. U daljini vidim mali lik susjeda Marija koji je već u iscrpljujućoj šetnji sa svojim njemačkim ovčarom. Ljetos sam i ja išla s njima u jutarnje šetnje. Trčali smo poljem i uživali u suncu. Ali sada je zima, sve je pusto i dosadno. Gazim ostacima asfalta što su ostali od ljetnog asfaltiranja ceste. Jedva da vidim prst pred nosom pa uvijek dobro pogledam kako ne bih stala u jarak. Hodanje ulicom mi sada duže traje nego ljeti.

Šetnja mojom ulicom nikada neće završiti. Svakog dana otkrijem nešto novo; novu žabicu u jarku, pile u susjedovoj štali ili novi plod na kruški. Svakog dana me šetnja ulicom iznova očara, odaje mi neku novu tajnu.

Dorotea Oštarčević

Naše molitve...

Bože, molimo te da na ovom svijetu ne bude zla i da sve preplavi samo dobro. Ispuni svakom čovjeku sve dobre želje. Laura Kufrin

Dragi Bože, hvala Ti za svaki prekrasan dan koji provedem sa svojom obitelji, hvala ti i za svaki dan proveden u školi gdje uvijek naučim nešto novo i korisno.

Jelena Horvatić

Jutro u mojoj ulici Pau

la Horaček  

Klara K

elečič  

22

ZABAVNA STRANICA

V I c e v I

Sjede dva slona pokraj bazena. Jedan kaže drugome:

„ Ajde, popij to pa idemo!

Barice, daj mi one golf čarape!

Koje?

One s 9 rupa!

Što 17 plavuša radi ispred diska?

Čekaju osamnaestu jer je ulaz zabranjen ispod 18.

Kako Chuck Norris jede med?

Žvače pčele.

Igra Haso poker i viče Fati:

„ Fato, kuhaj kavu. Dobio sam te nazad.

ZAGONETKE

1. Ako dječak i pol pojede sendvič i pol za minutu i pol, za koliko će vremena šest dječaka pojesti šest sendviča?

2. Koliko dva i pol štapa imaju krajeva?

3. Nikad nije bilo, a uvijek će biti. Nitko ga nije vidio i nikad neće, a ipak ga svi žele dočekati.

4. Na početku je svake ere, s njim završava vrijeme. U sredini je kad je početak, a nema ga u kraju.

Rješenja : 1. šest minuta, 2. Šest, 3. Sutra, 4. Slovo e

23

Sat hrvatskog jezika

Zadatak: Zamijeniti strane riječi hrvatskim:

kragna, šteker, ambasada, deklinacija

Neki odgovori:

kragna-kravata

šteker-okidač

ambasada-vlada

deklinacija-diskriminacija

Sat engleskog jezika

Učiteljica: Što znači swimm?

Učenik: plivati

Učiteljica: Što je sea? U čemu plivamo?

Učenik: U kadi

Sat geografije

Učiteljica: Gdje se nalazi Vis?

Učenik pogleda u atlas i kaže: Dva prsta od Hvara.

Sat vjeronauka

Učiteljica pita: Tko je biskup?

Učenik: Biskup je niži od Pape a viši od svećenika.