_ UVOD 1 OSNOVNA PRAVILA LABORATORIJSKOG RADA Prije početka rada obavezno je upoznati se s mjerama opreza i zaštite pri radu u laboratoriju, te se strogo pridržavati istih. Na početku vježbi studenti će od asistenta dobiti upute važne za rad tog radnog dana. Tokom rada u laboratoriju potrebno je voditi radni dnevnik. Dnevnik se vodi prema uputama asistenta. Osnovna pravila laboratorijskog rada su slijedeća:

U laboratoriju trebaju vladati red i tišina. Tokom rada student je dužan nositi radni mantil. Nije dozvoljeno izvoditi nekontrolirane eksperimente, odnosno eksperimente koji nisu

propisani planom i programom vježbi. Prije početka svakog eksperimenta student je dužan pročitati kompletnu uputu za taj

eksperiment. Pri tome potrebno je obratiti pozornost ne samo na to što se radi, već kako se radi i zašto se tako radi.

Ne počinjati eksperiment dok nije pripremljen sav potreban pribor i kemikalije. Ako u uputi za izvođenje eksperimenta nije navedena količina reagensa, upotrijebiti

najmanju potrebnu količinu. Reagense nikada ne vraćati natrag u bocu za reagense. Posuđe je preporučljivo prati odmah dok je vlažno, jer se kasnije teško pere. Nakon vaganja vagu treba očistiti. Otpadne tečnosti i u vodi topljive soli bacati u odvod, te isti odmah oprati tekućom vodom. Organski rastvarači izlijevaju se u boce za otpadne organske rastvarače. U vodi netopive soli, kao i sve ostale čvrste otpatke, bacati samo u posuđe za otpatke. Tokom rada radno mjesto održavati čisto i uredno. Zato je potrebno da svaki student ima

krpu za brisanje stola. Po završenom radu odvode treba oprati, a radno mjesto dovesti u red. Svaku ozljedu potrebno je prijaviti odmah asistentu.

2 MJERE OPREZA I ZAŠTITE Priroda laboratorijskog rada je takva da uvijek postoji potencijalna mogućnost ozljeda. Da bi se ta mogućnost svela na minimum, odnosno eliminirala, svaki student je dužan radu pristupiti ozbiljno, pridržavajući se mjera opreza i zaštite:

U laboratoriju se ne smije jesti, piti i pušiti. U laboratoriju se ne smiju primati posjete. Ne dozvoliti da reagensi dođu u dodir s kožom i odjecom. Za to postoje zaštitne rukavice,

radni mantil, pinceta itd. U slučaju da hemikalija dođe u dodir s kožom, to mjesto treba odmah oprati mlazom vodovodne vode. Daljnji tretman ovisi o prirodi hemikalije.

Ne smije se zavirivati u otvor posuda u kojima se odvija eksperiment. U cilju zaštite očiju potrebno je nositi bezdioptrijske naočale. Ako u oko dođe hemikalija,

treba ga odmah isprati mlazom vodovodne vode u trajanju ne dužem od 3 do 4 minute. Daljnje liječenje poduzima se prema prirodi hemikalije.

Uvijek je potrebno provjeriti naziv hemikalije na boci, jer pogrešno uzeta hemikalija može izazvati nesreću.

P

Kru

N M

3 P

t

Pretakanje lak

Kod rada sa ruku ili nekoukloniti krhot

Ne ostavljati Goruće šibiceManji požariaparatima za

PRAVILA O

Tokom rada utijela i ruke d

Slika 1: Ispitiv

Slika 2: Dodkise

Slika 3: Procije

Slika 4: Zaštitn

ko zapaljivih

staklenim prog drugog dijtine, i ako je m

zapaljen plame ne smiju se i u laboratorgašenje poža

OBLAČENJ

u laboratorijudo šaka. Ukoli

vanje mirisa he

davanje konceneline u vodu

vlačenje stakleevi kroz gumen

ne naočale i m

Unp

Pte

Eeiz

hemikalija n P

ps

NvDo

riborom potrejela tijela. Umoguće, oštre

PčPsu

Pmn

menik pri napbacati u posu

riju gase se ara.

JA U LABO

u student moriko dužina rad

Olak

D K T

neli

emikalija

ntrovane

ene ni čep

maska

Ukoliko trebana način da spribliže pare dPrilikom otvaečnost bocu t

Eksperimenti eksperimenti kzvode se u die smije se izv

Pri zagrijavanjprskanja, otvoebi, niti prem

Nikada ne doveć kiselinu uDodavanje votopine. ebno je paziti slučaju lome rubove osta

Provlačenje stčep izvoditi hPrethodno je apunicom ili

upotrijebiti buPredmete od hmrežici ili putne smiju se zapuštanju radnoude za otpatkevlažnim krpa

ORATORIJI

ra nositi zaštitdnog mantila

Obuća moraaboratoriju n

klompe. Duga kosa moKontaktne lećTijekom izvonositi bezdioeksperimenataice je potrebn

a mirisom ispse boca odmado nosa (slikaaranja boce treba držati pokod kojih se

kod kojih se rgestoru.

voditi u blizinnju tečnosti u or epruvete n

ma drugim osoodavati vodu u vodu uz obvode u kisel

i da ne dođe ma staklenog patka pribora istaklene cijevi

hvatanjem cijpotrebno sta

i vodom. Koušač za čepovhemijskog statem kupatila. agrijavati jer log mjesta. e. ama ili pijes

I

tni mantil. Zanije do kolje zaštiti sto

nije dozvoljen

ora biti skuplje ne nose se u

ođenja eksperoptrijske naa, kada je to nno zaštititi zaš

pitati kemikalakne od lica a 1). u kojoj je l

odalje, da se n razvija otrovrazvija previš

ni plamena. epruveti, zbo

ne smije se oobama.

u koncentroavezno miješlinu izazvati

do loma istopribora potrespolirati u plai i termometrevi i čepa kr

aklo podmazaod vađenja se.

akla zagrijavaPredmeti od

lako pucaju.

skom. Veći p

aštitni mantil na hlače su o

opala sa svno nositi san

ena. u laboratorijurimenata studaočale, a knavedeno u upštitnom masko

liju, to se radi dlanom ruk

lako isparljivne udišu parevan plin, kaoše plina ili par

og opasnosti ookrenuti prem

ovanu kiselinušanje (slika 2i će prskanj

og i ranjavanjebno je odmaamenu. ra kroz gumenrpom (slika 3ati glicerinomstaklene cijev

ati na azbestnoobičnog stakl

požari gase s

štiti gornji dibavezne.

vih strana: ndale, papuč

u. denti su dužnkod opasnijiputama vježbom (slika 4).

di ke

va .

o i ra

od ma

u, 2). je

ja ah

ni 3). m, vi

oj la

se

io

u e,

ni ih

bi,

_ 1 S StaklolaboraPriborobičnbiretePribortempe"Pyreravnim

Slika

1Slika

2 P

TAKLENI

o je najzahvaatorijskog prir od običnog

nog stakla izrae, odmjerne tikr od hemijskeraturne promex", "Jena", "m i okruglim

1 1: Pribor od o

5-satno stak

1 2: Pribor od h

dnom; 5-tik

PORCULAN

O

PRIBOR

alniji i najčebora koriste sstakla ne sm

adene su bocekvice, lijevci og stakla za

mjene i bolju"Duran", "Sudnom, epruv

2 običnog stakla:klo; 6-kristalizi

2

hemijskog stakkvica za destila

NSKI PRIB

OSNOVN

ešće upotrebljse dvije vrste

mije se zagrijae za reagense(slika 1). razliku od ob

u postojanostupremaks" i "ete, erlenmay

3 1-eksikator; 2irka

3 kla: 1-epruveteaciju; 6-Erlenm

OR

NI LABO

javani materistakla: običn

avati, jer je ne, kristalizirka

bičnog staklat prema hem"Boral". Od yerove tikvice

4 2-menzura; 3-l

4e; 2-čaša; 3-tik

mayerova tikvic

ORATOR

ijal u hemijsno staklo i hemeotporan na ta, posudica za

a, ima veću čmikalijama. Po

hemijskog ste, tikvice za d

5 lijevak za filtri

4 kvica s ravnimca

RIJSKI P

skoj laboratormijsko staklo.temperaturne a vaganje, me

vrstoću, boljuoznata su hetakla izraden

destilaciju itd

iranje; 4-lijeva

5 m dnom; 4-tikv

PRIBOR

riji. Za izrad. promjene. O

enzura, pipet

u otpornost nemijska staklane su tikvice (slika 2).

6 ak za odvajanj

6 vica s okruglim

R

du

Od e,

na a: s

e;

m

Dio laotpornmoguzagrij

Slika

3 M Za iznajvaž

4 O U pregumeprikaz

5 P TrebaStakleštapicdetergrastva

aboratorijskognost od stakl

u se zagrijavaavati.

1 3: Porculansk

4-zdjelica METALNI P

radu metalnožnijeg metaln

1 Slika 4:

OSTALI PR

eostali laborat, pluta, i sl., kzan je na slici

1 Slika 5: 1-sta

PRANJE, ČI

a steći navikueno posude nci, metalne žicgenta, pomoćarači, alkohol

g pribora izrala. Porculanskati na otvore

ki pribor: 1-tuza uparavanje

PRIBOR

og pribora konog pribora pr

2 Metalni pribo

RIBOR

torijski priborkao i pribor izi 5.

alak za epruvet

IŠĆENJE I

u pranja posuđne smije se čce), jer oni uzću četke za plna otopina k

ađuje se od poke zdjelice i

enom plamen

2

učak i avan; 2e

oriste se najvrikazan je na

3r: 1- kleme; 2-

r spada pribozrađen od više

2

te; 2-trokut za ž

SUŠENJE

đa odmah nakčistiti mehanizrokuju oštećepranje. Ako

kalijevog hidr

orculana (sliklončići izrađ

nu, dok se tu

2-porculanski

više željezo, slici 4.

3 prsten; 3-muf;

or koji je načie materijala. J

žarenje; 3-azbe

LABORAT

kon upotrebe,ičkim sredstvenja stakla. Mje posude d

roksida i hrom

a 3), koji imađeni su od vručak i avan,

3 lončić; 3-Büc

platina, nika

4 4-stativ; 5-štip

injen od drveJedan dio tog

3

estna mrežica;

TORIJSKO

, jer se tada nvima za čišćeManje zaprljandosta masno m sumporna

a veću mehanrlo kvalitetnolijevci i plo

chnerov lijevak

al i neke legu

5 paljke; 6-trono

eta, plastične pribora

4-štipaljka za

G POSUĐA

najlakše uklanenje (pijesak, no posuđe perupotrebljavajkiselina. Uko

ičku čvrstoćuog porculana očice ne smij

4 k za filtriranj

ure. Jedan di

6 ožac

mase, azbest

4 epruvete

A

njaju nečistoćVim, staklen

re se otopinomju se organskoliko se radi

u i i

ju

e;

io

a,

e. ni m ki o

onečišćenju anorganskim tvarima, za čišćenje se koriste hloridna kiselina, nitratna kiselina, sumporna kiselina i zlatotopka. Nakon čišćenja bilo kojim od spomenutih sredstava posuđe treba dobro isprati vodovodnom vodom, a zatim tri puta destiliranom vodom. Posuđe je čisto kada se, nakon ispiranja destiliranom vodom, kapljice vode ne zadržavaju na zidovima stakla. Oprano posuđe treba ostaviti da se suši u ormariću. Brzo sušenje postiže se u sušnici. U sušnici se posude stavlja s otvorom prema gore, da bi vodena para mogla izaći. Kalibrirano posuđe (posuđe za mjerenje volumena) ne smije se sušiti u sušnici, već se suši u struji zraka. Organska otapala i otopine kiselina i baza, nakon upotrebe za pranje ne bacaju se u odvod, već se spremaju u posebne posude za otpadna otapala.

_ 1 P Zagrij

a)b)c)d)

Kod pMeck(Bunzi dimdovodNajvebezbozone(

a)b)

c)

Pri dzagrijtreba Stakleumanj U sluupotrezagrijtempene dovodompješčavisokiZa su

PRIBOR I N

javanje spada) direktno u ) preko azbe) u kupatilim) pomoću el

prva tri načinkerov (Meker)zen) plamenik

mnjaka s prsteda plina na saeća količina ojan. U bezbojslika 2): ) unutrašnja) srednja (B

djelovanje) vanjska (C

djelovanje

Slika 1: Plam

direktnom zaavati jedno mizvoditi tako eno posude (

njuje mogucno

učaju kada ebljavaju se kavanja do t

erature do okoospije u ulje, jm, već se kupano kupatilo,ih temperaturšenje posu]a

OSNO

NAČINI ZA

a među najvažplamenu;

estne mrežicema; lektričnih uređ

na zagrijavanj) plamenik i Tk (slika 1). Buenom za reguamom plamentopline oslob

ojnom plamen

a (A), gdje doB), gdje je , pa se naziva

C), gdje je sag, naziva se i o

menik po Buns

agrijavanju stmjesto, jer moda se pri tomčaše, tikvice)ost pucanja.

je potrebnokupatila. Izbotemperature o 350°C korijer tada dolaz

patilo prekrije koje se sastra upotrebljavi nekih tvari k

OVNE LA

AGRIJAVAN

žnije operacij

e;

đaja za zagrij

ja najcešće seTecluov (Tekunsenov plam

ulaciju dovodniku. bađa se pri pnu Bunsenovo

olazi do miješsagorijevanje

a još i redukcigorijevanje plioksidacijskom

senu

taklenog posože doci do o

m pomiče ili pl) preporučljiv

duže i ravor kupatila ov

vrenja vodeste se razlicitzi do prskanje azbestnom itoji od posudvaju se elektrikoristi se sušn

ABORAT

NJA

e u hemijskoj

avanje.

e koriste plinsklu) plamenik,menik sastoji sa zraka. Kod

potpunom sagog plamenika

anja plina i zre nepotpunoijskom zonomina potpuno. K

m zonom.

suđa u plamomekšavanja slamenik ili povo je zagrijav

vnomjernije visi o potrebnoe (100°C) nte uljna kupatja ulja. Ako sili salonitnom

de napunjene ične peći raznnica.

TORIJSK

jm laboratorij

ski plamenici, dok se najčese od: postolj

d novijih mod

gorijevanju puočavaju se t

raka i nema so. Ovaj dio m. Kako ovaj dio

Slika 2: Pla

Bu

menu, plamenstakla. Da bi osuda. vati preko azb

zagrijavanjeoj temperaturnajčešce kortila. Pri radu sse pri radu ul

m pločom. Zakvarcnim pij

nih tipova.

KE OPER

ji. Zagrijavan

i. U upotrebi ešće upotrebljja s dovodomdela moguća

plina, kad je tri plamene

sagorijevanja.plamena im

o plamena im

amene zone u punsenova plame

n ne smije se to izbjeglo

bestne mrežic

, pri stalnojri zagrijavanjaristi vodeno s njima treba lje zapali ne

a više temperajeskom. Za p

RACIJE

nje se izvodi:

su dosta čestjava Bunseno

m plina, sapnicje i regulacij

plamen skor

ma redukcijsk

ma oksidacijsk

plamenu enika

duže vrijemo, zagrijavanj

ce, jer se tim

j temperatura. Tako se ko

kupatilo. Zpaziti da vodsmije se gasiature koristi spostizanje vrl

to ov ce ja

ro

ko

ko

me je

me

ri, od Za da iti se lo

2 P Za mjUpotr°C (vrZa tem80 °CtempeTempkapilaživin 3 P UobičZa mjpribližZa mj

Gradu

Slika 3graduis

Slika

Slika 5: o

PRIBOR I N

jerenje tempereba ovih termrelište žive). mperature nižC), alkoholomerature te tečnperature više oarni prostor sttermometar s

PRIBOR I N

čajeno je da smjerenja volum

žno mjerenje jerenje volum

Mp

vPTbttvog

uisane pipetera BststciveM

Odunasepr10

3: trbušasta i sana pipeta

a4: bireta

odmjerni sud

NAČINI MJ

erature u hemimometara mo

že od -38.9 °Cm (do -120 nosti obojene od 357 °C mtavljen inertns spremnikom

NAČINI MJ

e kod čvrstih mena plina namenzure uro

mena tečnosti Menzure su gpribližno odr5, 10, 25, 5volumena sluPipete (slika Trbušaste slubaždarene. Ntreba napunittečnosti, pa svišak dok se obično od 2graduisanih.

e izrađuju seazlicitih volum

Birete (slika 4tative. Za neutaklenim pipcijevi s kapilaeličina i vrs

Mohrova (Mor

Odmjerni sudougim uskim apuniti sud. Ne otopine u ripremanje ot00, 250, 500 i

JERENJA T

ijskom laboraguća je u inte

C koriste se te°C) odnosnosu crvenom i

moguće je mjeni plin pod prim od kvarca m

JERENJA V

tvari mjeri majcešće se konjene u vodusluže menzurgraduisani staređivanje volu50, 100, 250uže pipete, bir

12) su cilinuže za odmjerNa suženom ti pipetu. Pipse gornji otvnivo tečnost

2, 5, 10, 25,

u različitimmena od 0.1 m

4) su dugačkutralne i kisecem. Za baznarom i štipasta, već premr) i Schellbach

ovi (slika 5) sgrlom na ko

Na vrhu se zattikvicama m

topina određei 1000 mL.

TEMPERA

atoriju najčešćervalu od -38.

ermometri u ko pentanom ili plavom bojeriti specijalniitiskom, čime

može se koristi

VOLUMEN

masa, a kod teoriste gasne p. re, pipete, bireakleni cilindrumena. Izrađu, 500, 1000 rete i odmjernndricnog obliravanje uvijekdijelu pipete

peta se puni uvor zatvori kati ne spusti d

50, 100 i 2

m veličinama mL na više.

ke graduisaneele otopine ue otopine kor

aljkom, jer bma njihovoj hova (Šelbah

u staklene poojemu je prstvaraju izbruš

mogu dobro ene koncentra

ATURE

će se koriste ž.9 °C (temper

kojim je živa (do -220 °Cjom. im živinim te

e se vrelište žiiti do 750 °C.

A

čnosti i gasovpipete i gasn

ete i odmjernri izradeni oduju se u razn

i 2000 mLne tikvice. ika i mogu bk istog, određ

je prstenastusisavanjem. ažiprstom (nedo oznake. T200 mL. Ov

i mogu se

e staklene cijupotrebljavajuriste se biretebaze otapaju

namjeni. Nh) bireta.

osude kruškasstenasta oznašenim grlom iizmiješati. O

acije, a izrađu

živini termomratura topljenj

zamijenjena tC). Radi lakš

ermometrom kive znatno po.

va volumen. e birete, a za

e tikvice. d običnog staknim veličinam. Za precizn

biti trbušasteđenog volumeta oznaka (mUvijek se us

e palcem) i pTrbušaste pipeve pipete pre

upotrebljavat

jevi, koje seu se birete koe koje završav

staklo. BireNajčešće se

stog oblika s raka (marka) i čepom, koji Odmjerne tikuju se najčešć

metri. ja žive) do 35

toluenom (došeg očitavanj

kod kojeg je ovećava. Taka

a sakupljanje

kla, a služe zma, najčešće ono odredivanj

e i graduisanena, za koji s

marka) do kojsisa nešto višpolako ispuštete izrađuju seciznije su o

ti za mjerenj

e učvršćuju noje završavajvaju gumenometa ima razniupotrebljavaj

ravnim dnomdo koje trebomogućuje d

kvice služe zće od 5, 10, 50

57

o -ja

u av

i

za od je

e. su je še ta se od

je

na ju m ih ju

m I ba da za 0,

Menzotvor.Pri očtreba Tempbažda(najčePipetepostigkap".

3.1 UOtrovustimPropipStiskadijelaUsisapropipIspuštOsim mikro

4 P Uređakoje vAnaliVage mehan

zura, bireta i . čitavanju voludržati, da me

peratura tečnoarena. Na svešće 20 °C). e, birete i mgnut ispuštanjOdmjerni sud

potreba mehvne tečnosti,

ma, vec upotrebpeta je izrađanjem prstimaa zrak i propipavanje se vršipetu. tanje tečnosti

mehaničke opipete s prom

PRIBOR I N

aj koji omoguvažu s precizntičke vage sluse smještaju ničkih udara,

odmjerne tik

umena promanisk bude u vosti pri mjerevakoj kalibrir

menzure baždjem tečnosti dovi baždaren

S

haničke proplako isparljivbom mehaničđena od gumea "ventila" Apeta je spremni stiskanjem "

vrši se pritiskpropipete, za

mjenjivim nas

NAČINI MJ

ucava mjerenjnošcu ±0.01 guže za vrlo pru posebnu prstrujanja zrak

kvice pune se

atra se donji visini očiju (slenju treba bitranoj posudi

darene su na iz posude, tene su na uljev

lika 6: Pravilno

pipete ve tečnosti ičke propipete e. Propipeta

A, uz istovremna za usisavan"ventila" B. U

kanjem "venta rad s otrovstavcima.

Slika7: M

JERENJA M

ja mase jest vg. (slika 8). recizna mjerenrostoriju, na pka, temperatu

ulijevanjem,

menisk tečnolika 6). ti približno ji označena j

izljev. To z se ne smije

v.

o odmjeravanj

i korozivne t(slika 7). se donjim o

meno stiskanjenje tečnosti uUsisavanje tr

tila" C. vnim tečnost

Mehanička prop

MASE

vaga. Za grub

nja do ±0.000posebno izradurnih promjen

, a pipete usi

osti, a treba s

ednaka tempe temperatur

znaci da je onpr. kod pip

e volumena

tečnosti ne s

otvorom navue loptastog d

u pipetu. reba vršiti op

tima, koriste

pipeta

bo odredivanje

01g. dene stolove. Nna i isparavanj

isavanjem teč

se postaviti ta

peraturi pri kora pri kojoj

odredeni volete puhati da

miju se usis

uče na gornjiijela, istisne

prezno, da teč

se i klipne

e mase služe

Na taj način snja hemikalija

čnosti na don

ako, tj. posud

ojoj je posudje baždaren

lumen tečnosa izade "zadnj

avati u pipet

i otvor pipetse iz loptasto

čnost ne uđe

pipete, kao

tehnicke vag

su zaštićene oa.

nji

du

da na

sti ja

tu

e. og

u

i

e,

od

4.1 PrPostuuputst

a)b)

c)

d)

e)

f)g)h)i)j)

5 H Hemiuskimuvijekgume

ravila korišteupak vaganja ptvo. Opća pra) S vagom je) Predmet v

zakočena () Na zdjelic

mora imati) Predmet v

vaganje, sauvijek vag

) Tegove (ak1g prihvać0,5 g i mantreba vratijednog kom

) Vage nikad) Očitavanje) Kada nije u Vagu održ U slučaju b

HEMIKAL

kalije se čuvm grlom (reagk moraju biti ili pluta, ovis

enja vage propisuje pro

avila kojih se e potrebno uvvaganja i ute(aretirana). ce se ne smijui temperaturu

vaganja nikadatnom staklu

gati u dobro zako ih vaga imćaju se pincetnji tako da je iti na njegovmpleta u drugda ne opteretie otklona vršiu upotrebi, va

žavati čistom ibilo kakve ne

LIJE I POST

vaju u staklengens boce), ai začepljene čsno o prirodi

Slika 8

oizvođac vagetreba pridržav

vijek pažljivo ege stavljati n

u stavljati vruu vage. da ne stavljat

ili lađici od atvorenim po

ma) hvatati samom tako da jesvinuti kraj po mjesto u k

gi. iti preko njenti samo uz zaagu uvijek drži urednom.

eispravnosti v

TUPAK S N

nim i plastična čvrste u bočepom. Čepohemikalije.

a

Slika 9: reagen

8: Tehnička vag

e. Zbog toga jvati kod vagarukovati.

na zdjelicu v

ući, vlažni ili

ti izravno napapira. Isparsudama. mo pincetom e svinuti kraj pincete okrenukompletu ute

nog kapacitetaatvorena vratažati zakočenu

vage, ne popra

NJIMA

nim bocama. Tocama sa široovi su najcešc

ns boca (a), pra

ga

je prije vagananja su :

vage i skidat

i nečisti pred

a zdjelicu, verljive tvari, či

iz kompleta pincete okrenut prema doljga. Tegovi s

a vaganja. ašca vage. u, a vratašca o

avljati je sam

Tečne hemikokim grlom (ce od stakla,

b

ahovka (b)

nja potrebno

ti s nje samo

dmeti. Predme

eć ga mjeriti ije pare mogu

utega. Tegovnut prema goje. Nakon upose ne smiju z

ormarica zatv

već se obrati

kalije čuvaju (prahovke), ( ali mogu bi

dobro prouči

o ako je vag

et koji se važ

u posudici zu oštetiti vagu

vi mase veci oore, a tegovi oorabe svaki tezamjenjivati i

orena.

ti asistentu.

se u bocama slika 9). Bociti od plastik

iti

ga

že

za u,

od od eg iz

s ce e,

ČvrstePrilikboce epruvKad sčep na

U slustola, Na bprelijeBocu mjesto

e hemikalije ukom uzimanja

prelijeva u evete ili čaše nese iz boce vada svojoj gornj

učaju da se sta ako ni to neocama u kojevanje treba iiz koje je uz

o.

uzimaju se iz a tečnih hemikepruvetu ili če smije vratitidi čep, treba joj strani splj

takleni čep nee uspije obratjima sečuvajizvoditi s one zeta potrebna

boce čistom kalija ne smijčašu, te se odi natrag u bocga staviti na ošten drži se

Slika 10: P

e može lako titi se asistentju hemikalijestrane boce gkoličina reag

plastičnom ile se ići pipetodatle pipetomcu. stol tako da u ruci između

Pravilno držanj

izvaditi iz botu. e nalijepljenegdje se ne nalgensa potrebn

li metalnom kom direktno u

m uzima potr

leži na svojoju prstenjaka i

e čepa

oce treba laga

e su etikete lazi etiketa, kno je odmah z

kašikom ili špu bocu, već serebna količin

j široj bazi. A malog prsta

ano udarati č

s nazivima ako se ista nezačepiti i spr

patulom. e hemikalija ia. Višak se i

Ako je staklen(slika 10).

čepom po rub

hemikalija, te bi oštetila. remiti na njen

iz iz

ni

bu

te

no