uro kukec, prof., bo ~idar hr aak, dipl.ing. · 1. ruĉne obrade 2. strojne obrade 3. spajanje...

3

Đ. Kukec, B. Hršak

Konstruiranje 3D modeliranjem

S primjerima

Bjelovar, siječanj, 2012.

4

Autor: Đuro Kukec, prof. i Božidar Hršak, dipl. ing.

Recenzenti: Dunja Srpak ,dipl. ing. i Mr.sc. Zlatko Botak

Lektor: Valentina Šinjori, prof.

Crteži: Đuro Kukec, prof. i Božidar Hršak, dipl. ing.

Udžbenik Konstruiranje 3D modeliranjem

CIP

Odluka _________

Tisak_________

Ni jedan dio udžbenika ne smije se preslikavati i umnožavati bez pismenog dopuštenja autora.

5

Sadrţaj:

1. OSNOVE TEHNOLOŠKIH PROCESA ................................................................................................................ 7

1.1 RUČNE OBRADE ........................................................................................................................................ 8 1.1.1 MJERENJE I ZACRTAVANJE .................................................................................................................... 8 1.1.2 TEORIJA REZANJA.................................................................................................................................. 9 1.1.3 TURPIJANJE ......................................................................................................................................... 10 1.1.4 RUČNO PILJENJE ................................................................................................................................. 11 1.1.5 OBILJEŽAVANJE ................................................................................................................................... 12

1.2 STROJNE OBRADE.................................................................................................................................... 13 1.2.1 BUŠENJE .............................................................................................................................................. 13 1.2.2 UPUŠTANJE ......................................................................................................................................... 15 1.2.3 TOKARENJE ......................................................................................................................................... 16 1.2.4 GLODANJE ........................................................................................................................................... 19

1.3 SPAJANJE ELEMENATA ............................................................................................................................ 20 1.3.1 UREZIVANJE NAVOJA .......................................................................................................................... 20 1.3.2 NAREZIVANJE NAVOJA ........................................................................................................................ 21 1.3.3 ZAKIVANJE .......................................................................................................................................... 22 1.3.4 LIJEPLJENJE ......................................................................................................................................... 24 1.3.5 LEMLJENJE .......................................................................................................................................... 25 1.3.6 ZAVARIVANJE ...................................................................................................................................... 26

2. PROJEKTIRANJE .......................................................................................................................................... 29

2.1 SUČELJE PROGRAMSKOG ALATA SEE ELECTRICAL ................................................................................................ 30 2.2 KNJIŽNICA SIMBOLA ...................................................................................................................................... 30 2.3 TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ........................................................................................................................... 30 2.4 ELEKTROPROJEKT 1, POGON KLIZNIH VRATA ...................................................................................................... 31 2.5 SE ELEKTRICAL 2D CRTANJE RAČUNALOM ......................................................................................................... 39 2.6 STVARANJE MAPE SIMBOLA ZA KNJIŽNICU ......................................................................................................... 41 2.7 ELEKTROPROJEKT, STRUJNA SHEMA ................................................................................................................. 42

3. KONSTRUIRANJE 3D MODELIRANJEM ........................................................................................................ 45

3.1 SUČELJE PROGRAMSKOG ALATA SOLID EDGE ..................................................................................................... 46 3.2 MODELIRANJE PRAVOKUTNOG ELEMENTA ......................................................................................................... 47 3.3 MODELIRANJE OKRUGLOG ELEMENTA .............................................................................................................. 55 3.4 MODELIRANJE OSOVINE S KONUSOM, KANALA ZA IZLAZ ALATA I USKOČNIKA ............................................................. 58 3.5 STVARANJE SKLOPA I OZNAČAVANJE HRAPAVOSTI ............................................................................................... 63 3.6 SKLOP STVOREN UZORKOM I PRESJEK S ELEMENTIMA KOJI SE NE SIJEKU ................................................................... 78 3.7 KONSTRUKCIJA SKLOPA MODELIRANJEM PREMA PISANIM PODACIMA ...................................................................... 86 3.8 STVARANJE SKLOPA S VITKIM ELEMENTOM ........................................................................................................ 88 3.9 MODELIRANJE ZAOBLJENIH I DUGIH ELEMENATA ................................................................................................. 95 3.10 OBRADA LIMA I ZAVARIVANJE .................................................................................................................. 100

4. LITERATURA ............................................................................................................................................. 121

5. ZADACI: .................................................................................................................................................... 122

6. KAZALO POJMOVA ................................................................................................................................... 127

6

Uvod

U udžbeniku su sadržaji prilagoĊeni programu predmeta Konstruiranje 3D modeliranjem za

visoku tehniĉku školu, smjer mehatronika. Osim studenata visokih škola mogu ga koristiti i

studenti drugih škola srodnih tehniĉkih smjerova. Može se koristiti i u srednjim školama te u

obrazovanju odraslih u sklopu cjeloživotnog uĉenja.

Sadržaj udžbenika podijeljen je u tri dijela:

1. Tehnološki procesi: Ovaj dio obuhvaća osnove osnovnih ruĉnih i strojnih obrada

materijala koji se koriste za izradu dijelova proizvoda u mehatronici i strojogradnji.

ObraĊeni su postupci spajanja koji se najĉešće primjenju u mehatronici. Poznavanje

tehnoloških procesa nužno je za izradu tehniĉko-tehnološke dokumentacije pri

projektiranju i konstruiranju.

2. Projektiranje: Pod projektiranjem se ovdje podrazumijeva izrada dokumentacije za

elektrotehničke i elektroničke dijelove koji su ugraĊeni u proizvod. U ovom dijelu su

i tri vježbe, prilagoĊenee za izvedbu programskim alatom SEE Electrical.

3. Konstruiranje 3D modeliranjem: Kroz primjere u devet vježbi razraĊeni su postupci

konstruiranja dijelova iz mehatronike i strojogradnje programskim alatom Solid Ege.

Sadržaji se nadovezuju na sadržaje u udžbeniku Tehnička dokumentacija. Projektiranjem i

konstruiranjem stvara se cjelovita dokumentacija proizvoda od elektronike do mehanike i od

ideje, proizvodnje do održavanja, što sve zajedno možemo nazvati dokumentacijom za

mehatroniku.

Autori zahvaljuju Visokoj tehniĉkoj školi u Bjelovaru na razumijevanju i podršci, bez koje

ovaj udžbenik ne bi mogli izdati.

Autori

7

1. Osnove tehnoloških procesa

Poglavlje Osnove tehnoloških procesa podijeljeno je u tri dijela, a sadrži:

1. Ruĉne obrade

2. Strojne obrade

3. Spajanje elemenata

U procesima obrade materijala nabrojani su postupci obrade, alati, strojevi, sredstva za izradu

i mjere zaštite o kojima treba voditi raĉuna prigodom konstruiranja 3D modeliranjem.

Konstruiranjem se unaprijed za svaki proizvod odreĊuju sve karakteristike proizvoda:

Oblik proizvoda s dopuštenim odstupanjima od oblika

Dmenzije proizvoda s dopuštenim odstupanjima

Kvaliteta površina s odstupanjima od kvalitete površine

Položaj površina s odstupanjima od položaja

Kod konstruiranja proizvoda treba predvidjeti sve elemente koji mogu pridonijeti što većem

uĉinku, a naroĉito voditi raĉuna:

O materijalima, u mehatronici i strojogradnji je to najĉešće ĉelik i drugi profili u

šipkama, limovi, žice i odljevci

O alatima, strojevima i drugim mogućnostima raspoložive radionice

O režimu rada. U režimu rada naroĉito je važno vrijeme izrade proizvoda koje utjeĉe

na cijenu proizvoda, a važno je i za izradu planova proizvodnje. Pri raĉunanju ili

snimanju vremena izrade za ukupno vrijeme izrade, osim tehnološkog vremena u obzir

treba uzeti i pripremno-završno vrijeme, pomoćno vrijeme i dodatno vrijeme.

O zaštiti okoliša

Pouzdanost je važna karakteristika svake konstrukcije, pouzdana konstrukcija je ona koja će

bezprijekorno biti u funkciji u zadanom vremenu. Oblik, dimenzije, kvaliteta površina, režim

rada, raspoloživi strojevi i alati utjeĉu na pouzdanost i rentabilnost, zato se svaki detalj

konstrukcije prije izrade dokumentacije mora detaljno obraditi s obzirom na zahtjeve

proizvoda i mogućnosti proizvodnje.

8

1.1 RUČNE OBRADE

1.1.1 MJERENJE I ZACRTAVANJE

Mjerenjem se odreĎuje koliko mjernih jedinica sadrži neka veličina.

Zacrtavanjem se prije ručne obrade crtaju konture na predmetu obrade ili se zacrta mjesto

odrezivanja, obrade, mjesto točkanja.

Pri konstrukciji proizvoda treba voditi raĉuna o naĉinu mjerenja. Modeliranjem se proizvodu

daje oblik, a kotiranjem mjere. Pri kotiranju treba paziti da se na crtež ne unese pogrešna

mjera, a zatim da se naĉinom kotiranja onemogući zbrajanje odstupanja, jedno i drugo dovodi

do škarta.

Alati za mjerenje koji se najčešće koriste u ručnim i strojnim obradama:

1. Ĉe. metar, ravnala.

2. Univerzalno pomiĉno mjerilo, dubinomjer

3. Mikrometri, komparatori

4. Kalibri, mjerila za kutove

Alati za zacrtavanje:

1. Kutnik

2. Ĉeliĉno ravnalo

3. Crtaća igla obiĉna

4. Crtaća igla na stalku

5. Šestar

Postupak zacrtavanja:

1. Ĉišćenje: prije zacrtavanja treba krpom, ĉeliĉnom ĉetkom ili brusnim papirom oĉistiti

površinu na kojoj će se zacrtavati.

2. Bojanje: temeljnom bojom obojiti površinu.

3. Sjenĉanje: manja se površina može kredom posjenĉati prije zacrtavanja.

4. Iglu za zacrtavanje voditi neprekinuto, sam vrh postaviti uz stranicu kutnika ili

ravnalo.

Rad na siguran način:

1. Crtaću iglu ne nositi u džepovima, može doći do ubodne rane kod prigibanja.

2. Mjerila odlagati na glatku i ĉistu podlogu (od platna, filca ili drva).

Sredstva za zacrtavanje:

1. Crtaća igla

2. Ĉeliĉno ravnalo

3. Kutnik

4. Metar

5. Pomiĉno mjerilo

Radne operacije:

1. Mjerenje.

2. Zacrtavanje.

9

1.1.2 TEORIJA REZANJA

Djelovanje oštrice

a) I. faza: u poĉetnoj fazi djelovanja oštrica sabija-stisne materijal.

b) II. faza: sila F savladava kohezijsku silu koja drži kristale na okupu, oštrica reže-lomi

materijal.

c) III. faza: daljnjim djelovanjem sile F materijal se razdvaja.

Geometrija oštrice

Uspješnost obrade odvajanjem ĉestica u velikoj mjeri ovisi o tome su oštrice reznih alata

pravilno nabrušene. Pravilno nabrušena oštrica mora biti oštra, s tim da su plohe pod

odreĊenim kutom, moraju imati odreĊenu geometriju. Osnovni kutovi su α, β, i γ.

10

1.1.3 TURPIJANJE

Turpijanje je ručna obrada odvajanjem čestica pomoću alata s puno oštrica – turpije.

Vrste turpija:

a) Prema nasjeku:

a. Turpije s jednostrukim nasjekom

b. Turpije s dvostrukim nasjekom

c. Turpije s luĉnim nasjekom

b) Prema obliku:

a. Plosnate turpije

b. Kvadratne turpije

c. Poluokrugle turpije

d. Okrugle turpije

e. Trokutaste turpije

f. Specijalne turpije

Postupak rada s turpijom:

1. Predmet stegnuti u škrip, što bliže ĉeljustima škripa.

2. Radni hod je naprijed, treba pritiskom djelovati na turpiju tijekom kretanja.

3. Kontrolu obraĊivane površine vršiti kutnikom, pomiĉnim mjerilom i ĉeliĉnim

ravnalom.


1. Ruĉka turpije mora biti pravilno nasaĊena.

2. Ne koristiti turpije bez ruĉke.

Sredstva za izradu:

1. Paralelni škrip

2. Kutnik

3. Pomiĉno mjerilo

4. Crtaća igla

Radne operacije:

1. Mjerenje

2. Zacrtavanje

3. Turpijanje

4. Kontrolno mjerenje

11

1.1.4 RUČNO PILJENJE

Ručno piljenje izvodi se ručnom pilom, a to je operacija ručne obrade odvajanja materijala

ili razdvajanja materijala.

Alati za ručno piljenje su ruĉne pile koje se sastoje:

1. Od okvira koji ima jedan nepomiĉni držaĉ lista pile na kojem je s druge strane držaĉ

ruĉke i jedan pomiĉni držaĉ lista pile na kojem je s druge strane navoj te podložna

ploĉica i leptir matica za pritezanje.

2. Rezni dio je list pile koji ima valoviti razvod zubi za stvaranja propilka šireg od lista,

radi smanjenja trenja i time sprjeĉavanje zagrijavanja lista i obraĊivanog materijala.

Postupak rada ručnom pilom:

1. Predmet stegnuti što bliže ĉeljusti škripa.

2. Dobro zategnuti list pile.

3. Zube lista pile okrenuti prema naprijed.

4. Radni hod je prema naprijed, u tom smjeru lagano, po potrebi, pritisnuti pilu.

5. Koristiti cijelu dužinu lista pile.


1. Ne piliti predmete tanje od 3 mm jer se javljaju vibracije koje mogu prouzroĉiti

oštećenje lista i materijala te povredu.

2. Drška mora biti pravilno nasaĊena.

3. Ne koristiti pilu bez drške.

Sredstva za izradu:

5. Paralelni škrip

6. Kutnik

7. Pomiĉno mjerilo

8. Crtaća igla

Radne operacije:

5. Mjerenje

6. Zacrtavanje

7. Ruĉno piljenje


12

1.1.5 OBILJEŢAVANJE

Obilježavanje je operacija kojom se obilježe mjesta središta rupa prije bušenja, mogu se

obilježiti i središta kružnica i kružnih lukova te zacrtane konture.

Obilježavanje treba izvesti vrlo precizno jer se pogreška nastavlja u narednim operacijama, a

to može dovesti do škarta. Postupak obilježavanja majstori u radionici još nazivaju i toĉkanje

jer se obilježeno mjesto vidi kao toĉka, iako nije toĉka, nego stožasto udubljenje.

Alati za obilježavanje:

1. Obilježaĉ (toĉkalo)

2. Ĉekić

Postupak rada:

1. Utvrditi mjesto obilježavanja.

2. Obilježavanje izvesti u tri zahvata:

a. Obilježaĉ postsviti koso, vrh obilježaĉa postaviti toĉno na križić crta.

b. Uspraviti obilježaĉ.

c. Snažno i precizno udariti ĉekićem.


1. Vrh obilježaĉa mora biti pravilno nabrušen.

2. Glava obilježaĉa ne smije biti raskovana.

3. Pri brušenju na brusilici koristiti predviĊene zaštitne naprave i osobna zaštitna

sredstva.

4. Ĉekić mora biti pravilno nasaĊen.

Sredstva za izradu:

1. Obilježaĉ

2. Ĉekić

3. Odgovarajuća mjerila: metar, pomiĉno mjerilo, kutnik, ĉeliĉno ravnalo i sl.

Radne operacije:

1. Obilježavanje


13

1.2 STROJNE OBRADE

1.2.1 BUŠENJE

Bušenje je postupak obrade odvajanjem čestica kojim se izraĎuju provrti u predmetu obrade

različitih dimenzija.

Alati za bušenje:

1. Spiralna svrdla

Alati za pridržavanje i pritezanje:

1. Odgovarajuća kliješta, za male predmete

2. Ruĉni škrip

3. Strojni škrip

4. Za velike elemente podmetaĉi i T vijci s polugom

Vrste bušilica:

a) Ruĉno upravljane bušilice

1. Ruĉne i ruĉne elektriĉne bušilice

2. Pneumatske bušilice

3. Stolne bušilice

4. Stupne bušilice

b) Obradni centri

1. Horizontalni

2. Vertikalni

c) Fleksibilni obradni sustavi

Ako se obradnom centru doda transportni sustav, dobije se fleksibilni obradni sustav.

Režim rada:

Za pravilan rad važno je odrediti odgovarajući broj okretaja i posmak.

Brzina rezanja v izraĉuna se prema jednadžbi:

Broj okretaja n koji se podešava na bušilici, može se odrediti iz jednadžbe brzine rezanja.

Posmak s se uzima iz tablica, a ovisi o materijalu alata i materijalu predmeta obrade.

Vrijeme t bušenja izraĉuna se prema jednadžbi:

t = l / n s min

14


1. Koristiti osobna zaštitna sredstva:

a) Radno odijelo, zakopĉano

b) Zaštitne cipele s ĉeliĉnom kapicom

c) Zaštitne rukavice

d) Zaštitne naoĉale

2. Zaštita pri radu na bušilici:

a) Elementi za prijenos gibanja moraju biti zaštićeni ĉvrstom zaštitnom napravom.

b) Primijeniti pravilan režim rada.

c) Predmet obrade i alat odlagati pravilno.

d) Namještanje alata i predmeta obrade obaviti dok stroj miruje.

e) Kljuĉ izvaditi iz stezne glave.

f) Strugotinu odvajati polugom ili ĉetkom.

Elementi režima rada

1. v = brzina rezanja, obodna brzina najvećeg promjera oštrice ( m/min )

2. d = promjer svrdla ( mm )

3. n = broj okretaja ( okr/min )

4. s = posmak, pravocrtni pomak svrdla u jednom okretaju ( mm/okr )

5. t = vrijeme bušenja ( min )

Postupak rada pri ručnom bušenju

1. Mjerenje

2. Zacrtavanje

3. Obilježavanje ( toĉkanje ), ovom operacijom se obilježaĉem utisne materijal pod

stožastom oštricom. Dobiveno stožasto udubljenje služi za centriranje vrha svrdla radi

bušenja na toĉno odreĊenom mjestu.

4. Bušenje

Bušenje provrta velikih promjera

Provrti velikih promjera uspješno se buše na velikim strojevima koji imaju veliku krutost.

Mogu se pojaviti poteškoće ako treba na manjem stroju bušiti provrte većih promjera.

Preciznost i sigurnost pri radu osigurat će se ako se bušenje obavi u više zahvata. Npr. bušenje

provrta promjera 40 mm:

1. Zahvat, bušenje svrdlom promjera 10 mm



15

1.2.2 UPUŠTANJE

Upuštanje je dorada krajeva provrta radi izrade sjedišta za glave vijaka raznih oblika te

drugih elemenata, koji nasjedaju u upušteni dio provrta, upuštačima ili svrdlima.

Upuštanje može biti:

1. Konusno

2. Cilindriĉno

U upuštanje se ubraja i poravnavanje manjih površina oko provrta na odljevcima i sliĉnim

proizvodima radi stvaranja ravne površine i kutnosti. Kutnost oko provrta naroĉito je potrebna

radi stvaranja pravilnog posrednog spoja vijcima.

Vrste upuštača:

1. Konusni

2. Cilindriĉni

3. Ĉelni-ravni

Postupak rada s upuštačima:

1. Izbušiti provrte prema nacrtu.

2. Prema promjeru provrta odrediti veliĉinu upuštaĉa.

a. Ako se upušta ĉelnim ili valjkastim upuštaĉem, promjer vodilice upuštaĉa treba

uskladiti s promjerom provrta.

b. Kod konusnih upuštaĉa vodilice nema pa treba odrediti promjer.

3. Podesiti broj okretaja.

4. Mjerenje obraĊivane površine vršiti šablonom ili upuštenom glavom zakovice.


Primijeniti iste mjere zaštite kao i kod bušenja.

Sredstva za izradu:

1. Konusni upuštaĉ

2. Šablona za kontrolu

Radne operacije:

1. Bušenje

2. Upuštanje

16

1.2.3 TOKARENJE

Tokarenje je postupak strojne obrade odvajanjem čestica, primjenjuje se u obradi predmeta

kružnih oblika.

Osnovne operacije tokarenja:

Uzdužno tokareno Popreĉno tokareno

Tokareno ukošeno Tokareno zaobljeno

Konusno tokarenje Profilno tokarenje

17

Tokarenje kugle Odsijecanje

Ravnine i površine obrade:

Da bi se tokarenjem izradio proizvod, na tokarilici se mora osigurati pogon i odgovarajuća

gibanja predmeta obrade i alata. Geometrija alata je ista kod svih tokarskih noževa bez obzira

na oblik i složenost alata.

Gibanja pri tokarenju:

1. Glavno gibanje ( v ), kružno je i izvodi ga predmet obrade.

2. Posmiĉno gibanje ( vs ), pravocrtno je i izvodi ga alat, tokarski nož.

3. Dostavno gibanje ( dg), pravocrtno je, za uzimanje dubine rezanja.

18

Koordinatne ravnine obratka:

1. Ravnina obrade je ravnina paralelna s površinom obrade.

2. Osnovna ravnina je ravnina usporedna s donjom ravninom alata.

Površine obrade:

1. ObraĊivana površina je površina s koje se odvajaju ĉestice materijala.

2. Površina obrade je površina koja nastaje na obraĊivanoj površini ispod alata.

3. ObraĊena površina je površina iza alata nakon obrade.

Predmeti kružnih oblika obraĊuju se na tokarilicama, a prema tehnološkoj usavršenosti se

mogu podijeliti u tri skupine:

a) Ruĉno upravljane tokarilice

Stolne

Univerzalne

Vertikalne

Ĉelne

Kopirne

Revolverske

b) Programirane tokarilice NC, za automatsku izradu proizvoda jednostavijih

geometrijskih oblika.

c) Tokarski centri CNC, za cjelovitu obradu proizvoda na jednom mjestu, jednim

stezanjem.

19

1.2.4 GLODANJE

Glodanje je složen postupak strojne obrade odvajanjem čestica pomoću alata s više oštrica.

Gibanja pri glodanju: Glavno gibanje ( v ) 1, kružno je i izvodi ga alat.

Pomoćno gibanje ( s ) 2, pravocrtno je i izvodi ga predmet obrade.

Dostavno gibanje ( dg ) 3, pravocrtno je i izvodi ga alat.

Glodanje se izvodi:

a) Na ruĉno upravljanim glodalicama

b) Obradnim centrima

c) Fleksibilnim obradnim sustavima

20

1.3 SPAJANJE ELEMENATA

1.3.1 UREZIVANJE NAVOJA

Urezivanjem se izraĎuju navoji na matici, unutarnji navoji, pomoću ureznica.

1. Za unutarnji navoj, navoj u matici, koriste se urezna svrdla.

Mogu se primijeniti duge ureznice ili kratke trodjelne ureznice.

1. Ureznica koja je oznaĉena jednom crticom I

2. Ureznica koja je oznaĉena dvjema crticama II

3. Ureznica koja je oznaĉena trima crticama III

Postupak urezivanja navoja:

1. Ureznicu postaviti okomito

2. Osigurati podmazivanje ureznice i obraĊivanih površina

3. Na ureznicu postaviti držaĉ i zakretati ureznicu pola kruga naprijed i natrag toliko da

se odvoji strugotina.

4. Urezivanje navoja poĉinje prvom ureznicom, zatim drugom te trećom ureznicom koja

ima puni profil navoja.


1. Držaĉ mora biti ispravan.

2. Ako se prorezi ureznice napune strugotinom, kretanjem natrag–naprijed ureznicu

izvaditi i oĉistiti strugotinu.

3. Ako ureznica pukne, krhotine pažljivo izvaditi uz prisustvo nastavnika.

Sredstva za izradu:

1. Paralelni škrip za pridržavanje

2. Ureznice prema nazivnim promjerima iz nacrta

3. Držaĉ

Radne operacije:

1. Bušenje

2. Urezivanje navoja

21

1.3.2 NAREZIVANJE NAVOJA

Narezivanjem navoja izraĎuju se navoji na vijku, vanjski navoji, pomoću nareznice.

Vijci se ne izraĊuju u radionicama ruĉno nego strojno u velikim serijama. Pojedinaĉno ili u

malim serijama izraĊuju se samo specijalni vijci na koje su narezuju navoji ruĉno ili strojno.

Vanjski navoji narezuju se nareznicama.

Slika prikazuje navoj na usadnom vijku.

Vrste navoja:

1. Metriĉki

2. Whithworthov

3. Obli

4. Kvadratni, trapezni, obli, za lim, za drvo

Alat za narezivanje navoja

1. Nareznice

Okrugle

Kvadratne

Podesive glave za narezivanje cijevnih navoja

Postupak narezivanja navoja

1. Izraditi ukošenje na vrhu

2. Nareznicu postaviti okomito

3. Za svaki okret naprijed zakrenuti nareznicu natrag toliko da se odvoji strugotina

4. Vršiti podmazivanje

22

1.3.3 ZAKIVANJE

Zakivanje je operacija spajanja elemenata od istih ili različitih materijala u nerazdruživi

spoj.

Prednost spajanja zakivanjem je u tome što se mogu spajati razliĉiti materijali, npr. drvo-

metali, metali-plastika i sl..

Slika prikazuje posredni zakoviĉni spoj (spoj zakovicom).

Elementi zakovice:

1. D – promjer glave zakovice

2. L – duljina tijela zakovice

3. s – debljina elemenata (limova)

4. l – duljina za završnu glavu

5. d – promjer zakovice

6. h – visina glave zakovice

Duljina tijela zakovice

1. Za upuštenu završnu glavu L = s + d

2. Za poluokruglu završnu glavu L = s x 1,2 + d

23

Vrste zakovica:

1. Pune zakovice, sitne zakovice do 10 mm, normalne, promjera iznad 10 mm

2. Šuplje s trnom

3. Zakovice s eksplozivnim punjenjem

Vrste zakovičnih spojeva:

1. Posredni spoj (spoj zakovicom)

2. Neposredni spoj (spoj s jednim od dijelova)

3. Preklopni, jednostiĉni, dvostiĉni (prema položaju spojnih dijelova)

4. Jednoredni, višeredni (prema broju redova)

Postupak zakivanja:

1. Ruĉno

2. Strojno

3. Automatizirano

Zakivanje se izvodi pomoću specijalnih alata prilagoĊenih vrsti i veliĉini zakovice. Za

zakivanje punom zakovicom potrebni su alati: podmetaĉ-oblikaĉ, izvlakaĉ, ruĉni ili strojni

ĉekić i oblikaĉ.

Slika prikazuje neposredni zakoviĉni spoj.

24

1.3.4 LIJEPLJENJE

Lijepljenje je postupak spajanja istih i različitih materijala ljepilom.

Lijepljenje je vrlo ekonomiĉan postupak spajanja materijala jer se mogu spojiti i najrazliĉitiji

materijali. Kod zalijepljenih spojeva treba voditi raĉuna o njihovim prednostima- lagana

konstrukcija, nema deformacija, djeluju izolacijski, i o nedostacima- mala ĉvrstoća koja opada

starenjem, osjetljivost na temperaturu, pri radu potrebna zaštita.

Slika prikazuje preklopni spoj.

Dimenzioniranje zalijepljenog spoja.

Postupak lijepljenja:

1. Odabir najprikladnijeg ljepila

2. Priprema površine, odmašćivanjem, mehaniĉkim i kemijskim ĉišćenjem

3. Nanošenje tankog sloja ljepila

4. Sušenje

5. Sastavljanje pod pritiskom

25

1.3.5 LEMLJENJE

Lemljenjem se metalni dijelovi spajaju u nerastavljiv spoj pomoću dodatnog metala lema.

Lemljenje je najvažniji postupak spajanja dijelova i elemenata u elektronici, elektrotehnici i

finomehanici.

Podjela :

1. Meko lemljenje do 450°C

2. Tvrdo lemljenje preko 450°C

Najčešće primjenjivani spojevi:

1. ĉeoni ravni spoj

2. ĉeoni kosi spoj

3. preklopni spoj

4. spoj u elektrotehnici

Postupak lemljenja:

1. Ĉišćenje površina, odmašćivanjem, mehaniĉkim i kemijskim ĉišćenjem

2. Zagrijavanje lemilom lema i materijala na mjestu spoja

3. Dodavanje lema

26

1.3.6 ZAVARIVANJE

Zavarivanje je postupak spajanja metalnih dijelova zagrijavanjem do temperature taljenja i

dodavanja rastaljenog materijala ili do gnjecavog stanja i spajanja pod pritiskom.

Slika prikazuje kutni zavar kojim je spojena kvadratna cijev s ovalnom ploĉicom.

Zavarivanjem se dobiju nerazdruživi spojevi istovrsnih metala djelovanjem topline uz

dodavanje materijala.

Osnovne vrste zavarenih spojeva

1. Kutni zavar

2. Preklopni kutni zavar

3. V zavar

4. X zavar

5. I zavar

27

Izmjere zavara na crtežu

1. z = a * 1,41

2. Zavar je na crtežu posjenĉan.

3. Oznaĉen strelicom, kosom pomoćnom crtom koja prelazi u vodoravnu crtu.

4. Prva oznaka na vodoravnoj crti a oznaĉava debljinu vrata vara.

5. Druga oznaka brojkom (pr. 3 ) oznaĉava dimenziju debljine vrata.

6. Grafiĉki simbol oznaĉava oblik vara.

7. Brojka iza grafiĉkog znaka oznaĉava (pr. 10 ) duljinu vara.

8. Ako je potrebno duboko prodiranje vara u materijal, ispred svih oznaka dodaje se

oznaka s, a iza oznake brojka (pr. 1 ) koja oznaĉava dubinu u mm na koju var mora

prodrijeti u materijal.

Postupci zavarivanja

1. Taljenjem:

elektroluĉno zavarivanje

plinsko zavarivanje.

2. Pritiskom:

kovaĉko zavarivanje

elektrootporno

Zaštitna sredstva: Zaštitna maska, radno odijelo, kožna pregaĉa, kožne rukavice, zaštitne

cipele.

29

2. Projektiranje

Elektronika je uz mehaniku temeljno podruĉje mehatronike. U ovom su poglavlju obraĊeni

osnovni postupci elektroprojektiranja.

Za crtanje raĉunalom u podruĉju elektronike i elektrotehnike primijenjen je programski alat

SEE Electrical.

Poglavlje projektiranje sadrži:

1. Kratak prikaz suĉelja programskog alata SEE Electrical i knjižnice simbola

2. Primjer dokumentacije elektroprojekta

3. Tri uvodne vježbe elektroprojektiranja i to:

2D crtanje raĉunalom u programskom alatu SEE Electrical

Stvaranje mape simbola za knjižnicu

Elektroprojekt

30

2.1 Sučelje programskog alata SEE Electrical

2.2 Knjiţnica simbola

Simboli su elementi koji se ĉesto ponavljaju u crtanju strujnih shema. U stablu simbola

prikazana je knjižnica simbola EN61346-2CRO.

2.3 Tehnička dokumentacija

Ovo poglavlje sadrži projekt u kojem je prikazana dokumentacija i naĉin izrade te

dokumentacije. Crteži i sheme razraĊeni su koliko je potrebno da se objasni njihovo stvaranje

i formiranje crtežnog dijela projekta programskim alatom SEE Electrical.

31

Napomena:

Ovdje je izraĊen crtežni dio dokumentacije. Kad je rijeĉ o cjelovitom elektroprojektu, o

glavnom, izvedbenom i o dokumentaciji izvedenog stanja, treba dodati tehniĉki opis i ostale

zakonom propisane dijelove projekta.

Nazivi projekta:

1. Elektroprojekt, pogon kliznih vrata

2.4 Elektroprojekt 1, pogon kliznih vrata

Projektni zadatak: Nacrtati strujnu shemu pogona kliznih vrata, stvoriti popis elemenata,

listu ožiĉenja, popis kabela te prikljuĉne planove za prikljuĉne letve X, X2 i X3.

01

23

45

67

89

A B C D E F

A B C D E F

-Logo-

Strujna

shema

Project:

Date:

Function:

Drawing

no.:

Školovanje

25.1.2012

Location:

Rev.:

Init.:

4Sheet:

Nextsheet:

Totalsheets:

4

L12.9

L1

L21.9

L2

L31.9

L3

N2.9

N

PE2.9

PE

Q

1 2

3 4

5 6

4K6

4.6

1 2

3 4

5 6

4K7

4.7

1 2

3 4

5 6

4F3

1 2

3 4

5 6

X

112

3

4

5

X

6

7

8

9

X2

1

X2

2

X3

1

X3

2

4S6

4S7

4K7

4.7

4K6

4.6

4K6

4K7

4K6

4.6

13 14

4K7

4.7

13 14

4P8

4P9

NAPAJANJEL1

NAPAJANJEL2

NAPAJANJEL3

NAPAJANJEN

NAPAJANJEPE

4M4

U1

V1

W1

PE

W2 MPP-Y

1 s

2 c

3 p

4 zz

W1 PP-Y

1 s

2 c

3 p

4 p

5 zz

NONC

4.8

4.7

4.4M

NONC

4.9

4.6

4.5M

NONC

NONC

NONC

39

2.5 SE Elektrical 2D crtanje računalom

U 2D crtanju mogu se izraditi grafiĉki prikazi simbola i crtežni dijelovi strujnih shema kako

bi se mogli nacrtati simboli kojih nema u knjižnici simbola. Simboli se mogu pohraniti u

knjižnicu. Mogu se konstruirati osnovni geometrijski elementi i osnovni elementi iz mehanike

i finomehanike. Alat je prvenstveno namijenjen za projektiranje strujnih shema, ormara i

kućnih instalacija.

Za pomoć pri crtanju koristite udžbenik Tehnička dokumentacija:

1. Stvaranje projekta

2. Stablo projekta

3. Alatne trake

4. Projekti

5. 2D alati za crtanje

6. Šrafiranje i sjenĉanje

7. Tekst, tehniĉko pismo

8. Krivulje

Upute za stvaranje novog projekta:

1. Pritisnuti na:

Datoteka

Novi

2. U prozor upisati naziv novog projekta

3. Spremi

4. Odabrati predložak CRO

5. Upisati ime projekta

6. Upisati naziv stranice projekta

01

23

45

67

89

A B C D E F

A B C D E F

-Logo-

2Dcrtanje

Project:

Date:

Function:

Drawing

no.:

Školovanje

25.1.2012

Location:

Rev.:

Init.:

3Sheet:

4Nextsheet:

Totalsheets:

4

1.Crte

2.Izm

jeritiinacrtati

3.Nacrtatiiupisatiurazlicitimbojam

a.4.Izm

jeritiinacrtatisim

bole

TEHNICKO

PISM

OTehnickopismo

TEHNICKOPISMOTehnickopismo

TEHNICKO

PISM

OTehnickopismo

TEHN

ICKOP

ISMO

Tehni

ckopis

mo

K3F5

3F7

5.Konstruiratielipsuurombustranicea=50mm

6.Izmjeritiinacrtatipremaslici

NONC

41

2.6 Stvaranje mape simbola za knjiţnicu

Ako u knjižnici nema simbola za element koji nam treba u shemi, simbol se može nacrtati i

pohraniti u knjižnicu Moji simboli. Kada je simbol pravilno pohranjen u knjižnicu simbola,

on ulazi u bazu i ponaša se kao i svi ostali simboli.

Na slici su prikazani standardni simboli koji se nalaze u knjižnici simbola programskog alata

SEE Electrical. Za vježbu stvaranja simbola dobro je uzeti ove standardne simbole, nacrtati

ih, pohraniti u knjižnicu i provjeriti na jednoj strujnoj shemi.

Za pomoć pri stvaranju simbola koristite udžbenik Tehnička dokumentacija..

Stvoriti simbole:

Naroĉito je važno da su svi prikljuĉci simbola u razmaku od 5 mm.

Za crtanje u elektrotehnici koristite papir formata A4 postavljen vodoravno.

42

2.7 Elektroprojekt, strujna shema

Uz primjer strujne sheme koji prikazuje raspored elemenata, na shemi su upisani nazivi

simbola i naziv mape radi lakšeg pronalaženja simbola. Primjer je izraĊen na dvije stranice,

zato se na potencijalima koji prelaze na drugu stranicu pojavljuju dodatne brojĉane oznake,

poveznice.

Shema na prvoj stranici sadrži dovodni vod, a na drugoj ispravljaĉ 220/12V.

Za pomoć pri crtanju koristite udžbenik Tehnička dokumentacija.

Nakon toĉno nacrtane sheme u grafiĉkim popisima možete stvoriti dokumente i priložiti ih

elektroprojektu i to:

1. Popis dokumenata

2. Popis elemenata

3. Popis stezaljki

4. Ožiĉenje

5. Popis kablova

6. Prikljuĉni plan s grafikom i dr.

Nakon pravilno izraĊene sheme ostalu elektroprojektnu dokumentaciju stvara program.

Treba samo oznaĉiti Grafički popisi, zatim dokument koji treba stvoriti oznaĉiti pritiskom na

desnu tipku te oznaĉiti Stvaraj ( generiraj ).

01

23

45

67

89

A B C D E F

A B C D E F

-Logo-

Upr.iregulacija1

Project:

Date:

Function:

Drawing

no.:

Školovanje

25.1.2012

Location:

Rev.:

Init.:

1Sheet:

2Nextsheet:

Totalsheets:

4

L1L1

2.0

L2L2

4.0

L3L3

4.0

PEPE

2.0

NN

2.0

1M2

U1

V1

W1

PE

1F2.2

1 2

3 4

5 6

1K6

1.6

1 2

3 4

5 6

1F2.1

1

3

5

2

4

6

W 3x1.5

1 b2 c

3 s4 z

1 b2 c

W1

M 3x2.5

PP-Y

3 s

Osiguraci:3-polni

Kontaktireleja,glavni:3-polniNC

Zaštitniuredaj:3-polni,term.over.

Oznakakabelaižica

Stezaljke:4

stezaljke90vert.

Motoriigen.:Trofazni+PE

Gornjipotencijal-F11

Donji

F12

Koristitiknjižnicu

simbola

EN61346-2CR

O

X1

1

2

3

4

1K6

A1 A2

1S6

1F6

Svicireleja:1polni

Sklopnici,jednopolni

NOsazadrškom

Osigurac:1polni

1.2M

NONC

01

23

45

67

89

A B C D E F

A B C D E F

-Logo-

Upr.iregulacija2

Project:

Date:

Function:

Drawing

no.:

Školovanje

25.1.2012

Location:

Rev.:

Init.:

2Sheet:

3Nextsheet:

Totalsheets:

4

L11.9

L14.0

12V

12V

PE1.9

PE4.0

N1.9

N4.0

MM

W2

M 3x1.5

PP-Y

1 b2 c

3 s

220AC

12DC

2G4

ABC

L N PE

1 2

X2

1

2

3

X3

1

2

3

2F4

45

3. Konstruiranje 3D modeliranjem

Mehanika je temeljno podruĉje mehatronike. U ovom su poglavlju primjeri konstruiranja

mehaniĉkih i finomehaniĉkih elemenata 3D modeliranjem. Za modeliranje i stvaranje

tehniĉko-tehnološke dokumentacije primijenjen je programski alat Solid Edge.

Poglavlje konstruiranje 3D modeliranjem sadrži:

1. Prikaz suĉelja programskog alata Solid Edge i detaljne upute za konstruiranje

modeliranjem tehnoloških postupaka koji nisu obraĊeni u udžbeniku Tehniĉka

dokumentacija

2. Tri vježbe konstruiranja modeliranjem pravokutnih i kružnih elemenata

3. Stvaranje sklopa

4. Stvaranje sklopa s elementima koji se ne sijeku

5. Modeliranje vitkih elemenata

6. Obrada lima i zavarivanje

46

3.1 Sučelje programskog alata Solid Edge

Za uspješno konstruiranje 3D modeliranjem treba savladati vježbe iz udžbenika Tehnička

dokumentacija.

47

3.2 Modeliranje pravokutnog elementa

Modeliranje proizvoda s uglavnom ravnim i zaobljenim plohama i izrada tehniĉke

dokumentacije prikazano je na postolju elektromotora i sabirnici.

Upute u prilogu prikazuju stvaranje rupa za vijke s upuštenom glavom, postupak je isti za

izradu rupa za vijke s cilindriĉnom glavom.

Bušenje je postupak obrade odvajanjem ĉestica kojim se izraĊuju provrti okruglog presjeka

reznim alatom svrdlom, najĉešće na alatnom stroju bušilici.

Osim bušenja na bušilicama se još izvode tehnološki postupci:

1. Profilno bušenje

2. Izrada navoja

3. Upuštanje

Upuštanje se izvodi alatima – upuštaĉima.

Radioniĉki crtež crta se na papiru odabranog standardnog formata s okvirom i zaglavljem.

Sastavni crtež osim okvira i zaglavlja ima i sastavnicu s toliko redova koliko ima pozicija.

48

Upute za upuštanje:

U postolju treba izbušiti rupe za vijke s upuštenom glavom .

1. Alatima Provrt i Opcije provrta otvoriti prozor Podošenja. U prozor

upisati dimenzije provrta.

2. U redu.

Postaviti skicu na mjesto provrta

3. Return

4. Završi

Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:

Tvrtka:

Naziv:

Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.

Poz.

Đuro

Typewritten Text

Đuro

Typewritten Text

Đuro

Typewritten Text

Okvir sa zaglavljem za radionički crtež


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

Broj crtezaMaterijalNaziv i dimenzijePoz.. Kom.

Zavarivanje

Đuro

Typewritten Text

Okvir sa zaglavljem i sastavnicom za sklpni crtež

51

Model postolja elektromotora


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

1:2

A

A

PRESJEK A-A

B

DETALJ B

R 36

25

822

22

8

49,5

7,5

657,

5

10

2015 15

R8

100

8060

15

10,5

8,5

R58

KukecPostolje elektromotora

Al.00-03-0111 : 1 20.03.2010.

711

,715

53

Model sabirnice


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

90

ADETALJ A

5M

B DETALJ B

6

5,55,5

10

15

1 : 1 12.03.2010.

SabirnicaKukec

8,5

9 x

8,5

9 x

00-02-01

55

3.3 Modeliranje okruglog elementa

Za primjer modeliranja okruglog elementa uzeta je osovina s utorom. U prilogu su upute kako

izraditi utor za klin kojem dno nije na osnovnoj ravnini. Upute prikazuju paralelno pomicanje

ravnine za odreĊenu vrijednost na jednu ili drugu stranu od osnovne ravnine. Postupak je isti

za konstruiranje razliĉitih oblika elemenata kada im baza nije na osnovnoj ravnini.

Utori se izraĊuju glodanjem. Glodanje je visokoproduktivan postupak obrade odvajanjem

ĉestica kojim se izraĊuju razliĉiti oblici pomoću alata s više oštrica – glodala.

Osovina ima s jedne strane navoj kojim se može ostvariri neposredan vijĉani spoj u sklopu.

56

Upute za pomicanje Paralelne ravnine

1. Modelirati okruglo tijelo

2. Pomaknuti Paralelnu ravninu prema nacrtu

3. Na pomaknutoj ravnini nacrtati utor za klin i glodanjem izraditi utor


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

8913 R 3

1428

42110

25

12M x 1,5

1,5 X 45°

16O h8

0,1-0

,2

bruš

eno

Ra 1

,6

0,1-0,2

brušenoRa 1,6

25

Osovina s utoromKukec

4

58

3.4 Modeliranje osovine s konusom, kanala za izlaz alata i uskočnika

Tokarenjem se izraĊuju konusni elementi, ali i razni kružni utori. Tokarenje je postupak

strojne obrade odvajanjem ĉestica kojim se izraĊuju proizvodi okruglog presjeka reznim

alatom tokarskim nožem.

Primjeri u prilogu prikazuju stvaranje konusa i kružnih utora.

Na radioniĉkom crtežu Osovina za ogr. vrata primijenjeno je više operacija:

a) Tokarenje

b) Glodanje utora

c) Tokarenje konusa

d) Tokarenje kanala za izlaz alata-tokarskog noža

e) Narezivanje navoja

59

Upute za izradu konusa:

1. Modelirati okruglo tijelo.

2. Alatom Skošenje tokariti konus. U prozoru Svojstva skošenja odabrati

2kosine.

3. U redu.

4. Upisati mjere prema crtežu i tokariti.

60

Postupak izrade kanala za izlaz alata, uskočnika i sl.

1. Modelirati okruglo tijelo.

2. Alatom Zaokrenuti isječak kostruirati kanal.

3. Ukljuĉiti os rotacije . Oznaĉiti os oko koje predmet rotira.

4. Return

5. Upisati 360°

61

6. Tokariti kanal. Završi

7. Za urezivanje-tokarenje postupak je isti bez obzira na oblik. Oblik kanala konstruirati

prema tehniĉko-tehnološkoj dokumentaciji.


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

Osovina za ogr. vrataKukec

8215

97

1527

4235

8

10

4

2 X 45°

2 X 45°

9°

R 2

22O25O

20M x 1,5

30

139

63

3.5 Stvaranje sklopa i označavanje hrapavosti

Za stvaranje sklopa koristi se modul Sklop, upute za stvaranje sklopa su u prilogu. U prilogu

je dokumentacija za sklop vratilo s remenicom.

Postupak konstruiranja sklopa vratilo s remenicom modeliranjem.

a) Modelirati vratilo

b) Modelirati remenicu

c) Modelirati klin

d) Pozicije sastaviti u sklop

Remenica i vratilo su spojeni klinom. IzmeĊu provrta remenice i rukavca vratila ĉvrst je spoj.

Površine koje su u dodiru moraju biti kvalitetno obraĊene, što se mora oznaĉiti na tehniĉkim

dokumentima. Upute za oznaĉavanje hrapavosti površine su u prilogu.

64

Upute za stvaranje sklopa

Stvaranje sklopa prikazano je na montaži vratila s remenicom. Sklop ima 3 pozicije:

a. POZ. 1 vratilo

b. POZ. 2 remenicu

c. POZ. 3 klin

1. Pokrenuti Sklop.

2. Otvara se prozor, Popis dijelova .

65

3. U prozoru Popis dijelova odabrati POZ.1 vratilo

4. U prozoru Popis dijelova odabrati POZ. klin i postaviti iznad ili lijevo od vratila

66

5. POZ. 3 klin sataviti s POZ.2

6. Za montažu se koriste alati .

Najĉešće korišteni alati za sastavljanje sklopa:

- za spariti plohe, sastaviti jednu do druge

- plošno poravnati, poravnati ĉela dviju ploha

- koncentriĉno poravnati, npr. rukavac i provrt

- za poravnati ili spojiti osnosimetriĉne dijelove

- za spojiti dijelove s dvjema dodirnim toĉkama koje su u sklopu

Montaža klina

7. Alatom Spojiti oznaĉiti kljuĉnu toĉku na vratilu

8. Istim alatom oznaĉiti kljuĉnu toĉku na klinu

67

9. Nakon oznaĉavanja kljuĉne toĉke na klinu, vratilo i klin će se sastaviti u sklop.

Montaža remenice

10. U prozoru Popis dijelova odabrati POZ. 3 i postaviti iznad vratila

68

Remenica nije modelirana na istoj ravnini kao i utor za klin. Da bi se mogla montirati,

potrebna je rotacija za 90°.

11. Alatom Pomaknuti dio otvara se prozor Podešenja analize. Slika prikazuje samo

dio prozora koji se odnosi na pomicanje.

12. U redu.

13. Na vodoravnoj alatnoj traci su alati:

- Pomicanje

- Rotiranje

- Slobodno pomicanje

14. Odabrati alat Rotiranje . Oznaĉiti remenicu i os oko koje treba zakrenuti

remenicu i to u ovom primjeru za 90°.

14. Upisati u mali prozor na vodoravnoj traci 90° .

69

15. Remenica je zakrenuta u položaj za montažu.

16. Prije montaže rukavac i provrt treba osno poravnati.

17. Osno poravnati alatom Osno poravnanje , oznaĉiti rukavac i provrt.

70

18. Prije montaže oznaĉiti kljuĉnu toĉku na rukavcu i na remenici.

19. Sklopu vratila i klina dodana je remenica, sklop je sastavljen.

Prikazano stvaranje sklopa nije jedini naĉin, montaža se može napraviti i drugim alatima što

ovisi o izboru konstruktora.

71

Eksplozivni prikaz

20. U prozoru Aplikacije (Applications) pritisnite na Rastavljeni (eksplozivni) prikaz

(Exploded View). Otvara se okomita alatna traka s alatima za rastavljanje i

sastavljanje sklopa slika lijevo od sklopa. Desno dolje je stablo konstrukcije sklopa.

72

Upute za označavanje hrapavosti:

1. Na okomitoj alatnoj traci pokrenuti alat , otvara se mali prozor

, pritisnite na , otvara se prozor Svojstva.

2. U prozor unijeti potrebne podatke.

3. Dodatne se oznake otvaraju pritiskom na tipku iza tip simbola i plan.

4. Ako su u tablicu prozora upisane vrijednosti kao na slici, dobije se znak s oznakom

hrapavosti kao na crtežu ispod.

73

Model sklopa vratilo s remenicom


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

1:2

43,5

POZ 1

POZ 2

POZ 3

Kukec

1 : 1 15.03.2010.

Broj crtezaMaterijalNaziv i dimenzijePoz.. Kom.

1.2.3.

Vratilo 120 x 0 26 1Remenica 0 52 x 12Klin 5 x 5 x 17 1

1

00-01-00

Vratila s remenicom

E 295E 295E 295

00-01-0100-01-0200-01-03

Sklop 01-


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

1:2

182 20

2

360

15

5

172

ADETALJ A

2,5

16O

22O

26O

24O

14O k6

14O k6

1,5 X 45°

ISO- TOL.

0 14 k6+ 0,012+0,001

Kukec

1 :1 15.03.2010. 1

Vratilo

120

E 29500-01-01

N80,10-0,15

brušenoN8

/

N80,1

0-0,1

5

bruš

eno

N80,1

0-0,1

5

bruš

eno

26

TD


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

1:2

52O12

8RE

MEN

18,55

2 : 1

Kukec

15.03.2010. 2

Remenica

16G7

ISO- TOL.

0 14 G7+0,006+0,024

00-01-02E 295

N8

32

4

TD


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

17

5

R2,5

15.03.2010.

Klin

3

Kukec

2 : 1

N7

E 29500-01-03

78

3.6 Sklop stvoren uzorkom i presjek s elementima koji se ne sijeku

Na primjeru zakoviĉnog spoja prikazan je postupak konstruiranja uzorkom i prikazivanje

elemenata koji se prema tehniĉkim normama ne sijeku. Alat uzorak ubrzava izradu i

sastavljanje većeg broja jednakih elemenata, umjesto izrade i montaže pojedinaĉno, sve

obavlja u jednom koraku.

U prilogu su upute za montažu uzorkom i za crtanje elemenata koji se ne sijeku. Sklopnom

crtežu treba dodati sastavnicu.

79

Upute za montažu uzorkom:

1. Montirajte jednu zakovicu.

2. Uzorkom montirajte sve ostale zakovice u jednom koraku. Osim pravokutnog

uzorka postoji okrugli i po zadanoj krivulji.

3. Postupak montaže:

a. Oznaĉiti dio

b. Oznaĉiti uzorak

c. Oznaĉiti element u koji se montira

d. Oznaĉiti provrt

e. Onaĉiti provrt u koji je montiran dio

f. Završi

80

Upute za crtanje punog presjeka sklopa s elementima koji se ne sijeku:

1. Stvorite puni presjek

2. Pritisnite desnu tipku na puni presjek

3. Pritisnite u prozoru Svojstva.

4. Otvara se tablica

81

5. U tablici oznaĉite elemente koji se ne sijeku i pobrišite .

Zakovice nisu šrafirane, nisu u presjeku jer su zakovice u grupi elemenata koji se

prema tehniĉkim propisima ne sijeku.


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

1:5

A

A

PRESJEK A-A

Mapa: Zakovicni spoj presjek

Sklop

Kukec

30.12.2010.1:2

POZ 1

POZ 2

POZ 3


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

1:5

120

8

150

1033

,3310

0

10 50

27

37

90°

30 X

45°

24,5

11

1:2

10O

2

Mapa:

KukecSpojkaZakovicni spoj

00-01-01


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

1:1

15

10O

R 83 X 45°

16

Kukec

D. Zakovicni spoj 2

31:1

22

Mapa:Zakovica

00-01-01


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

D. Zakovicni spoj

Kukec

1:5

33,33

100

50 3010

O

A

DETALJ A

3 X

45°

11:2

49

198

100

100

10R5

Mapa :Kutni profil

00-01-01

23.12.2010.

86

3.7 Konstrukcija sklopa modeliranjem prema pisanim podacima

Konstrukcija sklopa modeliranjem, kada su podaci o sklopu samo u pisanom obliku.

Dimenzije i oblik konstruktor odreĊuje prema zadanim podacima i dimenzijama standardnih

dijelova.

a) POZ. 1, prirubnica I, dimenzija 80/34x10 mm, sa 6 rupa promjera 9 mm razmještenih

na promjeru 56 mm

b) POZ. 2, prirubnica II, istih dimenzija s navojem u rupama M8

c) POZ. 3, brtva, dimenzija 44/34x3 mm

d) POZ. 4, podložna ploĉica, dimenzija 16/9x2,5 mm

e) POZ 5, vijak M8

Sklop je opisan i prikazan u rastavljenom prikazu. Prema navedenim dimenzijama, oblicima

iz rastavljenog prikaza i normiranim elementima modeliranjem se konstruira sklop.

Za crtežni dio tehniĉke dokumentacije koja se lansira u proizvodnju, izraĊuju se:

a) Radioniĉki crtež

b) Sklopni crtež

88

3.8 Stvaranje sklopa s vitkim elementom

Na sklopu crtaća igla uz ostale pozicije prikazana je konstrukcija igle dobivena

modeliranjem. Igla-vitki element. S obzirom na mali presjek i veliku dužinu, za modeliranje

se primjenjuje poseban postupak i to crtanjem jednog brida i presjeka.

Upute za izradu vitkog elementa su u prilogu.

89

Upute za izradu vitkog elementa:

1. Alatom otvorite prozor.

2. Ukljuĉite opciju za jednaki presjek po cijeloj dužini U redu.

3. Oznaĉite ravninu

4. Nacrtajte jedan brid crtom

5. Return

6. Završi

7. Oznaĉite poĉetak brida

90

8. Ucrtajte presjek elementa

9. Return

10. Ponovo oznaĉite poĉetak brida

11. Završi


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

1:2

10M 10M

70

2012

20

20

110

15

27

Crt. igla t.Kukec

Mapa:

29.12.2010.1:1

00-06-01

1

Tijelo

105

100


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

1:2

5035

100

20

205

R 20

R 5

10q

0,5O

Crtaca igla 1Kukec

Mapa:Igla

29.12.2010.

00-06-02

21:2

A

DETALJ A

6M

22


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

1:2

4018

6M

20O

/ R2

15

1,25 X

45°

Crtaca iglaKukec

95

3.9 Modeliranje zaobljenih i dugih elemenata

Za primjer je odabrano konstruiranje laboratorijskog stalka koji ima zaobljene površine i

potrebna je posebna konstrukcija stupa koji je malog presjeka. Proizvod je sastavljen od 4

pozicije:

a) Postolje, POZ.1 izraditi lijevanjem, a odvajanjem ĉestica urezati navoj i glodati utor

b) Klizaĉ, POZ. 2 izraditi odvajanjem ĉestica

c) Stup, POZ. 3 izraditi plastiĉnom deformacijom specijalnim alatom za savijanje

d) Vijak, POZ. 4 izraditi odvajanjem ĉestica, a okruglu glavu rovašiti


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

1:2

A

A PRESJEK A-A

B B

PRESJEK B-B

R 10

R40

R 37

12

20

178

10M

8M

51,283

25

100

Stalak 1

KukecPostolje

00-05-01128.12.2010.1:1


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

Kukec

1:2

10M

10M10

60

R 10

A

DETALJ A

R 2

20

20

klizacMapa: Stalak drzac

00-05-02

29.12.2010. 21:1

27125


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

Stalak stupKukec

1:5

5044

120

214

R 10

R 22

20

56

12

Mapa:Stup

00-05-03

329.12.2010.1:2


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

Kukec

1:1

25

A

DETALJ A

R 0,5

30 x

10M

1520

1,5 X 45°

1,5 X 45°

35

Stalak vijakMapa:Vijak

00-05-05

29.12.2010.2:1 4

100

3.10 Obrada lima i zavarivanje

Kod finomehaniĉkih elemenata ĉesto su u primjeni elementi izraĊeni od lima. Plastiĉnom

deformacijom mogu se oblikovati u razliĉite oblike. Kako su u finomehaniĉkoj tehnici

opterećenja mala, a mogućnosti plastiĉne obrade limova velike, limeni elementi mogu biti

dijelovi razliĉitih sklopova . Isto su tako limovi ĉesto u primjeni i u strojogradnji.

Sklop vodilica okvira

Poz. 1, vijak je od konstuktivnog ĉelika s negarantiranim sastavom, izraĊuje se tokarenjem

jer nije standardnih dimenzija.

Poz. 4, osiguraĉ u obliku usadnog vijka izraĊuje se tokarenjem i glodanjem.

Poz. 5, ploĉica i Poz. 6, matica, standardnih su dimenzija, nabavljaju se iz serijske

proizvodnje.

Poz. 3, nosaĉ je od lima, izraĊuje se savijanjem standardnom savijaĉicom za lim ili

specijalnim alatom za savijanje. Utori se izraĊuju glodanjem.

Poz. 2, valjak je od PVC materijala izraĊuje se tokarenjem.

Sklop podupirač

Sklop podupiraĉ sastavljen je od podsklopa postolje i klin, pozicija stup i klizaĉ. Postolje, stup

i klizaĉ su od lima i to postolje od lima debljine 5 mm, a stup i klizaĉ od lima 3 mm.

Postolje i stup su meĊusobno spojeni zavarivanjem.

Klin koji služi za pridržavanje i regulaciju visine klizaĉa izraĊen je tokarenjem i savijanjem.

Cilindriĉni dio klina i okrugla ruĉka spojeni su zavarivanjem.

Zavarivanje

Na sklopu od dviju limenih ploĉica prikazano je zavarivanje sa i bez prekida zavara.

Svim sklopnim crtežima treba dodati sastavnice.

101

Upute za izradu limenih elemenata:

1. Limene elemente modelirajte u modulu .

2. Alati za oblikovanje i obradu lima

3. Osnovna alatna traka .

4. Postupak:

a. Crtom nacrtajte oblik.

b. U podešenja upišite željene karakteristike savijanja ili koristite već definirane

standardne veliĉine.

102

c. Pokazati stranu na koju se dodaje materijal.

d. Dodati širinu.

e. Model limenog elementa je gotov.

f. Završi.

103

Razvijeni pogled:

g. Aplikacija ( Aplications)

h. Izravnati model (Flatten Model)

i. Odabrati savijeno

j. Oznaĉiti savijeno

k. Prethodnim dvjema naredbama dobije se razvijeni pogled elementa

Vratiti natrag u model

a. Aplikacija ( Aplications)

b. Saviti Model (Design Model)


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

POZ 1

POZ 2

POZ 3

Kukec

Mapa: Vodilica okv.03-00-00

Sklop02.02.2011.1:1

POZ 4

POZ 5

POZ 6


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

VijakMapa: Vodilica okvira vijak

03-00-01

1

Kukec

1:1 02.02.2011. E 295

A A

PRESJEK A-A

B

DETALJ B5:1

5M

16M

6

3

19,526 1080

116

25O

20O

3 X 45°1,5 X 45°


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

30

20

78

1 X 45°

Kukec

Mapa: Vodilica okvira valjak03-00-02

21:1 02.02.2011.

Valjak


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

2012

5

145

6

R 30

44

R 2

R2

Mapa: Vodilica okvira nosacNosac

03-00-03302.02.2011.1:1

60

2082

A

DETALJ A

5

6,38

14,5

5


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

5M

75

2

5

12

5:1

KukecOsigurac

Mapa: Vodilica okvira osigurac03-00-04404.02.2011.

1,5

E 295


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

17

30

2,5

2:1

KukecPlocica

E 295

Mapa: Vodilica okvira plocica03-00-05

504.02.2011.


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

16M

1:1

Kukec MaticaMapa: Vodilica okvira matica

03-00-06

602.04.2011.

113

Upute za zavarivanje

1. Za zavarivanje koristite modul Varenje , pozicije izradite u

modulu Dio ili Lim.

2. Dijelove prije varenja sastavite u sklop.

3. Aplikacija (Aplications)

4. Zavariti sklop (Weldment Assembly)

5. Oznaĉiti .

6. U redu

114

7. Na okomitoj alatnoj traci meĊu alatima odaberite kutni var.

8. Otvara se veliki prozor s opcijama zavara.

9. U donjem lijevom kutu a izaberite debljinu vrata vara, npr. 3mm.

10. U redu 11.Oznaĉiti donju plohu koja se zavaruje i potvrditi kvaĉicom, ploha promijeni boju.

11. Oznaĉite okomitu plohu i potvrdite kvaĉicom.

115

12. Pregled

Rebro je zavareno varom debljine vrata a 3 mm, koliko je zadano u ranijim koracima.

Sljedeća slika prikazuje radioniĉki crtež. Var može biti po cijeloj dužini ili s prekidima kao na

crtežu.

Za izradu zavara s prekidima koristite naredbu , a razmak upišite u tablicu Opcije

zavara.


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

118

538

100

10 X 45°

5 5

95

1.2

Kukec

15.01.2012.

Postolje

PS. 0100-01-00


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

80

60

R6

3

180

1020

2020

Mapa: Podupirac stup00-00-01

011:2 15.01.2012.

Kukec


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

1520

100

15

R6 3

66

86 3

Mapa: Podupirac klizac


Tvrtka:

Naziv:


Poz.

1:2

106

60

10O

4 X 45

°

R 1,5

385

2015

25

Podupirac klinMapa:00-07-05

Kukec

30.12.2010. 51:2

Klin

s3a2

121

4. Literatura

1. Westermann : Elektrotehniĉki priruĉnik, Tehnička knjiga Zagreb, prevedeno na

hrvatski, Zagreb, 1991.

2. Koludrović, Ć. : Tehniĉko crtanje u slici s kompjutprskim aplikacijama, autorska

naklada, Udžbenici sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2001.

3. Padovan, L. : Inženjerska grafika i dokumentiranje s odabranim primjerima, Udžbenici

sveučilišta u Zagrebu, Graphis Zagreb, Zagreb,1999.

4. Opalić, M. : Tehniĉko crtanje, Sveučilišni udžbenik, Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište

Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, nakladnik Zrinski Čakovec, Ĉakovec, 2003.

5. CADdy++ SEE Electrical, Moj prvi elektroprojekt, IB CADdy Ljubljana, Ljubljana,

2006.

6. Programski alat SEE Electrical

7. Programski alat Solid Edge

8. Kukec, Đ. : Tehniĉka dokumentacija, Visoka tehnička škola Bjelovar, 2011.

122

5. Zadaci:

1. Stvorite mapu simbola pod nazivom Novi simboli.

2. Stvoriti simbole i unijeti u mapu.

3. Prema strujnoj shemi u povezanom prikazu nacrtajte principnu spojnu shemu.

4. Prema principnoj spojnoj shemi nacrtajte strujnu shemu u povezanom prikazu.

5. Izradite shemu u skupnom prikazu:

- pogon trofaznim elektromtorom s oba smjera vrtnje

- spojen PPOO energetskim kabelom 3x2,5 mm

- u upravljaĉkom ormaru predvidjeti osiguraĉe( F) za zaštitu

- predvidjeti i termalnu zaštitu(F)

- posebno predvidjeti zaštitu upravljaĉkog kruga osiguraĉem (F)

- kod promjene vrtnje koristiti sklopnike (K) za napajanje

- za ukljuĉivanje, iskljuĉivanje i promjenu smjera vrtnje ugraditi tipkala (S)

- na ormaru ugraditi signalna svijetla za signalizaciju kvara i oba smjera vrtnje(P)

- Izradite :

- a) popis elemenata

- b) prikljuĉni plan

- c) popis dokumenata

6. Izradite zadatak 5.

- a) prikljuĉni plan s grafikom

- b) popis stezaljki

- c) popis dokumenata.

7. Nacrtajte shemu ispravljaĉa 220/12 V.

123

8. Nacrtajte tijelo u kosoj projekciji, razmak izmeĊu toĉkica je 5mm.

9. Nacrtajte tijelo u izometriji. Razmak izmeĊu toĉkica je 5mm.

10. Nacrtajte glavne pravokutne projekcije prema modelu. Razmak izmeĊu toĉkica je 5

mm, a na bridovima pod kutom razmak toĉkica je 7,5mm.

124

11. Konstruirajte: klin za utore u provrtima 12 i 18 mm, rukavce l=40 mm.

Dimenzionirajte nekotirane elemente. Sastavite sklop.

12. Konstruirajte pozicije: prirubnicu, brtvu, vijak.

Konstruirajte sklop spoja prirubnicama.

125

13. Konstruirajte pozicije: rukavac koji ulazi u udubljenje, vijak s rovašenom okruglom

glavom za ruĉno okretanje. Konstruirajte sklop.

14. Konstruirajte, pripašite vilicu prema polugi s provrtom 18 mm i osigurajte zatikom s

uskoĉnicima s obje strane.

126

15. Konstruirajte, pripašite klizaĉ dužine 60 mm.

Dimenzionirajte nekotirane elemente.

Sastavite postolje i klizaĉ u sklop.

127

6. Kazalo pojmova

B

Bušenje 13

Brzina rezanja 13

Broj okretaja 13

E

Elementi režima rada 14

Elektroprojekt 31, 42

Eksplozivni prikaz 71

G

Geometrija oštrice 9

Gibanja pri tokarenju 17

Glodanje 19

K Koordinatne ravnine obratka 18

Knjižnica simbola 30

Konstruiranje 3D modeliranjem 45

Konstrukcija sklopa 86

Kazalo pojmova 127

L

Lijepljenje 24

Lemljenje 25

Literatura 121

M

Mjenje 8

Modeliranje pravokutnog elementa 47

Model sabirnice 53

Modeliranje okruglog elementa 55

Modeliranje konusa 58

Model sklopa 73

Modeliranje zaobljenih i dugih elemenata 95

128

N

Narezivanje navoja 21

O

Obilježavanje 12

Oznaĉavanje hrapavosti 72

Obrada lima 100

P

Posmak 13

Površine obrade 18

Projektiranje 29

Postolje elektromotora 51

Paralelna ravnina 56

R

Ruĉna obrada 7

Ruĉno piljenje 10

S

Strojna obrada 7

Spajanje elemenata 7

Režim rada 13

Ravnine i površine obrade 17

Suĉelje SEE 30

Stvaranje mape simbola 41

Suĉelje Solid Edge 46

Stvaranje sklopa 63

Sklop stvoren uzorkom 78

Stvaranje sklopa s vitkim elementom 88

T

Teorija rezanja 9

Turpijanje 10

Tokarenje 16

Tehniĉka dokumentacija 30

U

Upuštanje 15,48

Urezivanje navoja 20

Upute za izradu konusa 59

129

V

Vratilo s utorom 57

Z

Zacrtavanje 8

Zakivanje 22

Zavarivanje 26,100

Zadaci 123

uro kukec, prof., bo ~idar hr aak, dipl.ing. · 1. ruĉne obrade 2. strojne obrade 3. spajanje...

Documents