utjecaj Ženskog poduzetniŠtva na razvoj malih i …oliver.efri.hr/zavrsni/899.b.pdf ·...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Valentina Benčina

UTJECAJ ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA NA RAZVOJ

MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U EU

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, svibanj 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Valentina Benčina

UTJECAJ ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA NA RAZVOJ

MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U EU

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Mikrosustav EU

Mentor: dr.sc Vinko Kandžija

Student, JMBAG: Valentina Benčina, 0081122626

Smjer: Međunarodno poslovanje

1

SADRŽAJ: 1. UVOD ................................................................................................................................................................. 2

1.1 Problem i predmet istraživanja .................................................................................................................... 3

1.2 Hipoteza istraživanja .................................................................................................................................... 3

1.3.Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................................................. 3

1.4 Metode istraživanja ...................................................................................................................................... 4

1.5 Struktura rada................................................................................................................................................ 5

2. ZAKONODAVNO-POVIJESNA UTEMELJENOST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EUROPSKOJ UNIJI ............................................................................................................................................... 6

2.1 Povijesni razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Europskoj uniji ............................................................. 6

2.2 Zakonodavni okviri poticanja poduzetništva u Europskoj uniji .................................................................... 7

2.3 Akti Europske unije u funkciji razvoja malog i srednjeg poduzetništva ..................................................... 14

2.4. Važnost malog i srednjeg poduzetništva u gospodarstvu eu-a ................................................................... 19

3. PARTICIPACIJA ŽENA U MALOM I SREDNJEM PODUZETNIŠTVU EUROPSKE UNIJE ................... 25

3.1 STRUKTURNA ANALIZA ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA U MSP-U ................................................. 25

3.2 Dobna analiza žena poduzetnica u MSP-u .................................................................................................. 31

3.3 Analiza obrazovanja žena poduzetnica u MSP-u ........................................................................................ 35

4. SEKTORSKA ANALIZA I PERFORMANSE PODUZEĆA ŽENA U MSP-u EUROPSKE UNIJE ............. 37

4.1 Zastupljenost žena u MSP-u po sektorima .................................................................................................. 37

4.2 Žene poduzetnice koje zapošljavaju po sektorima u MSP-u...................................................................... 42

4.3 Učinkovitost poduzeća kojima upravljaju žene poduzetnice u MSP-u ....................................................... 44

5. UČINCI POTICANJA ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA NA GOSPODARSTVO EU ................................... 49

6. MJERE UNAPREĐENJA SUDJEOLOVANJA ŽENA U MALOM I SREDNJEM PODUZETNIŠTVU ..... 52

6.1 Mreže koje promiču žensko poduzetništvo ................................................................................................. 52

6.2 Mreža ambasadorica ženskog poduzetništva ............................................................................................. 56

6.3 COSME program ....................................................................................................................................... 57

6.4. Strategija za promicanje ravnopravnosti između muškaraca i žena 2010.-2015. ....................................... 59

7. IZAZOVI I PERSPEKTIVE RAZVOJA ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA .............................................. 61

8. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................. 64

POPIS TABLICA: ............................................................................................................................................ 69

POPIS GRAFIKONA: ...................................................................................................................................... 69

2

1. UVOD

Poduzetništvo u Europskoj uniji pokretač je cjelokupnog gospodarstva, te je ključni element

za povećanje konkurentnosti društva kroz generiranje rasta i razvoja. Važnost poduzetništva u

Europskoj uniji očituje se s mikro perspektive, odnosno pojedine zemlje članice EU, ali i

makro perspektive, odnosno Europske unije kao svjetske gospodarske sile. Iz tog razloga

poduzetništvo treba biti uključeno u gospodarski i cjelokupni društveni sustav s ciljem

njegova nesmetanog razvoja, kao pretpostavke održivog rasta i razvoja te društvenog

blagostanja. Malo i srednje poduzetništvo ključni je čimbenik socijalne i ekonomske

stabilnosti. Mala i srednja poduzeća zbog dinamičnog, neizvjesnog i konkurentnog okruženja

u kojem djeluju pokretači su inovacija, stvaraju kvalitetnija dobra i usluge te su izvor novih

radnih mjesta. Europska unija prepoznaje ulogu i značaj MSP-ova te različitim politikama i

instrumentima potiče njihov razvoj kako bi se mogla suprotstaviti jakim rastućim

gospodarstvima na globalnoj sceni. Cilj Europske unije stvaranje je najkonkurentnijeg i

najdinamičnijeg gospodarstva na svijetu temeljnog na znanju, održivom rastu i razvoju te

socijalnoj integraciji. Kompleksnost poduzetništva definirano je različitim čimbenicima koji

utječu na njega od kojih su najznačajniji ekonomski, tehnološki, društveni i socijalni. Upravo

je iz ovih razloga i žensko poduzetništvo bitno za Europsku uniju kako zbog ravnopravnosti

spolova, tako i zbog gospodarskog rasta. Ženska kreativnost i poduzetnički potencijal su

nedovoljno iskorišteni izvor gospodarskog rasta i novih radnih mjesta te se nameće nužnost

njegova daljnjeg razvijanja. Poticanje žena da ulaze u poduzetničke vode ne samo da će

donijeti svježe i kreativne ideje, nego će i ojačati ulogu žena u društvu i stvoriti nove izvore

blagostanja i radnih mjesta.

3

1.1 PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA

Žene u poduzetničkom sektoru postaju novi pokretači razvoja nacionalnih gospodarstva

zemalja članica EU ali i razvoja konkurentnosti cjelokupne EU. Žensko poduzetništvo od

iznimne je važnosti za budući razvoj malih i srednjih poduzeća koja dominiraju u

poduzetničkom sektoru Europske unije, i čine okosnicu gospodarskog rasta i razvoja.

Proizlazi kako je problem istraživanja: važnost poticanja žena na ulazak u poslovni sektor te

nužnost intenzivnijeg poticanja poduzetništva među ženama, poglavito u malom i srednjem

poduzetništvu.

Na temelju navedenog problema istraživanja, definiran je i predmet istraživanja. Predmet

istraživanja diplomskog rada je utjecaj ženskog poduzetništva na razvoj malih i srednjih

poduzeća u EU.

1.2 HIPOTEZA ISTRAŽIVANJA

Iz svega navedenog proizlazi i hipoteza istraživanja: Teorijskim i aplikativnim analizama

moguće je dokazati da žene pridonose razvoju malog i srednjeg poduzetništva u Europskoj

uniji. Pojačana svijest o značaju i važnosti žena poduzetnica putem raznih politika i

instrumenata pridonosi razvoju ženskog malog i srednjeg poduzetništva u EU.

1.3.SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Iz definiranog problema i predmeta istraživanja proizlaze svrha i ciljevi istraživanja

diplomskog rada.

Svrha ovog istraživanja jest da se putem detaljne analize dokaže kako žene poduzetnice imaju

sve važniju ulogu u razvoju malog i srednjeg poduzetništva Europske unije.

Ciljevi ovog istraživanja su analizom dokazati značaj i važnost žena u poduzetništvu

Europske unije, proučit teorijske aspekte i zakonodavne postavke unapređenja ženskog

poduzetništva, utvrditi mjere poticanja ženskog poduzetništva te učinke provedenih mjera na

gospodarstvo EU, i definirati perspektive razvoja i unapređenja ženskog malog i srednjeg

poduzetništva u EU.

4

U radu se daju odgovori na sljedeća pitanja:

1) Kakav je zakonodavstveni okvir malog i srednjeg poduzetništva u Europskoj uniji?

2) Kakav značaj ima malo i srednje poduzetništvo na gospodarstvo Europske unije?

3) Koliki je udio žena poduzetnica u aktivnoj radnoj snazi zemalja Europske unije?

4) Koliki je udio žena poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika Europske unije?

5) Kako se mijenjao udio žena poduzetnica Europske unije tokom vremena?

6) Kakva je dobna struktura žena poduzetnica Europske unije?

7) Kakva je obrazovna struktura žena poduzetnica Europske unije?

8) Kolika je zastupljenost žena poduzetnica po sektorima Europske unije?

9) Koliko je žena poduzetnica koje upravljaju svojim gospodarskim subjektom

samozaposleno, a koliko žena poduzetnica zapošljava?

10) Koliko u prosjeku sati žene poduzetnice rade unutar svojih poduzeća?

11) Koliku neto dobit u prosjeku žene poduzetnice ostvaruju?

12) Kakav je utjecaj žena poduzetnica na gospodarstvo Europske unije?

1.4 METODE ISTRAŽIVANJA

Kako bi se pronašli odgovori na postavljena pitanja te dokazala postavljenja hipoteza provodi

se empirijsko i teorijsko istraživanje. U teorijskom istraživanju koristi se metoda indukcije te

metoda dedukcije kao metode zaključivanja. Koristi se i metoda analize - metoda koja

raščlanjuje cjelinu na dijelove, te metoda sinteze koja podrazumijeva sjedinjenje pojedinačnog

u opće. Koristi se i metoda klasifikacije.

5

1.5 STRUKTURA RADA

U uvodnom dijelu rada definiran je problem istraživanja, radna hipoteza, svrha i ciljevi,

metode istraživanja te je opisana struktura rada.

U drugom dijelu obrađeni su teorijski i pravni aspekti poduzetništva u Europskoj uniji. Dakle,

obrađena je pravna regulativa i zakonodavni okviri poticanja poduzetništva u Europskoj uniji

te je objašnjena uloga i važnost malog i srednjeg poduzetništva u EU.

Treći dio orijentiran je na strukturnu, dobnu i obrazovnu strukturu žena poduzetnica u malom

i srednjem poduzetništvu Europske unije. Strukturna analiza promatra koliki je postotak

poduzetnika u aktivnoj radnoj snazi, koliki je udio žena u ukupnom broju poduzetnika, koliko

žena poduzetnica radi na nepuno radno vrijeme, te kakve su promjene nastupile u udjelu žena

poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika tijekom vremena. Dobna i obrazovna analiza

promatraju koliko su u prosjeku žene poduzetnice obrazovane, te koliko u prosjeku imaju

godina.

Četvrto poglavlje bavi se sektorskom analizom te performansama poduzeća kojima upravljaju

žene u malom i srednjem poduzetništvu. Analiza se odnosi na sektore u kojima žene posluju,

u kojim su sektorima više a u kojima manje zastupljene. Razmatra se u kojim su sektorima

žene najviše samozaposlene ili zapošljavaju. Analizirajući performanse poduzeća koje vode

žene poduzetnice, razmatra se koliko u prosjeku žene rade unutar svojih poduzeća, te koliku

dobit ostvaraju svojim poslovanjem.

Peto poglavlje razmatra ulogu i doprinos žena poduzetnica u Europskoj uniji. Također

sagledava koliko su i zašto žene važne u gospodarstvu, te zašto žensko poduzetništvo treba

poticati.

U šestom dijelu iznose se najvažnije mjere koje poduzima Europska unija kako bi se poticao

daljnji razvoj ženskog poduzetništva

U sedmom poglavlju sagledavaju se perspektive, izazovi i budućnost razvoja ženskog

poduzetništva.

Osmo poglavlje odnosi se na zaključak u kojem će ukratko biti prezentirani i obrazloženi

rezultati istraživanja.

6

2. ZAKONODAVNO-POVIJESNA UTEMELJENOST MALOG I

SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EUROPSKOJ UNIJI

Poduzetništvo je proces stvaranja vrijednosti ujedinjavanjem jedinstvene kombinacije resursa

u svrhu iskorištavanja prilike. Ono uključuje sve djelatnosti poduzetnika usmjerene na

ulaganja i kombinaciju potrebnih inputa, širenja na nova tržišta, stvaranje novih proizvoda,

novih potrošača i novih tehnologija, a naglašeno je vezano za prijelomna vremena, uvjete

neizvjesnosti, krize i promjene u okolini (Škrtić, 2006.,p.1). Poduzetništvo je snažan pokretač

ekonomskog rasta i razvoja: stvara nova poduzeća, otvara nova tržišta, generira nova znanja i

vještine.

Poduzetništvo u EU predstavlja okosnicu razvoja kako samih europskih zemalja, ali i jača EU

na globalnoj sceni. Današnje poduzetništvo u okviru Europske unije obilježeno je

dominantnošću malih i srednjih poduzeća. Zbog konkurentnosti pojedinih svjetskih tržišta

države Europe zaključile su da je integriranje u Europsku uniju, kao jedinstvenu političko-

gospodarsku instituciju nužna potreba i jedina realna mogućnost kako bi se države Europe

mogle suprotstaviti, preuzeti gospodarsku inicijativu i osigurati perspektivu u doglednoj

budućnosti. Okosnica takve orijentacije je u malim i srednjim poslovnim subjektima koji su

generator novih radnih mjesta, inovacija, gospodarske dinamičnosti i jačega društvenog

uključivanja u Europsku uniju (Kutnjak, 2010., p.88).

Povijesno gledajući, mala i srednja poduzeća u Europskoj uniji nisu oduvijek imala primarnu

ulogu u jačanju gospodarstva EU. Vremenom je Europska unija prepoznala važnost i značaj

malih i srednjih poduzeća te u skladu s time donosi različite zakonodavne okvire, politike i

instrumente za poticanje i razvoj malog i srednjeg poduzetništva kao okosnice europskog

gospodarstva.

2.1 POVIJESNI RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U

EUROPSKOJ UNIJI

Povijesno gledajući, nakon II.svjetskog rata, posebice tijekom 1960-ih i 1970-ih godina EU je

tendirala razvoju multinacionalnih kompanija. Primarni cilj je bio angažiranje velikog broja

radnika iz primarnog sektora, jer se smatralo da multinacionalne kompanije mogu efikasno

7

iskoristiti prednosti velikog unutarnjeg tržišta- kroz ekonomiju obujma, novu i sofisticiranu

tehnologiju, inovativne proizvode, te općenito poboljšanu efikasnost i efektivnost.

Tako su Europljani svjesno privlačili uglavnom američke kompanije na europsko tržište kako

bi omogućili stvaranje novih radnih mjesta i brži gospodarski razvoj. No, 1980.-ih godina EU

je prestala podržavati poslovanje multinacionalnih kompanija radi sprečavanja

monopolizacije tržišta. S obzirom na novu regulativu koja je tendirala jačanju socijalnih i

radničkih uvjeta, te ujedno smanjivala profite, multinacionalne kompanije su prestale

investirati u europsko tržište, te počinju seliti svoje poslovanje u manje razvijene zemlje sa

jeftinom radnom snagom.

Ovakav pristup dovodi do brojnih promjena na europskom tržištu, te se EU sve više okreće

razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Mali i srednji poduzetnici se sve više uključuju u

zakonodavne i administrativne okvire Unutarnjeg tržišta, stvaraju se ekonomski preduvjeti za

razvoj poduzeća na Unutarnjem tržištu te se sve više prepoznaje njihov značaj i doprinos

europskom gospodarstvu.

Između 2002.-2007.godine broj MSP-a povećao se za više od dva milijuna, a broj velikih

poduzeća za samo 2000 (Kandžija i Cvečić, 2011. p.768). Razvoj Unutarnjeg tržišta povećao

je konkurenciju što je rezultiralo brojnim inovacijama, zapošljavanjem radnika iz drugih

zemalja članica, većim ulaganjem u oglašavanje, što se na koncu odrazilo na stvaranje boljih

i kvalitetnijih proizvoda i usluga.

Također, razvija se europska poduzetnička politika, čije temelje pokriva članak 173. UFEU.

Sam se članak odnosi na osiguranje uvjeta za konkurentniju europsku industriju, ali i

poticanje poduzetništva i suradnje kroz ubrzanje strukturalnih prilagodbi i konkretnu primjenu

praktičnih istraživačkih i tehnoloških dostignuća. Članak poziva i na razvoj stimulativne

poduzetničke klime i novih inicijativa s naglaskom na mala i srednja poduzeća.

2.2 ZAKONODAVNI OKVIRI POTICANJA PODUZETNIŠTVA U

EUROPSKOJ UNIJI

Za pravno okruženje poduzeća u Uniji ključna je politika tržišnog natjecanja EU te proces

harmonizacije i koordinacije prava trgovačkih društava, računovodstvenih procedura i

oporezivanja među članicama, a mobilnost poduzeća na Unutarnjem tržištu omogućena je

slobodom poslovnog nastana (Kandžija i Cvečić, 2011. p. 770).

8

Kao središnji elementi za postizanje Unutarnjeg tržišta, trgovačko pravo i računovodstvo su

bili među prvim područjima zakonodavstva koji su usklađeni na europskoj razini. Također,

harmonizacija oporezivanja je važan segment usklađivanja zakonodavstva na europskoj

razini.

Ciljevi koje Europska unija kroz harmonizaciju zakonodavstva želi ostvariti su: veća

mobilnost tvrtki kako bi im se omogućilo da iskoriste prednosti Unutarnjeg tržišta, jednaka

pravila tržišnog natjecanja za tvrtke osnovane u različitim zemljama članicama EU,

promicanje poslovnih veza između država članica, sloboda poslovnog nastana, poticanje

prekogranične suradnje i olakšavanje prekograničnih spajanja i akvizicija.

Potrebne su odgovarajuće europske mjere za formiranje i osiguranje pravne strukture koja

olakšava prekogranično osnivanje i ulaganje, ali i izjednačava razlike između nacionalnih

sustava trgovačkih društva kojima se destimuliraju ili potiču poduzetničke aktivnosti

(Europedia, 2011.).

Na temelju slobodne osnivanja poduzeća utvrđenim u poglavlju 2. UFEU poduzetnici koji

osnivaju tvrtku u skladu sa zakonom jedne zemlje članice ne bi smjele naići na

administrativne prepreke na teritoriju druge države članice. Unatoč tome u praksi i dalje

postoje gospodarski i pravni problemi prilikom osnivanja koji se ne mogu riješiti jednim

poglavljem Ugovora.

No kako Unutarnje tržište raste, tvrtke uočavaju porast transnacionalnih odnosa s trećim

osobama, neovisno je li riječ o zaposlenicima, dioničarima, vjerovnicima ili nekim drugim.

Ovaj razvoj povećava opasnost od sukoba između različitih nacionalnih mjera koje jamče

prava tih ljudi.

Upravo zato su prvi pokušaji Europske zajednice u okviru strukturne politike koja se tiče

koordinacije prava trgovačkih društva država članica EU uređeni člankom 50. UFEU, koji

propisuje koordinaciju i mjere zaštite koje su potrebne od strane država članica Europskih

društva za zaštitu interesa članova i drugih. Na temelju ovog članka, Europska unija je

donijela niz direktivi kojima se harmoniziraju pojedini aspekti trgovačkog prava u zemljama

članicama EU. Donesene direktive su (Europedia, 2011.) :

Prva direktiva 68/151/EEC (današnja direktiva 2009/101/EC) propisuje sustav otkrivanja, te

se primjenjuje na sva poduzeća s ciljem koordinacije zaštitnih mjera radi zaštite interesa

članova i drugih, ali i propisuje javni pristup informacijama o tvrtki. Direktiva obvezuje sve

9

države članice da vode registar tvrtki, koje svatko može ispitati i da se određene informacije o

tvrtkama objavljuju u nacionalnom glasilu.

Druga direktiva 77/91/EEC (današnja direktiva 2012/30/EC) predviđa usklađivanje standarda

i procedura koje se odnose na formiranje javnih društva sa ograničenom odgovornošću te

održavanje i promjenu njihova kapitala.

Treća direktiva 78/855/EEC (današnja direktiva 2011/35/EC) uvodi u pravne sustave svih

zemalja članica postupak spajanja javnih društava s ograničenom odgovornošću, te definira

postupke kod prijenosa imovine i obveza pripojenog društva na društvo preuzimatelja. Šesta

direktiva 82/891/EEC regulira proces podijele/razdvajanja postojeće tvrtke u nekoliko

entiteta.

Direktiva 89/667/EEC regulira privatna poduzeća s ograničenom odgovornošću koje se sastoji

od 1 djelatnika. Direktiva 2007/36/EEC utvrđuje zahtjeve u vezi s ostvarenjem određenih

prava dioničara koji posjeduju dionice s pravom glasa u odnosu na skupštinu tvrtke koje svoje

sjedište imaju registrirano u nekoj od država članica.

Četvrta i sedma direktiva su 2013. godine zamijenjene jednom direktivnom 2013/34/EEC

koja koordinira i konsolidira godišnja financijska izvješća, i izvješća vezana za određene

skupine poduzetnika, definirane prema njihovoj ukupnoj bilanci, neto prometu i prosječnog

broja zaposlenika tijekom financijske godine (10 za mikro poduzeća, 50 za male poduzetnike,

te 250 za srednje poduzetnike).

Koordinacija nacionalnih odredbi koja se odnose na financijska izvješća i izvješća uprave

pojedinih tipova poduzeća s ograničenom odgovornošću od posebnog je značaja za zaštitu

dioničara, članova i trećih osoba. Koordinacija je u ovakvim slučajevima potrebna za takve

vrste subjekta jer s jedne strane neki poduzetnici djeluju u više od jedne države članice, a s

druge strane ta poduzeća ne nude zaštitu trećim osobama osim njihove neto imovine. Osma

direktiva 2006/43/EEC (izmijenjena i dopunjena direktivom 2013/34/EEC) definira potrebne

kvalifikacije osoba odgovornih za obavljanje zakonom propisane revizije računovodstvenih

dokumenata. Ovi pojedinci moraju biti na adekvatnoj teorijskoj i praktičnoj razini, položiti

ispit o stručnoj osposobljenosti te biti odobreni od strane nadležnog tijela u državi članici u

kojoj obavljaju svoju dužnost.

Također, EU propisuje uključujući banke i osiguravajuća društva da pri izradi konsolidiranih

financijskih izvješća koriste međunarodni računovodstveni standardi MRS (Uredba

10

1606/2002/EEC i Uredba 1126/2008/EEC, posljednji put izmijenjena i dopunjena Uredbom

1374/2013). Taj propis za cilj ima poboljšanje pouzdanosti, transparentnosti i usporedivost

računa tvrtki u cijeloj EU, ali i ukloniti prepreke za prekograničnu trgovinu, smanjiti troškove

kapitala za tvrtke i konačno ojačati njihovu konkurentnost.

Nakon gotovo 31 godine od prijedloga Komisije o stvaranju Europskog društva, Vijeće je

konačno usvojilo 2 zakonska instrumenta za njegovo stvaranje : Odredba o Statutu Europskog

društva (Odredba 2157/2001/EC), te direktiva koja nadopunjuje Statut s obzirom na

suodlučivanje zaposlenika (Direktiva 2001/86/EC). Ove zakonske odredbe omogućuju da

poduzeće na teritoriju EU bude osnovano u obliku javnog poduzeća s ograničenom

odgovornošću s latinskim nazivom Societas Europaea (SE). Svako registrirano SE poduzeće

se objavljuje u Službenom listu Europske unije. SE je oblik društva čiji najmanji početni

kapital iznosi 120 000 eura. Poduzeće mora biti registrirano i imati sjedište u istoj zemlji.

Prestanak rada, likvidacija ili insolventnost poduzeća reguliraju se pravom te zemlje.

Statut omogućuje Europskom društvu da prekogranično upravljanje bude fleksibilnije i manje

birokratsko, što pridonosi povećanju konkurentnosti europskih poduzeća. SE omogućuje

poslovanje na razini cijele Europe, u sklopu europskog zakonodavstva koje se primjenjuje u

svim državama članicama.

Nekoliko opcija stoji na raspolaganju poduzećima iz najmanje 2 zemlje članice koje žele

formirati SE: spajanje, holding- za javna i privatna poduzeća koja imaju registrirana sjedišta u

različitim zemljama EU ili koje imaju podružnice u različitim zemljama EU od zemlje u

kojoj su registrirana barem 2 godine (Europska unija, n.d.,) zatim zajednička filijala, za koju

vrijede isti uvjeti kao za holding ili pretvaranje javnog poduzeća s ograničenom odgovornošću

u SE - ako je registrirano na području jedne zemlje EU, a ima podružnicu u drugoj zemlji

barem 2 godine. Statut omogućava javnim društvima s ograničenom odgovornošću koja imaju

registrirano sjedište unutar EU, da se transformiraju u SE bez sa odu u likvidaciju. Sjedište

SE-a može biti pod određenim uvjetima transferirano na teritorij druge države članice, ali bez

likvidacije SE-a, ili stvaranja nove pravne osobe. U skladu s uredbom o Statutu Europskog

društva, SE se treba tretirati u svakom državi članici kao javno poduzeće sa ograničenom

odgovornošću, u skladu s pravom države članice u kojoj ima registrirano sjedište.

Uvođenje Statuta predstavlja ujedno i politički čin jer pokazuje da se uredbe EU-a mogu

primjenjivati u svim zemljama članicama Unije te da nije nužna primjena isključivo

postojećih nacionalnih pravila. Također Statut pridonosi stvaranju nadnacionalnog i

11

europskog identiteta jer poduzeće gubi vlastitu nacionalnost. Ako je poduzeće registrirano kao

SE mora sklopiti ugovor sa zaposlenicima na koji će način oni kao zaposlenici biti uključeni u

kontrolu aktivnosti poduzeća. Uključenost zaposlenika se može ostvariti kroz više načina:

zaposlenici mogu biti uključeni u odboru kompanije, mogu predstavljati odvojeno tijelo, ili se

poduzeće sa zaposlenicima dogovara neki drugi model. (Europedia, 2011.).

Vijeće ministara Europske unije donijelo je 2003. godine Uredbu (1435/2003/EEC) o statutu

Europske zadruge (SCE) i Smjernicu o suodlučivanju radnika koja nadopunjuje statut

Europske zadruge s ciljem jedinstvenog uređenja pravnog položaja zadruga na Unutarnjem

tržištu Unije (Direktiva 2003/72/EEC). Statut omogućuje stvaranje nove pravne osobe za

organizaciju gospodarskih aktivnosti u dvije ili više zemalja članica u obliku zadruga.

Komisija potiče razvoj zadrugarstva u EU uz napomenu da su zadruge sastavni element u

postizanju ciljeva Lisabonske strategije i da zadruge predstavljaju sve važniju ulogu za

provedbu zajedničkih ciljeva u područjima poput politike zapošljavanja, socijalne integracije,

regionalnog i ruralnog razvoja i poljoprivrede (Jurić, n.d).

Harmonizacija zakona o trgovačkom društvu i uspostava Europskog društva olakšali su

prožimanje tržišta i koncentraciju tvrtki koje djeluju na europskoj razini. Također je potrebno

omogućiti europskim poduzetnicima da lakše međusobno surađuju, što nije nimalo

jednostavan zadatak. Različiti oblici predviđeni nacionalnim zakonima za suradnju između

domaćih poduzetnika nisu prilagođeni za suradnju na unutarnjem tržištu, poglavito zbog

privrženosti nacionalnom pravnom sustavu. Takve zakonske prepreke za međusobnu suradnju

su posebno važne kad je riječ o malim i srednjim poduzećima.

Bilo je potrebno uvesti pravni instrument u domeni europskog prava koji će omogućiti

adekvatnu suradnju između poduzetnika iz različitih država članica. Upravo je to svrha

Europskog gospodarskog interesnog grupiranja (EEIG - instrument za suradnju na temelju

ugovora) koji je stvoren Uredbom Vijeća 1985. godine (Uredba 2137/35/EEC i sporazum u

europskom gospodarskom prostoru EEA). EEIG nije autonomni gospodarski entitet koji je

samostalan i neovisan od svojih članova. Udruženje se od nekog poduzeća ili trgovačkog

društva razlikuje po svojoj svrsi, koja se sastoji isključivo u tome da se olakšaju ili razviju

gospodarske aktivnosti njegovih članova kako bi im se omogućilo poboljšanje vlastitih

rezultata, njena svrha nije stjecanje dobiti. Nekom udruženju, da bi se omogućilo postizanje

12

njegovog cilja, treba dati pravnu sposobnost te predvidjeti da je prema trećim osobama

zastupa tijelo koje je pravno odvojeno od njegovog članstva (FER, n.d).

Strane koje namjeravaju osnovati udruženje moraju zaključiti ugovor i provesti registraciju.

To je hibridni pravni instrument koji nudi fleksibilnost ugovora i omogućava ostvarenje

poslovnog razvoja, odnosno razvijanje poslovnih aktivnosti i povećanje profita. Svaki član

grupacije ostaje autonoman, kako u gospodarskom tako i u pravnom smislu. To je preduvjet

postajanja EEIG-a, te ga razlikuje od bilo kojeg drugog oblika pravnog udruženja. Grupiranje

također osigurava ravnopravnost svih svojih članova. Niti jedan član grupacije ne može dati

drugom članu ili cijeloj grupaciji obvezujuće direktive. Grupacija ne može tražiti dobit za

sebe, može pružati usluge samo svojim članovima i fakturira ih po nabavnoj cijeni. Te se

usluge mogu npr. sastojati od usluga marketinga, grupne nabave sirovina, te ostalih usluga

kojima se zastupaju interesi članova grupacije. Fizičke osobe, tvrtke i ostale pravne osobe

koje spadaju pod javno ili privatno pravo mogu biti sastavni dio EEIG-a.

Grupacije mogu biti formirane u svim sektorima ekonomije od poljoprivrede, industrije,

obrtničkog sektora ili usluga. Grupacija mora sadržavati najmanje dva tijela: odbor članova i

vrhovno vodstvo (menadžment). Odbor članova je vrhovno tijelo koji donosi odluke u svrhu

postizanja cilja grupacije. Članovi uživaju veliku fleksibilnost prilikom donošenja odluka o

financiranju aktivnosti grupacije.

U okviru poticanja poduzetništva EU, uveden je fleksibilniji pravni okvir koji omogućuje

lakši pristup Unutarnjem tržištu. Primjer takvog pravnog okvira je i Europski sustav

normizacije koji olakšava djelovanje i poslovanje poduzetnika, neovisno o njihovoj veličini.

Normizacija također pridonosi većem stupnju zdravstvene, sigurnosne, ekološke i potrošačke

zaštite.

Europska unija provodi i politiku tržišnog natjecanja koja je temelj Unutarnjeg tržišta i spada

u domenu isključivih ovlasti EU-a, što je utvrđeno još u Rimskim ugovorima 1957. godine, te

predstavlja izravni oblik intervencije u gospodarstvo EU-a. Slobodna konkurencija preduvjet

je slobodnog kretanja roba i usluga na Unutarnjem tržištu, te se prihvaćanjem definiranih

pravila zemlje članice obvezuju na lojalno ponašanje i razvoj konkurencije.

EU teži sustavu koji neće iskrivljavati tržišno natjecanje pa sukladno tome teži nadziranju

konkurentnog ponašanja poduzeća i zaštiti interesa potrošača, jamči dobivanje roba i usluga

13

po najboljim uvjetima, stvara povoljnu klimu za inovacije i tehnički napredak, te uklanja

antikonkurentske prakse kojima se usporava tržišna dinamika.

Sama politika tržišnog natjecanja definirana je člancima 3. i 101.-105. UFEU, te poglavljima

5. i 6. Prvog dijela Ugovora o EURATOM-u, dok su glavna područja djelovanja:

ograničavajući sporazumi vezani za trustove i kartele, zlouporaba dominantnog položaja i

kontrola spajanja poduzeća, te državne pomoći i liberalizacija monopolskih sektora.

Europska poduzeća suočena su s 28 različitih poreznih sustava zemalja članica, što ograničava

prekogranične aktivnosti i operacije restrukturiranja (Kandžija i Cvečić, 2011.,p.742).

Harmonizacija korporativnih poreza trebala bi biti u funkciji očuvanja i poticanja ekonomske

učinkovitosti Unutarnjeg tržišta, povećati efikasnost i konkurentnost europskih poduzeća kako

na Unutarnjem tržištu, tako i na globalnoj sceni. Učinak oporezivanja vrlo je značajan na

velikom tržištu gdje kao pravilo postoji sloboda poslovnog nastana i pružanja usluga. Porez

na dobit poduzeća treba biti dovoljno ujednačen kako bi se preventivno djelovalo na

iskorištavanje komparativnih prednosti ili šteta, jer ono privlači ili odbija investicije i tako

indirektno šteti funkcioniranju tržišta.

Problem je različita fiskalna politika na nacionalnoj razini, što dovodi do fiskalne

konkurencije zemalja članica s ciljem privlačenja industrije u određeno područje. Europska je

komisija 2003. godine iznesla priopćenje o oporezivanju dobiti, naglasila potrebu uklanjanja

prepreka u odvijanju poslovanja na Unutarnjem tržištu, te dala prijedlog računanja poreza

MSP-u po pravilima matične zemlje za njihove oporezive dobiti u EU.

Europska komisija donijela je nekoliko smjernica za harmonizaciju poreza na dobit.

Smjernice za društva „majke“ i „kćeri“ koje se regulirane smjernicama 90/435/EEC, koja

eliminira porezne prepreke za raspodjelu dobiti između kompanija u Europskoj uniji kroz

ukinuće poreza po odbitku na plaćanja dividendi među povezanim poduzećima u raznim

zemljama članicama, te sprečavanje dvostrukog oporezivanja poduzeća „majke“, u vezi

profita njezinih „kćeri“. Smjernica 2003/123/EC stvara blaže uvjete za izuzeće od

oporezivanja dividendi (s 25% na 10% vlasništva) te ukida dvostruko oporezivanje poslovnica

poduzeća „kćeri“.

Smjernica 2003/49/EC eliminira oporezivanje izvora plaćanja kamata i naknada za prava

industrijskog vlasništva među povezanim poduzećima raznih zemalja članica. Smjernica o

spajanju utvrđuje odgođeno plaćanje poreza na kapitalne dobitke koji nastaju iz

14

prekograničnog restrukturiranja poduzeća (spajanja, razdvajanja, transfera imovine i razmjene

dionica).

Komisija je također donijela i Konvenciju o arbitražnoj proceduri koja podrazumijeva

obaveznu arbitražu u slučajevima kada zemlje članice ne mogu postići uzajamni dogovor o

ukidanju dvostrukog oporezivanja unutar određenog vremenskog razdoblja (Kandžija i

Cvečić, 2011., p.744-745).

2.3 AKTI EUROPSKE UNIJE U FUNKCIJI RAZVOJA MALOG I

SREDNJEG PODUZETNIŠTVA

Kako je poduzetništvo postalo primarni prioritet, a razvoj i poticanje malog i srednjeg

poduzetništva jačalo tijekom vremena, Europska unija je u skladu s time donijela niz

dokumenata i aktova za njegovo jačanje. Dokumenti su se vremenom mijenjali i

nadograđivali u skladu s potrebama i novim tržišnim prilikama. Temeljni i najvažniji strateški

i akcijski dokumeti u funkciji jačanja i razvoja sektora malog i srednjeg poduzetništva su

Lisabonska strategija, Europska povelja o malom poduzetništvu, Akcijski plan za

poduzetništvo, te Akt o malom poduzetništvu.

Jedan od ciljeva stvaranja Europske unije, koju danas čini 28 europskih država, bio je

mogućnost konkuriranja država Europe rastućim gospodarstvima u svijetu. Naime, na

sastanku Europskog vijeća, održanome u ožujku 2000. godine u Lisabonu, čelnici vlada i

država članica Europske unije postigli su dogovor o zajedničkom strateškom cilju prema

kojemu bi Europska unija do 2010. godine trebala postati najkonkurentnije i najdinamičnije

gospodarstvo svijeta utemeljeno na znanju, te sposobno za održivi gospodarski rast, s

najvećom stopom zaposlenosti i snažnom gospodarskom i socijalnom kohezijom (Kandžija i

Cvečić, 2008., p.152).

Radi postizanja tog cilja usvojena je tzv. Lisabonska strategija s programom koji povezuje

kratkoročne političke inicijative te srednjoročne i dugoročne gospodarske reforme (Kesner-

Škreb, 2007., p.441).

15

Strategija počiva na tri stupa (Kutnjak, 2011., p.84.) :

1) gospodarski stup - priprema teren za tranziciju prema konkurentnom i dinamičnom

gospodarstvu temeljenom na znanju. Naglasak se stavlja na potrebu za stalnom prilagodbom

promjenama u informacijskom društvu i za promicanjem istraživanja i razvoja;

2) socijalni stup - koncipiran je tako da modernizira europski socijalni model ulaganjem u

ljudske potencijale i borbom protiv socijalne isključenosti. Od država članica se očekuje da

ulažu u obrazovanje i osposobljavanje te da provode aktivnu politiku zapošljavanja, kako bi

olakšale tranziciju prema gospodarstvu temeljenom na znanju;

3) ekološki stup - koji je dodan na sastanku Europskog vijeća u Gotteborgu u lipnju 2001.

godine, skreće pozornost na činjenicu da se gospodarski rast mora odvojiti od korištenja

prirodnih resursa.

Konkretnije, prema Lisabonskoj strategiji, jačanje konkurentnosti Unije temelji se na osam

ciljeva, a to su (Kesner-Škreb, 2007, p.441- 442):

1) šire i učinkovitije korištenje novih informacijskih tehnologija;

2) stvaranje europskog prostora za istraživanje i inovacije;

3) dovršetak izgradnje unutarnjeg tržišta EU;

4) stvaranje učinkovitih i integriranih financijskih tržišta;

5) jačanje poduzetništva poboljšanjem i pojednostavljenjem regulatornog

okruženja poduzeća;

6) jača socijalna kohezija utemeljena na promicanju zapošljavanja;

7) unapređenje vještina i modernizacija sustava socijalne zaštite;

8) održivi razvoj koji bi osigurao dugoročnu kvalitetu života.

Cilj Lisabonske strategije bio je prenijet propise Europske unije na nacionalne razine zemalja

članica EU, dovršiti Unutarnje tržište u tzv. mrežnim industrijama (tržište električne energije,

plina, poštanskih usluga te željezničkog i zračnog prometa), ukloniti prepreke slobodnom

kretanju usluga, uključujući i financijske. Lisabonska strategija također predviđa uspostavu

informacijskog društva, veća ulaganja u istraživanje i razvoj s ciljem stvaranja inovacija,

ulaganje u ljudski kapital i društvo temeljeno na znanju, kao i poticanju poduzetništva s

lakšim pristupom kapitalu i nižim troškovima poslovanja.

16

Godine 2008. svijet je potresla velika financijska i ekonomska kriza. Zemlje Europske unije

suočile su se sa padom gospodarske aktivnosti, što je dodatno izrazilo postojeće gospodarske

probleme kao što su pad produktivnosti i inovativnosti. Europska komisija shvaća da su

potrebne strukturne gospodarske promjene kako bi Europska unija zadržala poziciju jednog

od vodećih lidera na globalnoj sceni.

U tom smislu Lisabonsku strategiju danas mijenja Europa 2020. Strategija Europa 2020.

predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju (Europska komisija, 2010., p.6):

1) Pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji;

2) Održiv rast: promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i

konkurentnija;

3) Uključiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu

i teritorijalnu povezanost.

Još 1983. godine razvila se Zajednička politika za malo i srednje poduzetništvo kao odgovor

na pokušaje monopolizacije tržišta predvođene multinacionalnim kompanijama. No

prekretnicu za malo i srednje poduzetništvo Europske unije predstavlja jedan od temeljnih

dokumenata razvoja europskog poduzetništva – Europska povelja za mala poduzeća,

prihvaćena u lipnju 2000. godine na Europskom vijeću u Feiri.

Povelja poziva zemlje članice i Europsku komisiju na potporu i poticanje malih poduzeća, i to

kroz deset ključnih područja ( Kandžija i Cvečić, 2011., p. 770):

1) Bolje zakonodavstvo i regulativa

2) Jeftinije i brže pokretanje poduzeća

3) Porezna i financijska pitanja

4) Bolje korištenje prednosti Unutarnjeg tržišta

5) Obrazovanje i osposobljavanje za poduzetništvo

6) Dostupnost potrebnih radnih vještina

7) Jačanje tehnoloških sposobnosti i inovativnosti poduzeća

8) Poboljšanje on-line pristupa javnih servisa

9) Korištenje uspješnih modela za elektroničko poslovanje i razvijanje vrhunske potpore

malim poduzećima

10) Bolja zastupljenost interesa malog poduzetništva i tijelima Unije i na nacionalnoj razini.

17

Kako bi poticala razvoj društva temeljenog na znanju i inovacijama Europska komisija je

donijela 2004. godine Akcijski plan poduzetništva, namjenjen razvoju MSP-a kroz

financiranje obrazovanja, promoviranje prednosti i mogućnosti poduzetništva, te zaštitu od

utjecaja sive ekonomije. Akcijski plan kao europski program za poduzetništvo fokusira se na

aktivnosti u pet područja politike: poduzetništvo, poticaji za poduzetnike, konkurentnost i

rast, pristup financiranju i smanjenje birokracije (Kutnjak, 2010., p.88).

Za poboljšanje stanja poduzetništva u Europskoj uniji, Komisija predlaže mjere u pet

strateških područja politike (Politike EU-a – Poduzetništvo):

1) poduzetničko razmišljanje: Komisija nastoji promicati svijest o poduzetničkom duhu kod

predstavljanja modela najboljih praksi i poticanja poduzetničkih stavova i vještina među

mladim ljudima;

2) bolji poticaji za poduzetnike: Ovo se ne tiče samo mogućnosti da se poduzeće registrira

brzo i jeftino, već se tiče i potrebe za pravednijom ravnotežom između rizika i nagrada, čime

se omogućavaju poslovni transferi i nova socijalna poduzeća;

3) rast i konkurentnost: Komisija nastoji pružiti podršku i obuku za poduzetnike iz svih

sredina, posebice za žene i etničke manjine. Osim toga, Komisija potiče prekograničnu

trgovinu, mreže za podršku i strateška partnerstva između poduzetnika;

4) pristup financiranju: Cilj Komisije je stvoriti više kapitala i osnažiti bilance kroz

poboljšanje dostupnosti venture kapitala, investicija i privatnih pojedinaca. Postojeći

financijski instrumenti koristit će se i za smanjenje poreza kapitala;

5) zakonski i administrativni okvir: Administrativne prepreke i regulatorna opterećenja trebaju

biti smanjena i pojednostavljena u područjima kao što su oporezivanje, zapošljavanje i okoliš.

Usvojen u lipnju 2008. godine Akt o malom poduzetništvu predstavlja političku volju

Europske komisije da prepozna centralnu ulogu MSP-a u gospodarstvu EU-a, te prvi puta

stvara sveobuhvatni okvir MSP politika za EU i sve zemlje članice. Temeljni smisao i princip

Akta je da u svemu treba prvo polaziti od maloga, pa tako se i sam Akt odnosi na sva

poduzeća koja imaju manje od 250 zaposlenih, odnosno Akt se odnosi na 99% poduzeća u

EU. Akt se sastoji od različitog broja novih inicijativa i načela ali i obuhvaća postojeće

instrumente Europske povelje o malim poduzećima, te tako stvara nove i moderne politike i

zakonodavni okvir za poticanje MSP-a. Generalno gledajući, Akt se sastoji od 3 skupine

načela, zakonodavnih mjera i prijedloga s ciljem uklanjanja administrativnih prepreka, ali i

18

mjera za poticanje međusobne suradnje, te lakši i jednostavniji pristup financijskim izvorima

neophodnih za poslovanje.

Prvom skupinom načela implementiraju se donijete politike i načela na nadnacionalnoj

odnosno europskoj razini i nacionalnoj razini zemalja članica. Usmjere su na ostvarenje

dodane vrijednosti, stvaranje identičnih uvjeta za MSP te bolje pravno i administrativno

okruženje u EU a podrazumijevaju (Kandžija i Cvečić, 2011., p.776) :

1) uspostavu pravila sukladno načelu polaženja od malog („Think small first“);

2) kreiranje poduzetničke kulture i okruženja u kojem poduzetnici ostvaruju korist i mogu

napredovati;

3) davanje druge prilike, kroz osiguranje brzog oporavka poštenim poduzetnicima suočenih s

financijskim problemima i bankrotom;

4) prilagodbu javne administracije i uklanjanje administrativnih prepreka kroz jednostavnije

procedure:

5) prilagođavanje instrumenata javne politike sukladno potrebama MSP-a, kroz efikasnije

korištenje sredstava državne pomoći za MSP i lakše sudjelovanje u javnim nabavkama;

6) lakši pristup financijama (kroz strukturne fondove, programe mikrokreditiranja), i

pravovremene isplate komercijalnih transakcija;

7) bolje iskorištavanje mogućnosti Unutarnjeg tržišta kroz patentiranje, zajednički zaštitni

znak- CE;

8) poticanje razvoja i unapređenja vještina, inovacija, istraživanja i razvoja, ali i klasterizacije

u MSP-ima;

9) poticanje MSP-a da nove izazove povezane sa zaštitom okoliša pretvore u snage i

mogućnosti kroz razvoj novih i inovativnih proizvoda i usluga te razvoj ekološki učinkovite

načine upravljanja;

10) pomoći MSP-ima razvoj poslovanja kroz pristup na vanjska tržišta.

U drugu skupinu načela spada Opća uredba o izuzimanju blokade pri državnim pomoćima

kojom se poduzeća oslobađaju od prethodnog obavješćivanja za određene kategorije državnih

pomoći već pokrivenih postojećim uredbama. Druga uredba omogućuje Statut za europsku

19

privatnu kompaniju kojim se poduzeće osniva i djeluje sukladno ujednačenim načelima u

svim zemljama članicama. Također, donošena je smjernica o sniženim stopama PDV-a koja

poduzetnicima omogućuje mogućnost primjene smanjenih stopa PDV-a, koje se uglavnom

odnose na lokalno nuđene usluge (Kandžija i Cvečić, 2011., p.776).

Treća skupina načela se odnosi na nove mjere politike koje implementiraju donesena načela

na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini. To se odnosi na dijalog i savjetovanje interesnih

skupina, razmjena informacija putem Europske poduzetničke mreže, ali su pokrenute i nove

inicijative za poticanje poduzetništva kao npr. Europski tjedan poduzetništva, Europska

poduzetnička nagrada i sl. (Kandžija i Cvečić, 2011., p.777).

2.4. VAŽNOST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U GOSPODARSTVU EU-A

Više od 20 milijuna malih i srednjih poduzeća u EU čini oko 99% cjelokupnog poduzetničkog

sektora, i ključni su pokretači ekonomskog rasta, inovacija, zaposlenosti i socijalne

integracije.

Stvaraju 2 od 3 radna mjesta u privatnom sektoru i više od polovine dodane vrijednosti

poslovnog sektora EU (Europska komisija, 2014.).

Znatan doprinos europskih malih i srednjih poduzeća vidljiv je u uslužnom i proizvodnom

sektoru. Zajedno, ovi sektori su 2012. godine zapošljavali 74 milijuna ljudi, te stvorili 2,9

milijardi eura dodane vrijednosti. Ova dva sektora čine 85% malog i srednjeg poduzetništva.

Građevinski sektor, sektor komunalnih usluga i rudarstvo sačinjavaju ostatak malog i srednjeg

poduzetništva (Europska komisija, 2013.).

Upravo iz ovih razloga Europska komisija teži promociji uspješnog poduzetništva i

poboljšanja poslovnog okruženja za mala i srednja poduzeća, kako bi bila što konkurentnija i

postigla puni potencijal u današnjoj globalnoj ekonomiji.

U europskom pravu sukladno preporuci Europske komisije 2003/361/EC, glavni faktori koji

definiraju poduzeće kao malo ili srednje su broj zaposlenika te godišnji prihod ili ukupna

aktiva, što je prikazano u Tablici 1.

20

Poduzeće se može definirati kao srednje ako u prosjeku zapošljava do 250 zaposlenika, s

prosječnim godišnjim prihodom od 50 mil. eura ili ukupnom aktivom od 43 mil. eura. Malo

poduzeće zapošljava do 50 zaposlenika, sa prosječnim godišnjim prihodom od 10 mil. eura, ili

ukupnom aktivom od 10 mil. eura. Mikro poduzeće ima manje od 10 zaposlenih, s prosječnim

godišnjim prihodom ili ukupnom aktivom od 2 mil. eura (Tablica1).

S obzirom na značaj malog i srednjeg poduzetništva u tablici 2. prikazan je broj poduzeća u

Europskoj uniji prema veličini, zaposlenosti i bruto dodanoj vrijednosti 2012. godine.

Tablica 1: EU definicija malog i srednjeg poduzetništva (u milijunima).

Kategorija Zaposlenici Godišnji prihod

(u milijunima)

Ukupna aktiva

( u milijunima)

Srednja

poduzeća

< 250 ≤ € 50 m ≤ € 43 m

Mala

poduzeća

< 50 ≤ € 10 m ≤ € 10 m

Mikro

poduzeća

< 10 ≤ € 2 m ≤ € 2 m

Izvor: Obrada autorice prema podacima Europske komisije, 2014.,What is an SME,Enterprise

and industry, dostupno na :http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-

analysis/sme-definition/index_en.htm ; pregledano online 15.03.2014.

21

Tablica 2: Poduzeća, zaposlenost i bruto dodana vrijednost u EU-27, 2012.godine

Mikro Mala Srednja

Ukupno

mala i

srednja Velika Ukupno

BROJ PODUZEĆA

Broj 18.783,480 1.349,730 222.628 20.355,839 43.454 20.399,291

% 92,1% 6,6% 1,1% 99,8% 0,2% 100%

ZAPOSLENOST

Broj 37.494,458 26.704,352 22.615,906 86.814,717 43.787,013 130.601,730

% 28,7% 20,5% 17,3% 66,5% 33,5% 100%

BRUTO DODANA

VRIJEDNOST

Milijuni eura 1.242,724 1.076,388 1.076,270 3.395,383 2.495,926, 5.891,309

% 21,1% 18,3% 18,3% 57,6% 42,4% 100%

Izvor: Obrada autorice prema podacima Europske komisije, 2013.,A recovery on the horizon?,

Annual report on SMEs 2012/2013, dostupno na:

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-

review/files/supporting-documents/2013/annual-report-smes-2013_en.pdf ; pregledano online

15.03.2014.

Iako prevladava percepcija da na europskom tržištu prevladavaju velike kompanije i

korporacije, vidljivo jest da je upravo takvih poduzeća i najmanje (grafikon 1.). Uzevši u

obzir cjelokupno srednje i malo poduzetništvo, MSP također zapošljavaju i najveći broj

radnika u EU (grafikon 2.). Promatrajući bruto dodanu vrijednost koju stvara poduzetnički

sektor EU vidljivo je da mala i srednja poduzeća također i u ovom segmentu prevladavaju u

odnosu na velika poduzeća (grafikon 3.).

22

Grafikon 1: Struktura MSP-a i velikih poduzeća u Europskoj uniji 2012. godine





15.03.2014

Razvidno je kako najveći udio u poduzetničkom sektoru EU zauzimaju mikro poduzeća s

udjelom od 92%, zatim mala poduzeća sa udjelom od 7%. Mali segment poduzetničkog

sektora čine srednja poduzeća sa udjelom od tek 1% dok je udio velikih poduzeća na razini

EU-a, gotovo neznatan.

23

Grafikon 2: Zaposlenost u EU obzirom na strukturu poduzeća 2012. godine

29%

20%17%

34% Mikro

Srednja

Mala

Velika





15.03.2014.

Razvidno je da velika poduzeća zapošljavaju 34% ukupnog broja zaposlenih. Zatim slijede

mikro poduzeća s udjelom od 29%, mala poduzeća s udjelom od 20%, te srednja poduzeća s

udjelom od 17%. Mala i srednja poduzeća zajedno zauzimaju udio od 66% ukupno

zaposlenih, što znači da 2/3 radna mjesta stvara sektor malog i srednjeg poduzetništva.

24

Grafikon 3: Bruto dodana vrijednost u EU obzirom na strukturu poduzeća, 2012. godine





15.03.2014

Vidljivo jest kako je ukupni udio bruto dodane vrijednosti MSP-a 57%, pri čemu mikro

poduzeća zauzimaju udio od 21%, srednja i mala udio od 18%, dok velika poduzeća stvaraju

43% bruto dodane vrijednosti.

25

3. PARTICIPACIJA ŽENA U MALOM I SREDNJEM

PODUZETNIŠTVU EUROPSKE UNIJE

Analiza obuhvaća karakteristike žena poduzetnica u malom i srednjem poduzetništvu

Europske unije koje vode vlastiti posao. Za potrebe ovog istraživanja poduzetnik se definira

kao osoba od 15 godina, ili starija od 15 godina koja radi u vlastitom poduzeću, farmi ili

stručnoj praksi s ciljem ostvarivanja profita te troši svoje vrijeme na rad u svom poslovanju,

ili je u procesu uspostave poslovanja. U obzir se uzima da su to poduzetnici koji vode svoje

poslovanje kao glavnu poslovnu aktivnost (Europska komisija, 2014.,p.7). Cilj analize je

uvidjeti strukturne poduzetničke razlike između žena i muškaraca u Europskoj uniji, promjene

koje su se događale tijekom godina u tim strukturama, odnosno kako su se mijenjali udjeli

između žena i muškaraca poduzetnika, te njihova dobna i obrazovna struktura.

3.1 STRUKTURNA ANALIZA ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA U MSP-U

U istraživanju strukturne analize ženskog poduzetništva cilj je utvrditi koliko žena

poduzetnica sudjeluje u aktivnoj radnoj snazi (grafikon 4.), koliko je žena poduzetnica u

ukupnom broju poduzetnika u Europskoj uniji (grafikon 5. i 6.), koliko žena radi na nepuno

radno vrijeme (grafikon 7.), te kakve su promjene u udjelu žena poduzetnica kroz dulje

vremensko razdoblje (grafikon 8.). Postotak poduzetnika u aktivnoj radnoj snazi predstavlja

poduzetničku stopu. Upravo je zato poduzetnička stopa dobar indikator za usporedbu

poduzetničkog nivoa žena i muškaraca između zemalja EU. Također se u analizi promatra

odnos i razlike u udjelima žena i muškaraca promatrajući isključivo ukupan broj poduzetnika.

26

Grafikon 4: Postotak poduzetnika u aktivnoj radnoj snazi u EU-28, 2012. godine

Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women

Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na

:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,

pregledano online 20.03.2015.

U 2012. godini poduzetnička stopa za žene iznosila je na razini EU-28 10%, dok je za

muškarce iznosila 19%, što je za 9 postotnih bodova više. U svim zemljama članicama EU

manji je udio žena poduzetnica u aktivnoj radnoj snazi nego muškaraca. Zemlje s najvećom

poduzetničkom stopom kod žena su Grčka, Portugal i Italija, dok su zemlje s najmanjom

poduzetničkom stopom kod žena Danska, Estonija i Švedska.

27

Grafikon 5: Udio žena i muškaraca u ukupnom broju poduzetnika u EU-28, 2008. godine





Udio žena u ukupnom broju poduzetnika 2008. godine iznosio je 30%, dok je udio muškaraca

iznosio 70%. Tako se na razini EU uočava velika dominacija muškaraca poduzetnika naspram

žena. Zemlje s najvećim udjelom žena poduzetnika 2008. godine su Portugal, Luksemburg i

Hrvatska, dok su zemlje s najmanjim udjelom žena poduzetnica Malta, Irska i Cipar.

28

Grafikon 6: Udio žena i muškaraca u ukupnom broju poduzetnika u EU-28, 2012. godine





Udio žena poduzetnica na razini EU 2012. godine iznosio je 31%, dok je udio muškaraca

iznosio 69%. Iako je razlika između žena i muškaraca poduzetnika još uvijek velika, na razini

EU 2012. godine se javlja porast žena poduzetnica naspram 2008. godine, i to za 1 postotni

bod (30% poduzetnica 2008. godine naspram 31% poduzetnica 2012. godine). Zemlje s

najveći udjelom žena poduzetnica 2012. godine su Latvija, Litva i Luksemburg, dok su zemlje

s najmanjim udjelom žena poduzetnica Malta, Irska i Švedska.

29

Grafikon 7: Postotak poduzetnika koji rade na nepuno radno vrijeme u EU-28, 2012. godine





Na razni EU, udio poduzetnica koje rade na nepuno radno vrijeme iznosi 30%, dok udio

muškaraca iznosi 12%. Ova razlika od 18 postotnih bodova između žena i muškaraca ne čudi,

obzirom da većina žena nastoji balansirati privatni i poslovni život. Žene s najvećim udjelom

žena koje rade na nepuno radno vrijeme su Nizozemska, UK i Malta, dok su zemlje s

najmanjim udjelom žena poduzetnica koje rade na nepuno radno vrijeme Slovačka, Bugarska

i Grčka.

30

Grafikon 8: Promjena u udjelu žena poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika po zemlji

članici EU-28, 2003.-2012. godine





U razdoblju od 2003.-2012. godine postotak poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika na

razini EU-28 porastao za 2.1 postotni bod. Gotovo su sve zemlje članice EU zabilježile porast

žena poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika, pri čemu su Cipar i Španjolska zabilježile

najveći rast. Pad je zabilježilo 5 zemalja članica EU, pri čemu su Estonija i Hrvatska

zabilježile najveći. Pokazatelji upućuju na pozitivan trend u povećanju žena poduzetnica što je

indikator napretka i razvoja ženskog poduzetništva, te pokazatelj pozitivne perspektive i

budućnosti malog i srednjeg ženskog poduzetništva.

31

3.2 DOBNA ANALIZA ŽENA PODUZETNICA U MSP-U

U analizi dobne distribucije žena poduzetnica u obzir su se uzela 4 dobna razreda. Cilj je

uvidjeti u kojim su dobnim skupinama žene poduzetnice najzastupljenije i najaktivnije.

Grafikon 10 prikazuje postotak poduzetnika po dobi i spolu. Udio žena poduzetnica u

ukupnom broju poduzetnika po dobi i spolu objašnjen je grafikonima 11 i 12. Dobna

distribucija predstavlja raspodjelu određenog broja ljudi u navedenim dobnim razredima.

Dobni razredi uzeti u ovoj analizi su razredi od 15-24 godine, 25-49 godine, 50-64 godine, te

više od 65 godina.

Grafikon 9: Postotak poduzetnika po dobi i spolu u EU-28, 2008. godine





Godine 2008. najveći udio žena poduzetnica zabilježen je u dobnoj skupini od 25-49 godina,

što također vrijedi i za muškarce. Vidljivo jest da je u toj dobnoj skupini ipak veći udio žena

naspram muškaraca za 1 postotni bod (61% naspram 60%). Druga po redu dobna skupina s

najvećim udjelom poduzetnika jest od 50-64 godina, gdje je zabilježen veći udio muškaraca, a

razlika je također 1 postotni bod (30% naspram 31%). U skupini iznad 65 godina udio žena i

muškaraca je jednak, kao i u najmanje zastupljenoj dobnoj skupini od 15-24 godine.

32

Grafikon10: Postotak poduzetnika po dobi i spolu u EU-28, 2012. godine





Naspram 2008.godine, 2012. godine uočavaju se određene promjene u udjelu poduzetnika po

dobnim skupinama. Iako je i dalje najveći udio poduzetnika u dobnoj skupini od 25-49 godina

vidljivo jest da se 2012. godine smanjio udio žena poduzetnica u toj dobnoj skupini dok se

istodobno taj udio povećao u dobnoj skupini od 50-64 godine. Ovakav pomak je pozitivan jer

pokazuje da se žene u zrelijoj dobi sve više odlučuju na poduzetničke pothvate, što na koncu

pridonosi povećanju zaposlenosti i smanjuje rizik od siromaštva u budućnosti.

33

Grafikon 11: Udio žena poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika po dobi i spolu u EU-28,

2008. godine





Udio žena poduzetnica 2008. godine je u svim dobnim skupinama bio manji od udjela

muškaraca poduzetnika. Razlike u udjelu žena po dobnim skupinama nisu značajne, ipak

najveći udio žena poduzetnica zabilježen je u dobnim skupinama od 25-49 godina, te od 15-

24 godine, dok je kod muškaraca najveći udio poduzetnika bio u dobnim skupinama od 50-64

godina, te iznad 65 godina.

34

Grafikon 12:Udio žena poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika po dobi i spolu u EU-28,

2008. godine





Godine 2012. zabilježen je rast u udjelu žena poduzetnica naspram 2008. godine. Iako je u

svim dobnim skupinama i dalje veći udio muškaraca poduzetnika naspram žena, pozitivan

pomak se uočava u dobnim skupinama od 15-24 godine, te od 25-49 gdje se istodobno

povećao udio žena poduzetnica, a smanjio udio muškaraca. Također se uočavaju razlike u

ostalim dobnim skupinama, gdje je došlo do povećanja u udjelu žena poduzetnica u dobnoj

skupini od 50-64 godina, dok se smanjio udio poduzetnica u skupini više od 65 godina.

35

3.3 ANALIZA OBRAZOVANJA ŽENA PODUZETNICA U MSP-U

Cilj analize obrazovanja je utvrditi kakva je prosječna razina obrazovanja žena poduzetnica u

zemljama Europske unije. Grafikon 13. prikazuje prosječnu razinu obrazovanja poduzetnika

po spolu i državi. U obzir su uzete 3 razine obrazovanja. Na temelju Međunarodne standardne

klasifikacije obrazovanja (ISCED) mogu se razlikovati 3 razine. Niska razina obrazovanja za

poduzetnike koji su stekli pre primarno, osnovno i niže srednje obrazovanje. Srednji stupanj

obrazovanja za one koji su stekli srednji, post sekundarni i non tercijarni stupanj obrazovanja,

te viši stupanj za prvi i drugi stupanj tercijarnog obrazovanja (Europska komisija, 2014.,

p.62).

Grafikon 13: Prosječna razina obrazovanja poduzetnika po spolu i državi u EU-28, 2012.

godine





36

Promatrajući razinu obrazovanja 2012. godine može se zaključiti da žene poduzetnice imaju

viši stupanj obrazovanja od muškaraca poduzetnika. Žene su obrazovanije kako na razini EU,

te se po gotovo svim zemljama uočava veći stupanj obrazovanja žena naspram muškaraca.

Zemlje s najvišom razinom obrazovanja žena poduzetnica su Belgija, Estonija i Njemačka,

dok su zemlje s najnižom razinom obrazovanja žena poduzetnica Portugal, Rumunjska i

Hrvatska. Također je vidljivo kako se radi o srednjoj razini obrazovanja, kako kod žena

poduzetnica, tako i kod muškaraca.

37

4. SEKTORSKA ANALIZA I PERFORMANSE PODUZEĆA

ŽENA U MSP-U EUROPSKE UNIJE

Sektorskom se analizom nastoji utvrditi postoji li razlika u sektorskoj zastupljenosti, te

odabiru sektora u kojem posluju žene i muškarci poduzetnici u MSP-u promatrajući 28

zemalja članica EU. Također, cilj analize je utvrditi koliki je omjer i postoje li razlike između

žena i muškaraca poduzetnika koji samostalno posluju unutar svog poduzeća, te onih koji

unutar svog poslovanja zapošljavaju i kreiraju nova radna mjesta. Analizom performansa

poduzeća cilj je utvrditi koliko u prosjeku žene poduzetnice rade unutar svojih poduzeća, te se

promatra uspješnost njihova poslovanja kroz godišnju neto dobit, ali se i utvrđuje što utječe na

njihovu uspješnost. Cijela se analiza također temelji na proučavanju razdoblja od 2008.-2012.

godine kako bi se jasnije i preciznije uočilo do kakvih i kojih je promjena došlo u

promatranom razdoblju.

4.1 ZASTUPLJENOST ŽENA U MSP-U PO SEKTORIMA

Žene u malom i srednjem poduzetništvu u EU djeluju i posluju u različitim sektorima, što je

objašnjeno grafikonima 14. i 15. U nekim su sektorima više, a u nekim sektorima su manje

zastupljene. Također se proučava koliko je solo poduzetnica koje samostalno obavljaju svoje

poslovanje, te kako se ti odnosi mijenjaju u razdoblju od 2008.-2012. godine, objašnjeno

grafikonima 16. i 17. Solo poduzetnici su osobe koje samostalno vode svoj gospodarski

subjekt, samostalno djeluju u svojim zanimanjima, ili u trgovini. Ne zapošljavaju radnike, niti

su članovi njihovih obitelji ili drugi volonteri aktivni u unutar njihovog poslovanja (Europska

komisija, 2014., p.9). Sektori koji su predmet analize su:ostale uslužne djelatnosti, ljudsko

zdravlje i djelatnosti socijalne skrbi, umjetnost, zabava i rekreacija, smještaj i prehrambene

usluge, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, profesionalne, znanstvene i tehničke

aktivnosti, tržište nekretnina, veleprodaja i maloprodaja, popravak motora i motocikala,

poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, financijske i osiguravajuće aktivnosti, proizvodnja,

informacije i komunikacije, rudarstvo, struja, plin, para i opskrba plinom, opskrba vodom,

kanalizacija, gospodarenje otpadom i sanacija, transport i skladištenje, te gradnja.

38

Grafikon 14: Udio poduzetnika po spolu i sektoru u EU-28, 2008. godine





Sektori u kojima su žene poduzetnice dominiraju 2008. godine su sektori ostalih uslužnih

djelatnosti, ljudskog zdravlja i djelatnosti socijalne skrbi, te sektor edukacije. Sektori u kojima

su žene najmanje zastupljene su sektori građevinarstva, transporta i skladištenja te sektor

opskrbe vodom, kanalizacije, gospodarenja otpadom i sanacije. Promatrajući zajedno sve

sektore vidljivo je da je udio žena poduzetnica 31%, dok je udio muškaraca 69%, što čini

razliku od 38 postotnih bodova između žena i muškaraca u sektorskoj zastupljenosti.

39

Grafikon 15: Udio poduzetnika po spolu i sektoru u EU-28, 2012. godine





Godine 2012. sektori u kojima su žene najzastupljenije su sektori ostalih uslužnih djelatnosti,

ljudskog zdravlja i djelatnosti socijalne skrbi, te sektor edukacije. Sektori u kojima su žene

najmanje zastupljene su sektor građevinarstva, transporta i skladištenja te sektor opskrbe

vodom, kanalizacije, gospodarenja otpadom i sanacije. Tako se uočava da se u odnosu na

2008. godinu nisu dogodile velike promjene u zastupljenosti žena po sektorima. I dalje

postoje dominantno muški i ženski sektori. Udio žena poduzetnica sagledavajući sve sektore

zajedno na razini EU, smanjio se za 1 postotni bod 2012. godine naspram 2008. godine (udio

žena 30%, te udio muškaraca 70%).

40

Grafikon 16: Udio solo poduzetnika po spolu i sektoru u EU-28, 2008. godine





Godine 2008. udio solo žena poduzetnica, promatrajući zajedno sve sektore na razini EU

iznosio je 33%, dok je udio muškaraca iznosio 67%. Žene kao solo poduzetnice

najzastupljenije su u sektorima ljudskog zdravlja i djelatnostima socijalne skrbi, ostalih

uslužnih djelatnosti te edukacije, dok su najmanje zastupljene u sektorima građevinarstva,

tranporta i skladištenja te rudarstva.

41

Grafikon 17: Udio solo poduzetnika po spolu i sektoru u EU-28, 2012. godine





Promatrajući zajedno sve aktivnosti 2012. godine na razini EU udio solo poduzetnica je

iznosio 33%, a udio muškaraca 67%, te ne postoji promjena u odnosu na 2008. godinu.

Također promatrajući udio solo poduzetnika po sektorima, također je vidljivo da i u ovom

slučaju postoje sektori u kojima prevladavaju žene i sektori u kojima prevladavaju muškarci.

Sektori u kojima prevladavaju solo žene poduzetnice su sektori ljudskog zdravlja i djelatnosti

socijalne skrbi, ostale uslužne djelatnosti te edukacija, dok su najmanje zastupljene u

sektorima građevinarstva, transporta i skladištenja te rudarstva, kao i 2008. godine.

42

4.2 ŽENE PODUZETNICE KOJE ZAPOŠLJAVAJU PO SEKTORIMA U

MSP-U

Malo i srednje poduzetništvo okosnica je gospodarstva EU. Veliku ulogu u pokretanju

gospodarstva imaju i žene poduzetnice, a još veću one koje zapošljavaju i stvaraju nova radna

mjesta. Cilj analize je utvrditi koliki je postotak žena koje zapošljavaju (grafikon 18. i 19.), te

u kojim su sektorima žene najaktivnije te najviše zapošljavaju. Također, analiza prati

razdoblje od 2008.-2012. godine.

Grafikon 18: Postotak poduzetnika koji zapošljavaju po spolu i sektoru u EU-28, 2008. godine





43

Analizirajući podatke iz 2008. godine vidljivo jest da se žene najviše zapošljavaju u sektorima

ostalih uslužnih djelatnosti, edukacije, ljudskog zdravlja i djelatnostima socijalne skrbi, a to su

ujedno i sektori u kojima postoji veća zastupljenost žena poduzetnica naspram muškaraca.

Sektori u kojima je najmanji udio žena poduzetnica koje zapošljavaju su sektor građevinarstva

te sektor struje, plina, pare i opskrbe plinom. Na razini EU, vidljivo jest da je udio žena

poduzetnica koje zapošljavaju 24%, dok je udio muškaraca 76%.

Grafikon 19: Postotak poduzetnika koji zapošljavaju po spolu i sektoru u EU-28, 2012. godine





44

Godine 2012. odnosu na 2008. godinu nije bilo velikih promjena u postotku poduzetnika koji

zapošljavaju po sektorima. I dalje su sektori u kojima žene najviše zapošljavaju sektori ostalih

uslužnih djelatnosti, edukacije, ljudskog zdravlja i djelatnosti socijalne skrbi, dok je u

sektorima građevinarstva struje, plina, pare i opskrbe plinom najmanje žena poduzetnica koje

zapošljavaju. Ipak, 2012. godine se uočava rast žena poduzetnica koje zapošljavaju. Na razini

EU gledajući sve sektore, udio žena koje zapošljavaju iznosi 26% 2012.godine, naspram

24% 2008. godine što je povećanje za 2 postotna boda.

4.3 UČINKOVITOST PODUZEĆA KOJIMA UPRAVLJAJU ŽENE

PODUZETNICE U MSP-U

Kako bi se utvrdila učinkovitost poduzeća kojima upravljaju žene u malom i srednjem

poduzetništvu, u obzir je uzeto koliko žene u prosjeku rade unutar svojih poduzeća naspram

muškaraca (grafikon 20.). Također se promatra kolika je godišnja neto operativna dobit koju

žene ostvaraju po pojedinim sektorima (grafikon 21.) te postoji li povezanost između sektora

u kojima žene djeluju i godišnje neto dobiti (grafikon 22.). Cilj je utvrditi da li isključivo spol

i sposobnosti poduzetnika utječu na ostvarivanje profita, ili postoje su profitne marže

djelomično definirane sektorima u kojima poduzetnici posluju. Dobit prije oporezivanja je

razlika između ukupnog prihoda (poslovnih prihoda, prihoda od financiranja i izvanrednih

prihoda) i ukupnih rashoda (poslovnih, od financiranja i izvanrednih). Neto-dobit je razlika

između dobiti prije oporezivanja i poreza na dobit (Limun, n.d.).

45

Grafikon 20: Prosječan broj radnih sati po spolu u EU-28, 2012. godine





U prosjeku,na razini EU 2012. godine žene su radile 43,7 sati tjedno dok su muškarci radili

47,2 sata što je u prosjeku 3.5 sati tjedno više. Zemlje u kojima su žene radile najviše sati

tjedno su Austrija, Belgija i Portugal, dok su zemlje u kojima su žene radile najmanje sati

Mađarska, Rumunjska i Irska.

46

Grafikon 21: Godišnja neto dobit poduzetnika po spolu u EU-28, 2012. godine (*1000)





Godine 2012. godišnja neto operativa dobit muškaraca je otprilike 6% viša nego kod žena na

razini EU. No podaci uvelike variraju. U čak 17 zemalja EU godišnja neto operativna dobit

kod žena poduzetnica je bila veća nego kod muškaraca. Najveću neto operativnu dobit su

ostvarile žene poduzetnice iz Luksemburga, Danske i Švedske, dok su najmanju neto

operativnu dobit ostvarile žene poduzetnice iz Rumunjske, Bugarske i Litve. Također u obzir

se mora uzeti da na godišnju neto operativnu dobit utječe i sektor u kojem se posluje, odnosno

pojedini sektori imaju veće profitne marže.

47

Grafikon 22: Udio žena poduzetnica po sektoru u EU-28, 2012. godine





Godine 2012. žene su najzastupljenije u sektorima ostalih uslužnih djelatnosti, edukacije,

ljudskog zdravlja i djelatnostima socijalne skrbi, edukacije te umjetnosti, zabave i rekreacije.

Najmanje su zastupljene u sektorima građevinarstva, transporta i skladištenja te opskrbe

vodom, kanalizacije, gospodarenja otpadom i sanacije koji su dominantno muški sektori.

Neutralni sektori, odnosno sektori u kojima postoji podjednaka zastupljenost žena i

muškaraca su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, veleprodaja, maloprodaja i popravak

motornih vozila te tržište nekretnina. Sektori u kojima prevladavaju muškarci općenito imaju

više profitne marže s obzirom na prirodu posla, dok sektori u kojima prevladavaju žene imaju

niže profitne marže. Zato se i niža operativna neto dobit nije nužno vezana za poduzetničke

sposobnosti i spol poduzetnika, pa ne čudi da žene ostvaruju nižu neto godišnju dobit što je

prikazano u Tablici 3.

Sektori u kojma su žene

najmanje zastupljene

Neutralni sektori

Sektori u kojima su žene

najviše zastupljene

48

Tablica 3: Godišnji rast dodane vrijednosti po sektoru za 2004.-2012., i 2009.-2012., godine

2004-

2012.

2009-

2012.

NAJZASTUPLJENIJI SEKTOR

Profesionalne, znastvene i pomoćne uslužne djelatnosti -1,30% -6,90%

Smještaj o prehrambene usluge 0,70% -0,70%

Edukacija 0,60% 0,40%

Administrativne usluge 2,10% -0,10%

Ljudsko zdravlje i djelatnosti socijalne skrbi -0,50% -4,30%

Umjetnost, zabava i rekreacija 0,80% -5,00%

Ostale usluge 1,20% 0,30%

PROSJEČNO ZASTUPLJEN SEKTOR 0,10% -3,00%

Neutralni sektor i manje zastupljen sektor 1,80% 1,20%

SVI SEKTORI 1,20% -3,00%





U periodu od 2004.-2012. godine prosječan godišnji rast dodane vrijednosti u sedam sektora u

kojima su žene najzastupljenije je bio niži nego u ostalim sektorima. Pritom je sektor

profesionalnih, znanstvenih i pomoćnih uslužnih djelatnosti doživio najveći pad, u prosjeku

od -1.30%, a pad je također zabilježio i sektor ljudskog zdravlja i djelatnosti socijalne skrbi u

iznosu od -0,50%. U razdoblju od 2009.-2012. godine su gotovo svi sektori u kojima su žene

najzastupljenije doživjeli pad u dodanoj vrijednosti, te je sektor profesionalnih, znanstvenih i

pomoćnih uslužnih djelatnosti ponovno doživio najveći pad od -6.90%. To pokazuje da se

razlike između performansa žena i muškaraca poduzetnika djelomično mogu objasniti

činjenicom da su žene poduzetnice više aktivne u sektorima s nižim performansama, i

sektorima koji imaju niže profitne marže.

49

5. UČINCI POTICANJA ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA NA

GOSPODARSTVO EU

Iako se žene u poduzetništvu suočavaju s brojnim preprekama i opstanak u konkurentnoj

poduzetničkoj klimi je sve teži, žensko poduzetništvo jača, te je doprinos žena gospodarstvu

Europske unije svakim danom sve veći. Razlike između žena i muškaraca poduzetnika u

MSP-u još su uvijek očigledne te postoji velika neravnoteža što potvrđuje činjenica da je

2012. godine udio žena poduzetnica u aktivnoj radnoj snazi na razini EU-28 iznosio 10%, a

udio muškaraca 19%, što čini razliku u poduzetničkoj stopi od 9 postotnih bodova. Bez obzira

na ovakvu neravnotežu pozitivni se pomaci ipak uočavaju. Promatrajući udio žena i

muškaraca poduzetnika u ukupnom broju poduzetnika 2012. godine dolazi do povećanja u

udjelu žena poduzetnica u odnosu na 2008. godinu (30% poduzetnica 2008. godine i 31%

poduzetnica 2012. godine). Povećanje broja poduzetnica podrazumijeva i veću diverzifikaciju

radne snage na tržištu, te mogućnost iskorištavanja novih znanja i vještina. Svijest o nužnosti

razvoja i poticanja ženskog malog i srednjeg poduzetništva sve više jača što dokazuje

činjenica da je u razdoblju od 2003.-2012. godine udio žena poduzetnica u ukupnom broju

poduzetnika porastao za 2.4 postotna boda i to u gotovo svim zemljama EU-28.

Europska unija svoju konkurentnost temelji na znanju i inovacijama, a osnovni pokretači

gospodarstva su mladi i perspektivni poduzetnici koji posjeduju adekvatna znanja i vještine.

Upravo je najveći udio žena poduzetnica u dobnoj skupini od 25-49 godina, što znači da

Europa raspolaže perspektivnim ženskim kadrovima koji mogu voditi gospodarstvo. Nisu

samo mlade žene poduzetnice te koje mogu uspješno voditi poslovanje. Godine 2012.

povećao se udio žena poduzetnica zrelije životne dobi naspram 2008. godine što

podrazumijeva pozitivan pomak jer pokazuje da se i žene zrelije dobi odlučuju na

poduzetničke pothvate. Žene osim što su više emancipirane, postaju svjesnije svojih

poduzetničkih mogućnosti, ali i na koncu doprinose povećanju zaposlenosti i kreiraju nova

radna mjesta što smanjuje rizik od siromaštva u budućnosti.

50

Analizirajući obrazovanje na razini EU-28 vidljivo jest da žene predstavljaju izniman

potencijal te su generatori novih znanja i vještina koji su neophodni za održiv gospodarski rast

i razvoj Europske unije. Žene poduzetnice na razini EU-28 imaju viši stupanj obrazovanja od

muškaraca, a samim time predstavljaju potencijalnu, kvalitetnu i kvalificiranu radnu snagu.

Obrazovanje je neophodno, kako za osobni razvoj pojedinca, tako i za stvaranje novih i

kompetentnih radnih kadrova, što direktno utječe na kvalitetnije i konkurentnije poslovanje.

Žene prepoznaju važnost i ulogu vlastitog poslovnog i profesionalnog razvoja, no rade i na

razvoju drugih što predstvalja izuzetan doprinos gospodarstvu Europske unije. Istraživanja

pokazuju (Europska komisija, 2012., p.7) da žene vlasnice poduzeća više ulažu u obuku

svojih zaposlenika i osoblja od poslodavaca u cjelini, te 2/3 tih obuka su usmjerene s ciljem

povećanja liderskih sposobnosti upravljanja poduzećem.

Različitost spolova pokretna je snaga visokih performansa ekonomije, kako s

mikroekonomske perspektive (s aspekta poslovanja pojedinačnog poduzeća), tako i s

makroekonomske perspektive (viših, održivih stopa ekonomskog rasta i razvoja). Žene

poduzetnice u MSP-u posluju u različitim sektorima. Sektor usluga jedan je najzastupljenijih

poduzetničkih sektora u Europskoj uniji koji kreira velik broj radnih mjesta te je kao takav od

izuzetne važnosti za gospodarski rast i razvoj EU. Analizirajući ekonomsku aktivnost

zaposlenih osoba u Eurospkoj uniji vidljivo jest da su žene aktivnije u sektoru uslužnih

djelatnosti. To je ujedno i sektor u kojem postoji najveća zastupljenost žena poduzetnica.

Osim sektora usluga, žene su najzastupljenije u sektoru ljudskog zdravlja i djelatnostima

socijalne skrbi i edukacije. Navedeni sektori ne donose toliko visoke profitne marže, kao

ostali sektori u kojima muškarci dominiraju, pa upravo zbog toga žene poduzetnice ostvaruju

nižu neto operativnu dobit. Ostvarivanje dobiti u poslovanju nije isključivo povezano na

spolom poduzetnika, već i s prilikama u sektorima u kojima poduzetnici posluju. Doprinos

gospodarstvu se ne smije gledati isključivo kroz profit jer djelujući u manje profitabilnim

sektorima žene itekako doprinose razvoju gospodarstva Europske unije. Pored pružanja

usluga skrbe o budućim naraštajima brinući za njihovo zdravlje i dobrobit te pružanjem

adekvatne edukacije stvaraju temelje održivog razvoja i konkurentnosti.

51

U različitim sektorima žene posluju kao samozaposlene ili pak zapošljavaju radnike i tako

kreiraju dodatna radna mjesta. Godine 2008. kao i 2012. godine promatrajući zajedno sve

sektore na razini EU udio solo poduzetnica na razini EU-a iznosio je 33%. Samozapošljavanje

je od izuzetne važnosti za razvoj gospodarstva jer žene tako same kreiraju poslovne

mogućnosti. Žene postaju sve više svjesnije prilika koje se pružaju, imaju veća očekivanja i

teže razvoju vlastite karijere. Udio žena poduzetnica koje zapošljavaju povećao se 2012.

godine u odnosu na 2008. godinu. Na razini EU promatrajući sve sektore, udio žena koje

zapošljavaju 2012.godine iznosio je 26% naspram 2008. godine kada je taj udio iznosio 24%,

što je povećanje za 2 postotna boda. To dokazuje da žene sve više imaju proaktivni pristup u

kreiranju novih radnih mjesta, pristupu poduzetništvu te se povećava stupanj ekonomske

neovisnosti. Samozaposlene žene i žene poduzetnice koje zapošljavaju dodatne radnike

doprinose gospodarstvu Europske unije na direktan način kroz kreiranje novih radnih mjesta

te stvaranje novog konkurentskog ozračja, ali i kroz indirektan način, a to je smanjenje jaza,

odnosno nesklada u plaćama između muškaraca i žena.

Nesklad u plaći je razlika između plaće koje primaju žene na temelju prosječne razlike bruto

zarade po satu svih zaposlenih. Posljedice nesklada u plaći su da žene zarađuju manje tijekom

života, što na koncu rezultira manjim mirovinama i većim rizikom od siromaštva u starosti,

dok smanjenje nesklada djeluje upravo suprotno. Smanjuje se rizik da žene zapadnu u

siromaštvo tijekom radnog vijeka, ali se djeluje preventivno na izbjegavanje siromaštva u

budućnosti. Postoje i brojni drugi pozitivni učinci smanjenja nesklada u plaćama, a to su

stvaranje ravnopravnog i kohezivnog društva te ravnopravno vrednovanje rada i vještina žena.

Žene u takvom okruženju postaju više motivirane i stimulirane, povećavaju se performanse te

raste ženina ekonomska neovisnost.

52

6. MJERE UNAPREĐENJA SUDJEOLOVANJA ŽENA U

MALOM I SREDNJEM PODUZETNIŠTVU

U 2010. godini, Europsko vijeće usvojilo je strategiju Europa 2020, novu strategiju Europske

unije za pametan, održiv i uključiv razvoj. Pametan razvoj podrazumijeva razvijanje

ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji, održivim rastom se ekonomija potiče na

učinkovitije iskorištavanje resursa i stvara se ekonomija koja je zelenija i konkurentnija, dok

uključiv rast podrazumijeva njegovanje ekonomije s viskom stopom zaposlenosti koja donosi

društvenu i teritorijalnu povezanost. Navedena tri prioriteta EU-a ne mogu biti realizirana bez

uključenosti žena na tržištu rada. Isto tako nužno je iskorištavanje ženskog potencijala,

njihovih profesionalnih, akademskih te poslovnih znanja i vještina. Udio žena u poslovnom

sektoru Europske unije svakim je danom sve veći, i kao takve njihove se poduzetničke

sposobnosti sve više razvijaju. Europska unija je prepoznala potencijal žena i njihovu

krucijalnu važnost kao jednog od glavnih pokretača gospodarstva EU-a kako unutar samih

zemalja članica, tako i jačanja konkurentnosti na globalnoj sceni. Upravo iz ovih razloga EU

potiče umrežavanje žena poduzetnica, donosi brojne zakone, regulative, mjere i strategije za

promicanje ravnopravnosti spolova, te kroz brojne financijske okvire i programe kao što je

COSME potiče razvoj ženskog poduzetništva.

6.1 MREŽE KOJE PROMIČU ŽENSKO PODUZETNIŠTVO

Da bi žene ravnopravno konkurirale muškarcima u poduzetničkom sektoru važno je njihovo

umrežavanje te razmjena iskustva na razini EU. U tom smislu Europska komisija je plasirala

Europsku mrežu za promicanje ženskog poduzetništva (WES). Broji 31 zemlju ( EU-28, te

Island, Norvešku i Tursku). Izaslanike u mreži predstavljaju središnje nacionalne vlade te

institucije s odgovornošću za promicanje ženskog poduzetništva. Članovi WES-a daju savjete,

podršku, informacije i kontakte u vezi s postojećim mjerama potpore za žensko

poduzetništvo, te pomažu u implementaciji dobrih praksi (Europska komisija, 2014.).

53

WES-ov primarni cilj je promocija ženskog poduzetništva uključujući (Europska komisija,

2014.) :

1) Povećanje vidljivosti i postojanja ženskog poduzetništva;

2) Stvaranje ravnopravnog okruženja za žene poduzetnice;

3) Povećanje broja novih žena poduzetnica;

4) Povećati veličinu (skalu) postojećih žena poduzetnica koje vode tvrtke.

Sredstva za dostizanje navedenih ciljeva (Europska komisija, 2014.):

1) Aktivno partnerstvo s Europskom komisijom i Europskim parlamentom;

2) Kooperacija s postojećim mrežama i organizacijama;

3) Benchmarking, razmjena informacija i dobre prakse;

4) Sudjelovanje i poticanje projekata.

WES također definira prioritete na koje se želi fokusirati u budućnosti a prioriteti na koje će

se fokusirati u narednim godinama su (Europska komisija, 2014.).:

1)Strategije za razmjenu najboljih praksi prema metodama i alatima za podršku ženskog

poduzetništva;

2) Podrška i razmjena znanja o istraživanju gospodarskog učinka ženskog poduzetništva;

3) Rast, razvojni faktori te održivost ženskog poduzetništva;

4) Mentorstvo, trening i konzultantska potpora;

5) Pristup financijama i radnom kapitalu.

Osim WES-a postoje brojne druge mreže za poticanje ženskog poduzetništva kako u EU, tako

i različite internacionalne organizacije na globalnoj razini. Ovakvo je umrežavanje od iznime

važnosti jer se na taj jača komunikacija između žena poduzetnica, te poduzetnice iz EU imaju

pristup radnoj praksi i poslovnim savjetima iz cijelog svijeta što pridonosi jačanju njihove

konkurentnosti. Također, od iznimne je važnosti mreža ambasadorica ženskog poduzetništva

u EU koja svojim djelovanjem proaktivno pristupa razvoju ženskog poduzetništva. U

nastavaku su prikazane i objašnjene najvažnije mreže koje promiču žensko poduzetništvo u

54

Europskoj uniji, a potom i najznačajnije internacionalne organizacije koje se bave

promicanjem ženskog poduzetništva.

Tablica 4: Mreže koje promiču žensko poduzetništvo u EU

IME

ORGANIZACIJE

ILI ASOCIJACIJE

LOGO OPIS AKTIVNOSTI

AFAEMME (Zajednica saveza

mediteranskih

poslovnih žena).

AFAEMME je europska i mediteranska

platforma za projekte koji promiču ravnopravnost spolova na tržištu rada, te potiče zastupljenost žena na vodećim pozicijama. Trenutačno broji 37 zemalja.

FemStart(obuhvaća Njemačku Španjolsku,Poljsku, Latviju, Rumunjsku,

Nizozemsku).

Poticanje javnih rasprava na

sveučilištima, te davanje adekvatne

potpore od strane sveučilišta za žene znanstvenice, da se nakon fakultetskog

obrazovanja odluče na poduzetničku karijeru.

PROWESS

(Usluge potpore za

promicanje

ženskog poduzetništva) Ujedinjeno

Kraljevstvo

Mreža kojoj je primarni cilj postići jednak broj muškaraca i žena koje pokreću vlastiti posao. Također u suradnji sa tvrtkama nastoje pružiti adekvatne i usluge i potporu za žene koje pokreću vlastiti posao

WENETT (Žene inovatorice za

Europu)

Njemačka, UK, Švedska, Poljska , Bugarska

Potiče umrežavanje žena poduzetnica i inovatorica na međunarodnoj razini. Nudi priliku ženama inovatoricama da uče o suradnji, te daje podršku ženama inovatoricama u EU koje žele poslovat na međunarodnoj razini.

B-Wco

Koalicija žena sa Balkana za stručno osposobljavanje i usavršavanje u području poslovnih i gospodarskih znanosti

Women CEO

Španjolska

Primarni cilj je poticanje žena u vrhovnom poduzetništvu kroz kontinuirane sastanke, umrežavanje i treninge

Izvor: Obrada autorice prema podacima Europske komisije, 2014.,Women Enterpreneurship

Portal, Enterprise and industry, dostupno na:

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/promotingentrepreneurship/women/portal/index_e

n.htm;pregledano online: 12.05.2014.

55

Tablica 5: Internacionalne organizacije koje promiču žensko poduzetništvo

NAZIV

ORGANIZACIJE ILI

ASOCIJACIJE

LOGO OPIS AKTIVNOSTI

FEM (Europske žene

malog i srednjeg

poduzetništva).

Krovna organizacija koja

povezuje 35 asocijacija žena poduzetnica iz 9 zemalja

članica EU. Usmjerena na razvoj i poticanje ženskog poduzetništva.

The women's

Organization

Promovira poduzetništvo, inovativnost i održiv poslovni razvoj za žene na internacionalnoj razini.

Omogućuje ženama da postignu veći prosperitet,bolje međusobno umrežavanje postanu lideri, izgrade vlastiti

poslovni identitet te napreduju

u vlastitom poslovanju.

UnitedSucces

Internacionalna organizacija

namijenjena za žene čiji je cilj povećanje poslovanja i rasta tvrtke koju vode.

Transparentnost, poštenje i povjerenje okosnica su ove

mreže. Yente

Potiče veću ekonomsku neovisnost žena u manje razvijenim zemljama svijeta.

Cilj je osnaživanje žena poduzetnica kao pokretača prosperiteta u svojim

zajednicama i zemljama.

Izvor: Obrada autorice prema podacima Europske komisije, 2014.,Women Enterpreneurship

Portal, Enterprise and industry, dostupno na:


n.htm; pregledano online: 12.05.2014.

56

6.2 MREŽA AMBASADORICA ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA

Cilj mreže ambasadorica ženskog poduzetništva je provođenje uspješne poduzetničke

kampanje kako bi se inspiriralo žene svih dobih razina da postanu poduzetnice i započnu

vlastito poslovanje. Ambasadorice pridonose podizanju samopouzdanja potrebnog za

postavljanje i stvaranje uspješne tvrtke. Također inspiriraju druge žene da postanu

poduzetnice „pričajući im svoju priču“. Promiču poduzetništvo među ženama kroz vlastiti rad

s grupama u školama, fakultetima,sveučilištima, održavanjem konferencija, komunikacijom s

medijima, angažiranjem kroz poslovne mreže te potičući inicijative zapošljavanja.

Mreža se sastoji od 270 poduzetnica koje djeluju kao ambasadori po cijeloj Europi.

Ambasadorice dolaze iz Albanije, Belgije, Hrvatske, Cipra, Danske, Francuske, Njemačke,

Grčke, Mađarske, Islanda, Irske, Italije, Luksemburga, Malte, Norveške, Poljske,

Portugala,Rumunjske, Srbije, Slovačke, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva.

U prvoj godini osnutka, 150 ambasadorica je sudjelovalo u 141 nacionalnom mitingu u

različitim zemljama EU-a te ostalim inspirativnim događajima i radionicama, obuhvativši oko

7600 sudionika te ostvarivši visoku vidljivost u ciljnoj skupini - ženama poduzetnicama.

Podaci iz pet zemalja sudionica pokazuju da su 52 žene u novoosnovanim poduzećima koja su

pod njihovim vodstvom, stvorile 68 novih radnih mjesta i to upravo kroz potporu

ambasadorica.

Ciljana skupina su žene iz različitih sredina, posebno nezaposlene žene, studentice, žene s

sveučilišnom diplomom, zaposlene žene sa interesom i potencijalom za pokretanje vlastitog

poslovanja, žene koje se vraćaju s porodiljnog, žene koje rade ili su zainteresirane u

područjima inovacija, proizvodnje te istraživanja i razvoja (Europska komisija, 2013.).

57

6.3 COSME PROGRAM

Poticanje malog i srednjeg poduzetništva u Europskoj uniji, a samim time i poticanje žena

poduzetnica u razdoblju od 2007.-2013. vršilo se kroz Okvirni program za konkurentnost i

inovacije - CIP. Cilj programa je bio poticanje konkurentnosti europskog poduzetništva, te

ostvarivanje ciljeva koji se tiču ekonomskog rasta i zapošljavanja. U razdoblju od 2007.-2013.

godine budžet CIP-a iznosio je 3,6 milijardi eura.Svrha CIP-a bila je u prvom redu poticanje

poduzetništva i potpora poslovanja u regijama, omogućavanje lakšeg pristupa financijama

malom i srednjem poduzetništvu, podrška inovativnih aktivnosti (uključujući eko inovacije)

razvoj informacijskog društva, bolje korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija

(ICT), te promicanje korištenja obnovljivih izvora energije. (MINPO,2014.).

CIP se sastojao od 3 komponente (MINPO, 2014.).:

1) EIP- Program za poduzetništvo i inovacije- koji je ujedno zauzima i najveći udio

proračuna, oko 60%, odnosno 2,170 mil.eura;

2) ICT PSP- Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih

tehnologija sa 20% proračuna, odnosno 730 mil.eura;

3) IEE - Program Inteligentna energija u Europi sa 20% proračuna, odnosno 730 mil. eura.

Iz navedenog je uočljivo da EU najveći naglasak stavlja upravo na malo i srednje

poduzetništvo, te se najveći udio proračuna u razdoblju od 2007.-2013. godine transferirao

općenito na poduzetnički sektor, te se između ostalog najveći udio proračuna izdvajao za žene

poduzetnice, i poticanje ženskog poduzetništva u malim i srednjim poduzećima. Obzirom na

završetak financijskog razdoblja, Europska unija usvojila je COSME program - Program za

konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća. Radi se o novom programu Europske

unije za poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u razdoblju od 2014.-2020.

godine. Zajedno s programom Horizon 2020, COSME predstavlja nastavak aktivnosti koje su

se u razdoblju od 2007.-2013. provodile kroz CIP, odnosno EIP i to na sljedeći način:

1) Horizon 2020 vezan je na inovativni aspekt MSP-a, dakle vezan je uz poticanje aktivnosti

vezanih za inovacije te inovativna mala i srednja poduzeća. Radi se o integriranom sustavu

financiranja koji pokriva sve aktivnosti vezane za inovacije i istraživanje, a koje su do sada

58

bile financirane iz više programa uključujući i CIP program. Horizon 2020 obuhvaća

kompletan inovacijski ciklus - od istraživanja do izlaska inovativnih proizvoda na tržište.

2) Kroz COSME program nastavljaju se financirati aktivnosti koje za cilj imaju podizanje

konkurentnosti te osnivanje i rast malih i srednjih poduzeća (MINPO, 2014.).

Oba programa omogućuju pristup financijskim sredstvima za mala i srednja poduzeća, s time

da Horizon 2020 investira u start-up i ranu fazu MSP-a, te mala i srednja poduzeća koja su

orijentirana na istraživanje i inovacije, dok je COSME orijentiran u investiranje u fazi rasta

poduzeća.

Za upravljanje programom odgovorna je Europska komisija, provedba je programa povjerena

je Izvršnoj agenciji za konkurentnost i inovacije (EACI), a provedba financijskih instrumenata

Europskom investicijskom fondu (MINPO, 2014.).

COSME program odnosi se na razdoblje od 2014.-2020. godine a budžet za sedmogodišnje

razdoblje iznosi 2,3 milijarde eura. Realizacija programa započeta je 1.siječnja 2014. godine.

Program je namijenjen prvenstveno malim i srednjim poduzetnicima, te nacionalnim,

regionalnih i lokalnim institucijama koje djeluju u području promicanja i poticanja

poduzetništva.

Ciljevi programa su smanjivanje svih poteškoća koje limitiraju rast poduzeća, uključujući

stvaranje bolje poduzetničke klime i poslovnog okruženja, lakši pristup kapitalu i financijama,

internacionalizaciju poslovanja, odnosno stvaranje uvjeta za izlazak MSP-a na strana tržišta.

Sami ciljevi programa realiziraju se kroz različite aktivnosti a to su (MINPO, 2014.):

1) Podrška oblikovanju politika u cilju poboljšanja okvirnih uvjeta za konkurentnost poduzeća

- izrada studija, analiza, organiziranje konferencija,radionica i tematskih stručnih radnih

grupa s ciljem razmjene znanja i iskustva između kreatora politika;

2) Promocija poduzetništva - Poseban naglasak stavlja se na razvoj poduzetničkih vještina

među novim poduzetnicima i ženama poduzetnicama. Ciljevi se ostvaruju kroz Europsku

mrežu za promociju ženskog poduzetništva (WES), Europsku mrežu ambasadorica ženskog

poduzetništva te Erasmus za poduzetnike. Potiče se društveno odgovorno poslovanje, te se

kroz promotivne aktivnosti u školama i sveučilištima promoviraju poduzetničko učenje i

samozapošljavanje;

59

3) Financijski instrumenti: sredstva programa koriste se s ciljem investiranja u MSP u fazi

rasta i to kroz 2 instrumenta: garancije za kredite do 150.000 € i direktno ulaganje u fondove

rizičnog kapitala koji investiraju u MSP u fazi rasta. Financijska sredstva na temelju ugovora

s Europskom komisijom osigurava Europski investicijski fond u izravnoj suradnji

nacionalnim financijskim institucijama (banke, garancijska društva i fondovi, fondovi

rizičnog kapitala) kao financijskim posrednicima.

6.4. STRATEGIJA ZA PROMICANJE RAVNOPRAVNOSTI IZMEĐU MUŠKARACA I

ŽENA 2010.-2015.

Ravnopravnost između žena i muškaraca predstavlja jedno od temeljnih načela Europske

unije. To načelo datira još iz Rimskog ugovora iz 1957.godine (Vlada RH, Ured za

ravnopravnost, 2011.). Na ovim je osnovama donesena Strategija za promicanje

ravnopravnosti između muškaraca i žena 2010-2015. Strategija se bazira na pet temeljnih

odrednica koje predstavljaju uporište za ostvarenje ciljeva, te je sukladno navedenim

odrednicama Europska komisija je definirala ključne aktivnosti za ostvarenje navedenih

ciljeva koje su navedene u nastavku (Vlada RH, Ured za ravnopravnost, 2011.):

1) Jednaka financijska neovisnost

• Komisija će promicati ravnopravnost spolova u realizaciji strategije Europa 2020, poglavito

kroz definiranje i nadgledanje provedbe nacionalnih mjera i to putem tehničke podrške, ali i

kroz financijske instrumente kao što su strukturni fondovi. U kontekstu smjernica za

zapošljavanje i vrednovanja nacionalnih politika za zapošljavanje, pozorno će pratiti usvojene

nacionalne politike radi poboljšanja ravnopravnosti spolova na tržištu rada i unapređenja

socijalnog uključivanja žena;

• Promicati žensko poduzetništvo i samozapošljavanje;

• Procijeniti jazove vezane za pravo na obiteljski dopust, posebice roditeljski dopust za očeve

i druge skrbnike;

• Izvještavati o uspješnosti država članica u odnosu na mogućnosti skrbi o djeci.

60

2) Jednaka plaća za isti rad i rad jednake vrijednosti

• Podržati inicijative za jednake plaće na radnom mjestu kao što su oznake poštivanja

ravnopravnosti, te različite povelje i nagrade;

• Uvesti Europski dan jednakih plaća radi podizanja svijesti o broju dodatnih sati o broju

dodatnih sati koje žene moraju odraditi za istu zaradu.

3) Ravnopravnost u odlučivanju

•Komisija će razmotriti ciljane inicijative radi poboljšanja rodne ravnoteže u odlučivanju;

•Pratiti ostvarenje cilja od 25% žena na visokim položajima odlučivanja u istraživanju;

• Pratiti napredak prema cilju od 40% članova jednog spola u odborima.

4) Dostojanstvo, integritet i kraj rodno uvjetovanom nasilju

•Komisija će donijeti strategiju na razini cijele EU o borbi protiv nasilja nad ženama, te

podizanje svijesti o nasilju nad ženama;

•Osigurati da zakonodavstvo EU-a vezano za azil uzme u obzir pitanja ravnopravnosti

spolova.

5) Ravnopravnost spolova u vanjskom djelovanju

•Komisija će pratiti i podržavati poštivanje Kopenhaških kriterija za pristupanje EU u

području jednakog postupanja prema ženama i muškarcima, pomagati zemljama Zapadnog

Balkana i Turskoj pri prenošenju i provedbi zakonodavstva;

•Provoditi plan djelovanja za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena u sklopu razvojne

suradnje (2010.-2015.);

•Nastaviti poticati zemlje partnere EPN-a na promicanje ravnopravnosti spolova putem

redovitog političkog dijaloga, razmjene iskustva i istraživanjem mogućnosti za pomoć putem

instrumenata europskog susjedstva i partnerstva;

•Nastaviti uključivati rodnu perspektivu u humanitarnu pomoć EU-a.

61

7. IZAZOVI I PERSPEKTIVE RAZVOJA ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA

Malo i srednje poduzetništvo osnovni je pokretač gospodarstva EU. Mala i srednja poduzeća

akceleratori su gospodarskog rasta i razvoja i preduvjet su društvenog blagostanja. Žensko

poduzetništvo od iznimne je važnosti za razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Žene poduzetnice Europske unije postale su tokom vremena proaktivni sudionici

gospodarskog razvoja, a svijest o nužnosti njihova poticanja svakim danom sve više jača.

Unatoč pozitivnim trendovima u povećanju žena u poduzetničkom sektoru, žene se i dalje

suočavaju sa brojnim preprekama prilikom donošenja odluke o zasnivanju vlastitog

poslovanja. Također postoje brojni izazovi i prepreke s kojima će se žene poduzetnice

suočavati i u budućnosti.

Najveća prepreka će i dalje biti nejednakost spolova, nesklad u plaćama, usklađivanje

obiteljskog i poslovnog života, te pristup kapitalu i financiranju poslovanja. Europsku uniju

na čelu sa Europskom komisijom u budućnosti čeka težak i naporan rad kako bi se ove

prepreke savladale. Brojni su izazovi i ciljevi koji se u narednom razdoblju moraju realizirati

kako bi se stvorio preduvjet za većom afirmacijom žena poduzetnica.

Primarni će zadatak Europske komisije biti povećati vidljivost žena poduzetnica. Nameće se

nužnost stvaranja poticajne poduzetničke klime u kojoj će sadašnjim, ali i potencijalnim

ženama poduzetnicama biti dostupnije informacije o mogućnostima pokretanja vlastitog

poslovanja te dobivanja povoljnih uvjeta kreditiranja i financiranja za ulaganje u poslovanje.

Europska komisija mora identificirati ključne probleme s kojima se suočavaju sadašnje

generacije žena poduzetnica, kako bi na temelju iskustva i predviđanja donijela nove

zakonodavne mjere i akte vezane za poduzetnički sektor s ciljem poticanja ženskog

poduzetništva. Potrebno je razviti nove strategije i instrumente kojima će se osigurati daljnji

pozitivan trend u povećanju broja žena poduzetnica.

Jedna od takvih strategija je i Akcijski plan za poduzetništvo 2020., kojoj je primarni cilj

poticati žene na poduzetničke aktivnosti, ali ih i ohrabriti da budu više motivirane sa željom

da dostižu rukovodeće pozicije.

62

U budućnosti, Europska komsija će se više fokusirati na pojedine ciljne skupine žena kao

potencijalne pokretače poduzetničkog sektora. Ciljne skupine koje će biti u središtu interesa

su nezaposlene žene, mlade žene s fakultetskim i višim stupnjem obrazovanja, te žene starije

životne dobi.

Davanjem poticaja na samozaposlenje Europska komisija želi smanjiti nezaposlenost, te

omogućiti ženama koje se odluče pokrenuti vlastiti posao kao samozaposlene, razvijanje

poslovanja i stvaranje novih radna mjesta.

Mlade obrazovane žene generatori su novih znanja i vještina, a s obzirom da EU temelji svoje

gospodarstvo na znanju i inovacijama, ova ciljna skupina je od krucijalne važnosti za EU.

Pored formalnog obrazovanja u kojem žene stiču adekvatna teoretska znanja, nužno je da

realni poslovni sektor surađuje sa školama i fakultetima kako bi buduće generacije

poduzetnica bile pripremljenije za sve izazove i prepreke koje iz čekaju na otvorenom tržištu.

Također se potrebno orijentirati na žene zrelije životne dobi primarno iz razloga jer se tako

smanjuje rizik od siromaštva u budućnosti, te se povećava socijalna uključivost žena.

Cilj Europske komisije će biti veća uključivost žena poduzetnica u sektore u kojima su

najmanje zastupljene a to su sektori građevinarstva, transporta i skladištenja, te opskrba

vodom.

Dominantno “ženski sektori” su sektor uslužnih djelatnosti, edukacije i ljudskog zdravlja,

međutim to su sektori s nižim profitnim maržama, pa bi uključenje žena u dominantno

“muške sektore” doveo do diferencijacije konkurencije što bi na koncu rezultiralo

kvalitetnijim proizvodima i uslugama.

U doba globalizacije koje karakterizira informatizacija društva nužno je pokrenuti nove

strategije za umrežavanje žena poduzetnica. Umrežavanje bi u budućnosti trebalo biti

intenzivnije kako na internacionalnoj razini između zemalja članica EU, ali i na globalnoj

razini.

Europska komisija razvija novu platformu za mentorstvo, edukaciju i savjetovanje

poduzetnica. Kako bi se osigurao rast i razvoj ženskog poduzetništva potrebno je uvesti nove

strategije za razmjenu najboljih praksa. Ključni čimbenik za poticanje ženskog poduzetništva

u budućnosti su sadašnje žene poduzetnice. Nužna je veća angažiranost sadašnjih uspješnih

žena sa svojim znanjem i iskustvom u poduzetničkom sektoru educiraju buduće generacije

poduzetnica.

63

Primarni cilj Europske unije je postati najkonkurentnija i najdinamičnija gospodarska sila u

svijetu, a osnova konkurentnosti je privatni poduzetnički sektor. Današnji se poduzetnici

suočavaju s brojnim prilikama i preprekama, te posluju u izrazito promjenjivoj poslovnoj

okolini s jakom konkurencijom.

Žene poduzetnice postaju sve aktivniji sudionici te tržišne utakmice, te postoji razlika u

vođenju poslovanja između žena i muškaraca. Te razlike se uočavaju kroz sektore u kojima

žene posluju, različit stupanj obrazovanja i edukacije naspram muškaraca, ali i težem

usklađivanju privatnog i poslovnom života. Zato je nužno da Europska unija detektira

osnovne prepreke, ali i prilike potencijalnih poduzetnica, osvijesti i ohrabri žene na

poduzetničke pothvate. Time se osigurava izvjesna budućnost i daljnji razvoj ženskog

poduzetništva.

64

8. ZAKLJUČAK

Europska unija je povijesno gledajući ubrzo prepoznala važnost poduzetničkog sektora. Da bi

se pokrenuo i realizirao poduzetnički sektor, Europska je unija prvenstveno morala savladati

prepreke te kroz harmonizaciju zakonodavstva osigurati poticajnu poduzetničku klimu i

jednake poslovne mogućnosti za sve zemlje članice Europske unije. Pored kreiranja

unutarnjeg tržišta, i uklanjanja prepreka, navedeno je ostvareno kroz harmonizaciju pravnog

okruženja poduzeća Europske unije, kao što je harmonizacija oporezivanja, računovodstva i

trgovačkog prava, ali i donošenja različitih politika kao što je i politika tržišnog natjecanja.

Iako prepreke u poslovanju i danas postoje, cilj Europske unije ih je što prije otkloniti i svesti

na minimum kako bi s omogućila nesmetano poslovanje i stvaranje dodane vrijednosti.

Politike i strategije poticanja poduzetništva proaktivno donosi i provodi jer je poduzetnički

sektor generator gospodarskog rasta i razvoja te okosnica konkurentnosti Europske unije na

međunarodnom tržištu. Upravo zato su donijete brojne nove zakonodavne regulative i

preporuke kako bi se olakšalo potencijalnim poduzetnicima pokretanje vlastitog biznisa, ali i

olakšalo postojećim da prošire vlastito poslovanje. Nove zakonodavne mjere donijete su

primarno radi poticanja malog i srednjeg poduzetništva. Najmanji su poduzetnici upravo i

najveći jer osim što apsolutno dominiraju poduzetničkim sektorom, kreiraju i najveći broj

novih radnih mjesta, kroz poticanje konkurentnosti stvaraju nove i inovativne proizvode i

usluge stvarajući tako dodanu vrijednost. S obzirom na važnost malog i srednjeg

poduzetništva Europska unija je kontinuirano donosi brojne odredbe, direktive i preporuke

kako bi osigurala kontinuiranu konkurentnost malih i srednjih poduzeća, kako na tržištu

Europske unije, tako i na globalnoj sceni. Dokumenti kojima Europska unija potiče razvoj

malog i srednjeg poduzetništva neprekidno se nadograđuju i mijenjaju u skladu s promjenama

tržišnih prilika, uvjetima poslovanja i preferencijalnim ciljevima Europske unije u budućnosti

kada je riječ o poduzetničkom sektoru. Kao temeljni i najvažniji dokumenti u funkciji

poticanja i razvoja malog i srednjeg poduzetništva spominju se Lisabonska strategija,

Europska povelja o malom poduzetništvu, Akcijski plan za poduzetništvo, te Akt o malom

poduzetništvu, te Europa 2020. kao temeljni dokument ostvarenja ciljeva i razvoja malog i

srednjeg poduzetništva u Europskoj uniji. Razvojem tehnologije, većoj i bržoj dostupnosti

informacija i znanja, razvojem inovacija, te pod utjecajem različitih ekonomskih i socioloških

aspekta dolazi i do promjena u poduzetničkoj klimi.

65

U Europskoj uniji sve veću važnost i značaj u poduzetničkom sektoru ostvaruju žene

poduzetnice. Europska unija prepoznala je njihove sposobnosti, potencijal i poduzetnički

duh. Tijela Europske unije, u prvom redu Europska komisija da bi realizirala njihov potencijal

aktivno donosi brojne zakone, mjere, preporuke te specifične strategije za povećanje i

poticanje ženskog poduzetništva. Niz je razloga zašto Europska unija inzistira na razvoju i

poticanju ženskog poduzetništva, bez obzira na dominaciju muškaraca u poduzetničkom

sektoru. Žene poduzetnice u prosjeku su obrazovanije od muškaraca, što sa sobom nosi niz

novih znanja i vještina kojima se povećava konkurentnost poduzetničkog sektora. Žene

stvaraju nove proizvode i usluge što kreira novu dodanu vrijednost, stvaraju nova radna

mjesta kako kroz samozaposlenje, tako i kroz zapošljavanje dodatnog osoblja čime se

direktno utječe na smanjenje nezaposlenosti u Europskoj uniji. Posjeduju adekvatne

kvalifikacije i vještine te formalno obrazovanje koje je usmjereno na implementaciju na

praktičnoj razini, odnosno u pokretanje vlastitog poslovanja. Rade u profesijama koje

zahtijevaju visokoobrazovane a sagledavajući ekonomsku aktivnost poduzetnika u Europskoj

uniji, žene su više zastupljenije u sektoru usluga koje predstavljaju novi izvor konkurentnosti.

Navedeno ukazuje na činjenicu da žene predstvaljaju odličan potencijal za razvijanje

poslovanja. Iako još uvijek postoje brojni problemi i prepreke s kojima se žene poduzetnice

suočavaju, kao što je balansiranje privatnog i poslovnog života, neravnopravnost spolova i

dominacija muškaraca u poduzetničkom sektoru EU-a, od kada je Europska unija na čelu s

Europskom komisijom potaknula pitanje važnosti i značaja žena poduzetnica uočavaju se

brojni pozitivni pomaci. Mjere Europske komisije su tijekom godina u izvjesnoj mjeri urodile

plodom jer postoji tendencija rasta ženskog poduzetništva u Europskoj uniji. Povećao se broj

žena poduzetnica, što utječe na diverzifikaciju radne snage i kreiranje novih poduzetničkih

sposobnosti. Također, povećao se i broj žena poduzetnica koje zapošljavaju ali i broj žena

poduzetnica zrelije životne dobi. Navedeno je od iznimne važnosti jer ne samo da se kreiraju

nova radna mjesta, i rastu stope zaposlenosti, već se i smanjuje nesklad u plaćama i na taj se

način anulira rizik od potencijalnog siromaštva i socijalne isključenosti. Uključivanjem žena u

poduzetnički sektor pridonosi se rješavanju brojnih ekonomskih i socijalnih pitanja. Žene tako

postaju svakim danom svjesnije svojih znanja i mogućnosti te postaju proaktivni sudionici u

podizanju konkurentnosti. Žene dokazuju kako ne samo da mogu ravnopravno sudjelovati u

poduzetničkom sektoru, već posjeduju nova znanja i vještine, stvaraju nove vidove

konkurentnosti i njihova je uloga i značaj od iznimne važnosti kako s ekonomskog aspekta,

tako i s socijalnog aspekta.

66

8. LITERATURA:

KNJIGE:

1) Kandžija, V.; Cvečić, I., 2008. Makrosustav Europske unije, Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.

2) Kandžija, V., Cvečić, I., 2011.,Ekonomika i politika Europske Unije, Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

3) Škrtić, M., 2006.,Poduzetništvo, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb

PUBLIKACIJE I IZVJEŠTAJI :

4) Europska komisija, 2010., Europa 2020., Europska strategija za pametan, održiv i

uključiv rast, dostupno na:

http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1300804774_Europa_2020.pdf, pregledano online:

10.04.2015.

5) Europska komisija, 2013., A recovery on the horizon?,Annual report on SMEs 2012/2013,

dostupno na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-


15.03.2014.

6) Europska komsija, 2014., Statistical data on women entrepreneurs in Europe, Enteprise

and Industry dostupno na:

file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf;


7) Kesner-Škreb, M., 2007. Lisabonska strategija, Financijska teorija i praksa, Vol. 31.,

No. 4., pp. 441-443.

8) Kutnjak, G. 2012.,Europskaunija u funkciji poticanja i razvoja malog i srednjeg

poduzetništva, Sveučlište u Rijeci, Ekonomski fakultet Rijeka, Vol. 4., pp. 79-90.

9) Škrtić, M.; Mikić, M., 2006., Gospodarskoznačenje hrvatskoga poduzetništva – šanse i

zamke, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol. 4., pp. 191-203.

67

10)Vlada RH, 2011.,Strategija za ravnopravnost između žena i muškaraca 2010.-2015., Ured

za ravnopravnost spolova, Zagreb.

OSTALI ELEKTRONIČKI IZVORI:

11) Europedia, 2011., The legal enviroment of European business, dostupno na:

http://europedia.moussis.eu/books/Book_2/6/17/02/01/index.tkl?all=1&pos=234 ; pregledano

online 12.03.2014.

12) Europska komisija, 2013., The European network and female entrerpreneurship

ambassadors, Enterprise and industry, dostupno na:

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/promoting-

entrepreneurship/women/ambassadors/index_en.htm; pregledano online 12.05.2014.

13)Europska Komisija, 2014., What is an SME, Enterprise and industry, dostupno na

:http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/sme-

definition/index_en.htm ; pregledano online 15.03.2014.

14)Europska komisija, 2014., Women Enterpreneurship Portal, Enterprise and industry,

dostupno na:


n.htm; pregledano online: 12.05.2014.

15) Europska komisija, WES – European network to promote women entrepreneurship,

Enterprise and industry, dostupno na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/promoting-

entrepreneurship/women/wes-network/index_en.htm; pregledano online: 14.05.2014.

16) Europska unija, n.d., European company-legal form, EU legislation, dostupno na:

http://europa.eu/youreurope/business/start-grow/european-company-legal-form/index_en.htm;

pregledano online, 12.04.2014.

17) Jurić, D. n.d., Europska zadruga, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, pp. 1-16., dostupno

na:http://bib.irb.hr/datoteka/278823.EUROPSKA_ZADRUGA.pdf; pregledano online:

12.04.2015.

68

18) Limun, n.d., Dobit, dostupno na: http://limun.hr/main.aspx?id=31638; pregledano online

10.03.2015.

19) Ministrastvo poduzetništva i obrta, 2014.,COSME program – novi program Europske

unije za poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u razdoblju 2014. – 2020.,

dostupno na: http://www.minpo.hr/default.aspx?id=520 ; pregledano online: 10.05.2014.

20) Politike EU-a – Poduzetništvo, Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj,

dostupno

na: http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=979; pregledano online: 15.04.2015.

21) Sveučilište u Zagrebu, n. d., Fakultet elektrotehnike i računarstva, Europsko

gospodarsko interesno udruženje, dostupno na:

http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Europsko_gospodarsko_interesno_udruzenje(E

EIG).pdf; pregledano online: 17.04.2014.

69

POPIS TABLICA:

Redni

Broj

Naziv Stranica

1. EU definicija malog i srednjeg poduzetništva (u milijunima). 20

2. Poduzeća, zaposlenost i bruto dodana vrijednost u EU-27, 2012. Godine 21

3. Godišnji rast dodane vrijednosti po sektoru za 2004.-2012., i 2009.-2012.,

godine

48

4. Mreže koje promiču žensko poduzetništvo u EU 54

5. Internacionalne organizacije koje promiču žensko poduzetništvo 55

POPIS GRAFIKONA:

Redni

broj

Naziv Stranica

1. Struktura MSP-a i velikih poduzeća u Europskoj Uniji 22

2. Zaposlenost u EU obzirom na strukturu poduzeća 2012. godine 23

3. Bruto dodana vrijednost u EU obzirom na strukturu poduzeća, 2012.

Godine

24

4. Postotak poduzetnika u aktivnoj radnoj snazi u EU-28, 2012. godine 26

5. Udio žena i muškaraca u ukupnom broju poduzetnika u EU-28, 2008.

Godine

27

6. Udio žena i muškaraca u ukupnom broju poduzetnika u EU-28, 2012.

godine

28

7. Postotak poduzetnika koji rade na nepuno radno vrijeme u EU-28, 2012.

godine

29

8. Promjena u udjelu žena poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika po

zemlji članici EU-28, 2003-2012. godine

30

9. Postotak poduzetnika po dobi i spolu u EU-28, 2008. godine

31

10. Postotak poduzetnika po dobi i spolu u EU-28, 2012. godine 32

70

11. Udio žena poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika po dobi i spolu u

EU-28, 2008. godine

33

12. Udio žena poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika po dobi i spolu u

EU-28, 2008. godine

34

13. Prosječna razina obrazovanja poduzetnika po spolu i državi u EU-28,

2012. godine

35

14. Udio poduzetnika po spolu i sektoru u EU-28, 2008. godine 38

15. Udio poduzetnika po spolu i sektoru u EU-28, 2012. godine 39

16. Udio solo poduzetnika po spolu i sektoru u EU-28, 2008. godine 40

17. Udio solo poduzetnika po spolu i sektoru u EU-28, 2012. godine 41

18. Postotak poduzetnika koji zapošljavaju po spolu i sektoru u EU-28, 2008.

godine

42

19. Postotak poduzetnika koji zapošljavaju po spolu i sektoru u EU-28, 2012.

godine

43

20. Prosječan broj radnih sati po spolu u EU-28, 2012. godine 45

21. Godišnja neto dobit poduzetnika po spolu u EU-28, 2012. godine (*1000) 46

22. Udio žena poduzetnica po sektoru u EU-28, 2012. godine 47

utjecaj Ženskog poduzetniŠtva na razvoj malih i …oliver.efri.hr/zavrsni/899.b.pdf ·...

Documents