urbanistiČki plan ureĐenja naselja gradac · 2017-11-15 · urbanistiČki plan ureĐenja naselja...

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJANASELJA GRADAC

KNJIGA 1OVAJ ELABORAT JE SASTAVNI DIO ODLUKE O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA GRADAC “Službeno glasilo općine Gradac”, broj 4 od 29. svibnja 2015. godine

KLASA 022-05/03-01/11URBROJ 2147-04-15-01Gradac, 28. svibnja 2015. godine

Predsjednik općinskog vijećaBRANKO KOSOVIĆ

SVIBANJ 2015


NOSITELJ IZRADE OPĆINA GRADACNAČELNIKg. Ivan Kosović

IZRAĐIVAČURBOS d.o.o. SplitDIREKTORGordana Radman dipl. ing. arh.

ODGOVORNI VODITELJGordana Radman dipl. ing. arh.

KOORDINATOR IZRADE PLANAMaja Madiraca dipl. oec.

SADRŽAJ

a Izvod iz sudskog registrab Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstvac Rješenje o upisu u imenik ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu za odgovornu osobu u pravnoj osobi (Gordana Radman, dipl. ing. arh.)d Imenovanje odgovornog voditelja izrade nacrta prijedloga Urbanističkog plana uređenja naselja Gradac

I TEKSTUALNI DIO PLANA ODREDBE ZA PROVOĐENJE

II GAFIČKI DIO PLANA 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 2. PROMETNA,ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 2.1 Promet 2.2 Elektroenergetska mreža 2.3 Pošta i telekomunikacije 2.4 Vodonogospodarski sustav Korištenje i uređenje voda 2.5 Vodonogospodarski sustav dvodnja otpadnih voda 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 4. OBLICI KORIŠTENJA, NAČINI I UVJETI GRADNJE

a. Izvod iz upisa u sudski registar poduzeća URBOS doo Split

b. Suglasnost Ministarstva prostornog uređenja za upis u sudski

registar poduzeća URBOS doo Split

c. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore

arhitekata i inženjera u graditeljstvu za odgovornu osobu u poduzeću URBOS doo Split (Gordana Radman, dipl.ing.arh.)

d. Imenovanje odgovornog voditelja izrade Nacrta prijedloga Urbanističkog plana uređenja Gradac 1

Split, 05.04.2011.godine Na temelju članka 40. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 07/76, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) za odgovornog voditelja izrade Nacrta prijedloga Urbanističkog plana uređenja naselja Gradac.

Ovlaštena arhitektica GORDANA RADMAN, dipl.ing.arh., broj ovlaštenja: 2416

Tehnički direktor

Maja Madiraca, dipl.oec.

URBOS

BIRO ZA PROSTORNO PLANIRANJE, URBANIZAM I ZAŠTITU OKOLIŠA, d.o.o.

Karamanova 11, SPLIT, HRVATSKA , Tel:021/399-870,399-873, Fax: 021/399-875; E-mail: [email protected], ŽR:2360000-1101333735,MB 3911314

mailto:[email protected]

I TEKSTUALNI DIO PLANA ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07 i 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12), Odluke o izradi plana (Službeno glasilo Općine Gradac broj 3/11) i članka 45. Statuta općine Gradac (Službeno glasilo Općine Gradac broj 79/09, 01/13 i 02/13), Općinsko vijeće Općine Gradac na svojoj 11. sjednici, održanoj 28.05.2015. godine donijelo je

ODLUKU O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA GRADAC

Članak 1. (1) Donosi se Urbanistički plan uređenja naselja Gradac (u daljnjem tekstu Plan). Plan obuhvaća građevinsko područje naselja, određeno Prostornim planom uređenja Općine Gradac (Službeno glasilo Općine Gradac broj 59/07, 61/07, 75/09 i 08/14). Područje obuhvaćeno Planom predstavlja jedinstvenu prostornu cjelinu naselja. (2) Granica obuhvata prostorne cjeline naselja Gradac ucrtana je u grafičkom dijelu elaborata Plana u mjerilu 1: 2000, a obuhvaća površinu od oko 65,40 ha, od toga 45,23 ha kopna i 20,17 ha akvatorija.

(3) Plan utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene javnih i drugih površina naselja kao i prometnu, uličnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje, uređenje i zaštitu prostora.

Članak 2. (1) Plan je sastavni dio ove Odluke i sadržan je u elaboratu „Urbanistički plan uređenja naselja Gradac„ izrađenog od strane tvrtke URBOS d.o.o. Split, broj elaborata 575/1, a sastoji se od slijedećeg: KNJIGA 1 I TEKSTUALNI DIO

1 Izvod iz sudskog registra 2 Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva 3 Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu za

odgovornu osobu u pravnoj osobi (Gordana Radman, dipl.ing.arh.) 4 Imenovanje odgovornog voditelja

ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH

NAMJENA 2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA 5. URBANA PRAVILA 6. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,

TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA 6.1 Uvjeti gradnje prometne mreže 6.1.1 Javna parkirališta i garaže 6.1.2 Pomorski promet 6.1.3 Trgovi i druge veće pješačke površine 6.2 Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže 6.3 Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

6.3.1 Elektroenergetska mreža 6.3.2 Vodoopskrba i odvodnja

7. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA

I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI 9. POSTUPANJE S OTPADOM 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ 11. MJERE PROVEDBE URBANISTIČKOG PLANA 11.1 Obveza izrade detaljnih planova uređenja II GRAFIČKI DIO 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1: 2000 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA 2.1 Promet 1: 2000 2.2 Elektroenergetska mreža 1: 2000 2.3 Pošta i telekomunikacije 1: 2000 2.4 Vodnogospodarski sustav- korištenje i uređenje voda 1: 2000 2.5 Vodnogospodarski sustav- odvodnja otpadnih voda 1: 2000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1: 2000 4. OBLICI KORIŠTENJA, NAČIN I UVJETI GRADNJE 1: 2000 KNJIGA 2 III OBVEZNI PRILOZI URBANISTIČKOG PLANA A OBRAZLOŽENJE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA GRADAC 1 POLAZIŠTA 1.1 POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI NASELJA ODNOSNO

DIJELA NASELJA U PROSTORU OPĆINE ILI GRADA 1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.2 Prostorno razvojne značajke 1.1.3 Infrastrukturna opremljenost 1.1.4 Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline

i ambijentalne vrijednosti i posebnosti 1.1.5 Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova,

gustoća stanovanja i izgrađenosti) 1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske

i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 2 CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINSKOG ILI GRADSKOG ZNAČAJA

2.1.1 Demografski razvoj

2.1.2 Odabir prostorne i gospodarske strukture 2.1.3 Prometna i komunalna infrastruktura 2.1.4 Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja

2.2 CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA ODNOSNO DIJELA NASELJA 2.2.1 Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani

broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2 Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 3 PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1 PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA 3.2 OSNOVNA NAMJENA PROSTORA 3.3 ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU,

NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA 3.4 PROMETNA I ULIČNA MREŽA 3.5 KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 3.6 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.6.1 Uvjeti i način gradnje 3.6.2 Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih

i ambijentalnih cjelina 3.7 SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ B STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA

RJEŠENJA C POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA D ZAHTJEVI I MIŠLJENJA E IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI F EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA URBANISTIČKOG PLANA G SAŽETAK ZA JAVNOST

Članak 3. (1) Provedba Plana temelji se na ovim Odredbama kojima se definiraju osnovni uvjeti korištenja i namjene javnih i drugih površina naselja kao i prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža te smjernice za oblikovanje, korištenje, uređenje i zaštitu prostora unutar obuhvata Plana. Svi uvjeti kojima se regulira buduće uređivanje prostora u granicama obuhvata Plana sadržani su u tekstualnom i grafičkom dijelu Plana, koji predstavljaju cjelinu za tumačenje svih planskih postavki.

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 4.

(1) Uvjeti uređenja i gradnje te određivanje korištenja površina javne i drugih namjena unutar obuhvata Plana definirani su temeljem:

- funkcije naselja kao manjeg (općinskog) središta te ciljevima razvoja, - vrednovanja mjesta i uloge turističkog naselja Gradac u okruženju gradačke rivijere; - mjesta i uloge rivijere Gradac i naselja Gradac u širem županijskom prostoru; - vrednovanja identiteta prostora (baštine, prirodnih resursa, nematerijalne baštine i stila

života); - vrednovanje i rekultivacija tradicionalnog ruralnog karaktera naselja ( maslinici i

suhozidi); - očuvanje i oplemenjivanje postojećeg zelenila na područjima od osobite panoramske

važnosti; - vrednovanja Gradine kao izuzetno važnog i osjetljivog područja nasljeđa sa

jedinstvenim uređenjem; - revitalizacije i unaprjeđenja kvalitete života u Gradcu; - postizanja nove kvalitete prostora (obnova ribarstva i poljoprivrede, prostori za razvoj

kulture, turizma, poslovnih sadržaja, rekreacije ...); - osiguranja sustava isključivo pješačke komunikacije unutar naselja (dužobalna šetnica); - održivog korištenja i kvalitete prostora i okoliša.

(2) Organizacija, uvjeti i načini uređivanja prostora se utvrđuju namjenom površina i uvjetima za korištenje, uređenje i zaštitu prostora. Namjena površina utvrđuje dopuštene djelatnosti koje se mogu odvijati u nekoj zoni obuhvata Plana. Namjena površina može biti prevladavajuća ili mješovita. Prevladavajuća namjena s pratećim sadržajima se određuje za jasno određene zone stambene namjene, javne i društvene namjene, gospodarske namjene, zone javnog zelenila, zaštitnog i pejsažnog zelenila itd. Isključiva namjena određena je kako bi se osigurao minimum javnih prostora, odnosno sadržaja za zajedničke potrebe stanovnika na razini naselja. Mješovita namjena se određuje za zone u kojima je dopušteno i poželjno miješanje više sadržaja i djelatnosti od kojih jedna može biti prevladavajuća – pretežito stambena (M1), pretežito poslovna (M2). Poželjno je miješanje više sadržaja i namjena, stambenih i poslovnih sadržaja s udjelom poslovnih, javnih i društvenih, športsko rekreacijskih i drugih sadržaja. Mješovite namjene koje uključuju međusobno kompatibilne djelatnosti pridonose fleksibilnosti prostornog rješenja u pogledu kapaciteta, urbanom karakteru i poželjnim socijalnim obilježjima prostora, te efikasnosti funkcioniranja djelatnosti kroz smanjenu potrebu za masovnim transportom ljudi i roba. (3) Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom u grafičkom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1: 2000 i to:

1. Stambena namjena S - stanovanje S1 - stanovanje u zelenilu S2

2. Mješovita namjena M

- pretežito stambena M1 - pretežito poslovna M2

3. Javna i društvena namjena D - upravna D1 - zdravstvena D3 - predškolska D4 - školska D5 - kultura D6 - vjerska D7

4. Gospodarska namjena POSLOVNA NAMJENA K

- pretežito trgovačka K2 - komunalno servisna K3

UGOSTITELJSKO – TURISTIČKA NAMJENA

- hoteli T1 SUNCE T1-1 LAGUNA T1-2 LABINECA T1-3 JEDRO T1-4

5. Športska i rekreacijska namjena - kupalište – uređena plaža R3-1 - uređena obala R3-2

6. Zelene površine

- zaštitno i pejsažno zelenilo Z - javni park Z1

7. Prometne površine CESTOVNI PROMET

- kolne površine / - pješačke površine / - javno parkiralište P - javna garaža G - benzinska postaja / POMORSKI PROMET

Morske luke - luka otvorena za javni promet lokalnog značaja - športska luka LS

8. Površine infrastrukturnih sustava

- crpna stanica IS 9. Javno vodno dobro /

Članak 5. STAMBENA NAMJENA - S STANOVANJE - S1

(1) Površina stambene namjene, oznake S1, određena je za dio građevinskog područja naselja Gradac, koji se nalazi na pretežito izgrađenim područjima. (2) Osnovna namjena prostora je stanovanje sa pratećim sadržajima. Pod pratećim sadržajima podrazumijevaju se tihi obrti, poslovni prostori i usluge kompatibilni osnovnoj namjeni. (3) Moguće je graditi obiteljske građevine i rekonstruirati postojeće građevine. Postojeću namjenu građevina moguće je zadržati ukoliko ne ometa stanovanje . (4) U okviru površina iz stavka 1. nije moguće graditi niti uređivati prostore za bučne obrte i druge sadržaje koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, prašinom, kemikalijama i sl.) ometaju stanovanje ili ugrožavaju okoliš te zahtijevaju povećani obim prometa. (5) Unutar ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture.

Članak 6. STANOVANJE U ZELENILU - S2 (1) Površina stambene namjene u zelenilu, oznake S2, određena je za dio građevinskog područja naselja Gradac, koji se nalazi na istaknutim panoramskim i kultiviranim površinama. (2) Osnovna namjena prostora je stanovanje sa pratećim sadržajima. Pod pratećim sadržajima podrazumijevaju se tihi obrti, poslovni prostori i usluge kompatibilni osnovnoj namjeni te ostali sadržaji kompatibilni osnovnoj namjeni (ugostiteljsko turistički sadržaji i dr.) . (3) Moguće je graditi obiteljske građevine i rekonstruirati postojeće građevine. Postojeću namjenu građevina moguće je zadržati ukoliko ne ometa stanovanje . (4) U okviru površina iz stavka 1. nije moguće graditi niti uređivati prostore za bučne obrte i druge sadržaje koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, prašinom, kemikalijama i sl.) ometaju stanovanje ili ugrožavaju okoliš te zahtijevaju povećani obim prometa. (5) Sve planirane namjene obavezno je uskladiti s očuvanjem i rekultivacijom postojećih maslinika i dr. poljoprivrednih površina te očuvanjem i oplemenjivanjem postojećeg zelenila. (6) Unutar ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture.

Članak 7. MJEŠOVITA NAMJENA - M PRETEŽITO STAMBENA NAMJENA – M1 (1) Površina pretežito stambene namjene, oznake M1, određena je za središnji dio građevinskog područja naselja Gradac, između Jadranske ulice i državne ceste D8. (2) Površine iz stavka 1 ovog članka određene su za izgradnju stambenih građevina s mogućim pratećim sadržajima koji ne ometaju stanovanje (npr. usluge, tihi obrti, trgovine, poslovni, ugostiteljsko turistički sadržaji i ostali kompatibilni prateći sadržaji) i/ ili stambeno poslovnih građevina i poslovnih građevina.

(3) Stambeno poslovnim građevinama smatraju se građevine u kojima se pored stambene obavlja poslovna djelatnost kod koje se ne javlja buka, zagađenje zraka, vode i tla te ostali štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš (uslužne, intelektualne, bankarske, poštanske, ugostiteljske, turističke, manje servisne, trgovačke, javni i društveni sadržaji-dječji vrtići i sl.). (4) Poslovnim građevinama smatraju se građevine u kojima se obavlja isključivo poslovna djelatnost kod koje se ne javljaju buka, zagađenje zraka, vode i tla te ostali štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš (uslužne, intelektualne, bankarske, poštanske, ugostiteljske, turističke, manje servisne, trgovačke, javni i društveni sadržaji-dječji vrtići i sl.). (5) Unutar ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture. (6) Stambene, stambeno poslovne i poslovne građevine moguće je graditi kao obiteljske i višestambene građevine. (7) Ukoliko se grade višestambene građevine GBP-a veće od 1500 m2 obavezno je urediti zelenu površinu i/ili dječje igralište minimalne površine 50 m2 u javnom korištenju unutar istog zahvata u prostoru.

Članak 8. PRETEŽITO POSLOVNA NAMJENA - M2 (1) Površina pretežito poslovne namjene M2 određena je za:

- poslovni centar (trg Soline) - stambeno poslovni centar (sjeverno od Gradine)

(2) Unutar pretežito poslovne namjene M2 moguća je rekonstrukcija postojećih i/ili gradnja novih građevina pretežito poslovne namjene, sa pratećim sadržajima javne i društvene namjene (udruge, kulturni sadržaji, društveni dom i sl.), ugostiteljsko turističke namjene (središnji sadržaji difuznog hotela i dr.), poslovne namjene (uredi, banka, trgovački sadržaji i dr.) i stambene namjene. (3) Unutar ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture. (4) Ukoliko se grade višestambene građevine GBP-a većeg od 1500 m2 obavezno je urediti zelenu površinu i/ili dječje igralište minimalne površine 50 m2 u javnom korištenju unutar istog zahvata u prostoru.

Članak 9. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA – D (1) Građevine namijenjene pretežno središnjim sadržajima naselja Gradac (upravnim, predškolskim, školskim, kulturnim i vjerskim sadržajima, i ostalim pratećim ugostiteljskim, poslovnim, rekreacijskim i sličnim sadržajima). (2) Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu za potrebe stanovnika naselja Gradac i gravitacijskog područja Općine Gradac. (3) Građevine za javnu i društvenu namjenu (D) su:

- upravne D1 - zdravstvene D3 - predškolske D4 - školske D5 - kulturu D6

- vjerske D7

(4) Na površinama označenim oznakom D mogu se graditi građevine svih javnih i društvenih namjena. (5) Unutar površine javne i društvene namjene za koju je određena vrsta sadržaja omogućava se dogradnja drugim javnim i društvenim sadržajem odnosno građevinom. (6) Na površinama i građevnim česticama za javnu i društvenu namjenu ne mogu se graditi stambene i poslovne građevine. (7) Unutar ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture.

Članak 10. GOSPODARSKA NAMJENA POSLOVNA NAMJENA PRETEŽITO TRGOVAČKA – K2 KOMUNALNO SERVISNA – K3 (1) Na površinama poslovne, pretežito trgovačke namjene, oznake K2, moguće je graditi i uređivati prostore za uslužne, trgovačke i zanatske sadržaje, skladišne prostore, upravne, uredske, komunalno servisne, ugostiteljske sadržaje. (2) Na površinama poslovne, komunalno servisne namjene, oznake K3, uz D8 moguće je rekonstruirati postojeću benzinsku postaju sa pratećim ugostiteljsko turističkim i poslovnim sadržajima i rekonstruirati vatrogasnu postaju u središnjem dijelu naselja sa kompatibilnim pratećim sadržajima. (3) Na površinama poslovne, komunalno servisne namjene, oznake K3, u središnjem dijelu naselja moguće je rekonstruirati postojeću vatrogasnu postaju sa kompatibilnim pratećim sadržajima. (4) Unutar ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture.

Članak 11. UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA HOTELI – T1 (1) U zonama ugostiteljsko - turističke namjene – hoteli (T1) omogućava se gradnja hotela sa pratećim ugostiteljskim, zabavnim, kulturnim, trgovačkim i uslužnim sadržajima, rekreacijskim i športskim sadržajima, uređenim zelenim površinama i sl. U ovim zonama se ne dozvoljava izgradnja stambenih sadržaja namijenjenih za stalno ili povremeno stanovanje. (2) Unutar ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture.

Članak 12. ŠPORTSKA I REKREACIJSKA NAMJENA KUPALIŠTE – UREĐENA PLAŽA – R3-1 (1) Uređene plaže određene su za obalni dio naselja Gradac. Čine cjelinu sa postojećim drvoredom i obalnom šetnicom.

(2) Na tim površinama mogu se uređivati sunčališta, vaterpolo igralište i drugi vodeni sportovi, održavati i dohranjivati plaže, uređivati/graditi zaštitna pera (lokacije predviđene planom moguće je prilagoditi sukladno tehničkim i klimatskim uvjetima) i sl. Moguće je uređivati površine za boravak na otvorenom uz obveznu sadnju visokog zelenila. (3) Na uređenim plažama moguća je gradnja građevina koje upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti. Moguće je uređenje sanitarnih čvorova, tuševa, garderoba, spremišta za plažne rekvizite, rampe za pristup invalidima ...itd.

Članak 13. UREĐENAOBALA – R3-2 (1) Uređena obala je planirana je na istaknutoj „punti“ Gradine te obuhvaća dio visokih stijena uz njen sjeverni rub sa zelenim površinama i planiranom obalnom šetnicom te samu puntu.

Članak 14. ZELENE POVRŠINE ZAŠTITNO I PEJSAŽNO ZELENILO – Z (1) Zaštitno i pejzažno zelenilo nalazi se u zaštitnom pojasu magistrale i Dalmatinske ulice na ulazu u naselje te na samoj punti. (2) Površine zaštitnog i pejzažnog zelenila namijenjene su za uređenje i očuvanje postojećih zelenih površina. Obavezno je održavanje postojećeg visokog zelenila te sadnja novih autohtonih i udomaćenih vrsta visokog i drugog zelenila. (3) Moguće je širenje državne ceste ukoliko se za tim ukaže potreba na zaštitne zelene površine. Ukoliko konfiguracija terena to dopušta moguće je uređenje odmorišta i postavljanje urbanog mobilijara kao i komunalnih uređaja.

Članak 15. JAVNI PARK – Z1 (1) Obuhvaća površine namijenjene za uređenje javnih parkovnih površina koje su planirane na vrhu Gradine. (2) U javnom parku se omogućava uređenje otvorene pozornice, otvorenih rekreacijskih površina, dječjeg igrališta, uređenje odmorišta te postavljanje spomenika te urbanog mobilijara i sl. (3) Sadržaj i oprema parka uvjetovana je obuhvatom jedinstvenog projekta sukladno članku broj 96. ovih Odredbi.

Članak 16. PROMETNE POVRŠINE (1) Prometne površine čine površine u funkciji cestovnog i pomorskog prometa.

Članak 17. CESTOVNI PROMET (1) Na ovim prometnim površinama planirane su:

− kolne površine − pješačke površine − javno parkiralište − javna garaža − benzinska postaja

Članak 18. POMORSKI PROMET MORSKE LUKE LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAČAJA (1) Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja zaštićena je kamenim lukobranom južno od mandrača/športske luke. Osnovna namjena luke za javni promet lokalnog značaja je uređenje operativnih površina, komunalnih i nautičkih vezova te postavljanje komunalnih objekata i uređaja. U sklopu operativnih površina planirano je ukrcajno mjesto za prihvat ribe. Luka obuhvaća kopneni dio i akvatorij luke koji čine lučko područje – jedinstvenu prostorno funkcionalnu cjelinu. Točan obuhvat akvatorija u funkciji luke definirat će se projektnom dokumentacijom. (2) Planira se proširenje postojećeg lučkog područja, odnosno nasipavanje obale, produženje lukobrana, izgradnja građevine za potrebe luke i proširenje akvatorija sukladno posebnim propisima i uvjetima gradnje i uređenja.

Članak 19. ŠPORTSKA LUKA - LS (1) Športska lučica – mandrač nalazi se zaštićena kamenim lukobranom južno od punte Gradine. (2) Moguće je proširenje postojećih kapaciteta i gabarita športske lučice (mandrača) uz poštivanje konzervatorskih uvjeta. (3) Moguća je uređenje klupskih prostorija s pratećim sadržajima (spremište, ugostiteljstvo, sportski klubovi i sl.) i uređenje istezališta.

Članak 20. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA CRPNA STANICA – IS (1) Površine infrastrukturnog sustava određena je za crpnu stanicu, oznake IS, u sustavu odvodnje otpadnih voda.

Članak 21. JAVNO VODNO DOBRO (1) Vodotoci, odnosno bujice predstavljaju javno vodno dobro. Njihova osnovna namjena je uređenje i održavanje vodotoka - bujica. Osnovna namjena vodotoka - bujica preklapa se sa ostalim namjenama površinama naselja (prometne površine, zaštitne zelene površine i sl.) te je prilikom realizacije planiranih sadržaja neophodno prvo regulirati bujicu – vodotok uz suglasnost Hrvatskih voda.

Članak 22. (1) U sljedećoj tablici iskazane su planirane namjene površina Plana:

KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA kopno (ha)

STAMBENA 5,20 S1 stanovanje 1,94 S2 stanovanje u zelenilu 3,26 MJEŠOVITA 21,72 M1 pretežno stambena 21,34 M2 pretežno poslovna 0,38

JAVNA I DRUŠTVENA 1,51 D javna i društvena 0,10

D1 upravna 0,07 D3 zdravstvena 0,25 D4 predškolska 0,15 D5 školska 0,80 D6 kulturna 0,05 D7 vjerska 0,09 GOSPODARSKA Poslovna 0,14 K poslovna 0,14

Ugostiteljsko turistička 4,73 T1 hotel 4,73

ŠPORTSKA I REKREACIJSKA 1,85 R3-1 kupalište /uređena plaža/ 1,62

R3-2 uređena obala 0,17

ZELENE POVRŠINE 1,85 Z zaštitne i pejsažne zelene površine 1,64

Z1 javni park 0,21 PROMETNE POVRŠINE 8,12 CESTOVNI PROMET 7,74

/ kolne površine 3,80 / pješačke površine 3,76 P javno parkiralište 0,18 G javna garaža / / benzinska postaja /

POMORSKI PROMET 0,48

Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja 0,44

Športska luka 0,04 POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 0,07

IS crpna stanica 0,07 UKUPNO OBUHVAT (kopno) 45,23

(2) Sve površine su izračunate na temelju digitalnog premjera geodetske podloge Plana u mjerilu 1: 2000 pa su moguće razlike u mjerenju detaljnijih podloga ili mjerenju stvarnog terena, a što se ne smatra izmjenom Plana.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 23. (1) Građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi i/ili rekonstruirati na površinama: - poslovne namjene K

(pretežito trgovačka K2, komunalno servisna K3) - mješovite namjene M

(pretežito stambena M1, pretežito poslovna M2) - ugostiteljsko - turističke namjene T

(hoteli T1) - športske luke LS - luka otvorena za javni promet lokalnog značaja

Članak 24.

(2) Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti razgraničeni su i određeni su prema namjeni u poglavlju 5 ovih Odredbi i kartografskim prikazima broj 1. Korištenje i namjena površina i broj 4. Način i uvjeti gradnje“ u mjerilu 1: 2000.

Članak 25. (1) Uvjeti smještaja građevina gospodarske namjene razlikuju se u prevladavajućim i mješovitim namjenama.

Članak 26. (1) Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti unutar prevladavajuće namjene definirani su člancima: POSLOVNA NAMJENA

- pretežito trgovačke namjene K2 (tržnica), članak 42. - komunalno servisne namjene K3 (benzinska postaja, vatrogasna postaja) , članak

59. I 36. UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA

- hotela T1 SUNCE T1-1, članak 43. LAGUNA T1-2, članak 45. LABINECA T1-3, članak 46. JEDRO T1 -4, članak 44.

ŠPORTSKE LUKE LS, članak 50. LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAČAJA, članak 49. (2) Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti unutar mješovite namjene definirani su člancima: MJEŠOVITA NAMJENA

- pretežito stambena M1, članci 35., 38., 40. i 53. - pretežito poslovna M2, članci 48. i 57.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 27. (1) Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi i/ili rekonstruirati na površinama: - javne i društvene namjene – D (upravna D1, zdravstvena D2, predškolska D4, školska D5, kultura D6, vjerska D7) - mješovite namjene-M

(pretežito stambena M1, pretežito poslovna M2) - ugostiteljsko - turističke namjene – T

(hoteli T1) (2) Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti razgraničeni su i određeni su prema namjeni u poglavlju 5 ovih Odredbi i kartografskim prikazima broj 1. Korištenje i namjena površina i broj 4. Način i uvjeti gradnje“ u mjerilu 1: 2000. (2) Uvjeti smještaja građevina društvene namjene razlikuju se u prevladavajućim i mješovitim namjenama. (3) Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti unutar prevladavajuće namjene definirani su člancima:

- upravna namjena D1 (zgrada općine) , članak 41. - zdravstvena namjena D3 (ambulanta) , članak 36. - predškolska namjena D4 (vrtić) , članak 54. - školska namjena D5 (škola) , članak 56. - kulturna namjena D6 (kulturni dom) , članak 37. - vjerska namjena D7 (crkva sv. Mihovila) , članak 39.

(4) Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti unutar mješovite namjene definirani su člancima: MJEŠOVITE NAMJENE

- pretežito stambena M1, članci 35., 38., 40. i 53. - pretežito poslovna M2, članci 48. i 57.

UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE

- (hoteli T1) , članci 43., 44., 45. i 46.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 28. 4.1 UVJETI GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA (1) Građevine stambene namjene mogu se graditi i/ili rekonstruirati na površinama: - stambene namjene S

(stanovanje S1, stanovanje u zelenilu S2) - mješovite namjene M

(pretežito stambena M1, pretežito poslovna M2) (2) Stambena namjena može biti prevladavajuća ili mješovita. (3) Uvjeti smještaja stambenih građevina određeni su u poglavlju broj 5 ovih Odredbi i kartografskim prikazima broj 1. Korištenje i namjena površina i broj 4. Način i uvjeti gradnje“ u mjerilu 1: 2000.

5. NAČIN I UVJETI GRADNJE (URBANA PRAVILA)

Članak 29. (1) U ovom poglavlju utvrđuju se uvjeti i oblici korištenja, uređivanja i zaštite prostora te prostorno planski pokazatelji za gradnju unutar područja obuhvata. (2) Način i uvjeti gradnje se temelje na vrednovanju prostora naselja prema njegovim prirodnim i urbanističko arhitektonskim obilježjima, prema tipu i dovršenosti urbane strukture, postojanju mreže javnih prostora i sadržaja, urbanog zelenila te komunalnoj opremljenosti. (3) Vrednovanjem prostora naselja prema navedenim obilježjima utvrđene su različite razine homogenih urbanih prostornih jedinica (zona). (4)Način i uvjeti gradnje i rekonstrukcije stambenih, stambeno poslovnih i poslovnih građevina unutar stambene (oznake S1 i S2) i mješovite namjene (oznake M1 i M2) definirani su urbanim pravilima propisanim za svaku pojedinu zonu. (5) Na prvoj razini, temeljem stupnja konsolidiranosti, odnosno dovršenosti prostor naselja se dijeli na: - KONSOLIDIRANA PODRUČJA – DOVRŠENI DIO NASELJA ODRŽAVANJE I MANJI ZAHVATI URBANE SANACIJE

Pretežito izgrađeno, urbanistički definirano područje uz obalu, južno od Jadranske ulice. Područje rekonstrukcije –sanacije, interpolacije-nove gradnje te intervencije usmjerene ka održavanju, dovršavanju i poboljšavanju karaktera naselja te urbane mreže javnih površina uz poštivanje postojeće prostorne strukture.

- NISKOKONSOLIDIRANA PODRUČJA- PRETEŽNO DOVRŠENI DIO NASELJA URBANA PREOBRAZBA Područja u transformaciji, većinom neplanski izgrađena područja naselja te dijelom neizgrađena iznad Jadranske ulice. Područje rekonstrukcije –sanacije, interpolacije-nove gradnje te urbane preobrazbe usmjerene ka osnovnoj regulaciji prometne i komunalne infrastrukture te mreže javnih prostora i površina.

- PRETEŽNO NEIZGRAĐENA PODRUČJA NOVA GRADNJA

Pretežito neizgrađena područja u jugoistočnom dijelu obuhvata ispod magistrale. Intervencije osnovne regulacije i definiranje osnovne urbane matrice, mreže javnih površina prostora, rekultivacije područja i zaštite suhozida.

(6) Na drugoj, detaljnijoj razini tri osnovne kategorije prostora naselja se dijele na manje urbane jedinice pretežito homogenih obilježja, sukladno kartografskom prikazu 4.1. Načini i uvjeti gradnje. 1. KONSOLIDIRANA PODRUČJA 1.1 CENTAR NASELJA UZ MORE 1.2 CENTAR NASELJA NA GRADINI 1.3 OBALNI DIO NASELJA 1.4 HOTELI 1.5 GRADINA 1.6 POSLOVNI CENTAR

1.7 LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAČAJA 1.8 ŠPORTSKA LUČICA 1.9 UREĐENA OBALA 1.10 UREĐENA PLAŽA - KUPALIŠTE 2. NISKOKONSOLIDIRANA PODRUČJA 2.1 SREDIŠNJI DIO NASELJA 1 2.2 SREDIŠNJI DIO NASELJA 2 2.3 ŠKOLA 2.4 STAMBENO POSLOVNI CENTAR 2.5 BENZINSKA POSTAJA 3. PRETEŽNO NEIZGRAĐENA PODRUČJA

Članak 30. 5.1 OPĆA PRAVILA (1) Opća pravila odnose se na svu izgradnju unutar obuhvata Plana, dok se kroz posebna pravila reguliraju uvjeti izgradnje različitih područja unutar Plana.

Članak 31. OSNOVNI TIPOVI GRAĐEVINA, NAČIN I UVJETI GRADNJE (1) Unutar obuhvata Plana moguće je graditi slobodnostojeće (kaskadne), dvojne građevine, građevine u nizu, ukoliko nije drugačije određeno posebnim urbanim pravilima za pojedinu zonu. (2) SLOBODNOSTOJEĆA GRAĐEVINA - građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina; KASKADNA IZGRADNJA je gradnja samostojećih objekata izmicanjem etaža na način da sve „kaskade“ čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu. (3) DVOJNA GRAĐEVINA - građevina čija se jedna strana nalazi na međi građevne čestice i na toj strani se naslanja na susjednu građevinu, a sa ostalih strana ima neizgrađeni prostor; dvojna građevina mora biti usklađeno oblikovana (vrsta krova, visina vijenaca); (4) GRAĐEVINA U NIZU - građevna cjelina od najmanje tri i najviše pet međusobno prislonjenih građevine približno jednakih gabarita i usklađenog oblikovanja, čija gradnja, rekonstrukcija, dogradnja ili nadogradnja uvjetuje cjelovito rješenje građevne cjeline. (5) INTERPOLACIJA je gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u izgrađenom uličnom potezu odnosno pretežito dovršenom području, bočno između dvije izgrađene građevinske čestice, ili jedne ukoliko s jedne strane graniči sa javnom prometnom površinom. (6) Stambene građevine planiraju se kao obiteljske i/ili višestambene. (7) Obiteljske stambene građevine su stambene građevine sa najviše 400 m2 ukupne građevinske bruto površine a grade se kao samostojeće, dvojne, u nizu ili kaskadne. (8) Višestambene građevine su stambene građevine koje mogu biti izgrađene kao samostojeće ili kaskadne, sa više od 400 m2 ukupne građevinske bruto površine. (9) Po označava podrum, S označava suteren, P označava prizemlje, brojevi 1, 2 itd. označavaju broj katova, a Pk označava potkrovlje.

Članak 32. UVJETI UREĐENJA GRAĐEVNE ČESTICE (1) Minimalni udio vodopropusne površine građevne čestice je površina građevne čestice obrađena na način da omogućava upijanje vode, uključujući i popločanja elementima postavljenim na način koji omogućava upijanje vode te ispod koje nema podrumskih dijelova građevine. (2) U slučaju gradnje na kosom terenu i izgradnje potpornog zida prema ulici koji je rezultat rješenja javno prometne površine ili zatečenog stanja omogućava se gradnja garaža i pomoćnih prostora iza potpornog zida, koji se računaju kao podrumska etaža. Obavezno je udaljiti ih najmanje 2 m od ruba kolnika. Maksimalna visina gornje kote ploče podrumske etaže je 3 m mjereno od srednje visinske kote nogostupa uz građevnu česticu. (3) U slučaju gradnje pomoćnih građevina smještenih u visinskoj razlici terena, čija je krovna ploča u ravnini ili ispod visinske kote prometnice, a pristupa im se s građevne čestice. Na krovnoj ploči ovih pomoćnih građevina je moguće organizirati parkiranje vozila. (4) Prirodni teren je neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice) prije izgradnje. Prilikom uređenja terena kod izgradnje građevina ne može se graditi potporni zid viši od 3 m. Ukoliko je potrebna gradnja viših potpornih zidova, prirodni teren oblikuje u formi kaskada, visina pojedine kaskade iznosi maksimalno 2 m, a njihova minimalna udaljenost treba biti 2 m. Prostor između kaskada obavezno je hortikulturno urediti (autohtone biljke, odnosno biljke koje zahtijevaju minimalnu potrošnju vode, grmašice i stablašice, različiti sukulenti, puzavice). (5) Obavezna je sadnja visokog zelenila ili uređenje zelenog pojasa vodopropusne površine uz rub građevne čestice prema javnoj prometnoj površini ukoliko isto nije planirano unutar profila javne prometne površine. Iznimka je kolni pristupa čestici. (6) U slučaju da se od građevne čestice zemljišta odvoji dio za gradnju javne prometne površine (najviše 15%) tada se koeficijent izgrađenosti (kig) i koeficijent iskoristivosti (kis) računaju prema izvornoj veličini čestice.

Članak 33. UVJETI OBLIKOVANJA GRAĐEVINE (1) Kaskadna izgradnja, obavezna u nekim zonama, znači izgradnju samostojećih objekata izmicanjem etaža na način da sve „kaskade“ čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, uz uvjet da svaka od njih ne prelazi visinu od 3,5 m odnosno visinu uz pročelje jedne etaže/kaskade/. Maksimalna površina preklapanja dvije kaskade/etaže/ iznosi 50% njihove tlocrtne površine. Izgradnja kaskada uvjetovana je konfiguracijom prirodnog terena, te pojedine kaskade obavezno prate njegov nagib. (2) Prilikom oblikovanja svih građevina na kosom terenu preporuča se postavljanje dužeg pročelja paralelno sa slojnicama terena. (3) Za sve građevine obavezno je poštivanje propisane visine sukladno urbanim pravilima, dok se broj pojedinačnih etaža i njihova visina može mijenjati ovisno o namjeni, tehnologiji i načinu korištenja građevine. (4) Dopušteno je postavljanje solarnih kolektora (foto naponskih ćelija), zajedničkih TV antena i klima uređaja na način da se ne narušavaju postojeće panorame. Solarnim

kolektorima može se pokriti krovne površine, a iste je moguće postavljati i iznad parkirališta, odnosno terasa, u funkciji nadstrešnice. (5) Uz osnovnu građevinu moguće je graditi i pomoćne građevine (garaže, spremišta, ljetne kuhinje, nadstrešnice, bazeni i sl.), koje funkcionalno služe osnovnoj građevini i zajedno predstavljaju jednu funkcionalnu cjelinu. Pomoćne građevine se grade prema uvjetima za pojedine zone, uz maksimalni broj etaža-prizemlje, odnosno maksimalne visine 4,0 m, najveće moguće površine 50 m2.

Članak 34. 5.2 REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA – URBANA SANACIJA/PREOBRAZBA (1) Moguća je rekonstrukcija postojećih građevina u cilju urbane sanacije, odnosno preobrazbe izgrađenih područja naselja Gradac (konsolidiranih i niskokonsolidiranih). (2) Rekonstrukcija je moguća:

- unutar postojećih gabarita ukoliko ti gabariti prelaze dopuštene i/ili su sagrađeni na građ. čest. manjim od propisanih , ukoliko nije drugačije propisano urbanim pravilima, ili

- najviše do dopuštenih gabarita pojedinih urbanih pravila i uz uvjete utvrđene ovim Planom.

(3) Dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina u smislu poboljšanja uvjeta života i rada. Neophodnim opsegom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih dijelova građevine i/ili krovišta u postojećim gabaritima građevine,

- adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor,

- moguće su istake pojedinih konstruktivnih dijelova građevine (krov i sl.) u skladu sa tehnoloških rješenjem i/ili projektom na način da ne prekrivaju javne prometne površine,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture,ukoliko za to postoje uvjeti, te rekonstrukcija instalacija radi poboljšanja energetske učinkovitosti i dr. (mogućnost postavljanja solarnih ćelija na krovovima građevina),

- dogradnja ili rekonstrukcija sanitarnih prostorija uz postojeće stambene građevine, ukoliko te građevine nemaju izgrađene sanitarne prostorije, najviše do 15 m2 građevinske bruto površine,

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine pod uvjetom da je nova namjena sukladna kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1: 2000,

- nije dopuštena rekonstrukcija građevina koje svojim postojanjem ili upotrebom ugrožavaju okoliš iznad zakonom dopuštenih vrijednosti, ukoliko se rekonstrukcijom ne otklanjaju izvori negativnih utjecaja,

- sanacija postojećih ograda i potpornih zidova, radi sanacije terena.

Članak 35.

5.3 POSEBNA PRAVILA

1. KONSOLIDIRANA PODRUČJA

DOVRŠENI DIO NASELJA ODRŽAVANJE I MANJI ZAHVATI SANACIJE GRAĐEVINA

1.1 CENTAR NASELJA UZ MORE

(1) Centar naselja uz more nalazi se južno od ulice uz Kuk, ispod crkve Sv. Mihovila. Obuhvat je prikazan na grafičkom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“, a namjena je prikazana na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1: 2000. (2) Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih te rekonstrukcija postojećih građevina sukladno sljedećim uvjetima:

MINIMALNA POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE (m2)

MAKSIMALNI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI kig

MAKSIMALNI KOEFICIJENT ISKORIŠTENOSTI kis

MAKSIMALNI BROJ ETAŽA

MAKS. VISINA (m)

MINIMALNA OZELENJENA POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE rekonstr. nova

gradnja

Samostojeće građevine

200 0.5 0.4 2.3 Po + P+3 12 15%

Dvojne građevine i građevine u nizu

150 0.6 0.4 2.4 Po + P+2 9 15%

- U ovoj zoni svaka nova gradnja se smatra interpolacijom. - Moguća je nova gradnja obiteljskih stambenih građevina. - Minimalna udaljenost interpolirane građevine od granice građevinske čestice i ruba

prometne površine iznosi 4 m. Navedena udaljenost može biti i manja ali ne manja od udaljenosti susjednih građevina.

- Krov je moguće projektirati kao ravni ili kosi. - Maksimalna tlocrtna površina pod novom građevinom iznosi 120 m2. - Svaka interpolirana građevina mora imati osiguran pristupni put širok minimalno 2 m,

kolni ili pješački. Iznimka su postojeći pristupni putovi koji ne zadovoljavaju kriterije širine i koji se mogu koristiti samo za postojeće građevine.

- Parkirališni kapaciteti određeni su u članku broj 64. ovih Odredbi(primjenjuju se za rekonstrukciju i interpolaciju).

- Ukoliko nije moguće osigurati parkirališna mjesta na građevinskoj čestici zbog konfiguracije terena i/ili neadekvatnog kolnog pristupa, moguće ih je osigurati na drugoj građevinskoj čestici koja može biti maksimalno udaljena 300 m od nove ili rekonstruirane građevine.

- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi br. 2.1, 2.2, 2.3, 2.4 i 2.5 u mj. 1: 2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.

Članak 36.

1.1.1 AMBULANTA I VATROGASCI (1) Obuhvat je prikazan na grafičkom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“, a namjena je prikazana na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1: 2000. (2) Postojeća ambulanta, vatrogasci i postojeća crkvica predstavljaju jedinstvenu prostornu cjelinu . -Postojeću građevinu u kojoj su smještene ambulanta i vatrogasci moguće je rekonstruirati uz maksimalno povećanje GBP-a do 20% postojećeg. Postojeću crkvicu na križanju moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima. U slučaju zamjene postojeće ili gradnje novih građevina vrijede slijedeći uvjeti:





MAKSIMALNA VISINA (m)

MINIMALNA OZELENJENA POVRŠINA GRAĐ. ČEST.

800 0.4 1.6 Po + P+1 10 20%

- Površina zone iznosi cca 2590 m2. - Obavezno je zadržati zeleni pojas uz Jadransku ulicu, minimalne širine 5 m sa drvoredom - Moguće je graditi jednu ili više građevina koje čine funkcionalnu cjelinu zdravstvenih

socijalnih, predškolskih, i kulturnih sadržaja. - U slučaju gradnje novih građevina sa novim sadržajima obavezno je zadržati

ambulantu i vatrogasce. - Minimalna udaljenost građevina od prometnih površina iznosi 5 m, a od ruba

građevne čestice 3 m - Parkirališni kapaciteti određeni su u članku broj 64. ovih Odredbi. - Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture

sadržane u Planu (kartografski prikazi br. 2.1, 2.2, 2.3, 2.4 i 2.5 u mj. 1: 2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.

Članak 37.

1.1.2 TRG HRVATSKOG NARODNOG PREPORODA (1) Obuhvat je prikazan na grafičkom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“, a namjena je prikazana na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1: 2000. (2) Uređenje Trga Hrvatskog narodnog preporoda podrazumijeva uređenje otvorenih pješačkih i zelenih površina, rekonstrukciju postojeće građevine društvenog doma i montažnih objekata uslužnih i trgovačkih djelatnosti. (3) Potrebno je izraditi jedinstveni projekt uređenja koji mora sadržavati: - uređenje pješačkih površina , - uređenje zelenih i rekreacijskih površina, - izgradnju ili postavljanje montažnih građevina uslužnih i trgovačkih djelatnosti, - rekonstrukciju građevine javne i društvene namjene. (4) Moguća je rekonstrukcija postojeće građevine i izgradnja ili postavljanje montažnih građevina. Maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4 koeficijenta izgrađenosti, koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2. Montažne građevine planiraju se kao prizemnice, maksimalne visine do 3 m. (5) Obavezna je sadnja visokog zelenila autohtonih i /ili udomaćenih biljnih vrsta na trgu i pješačkim površinama. Obavezno je čuvanje postojećih čempresa.

Članak 38. 1.2 CENTAR NASELJA NA GRADINI (1) Obuhvat centra naselja na Gradini prikazan je na grafičkom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“,a namjena je prikazana na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1: 2000 . Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina te rekonstrukcija postojećih sukladno sljedećim uvjetima:

POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE (m2)






300 – 600 (obiteljske) 0.3 0.9 Po + S /P+1 6 30%

600 - 800 (višestambene) 0.3 0.9 Po + S/P+1 8 20%

- Moguća je izgradnja obiteljskih i višestambenih građevina. - Obiteljske građevine se mogu graditi samostojeće, dvojne ili u nizu dok se

višestambene mogu graditi isključivo kao samostojeće. - Obavezan je kaskadni način izgradnje samostojećih višestambenih građevina. - Maksimalna tlocrtna površina pod građevinom za obiteljske iznosi 150 m2, a za

višestambene iznosi 200 m2. - Interpolacija sukladno članku broj 31. ovih Odredbi te rekonstrukcija postojećih

građevina je moguća na građevinskim česticama minimalne površine 200 m2. Za interpolaciju maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0.4, maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosi 0.8, maksimalna visine 6 m, broja etaža Po+S/P+1, minimalna ozelenjena površina građ. čest. iznosi 30%.

- Građevine oblikovati na način da se uklope u prirodnu konfiguraciju terena (obavezno ih postaviti na način da se kaskadnim i hortikulturnim uređenjem otvorenih površina uklope u prirodni okoliš).

- Obavezno je djelomično ukopavanje etaže prizemlje/suteren građevina . - U slučaju gradnje ravnog krova minimalno 1/3 je potrebno ozeleniti. - Minimalna udaljenost građevine od javne prometne površine iznosi 4 m, a od ruba

građevinske čestice iznosi 3 m. Iznimno te udaljenosti mogu biti i manje ali ne manje od onih na kojima su sagrađeni susjedne građevine.

- Parkirališni kapaciteti određeni su u članku broj 64. ovih Odredbi. - priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture


Članak 39. 1.2.1 CRKVA SV. MIHOVILA (1) Za gradnju i rekonstrukciju građevine javne i društvene namjene, D7 – vjerske namjene, crkve Sv. Mihovila primjenjuju se sljedeći uvjeti:

- Crkva Sv. Mihovila sagrađena je 1852. Godine na brežuljku Gradina, jednobrodna kamena građevina uz koju je sagrađen novi betonski zvonik.

- Propisuje se izrada konzervatorskog elaborata i projekta obnove crkve. Svi zahvati trebaju biti prethodno odobreni od strane nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

- Obavezno je čuvanje, održavanje postojećeg visokog zelenila (čempresa) te sadnja novog prema potrebi.

- Preporuča se zamjena neprimjerene ogade.

Članak 40. 1.3 OBALNI DIO NASELJA (1) Obalni dio naselja istočno od Gradine do hotela Sunce, te zapadno između hotela Laguna i Labineca, a ispod Jadranske ulice, prikazan je na grafičkom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“, a namjena je prikazana na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1: 2000. Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina te rekonstrukcija postojećih sukladno sljedećim uvjetima:







300 – 600 (obiteljske) 0.4 2 Po + S/P+3 13.2 20%

600 - 800 (višestambene) 0.4 1.8 Po + S/P+3 13.2 20%

- Moguća je izgradnja obiteljskih i višestambenih građevina. - Obiteljske građevine se mogu graditi kao samostojeće, dvojne ili u nizu dok se

višestambene mogu graditi isključivo kao samostojeće. - Interpolacija sukladno članku broj 31. ovih Odredbi te rekonstrukcija postojećih

građevina je moguća na građevinskim česticama minimalne površine 200 m2. Za interpolaciju maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0.5, maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosi 1.2, maksimalna visine 9 m, broja etaža Po + S/P+2, minimalna ozelenjena površina građ. čest. iznosi 20%.

- Minimalna udaljenost građevine od javne prometne površine iznosi 4 m, a od ruba građevinske čestice iznosi 3 m. Udaljenosti građevine mogu biti i manje ali ne manje od onih na kojima su sagrađene susjedne građevine.

- Obavezno je uređenje predvrta/ozelenjenog dvorišta prema obalnoj šetnici. - Maksimalna tlocrtna površina pod novom građevinom iznosi 250 m2 za obiteljske i

400 m2 za višestambene građevine. - Krov je moguće projektirati kao ravni ili kosi. - Zadnji kat je potrebno uvući u odnosu na glavnu fasadu za minimalno 1,5 m. - Parkirališni kapaciteti određeni su u članku broj 64. ovih Odredbi. - Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture


Članak 41. 1.3.1 OPĆINSKA ZGRADA (1) Postojeća građevina općinske upravne namjene D1 zadržava se u postojećim gabaritima i postojeće visine uz mogućnost rekonstrukcije. (2) Njene sadržaje moguće je prema potrebi nadopuniti i/ili zamijeniti drugim sadržajima javne i društvene namjene(prostori civilnih udruga, igraonice i sl.) (3) Otvorene zelene površine se uređuju terasasto, postojeće zelenilo se održava i čuva.

Članak 42. 1.3.2 TRŽNICA (1) Postojeću građevinu moguće je rekonstruirati ili sagraditi novu, kao prizemnicu, maksimalne visine 5 m, maksimalnog koeficijenta izgrađenosti 0.5. Krov može biti ravni ili kosi. (2) Građevinu je moguće postaviti na maksimalnoj udaljenosti 3 m od javne prometne površine i od granice susjednih građevnih čestica. (3) Obavezno je uređenje otvorenog prodajnog prostora kojeg je moguće djelomično natkriti. Preporuča se sadnja visokog zelenila u svrhu zasjenjivanja.

Članak 43. 1.4 HOTELI

1.4.1 HOTEL SUNCE – T1 - 1 (1) Zona ugostiteljsko-turističke namjene „Hotel Sunce“ odnosno bivše odmaralište „Rudari“ prikazana je na grafičkom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“, a namjena je prikazana je na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1: 2000. (2) Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina i/ili rekonstrukcija postojećih sukladno sljedećim uvjetima: MINIMALNA POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE (m2)






600 0.35 1.85 Po + S/P+3 16 30%

- Površina zone iznosi cca 6163 m. - Maksimalni kapacitet je 180 ležajeva. - Građevine je moguće povezati toplim vezama, nadzemnim i/ili podzemnim. - Smještajni i prateći sadržaji uređuju se sukladno važećem pravilniku o kategorizaciji

ugostiteljsko turističkih sadržaja. Postojeće građevine moguće je rekonstruirati zbog usklađivanja s posebnim propisima iz oblasti ugostiteljsko turističke djelatnosti , te zamjenjivati stare novim građevinama ugostiteljsko-turističke namjene s pratećim poslovnim, športsko-rekreacijskim, javnim sadržajima i garažama.

- Građevine namijenjene isključivo pratećim sadržajima mogu se graditi do maksimalnog broja etaža Po+P (maksimalna visina 5 m) ili P+ (maksimalna visina 6 m)

- Unutar zelenih površina moguće je uređenje pješačkih površina i objekata infrastrukture (trafostanice, crpne stranice i sl.).

- Obavezno je sačuvati i održavati postojeće visoko zelenilo unutar obuhvata ( drvored uz sjeverni rub obuhvata, čemprese uz uređeni vodotok, borove, palme, agrume i dr.) te saditi novo.

- Moguće je postavljanje solarnih ćelija kao nadstrešnica na parkiralištima ili na krovovima građevina.

- U slučaju rekonstrukcije omogućava se zadržavanje postojećih udaljenosti od susjednih čestica i prometnica.

- Parkirališni kapaciteti određeni su u članku broj 64. ovih Odredbi. Moguće je organizirati parkiranje i na susjednoj čestici unutar obuhvata zone kao i zajedničko parkiralište unutar obuhvata.


(3) U slučaju gradnje novih građevina i/ili zamjene postojećih pored uvjeta iz stavka 2 ovog članka vrijede i sljedeći uvjeti: - Moguće je graditi jednu ili više samostalnih građevina. - Maksimalna nadzemna tlocrtna površina nove građevine iznosi 400 m2. - Minimalna udaljenost građevina od susjednih čestica iznosi 4 m, a minimalna

udaljenost građevina od prometnih površina iznosi 5 m. - Obavezno je izraditi projekt hortikulturnog uređenja obuhvata zone koji mora biti

sastavni. dio projektne dokumentacije za ishođenje akata za gradnju. - Obavezno je sačuvati pojas visokog zelenila (drvored) uz obalnu šetnicu. - Građevine je poželjno dijelom ukopati (prisloniti sjevernim pročeljem uz teren).

- Vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina sukladno posebnim propisima

Članak 44. 1.4.2 HOTEL (HOSTEL) JEDRO – T1 - 4 (1) ) Zona ugostiteljsko-turističke namjene „Hotel Jedro smještena je centralno, u blizini ulice Jedro. Obuhvat je prikazan na grafičkom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“ u mjerilu 1: 2000, a namjena na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1: 2000. (2) Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina i/ili rekonstrukcija postojećih sukladno sljedećim uvjetima: MINIMALNA POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE (m2)






1000 0.35 1.55 Po + S/P+2 12 30%

- Površina zone iznosi cca 3754 m2. - Maksimalni kapacitet je 100 ležajeva. - Nove građevine moguće je povezati toplom vezom međusobno i/ili sa postojećima,

(nadzemnom ili podzemno). - Obavezno je čuvati i održavati postojeće visoko zelenilo(čemprese i palme) te je

nove građevine potrebno pozicionirati na način da se postojeća stabla zadrže. - Smještajni i prateći sadržaji uređuju se sukladno važećem pravilniku o kategorizaciji

ugostiteljsko turističkih sadržaja. - Građevine namijenjene isključivo pratećim sadržajima mogu se graditi do

maksimalnog broja etaža Po+P (maksimalna visina 5 m) ili P+ (maksimalna visina 6 m)

- U slučaju gradnje novih građevina i zamjene postojećih minimalna udaljenost građevina od susjednih čestica iznosi 4 m, a minimalna udaljenost građevina od prometnih površina iznosi 5 m.

- Parkiranje vozila obavezno je osigurati na čestici prema uvjetima iz članka broj 64. ovih Odredbi.

- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi br. 2.1, 2.2, 2.3, 2.4 i 2.5 u mj. 1: 2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima

Članak 45. 1.4.3 HOTEL LAGUNA – T1 – 2 (1) Zona ugostiteljsko-turističke namjene „Hotel Laguna“ prikazana je na grafičkom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“, a njegova namjena prikazana je na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1: 2000. (2)Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina i/ili rekonstrukcija postojećih građevina sukladno sljedećim uvjetima: MINIMALNA POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE (m2)






2000 0.35 1.85 Po + S/P+5 19 30%

- Površina zone iznosi cca 24800 m. - Maksimalni kapacitet hotela Laguna je 550 ležajeva. - Sve građevine je moguće povezati toplim vezama, nadzemnim i/ili podzemnim.

- Smještajni i prateći sadržaji uređuju se sukladno važećem pravilniku o kategorizaciji ugostiteljsko turističkih sadržaja.

- Postojeće građevine moguće je rekonstruirati zbog usklađivanja s posebnim propisima iz oblasti ugostiteljsko turističke djelatnosti , te zamjenjivati stare novim građevinama ugostiteljsko-turističke namjene s pratećim poslovnim, športsko-rekreacijskim, javnim sadržajima i garažama.


- Unutar zone obvezno je uređenje planiranih javnih pješačkih površina. - Obavezno je sačuvati i održavati postojeće visoko zelenilo unutar obuhvata

(drvorede, čemprese, borove, palme, i dr.) te saditi novo. - Moguće je postavljanje solarnih ćelija kao nadstrešnica na parkiralištima ili na

krovovima. - U slučaju rekonstrukcije postojećih građevina moguće je zadržati postojeću visinu i

postojećih udaljenosti od susjednih čestica i prometnica . - Parkiranje vozila obavezno je osigurati na čestici prema uvjetima iz članka broj 64.

ovih Odredbi. Moguće je organizirati parkiranje i na susjednoj čestici unutar obuhvata zone kao i zajedničko parkiralište unutar obuhvata.


(3) U slučaju gradnje novih građevina i/ili zamjene postojećih vrijede i sljedeći uvjeti: - U slučaju gradnje novih građevina i zamjene postojećih minimalna udaljenost

građevina od susjednih čestica iznosi 4 m, a minimalna udaljenost građevina od prometnih površina iznosi 5 m.

- U slučaju nove gradnje i/ili zamjene građevina obavezno je izraditi projekt hortikulturnog uređenja obuhvata zone koji mora biti sastavni dio projektne dokumentacije za ishođenje akata za gradnju.

- Prilikom nove gradnje obavezno je sačuvati pojas visokog zelenila (drvored) uz obalnu šetnicu.


Članak 46.

1.4.4 HOTEL LABINECA – T1 – 3 (1) Zona ugostiteljsko-turističke namjene „Hotel Labineca“ prikazana je na grafičkom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“, a njegova namjena prikazana je na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1: 2000. (2)Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina te rekonstrukcija postojećih građevina sukladno sljedećim uvjetima: MINIMALNA POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE (m2)






2000 0.35 1.85 Po + S/P+5 19 30%

- Površina zone iznosi cca 19300 m2. - Maksimalni kapacitet hotela Laguna je 650 ležajeva. - Sve građevine je moguće povezati toplim vezama, nadzemnim i/ili podzemnim







postojećih udaljenosti od susjednih čestica i prometnica . - Parkiranje vozila obavezno je osigurati na čestici prema uvjetima iz članka broj 64.

ovih Odredbi. Moguće je organizirati parkiranje i na susjednoj čestici unutar obuhvata zone kao i zajedničko parkiralište unutar obuhvata.


(3) U slučaju gradnje novih građevina i/ili zamjene postojećih vrijede i sljedeći uvjeti: - U slučaju gradnje novih građevina i zamjene postojećih minimalna udaljenost





Članak 47. 1.5 GRADINA (1) Obuhvaća postojeće zelene i pješačke površine na Gradini. Zona je prikazana na grafičkom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“, a namjena je prikazana na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1: 2000. (2) Javni park Gradine čini jedinstvenu cjelinu sa pješačkim površinama i vidikovcem/odmorištem na vrhu. Omogućava uređenje otvorene pozornice, otvorenih rekreacijskih površina, dječjeg igrališta, uređenje odmorišta te postavljanje spomenika te urbanog mobilijara i sl. Potrebno je obnoviti i urediti postojeći vidikovac/odmorište sa spomenikom sukladno uvjetima iz članka broj 96. ovih Odredbi.

(3) Moguća je gradnja jedne prizemne građevine do 20 m2 (spremište, sanitarni čvor i sl.) te infrastrukturnih građevina.

Članak 48. 1.6 POSLOVNI CENTAR Za uređenje zone mješovite – pretežno poslovne namjene, M2, prikazane u grafičkom prikazu broj 1 „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1:2000 te broj 4 „Načini i uvjeti gradnje“ primjenjuju se sljedeći uvjeti:

- Površina zone iznosi cca 550 m2. - Moguća je rekonstrukcija(zamjena) postojećih građevina mješovite – pretežno

poslovne namjene, M2 (ugostiteljsko turistički i poslovni sadržaji, kao i prateći javni i društveni sadržaji) prema sljedećim uvjetima.

- Koeficijent izgrađenosti iznosi 0.8, a koeficijent iskorištenosti iznosi 2.4, a maksimalna visina iznosi 12 m.

- Građevina može biti organizirana u više volumena. - Moguće je djelomično natkrivanje otvorenih prostora pergolama, nadstrešnicama i sl. - Građevinu je potrebno projektirati na način da tvori urbanu frontu prema šetnici i

definira trg te da korespondira sa građevinom luke otvorene za javni promet. - Obavezno je uređenje manjeg ozelenjenog trga koje može sadržavati (iskoristiti

visinsku razliku između ulice Put kuta i obale) u funkciji odmorište, ljetne pozornice i sl.

- Obavezno je izraditi jedinstveni projekt za rekonstrukciju, odnosno izgradnju građevina te za uređenje otvorenih površina.

Članak 49.

1.7 LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAČAJA (1) Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja obuhvaća kopneni dio i akvatorij luke koji čine funkcionalnu cjelinu. Obuhvat kopnenog dijela iznosi cca 4400 m2, a akvatorija cca 37480 m2. (2) U skladu s tehnološkim projektom luke, te posebnim studijama i propisima planira se uređenje obalne linije, operativne obale za linijski promet i dr. (nasipavanja i ostali potrebni radovi) . Planira se uređenje maksimalno 80 vezova nautičkog i komunalnog dijela Luke. Ukoliko zbog tehnološkog ili projektnog rješenja bude potrebno poziciju ukrcajnog mjesta za prihvat ribe, liniju obale planiranog proširenja i obuhvat akvatorija je moguće korigirati, sukladno posebnim uvjetima. Projektnim rješenjem potrebno je osigurati optimalnu cirkulaciju mora unutar obuhvata Luke. (3) Maksimalni ukupni GBP građevine za potrebe Luke iznosi 200 m2. Maksimalna visina građevine iznosi 5m, prizemne etaže (P). Minimalna udaljenost građevine od linije obale iznosi 3 m. Gradivi dio unutar kojeg se planira izgradnja građevine za potrebe luke prikazan je na karti broj 4. “Oblici korištenja, način i uvjeti gradnje”. (4) Građevinu je potrebno smjestiti u središnjem dijelu obuhvata, nasuprot poslovnog centra. Građevinu je potrebno projektirati u odnosu na trg Soline, ne narušavajući karakteristične vizure naselja. (5) Za proširenje starog kamenog lukobrana potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture te prilikom projektiranja poštivati odredbe u poglavlju broj 8 koje se na njega odnose. (6) Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi br. 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mj. 1:2000) i prema

posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.

Članak 50. 1.8 ŠPORTSKA LUKA i ZAŠTITNO ZELENILO NA PUNTI (1) Zona športske luke obuhvaća kopneni dio i akvatorij lučice koji čine funkcionalnu cjelinu te dio uređene obale sa postojećim visokim zelenilom na punti. Športska lučica (mandrač) evidentirano j e kulturno dobro te je prilikom izrade projektne dokumentacije obavezno poštivanje konzervatorskih uvjeta. Zona je prikazana na grafičkom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“, a namjena je prikazana je na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1: 2000. Obuhvat kopnenog dijela iznosi cca 440 m2, a akvatorija cca 1200 m2. (2) Moguće je proširenje postojećih kapaciteta do maksimalno 50 vezova i gabarita športske lučice (mandrača). Ukoliko zbog tehnološkog ili projektnog rješenja bude potrebno, liniju obale planiranog proširenja i obuhvat akvatorija je moguće korigirati u manjoj mjeri, sukladno posebnim uvjetima. Projektnim rješenjem potrebno je osigurati optimalnu cirkulaciju mora unutar obuhvata. Moguća je rekonstrukcija postojeće građevine u funkciji uređenja klupskih prostorija s pratećim sadržajima (spremište, ugostiteljstvo, sportski klubovi i sl.) i uređenje istezališta. Maksimalna tlocrtna površina može iznositi 100 m2, maksimalnog broja etaža P+Pk, maksimalne visine 5 m. (3) Proširenje obale potrebno je planirati na način da se očuva zelenilo punte. (4) Produženje i proširenje postojećeg obalnog zida je moguće na način da se nastavi njegov smjer i da se dimenzionira sukladno postojećim proporcijama.

Članak 51. 1.9 UREĐENA OBALA (1) Uređena obala čini cjelinu sa zaštitnim zelenim površinama i dijelom obalne šetnice. (2) Uređenje obalne šetnice planira se na pilotima, pontonima i slično dok je dijelove šetnice moguće uklesati u stijene u skladu s projektnim rješenjem. (3) Potrebno je održavati postojeće zelenilo i saditi novo.

Članak 52. 1.10 KUPALIŠTE - UREĐENA PLAŽA (1) Obalna šetnica uz more je osnovni pješački tok na koji se veže sustav ostalih pješačkih ulica i površina. (2) Potrebno je izraditi jedinstveni projekt uređenja plaže i obalne šetnice obuhvata sukladno grafičkom prikazu broj 4 „Način i uvjeti gradnje“ (3) Obavezno je održavanje postojećih drvoreda i sadnja novih sukladno grafičkom prikaz broj 3 „Uvjeti korištenja i zaštite prostora“ (4) Obavezno je uređenje, održavanje i prema potrebi dohrana šljunčanih plaža te uređenje zaštitnih pera (5) Na površini plaže, izvan obalne šetnice moguće je opremanje plažnim sadržajima, uređenje sanitarnih čvorova, tuševa, sunčališta, rampa za pristup invalidima ...itd.

Članak 53. 2 NISKOKONSOLIDIRANA PODRUČJA

PRETEŽNO DOVRŠENI DIO NASELJA

SANACIJA GRAĐEVINA I DIJELOVA NASELJA 2.1 SREDIŠNJI DIO NASELJA 1 (1) Središnji dio naselja nalazi se sjeverno od Jadranske ulice, istočno i zapadno od škole, a prikazan je na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ te 4. „Način i uvjet gradnje“ u mjerilu 1: 2000. (2) Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina te rekonstrukcija postojećih građevina sukladno sljedećim uvjetima: POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE (m2)






400 - 600 (obiteljske) 0.3 1.5 Po + S/P+2 9 30%

600 – 800 (višestambene) 0.3 1.3 Po + S/P+2 9 20%

- Moguća je izgradnja obiteljskih i višestambenih građevina. - Interpolacija sukladno članku broj 31. ovih Odredbi te rekonstrukcija postojećih

građevina je moguća na građevinskim česticama minimalne površine 200 m2. Za interpolaciju maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0.5, maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosi 1.2, maksimalna visine 7,5 m, broja etaža Po+S/P+1+Pk, minimalna ozelenjena površina građ. čest. iznosi 20%.

- Minimalna udaljenost građevine od javne prometne površine iznosi 4 m, a od ruba građevinske čestice iznosi 3 m. Iznimno te udaljenosti za obiteljske građevine mogu biti i manje ali ne manje od onih na kojima su sagrađene susjedne građevine.

- Obavezno je uređenje predvrta/ozelenjenog dvorišta prema Jadranskoj ulici. - Maksimalna tlocrtna površina pod novom građevinom iznosi 200 m2 za obiteljske i

400 m2 za višestambene građevine. - Krov je moguće projektirati kao ravni ili kosi. - Parkirališni kapaciteti određeni su u članku broj 64. ovih Odredbi. - Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture


Članak 54.

2.1.1 VRTIĆ (1) Postojeći vrtić prikazan je na grafičkim prikazima broj 1 „Korištenje i namjena površina“ i 4 „Način i uvjeti gradnje“. (2) Moguća je rekonstrukcija postojećih građevina odnosno gradnja novih građevina uz poštivanje sljedećih odredbi: MINIMALNA POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE (m2)






1500 0.4 1.4 Po + S/P+1 8 30%

- Površina zone iznosi cca 1550 m2.

- Obavezno je održavati postojeće zelenilo i saditi novo te predvidjeti projekt hortikulturnog uređenja u slučaju nove gradnje ili zamjene postojećih građevina.

- Obavezno je zadržati otvorenu pozornicu i prema potrebi je rekonstruirati. - Dogradnja građevine nije moguće na površinama sa visokim zelenilom. - Moguće je graditi jednu ili više građevina koje čine funkcionalnu cjelinu predškolskih

zdravstvenih socijalnih, i kulturnih sadržaja, te prateće rekreacijske sadržaje. - Minimalna udaljenost građevina od prometnih površina iznosi 5 m, a od ruba

građevne čestice 3 m. - Parkiranje vozila moguće je organizirati kao zajedničko prema uvjetima iz članka broj

64. ovoga plana. - Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture


Članak 55.

2.2 SREDIŠNJI DIO NASELJA 2 (1) Središnji dio naselja nalazi se između potoka Bošac i škole, a prikazan je na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ te 4. „Način i uvjet gradnje“ u mjerilu 1: 2000. (2) Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina te rekonstrukcija postojećih građevina sukladno sljedećim uvjetima: MINIMALNA POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE (m2)






400 - 600 (obiteljske) 0.3 1.3 Po + S/P+2 9 40%

600 – 800 (višestambene) 0.3 21 Po + S/P+2 9 30%



- Minimalna udaljenost građevine od javne prometne površine iznosi 4 m, a od ruba građevinske čestice iznosi 3 m. Iznimno te udaljenosti za obiteljske građevine mogu biti i manje ali ne manje od onih na kojima su sagrađeni susjedne građevine.

- Obavezno je ozeleniti građevinsku česticu odnosno hortikulturno je urediti sadnjom visokog zelenila autohtonih i udomaćenih vrsta(voćaka i dr.) te uređenjem vrtova.

- Krov je moguće projektirati kao ravni ili kosi. - Parkirališni kapaciteti određeni su u članku broj 64. ovih Odredbi. - priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture


Članak 56. 2.3 ŠKOLA (1) Postojeća škola sa pratećim športskim i rekreacijskim sadržajima prikazana je na grafičkim prikazima broj 1 „Korištenje i namjena površina“ i 4 „Način i uvjeti gradnje“.

(2) Moguća je nova gradnja, odnosno rekonstrukcija uz poštivanje sljedećih odredbi: MAKSIMALNI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI kig




MINIMALNA OZELENJENA POVRŠINA ZONE

0.3 1.3 Po + S/P+2 12 30%

- Površina zone iznosi cca 10660 m2. - Moguća je rekonstrukcija postojeće škole i gradnja novih građevina (športske

dvorane i sl.) te uređenje dodatnih otvorenih športsko rekreacijskih površina u funkciji osnovne namjene.

- Obavezno je ukinuti pristupnu prometnicu koja se nalazi sjeverno od škole i presijeca obuhvat zone te ugrožava sigurnost učenika.

- Minimalna udaljenost građevina od prometnih površina iznosi 5 m, a od ruba građevne čestice 3 m.

- Obavezno je održavati postojeće zelenilo i saditi novo (drvorede oko igrališta). - Parkiranje vozila moguće je organizirati kao zajedničko prema uvjetima iz članka broj

64. ovoga Plana. - Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture


Članak 57.

2.4 STAMBENO POSLOVNI CENTAR (1) Za gradnju i rekonstrukciju građevina unutar zone mješovite namjene M2 – pretežito poslovne prikazane u grafičkom prikazu broj 1 „Korištenje i namjena površina“ i 4 „Način i uvjeti gradnje“ u mjerilu 1: 2000. MINIMALNA POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE (m2)




MAKSIMAL. VISINA (m)


500 0.4 2 Po +S/P+3+Pk 13.2 30%

- Površina zone iznosi cca 2930 m2. - Za realizaciju zone komunalno opremljene mješovite namjene (M2) obavezno je

izraditi jedinstveni projekt za gradnju građevina i uređenje otvorenih prostora (javne i zelene površine, komunalna oprema i infrastruktura).

- Moguće je graditi jednu ili više građevina koje čine funkcionalnu cjelinu, stambeno poslovne i poslovne namjene.

- Obavezna je izgradnja podzemne garaže minimalnog kapaciteta 50 GM za javne potrebe.

- Podrumska etaža može se graditi na minimalnoj udaljenosti 1m od ruba građevne čestice.

- Zona dominanto pješačkog karaktera, s obaveznim nestambenim prizemljima građevina.

- Minimalna udaljenost građevina od prometnih površina iznosi 5 m od ruba glavnih cesta i sabirnih ulica i 3 m od ruba pješačkih površina i susjednih građevne čestica.

- Površine zone koje nisu pod građevinama urediti kao otvorene javne pješačke i parkovne površine sa trgovima, odmorištima i uređenim zelenilom.

- Unutar obuhvata, na zelenim/pješačkim površinama obavezno je uređenje dječjeg igrališta.

- Krov je moguće urediti kao ravni, ozelenjeni, a potkrovlje izgraditi kao nadgrađe udaljeno minimalno 3 m od pročelja uz Jadransku ulicu i ulicu Gradina.

- Parkirališni kapaciteti određeni su u članku broj 64. ovih Odredbi. - Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture


Članak 58. 2.4.1 CRPNA STANICA (1) Uvjeti uređenja i izgradnje uređaja dani su u članku broj 74., Odvodnje otpadnih voda ovih Odredbi. (2) Ukoliko tehnički uvjeti, posebni propisi i prostorni kapaciteti to dopuštaju moguće je predvidjeti uređenje športskih te rekreacijskih sadržaja (športski tereni, dječje igralište i sl.). Obavezno je predvidjeti hortikulturno uređenje zone.

Članak 59. 2.3 BENZINSKA POSTAJA (1) Površina zone iznosi cca 1070 m2. (2) Moguće je rekonstruirati postojeću benzinsku postaju sukladno posebnim zakonima i propisima na način da se ne ometa njena osnovna funkcija i ne ugrožava sigurnost osoba i prometa. (3) Moguće je nadopuniti postojeće sadržaje benzinske postaje kompatibilnim poslovnim ili ugostiteljsko turističkim sadržajima uz suglasnost nadležnih službi. (4) Potrebno je održavati postojeće zelenilo i posaditi novo visoko zelenilo na način da se ne ugrožava sigurnost osoba i prometa. (5) Maksimalna visina građevine iznosi P+1, a maksimalna tlocrtna površina 250 m2. (6) Parkirališni kapaciteti određeni su u članku broj 64. ovih Odredbi. (7) Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi br. 2.1, 2.2, 2.3, 2.4 i 2.5 u mj. 1: 2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.

Članak 60. 3. PRETEŽNO NEIZGRAĐENA PODRUČJA NOVA GRADNJA 3.1 PRETEŽNO NEIZGRAĐENA ISPOD D8 (1) Neizgrađena područja nalaze se ispod D8/Jadranske magistrale. Obrasla su visokim zelenilom i dijelom obrađena poljoprivrednim kulturama masline i vinograda, od posebne su važnosti za vizure i identitet naselja Gradac. Prikazana su na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ te 4. „Način i uvjet gradnje“ u mjerilu 1: 2000. (2) Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina sukladno sljedećim uvjetima:







400 0.3 1.1 Po + S/P+1 6 40%

- Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni pristup na prometnu površinu

minimalne širine 3 m. - Kolni pristup građevnoj čestici smještenoj uz prometnu površinu može zauzeti najviše

3,5 m. - Obavezan je kaskadni način izgradnje. - Maksimalna tlocrtna površina pod građevinom iznosi 200 m2. - Obavezno je ozelenjivanje i/ili rekultivacija te održavanje postojećeg visokog zelenila uz

uvjete prema gore navedenoj tablici. - Krov se preporuča urediti kao ravni ozelenjeni krov. - Građevine oblikovati na način da se uklope u prirodnu konfiguraciju terena te da se

kaskadnim i hortikulturnim uređenjem uklope u prirodni okoliš. - Građevine je potrebno uklopiti u postojeću strukturu suhozida prikazanih na grafičkom

prikazu broj 3 Zaštita i uređenje površina u mjerilu 1: 2000 koje je obavezno sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri.


- Parkirališni kapaciteti određeni su u članku broj 64. ovih Odredbi. - Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture


6. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE , REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 61.

(1) Planom osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za: - prometni sustav; - telekomunikacije i pošte; - vodnogospodarski sustav; - energetski sustav.

(2) Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te ovim odredbama. (3) Omogućavaju se odstupanja do 2 m od planiranih prometnih i infrastrukturnih trasa i koridora kao posljedica detaljnije izmjere zemljišta i razrade prometnog sustava što se ne smatra izmjenom Plana. (4) Planom su određeni infrastrukturni objekti i uređaji koji su prikazani u grafičkom dijelu elaborata Plana, kartografski prikazi broj 2.1 do 2.4. (5) Unutar javnih prometnih površina je obvezno osigurati međusobno usklađeno vođenja ostale infrastrukture (voda, odvodnja, TK kanalizacija i energetski kabel).

Članak 62. 6.1 UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE (1) Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati građevine, instalacije i uređaji za: CESTOVNI PROMET - glavne prometnice - sabirne prometnice - pristupne prometnice - pješačke površine - pješački prijelazi D8 izvan nivoa - javno parkiralište - javna garaža - benzinska postaja POMORSKI PROMET - morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja - športska luka (luka posebne namjene); (2) U grafičkom dijelu elaborata Plana, grafički prikaz „Prometna i komunalna infrastrukturna mreža“ 2.1 Promet ucrtani su elementi prometne mreže cestovnog i pomorskog prometa. Detaljni i drugi potrebni prostorni elementi za realizaciju određivat će se i idejnim rješenjem i projektnom dokumentacijom.

Članak 63. CESTOVNI PROMET

(1) Planom se predviđa gradnja i uređivanje osnovne ulične mreže, trgova, pješačkih zona, putova i sl. Osnovna ulična mreža sastoji se od slijedećih prometnica: - glavne prometnice - sabirne prometnice - pristupne prometnice (2) Planira se rekonstrukcija postojećih prometnica i proširenje profila u skladu s prometnim potrebama i mogućnostima prostora. Planom se predviđa gradnja i uređivanje pješačkih poteza (površine, putovi, staze), trgova. Pri planiranju, projektiranju, gradnji i uređenju trgova i ulične mreže osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša i uvjeti za kretanje osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. (3) Planom je određen standard elemenata minimalnih poprečnih presjeka planiranih ulica i prikazan u grafičkom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz broj 2.1 „Promet.“ Planirane koridore i trase prometnica moguće je proširiti za potrebe nasipa, usjeka, potpornih zidova i/ili proširenja radi formiranja kolnih traka za skretanje ili zaustavljanje vozila i sl. Planirane elemente poprečnih profila moguće je izvesti i u drugačijem redoslijedu od prikazanih na kartografskom prikazu broj 2.1 „Promet“ (prebacivanje nogostupa sa jedne na drugu stranu kolnika i sl.). Minimalni poprečni profil ulica iznosi: GLAVNE PROMETNICE - PROFIL A1 – ukupno 11,00m (2 x 2,00 m pločnik + 2 x 3,50 m kolnik); - PROFIL A2 – ukupno 7,50m (1 x 2,00 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik); - PROFIL A3 – ukupno 8,50m (1 x 2,00 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik + 1 x 1,00 m pločnik ). SABIRNE PROMETNICE - PROFIL B1; ukupno 7,50m (2 x 2,00 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik)

pločnik se postavlja s jedne ili obje strane, ovisno o mogućnostima, a prema grafičkom prikazu; - PROFIL B2; ukupno 6,50m (1 x 1,00 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik); - PROFIL B3; ukupno 5,00m (1 x 1,00 m pločnik + 4,00 m kolnik). PRISTUPNE PROMETNICE - PROFIL C1; ukupno 7,50m (1 x 2,00 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik); - PROFIL C2; ukupno 7,00m (1 x 2,00 m pločnik + 1 x 2,50 m kolnik); - PROFIL C3; ukupno 6,00m (1 x 2,00 m pločnik + 4 m kolnik); - PROFIL C4; ukupno 13,00 m (1 x 2,00 m pločnik + 2 x 3,00 m kolnik + 5,00 m parkiralište). (4) Moguća su minimalna odstupanja od planiranih karakterističnih poprečnih presjeka prilikom izrade projektne dokumentacije i građenja prometnica tj. minimalni poprečni profil može biti manji za maksimalno 0,50 m i to u dužini koja ne premašuje 20 % dužine planirane prometnice pod uvjetom da nije ugrožena sigurnost prometa. (5) Neucrtane prometnice koje se izvode u ograničenim prostornim uvjetima grade se minimalnom širinom kolnika 5,5 m za dvosmjerni i 3,0 m za jednosmjerni promet. Ukoliko je riječ o pristupnim prometnicama, iznimno za ne više od 5 građevina širina prometnice može biti 3,00 m za dvosmjerni promet. (6) Gradnja slijepih ulica izvodi se maksimalne duljine 200 m s okretištem na kraju ulice dimenzionirano za komunalna, vatrogasna i druga vozila. (7) Sve javne prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na sistem prometnica.

(8) Kolni pristup građevnoj čestici sa javno prometne površine ne može zauzeti više od 6,0 m fronte građevne čestice prema javno prometnoj površini (ulici) ako nije drugačije određeno urbanim pravilima. (9) U gusto izgrađenim starim dijelovima naselja (1.1 centar naselja i 1.2 centar naselje uz more) pristupnim putom za obiteljske stambene građevinu mogu se smatrati postojeće pješačke ulice ili stepenište. (10) Križanja mogu biti denivelirana ako to zahtijevaju prometni uvjeti. (11) Omogućava se gradnja novih i rekonstrukcija postojećih križanja, pješačkih prijelaza i drugih elemenata ulice, a koji nisu ucrtani u grafičkom dijelu Plana. (12) Glavne, sabirne i pristupne prometnice te pješačke površine uređuju se u skladu s urbanim ambijentom, s drvoredom, pješačkim pločnikom, javnom rasvjetom a bez ograda. (13) Priključenje novih građevina na ceste državnog značaja u pravilu nije moguće. U iznimnim slučajevima, gdje postoje prostorne mogućnosti za dodatnu traku moguće je priključenje na cestu D8, državnog značaja isključivo na temelju prethodnog odobrenja nadležnog tijela (Hrvatskih cesta d.o.o.) uz posebne uvjete građenja.

Članak 64. 6.1.1 PROMET U MIROVANJU, JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŽE (1) Na području obuhvaćenom Planom određene su površine javnih parkirališta i/ili garaža. Na ovom prostoru izražen je problem nedovoljnog broja parkirnih mjesta te je nepovoljan položaj postojećih javnih parkirališta. Uz uređenje i regulaciju postojećeg parkirališta na predjelu potoka Bošac kapaciteta cca 143 PM planira se izgradnja javne garaže uz Dalmatinsku ulicu, sa sjeverne strane Gradine, minimalnog kapaciteta 50 GM. (2) Omogućava se gradnja i drugih javnih parkirališta i garaža u skladu s potrebama. Planirani raspored javnih parkirnih i/ili garažnih mjesta prikazan je na grafičkom prikazu 2.1. „Promet“. (3) U postupku izdavanja odgovarajućeg odobrenja za izgradnju građevina stambene, stambeno-poslovne, javne, gospodarske, turističke i športsko-rekreacijske namjene potrebno je utvrditi potrebu osiguranja parkirališnih mjesta prema slijedećim normativima:

- za stambenu građevinu; na svaku stambenu jedinicu 1 PM u neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja i 1PM u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja,

- za turistički apartman; na svaki apartman 1 PM ili sukladno važećem Pravilniku o kategorizaciji ugostiteljsko turističkih sadržaja,

- za zanatske, servisne, uslužne, poslovne i sl. građevine; 1 PM na 60 m2 neto površine,

- za ugostiteljsko turističke sadržaje sukladno važećem Pravilniku o kategorizaciji ugostiteljsko turističkih sadržaja,

- za sportske dvorane i igrališta; po 1 PM na 10 sjedala, - za ugostiteljske objekte; po 1 PM na 40 m2 neto površine, - za trgovine: na 100 m2 neto površine prodajnog dijela 4 PM, - za škole, dječje ustanove; po 1 PM na jednu učionicu ili za jednu grupu djece, - za ambulante, poliklinike; po 1 PM na 20 m2 neto površine građevine, - za vjerske građevine; po 1 PM na 5-20 sjedala, - za ostale prateće sadržaje stanovanja (kulturne, upravne, socijalne i dr. javne

namjene i ostalo); po 1PM na 40 m2 neto površine.

(4) Postojeće garaže ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje samo ukoliko se za postojeće sadržaje osigura Planom propisani broj PM.

Članak 65. 6.1.2 TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAČKE POVRŠINE Mreža pješačkih ulica (1) Mreža pješačkih ulica je detaljno prikazana na kartografskom prikazu 2.1 „Promet“ u mjerilu 1: 2 000. Koncept planirane pješačke mreže veže se na glavnu pješačku ulicu - obalnu šetnicu, te se kapilarna pješačka mreža veže na postojeću pješačku mrežu. Širina postojećih i planiranih pješačkih ulica je u prosjeku od 1.5-3.0 m širine. (2) Postojeća obalna šetnica širine od 3.0-5.0 m nalazi se uz plažu, od jugoistoka do sjeverozapada duljine cca 2,1 km. Minimalna širina planirane obalne šetnice iznosi 1,5 m. (3) Sve naznačene pješačke površine moguće je rješavati kao čvrste površine za kretanje pješaka sa zelenim oazama, drvoredima, odmorištima uz more, rivama, trgovima, vidikovcima, otvorenim kaskadama, podzidovima, odmorištima i sl. (4) U kartografskom prikazu 2.1 „Promet“ u mjerilu 1: 2000 prikazani su postojeći i planirani prelazi izvan razine, odnosno iznad ili ispod, državne ceste D8.

Članak 66. POMORSKI PROMET MORSKA LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAČAJA ŠPORTSKA LUKA Uvjeti uređenja Morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja i Športska luka - Luka posebne namjene dati su u članku broj 49. i 50. ovih Odredbi.

Članak 67. 6.2 UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE (1) Kod javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanja kapaciteta mreža, te uvođenje novih usluga i tehnologija. Uz postojeće i planirane lokacije osnovnih postaja, omogućava se izgradnja i postavljanje novih osnovnih postaja i njihovih antenskih sustava s antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocijevnim stupovima. Jedan antenski stup treba koristiti veći broj korisnika/operatora gdje god je to moguće, a svojim položajem ne smije remetiti vizure krajobraza. (2) Na vrijednim i/ili zaštićenim objektima kulturne baštine kao i na točkama i potezima značajnim za panoramske vrijednosti krajobraza (gradina i dr.) označenim u kartografskom prikazu br 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ u mjerilu 1:2000, u pravilu nije moguće postavljanje antenskih sustava, osim uz prethodnu suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela. U tom slučaju obvezno je postaviti mikro bazne stanice i pripadajuće male antene te ih ugraditi na način da budu što manje uočljive, a za učvršćivanje koristiti isključivo nosače od nehrđajućeg čelika ili vruće pocinčanog čelika i vijke od nehrđajućeg čelika. (3) Uz postojeću i planiranu trasu elektroničke komunikacijske infrastrukture mogu se postaviti eventualno potrebne infrastrukturne građevine (manje zgrade ili vanjski kabinet-ormarić za smještaj telekomunikacijske opreme) za uvođenje novih tehnologija odnosno operatora ili rekonfiguraciju mreže. (4) Planiranu telekomunikacijsku infrastrukturu naselja potrebno je priključiti na postojeću telekomunikacijsku mrežu.

(5) Telekomunikacijska infrastruktura u naselju mora se projektirati i graditi podzemno, polaganjem kabela uzduž ulica, cesta, pristupnih i pješačkih putova do korisničkog priključnog (izvodnog) ormarića. (6) Za spajanje građevina na postojeću telekomunikacijsku mrežu treba izvršiti slijedeće:

- planirani priključak izvesti u najbližem postojećem kabelskom zdencu što bliže komunikacijskom čvorištu;

- pri planiranju telekomunikacijske infrastrukture odabrati trasu udaljeniju u odnosu na elektroenergetske kabele;

- pri paralelnom vođenju DTK s ostalim infrastrukturnim instalacijama poštivati slijedeće minimalne udaljenosti:

DTK – energetski kabel do 10kV 0,5 m DTK – energetski kabel do 35kV 1,0 m DTK – energetski kabel preko 35kV 2,0 m DTK – telefonski kabel 0,5 m DTK – vodovodna cijev do Φ 200mm 1,0 m DTK – vodovodni cjevovod preko Φ 200mm 2,0 m DTK – cjevovod kanalizacijskih voda 1,0 m

- pri križanju DTK s ostalim infrastrukturnim instalacijama poštivati slijedeće minimalne udaljenosti:

DTK – energetski kabel 0,5 m za TK kabel izravno u zemlji 0,3 m za TK kabel u cijevi

DTK – tk kanalizacija 0,15 m DTK – vodovodni ili kanalizacijski cjevovod 0,5 m

(7) Do svake građevine treba postaviti instalacijske cijevi, i to u prometnim površinama i pločnicima PVC cijevi ∅110 mm, a za privode do građevina cijevi PEHD ∅50 mm. (8) Dubina kabelskog rova za polaganje cijevi iznosi minimalno 80 cm, a pri prijelazu kolnika dubina je 1,2m. Širina koridora za polaganje cijevi distributivne telekomunikacijske kabelske kanalizacije iznosi oko 0,4 do 0,5 m (ovisno o broju paralelno položenih cijevi). (9) Koristiti tipske montažne kabelske zdence prema zahtjevima vlasnika telekomunikacijske infrastrukture, s originalnim poklopcima za dozvoljene pritiske prema mjestu ugradnje. (10) Gdje se očekuje promet motornih vozila ugraditi poklopce nosivosti 400 kN, a u pješačkim površinama i slobodnom terenu poklopce nosivosti 125 kN. (11) Osim gore navedenih uvjeta svaka izgradnja DTK mora biti izvedena u skladu s važećim zakonima, propisima i pravilnicima. (12) Telekomunikacijska mreža prikazana je u grafičkom dijelu elaborata Plana, na kartografskom prikazu broj 2.3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Pošta i telekomunikacije, u mjerilu 1: 2000.

Članak 68. 6.3 UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE (1) Planom je prikazana komunalna infrastrukturna mreža sa postojećim i planiranim građevinama, instalacijama i uređajima kao načelnim lokacijama. Moguća je promjena trase vodova i položaja planiranih građevina i uređaja ukoliko se detaljnijom razradom preciznije utvrde trase i položaj ili opravda racionalnije rješenje mreže i sustava, što se ne smatra izmjenom Plana.

6.3.1 ELEKTROOPSKRBA (1) Za napajanje unutar obuhvata Plana potrebno je izgraditi sljedeće:

- Rekonstruirati postojeće trafostanice 10/0,4 kV u ovisnosti o razvoju konzuma na instaliranu snagu 1000 kVA te izmjestiti one koje se nalaze u koridorima planiranih prometnica

- Izgraditi novu trafostanicu 10-20/0,4 kV instalirane snage 1000 kVA - Izgraditi KB 20(10) kV za prihvat novih trafostanica 10-20/0,4 kV - Izgraditi KB 1 kV rasplet unutar Plana - Izgraditi javnu rasvjetu ulične mreže unutar Plana.

(2) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba obratiti pažnju na slijedeće uvjete: - građevinska čestica predviđena za slobodnostojeće trafostanice 10-20/0,4 kV mora

biti minimalne veličine 7 x 6 m (za trafostanice instalirane snage do1 x 1.000 kVA), odnosno minimalno 9x9 m (za trafostanice instalirane snage 2 x 1.000 kVA), a u pravilu se postavljaju u središtu konzuma tako da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na izvodima

- pristup trafostanicama mora biti nesmetan, zbog potreba servisiranja, tehničkog održavanja i očitanja stanja brojila te da se može pristupiti teškim (težim) teretnim vozilom

- predviđa se mogućnost izgradnje istih bez dodatnih ograničenja u smislu udaljenosti od prometnica i granica parcele, te mogućnost izgradnje unutar zone koje planom nisu predviđene za izgradnju (zelene površine, parkovi i sl.)

- dubina kabelskih kanala iznosi 0,8m u slobodnoj površini ili nogostupu, a pri prelasku kolnika dubina je 1,2m.

- širina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno položenih kabela. na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlače kroz PVC cijevi promjera 110, 160, odnosno 200 ovisno o tipu kabela (JR, nn, VN).

- prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini kabelske trase obavezno se polaže uzemljivačko uže Cu 50mm2.

- elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to moguće, u nogostup prometnice stranom suprotnom od strane kojom se polažu telekomunikacijski kabeli. Ako se moraju paralelno voditi obavezno je poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm). Isto vrijedi i za međusobno križanje s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45

(3) Moguća je rekonstrukcija te izmještanje postojećih elektroenergetske mreže u planirane prometnice.

Članak 69. ELEKTRIČNA MREŽA JAVNE RASVJETE (1) Rasvjeta ulica unutar obuhvata Plana napajati će se iz planiranih trafostanica preko kabelskih razvodnih ormara javne rasvjete. Tip i vrsta stupova javne rasvjete i pripadnih rasvjetnih tijela, kao i precizni razmaci odredit će se prilikom izrade glavnog projekta javne rasvjete planiranih prometnica.

Članak 70.

6.3.2 VODNOGOSPODARSKI SUSTAV VODOOPSKRBA RJEŠENJE VODOOPSKRBNOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA OBUHVATA PLANA (1) Naselje unutar obuhvata Plana se opskrbljuje pitkom vodom iz postojeće VS „Gradac“ (V=1000 m3, KD=74 m.n.m.), dok se manje područje oko zaseoka Grma (izvan obuhvata Plana) opskrbljuje pitkom vodom iz VS „Grma“ (V=80 m3, cca KD=125 m.n.m.). Obje vodospreme pripadaju regionalnom vodoopskrbnom sustavu izvorišta Klokun (opskrbljuje naselja Podaca, Brist i Gradac). VS „Gradac“ i VS „Grma“ su smještene izvan obuhvata Plana, odnosno VS „Gradac“ sjeveroistočno od zaseoka Bartulovići a VS „Grma“ u zaseoku Grma. (2) Opskrbu vodom, područja u obuhvatu Plana kao i šireg područja izvan obuhvata, potrebno je riješiti na način da se vodoopskrbni sustav odvoji na područje niske i visoke zone. (3) Opskrbu niske zone (područje smješteno od kote 0 – cca 35 m.n.m., odnosno područje između obalne linije i državne ceste D8) izvesti gravitacijski iz postojeće VS „Gradac“. Vodoopskrbni sustav niske zone sastoji se od glavnog dovodnog cjevovoda, vodospreme „Gradac“, glavnog opskrbnog cjevovoda, te distribucijske mreže. (4) Opskrbu visoke zone (područje smješteno od kote cca 35 – 75 m.n.m., odnosno područje smješteno uglavnom sjeverno od državne ceste D8) izvesti gravitacijski iz VS „Grma“. Vodoopskrbni sustav visoke zone sastoji se od crpne stanice (uz postojeći magistralni cjevovod), glavnog dovodnog cjevovoda, vodospreme „Grma“, glavnog opskrbnog cjevovoda, te distribucijske mreže. Obzirom da je postojeća VS „Grma“ malog volumena (V=80 m3) i dotrajala potrebno je razmotriti izgradnju nove VS „Grma“ (zamijeniti postojeću ili dograditi novu vodospremu) većeg volumena. Konačno rješenje, položaj i dimenzioniranje vodoopskrbnog sustava visoke zone odrediti će se u fazi izrade dokumentacije kojom se odobrava građenje. (5) Mreže distribucijskih cjevovoda niske i visoke zone trebaju biti razdvojene i povezane na odgovarajuće vodospreme iz razloga postizanja optimalnih pogonskih tlakova u mreži.

Članak 71. RJEŠENJE VODOOPSKRBNOG SUSTAVA PODRUČJA U OBUHVATU PLANA (1) Područje u obuhvatu Plana pripada vodoopskrbnom sustavu niske zone te je opskrbu vodom potrebno izvesti gravitacijski iz postojeće VS „Gradac“. Dio područja iznad kote cca 35 m.n.m. moguće je spojiti na vodoopskrbni sustav visoke zone odnosno na distribucijsku mrežu iz VS „Grma“ (ukoliko tlakovi u vodoopskrbnoj mreži ne zadovoljavaju). (2) Planom se omogućava izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće vodoopskrbne mreže. (3) Ukoliko raspoloživ tlak na uličnoj vodoopskrbnoj mreži nije dovoljan za potrebe i opskrbu potrošača vodom moguće je ugraditi uređaj za povećavanje tlaka vode (hidroforska stanica). Uređaj za povećanje tlaka moguće je postavljati na česticu zemlje ili u građevinu za koju je potreban. (4)Svaka postojeća i novoplanirana građevina mora imati osiguran priključak na vodoopskrbni sustav. Pojedinačne kućne priključke izvoditi na javnoj površini (kolniku, nogostupu ili zelenoj površini) odnosno kroz pristupne putove do građevnih čestica. (5) Priključenje potrošača na javni vodoopskrbni sustav obvezno je izvršiti u skladu s uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća za vodoopskrbu, odnosno JU „Izvor“ d.o.o. - Ploče.

(6) Vodoopskrbne cijevi postavljati, u pravilu, u javno prometnu površinu, usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Prilikom rekonstrukcije vodovodne mreže ili rekonstrukcije ceste potrebno je istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste. Vodoopskrbna mreža se ne smije postavljati ispod kanalizacijskih cijevi, niti kroz revizijska okna kanalizacije. (7) Sve građevine vodoopskrbnog sustava projektirati i izvoditi sukladno propisima i uvjetima kojima je regulirano projektiranje i gradnja tih građevina. (8) U cilju efikasne protupožarne zaštite, potrebno je osigurati dovoljne količine vode iz javnog vodoopskrbnog sustava, te izvesti vanjsku hidrantsku mrežu koju čine nadzemni hidranti. (9) Moguća su odstupanja od prikazanog rješenja vodoopskrbnih objekata, radi usklađenja s projektima i preciznijim geodetskim izmjerama te tehnološkim inovacijama i dostignućima, koja se neće smatrati izmjenama ovog Plana. (10) Položaj vodova, građevina i uređaja vodnogospodarskog sustava je načelan i konačno će se odrediti u postupku izdavanja odgovarajućih odobrenja za građenje sukladno zakonu, odnosno prema uvjetima odgovarajućih službi, važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu. (11) Vodoopskrbna mreža prikazana je u grafičkom dijelu elaborata Plana, na kartografskom prikazu broj 2.4. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodnogospodarski sustav – korištenje i uređenje voda, u mjerilu 1:2000.

Članak 72. ODVODNJA OTPADNIH VODA (1) Kanalizacijska voda (voda koja se odvodi kanalizacijskim kanalima) može se sastojati od jedne ili više vrsta otpadnih voda (kućanske, industrijske, oborinske i sl.). (2) Fekalne (kućanske) otpadne vode su vode upotrijebljene u kućanstvu, ugostiteljstvu i drugim sličnim neproizvodnim djelatnostima, uključujući i sanitarne (fekalne) otpadne vode (iz sanitarnih čvorova). (3) Oborinske vode su dio oborina koje otječu po površini terena, kao i vode od pranja ulica. (4) Industrijske (tehnološke) otpadne vode su vode upotrijebljene u proizvodnim djelatnostima i raznim tehnološkim procesima. (5) Industrijske (tehnološke) otpadne vode se ne smiju direktno priključiti na kanalizacijsku mrežu fekalnih (kućanskih) otpadnih voda ukoliko njihov sastav nije sličan ili bolji od sastava fekalnih otpadnih voda. Industrijske otpadne vode lošijeg sastava potrebno je prije upuštanja u kanalizacijsku mrežu pročistiti i dovesti na razinu sastava fekalnih otpadnih voda. (6) Odvodnju otpadnih (fekalnih i oborinskih) voda naselja potrebno je riješiti razdjelnim kanalizacijskim sustavom, odnosno odvojeno zbrinuti fekalne i oborinske vode. (7) Fekalnu i oborinsku kanalizacijsku mrežu izvoditi unutar koridora postojećih i planiranih kolnih i kolno-pješačkih prometnica, te pristupnih putova do pojedinih građevnih čestica. U razdjelnom sustavu kanalizacije oborinski kanal izvoditi u sredini prometnice dok kanal fekalnih otpadnih voda smjestiti uz rub prometnice ili nogostup na suprotnoj strani prometnice od položaja vodovoda. Kanale fekalnih i oborinskih voda polagati na koti nižoj od kote vodoopskrbnog cjevovoda.

(8) Dimenzioniranje objekata kanalizacijske mreže fekalnih i oborinskih voda odrediti će se na osnovi hidrauličkog proračuna u fazi izrade projektne dokumentacije. (9) Svi elementi građenja kanalizacijske mreže moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, važećim normama i uvjetima nadležne službe koja upravlja kanalizacijskim sustavom. Kanalizacijski sustav potrebno je redovito održavati i kontrolirati. (10) Moguća su odstupanja u pogledu rješenja objekata kanalizacije, radi usklađenja s projektima i preciznijim geodetskim izmjerama te tehnološkim inovacijama i dostignućima, koja se neće smatrati izmjenama ovog Plana. Položaj vodova, građevina i uređaja kanalizacijskog sustava je načelan i konačno će se odrediti u postupku izdavanja odgovarajućeg odobrenja za građenje, odnosno prema uvjetima odgovarajućih službi, važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu. (11) Odvodnja otpadnih voda naselja prikazana je u grafičkom dijelu elaborata Plana, na kartografskom prikazu broj 2.5. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodnogospodarski sustav – Odvodnja otpadnih voda, u mjerilu 1:2000.

Članak 73. ODVODNJA FEKALNIH VODA (1) Na području obuhvata Plana potrebno je dograditi postojeću kanalizacijsku mrežu (novu crpnu stanicu, glavne kolektore i sekundarnu kanalizacijsku mrežu). (2) Fekalne otpadne vode potrebno je prikupiti i dovesti do centralne crpne stanice C.S. „Gradac III“, te dalje tlačnim cjevovodom transportirati do uređaja za pročišćavanje koji je planiran izvan obuhvata Plana (1 km prema zapadu). Konačnu dispoziciju pročišćenih otpadnih voda iz uređaja, predviđeno je izvršiti u obalno more izgradnjom dugog podmorskog ispusta koji je planiran između uvala Brist i Bošac (izvan obuhvata Plana). CS "Gradac III" spojena je dugim tlačnim cjevovodom (cca L=1220 m) s uređajem. (3) U obalnoj zoni fekalne otpadne vode je potrebno prikupiti gravitacijskim kolektorima te ih preko postojećih crpnih stanica (C.S. „Gradac I“ i C.S. „Gradac II“) transportirati do centralne crpne stanice C.S. „Gradac III“, kojom se omogućava transport otpadnih voda naselja Gradac do uređaja za pročišćavanje. (4) Crpne stanice (u slučaju rekonstrukcije ili zamjene postojećih) izvesti kao podzemne objekte koji se sastoje od crpnog zdenca s uronjivim kanalizacijskim crpkama u mokroj izvedbi i zasunske komore s potrebnim armaturama. Crpnim stanicama treba osigurati prilaz vozilom (izgradnja i montaža opreme, odvoz crpki na servis). (5) Ukoliko se prilikom izrade detaljnije projektne dokumentacije pokaze da je planirana površina prevelika za predviđenu infrastrukturnu namjenu (izgradnju centralne crpne stanice C.S. „Gradac III“) moguće je priključenje preostalih površina susjednoj namjeni. (6) Planiranu centralnu crpnu stanicu C.S. „Gradac III“ ukoliko bude moguće potrebno je ukopati te teren hortikulturno urediti. (7) Dio postojeće kanalizacijske mreže (obalne kolektore) potrebno je rekonstruirati zbog lošeg stanja (mali profili cjevovoda, neodgovarajući uzdužni pad, prodor korijenja i sl.) što često uzrokuje usporavanje i plavljenje kanalizacije u obalnom pojasu. (8) Sustav fekalne kanalizacije moguće je izvoditi u fazama. Potrebno je da izgradnja sekundarne mreže u što većoj mjeri prati izgradnju glavnih kolektora. (9) Do realizacije sustava javne odvodnje moguća je izgradnja objekata s prihvatom sanitarnih otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame i odvozom putem ovlaštene osobe

ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda te ispuštanjem pročišćenih otpadnih voda u prirodni prijemnik, a sve ovisno o uvjetima na terenu i uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda. (10) Prilikom izgradnje sabirnih jama potrebno je: - izgraditi nepropusnu sabirnu jamu; - smjestiti izvan zaštitnog pojasa prometnice; - od susjedne građevne čestice udaljiti minimalno 1,0 m; - omogućiti kolni pristup radi pražnjenja; - udaljiti od vodovodnog cjevovoda minimalno 3,0 m. (11) Nakon izgradnje kanalizacijskog sustava sve građevine se moraju priključiti na javni sustav odvodnje fekalnih voda.

Članak 74. ODVODNJA OBORINSKIH VODA (1) Oborinske vode s krovova građevina („čiste“ oborinske vode) upustiti direktno u teren putem upojnih površina na građevnoj čestici, bez prethodnog pročišćavanja, na način da se ne ugroze okolne građevine. (2) Oborinske vode s prometnica, parkirališta većih od 10 PM i većih manipulativnih površina unutar granica pojedine građevne čestice (osim građevnih čestica javnih prometnih površina i parkirališta) potrebno je prikupiti te nakon tretiranja na separatoru lakih tekućina upustiti u najbliži prirodni recipijent (teren na građevnoj čestici putem upojnih površina, u bujicu ili u more). Kako bi se smanjile količine oborinskih voda unutar građevnih čestica, koje je potrebno tretirati prije upuštanja, preporuča se korištenje što veće površine neizgrađenog dijela građevne čestice za zelene vodopropusne površine, odnosno minimalno prema ovim Odredbama. (3) Oborinske vode s javnih prometnica, parkirališta i ostalih prometnih površina u javnom korištenju unutar naselja, potrebno je sakupiti putem slivnika u sustav oborinske kanalizacije te nakon pročišćavanja (separatori masti, ulja i taloga) upustiti u najbliži prijemnik (more ili povremeni bujični potok). (4) Konačnu dispoziciju oborinskih voda kao i dimenzioniranje sustava oborinske odvodnje (cjevovodi, mastolovi, ispusti) treba odrediti na osnovi hidrauličkog proračuna mjerodavnih maksimalnih dotoka oborinskih voda u fazi izrade projektne dokumentacije.

UREĐENJE VODOTOKA I VODA, KORIŠTENJE I GOSPODARENJE VODAMA, ZAŠTITA VODA I MORA, KATASTAR VODA I VODNOG DOBRA

Članak 75. UREĐENJE VODOTOKA I VODA (1) Na širem području obuhvata Plana postoji više bujičnih vodotoka (č.z. 4404/1, 4404/2, 4405/1, 4405/2, 4405/3, , 4406, 4407, 4408/1, 4408/2, 4408/3, 4409/1, 4409/4, 4409/6, 4409/8, 4410, 4011, 4012 k.o. Gradac) koji su javno vodno dobro. (2) Osnovna namjena bujičnih vodotoka se preklapa sa ostalim površinama naselja (prometne površine, zaštitne zelene površine i sl.) te je prilikom realizacije planiranih sadržaja neophodno prvo regulirati vodotok uz suglasnost Hrvatskih voda.

Članak 76. (1) Zaštitu od štetnog djelovanja povremenih bujičnih vodotoka (Bošac jaruga, Crkvina, Vranjački potok, Ratački – Mlatinjski potok) i oborinskih odvodnih kanala, kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine, te poremećaja u vodnom režimu, treba provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje treba provoditi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. U svrhu tehničkog održavanja, te radova građenja, uz bujične vodotoke treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. U posebnim slučajevima se inundacijski pojas može smanjiti, ali to bi trebalo utvrdili posebnim vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno. Iznimno, na zahtjev zainteresirane osobe „Hrvatske vode“ mogu odobriti odstupanje od Odredbi definiranih u ovom članku pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina, odnosno pogoršanja postojećeg vodnog režima i ako to nije suprotno uvjetima korištenja vodnog dobra utvrđenim Zakonom o vodama. Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javno vodno dobro dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u korito vodotoka. (2) Postojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i uredili na način da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do uljeva u more, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama. Projektno rješenje uređenja korita sa svim potrebnim objektima, treba maksimalno smjestiti na česticu "javno vodno dobro" iz razloga izbjegavanja imovinsko - pravnih sporova kao i razloga prilagodbe uređenja važećoj prostorno -planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti siguran i blagovremen protok voda vodotoka, te održavanje i čišćenje istog. Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku dobivenu kao rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene neke od empirijskih metoda. (3) U iznimnim slučajevima, u svrhu osiguranja i formiranja što kvalitetnijeg prometnog koridora budućih prometnica treba predvidjeti regulaciju ili izmještanje vodotoka u obliku odgovarajuće otvorene ili natkrivene armirano-betonske kinete (min. propusne moći 100-god velika voda) i na način koji će omogućiti njeno što jednostavnije održavanje i čišćenje (natkrivanje izvesti pomičnim armirano betonskim pločama duž što više dionica i sa što više

revizijskih okana). Trasu regulirane natkrivene kinete u sklopu prometnice u pravilu postaviti uz jedan od rubova prometnice ili ispod samog pločnika kako bi ostao osiguran pojas za česticu javnog vodnog dobra. Izradu projektnog rješenja treba uskladiti sa stručnim službama Hrvatskih voda.

Članak 77. (1) Na mjestima gdje trasa prometnice poprečno prelazi preko bujičnih vodotoka i odvodnih kanala predvidjeti mostove ili propuste takvih dimenzija koji će nesmetano propustiti mjerodavne protoke. (2) Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima, uzdužno unutar korita vodotoka odnosno čestice javnog vodnog dobra nije dopušteno. Vođenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i hidraulička stabilnost reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću regulaciju. U samo određenim slučajevima udaljenost polaganja se može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno. (3) Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko instalacija prolazi ispod korita investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način da je uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0.50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način. Teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, treba dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje.

Članak 78. KORIŠTENJE I GOSPODARENJE VODAMA (1) Na području obuhvata Plana nema registriranog korištenja voda, osim onog iz javnog vodoopskrbnog sustava. (2) Daljnjoj izgradnji može se pristupiti tek po osiguranju dostatnih količina vode u vodoopskrbnom sustavu, odnosno uz suglasnost nadležnog komunalnog poduzeća.

Članak 79. KATASTAR VODA I VODNOG DOBRA (1) Prema Katastru voda i vodnog dobra, na području obuhvata Plana, nalazi se više bujičnih vodotoka koji su javno vodno dobro (č.z. 4404/1, 4404/2, 4405/1, 4405/2, 4405/3, , 4406, 4407, 4408/1, 4408/2, 4408/3, 4409/1, 4409/4, 4409/6, 4409/8, 4410, 4011, 4012 k.o. Gradac), koja su povremenog toka : Mlatinskoratačka bujica, Vranjački potok, potok uz hotel Laguna i potok Lovora Bošac jaruga (2) Postoji nesklad prikaza bujičnih vodotoka (javno vodno dobro) na topografskim i katastarskim podlogama te je sve neusklađenosti potrebno usuglasiti u suradnji s nadležnim službama 'Hrvatskih voda'.

7. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 80. (1) Zelene površine u obuhvatu Plana su prikazane u grafičkom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz broj 1 „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1: 2000, a sastoje se od: - zaštitnog i pejsažnog zelenila Z - javnog parka Z1

Članak 81. ZELENE POVRŠINE ZAŠTITNO I PEJSAŽNO ZELENILO – Z (1) Zaštitno i pejzažno zelenilo nalazi se u zaštitnom pojasu magistrale te na pokosima uz školu. (2) Površine zaštitnog i pejzažnog zelenila namijenjene su za uređenje i očuvanje postojećih zelenih površina. Obavezno je održavanje postojećeg visokog zelenila te sadnja novih autohtonih i udomaćenih vrsta visokog i drugog zelenila. (3) Vrste zelenila potrebno je birati na način da umanjuju i/ili sprječavaju eroziju tla jer se zaštitno i pejsažno tlo u blizini škole nalazi na pokosima i strmom tlu u blizini djece. (4) Unutar zaštitnog i pejsažnog zelenila moguće je uređivanje pješačkih staza. Nije moguća gradnja građevina bilo kakve namjene osim infrastrukturnih građevina (trafostanice i sl.). 5) Zaštitno zelenilo koje se nalazi uz državnu cestu D8 moguće je upotrijebiti za eventualno proširenje ceste(dodavanje trake za skretanje i sl), dodavanje nasipa, usjeka i drugih tehničkih elemenata.

Članak 82.

JAVNI PARK – Z1 (1) Obuhvaća površine namijenjene za uređenje javnih parkovnih površina koje su planirane na vrhu Gradine te uz prirodnu obalu a označene na kartografskom prikazu broj 1. „Namjena i korištenje površina“ u mjerilu 1: 2000. (2) za obuhvat javnog parka propisana je izrada arhitektonsko urbanističkog projekta sukladno članku broj 97. ovih Odredbi.

8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 83. MJERE ZAŠTITE PRIRODE (1) Područje obuhvata Plana ne zadire u zaštićena područja niti u područja ekološke mreže prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 124/13). (2) Unutar obuhvata Plana, unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja u jugoistočnom dijelu obuhvata nalaze se maslinici koje je obavezno sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri. (3) Na kartografskom prikazu broj 3 „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ u mjerilu 1: 2000 određene su površine za ozelenjivanje i očuvanje postojećeg zelenila, osobito vrijedni predjel-prirodni krajobraz, osobito vrijedni predjel-kultivirani krajobraz (pretežno postojeći maslinici), te su za sve zone gradnje Planom (kartografski prikaz broj 4 „Način i uvjeti gradnje“) određeni su obavezni dijelovi građevinskih čestica koji se uređuju kao ozelenjene površine od 10-20% a posebno za namjenu stanovanja u zelenilu (postojeći maslinici); obavezni ozelenjeni dio iznosi 30%. (4) Na kartografskom prikazu broj 3 „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ u mjerilu 1: 2000 označeni su i suhozidi čija je struktura na područjima gdje se uzgajaju maslinici vrlo dobro očuvana te ih je potrebno pažljivo uklopiti u buduću izgradnju i sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri.

Članak 84. MJERE ZAŠTITE KULTURNE BAŠTINE Na području obuhvata Plana nalaze se sljedeća kulturna dobra prikazana na grafičkom prilogu broj 3 „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ u mjerilu 1: 2000: ARHEOLOŠKA BAŠTINA ARHEOLOŠKA PODRUČJA

1 BOŠAC I CRIKVINA Na arheološkom području zone Bošac i Crikvina svim građevinskim radovima obavezno prethode zaštitna arheološka istraživanja i/ili arheološki nadzor o čemu odlučuje nadležni konzervatorski odjel Ministarstva kulture. Na temelju rezultata navedenog odlučit će se o daljnjem tretmanu lokacije, odnosno odobrenju ili zabrani građevinskih radova, uz uvjet očuvanja arheološkog lokaliteta te krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline. Ovisno o nalazima i značenju otkrivenog, u daljnjem postupku, može se zatražiti izmjena projekta u svrhu zaštite nalaza ili njegove moguće prezentacije. 2 GRADINA Na arheološkom području zone Gradina svim građevinskim radovima obavezno prethode zaštitna arheološka istraživanja i/ili arheološki nadzor o čemu odlučuje nadležni konzervatorski odjel Ministarstva kulture. Na temelju rezultata navedenog odlučit će se o daljnjem tretmanu lokacije, odnosno o odobrenju ili zabrani građevinskih radova, uz uvjet očuvanja arheološkog lokaliteta te krajobraznog karaktera i sklada cjeline. Ovisno o nalazima i značenju otkrivenog, u daljnjem postupku, može se zatražiti izmjena projekta u svrhu zaštite nalaza ili njegove moguće prezentacije.

Članak 85. POJEDINAČNI LOKALITETI

3 ČESMA NA OBALI Komunalna česma sagrađena 1891. Godine, građena je klesancima dok je prostor oko česme uređen suvremenim materijalima. Kulturno dobro je lokalnog značaj. Potrebno je redovito održavanje uz izradu konzervatorskog elaborata i projekta obnove. Svi zahvati trebaju biti odobreni od strane nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

4 GRADAC BOŠAC Lokalitet sadrži ostatke bunara. Potrebno je redovito održavanje uz izradu konzervatorskog elaborata i projekta obnove. Svi zahvati trebaju biti odobreni od strane nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. 5 ZID U STAROM PORTU Dio fortifikacijskog sustava područja naselja Gradac (uz kule) građenog za potrebe obrane od Turaka. Potrebno je izraditi arhitektonski snimak postojećeg stanja i projekt obnove koji će poštivati smjernice nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

Članak 86. POVIJESNI SKLOP GRAĐEVINA

6 MANDRAČ Potrebno je izraditi jedinstveni projekt uređenja mandrača koje će obuhvatiti: morski i kopneni dio(uređenje obalnog poteza sa kontinuiranom obalnom šetnicom). Potrebno je osigurati kontinuiranu obalnu šetnicu sa mogućnošću širenja obale na sjeverozapadnoj strani ispred postojećeg objekta (ne više od 3 m, dovoljno za prolaz šetnice i privez). Proširenje postojeće obale moguće je planirati na način da se obala same punte sačuva kao prirodna, a njen karakter ostane zeleni (visoka vegetacija). Moguće je proširenje postojećih kapaciteta i gabarita športske lučice (mandrača) isključivo ukoliko nije moguće osigurati potrebne vezove u okviru susjedne luke otvorene za javni promet. U slučaju potrebe poboljšanja postojećih uvjeta lučice potrebno je zadržati postojeću visinu i gabarite objekta. Ukoliko se produžuje obalni zid potrebno ga je dimenzionirati sukladno proporcijama postojećeg zaštićenog zida u portu, nastavljajući njegov smjer, sukladno smjernicama nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

Članak 87. SAKRALNE GRAĐEVINE

7 CRKVA SV. MIHOVILA Sagrađena je 1852. Godine na brežuljku Gradina. Građevina je kamena, jednobrodna, a uz nju je sagrađen novi betonski zvonik. Potrebno je redovito održavanje uz izradu konzervatorskog elaborata i projekta obnove. Svi zahvati trebaju biti odobreni od strane nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

Članak 88.

KULTIVIRANI AGRARNI KRAJOLIK (STANOVANJE U ZELENILU) SUHOZIDI Kultivirani agrarni krajolik u obuhvatu Plana vezan je uz naselja gdje se odvijao povijesni proces bonifikacije krša. Navedeni proces vezan je najčešće uz konjunkturu monokulture vinove loze i masline. U kasnijim razdobljima, posebice u 19. i početkom 20. stoljeća razvijaju se kulture smokve, višanja, aromatičnog bilja. Kultivirani agrarni krajolik je najčešće oblikovan kao suhozidom omeđene terase na flišnim obroncima Biokova te na pogodnom terenu uz more.

Smjernice za prostorno uređenje kultiviranih agrarnih krajolika Kultivirani agrarni krajolik potrebno je očuvati od daljnje izgradnje u najvećoj mogućoj mjeri, te usmjeravati izgradnju objekata interpolacijama unutar postojeće strukture suhozida . Preporuča se rekultivacija zapuštenih i održavanje postojećih obrađenih površina (maslinika, vinograda i dr.). Mjere pošumljavanja u agrarnom krajoliku neautohtonim vrstama dopuštaju se samo u neposrednoj provedbi mjera zaštite od erozije. Planiranu izgradnju potrebno je projektirati na način da se uklopi u strukturu postojećih suhozida i da se uređenjem okoliša oni sačuvaju.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 89. ZAŠTITA ZRAKA OD ZAGAĐENJA (1) U skladu s odredbama Zakona o zaštiti zraka (NN br. 130/11, 47/14) na području Plana treba djelovati preventivno kako se zbog građenja i razvoja ne bi narušila postojeća kakvoća zraka (I. kategorija), odnosno prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV). (2)Za vrijeme izgradnje građevina potrebno je poduzeti prikladne zaštitne mjere kojima će se spriječiti onečišćenje atmosfere (smanjiti stvaranje prašine, prskanje vodom izrazito suhog prašinastog materijala, nadzor količine i kakvoće ispušnih plinova strojeva i vozila i dr.). (3)Za vrijeme korištenja uređaja za pročišćavanje potrebno je spriječiti širenje neugodnih mirisa u atmosferu (redovito pranje i čišćenje svih dijelova sustava, kontrola pročistača zraka, i dr.) (4) Prije gradnje ili rekonstrukcije izvora onečišćenja zraka mora se primijeniti propisana ili utvrđena procjena utjecaja na okoliš koja obuhvaća i mjere zaštite kakvoće zraka ili se moraju utvrditi mjere zaštite kakvoće zraka kada nije propisana ili utvrđena procjena utjecaja na okoliš. (5) Pravne i fizičke osobe vlasnici i/ili korisnici izvora onečišćenja zraka dužni su:

- prijaviti izvor koji onečišćuje zrak kao i svaku njegovu promjenu (rekonstrukciju) uredu državne uprave nadležnom za poslove zaštite okoliša;

- osigurati redovito praćenje emisija iz izvora i voditi o tome očevidnike; - redovito dostavljati ove podatke u katastar onečišćavanja okoliša.

Članak 90. ZAŠTITA VODA OD ZAGAĐENJA (1) Odvodnja oborinskih voda do prijemnika treba biti površinska preko slivnika i linijskih rešetki, do separatora i taložnika prije upuštanja u prijemnik. Omogućava se korištenje postojećih kanaliziranih bujica za prihvat pročišćenih oborinskih voda.

Članak 91. ZAŠTITA MORA OD ZAGAĐENJA (1) Potencijalni izvori zagađenja mora su:

- kolne prometne površine - uređena plaža - izlijevanje sanitarno-potrošnih i tehnološko otpadnih voda i podzemni tokovi - bujični tokovi

(2) Radi zaštite mora od daljnjeg onečišćenja potrebno je poduzeti slijedeće mjere:

- Unutar obuhvata Plana, te na morskoj površini i u podmorju ne smiju se graditi građevine koje bi mogle svojim postojanjem ili uporabom ugrožavati život, rad i sigurnost ljudi i imovine, odnosno vrijednosti čovjekova okoliša ili narušavati osnovna obilježja krajobraza

- spriječiti izravno izlijevanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u priobalno more odnosno do kraja realizirati kanalizacijski sustav i priključiti na njega sve fekalne otpadne vode;

- realizirati odvojeni sustav za oborinske vode preko bujičnih tokova te tako eliminirati donos u more hranjivih tvari koje dolaze ispiranjem tla i erozijom s oborinskim vodama;

- tijekom izgradnje i korištenja uređaja za pročišćavanje (izvan obuhvata Plana) potrebno je stalno pratiti stanje okoliša i kakvoće morske vode s ciljem utvrđivanja mogućih nepovoljnih i neželjenih utjecaja. Rezultati praćenja stanja okoliša koristiti će se za planiranje eventualnih dodatnih mjera zaštite. Pogoršanje kakvoće mora, u odnosu na zakonom propisane kakvoće mora, koristiti za postavljanje narednog stupnja pročišćavanja na uređaju.

- iskopani materijal se ne smije nasipati u more; - vršiti kontinuirano čišćenje morskog dna i priobalja. - na područjima koja su namijenjena za rekreaciju i kupanje, zadržati I i II

kategoriju kvalitete mora;

Članak 92. ZAŠTITA OD BUKE (1) Općina Gradac te pravne i fizičke osobe-građani koje obavljaju djelatnost dužni su provoditi zaštitu od buke u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke (NN br. 30/09, 55/13 i 153/13) i pratećim Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04, 46/08). (2) Potencijalni izvori buke na području naselja Gradac su:

- bilo kakva djelatnost uz obalu (luka otvorena za javni promet lokalnog značaja, športska luka u centru mjesta);

- djelatnost manjih zanatskih i obrtničkih proizvodnih pogona planiranih unutar naselja Gradac;

- interni promet naselja Gradac; - ugostiteljski sadržaji.

(3) Tijekom gradnje građevina izvoditelj radova obaveno mora odabrati strojeve s nižom razinom emisije buke.

(4) Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke potrebno je osigurati smanjenje buke postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih), ili ako to nije moguće, izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti. (5) Pri ishođenju potrebne dokumentacije za izgradnju građevina poslovne namjene neophodan je elaborat zaštite od buke, te atest pojedinih uređaja tehnološkog procesa pri uporabnoj dozvoli građevine. (6) Općina Gradac je dužna izraditi plan za smanjenje buke na dopuštenu razinu i po potrebi akcijski plan.

Članak 93. ZAŠTITA TLA OD ZAGAĐENJA (1) Unutar obuhvata Plana moguće je korištenje kultiviranog agrarnog krajolika za uzgoj voća i povrća, te korištenje postojećih i sadnja novih nasada, pretežito maslina, loze itd. - pretežito u zoni stanovanja u zelenilu (obavezno 40% zelenih-poljoprivrednih površina na čestici). (2) Upotreba zaštitnih sredstava u poljoprivredne svrhe treba biti kontrolirana, te ekološka i prihvatljiva za okoliš, uz pretežni uzgoj autohtonih i udomaćenih mediteranskih proizvoda. (3) Ne dopušta se korištenje i uzgoj genetski modificiranih sjemena i proizvoda. (4) Višak iskopanog materijala treba deponirati na lokaciju odobrenu od strane nadležnog organa.

Članak 94.

MJERE ZAŠTITE OD POŽARA (1) Pri projektiranju građevina potrebno je voditi računa posebno o:

- mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine - sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom odjeljivanju - osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila - osiguranju dostatne vode za gašenje, uzimajući u obzir postojeća i nova naselja,

građevine, postrojenja i prostore te njihova požarna opterećenja i zauzetost osobama

(2) Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku, a u dijelu posebnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koriste se priznate metode proračuna i modela. Posebnu pozornost obratiti na:

- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 55/94, 142/03) - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06) - Garaže projektirati prema austrijskom standardu za građevine i za parkiranje

TRVB N 106. - Stambene građevine projektirati prema austrijskom standardu TRVB N 115/00. - Uredske građevine projektirati prema austrijskom standardu TRVB N 11/00

odnosno američkim smjernicama NFPA 101/2009. - Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s tehničkim smjernicama, austrijskim

standardom TRVB N 138 (prodajna mjesta građevinska zaštita od požara) ili američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012).

- Športske dvorane projektirati u skladu američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012).

- Obrazovne ustanove projektirati u skladu američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012).

- Izlazne putove iz građevina projektirati u skladu američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012).

- Marine projektirati sukladno NFPA 303 (Fire protection standards for marinas and boatyards , edition 2000).

(3) Elemente građevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda, električnih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove, vatrootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara, ostakljenja otporna prema požaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s hrvatskim normama HRN DIN 4102 odnosno priznatim pravilima tehničke prakse prema kojem je građevina projektirana. Za ugrađene materijale pribaviti ispravu od ovlaštene osobe o protupožarnim karakteristikama. (4) Građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine. (5) Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete građenja Policijske uprave Splitsko-dalmatinske kojim se utvrđuju posebne mjere zaštite od požara, te na osnovu istih izraditi elaborat zaštite od požara koji će biti podloga za izradu glavnog projekta. (6) U slučaju da će se u građevinama stavljati u promet, koristiti i/ili skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11 Zakona o zapaljivim tekućinama i plinova (NN 108/95 i 56/10) .

Članak 95.

MJERE ZAŠTITE ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI (1) Sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (Narodne novine broj 29/83, 36/85, 42/86), a u skladu s Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara od katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Gradac izrađen je elaborat kao sastavni dio Plana; „Plan urbanističkih mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti“ sukladno pravilnicima i odredbama slijedećih zakona:

- Zakon o zaštiti i spašavanju (Narodne novine, broj 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10). - Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07, 38/09, 55/11,

90/11, 50/12) - Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i

spašavanja (Narodne Novine broj 30/14 i 67/14) - Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se

moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu gradnji („Narodne novine“, broj 2/91).

10. MJERE PROVEDBE URBANISTIČKOG PLANA

Članak 96. (1) Planom uređenja naselja Gradac propisuje se izrada arhitektonsko urbanističkog projekta sukladno obuhvatu prikazanom na kartografskom prikazu broj 4. Način i uvjeti gradnje uz poštivanje smjernica i uvjeta iz urbanih pravila u poglavlju broj 5 ovih Odredbi te konzervatorskih smjernica iz poglavlja broj 8 ovih Odredbi. Arhitektonsko urbanistički projekt izrađuje se za sljedeće prostorne cjeline urbanih pravila: - pješačke površine (trgovi i ulice) - javni park Gradine – 1.5 - poslovni centar – 1.6 - luka otvorena za javni promet lokalnog značaja – 1.7 - športska luka – 1.8 - područje uređene plaže i uređene obale sa drvoredom i obalnom šetnicom – 1.8 i 1.9 - stambeno poslovni centar – 2.4 (2) Arhitektonsko urbanistički projekt sadrži: - DETALJNO POZICIONIRANJE JAVNE GRADSKE ŠETNICE sukladno kartografskim prikazima i odredbama ove odluke. Posebnu pažnju potrebno je obratiti na mogućnosti kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti te starijih osoba kako i djece u smislu savladavanja visinskih razlika (korištenje rampi). - DETALJAN OPIS I POZICIONIRANJE URBANE OPREME: a) ulična rasvjeta – tipologija i modeli ulične rasvjete – osnovna rasvjetu (visoke refleksne ulične svjetiljke, niske ulične svjetiljke) i ambijentalna rasvjeta (niske svjetiljke postavljene među bilje, svjetiljke postavljene uz vodena tijela, podna rasvjeta), b) tip popločanja (materijali i uzorci popločanja, ovisno o tipu javnih prostora – šetnice, dječja igrališta, trgovi...), c) urbana oprema (klupe, parkiralište za bicikle, koševi za otpatke i sl.), d) vodne mlaznice, javne slavine, fontane e) posebno definirana urbana oprema plaže (tuševi, svlačionice i dr.) f) način označavanje povijesne baštine prikazane na karti 3.1. te urbana signalizacija glavnih sadržaja naselja Gradac - HORTIKULTURNI PROJEKT UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA Gradine, punte te drvoreda uz obalnu šetnice kao i drugih zelenih površina i biljnih vrsta predviđenih projektom (detaljni opis biljnih vrsta, načina održavanja, sustava navodnjavanja). - SMJERNICE ZA IZGRADNJU I/ILI REKNSTRUKCIJU postojećih građevina (športska luka, poslovni centar) i gradnju novih građevina (luka otvorena za javni promet). (3) Omogućava se izrada jedinstvenog arhitektonsko urbanističkog projekta za više prostornih cjelina iz stavka 1 ovog članka. 10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA

Članak 97. (1) Za područje obuhvata Plana nije određena obveza izrade detaljnog plana uređenja.

Ostale odredbe Članak 98.

(1) Elaborat Urbanističkog plana uređenja naselja Gradac izrađen je u šest izvornika i sadrži knjigu 1. (tekstualni i grafički dio te obvezni prilozi) te knjigu 2. (obvezni prilozi) ovjeren pečatom Općinskog vijeća Općine Gradac i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Gradac sastavni je dio ove Odluke. Sastavni dio plana je „Plan urbanističkih mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti“. (2) Uvid u elaborat Plana može se obaviti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Gradac

Članak 99. (1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u „Službenom glasniku Općine Gradac“. Klasa: 022-05/03—01/11 Urbroj: 2147-04-15-01 Gradac, 28. Svibnja 2015. godine

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG

VIJEĆA Branko Kosović

II GAFIČKI DIO PLANA 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 2. PROMETNA,ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 2.1 Promet 2.2 Elektroenergetska mreža 2.3 Pošta i telekomunikacije 2.4 Vodonogospodarski sustav Korištenje i uređenje voda 2.5 Vodonogospodarski sustav dvodnja otpadnih voda 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 4. OBLICI KORIŠTENJA, NAČINI I UVJETI GRADNJE


KNJIGA 2OVAJ ELABORAT JE SASTAVNI DIO ODLUKE O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA GRADAC “Službeno glasilo općine Gradac”, broj 4 od 29. svibnja 2015. godine

KLASA 022-05/03-01/11URBROJ 2147-04-15-01Gradac, 28. svibnja 2015. godine

Predsjednik općinskog vijećaBRANKO KOSOVIĆ

SVIBANJ 2015


NOSITELJ IZRADE OPĆINA GRADACNAČELNIKg. Ivan Kosović

IZRAĐIVAČURBOS d.o.o. SplitDIREKTORGordana Radman dipl. ing. arh.

ODGOVORNI VODITELJGordana Radman dipl. ing. arh.

KOORDINATOR IZRADE PLANAMaja Madiraca dipl. oec.


STRUČNI TIM U IZRADI PLANA

URBOS d.o.o.Larisa Bačić, dipl. ing. građ. Jelena Borota, dipl. ing. arh.Ivana Bubić, dipl. oec.Maja Madiraca dipl. oec. Gordana Radman, dipl. ing. arh. dr. sc. Zoran Radman dipl. polit.

SADRŽAJ

III OBVEZNI PRILOZI

A OBRAZLOŽENJE

B STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNOPLANSKA RJEŠENJA

C POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA

D ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČLANKA 79. I 94. ZAKONA

E IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI

F EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA

G SAŽETAK ZA JAVNOST

A OBRAZLOŽENJE

KNJIGA 2 III OBVEZNI PRILOZI URBANISTIČKOG PLANA A OBRAZLOŽENJE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA

GRADAC B STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO

PLANSKA RJEŠENJA C POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA D ZAHTJEVI I MIŠLJENJA E IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI F EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA URBANISTIČKOG

PLANA G SAŽETAK ZA JAVNOST

OBRAZLOŽENJE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA GRADAC 1

OBRAZLOŽENJE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA GRADAC 1 POLAZIŠTA 1.1 POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI NASELJA ODNOSNO

DIJELA NASELJA U PROSTORU OPĆINE ILI GRADA 1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.2 Prostorno razvojne značajke 1.1.3 Infrastrukturna opremljenost 1.1.4 Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline

i ambijentalne vrijednosti i posebnosti 1.1.5 Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova,

gustoća stanovanja i izgrađenosti) 1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske

i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 2 CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINSKOG ILI GRADSKOG ZNAČAJA

2.1.1 Demografski razvoj 2.1.2 Odabir prostorne i gospodarske strukture 2.1.3 Prometna i komunalna infrastruktura 2.1.4 Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja

2.2 CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA ODNOSNO DIJELA NASELJA 2.2.1 Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani

broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2 Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 3 PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1 PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA 3.2 OSNOVNA NAMJENA PROSTORA 3.3 ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU,

NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA 3.4 PROMETNA I ULIČNA MREŽA 3.5 KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 3.6 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.6.1 Uvjeti i način gradnje 3.6.2 Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih

i ambijentalnih cjelina 3.7 SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ


UVOD Izrada Urbanističkog plana uređenja naselja Gradac (u daljnjem tekstu Plan) propisana je Prostornim planom uređenja Općine Gradac (Službeno glasilo Općine Gradac broj 59/07, 61/07, 75/09 i 8/14) i određena Odlukom o izradi plana (Službeni glasnik Općine Gradac broj 3/11). Ugovor o izradi Urbanističkog plana uređenja naselja Gradac sklopljen je između Općine Gradac kao nositelja izrade i Urbos-a, d.o.o. iz Splita, Karamanova 11. kao stručnog izrađivača Plana. 1 POLAZIŠTA 1.1 POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI NASELJA ODNOSNO DIJELA NASELJA

U PROSTORU OPĆINE ILI GRADA Urbanistički plana uređenja naselja Gradac obuhvaća građevinsko područje naselja, određeno Prostornim planom uređenja Općine Gradac (Službeno glasilo Općine Gradac broj 59/07, 61/07, 75/09 i 8/14). Područje obuhvaćeno Planom predstavlja jedinstvenu prostornu cjelinu naselja. Urbanistički plan uređenja naselja Gradac obuhvaća prostornu cjelinu naselja središnjeg dijela naselja Gradac ispod državne ceste D8. Obuhvaća površinu od oko 65.40 ha, od toga 45.23 ha kopna i 20.17 ha akvatorija. Unutar obuhvata naselja Gradac nalazi se središnji dio naselja ispod državne ceste D8 te manje prostorne cjeline, pretežno neizgrađene, iznad državne ceste. Naselje Gradac središnje je naselje Općine Gradac koja pripada Splitsko dalmatinskoj županiji , pozicionirano na njezinom rubnom istočnom dijelu, na samoj granici sa Dubrovačko neretvanskom županijom. Naselje Gradac rubni je dio istočnog podbiokovlja. Čini dio šireg, uskog priobalnog pojasa, koji se razvija na potezu od općine Zadvarje, preko općine Brela, Baška voda, Makarska, Tučepi i Podgora i završava sa općinom Gradac. Naselje Gradac sjeverno i istočno graniči sa općinom Ploče i deltom Neretve, sjeverno sa Biokovom i općinom Vrgorac, a južno i zapadno sa naseljem Brist, dijelom općine Gradac. Područje Urbanističkog plana naselja Gradac sa površinom od cca 45 ha čini 6% površine općine Gradac (veličine cca 732 ha) te cca 36% površine naselja Gradac (veličine cca 125 ha). Na prostoru naselja Gradac živi 40% stanovnika Općine Gradac. Na području naselja Gradac nalazi se većina centralnih administrativnih funkcija (zgrada općine) te javnih i društvenih ustanova, slijedom čega možemo reći kako naselje Gradac predstavlja središte općine Gradac. Brist, Gradac i Podacu pripali su općini Ploče, a Drvenik, Zaostrog i Živogošće općini Makarska sve do 1992. godine. Hrvatski Sabor je krajem 1992. donio zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Općina Gradac je ustrojena od tri naselja iz dotadašnje općine Makarska (Drvenik, Zaostrog, Živogošće) te tri naselja iz dotadašnje općine Ploče (Brist, Gradac, Podaca). Gradac ima funkcije najnižeg reda centraliteta, a da u njegovo gravitacijsko područje ulaze Brist i Podaca. Drvenik I Zaostrog imaju razvijene funkcije najnižeg reda ponajprije za stanovništvo svog naselja s tim da se međusobno nadopunjuju u pogledu korištenja osnovne škole (u Drveniku) I ambulante (u Zaostrogu). Živogošće pokazuje orijentaciju prema Igranama i Podgori. Dakle, uočava se podijeljenost općine Gradac, i to točno po bivšoj granici općina Makarska i Ploče .


SLIKA 1 Naselje Gradac

Unutar Plana locirani su slijedeći sadržaji značajni za stanovnike naselja i općine Gradac: – zgrada lokalne (općinske) samouprave – osnovna škola i vrtić – knjižnica – zavičajna zbirka – športski sadržaji – ambulanta i ljekarna – vatrogasci – crkva – kulturni dom.

Javni i društveni sadržaji locirani unutar obuhvata Plana uglavnom zadovoljavaju potrebe funkcioniranja jedinice lokalne samouprave. Usluge većine navedenih sadržaja koriste i stanovnici šireg gravitacijskog prostora unutar općine Gradac.


SLIKA 2 Obuhvat Urbanističkog plana uređenja naselja Gradac

1.1.1 OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU Analiza postojeće prostorne strukture Naselje Gradac razvilo se na području gradine, na uzdignutom poluotoku koje dijeli postojeću urbanu strukturu na njen sjeverni i južni dio. Središnji dio naselja razvio se ispod državne ceste D8 te je obuhvaćen Urbanističkim planom uređenja naselja Gradac, a nekoliko povezanih prostornih cjelina također je izgrađeno i planirano iznad takozvane magistrale. Unutar središnjeg dijela naselja Gradac, odnosno unutar Plana, locirani su svi važniji javni i društveni sadržaji. Urbana struktura naselja razvila se iz manjeg ruralnog naselja na gradini,većinom izgradnjom obiteljskih kuća sa rijetkim primjerima kolektivnog stanovanja. Ta područja predstavljaju konsolidirana područja, odnosno dovršeni dio naselja za koje su planirano održavanje i manji zahvati urbane sanacije. Veći prostorni zahvati koji obilježavaju urbano tkivo naselja predstavljaju turistički kompleksi hotela Laguna, Labineca, Jedro i Sunce. Oni predstavljaju važan dio kako fizičke slike naselja tako i gospodarske strukture naselja koja se


temelji na turizmu. Noviji dijelovi naselja Gradac, niskokonsolidirana područja pretežno dovršenog dijela naselja slabo su opremljeni prometnom i komunalnom kao i društvenom infrastrukturom te imaju određena obilježja urbane periferije. Stoga je planirana urbana preobrazba ovih područja. Na rubnim dijelovima Plana nalazi se kultivirani agrarni krajolik (većinom maslinici) koji je planiran za novu gradnju uklopljenu u strukturu postojećih suhozida, stanovanja u zelenilu sa tradicionalnim i tihim obrti, manjim poslovnim prostori i uslugama kompatibilnim osnovnoj namjeni te pratećim sadržajima ugostiteljsko-turističke namjene i rekultivacijom zapuštenih i održavanjem postojećih obrađenih površina. Povijesni razvoj područja Područje općine Gradac smješteno posred istočne obale Jadrana jedno je od novijih administrativnih jedinica na dalmatinskoj obali. Općina obuhvaća povijesna naselja Drvenik, Zaostrog, Podacu, Brist i Gradac. Izrazito mediteranski kraj uokviren Biokovom s plodnim flišnim zonama uklapa se u cjeloviti niz makarskih primorskih sela u potezu od Brela do povijesne I geografske granice Makarskog primorja na Sladincu na Baćini. Povijesno se teritorijalno ustrojstvo ovih naselja mijenjalo pa su neka gotovo donedavno pripadala makarskoj općini, a druga općini Ploče odnosno Kardeljevo. Iako prapovijest ovog kraja nije sustavno istraživana poznato je da se na ovom području koje je prirodna spona između primorja i porječja rijeke Neretve čovjek zadržavao i osnivao trajna naselja. Po cijelom području rasute su prapovijesne gomile vezane uz ilirske starosjedioce. Središnji grad Neretve bila je Narona koja se od malenog grčkog emporija razvija u središte, a u vrijeme Julija Cezara dobiva status rimske kolonije. Kao značajno središte Narona je svoj utjecaj širila po cijeloj dolini i u unutrašnjost te uz obalu primorja. Raznoliki antički ostaci, tragovi većeg naselja otkriveni su u Gracu. Uz sporadične nalaze i odsustvo ikakvih sustavnih istraživanja prepoznatih arheoloških lokaliteta, sigurno je da je cijelo ovo područje bilo nastanjeno i uklopljeno u Rimsko carstvo u mreži putova te većih i manjih naselja. U antičko doba na području Gradca se najvjerojatnije nalazio rimski civitas Biston, koji je kao primorsko središte pripadao koloniji Naroni. Na lokalitetu Gradina pronađen je ulomak vijenca monumentalne građevine iz II.-III. stoljeća, kao i primjerci rimskog novca. Pored hotela Laguna pronađen je niz grobova pa se smatra da je na toj lokaciji bila rimska nekropola. Godine 1463. Bosnu osvajaju Turci, a 1482. i Hercegovinu, a do 1499. Osvojena je I cijela Neretva sa Makarskim primorjem te su priključeni bosanskom sandžaku. Kada je 1684. god. osvojena Kula Norinska oslobođena je i cijela Donja Neretva, a Makarsko primorje se konačno udaljilo od turske granice. Iz srednjeg vijeka potječu i utvrde u naseljima Gornjeg primorja poput utvrde koja se nalazila na uzvisini iznad današnje crkve Sv. Mihovila, a sagrađena je vjerojatno tijekom Kandijskoga rata (1645.-1669.). Na području današnjeg Gradca bio je smješten i srednjovjekovni grad, Lapčan ili Labinac, njega spominje bizantski car Konstantin Porfirogent sredinom X.st. pod nazivom Labineca. Gradac je dobio ime po utvrdi,a pod današnjim imenom prvi put se spominje 1649. godine. Prema crtežu mletačkog vojnog inženjera i kartografa Giuseppea Santinia, koji prikazuje pomorsku i kopnenu mletačko-osmanlijsku bitku oko Gradca godine 1666. kula je prikazana u plamenu. U razdoblju venecijanske vlasti neretvanskim krajem, područje od Drvenika do Graca nalazilo se između dva jaka mletačka središta, Makarske i Opuzena. Cijelo se područje ponovno naseljava i razvija, grade se nova sela i zaselci od kojih su neki smješteni uz more radi ribolova i trgovine. Padom Venecije 1797. Dalmacija priznaje vlast Austrije, doduše vrlo kratko, jer je već mirom u Požunu 1805. predana Francuzima. Nakon Napoleona i osnivanja "Ilirske provincije" mirom u Beču 1814. Godine Dalmaciju je dobila Austrija u sklopu koje ostaje do 1918. Višestoljetna je mletačka vlast ostavila neizbrisive tragove, od talijanskog jezika i kulture do političkog uvjerenja da je Dalmacija dio talijanskog kraljevstva. Austrijska je vlast i dalje razvijala mrežu cesta, gradila pristaništa za brodove u Gracu, poštanske urede i škole. Raspadom


Austrougarske monarhije Gornje Primorje ulazi u sklop kraljevine Srba i Hrvata i Slovenaca, tj. kraljevine Jugoslavije. Tek 60-tih godina XIX. stoljeća osjeća se intenzivniji život u Dalmaciji. Velike je promjene u životu cijelog makarskog primorja prouzrokovao potres 1962. godine. U njemu su znatno oštećena sela na padinama Biokova pa se stanovništvo iselilo uz gradnju kuća na obali. Tako su nastajala nova naselja okrenuta turističkom privređivanju, dok su stara sela ostala napuštena i izložena propadanju. Ubrzan gospodarski razvoj Dalmacije, u razdoblju nakon završetka Drugog svjetskog rata, odrazio se i na razvoj današnje općine Gradac. Izgradnja Jadranske magistrale i razvoj turizma doveli su do velikih promjena koje su se odrazile i na mrežu centralnih naselja ovog kraja, u povijesti zvanog Gornje primorje. Ova prometnica je dovela do koncentracije stanovništva u naseljima na samoj obali. Jadranska magistrala je povezala Gornje primorje s dva veća gradska središta, a to su Makarska i Ploče. Tada počinje uklapanje naselja Gornjeg primorja u gravitacijska područja Makarske i Ploča. Gradac je danas moderno turističko odredište. Godine 1919. otvoren je prvi hotel , a značajnije se počinje baviti turizmom nakon 60-tih godina.

SLIKA 3 Giuseppe Santini, Bitka kod Gradca, 1666. Godina, Muzej grada Splita

Demografske prilike i ljudski resursi TABLICA 1 i 2 Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti

općina broj stanovnika

površina (km2)

gustoća naseljenosti (st/km2)

1991. godine

2001. godine

2011. godine

1991. godine

2001. godine

2011. godine

Gradac 2567 3615 3261 73 35 50 45

naselje broj stanovnika 1991. godine

2001. godine

2011. godine


Gradac 919 1300 1308 Naselje Gradac u promatranom vremenskom razdoblju (zadnja tri popisa stanovništva u rasponu od 20 godina) bilježi značajno povećanje broja stanovnika u prvoj dekadi i lagani pad na zadnjem popisu stanovništva 2011. godine. Porast stanovništva poklapa se sa formiranjem općine Gradac kojoj je naselje gradac središte i u kojem se formira većina javnih i društvenih servisa. Sličan trend rasta broja stanovnika uočljiv je kako na razini općine tako i na razini naselja Gradac. Ne očekuje se daljnji značajniji rast broja stalnih stanovnika. Dobna struktura stanovništva TABLICA 3 Dobna struktura Popis stanovništva 2011. godine

spol ukupno

dobna skupina

0 - 14 15 - 19 20 - 64

65 i više

Splitsko dalmatinska županija

sv. 454.798

26.733 28.015 276.9 395.1

3

m 221.295 13.56 14.244 137.9

7 403.75

ž 233.503

13.173 13.771 138.9

2 1229.13

Općina Gradac

sv. 3.261 173 184 1867 739

m 1.543 86 85 904 323

ž 1.718 87 99 963 416

Naselje Gradac

sv. 1.308 73 77 751 278

m 623 36 38 368 115

ž 685 37 39 383 163 TABLICA 4 Spolna struktura po dobnim skupinama Popis stanovništva 2011. godine

spol ukupno 0 - 14 godina

žene u fertilnoj dobi radno

sposobno stanov. (15 - 64 godina)

65 I više godina

prosječna starost

indeks starenja

koef. starosti svega

(15 - 49 godina)

od toga (20 - 29 godina)

Splitsko dalmat. županija

sv. 454.798 74.432 / / 304.915 75.451 40,8 102,3 23,1

m 221.295 37.948 / / 152.22 31.127 39,4 85,9 20,3

ž 233.503 36.484 104.031 29.117 152.695 44.324 42,2 119,4 25,7

Općina Gradac

sv. 3.261 471 / / 2.051 739 44,4 152,5 30,6

m 1.543 231 / / 989 323 43,3 136,1 27,9

ž 1.718 240 684 162 1.062 416 45,4 167,8 33,1


Možemo zaključiti kako se u slučaju naselja Gradac radi o relativno starom stanovništvu jer udio osoba iznad 65 godina života iznosi više od 16%. Indeks starenja pokazuje broj stanovnika starih 60 i više godina prema broju mladih stanovnika koji imaju manje od 20 godina. Kritična vrijednost indeksa starenja je 40, a za naselje Gradac indeks starenja iznosi više od 100. Dakle možemo ustvrditi kako je promatrano područje demografski prilično staro. Udio ženskog stanovništva u fertilnoj dobi (15-49) godina iznosi svega 23%. Spolna struktura stanovništva kao rezultat djelovanja prirodnog kretanja i migracija ukazuje na veći broj ženskog stanovništva i to u većini dobnih skupina, a posebno u starijim skupinama. Gospodarstvo Ubrzan gospodarski razvoj Dalmacije, u razdoblju nakon završetka Drugog svjetskog rata, zahvatio je i prostor današnje općine Gradac pa tako i naselja Gradac. Izgradnja Jadranske magistrale i razvoj turizma doveli su do velikih promjena. Izgrađen je niz većih turističkih kompleksa što je uz izgradnju Jadranske magistrale dovelo do koncentracije stanovništva u naseljima na samoj obali. Tradicionalno ruralno gospodarstvo prestalo se oslanjati isključivo na ribarstvo i poljoprivredu koji su sve više zanemarivani, a težište se prebacilo na turizam. Turizam Na području naselja Gradac turizam je gospodarska grana najveće važnosti na kojoj počiva razvoj naselja. Turizam se na prostoru današnje općine Gradac razvija od kraja 19. stoljeća, a 1914. godine se osniva društvo za poljepšavanje grada i okolice, a prvi hotel se gradi 1919. godine. Turizam se počinje ubrzano razvijati šezdesetih godina 20. stoljeća kada se osnivaju prva Turistička društva i radnička odmarališta. Osim ribarstva I poljoprivrede koji su tijekom godina marginalizirani razvojem turizma stanovništvo općine Gradac se koncentrira u obalnim naseljima, a pogotovo u općinskom središtu naselja Gradac. Turizam prati razvoj trgovačkih I ugostiteljskih djelatnosti. Postojeći hotelski kapaciteti većinom su kategorizirani kao hoteli sa dvije(hotel Laguna sa 456 kreveta) i tri zvjezdice (hoteli Labineca, Lukas, Neptun I Sunce sa ukupno 392 kreveta), a manji broj sa četiri zvjezdice (hoteli Marco Polo i Saudade sa ukupno 101 krevetom).Ukupan broj kreveta u hotelima iznosi 949. Pretvorba i privatizacija hotela još nije dovršena, zbog neriješenih vlasničkih odnosa pojedini hotelski kompleksi prepušteni su propadanju. Usprkos tome broj turista i broj noćenja bilježe porast. TABLICA 5 Popis kategoriziranih turističkih objekata u Republici Hrvatskoj, hoteli, kampovi i marine; 2015. godine IZVOR Ministarstvo turizma HOTELI BROJ ZVJEZDICA NAZIV TVRTKA BROJ

SOBA BROJ KREVETA

** LAGUNA Hoteli Jadran d.o.o.

184 456

UKUPNO ** 184 456

*** LABINECA Jadran Laguna d.d. 109 224


LUKAS Lukas d.o.o. 24 51

NEPTUN U.O.G. vl. Goran Korljan

21 44

SUNCE U.O. vl. Tonćo Raspudić

40 73

UKUPNO HOTELI *** 194 392

****

MARCO POLO

Marco Polo U.O. 24 53

SAUDADE Andrijašević d.o.o. 20 48

UKOPNO HOTELI **** 44 101 ukupno 422 949

TABLICA 6 Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2013. IZVOR Državni zavod za statistiku

općina kreveti dolasci noćenja

stalni pomoćni ukupno domaći turisti

strani turisti ukupno domaći

turisti strani turisti

Gradac 10154 588 117268 8574 108694 706153 37906 668247 TABLICA 7 Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, naseljima u 2012. I 2013. IZVOR Državni zavod za statistiku

ukupan broj turista od ukupnog prometa u

UKUPNO DOMAĆI STRANI hoteli i slično

kampovima, kampiralištima I kamp-odmorištima

kućanstvima ostalim objektima

2012. godina

GRADAC T 46 006 2 995 43 011 28

769 / 14 913 2 324

N 283 206 13 563 269 643 166 734 / 105 266 11 206

2013. godina

GRADAC T 48 316 3 461 44 855 29

185 / 16 401 2 730

N 288 454 13 723 274 731 159 579 / 115 183 13 692

T = broj dolazaka turista


N = broj noćenja turista Broj noćenja se u naselju Gradac povećao za cca 6200 u2013. godini odnosu na 2012. godinu. Društvene djelatnosti Unutar Plana locirani su slijedeći sadržaji značajni za stanovnike naselja i općine Gradac: – zgrada lokalne (općinske) samouprave – osnovna škola i vrtić – knjižnica – zavičajna zbirka – športski sadržaji – ambulanta i ljekarna – vatrogasci – crkva – kulturni dom.

Javni i društveni sadržaji locirani unutar obuhvata Plana uglavnom zadovoljavaju potrebe funkcioniranja jedinice lokalne samouprave. Usluge većine navedenih sadržaja koriste i stanovnici šireg gravitacijskog prostora unutar općine Gradac. Obrazovanje Dječji vrtić Gradac Dječji vrtić osnovan je 1995. Godine u jednom od paviljona turističkog objekta sa uređenim otvorenim rekreacijskim površinama. Vrtić ima oko 50 polaznika i 5 zaposlenika. Osnovna škola Gradac Osnovna škola Gradac postoji na četiri lokacije. Uz osmogodišnje škole u Gradcu i Drveniku tu su i četverogodišnje škole u Bristu i Zaostrogu. U sklopu škole djeluje i knjižnica, a u dvorištu škole uređeno je otvoreno igralište. Prolaz između zgrade škole i igrališta koristi se kao kolni pristup obližnjim stambenim objektima te predstavlja veliku opasnost za sigurnost djece. 2014. godine prvi razred Osnovne škole Gradac upisalo je ukupno 19 učenika. Osnovna škola ima oko 300 učenika i 30 zaposlenika. Kulturni sadržaji Općinska knjižnica „Hrvatska sloga“ Čitaonica i knjižnica u Gradcu osnovana je 1899. godine. Rad knjižnice više se puta prekidao. Povodom stote obljetnice osnivanja 1999. godine obnovljena je sa fundusom od oko 4500 knjiga koji je do danas narastao na oko 16 000. U sklopu knjižnice postoje i zavičajna zbirka te zbirka rariteta. U Gradcu djeluje i nekoliko kulturno društvenih udruga s ciljem očuvanja tradicije i organiziranja različitih kulturnih manifestacija i događanja (ženska klapa Viole, ženski pjevački zbor Gradac,muška klapa Kačić, Uresno društvo Gradac, Maškarska udruga Krnjeval I druge). Zavičajna zbirka Zbirka je privatno vlasništvo Milenka Andrijaševića, a smještena je u prizemlju njegove kuće. Sadrži arheološku građu od prapovijesti do srednjeg vijeka te kamene ulomke arhitekture s lokaliteta antičke ville rusticae iz okolice Gradca. Etnografsku građu čine: kompletna stolarska radionica, kućni inventar, košare, metalno i zemljano posuđe, namještaj, predmeti tradicijskoga gospodarstva, tradicijski tekstil, alat, oružje, ribarski pribor i oruđe, predmeti vezani za pomorstvo, a kulturno-povijesnu: pokućstvo, zrcala, ure, posuđe, slike, fotografije, razglednice, knjige, glazbala, dokumenti i arhivalije. Stalni postav koncipiran je prema cjelinama: ribarski pribor; stara dalmatinska kuhinja, radna soba starog kapetana, stolarska radionica, glazbeni instrumenti, lapidarij.


Vlasnik Zbirke, u suradnji s Udrugom za zaštitu kulturne i prirodne baštine „Uresno društvo Gradac“, i dalje prikuplja građu, ali i umotvorine - priče i legende o Gradcu i okolici. Zavičajna zbirka podijeljena je na nekoliko tematskih cjelina. U sklopu zavičajne zbirke postoji i manji arboretum sa oko 200 različitih biljnih vrsta u kojem se ljeti održavaju koncerti i pjesničke večeri. Športski sadržaji Na području Gradca jedine uređene športsko rekreacijske površine su na otvorenom i nalaze se u sklopu osnovne škole te unutar turističkih kompleksa „Laguna“ i „Labineca“. U sklopu povremenih manifestacija koriste se javne prometne površine za održavanje „Streetball“ manifestacije (na rivi) te akvatorij za održavanje natjecanja divlje vaterpolo lige. Gradac ima dugu tradiciju rada športskih klubova, posebno vaterpola (1956. godina) i plivanja, ali i košarke, nogometa i tenisa. Na području naselja djeluju sljedeće športske udruge i društva: – Športsko društvo Gradac – Sportska Udruga Basket Gradac – Sportsko društvo LAVČENJ Gradac – Boćarski klub Gradac – PŠRD LIGNJA Gradac – HPD "Adrion" Gradac Zdravstvo Ambulanta Ambulanta Gradac djeluje kao ispostava Doma zdravlja Ploče. U sklopu ambulante nalaze se ljekarna i stomatološka ordinacija. Komunalne djelatnosti Vatrogasna zaštita „DVD Gradac“, je dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je 1982. Godine. CRKVA SV. MIHOVILA Crkva je izgrađena 1852. na Gradini kao jednobrodna kamena građevina s velikim lučnim prozorima na bočnim zidovima i pročelju. Uz nju je podignut noviji betonski. Od 1995. do 1999. crkva je temeljito obnovljena. Ispred crkve je u izgradnji vjeronaučna dvorana. 1.1.2 PROSTORNO RAZVOJNE ZNAČAJKE Izgradnja Jadranska magistrala nakon drugog svjetskog rata je povezala naselje Gradac i šire područje Gornjeg primorja s dva veća gradska središta Makarskom i Pločama. Brist, Gradac i Podacu pripadali su općini Ploče, a Drvenik, Zaostrog i Živogošće općini Makarska sve do 1992. godine. Krajem 1992. donošenjem zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj stvorena je općina Gradac od tri naselja iz dotadašnje općine Makarska (Drvenik, Zaostrog, Živogošće) te tri naselja iz dotadašnje općine Ploče (Brist, Gradac, Podaca). Naselje Gradac preuzelo je većinu funkcija općinskog središta Makarske i Ploča, a neke funkcije (osnovna škola i ambulanta) nalaze se i u Drveniku i Zaostrogu. Ipak se još uvijek uočava podijeljenost općine Gradac, i to točno po bivšoj granici općina Makarska i Ploče . Naselje gradac tek mora u potpunosti iskoristiti svoje potencijale općinskog središta.


1.1.3. INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST PROMETNA INFRASTRUKTURA Cestovna prometna mreža Postojeća cestovna prometna mreža ne zadovoljava prometne potrebe grada kako po svojim prometno-tehničkim elementima (kapacitetu, širini prometnica te načinu rješavanja križanja) tako i po pitanju pješačkih površina i parkirališta. Osim Dalmatinske i Jadranske ulice ostatak prometne mreže čine neuređene prometnice koji osiguravaju neuvjetan priključak na komunalnu i prometnu infrastrukturu. Dijelovi naselja potpuno su odsječeni od postojeće cestovne infrastrukture. Veliki problem predstavlja improvizirana prometnica između zgrade škole i školskog igrališta kojom se neadekvatno pristupa postojećoj stambenoj izgradnji i na taj način svakodnevno ugrožava sigurnost djece. Promet u mirovanju Unutar obuhvata Plana nedostatan broj parkirnih mjesta predstavlja problem i posljedično parkiranje na neadekvatnim, većinom pješačkim površinama. Jedino javno parkiralište nalazi se u neadekvatno uređenom koritu bujice/potoka Ratac čija rekonstrukcija i uređenje vodotoka su prijeko potrebni. Pješački promet Pješački promet unutar naselja Gradac nije organiziran kao autonomni sustav. Obalna šetnica nema kontinuiteta, njen središnji dio se penje uz poluotok Gradinu strm je, nedovoljne širine i stepenice otežavaju kretanje osoba smanjene pokretljivosti, majki sa djecom, starijih stanovnika i biciklista. Pojedini dijelovi naselja, pješački su nepovezani sa obalom i sa centrom naselja. Pješačka veza centralnog dijela naselja Gradac i dijelova naselja iznad D8 nepostojeća je ili vrlo loša. Pločnici postojećih prometnica nisu jasno označeni, a u mnogim slučajevima i ne postoje već su prometnice kolnopješačke. Pomorski promet Unutar obuhvata Plana nalazi se jedna morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja i športska luka (mandrač). Postojeći kapaciteti nedovoljni su za potrebne vezove domicilnog stanovništva, a operativna obala premala je za ljetne potrebe turističkih brodova kao i za pristajanje ribarskih brodova. Postoje mogućnosti njihovog proširenja. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Energetski sustav Elektroenergetski objekti na području naselja Gradac napajaju se iz trafostanice 35/10 kV "Brist" instalirane snage 2x4 MVA. Napajanje navedene trafostanice je radijalno preko dalekovoda 35 kV "Opuzen – Ploče - Brist" te nije zadovoljen osnovni kriterij (n-1) rezervnog napajanja. U ovom trenutku trafostanica "Brist" zadovoljava postojeće zahtjeve te se ne predviđa njeno proširenje. Sastavni dio elektroenergetskog sustava su i trafostanice 10-20/0,4 kV, te pripadajući vodovi 10(20) kV. Na području obuhvata plana u cijelosti je zastupljena kabelska 10(20) kV mreža. TABLICA 7 Popis postojećih trafostanica unutar obuhvata Plana

Red. br. Naziv TS Tip TS Snaga

(kVA)


1 GRADAC 1 (Jedro) TTS 250

2 GRADAC 2 (Đ.Salaj) izvan obuhvata plana GTS 630

3 GRADAC 3 (Laguna) GTS 630 4 GRADAC 4 (Škola) GTS 630 5 GRADAC 5 GTS 630

6 GRADAC 6 (Dalma) izvan obuhvata plana GTS 630

7 GRADAC 7 (Labineca) GTS 630 8 GRADAC 8 (Grma) GTS 400 9 GRADAC 9 (Dom Zdravlja) GTS 630 U K U P N O 5060

Na području obuhvata plana naselja Gradac nalazi se 7 trafostanica tipa „Gradska“ i jedan trafostanica tipa „tornjić“. Izgradnjom, odnosno rekonstrukcijom trafostanica po potrebi je moguće povećati instaliranu snagu kod svih trafostanica. Područje se napaja preko dvije kabelske veze 10 kV iz TS 35/10 kV Brist. Vodoopskrba i odvodnja Vodoopskrba Naselje unutar obuhvata Plana se opskrbljuje pitkom vodom iz postojeće VS „Gradac“ (V=1000 m3, KD=74 m.n.m.), dok se manje područje oko zaseoka Grma (izvan obuhvata Plana) opskrbljuje pitkom vodom iz VS „Grma“ (V=80 m3, cca KD=125 m.n.m.). Obje vodospreme pripadaju regionalnom vodoopskrbnom sustavu izvorišta Klokun (opskrbljuje naselja Podaca, Brist i Gradac). VS „Gradac“ i VS „Grma“ su smještene izvan obuhvata Plana, odnosno VS „Gradac“ sjeveroistočno od zaseoka Bartulovići a VS „Grma“ u zaseoku Grma. Odvodnja Na području obuhvata Plana djelomično je izgrađen kanalizacijski sustav odvodnje fekalnih otpadnih voda i obuhvaća približno 30% površine naselja. Najveći dio postojećeg sustava izgrađen je 60-ih godina prošlog stoljeća i činili su ga tada dva odvojena podsustava (istočni i zapadni) koji su se 2000. godine, izgradnjom crpnih stanica „Gradac I“ i „Gradac II“ te dozažnog bazena, objedinili u jedan sustav. Otpadne vode istočnog i zapadnog dijela naselja (uz samu obalu) prikupljaju se obalnim kolektorom te se preko crpnih stanica dovode do dozažnog bazena, odakle se kao privremeno rješenje dispozicije otpadnih voda koristi postojeći podmorski ispust hotela „Laguna“. Na preostalom području, koje nije pokriveno kanalizacijskim sustavom, odvodnja otpadnih voda vrši se ili putem septičkih jama koje su uglavnom propusne ili direktnim ispuštanjem u more preko kratkih obalnih ispusta, što predstavlja stalan izvor zagađenja. Uređenje vodotoka i voda Prema Katastru voda i vodnog dobra, na području obuhvata Plana, nalazi se više bujičnih vodotoka koji su javno vodno dobro (č. z. 4404/1, 4404/2, 4405/1, 4405/2, 4405/3, , 4406, 4407, 4408/1, 4408/2, 4408/3, 4409/1, 4409/4, 4409/6, 4409/8, 4410, 4011, 4012 k.o. Gradac), koja su povremenog toka : - Mlatinskoratačka bujica, - Vranjački potok, - potok uz hotel Laguna, - potok Lovora Bošac jaruga


1.1.4. ZAŠTIĆENE PRIRODNE, KULTURNO - POVIJESNE CJELINE I AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI Područje obuhvata Plana ne zadire u zaštićena područja niti u područja ekološke mreže prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 124/13) U Gracu je nažalost značajan dio graditeljsko nasljeđe nepovratno uništen zbog razvijanja turističke djelatnosti. Stari povijesni kasnobarokni sklopovi i kuće neprimjerenom su obnovom izgubili svoja spomenička svojstva (ljetnikovac ). Unutar obuhvata Plana nalaze se sljedeća kulturna dobra: Arheološka baština Arheološka područja BOŠAC I CRIKVINA Zona je smještena usred gusto izgrađenog turističkog dijela naselja između magistrale i mora u zapadnom dijelu današnjeg naselja i uglavnom je devastirana recentnom stambenom i hotelskom izgradnjom. Nalazi su slučajni, najčešće rezultat izgradnje komunalne infrastrukture. To su ostaci monumentalnijeg rimskog graditeljskog sklopa, najvjerojatnije raskošnije rimske vile, koja uključuje termalni sklop na prostoru donedavno korištenih izvora vode. Toponim i pojedinačni nalazi upućuju na postojanje ranokršćanske crkve na istočnijem dijelu označene zone. Na ovom se dijelu Graca ubicira antički Ravenatov Biston. Uži dio zone su lokaliteti Lovorica i Crkvina na kojoj su pronađeni ostaci zidova i mozaika, kameni bunari i hipokausti što upućuje na veće naselje i građevine. Dijelovi su najvećim dijelom devastirani hotelskom izgradnjom a 2004. provedeno je zaštitno istraživanje nalaza tijekom izgradnje komunalne infrastrukture. GRADINA Na prostoru kasnije podignute tursko-venecijanske utvrde egzistiralo je tijekom kasne antike naselje gradinskog tipa, zasnovano najvjerojatnije u prapovijesti. Pojedinačni lokaliteti ČESMA NA OBALI Komunalna česma sagrađena 1891. Godine, građena je klesancima dok je prostor oko česme uređen suvremenim materijalima. Kulturno dobro je lokalnog značaja. GRADAC BOŠAC Lokalitet sadrži ostatke bunara. ZID U STAROM PORTU Dio fortifikacijskog sustava područja naselja Gradac (uz kule) građenog za potrebe obrane od Turaka. Građen je od nepravilnijeg priklesanog kamena slaganog u redovima. Predstavlja dio fortifikacijskog sustava porušene kule na Gradini prikazane na Santinijevoj karti 1666. tijekom opsade od strane Turaka. Povijesni sklop građevina MANDRAČ Obuhvaća polusrušenu kamenu građevinu i obalu sa vezovima za lokalno stanovništvo. Sakralne građevine CRKVA SV. MIHOVILA Sagrađena je 1852. Godine na brežuljku Gradina. Građevina je kamena, jednobrodna, a uz nju je sagrađen novi betonski zvonik. Kultivirani agrarni krajolik SUHOZIDI Kultivirani agrarni krajolik u obuhvatu Plana vezan je uz naselja gdje se odvijao povijesni proces bonifikacije krša. Navedeni proces vezan je najčešće uz konjunkturu monokulture vinove loze i masline. U kasnijim razdobljima, posebice u 19. i početkom 20. stoljeća


razvijaju se kulture smokve, višanja, aromatičnog bilja. Kultivirani agrarni krajolik je najčešće oblikovan kao suhozidom omeđene terase na flišnim obroncima Biokova te na pogodnom terenu uz more. 1.1.5 OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA

(OBUHVAT, BROJ STANOVNIKA I STANOVA, GUSTOĆA STANOVANJA I IZGRAĐENOSTI)

Plan obuhvaća građevinsko područje naselja, određeno Prostornim planom uređenja Općine Gradac (Službeno glasilo Općine Gradac broj 59/07, 61/07, 75/09 i 08/14). Građevinsko područje naselja Gradac obuhvaća površine mješovite (prevladavajuće) namjene u kojima prevladava stambena izgradnja (primarna namjena), te sadržaji naselja koji prate stanovanje (sekundarna namjena) te isključive namjene tj. zone u kojima je korištenje prostora podređeno jednoj (osnovnoj) funkciji a čine ih: ZONE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE (D) ZONE UGOSTITELJSKO TURISTIČKE NAMJENE (T) ZONE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R). Gradnja u građevinskom području naselja Priključenje na cestu državnog i županijskog značaja moguće je isključivo na temelju prethodnog odobrenja nadležnog tijela za ceste u postupku ishođenja lokacijske dozvole. Prilikom gradnje građevine obvezno je očuvanje prirodne konfiguracije terena građevne čestice na način da se iskopi izvode samo radi gradnje podruma, temelja i suterena a kosi teren uređuje kaskadno ili ostavlja u prirodnom ili zatečenom nagibu. U zonama mješovite namjene mogu se graditi niske i srednje građevine. Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna stambena ili stambeno poslovna građevina i pomoćne građevine kao garaže, spremišta, ljetne kuhinje, radne prostorije, bazeni i sl., koje funkcionalno služe stambenoj građevini i zajedno predstavljaju jednu stambeno-gospodarsku cjelinu. Pomoćne građevine mogu se graditi u gabaritu osnovne građevine ili kao izdvojene tlocrtne površine na građevnoj čestici. Pomoćne građevine mogu imati najveću visinu podrum, prizemlje sa ravnim ili kosim krovom nagiba 20-300, odnosno najviše 4,0 m mjereno od najniže točke konačno uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine i najveću površinu od 50 m2 ako se grade kao izdvojene tlocrtne površine na građevnoj čestici. Mogu se smjestiti na udaljenosti od najmanje 3,0 m od granice građevne čestice i mogu se postavljati između stambene ili stambeno poslovne građevine i javno prometne površine. Garaže se u pravilu grade u gabaritu novoplanirane građevine. Izuzetno, u slučaju kosog terena, garaža se može graditi odvojeno i na granici čestice prema prometnoj površini (neovisno da li je prilaz sa više ili niže razine terena) ukoliko se takvom izgradnjom ne ugrožava sigurnost prometa i ne presijecaju važni prometni tokovi. ali ne prema državnoj cesti. Udaljenost garaže prema državnoj ili županijskoj cesti je najmanje 5,0 m od ruba kolnika ceste, za novoplanirane građevine. U neizgrađenom dijelu građevinskog područja garaže nije moguće postavljati na pročelju građevnih čestica uz more (prvi red građevina uz more). Gradnja u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Postojeće izgrađene građevine Koeficijent izgrađenosti (Kig) kod rekonstrukcije postojećih građevina može biti max. 0,50 za slobodnostojeće objekte odnosno 0,60 za dvojne objekte. Minimalna udaljenost rekonstruiranog (dograđenog) dijela postojeće građevine od regulacijskog pravca može biti 1,0 m osim za državnu prometnicu gdje iznosi 4,0 m. Postojeći objekti kod kojih je udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca manja od navedene u stavku 1. ovog članka zadržavaju postojeći građevni pravac.


Minimalna udaljenost rekonstruiranog (dograđenog) dijela postojeće građevine od granice susjedne građevne čestice može biti 1,0 m a iznimno i manja uz suglasnost susjeda međašnika. Postojeći objekti izgrađeni na udaljenosti manjoj od navedene u stavku 1. ovog članka zadržavaju postojeću udaljenost. Maksimalna visina kod rekonstrukcije postojećih građevina je podrum, suteren, prizemlje i 3 kata odnosno visina građevine iznosi maksimalno 13,20 m. Kod rekonstrukcije postojećih objekata kojima se povećavaju stambeni ili smještajni kapaciteti moraju se osigurati nova parkirališna mjesta i to za svaku stambenu i smještajnu jedinicu po jedno park. mjesto. Ukoliko zbog uvjeta (stara jezgra, konfiguracija terena i sl.) nije moguće osigurati nova parkirališna mjesta na građevnoj čestici, ista je potrebno osigurati na drugoj građevnoj čestici koja je maksimalno udaljena 300 m. Interpolacija građevina Interpolacija objekata moguća je na neizgrađenim pojedinačnim građevinskim parcelama unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja . Interpolirani objekti mogu se graditi kao niske građevine i kao srednje građevine. Niske građevine mogu se graditi do maksimalne katnosti podrum, suteren, prizemlje , 2 kata i potkrovlje ( Po + S +Pr + 2+Pk) ili maksimalne visine 11,7 m. Srednje građevine mogu se graditi do maksimalne katnosti podrum, suteren, prizemlje, 3 kata (Po +S+ Pr + 3 ) odnosno do maksimalne visine od 13,20 m. Građevina može biti i niža od propisane u stavku 1.i 2. ovog članka i može imati manji i drugačiji broj etaža. Površina građevne čestice i koeficijent izgrađenosti za interpolirane objekte dati su u sljedećoj tabeli: NAČIN IZGRADNJE min - max max površine čestice kig niska samostojeća 200 – 600 0,4 dvojna 150- 500 0,4 srednja samostojeća 300-800 0,4 građevina dvojna 250-600 0,4 Interpolirane građevine mogu se graditi na udaljenosti od najmanje 3,0 m od susjedne međe. Iznimno od ove odredbe može se graditi i na manjoj udaljenosti od susjednih međa ali ne na manjoj od one na kojoj je od međe sagrađen susjedni objekt. Svaka interpolirana građevna čestica mora imati osiguran pristupni put širok minimalno 2,5 m. Ukoliko se pristupni put koristi za više građevnih čestica mora biti širok minimalno 5,0. Iznimka su postojeći pristupni putovi koji ne zadovoljavaju kriterije iz stavka 2. ovog članka te oni zadržavaju svoje karakteristike uz obvezu proširenja ako je tehnički izvediva. Minimalna udaljenost građevnog od regulacijskog pravca iznosi 4,0 m. Iznimno, udaljenost može biti i manja od 4,0 m u slučaju gradnje građevine uz već formirani regulacijski pravac gdje je tu udaljenost potrebno uskladiti sa susjednom građevinom podignutom na manjoj udaljenosti, osim za državnu cestu. Kod interpolacija građevina kada postojeći put presijeca česticu na dva dijela ili kada su sa obje strane tog puta čestice zemlje istog vlasnika, dozvoljava se da se na odvojenom dijelu čestice zemlje, odnosno drugoj čestici zemlje osiguravaju parkirališna mjesta za potrebe građevine.


Gradnja u neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Svaka građevinska čestica u građevinskom području mora imati neposredan kolni pristup na prometnu površinu najmanje širine 3,0 m, ukoliko nije drugačije određeno ovim odredbama. Kolni pristup građevinskoj čestici smještenoj uz prometnu površinu može zauzeti najviše 3,5 m širine fronte čestice. Građevna čestica na spoju ulica različitog značaja obvezno se priključuje na ulicu nižeg značaja. Sabirne ulice unutar neizgrađenog dijela naselja moraju imati širinu koja omogućava nesmetano odvijanje dvosmjernog prometa, odnosno najmanje 5, 5 m te minimalno s jedne strane pješački pločnik najmanje širine 2,0 m. Građevine se mogu graditi kao niske građevine i kao srednje građevine. Niske građevine mogu se graditi kao samostojeće građevine, dvojne građevine ili građevine u nizu. Srednje građevine mogu se graditi kao samostojeće i dvojne građevine. Površina građevne čestice i koeficijent izgrađenosti za građevine u neizgrađenom dijelu dati su u sljedećoj tabeli: NAČIN IZGRADNJE min - max max površina čestice kig niska samostojeća 400 – 800 0,3 dvojna 300 – 600 0,3 srednja samostojeća 600 – 1000 0,3 građevina dvojna 500 – 1000 0,3 Niske i srednje građevine mogu se graditi na udaljenosti od najmanje 3,0 m od susjedne međe. Niske građevine mogu se graditi do maksimalne katnosti podrum, suteren, prizemlje , 2 kata i potkrovlje ( Po + S +Pr + 2+Pk) ili maksimalne visine 11,7 m. Srednje građevine mogu se graditi do maksimalne katnosti podrum, suteren, prizemlje, 3 kata (Po +S+ Pr + 3 ) odnosno do maksimalne visine od 13,20 m. Građevina može biti i niža od propisane u stavku 1.i 2. ovog članka i može imati manji i drugačiji broj etaža. Uvjeti gradnje gospodarskih djelatnosti u građevinskim područjima naselja – mješovita namjena Unutar građevinskih područja naselja (mješovita namjena) omogućava se uređenje prostora i gradnja građevina pretežito poslovne namjene (uslužne, manje trgovačke, komunalno servisne) te ugostiteljsko turističke namjene. Visina iznosi najviše 11,7 m. Udaljenost građevine od ruba građevne čestice: najmanje H/2. Minimalna površina građevne čestice iznosi 400 m2 a maksimalna 1000 m2. Maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3 a koeficijent iskorištenosti 1,5. Minimalna udaljenost građevine od prometnice iznosi 4,0 m. NEIZGRAĐENI DIO NASELJA Visina iznosi najviše 14,0 m. Udaljenost građevine od ruba građevne čestice najmanje H/2. Najmanja površina građevne čestice iznosi 800 m2 a najveća 1500 m2. Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,3. IZGRAĐENI DIO NASELJA


Visina iznosi najviše 15,0. Udaljenost građevine od ruba građevne čestice: najmanje 3,0 m. Najmanja površina građevne čestice iznosi 500 m2 a najveća 1500 m2. Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,5. Ugostiteljstvo i turizam Izgrađene i djelomično izgrađene zone ugostiteljsko turističke namjene unutar građevinskog područja naselja mogu se rekonstruirati u cilju povećanja kvalitete ponude što podrazumijeva višu kategoriju smještajnih građevina i pratećih sadržaja (prateći sadržaji; športsko rekreacijski sadržaji, ugostiteljski objekti, objekti za zabavu, uređenje otvorenih prostora, plaža, kupališta i sl.). Nova smještajna građevina s pripadajućim zemljištem planira se izvan postojećih javnih površina uz obalu. Izgrađene i djelomično izgrađene: zone ugostiteljsko turističke namjene su: Hotel Labineca, Gradac (T1)- 2,14 ha- 650 ležaja – izgrađena Hotel Laguna, Gradac (T1)- 2,63 ha- 550 ležaja - izgrađena Hotel , Gradac (T1) bivše odmaralište „Rudari“ – 0,7 ha-180 ležaja - nova gradnja. U cilju rekonstrukcije postojećih građevina i gradnje novih, maksimalni koeficijent izgrađenosti može iznositi 0,3 a koeficijent iskorištenosti 0,8. Uređene plaže Prostornim planom se određuje da se unutar građevinskih područja naselja te izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko turističke namjene na obalnom području uređuju kupališta (u smislu uređenih plaža prema posebnim propisima) i označena su simbolom R3. Na području uređenih kupališta nije dopušteno ograđivanje plaža, prekidanje javne šetnice, kao i onemogućavanje pristupa moru. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti Društvene djelatnosti obuhvaćaju sadržaje koji se uređuju u sklopu građevina druge namjene ili grade kao samostalne građevine namijenjene upravi, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, predškolske i obrazovne (školske), kulturne, vjerske, administrativne, poslovne; pošte, banke i sl. Građevine društvene djelatnosti obuhvaćaju i sportsko-rekreacijske građevine koje se javljaju uz određene sadržaje (prvenstveno škole). Športske građevine, osim u posebnim zonama športa i rekreacije mogu se graditi i kao sastavni dio mreže objekata društvenih djelatnosti (prvenstveno škola), ukoliko unutar građevinskog prostora nema dovoljno prostora za osiguranje potrebitog (propisanog) standarda. Ukoliko se grade građevine društvenih djelatnosti unutar zona mješovite namjene primjenjuju se slijedeći uvjeti: - građevna čestica mora imati pristup na javno prometnu površinu minimalne širine 5,0 m - udaljenost građevina iz stavka 1. ove točke od susjednih građevina ne može biti manja od polovine visine više građevine do vijenca (H/2) - minimalna veličina građevne čestice iznosi 600 m2, izuzetno je moguća i manja građevna čestica ukoliko zadovoljava propisani standard - najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4 - visina građevina može iznositi najmanje najviše 11,5 m od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine - na građevnoj čestici potrebno je osigurati prostor za parkiranje sukladno propisanim normativima Iznimno od uvjeta iz prethodnog stavka, visina vjerskih građevina može biti i veća. Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi ili uređivati u dijelu građevina druge namjene (stambene, poslovne i slične građevine). Građevine javnih i društvenih djelatnosti koje se grade kao interpolacije unutar površine naselja mogu imati i manju građevnu česticu od minimalno definirane, odnosno koeficijent izgrađenosti (kig) im može biti maksimalno 0,8 a koeficijent iskorištenosti (kis) maksimalno 3,0.


PREDŠKOLSKE USTANOVE (DJEČJI VRTIĆI I JASLICE) Planira se standard od 20 polaznika u jednoj odvojenoj skupini, minimalno 5m2 neto izgrađenog prostora i 20m2 parcele po djetetu. Ukoliko se dječje ustanove grade u dijelu građevina druge namjene (pretežno stambene i stambeno-gospodarske građevine) tada je obvezno osigurati na građevnoj čestici zasebni prostor od najmanje 5,0 m2 po djetetu (otvoreni dio građevne čestice) za boravak i igru djece na otvorenom. OSNOVNE ŠKOLE Prilikom projektiranja i gradnje osnovnih škola primjenjuju se, pored zakonskih odredbi, i sljedeći okvirni standardi: - površina građevine po jednom učeniku je 5 m2; - veličina zemljišta za gradnju osnovne škole mora osigurati površinu za osnovnu građevinu, prostor za odmor i rekreaciju, prostor za otvorene športske terene, prostor za zelene površine i drugo; - veličina građevne čestice, koja osigurava prostor za sadržaje iz prethodne alineje, određena je normativom od 30-50 m2 po učeniku, računajući rad škole u dvije smjene. Iznimno, u već formiranim naseljima i gusto izgrađenim dijelovima naselja, normativ je 20-40 m2 po učeniku. U okviru zone škole u Gradacu planirano je uređenje otvorenog igrališta i športske dvorane. Maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0,7, a koeficijent iskorištenosti 1,2. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Cestovni promet Dvosmjerne ulice u neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja potrebno je planirati minimalne širine 5,5, m + 1,5 m za nogostup s jedne strane prometnice, a jednosmjerne prometnice minimalne širine 3,5 m. Sve kolne prometnice potrebno je planirati bez urbanističkih barijera. Rekonstrukcijom postojećih državnih i drugih razvrstanih cesta potrebno je obuhvatiti cjelovito rješenje trase sa svom infrastrukturom, javno rasvjetom, uređenjem pješačkih nogostupa i dr. u naselju. U postupku izdavanja lokacijske dozvole za izgradnju građevina stambene, stambeno-poslovne, javne, gospodarske, turističke i športsko-rekreacijske namjene potrebno je utvrditi potrebu osiguranja parkirališnih mjesta prema slijedećim normativima:

- za stambenu građevinu; na svaki stan 1 PM u neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja i 1PM u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja,

- za turistički apartman; na svaki apartman 1,5 PM, - za zanatske, servisne, uslužne i sl. građevine; 1 PM na 60 m2 neto površine

građevine, - za hotele, pansione, motele: po, u skladu s propisima o vrsti i kategoriji građevine, - za sportske dvorane i igrališta; po 1 PM na 10 sjedala, - za ugostiteljske objekte; po 1 PM na 4-10 sjedala, - za trgovine: na 100 m2 bruto izgrađene površine prodajnog dijela 4 PM, - za škole, dječje ustanove; po 1 PM na jednu učionicu ili za jednu grupu djece, - za ambulante, poliklinike; po 1 PM na 20 m2 neto površine građevine, - za vjerske građevine; po 1 PM na 5-20 sjedala, - za ostale prateće sadržaje stanovanja; po 1PM na 40 m2 neto površine

građevine. Za stambene građevine potrebno je riješiti potrebe za parkiranjem u pravilu na vlastitoj parceli po kriteriju da se za svaki stan/apartman osigura jedno i po parkirališno mjesto. Od ovoga se može odstupiti samo kod već izgrađenih građevina, ili u izgrađenim dijelovima


građevnih područja naselja gdje to prostorno nije moguće više ostvariti. Na tim područjima potrebno je uplatiti u fond za izgradnju garaža ili uređenje parkirališta koja će se urediti na ulazu u svako mjesto, izvan granica građevnog područja naselja. U slučaju da se unutar građevine predviđa neki poslovno-trgovačko-ugostiteljski-turistički ili sličan sadržaj, koji zahtijeva dostavu, obvezno treba osigurati prostor i za zaustavljanje dostavnoga vozila na samoj građevnoj parceli. Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da se omogući slobodno kretanje osobama s poteškoćama u kretanju. Postojeće garaže ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje. Potreban broj parkirališnih mjesta primjenjuje se samo na površinu tj. broj stambenih jedinica, apartmana i namjenu onog dijela koji se gradi, a ne na postojeću (izgrađenu) ili zamjensku građevinu. Pomorski promet Postojeće morske luke mogu se rekonstruirati i dograđivati na temelju idejnih projekata i smjernica ovih Izmjena i dopuna PPU-a. Pomorski promet se odvija putem morskih luka za javni promet i luka posebne namjene. Omogućava se organizacija javnog pomorskog prijevoza gradskog značaja uz korištenje postojećih luka na području Općine. Javne telekomunikacije Svaka postojeća i novoplanirana građevina treba imati osiguran priključak na telefonsku mrežu. TK mreža u pravilu se izvodi podzemno i to kroz postojeće prometnice, prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Ako se projektira ili izvodi izvan prometnica treba se izvoditi na način da ne onemogućava gradnju na građevinskim česticama, odnosno izvođenje drugih instalacija. Isto se odnosi i na eventualnu zračnu mrežu-vodove. Projektiranje i izvođenje TK mreže rješava se sukladno posebnim propisima, a prema planskim rješenjima ovog Prostornog plana. Građevine telefonskih centrala i dr. uređaja mogu se rješavati kao samostalne građevine na vlastitim građevnim česticama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline. Energetski sustav Obzirom na planirani koncept izgradnje prostora planirani sustav elektroopskrbe se sastoji od 3 temeljne skupine elektroprivrednih objekata i to: - Proizvodno-prijenosni objekti - Srednjenaponske mreže 35(110) i 10(20) kV - Mjesnih mreža 0,4 kV Prostorni plan uređenja rješenjem elektroopskrbe predviđa polaganje kabelskih vodova SN (10-20 kV) i NN (0.4 kV) u pravilu pod zemljom, u profile ulica i prometnica. Predviđa se mogućnost izgradnje istih bez dodatnih ograničenja u smislu udaljenosti od prometnica i granica parcele, te mogućnost izgradnje unutar zone koje planom nisu predviđene za izgradnju (zelene površine, parkovi isl.) Na užem području općine obavezno je kabliranje elektroenergetske mreže. Kablovi se postavljaju, u pravilu u javno prometnu površinu, usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Za svaku postojeću i novoplaniranu građevinu mora biti osiguran priključak na elektro mrežu. Elektro mreža projektira se i izvodi sukladno posebnim propisima, a prema planskim rješenjima. Vodnogospodarski sustav VODOOPSKRBA Vodoopskrbne cijevi se postavljaju, u pravilu, u javno prometnu površinu, usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Vodovodne cijevi se, u pravilu, polažu sa nizbrdne strane ulice ili ceste. Na istoj strani su i TK kablovi, dok je uzbrdna strana


ostavljena za odvodnju i elektrokablove. Prilikom rekonstrukcije vodovodne mreže ili rekonstrukcije ceste potrebno je istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste. Moguća su odstupanja od predviđenih trasa vodovoda, ukoliko se tehničkom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje. Svaka postojeća i novoplanirana građevina mora imati osiguran priključak na vodoopskrbni sustav. ODVODNJA OTPADNIH VODA Oborinske vode će se ispuštati u postojeće izgrađene odvodne kanale odakle će se uz odgovarajući predtretman ispuštati u more. Odabir varijanti, razmještaj i dimenzioniranje cjevovoda, odabir tipa uređaja za prečišćavanje, lokacija uređaja za pročišćavanje i lokacija podmorskog ispusta definirat će se kroz idejna rješenja. Potrebne radove na sanaciji bujičnog područja moguće je utvrditi temeljem idejnog rješenja. Cijevi odvodnje se postavljaju u javno prometnu površinu, usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Cijevi odvodnje se polažu na uzbrdnu stranu ulice ili ceste. Na istoj strani su i električni kablovi, dok je nizbrdna strana ostavljena za vodovod i TK kablove. Prilikom rekonstrukcije odvodnje ili rekonstrukcije ceste potrebno je istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste. Moguća su odstupanja od predviđenih trasa odvodnje, ukoliko se tehničkom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje. Sve građevine na kanalizacijskoj mreži izvode se sukladno propisima kojima je regulirano projektiranje i izgradnja ovih građevina. 1.1.6. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I

GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE Mogućnosti razvoja i realizacije zahvata za kojeg se donosi urbanistički plan obuhvaćaju: – položaj administrativnog središta naselja Gradac unutar općine Gradac; – mogućnosti proširenja Luke otvorene za javni promet I poboljšanja pomorske dostupnosti; – mogućnost razvoja pješačkog sustava komunikacija u funkciji poboljšanja kvalitete života kao I turističke ponude – rekultivacija agrarnih površina te očuvanje ruralnog karaktera naselja te razvoj održivog turizma I poljoprivrede – uređenje mreže javnih prostora (javni park Gradina, obalna šetnica, trg Soline I dr.) Ograničenja razvoja naselja Gradac odnose se u prvom redu na isključivo oslanjanje gospodarstva na turizam. Otežavajući okolnost predstavljaju neriješeni imovinsko pravni odnosi te posljedično propadanje velikih turističkih sadržaja koji se nalaze unutar naselja Gradac ili u neposrednoj blizini.


2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINSKOG ILI GRADSKOG ZNAČAJA Izrada urbanističkog plana uređenja naselja Gradac zahvat je općinskog značaja. Naselje Gradac središnje je naselje općine Gradac, odnosno naselja Brist, Podaca, Zaostrog i Drvenik. Ciljevi prostornog uređenja od značaja su za šire područje naselja kao i za područje cijele općine Gradac. 2.1.1 DEMOGRAFSKI RAZVOJ Osnovni ciljevi u oblasti demografskog razvoja su: – omogućavanje zapošljavanja kvalificirane radne snage – poboljšanjem kvalitete života kako bi se ostvarili uvjeti za demografski oporavak područja (vitalnost stanovništva, privlačenje stalnih stanovnika, zaustavljanje odlaska kvalificirane radne snage u druge centre i slično). Poboljšanje kvalitete života sukladno načelima održivog razvoja jedan je od osnovnih ciljeva prostornog uređenja naselja Gradac. Unutar obuhvata Plana poboljšana kvaliteta života ostvaruje se planiranjem osnovne mreže javnih prostora te (obnova javnog parka na Gradini, vrtić, izgradnja športske dvorane osnovne škole, uređenje vrtića, rekonstrukcije društvenog doma i dr.) javne infrastrukture (komunalna i prometna infrastrukture, sa posebnim naglaskom na planiranju izdvojenog sustava mreže pješačkih površina sa obalnom šetnicom, pristupima moru, pločnika, trgova, odmorišta i vidikovaca) u niskokonsolidiranim, nekonsolidiranim i neizgrađenim područjima naselja Gradac. Utjecaj na razvoj naselja Gradac, ima i blizina mikroregionalnih središta – Makarske na zapadu i Ploča na istoku, mjesta koncentracije gospodarskih aktivnosti te potencijalnih mogućnosti zapošljavanja stanovništva ovog područja. Planira se mješovita namjena većine površina naselja koja osigurava mogućnost gradnje novih turističkih sadržaja kao i korištenje i rekonstrukciju postojećih omogućavajući daljnji razvoj turizma kao glavne gospodarske grane. Također posebna pozornost posvećena je omogućavanju rekultivacije agrarnih površina koje se nalaze na panoramskim, istaknutim površinama uz mogućnost gradnje stambenih građevina sa kompatibilnim pratećim sadržajima u funkciji osnovne namjene (tradicionalni i tihi obrti, manji poslovni prostori i usluge kompatibilni osnovnoj namjeni), kao i pratećim sadržajima ugostiteljsko-turističke namjene. Na taj način potiče se razvoj specifičnog održivog turizma koji vrednuje identitet prostora (baštine, prirodnih resursa, nematerijalne baštine i stila života). 2.1.2 ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE Prostorna i gospodarska struktura utvrđene su urbanim pravilima za pojedine zone unutar obuhvata Plana. Vrednovanjem prostora naselja prema njegovim prirodnim i urbanističko arhitektonskim obilježjima, prema tipu i dovršenosti urbane strukture, postojanju mreže javnih prostora i sadržaja, urbanog zelenila te komunalnoj opremljenosti utvrđene su različite razine homogenih urbanih prostornih jedinica (zona). Na prvoj razini, temeljem stupnja konsolidiranosti, odnosno dovršenosti prostor naselja se dijeli na: KONSOLIDIRANA PODRUČJA – DOVRŠENI DIO NASELJA je pretežito izgrađeno, urbanistički definirano područje uz obalu, južno od Jadranske ulice. Područje na kojem je


planirana rekonstrukcija –sanacija, interpolacija-nove gradnja te intervencije usmjerene ka održavanju, dovršavanju i poboljšavanju karaktera naselja te urbane mreže javnih površina uz poštivanje postojeće prostorne strukture. NISKOKONSOLIDIRANA PODRUČJA- PRETEŽNO DOVRŠENI DIO NASELJA su područja u transformaciji, većinom neplanski izgrađena područja naselja te dijelom neizgrađena iznad Jadranske ulice. Područje na kojem je planirana rekonstrukcija –sanacije, interpolacija-nova gradnja te urbana preobrazba usmjerena ka osnovnoj regulaciji prometne i komunalne infrastrukture te mreže javnih prostora i površina. PRETEŽNO NEIZGRAĐENA PODRUČJA su pretežito neizgrađena područja u jugoistočnom dijelu obuhvata ispod magistrale. Područje na kojem su planirane intervencije osnovne regulacije i definiranje osnovne urbane matrice, mreže javnih površina prostora, rekultivacije područja i zaštite suhozida. Na drugoj, detaljnijoj razini tri osnovne kategorije prostora naselja se dijele na manje urbane jedinice pretežito homogenih obilježja: 1. KONSOLIDIRANA PODRUČJA (1.1 Centar naselja uz more; 1.2 Centar naselja na gradini; 1.3 Obalni dio naselja; 1.4 Hoteli; 1.5 Gradina; 1.6 Poslovni centar; 1.7 Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja; 1.8 Športska lučica; 1.9 Prirodna obala i 1.10 Uređena plaža – kupalište) 2. NISKOKONSOLIDIRANA PODRUČJA (2.1 Središnji dio naselja 1; 2.2 Središnji dio naselja 2; 2.3 Škola; 2.4 Stambeno poslovni centar i 2.5 Benzinska postaja) 3. PRETEŽNO NEIZGRAĐENA PODRUČJA. 2.1.3 PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA PROMETNA INFRASTRUKTURA Ciljevi u razvoju postojeće prometne mreže odnose se u prvom redu na osiguravanje prometne dostupnosti područja, te omogućavanje realizacije prometnica za održive vidove prometa unutar obuhvata plana (sustav pješačkih i biciklističkih staza te pomorski promet). Cilj plana je poboljšati pješačku povezanost centra naselja Gradac sa prostornim cjelinama iznad državne prometnice D8 izgradnjom autonomnog pješačkog sustava sa prijelazima iznad ili ispod nivoa D8 koji bi osigurali neometani pristup sve do mora nadsvođivanjem i uređenjem postojećih bujičnih korita te spajanjem na postojeću obalnu šetnicu. Povezivanje istočnog i zapadnog dijela naselja izgradnjom šetnice oko punte koja bi osigurala bolju pješačku i biciklističku povezanost naselja u razini, bez savladavanja velikih visinskih razlika. Cilj je uređenje i unaprjeđenje pomorskog sustava prometa: uređenje i proširenje Luke otvorene za javni promet lokalnog značaja i športske lučice uz uređenje novih vezova za domicilno stanovništvo te proširenjem operativne obale. Prometna mreža nastoji optimalno razdvojiti tranzitni (glavna prometnica) od ciljno-izvornog prometa 8sustav sabirnih i pristupnih prometnica) te osigurati prometnu infrastrukturu izgrađenim područjima u okviru zadanih prostornih mogućnosti. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Telekomunikacijski sustav Temeljni cilj dugoročnog razvoja telekomunikacijskog sustava je izgradnja distributivne kanalizacije do svih korisnika u urbanom području, te u konačnici integracija svih mreža u jedinstvenu telekomunikacijsku mrežu sa širokim spektrom usluga (razmjena svih vrsta informacija, govora, slike i podataka).


Energetski sustav Ciljevi razvoja elektroopskrbnog sustava uključuju: – širenje kabelskih mreža kao elementa kvalitetnijeg uređenja naselja; – višestruko povećanje sigurnosti napajanja potrošača primjenom podzemnih kabelskih vodova 110 kV; – orijentaciju na izgradnju objekata manjih dimenzija, njihovo uklapanje u urbano ili periurbano okruženje i vođenje računa o sigurnosnim aspektima funkcioniranja postrojenja (umanjenje i kontrola utjecaja na okoliš); – racionalizaciju potrošnje svih vidova energije i supstitucija iz obnovljivih izvora. Vodno gospodarstvo ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA Prioriteti odnosno ciljevi u zaštiti područja grada od štetnog djelovanja voda su: – uređivati bujične tokove izgradnjom sustava zaštite od štetnog djelovanja voda uz uvažavanje ambijentalnih oblikovnih i drugih prostornih i prirodnih vrijednosti, – zaštita obale i plaža od erozije. VODOOPSKRBA Vodoopskrbni sustav u planskom razdoblju mora ostvariti sljedeće ciljeve: – osigurati pouzdanu opskrbu kvalitetnom pitkom vodom za sve stanovnike i potrošače, – provesti optimalizaciju i racionalizaciju postojećeg sustava, sa svrhom povećanja sigurnosti vodoopskrbe, smanjenja potrošnje energije, normizacije i tipizacije objekata i uređaja i sl., – izvedbom novih sustava i paralelnim zahvatima na postojećoj mreži, gubitke svesti na prihvatljivu razinu od 20%, – osigurati kvalitetnu protupožarnu zaštitu. ODVODNJA Ciljevi razvoja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda su: – osigurati priključke na javnu kanalizacijsku mrežu za sve korisnike u gradu, kroz izgradnju razdjelnog sustava odvodnje; – povećati komunalni standard i zaštitu okoliša izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih, a gdje je potrebno mješovitih i oborinskih voda; – provesti optimalizaciju i racionalizaciju cjelovitog sustava prikupljanja, odvodnje, čišćenja i ispuštanja otpadnih i oborinskih voda; – uspostaviti potrebnu kontrolu odvodnje i ispuštanja industrijskih otpadnih voda u okoliš i kanalizacijsku mrežu; – uspostaviti odgovarajuću kontrolu stanja voda/mora na mjestu ispusta i u kanalizacijskom sustavu, te odgovarajući sustav upravljanja, a sve u cilju ostvarenja održive zaštite voda i obalnog mora.


2.1.4 OČUVANJE PROSTORNIH POSEBNOSTI NASELJA ODNOSNO DIJELA NASELJA Urbanističkim planom nastoji se ostvariti zadovoljavajući odnos izgrađenih i neizgrađenih površina, te omogućiti postojanje cjelovite i povezane mreže prirodnih i neizgrađenih zelenih površina kroz vrednovanje tradicionalnog ruralnog karaktera naselja. Čuvanjem i unaprjeđivanjem kultiviranog agrarnog krajolika usmjerava se buduća izgradnja manjih objekata interpolacijama unutar postojeće strukture suhozida . Preporuča se rekultivacija zapuštenih i održavanje postojećih obrađenih površina (maslinika, vinograda i dr.). Posebno se vrednuje prostor javnog parka Gradina koji je ujedno i zaštićeno kulturno dobro te se planira njegova obnova, obogaćivanje dodatnim sadržajima i vezivanje na sustav postojeće i planirane pješačke komunikacije. Pažljivom intervencijom planira se povezivanje istočnog i zapadnog dijela naselja izgradnjom dijela šetnice uklopljene u prirodni krajobraz punte. 2.2 CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA ODNOSNO DIJELA NASELJA Osnovni ciljevi prostornog uređenja naselja su: – funkcije naselja kao manjeg (općinskog) središta te ciljevima razvoja, – vrednovanja mjesta i uloge turističkog naselja Gradac u okruženju gradačke rivijere; – mjesta i uloge rivijere Gradac i naselja Gradac u širem županijskom prostoru; – vrednovanja identiteta prostora (baštine, prirodnih resursa, nematerijalne baštine i stila života); – vrednovanje i rekultivacija tradicionalnog ruralnog karaktera naselja ( maslinici i suhozidi); – očuvanje i oplemenjivanje postojećeg zelenila na područjima od osobite panoramske važnosti; – vrednovanja Gradine kao izuzetno važnog i osjetljivog područja nasljeđa sa jedinstvenim uređenjem; – revitalizacije i unaprjeđenja kvalitete života u Gradcu; – postizanja nove kvalitete prostora (obnova ribarstva i poljoprivrede, prostori za razvoj kulture, turizma, poslovnih sadržaja, rekreacije ...);

– osiguranja sustava isključivo pješačke komunikacije unutar naselja (dužobalna šetnica);

– održivog korištenja i kvalitete prostora i okoliša. 2.2.1 RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA U ODNOSU NA POSTOJEĆI I

PLANIRANI BROJ STANOVNIKA, GUSTOĆU STANOVANJA, OBILJEŽJA IZGRAĐENE

STRUKTURE, VRIJEDNOST I POSEBNOSTI KRAJOBRAZA, PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH I AMBIJENTALNIH CJELINA

Urbanističkim planom nastoji se ostvariti zadovoljavajući odnos izgrađenih i neizgrađenih površina, te omogućiti postojanje cjelovite i povezane mreže prirodnih i neizgrađenih zelenih površina kroz vrednovanje tradicionalnog ruralnog karaktera naselja. Čuvanjem i unaprjeđivanjem kultiviranog agrarnog krajolika usmjerava se buduća izgradnja manjih objekata interpolacijama unutar postojeće strukture suhozida . Preporuča se


rekultivacija zapuštenih i održavanje postojećih obrađenih površina (maslinika, vinograda i dr.). Posebno se vrednuje prostor javnog parka Gradina koji je ujedno i zaštićeno kulturno dobro te se planira njegova obnova, obogaćivanje dodatnim sadržajima i vezivanje na sustav postojeće i planirane pješačke komunikacije. Pažljivo intervencijom planira e povezivanje istočnog i zapadnog dijela naselja izgradnjom dijela šetnice uklopljene u prirodni krajobraz punte.


2.2.2 UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE Rješenje naseljske komunalne infrastrukture predstavlja prioritetan cilj uređenja naselja, što uključuje: – izgradnju i dovršenje sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda; – poboljšanje kvalitete elektroopskrbe i kabliranje elektroopskrbne mreže; – proširenje kapaciteta postojećih luka i privezišta; – unaprjeđenje postojeće cestovne mreže unutar naselja; – stvaranje autonomnog sustava pješačkog prometa (izgradnja dijela obalne šetnice i dr.) ; – povezivanje centralnog dijela naselja sa izdvojenim dijelovima s druge strane D8 pješačkim prijelazima ; – uređenje postojećih te izgradnja novih javnih parkirališta (garaža). .


3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA Uvjeti uređenja i gradnje te određivanje korištenja površina javne i drugih namjena unutar obuhvata Plana definirani su temeljem programa navedenog u Odluci o izradi plana („Službeni glasnik Općine Gradac“,broj 3/11). 3.2 OSNOVNA NAMJENA PROSTORA STAMBENA NAMJENA - S STANOVANJE - S1 Površina stambene namjene, oznake S1, određena je za dio građevinskog područja naselja Gradac, koji se nalazi na pretežito izgrađenim područjima. Osnovna namjena prostora je stanovanje sa pratećim sadržajima. Pod pratećim sadržajima podrazumijevaju se tihi obrti, poslovni prostori i usluge kompatibilni osnovnoj namjeni. Moguće je graditi obiteljske građevine i rekonstruirati postojeće građevine. Postojeću namjenu građevina moguće je zadržati ukoliko ne ometa stanovanje. Nije moguće graditi niti uređivati prostore za bučne obrte i druge sadržaje koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, prašinom, kemikalijama i sl.) ometaju stanovanje ili ugrožavaju okoliš te zahtijevaju povećani obim prometa. Unutar ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture. STANOVANJE U ZELENILU - S2 Površina stambene namjene u zelenilu, oznake S2, određena je za dio građevinskog područja naselja Gradac, koji se nalazi na istaknutim panoramskim i kultiviranim površinama. Osnovna namjena prostora je stanovanje sa pratećim sadržajima. Pod pratećim sadržajima podrazumijevaju se tihi obrti, poslovni prostori i usluge kompatibilni osnovnoj namjeni te ostali sadržaji kompatibilni osnovnoj namjeni (ugostiteljsko turistički sadržaji i dr.). Moguće je graditi obiteljske građevine i rekonstruirati postojeće građevine. Postojeću namjenu građevina moguće je zadržati ukoliko ne ometa stanovanje. Nije moguće graditi niti uređivati prostore za bučne obrte i druge sadržaje koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, prašinom, kemikalijama i sl.) ometaju stanovanje ili ugrožavaju okoliš te zahtijevaju povećani obim prometa. Sve planirane namjene obavezno je uskladiti s očuvanjem i rekultivacijom postojećih maslinika i dr. poljoprivrednih površina te očuvanjem i oplemenjivanjem postojećeg zelenila. Unutar ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture. MJEŠOVITA NAMJENA - M PRETEŽITO STAMBENA NAMJENA – M1 Površina pretežito stambene namjene, oznake M1, određena je za središnji dio građevinskog područja naselja Gradac, između Jadranske ulice i državne ceste D8. Površine pretežito stambene namjene, oznake M1, određene su za izgradnju stambenih građevina s mogućim pratećim sadržajima koji ne ometaju stanovanje (npr. usluge, tihi obrti, trgovine, poslovni, ugostiteljsko turistički sadržaji i ostali kompatibilni prateći sadržaji) i/ ili stambeno poslovnih građevina i poslovnih građevina. Stambeno poslovnim građevinama smatraju se građevine u kojima se pored stambene obavlja poslovna djelatnost kod koje se ne javlja buka, zagađenje zraka, vode i tla te ostali štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš (uslužne, intelektualne, bankarske, poštanske, ugostiteljske, turističke, manje servisne, trgovačke, javni i društveni sadržaji-dječji vrtići i sl.). Poslovnim građevinama smatraju se građevine u kojima se obavlja isključivo poslovna djelatnost kod koje se ne javljaju buka, zagađenje


zraka, vode i tla te ostali štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš (uslužne, intelektualne, bankarske, poštanske, ugostiteljske, turističke, manje servisne, trgovačke, javni i društveni sadržaji-dječji vrtići i sl.). Unutar ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture. Stambene, stambeno poslovne i poslovne građevine moguće je graditi kao obiteljske i višestambene građevine. Ukoliko se grade višestambene građevine GBP-a veće od 1500 m2 obavezno je urediti zelenu površinu i/ili dječje igralište minimalne površine 50 m2 u javnom korištenju unutar istog zahvata u prostoru. PRETEŽITO POSLOVNA NAMJENA - M2 Površina pretežito poslovne namjene M2 određena je za: – poslovni centar (trg Soline) – stambeno poslovni centar (sjeverno od Gradine) Unutar pretežito poslovne namjene M2 moguća je rekonstrukcija postojećih i/ili gradnja novih građevina mješovite namjene, koja podrazumijeva sadržaje javne i društvene namjene (udruge, kulturni sadržaji, društveni dom i sl.), ugostiteljsko turističke namjene (središnji sadržaji difuznog hotela i dr.), poslovne namjene (uredi, banka, trgovački sadržaji i dr.) i stambene namjene. Unutar ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture. Ukoliko se grade višestambene građevine GBP-a većeg od 1500 m2 obavezno je urediti zelenu površinu i/ili dječje igralište minimalne površine 50 m2 u javnom korištenju unutar istog zahvata u prostoru. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA – D Građevine namijenjene pretežno središnjim sadržajima naselja Gradac (upravnim, predškolskim, školskim, kulturnim i vjerskim sadržajima, i ostalim pratećim ugostiteljskim, poslovnim, rekreacijskim i sličnim sadržajima). Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu za potrebe stanovnika naselja Gradac i gravitacijskog područja Općine Gradac. Građevine za javnu i društvenu namjenu (D) su: – upravne D1 – zdravstvene D3 – predškolske D4 – školske D5 – kulturu D6 – vjerske D7 Na površinama označenim oznakom D mogu se graditi građevine svih javnih i društvenih namjena. Unutar površine javne i društvene namjene za koju je određena vrsta sadržaja omogućava se dogradnja drugim javnim i društvenim sadržajem odnosno građevinom. Na površinama i građevnim česticama za javnu i društvenu namjenu ne mogu se graditi stambene i poslovne građevine. Unutar ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture. GOSPODARSKA NAMJENA POSLOVNA NAMJENA PRETEŽITO TRGOVAČKA – K2 KOMUNALNO SERVISNA – K3 Na površinama poslovne, pretežito trgovačke namjene, oznake K2, moguće je graditi i uređivati prostore za uslužne, trgovačke i zanatske sadržaje, skladišne prostore, upravne, uredske, komunalno servisne, ugostiteljske sadržaje. Na površinama poslovne, komunalno servisne namjene, oznake K3, uz D8 moguće je rekonstruirati postojeću benzinsku postaju sa pratećim ugostiteljsko turističkim i poslovnim sadržajima i rekonstruirati vatrogasnu postaju u središnjem dijelu naselja sa kompatibilnim pratećim sadržajima. Na površinama poslovne, komunalno servisne namjene, oznake K3, u središnjem dijelu naselja moguće je rekonstruirati postojeću vatrogasnu postaju sa kompatibilnim pratećim sadržajima. Unutar


ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture. UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA HOTELI – T1 U zonama ugostiteljsko - turističke namjene – hoteli (T1) omogućava se gradnja hotela sa pratećim ugostiteljskim, zabavnim, kulturnim, trgovačkim i uslužnim sadržajima, rekreacijskim i športskim sadržajima, uređenim zelenim površinama i sl. U ovim zonama se ne dozvoljava izgradnja stambenih sadržaja namijenjenih za stalno ili povremeno stanovanje. Unutar ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture. ŠPORTSKA I REKREACIJSKA NAMJENA KUPALIŠTE – UREĐENA PLAŽA – R3-1 Uređene plaže određene su za obalni dio naselja Gradac. Čine cjelinu sa postojećim drvoredom i obalnom šetnicom. Na tim površinama mogu se uređivati sunčališta, vaterpolo igralište i drugi vodeni sportovi, održavati i dohranjivati plaže, uređivati/graditi zaštitna pera (lokacije predviđene planom moguće je prilagoditi sukladno tehničkim i klimatskim uvjetima) i sl. Moguće je uređivati površine za boravak na otvorenom uz obveznu sadnju visokog zelenila. Na uređenim plažama moguća je gradnja građevina koje upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti. Moguće je uređenje sanitarnih čvorova, tuševa, garderoba, spremišta za plažne rekvizite, rampe za pristup invalidima ...itd. UREĐENA OBALA – R3-2 Uređena obala je planirana je na istaknutoj „punti“ Gradine te obuhvaća dio visokih stijena uz njen sjeverni rub sa zelenim površinama i planiranom obalnom šetnicom te samu puntu. ZELENE POVRŠINE ZAŠTITNO I PEJSAŽNO ZELENILO – Z Zaštitno i pejzažno zelenilo nalazi se u zaštitnom pojasu magistrale i Dalmatinske ulice na ulazu u naselje te na samoj punti. Površine zaštitnog i pejzažnog zelenila namijenjene su za uređenje i očuvanje postojećih zelenih površina. Obavezno je održavanje postojećeg visokog zelenila te sadnja novih autohtonih i udomaćenih vrsta visokog i drugog zelenila. Moguće je širenje državne ceste ukoliko se za tim ukaže potreba na zaštitne zelene površine. Ukoliko konfiguracija terena to dopušta moguće je uređenje odmorišta i postavljanje urbanog mobilijara kao i komunalnih uređaja. JAVNI PARK – Z1 Obuhvaća površine namijenjene za uređenje javnih parkovnih površina koje su planirane na vrhu Gradine. U javnom parku se omogućava uređenje otvorene pozornice, otvorenih rekreacijskih površina, dječjeg igrališta, uređenje odmorišta te postavljanje spomenika te urbanog mobilijara i sl. Sadržaj i oprema parka uvjetovana je obuhvatom jedinstvenog projekta sukladno članku broj 96. ovih Odredbi. PROMETNE POVRŠINE Prometne površine čine površine u funkciji cestovnog i pomorskog prometa. CESTOVNI PROMET Na ovim prometnim površinama planirane su:

− kolne površine − pješačke površine − javno parkiralište


− javna garaža − benzinska postaja

POMORSKI PROMET MORSKE LUKE LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAČAJA Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja zaštićena je kamenim lukobranom južno od mandrača/športske luke. Osnovna namjena luke za javni promet lokalnog značaja je uređenje operativnih površina, komunalnih i nautičkih vezova te postavljanje komunalnih objekata i uređaja. U sklopu operativnih površina planirano je ukrcajno mjesto za prihvat ribe. Luka obuhvaća kopneni dio i akvatorij luke koji čine lučko područje – jedinstvenu prostorno funkcionalnu cjelinu. Točan obuhvat akvatorija u funkciji luke definirat će se projektnom dokumentacijom. Planira se proširenje postojećeg lučkog područja, odnosno nasipavanje obale, produženje lukobrana, izgradnja građevine za potrebe luke i proširenje akvatorija sukladno posebnim propisima i uvjetima gradnje i uređenja. ŠPORTSKA LUKA - LS Športska lučica – mandrač nalazi se zaštićena kamenim lukobranom južno od punte Gradine. Moguće je proširenje postojećih kapaciteta i gabarita športske lučice (mandrača) uz poštivanje konzervatorskih uvjeta. Moguća je uređenje klupskih prostorija s pratećim sadržajima (spremište, ugostiteljstvo, sportski klubovi i sl.) i uređenje istezališta. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA CRPNA STANICA – IS Površine infrastrukturnog sustava određena je za crpnu stanicu oznake is u sustavu odvodnje otpadnih voda. JAVNO VODNO DOBRO Vodotoci, odnosno bujice predstavljaju javno vodno dobro. Njihova osnovna namjena je uređenje i održavanje vodotoka - bujica. Osnovna namjena vodotoka - bujica preklapa se sa ostalim namjenama površinama naselja (prometne površine, zaštitne zelene površine i sl.) te je prilikom realizacije planiranih sadržaja neophodno prvo regulirati bujicu – vodotok uz suglasnost Hrvatskih voda. 3.3 ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU,

NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA


STAMBENA 5,20 S1 stanovanje 1,94 S2 stanovanje u zelenilu 3,26 MJEŠOVITA 21,72 M1 pretežno stambena 21,34 M2 pretežno poslovna 0,38 JAVNA I DRUŠTVENA 1,51 D javna i društvena 0,10 D1 upravna 0,07


D3 zdravstvena 0,25 D4 predškolska 0,15 D5 školska 0,80 D6 kulturna 0,05 D7 vjerska 0,09 GOSPODARSKA Poslovna 0,14 K poslovna 0,14 Ugostiteljsko turistička 4,73 T1 hotel 4,73 ŠPORTSKA I REKREACIJSKA 1,85 R3-1 kupalište /uređena plaža/ 1,62


ZELENE POVRŠINE 1,85 Z zaštitne i pejsažne zelene površine 1,64 Z1 javni park 0,21 PROMETNE POVRŠINE 8,12 CESTOVNI PROMET 7,74 / kolne površine 3,80 / pješačke površine 3,76 P javno parkiralište 0,18 G javna garaža / / benzinska postaja / POMORSKI PROMET 0,48




3.4 PROMETNA I ULIČNA MREŽA Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati građevine, instalacije i uređaji za: CESTOVNI PROMET - glavne prometnice - sabirne prometnice - pristupne prometnice - pješačke površine - pješački prijelazi D8 izvan nivoa - javno parkiralište - javna garaža - benzinska postaja


POMORSKI PROMET - morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja - športska luka (luka posebne namjene); Cestovni promet Planom se predviđa gradnja i uređivanje osnovne ulične mreže, trgova, pješačkih zona, putova i sl. Osnovna ulična mreža sastoji se od slijedećih prometnica: - glavne prometnice - sabirne prometnice - pristupne prometnice Planira se rekonstrukcija postojećih prometnica i proširenje profila u skladu s prometnim potrebama i mogućnostima prostora. Planom se predviđa gradnja i uređivanje pješačkih poteza (površine, putovi, staze), trgova. Pri planiranju, projektiranju, gradnji i uređenju trgova i ulične mreže osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša i uvjeti za kretanje osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Planom je određen standard elemenata minimalnih poprečnih presjeka planiranih ulica i prikazan u grafičkom dijelu elaborata Plana. Minimalni poprečni profil ulica iznosi: GLAVNE PROMETNICE - PROFIL A1 – ukupno 11,00m (2 x 2,00 m pločnik + 2 x 3,50 m kolnik); - PROFIL A2 – ukupno 7,50m (1 x 2,00 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik); - PROFIL A3 – ukupno 8,50m (1 x 2,00 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik + 1 x 1,00 m pločnik ). SABIRNE PROMETNICE - PROFIL B1; ukupno 7,50m (2 x 2,00 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik)

pločnik se postavlja s jedne ili obje strane, ovisno o mogućnostima, a prema grafičkom prikazu; - PROFIL B2; ukupno 6,50m (1 x 1,00 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik); - PROFIL B3; ukupno 5,00m (1 x 1,00 m pločnik + 4,00 m kolnik). PRISTUPNE PROMETNICE - PROFIL C1; ukupno 7,50m (1 x 2,00 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik); - PROFIL C2; ukupno 7,00m (1 x 2,00 m pločnik + 1 x 2,50 m kolnik); - PROFIL C3; ukupno 6,00m (1 x 2,00 m pločnik + 4 m kolnik); - PROFIL C4; ukupno 13,00 m (1 x 2,00 m pločnik + 2 x 3,00 m kolnik + 5,00 m parkiralište). Moguća su minimalna odstupanja od planiranih karakterističnih poprečnih presjeka prilikom izrade projektne dokumentacije i građenja prometnica tj. minimalni poprečni profil može biti manji za maksimalno 0,50 m i to u dužini koja ne premašuje 20 % dužine planirane prometnice pod uvjetom da nije ugrožena sigurnost prometa. Neucrtane prometnice koje se izvode u ograničenim prostornim uvjetima grade se minimalnom širinom kolnika 5, 5 m za dvosmjerni i 3,0 m za jednosmjerni promet. Ukoliko je riječ o pristupnim prometnicama, iznimno za ne više od 5 građevina širina prometnice može biti 3,00 m za dvosmjerni promet. Gradnja slijepih ulica izvodi se maksimalne duljine 200 m s okretištem na kraju ulice dimenzionirano za komunalna, vatrogasna i druga vozila. Sve javne prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na sistem prometnica. Kolni pristup građevnoj čestici sa javno prometne površine ne može zauzeti više od 6,0 m fronte građevne čestice prema javno prometnoj površini (ulici) ako nije drugačije određeno urbanim pravilima.


U gusto izgrađenim starim dijelovima naselja (1.1 centar naselja i 1.2 centar naselje uz more) pristupnim putom za jednoobiteljske stambene građevinu mogu se smatrati postojeće pješačke ulice ili stepenište. Križanja mogu biti denivelirana ako to zahtijevaju prometni uvjeti. Omogućava se gradnja novih i rekonstrukcija postojećih križanja, pješačkih prijelaza i drugih elemenata ulice, a koji nisu ucrtani u grafičkom dijelu Plana. Glavne, sabirne i pristupne prometnice te pješačke površine uređuju se u skladu s urbanim ambijentom, s drvoredom, pješačkim pločnikom, javnom rasvjetom a bez ograda. Priključenje novih građevina na ceste državnog značaja u pravilu nije moguće. U iznimnim slučajevima, gdje postoje prostorne mogućnosti za dodatnu traku moguće je priključenje na cestu D8, državnog značaja isključivo na temelju prethodnog odobrenja nadležnog tijela (Hrvatskih cesta d.o.o.) uz posebne uvjete građenja. Promet u mirovanju, javna parkirališta i garaže Na području obuhvaćenom Planom određene su površine javnih parkirališta i/ili garaža. Na ovom prostoru izražen je problem nedovoljnog broja parkirnih mjesta te je nepovoljan položaj postojećih javnih parkirališta. Uz uređenje i regulaciju postojećeg parkirališta na predjelu potoka Bošac kapaciteta cca 143 PM planira se izgradnja javne garaže uz Dalmatinsku ulicu, sa sjeverne strane Gradine, minimalnog kapaciteta 50 GM. Omogućava se gradnja i drugih javnih parkirališta i garaža u skladu s potrebama. Planirani raspored javnih parkirnih i/ili garažnih mjesta prikazan je na grafičkom prikazu 2.1. „Promet“. U postupku izdavanja odgovarajućeg odobrenja za izgradnju građevina stambene, stambeno-poslovne, javne, gospodarske, turističke i športsko-rekreacijske namjene potrebno je utvrditi potrebu osiguranja parkirališnih mjesta prema slijedećim normativima:

- za stambenu građevinu; na svaku stambenu jedinicu 1 PM u neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja i 1PM u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja,

- za turistički apartman; na svaki apartman 1 PM ili sukladno važećem Pravilniku o kategorizaciji ugostiteljsko turističkih sadržaja,

- za zanatske, servisne, uslužne, poslovne i sl. građevine; 1 PM na 60 m2 neto površine,

- za ugostiteljsko turističke sadržaje sukladno važećem Pravilniku o kategorizaciji ugostiteljsko turističkih sadržaja,

- za sportske dvorane i igrališta; po 1 PM na 10 sjedala, - za ugostiteljske objekte; po 1 PM na 40 m2 neto površine, - za trgovine: na 100 m2 neto površine prodajnog dijela 4 PM, - za škole, dječje ustanove; po 1 PM na jednu učionicu ili za jednu grupu djece, - za ambulante, poliklinike; po 1 PM na 20 m2 neto površine građevine, - za vjerske građevine; po 1 PM na 5-20 sjedala, - za ostale prateće sadržaje stanovanja (kulturne, upravne, socijalne i dr. javne

namjene i ostalo); po 1PM na 40 m2 neto površine. Postojeće garaže ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje samo ukoliko se za postojeće sadržaje osigura Planom propisani broj PM. Trgovi i druge veće pješačke površine Mreža pješačkih ulica Koncept planirane pješačke mreže veže se na glavnu pješačku ulicu - obalnu šetni cu, te se kapilarna pješačka mreža veže na postojeću pješačku mrežu. Širina postojećih i planiranih pješačkih ulica je u prosjeku od 1.5-3.0 m širine. Postojeća obalna šetnica širine od 3.0-5.0 m nalazi se uz plažu, od jugoistoka do sjeverozapada duljine cca 2,1 km. Minimalna širina planirane obalne šetnice iznosi 1,5 m. Sve naznačene pješačke površine moguće je rješavati kao čvrste površine za kretanje pješaka sa zelenim oazama, drvoredima, odmorištima uz more, rivama, trgovima, vidikovcima, otvorenim kaskadama, podzidovima, odmorištima i sl. Postojeći i planirani prelazi D8 su izvan razine, odnosno iznad ili ispod, državne ceste D8.


POMORSKI PROMET Morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja obuhvaća kopneni dio i akvatorij luke koji čine funkcionalnu cjelinu. Obuhvat kopnenog dijela iznosi cca 4400 m2, a akvatorija cca 37480 m2. U skladu s tehnološkim projektom luke, te posebnim studijama i propisima planira se uređenje obalne linije, operativne obale za linijski promet i dr. (nasipavanja i ostali potrebni radovi). Planira se uređenje maksimalno 80 vezova nautičkog i komunalnog dijela Luke. Ukoliko zbog tehnološkog ili projektnog rješenja bude potrebno poziciju ukrcajnog mjesta za prihvat ribe, liniju obale planiranog proširenja i obuhvat akvatorija je moguće korigirati, sukladno posebnim uvjetima. Projektnim rješenjem potrebno je osigurati optimalnu cirkulaciju mora unutar obuhvata Luke. Maksimalni ukupni GBP građevine za potrebe Luke iznosi 200 m2. Maksimalna visina građevine iznosi 5m, prizemne etaže (P). Minimalna udaljenost građevine od linije obale iznosi 3 m. Gradivi dio unutar kojeg se planira izgradnja građevine za potrebe. Građevinu je potrebno smjestiti u središnjem dijelu obuhvata, nasuprot poslovnog centra. Građevinu je potrebno projektirati u odnosu na trg Soline, ne narušavajući karakteristične vizure naselja. Za proširenje starog kamenog lukobrana potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture te prilikom projektiranja poštivati odredbe u poglavlju broj 8 koje se na njega odnose. Športska luka Zona športske luke obuhvaća kopneni dio i akvatorij lučice koji čine funkcionalnu cjelinu te dio uređene obale sa postojećim visokim zelenilom na punti. Športska lučica (mandrač) evidentirano j e kulturno dobro te je prilikom izrade projektne dokumentacije obavezno poštivanje konzervatorskih uvjeta. Obuhvat kopnenog dijela iznosi cca 440 m2, a akvatorija cca 1200 m2. Moguće je proširenje postojećih kapaciteta do maksimalno 50 vezova i gabarita športske lučice (mandrača). Ukoliko zbog tehnološkog ili projektnog rješenja bude potrebno, liniju obale planiranog proširenja i obuhvat akvatorija je moguće korigirati u manjoj mjeri, sukladno posebnim uvjetima. Projektnim rješenjem potrebno je osigurati optimalnu cirkulaciju mora unutar obuhvata. Moguća je rekonstrukcija postojeće građevine u funkciji uređenja klupskih prostorija s pratećim sadržajima (spremište, ugostiteljstvo, sportski klubovi i sl.) i uređenje istezališta. Maksimalna tlocrtna površina može iznositi 100 m2, maksimalnog broja etaža P+Pk, maksimalne visine 5 m. Proširenje obale potrebno je planirati na način da se očuva zelenilo punte. Produženje i proširenje postojećeg obalnog zida je moguće na način da se nastavi njegov smjer i da se dimenzionira sukladno postojećim proporcijama. 3.5 KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA TELEKOMUNIKCIJE Kod javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanja kapaciteta mreža, te uvođenje novih usluga i tehnologija. Uz postojeće i planirane lokacije osnovnih postaja, omogućava se izgradnja i postavljanje novih osnovnih postaja i njihovih antenskih sustava s antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocijevnim stupovima. Jedan antenski stup treba koristiti veći broj korisnika/operatora gdje god je to moguće, a svojim položajem ne smije remetiti vizure krajobraza. Na vrijednim i/ili zaštićenim objektima kulturne baštine kao i na točkama i potezima značajnim za panoramske vrijednosti krajobraza (gradina i dr.) označenim u kartografskom prikazu br 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ u mjerilu 1:2000, u pravilu nije moguće postavljanje antenskih sustava, osim uz prethodnu suglasnost nadležnog


konzervatorskog odjela. U tom slučaju obvezno je postaviti mikro bazne stanice i pripadajuće male antene te ih ugraditi na način da budu što manje uočljive, a za učvršćivanje koristiti isključivo nosače od nehrđajućeg čelika ili vruće pocinčanog čelika i vijke od nehrđajućeg čelika. Uz postojeću i planiranu trasu elektroničke komunikacijske infrastrukture mogu se postaviti eventualno potrebne infrastrukturne građevine (manje zgrade ili vanjski kabinet-ormarić za smještaj telekomunikacijske opreme) za uvođenje novih tehnologija odnosno operatora ili rekonfiguraciju mreže. Planiranu telekomunikacijsku infrastrukturu naselja potrebno je priključiti na postojeću telekomunikacijsku mrežu. Telekomunikacijska infrastruktura u naselju mora se projektirati i graditi podzemno, polaganjem kabela uzduž ulica, cesta, pristupnih i pješačkih putova do korisničkog priključnog (izvodnog) ormarića. Za spajanje građevina na postojeću telekomunikacijsku mrežu treba izvršiti slijedeće:

- planirani priključak izvesti u najbližem postojećem kabelskom zdencu što bliže komunikacijskom čvorištu;

- pri planiranju telekomunikacijske infrastrukture odabrati trasu udaljeniju u odnosu na elektroenergetske kabele;

- pri paralelnom vođenju DTK s ostalim infrastrukturnim instalacijama poštivati slijedeće minimalne udaljenosti:

DTK – energetski kabel do 10kV 0,5 m DTK – energetski kabel do 35kV 1,0 m DTK – energetski kabel preko 35kV 2,0 m DTK – telefonski kabel 0,5 m DTK – vodovodna cijev do Φ 200mm 1,0 m DTK – vodovodni cjevovod preko Φ 200mm 2,0 m DTK – cjevovod kanalizacijskih voda 1,0 m

- pri križanju DTK s ostalim infrastrukturnim instalacijama poštivati slijedeće minimalne udaljenosti:

DTK – energetski kabel 0,5 m za TK kabel izravno u zemlji 0,3 m za TK kabel u cijevi

DTK – tk kanalizacija 0,15 m DTK – vodovodni ili kanalizacijski cjevovod 0,5 m

Do svake građevine treba postaviti instalacijske cijevi, i to u prometnim površinama i pločnicima PVC cijevi ∅110 mm, a za privode do građevina cijevi PEHD ∅50 mm. Dubina kabelskog rova za polaganje cijevi iznosi minimalno 80 cm, a pri prijelazu kolnika dubina je 1,2m. Širina koridora za polaganje cijevi distributivne telekomunikacijske kabelske kanalizacije iznosi oko 0,4 do 0,5 m (ovisno o broju paralelno položenih cijevi). Koristiti tipske montažne kabelske zdence prema zahtjevima vlasnika telekomunikacijske infrastrukture, s originalnim poklopcima za dozvoljene pritiske prema mjestu ugradnje. Gdje se očekuje promet motornih vozila ugraditi poklopce nosivosti 400 kN, a u pješačkim površinama i slobodnom terenu poklopce nosivosti 125 kN. Osim gore navedenih uvjeta svaka izgradnja DTK mora biti izvedena u skladu s važećim zakonima, propisima i pravilnicima.


ELEKTROENERGETIKA Urbanistička podloga i elektroenergetska osnova Primjenom elektroenergetskih normativa na urbanističke kapacitete postojeće i planirane po namjenama, gdje je Planom predviđena izgradnja objekata mješovitog, pretežno stambenog sadržaja (M1), stambenog sadržaja (S),društvene i javne namjene (D), te hotelskog smještaja određena je procjena vršnog opterećenja po sadržajima i UPU-a u cjelini, što je osnova za planiranje izgradnje elektroenergetskih objekata.

R.br. Područje/Namjena NRP (m2) Broj ležajeva Pv (kW)

1. Izgrađeno područje 1.1 centar naselja uz more 49.518 - 2.475,0 1.2 centar naselja na gradini 2.428 - 121,4 1.3 obalni dio naselja 63.320 - 3.166,0 2. Djelimično izgrađeno područje

2.1 središnji dio naselja 1 114.056 - 1710,8 2.2 središnji dio naselja 2 18.792 - 469,8 2.3 stambeno poslovni centar 3.663 - 183,1

. Hoteli 3.1 Hotel Sunce - 180 270,0 3.2 Hotel Laguna - 550 825,0 3.3 Hotel Labineca - 650 975,0 3.4 Hotel Marco Polo - postojeće 0

U k u p n o : 10.196,1 Vršno opterećenje planirane izgradnje, uvažavajući faktor istovremenosti između kategorije stanovanja i društvene i javne namjene, te hotela:

PV = PH + (PS+PM1+PD)x fi

PV = 2070+(8.126,1)x0,7= 7758,2 Kw

Vršno opterećenje maksimalne izgrađenosti predmetnog urbanističkog plana je osnova za proračun broja trafostanica 10-20/0,4 kvV na promatranom području:

TSfP

Pnri

VU 102,108,095,01000

2,7758cos

⇒=××

=××

=ϕ

Za napajanje planiranog konzuma potrebno je 10 (deset) trafostanica 10-20/0,4 kV instalirane snage 1000 kVA. Postojećih 9 (devet) trafostanica će se postepeno kako bude zahtijevao razvoj konzuma rekonstruirati na snagu 1000 kVA, te je potrebno izgraditi još jednu novu trafostanicu instalirane snage 1000 kVA. Električna mreža 10(20) kV Trafostanice trebaju biti opremljene prema tipizaciji HEP-a D.P. “Elektrodalmacija “Split. Trafostanica 10-20/0,4 kV će se interpolirati na postojeću kabelsku elektroenergetsku mrežu 10(20) kV mrežu koja je sastavni dio raspleta iz postojeće trafostanice 35/10 kV „Brist“. Kod konačne izgrađenosti plan biti će potrebno položiti uz dvije postojeće, još jednu kabelsku vezu 20(10) kV. Za priključenje planiranih trafostanica UPU-a će se koristiti tipski 10(20) kV kabel XHE 49A 3x(1x185) mm2. Električna mreža niskog napona


Napajanje električnom energijom planiranih objekata vršiti će se iz postojećih i planiranih trafostanica 10-20/0,4 kV, kabelima 1 kV tip XP 00-A 4x150 mm2. Kabeli će se položiti od trafostanice do kabelskih razvodnih ormara (KRO) ili glavnih razvodnih ormara (GRO) u većim objektima u nogostup planiranih cesta. Iz KRO-a će se položiti kabeli prema KPMO-ima manjih objekata.

Električna mreža javne rasvjete Rasvjeta cesta unutar UPU-a dobrim dijelom je izgrađena, a nove prometnice će se napajati iz postojećih i planiranih trafostanica 10-20/0,4 kV preko kabelskih razvodnih ormara javne rasvjete . KRO-javne rasvjete napajati će se iz trafostanice kabelom 1 kV tip XP 00-A 4x150 mm2 , a za rasplet iz ormara do kandelabera koristiti će se kabeli 1 kV tip XP 00-A 4x25 mm2. Tip i vrsta kandelabera i pripadnih rasvjetnih tijela, kao i precizni razmaci odredit će se prilikom izrade glavnog projekta javne rasvjete planiranih prometnica. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV Vodoopskrba Rješenje vodoopskrbnog sustava šireg područja obuhvata plana Naselje unutar obuhvata Plana se opskrbljuje pitkom vodom iz postojeće VS „Gradac“ (V=1000 m3, KD=74 m.n.m.), dok se manje područje oko zaseoka Grma (izvan obuhvata Plana) opskrbljuje pitkom vodom iz VS „Grma“ (V=80 m3, cca KD=125 m.n.m.). Obje vodospreme pripadaju regionalnom vodoopskrbnom sustavu izvorišta Klokun (opskrbljuje naselja Podaca, Brist i Gradac). VS „Gradac“ i VS „Grma“ su smještene izvan obuhvata Plana, odnosno VS „Gradac“ sjeveroistočno od zaseoka Bartulovići a VS „Grma“ u zaseoku Grma. Opskrbu vodom, područja u obuhvatu Plana kao i šireg područja izvan obuhvata, potrebno je riješiti na način da se vodoopskrbni sustav odvoji na područje niske i visoke zone. Opskrbu niske zone (područje smješteno od kote 0 – cca 35 m.n.m., odnosno područje između obalne linije i državne ceste D8) izvesti gravitacijski iz postojeće VS „Gradac“. Vodoopskrbni sustav niske zone sastoji se od glavnog dovodnog cjevovoda, vodospreme „Gradac“, glavnog opskrbnog cjevovoda, te distribucijske mreže. Opskrbu visoke zone (područje smješteno od kote cca 35 – 75 m.n.m., odnosno područje smješteno uglavnom sjeverno od državne ceste D8) izvesti gravitacijski iz VS „Grma“. Vodoopskrbni sustav visoke zone sastoji se od crpne stanice (uz postojeći magistralni cjevovod), glavnog dovodnog cjevovoda, vodospreme „Grma“, glavnog opskrbnog cjevovoda, te distribucijske mreže. Obzirom da je postojeća VS „Grma“ malog volumena (V=80 m3) i dotrajala potrebno je razmotriti izgradnju nove VS „Grma“ (zamijeniti postojeću ili dograditi novu vodospremu) većeg volumena. Mreže distribucijskih cjevovoda niske i visoke zone trebaju biti razdvojene i povezane na odgovarajuće vodospreme iz razloga postizanja optimalnih pogonskih tlakova u mreži. Rješenje vodoopskrbnog sustava područja u obuhvatu plana Područje u obuhvatu Plana pripada vodoopskrbnom sustavu niske zone te je opskrbu vodom potrebno izvesti gravitacijski iz postojeće VS „Gradac“. Dio područja iznad kote cca 35 m.n.m. moguće je spojiti na vodoopskrbni sustav visoke zone odnosno na distribucijsku mrežu iz VS „Grma“. Ukoliko raspoloživ tlak na uličnoj vodoopskrbnoj mreži nije dovoljan za potrebe i opskrbu potrošača vodom moguće je ugraditi uređaj za povećavanje tlaka vode (hidroforska stanica). Uređaj za povećanje tlaka moguće je postavljati na česticu zemlje ili u građevinu za koju je potreban. Svaka postojeća i novoplanirana građevina mora imati osiguran priključak na vodoopskrbni sustav. Pojedinačne kućne priključke izvoditi na javnoj površini (kolniku, nogostupu ili zelenoj površini) odnosno kroz pristupne putove do građevnih čestica. Priključenje potrošača na javni vodoopskrbni sustav obvezno je izvršiti u skladu s uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća za vodoopskrbu, odnosno JU „Izvor“ d.o.o. - Ploče.


U cilju efikasne protupožarne zaštite, potrebno je osigurati dovoljne količine vode iz javnog vodoopskrbnog sustava, te izvesti vanjsku hidrantsku mrežu koju čine nadzemni hidranti. Odvodnja otpadnih voda Kanalizacijska voda (voda koja se odvodi kanalizacijskim kanalima) može se sastojati od jedne ili više vrsta otpadnih voda (kućanske, industrijske, oborinske i sl.). Fekalne (kućanske) otpadne vode su vode upotrijebljene u kućanstvu, ugostiteljstvu i drugim sličnim neproizvodnim djelatnostima, uključujući i sanitarne (fekalne) otpadne vode (iz sanitarnih čvorova). Oborinske vode su dio oborina koje otječu po površini terena, kao i vode od pranja ulica. Industrijske (tehnološke) otpadne vode su vode upotrijebljene u proizvodnim djelatnostima i raznim tehnološkim procesima. Industrijske (tehnološke) otpadne vode se ne smiju direktno priključiti na kanalizacijsku mrežu fekalnih (kućanskih) otpadnih voda ukoliko njihov sastav nije sličan ili bolji od sastava fekalnih otpadnih voda. Industrijske otpadne vode lošijeg sastava potrebno je prije upuštanja u kanalizacijsku mrežu pročistiti i dovesti na razinu sastava fekalnih otpadnih voda. Odvodnju otpadnih (fekalnih i oborinskih) voda naselja potrebno je riješiti razdjelnim kanalizacijskim sustavom, odnosno odvojeno zbrinuti fekalne i oborinske vode. Odvodnja fekalnih voda Na području obuhvata Plana potrebno je dograditi postojeću kanalizacijsku mrežu (novu crpnu stanicu, glavne kolektore i sekundarnu kanalizacijsku mrežu). Fekalne otpadne vode potrebno je prikupiti i dovesti do centralne crpne stanice C.S. „Gradac III“, te dalje tlačnim cjevovodom transportirati do uređaja za pročišćavanje koji je planiran izvan obuhvata Plana (1 km prema zapadu). Konačnu dispoziciju pročišćenih otpadnih voda iz uređaja, predviđeno je izvršiti u obalno more izgradnjom dugog podmorskog ispusta koji je planiran između uvala Brist i Bošac (izvan obuhvata Plana). CS "Gradac III" spojena je dugim tlačnim cjevovodom (cca L=1220 m) s uređajem. U obalnoj zoni fekalne otpadne vode je potrebno prikupiti gravitacijskim kolektorima te ih preko postojećih crpnih stanica (C.S. „Gradac I“ i C.S. „Gradac II“) transportirati do centralne crpne stanice C.S. „Gradac III“, kojom se omogućava transport otpadnih voda naselja Gradac do uređaja za pročišćavanje. Dio postojeće kanalizacijske mreže (obalne kolektore) potrebno je rekonstruirati zbog lošeg stanja (mali profili cjevovoda, neodgovarajući uzdužni pad, prodor korijenja i sl.) što često uzrokuje usporavanje i plavljenje kanalizacije u obalnom pojasu. Sustav fekalne kanalizacije moguće je izvoditi u fazama. Potrebno je da izgradnja sekundarne mreže u što većoj mjeri prati izgradnju glavnih kolektora. Do realizacije sustava javne odvodnje moguća je izgradnja objekata s prihvatom sanitarnih otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame i odvozom putem ovlaštene osobe ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda te ispuštanjem pročišćenih otpadnih voda u prirodni prijemnik, a sve ovisno o uvjetima na terenu i uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda. Prilikom izgradnje sabirnih jama potrebno je: - izgraditi nepropusnu sabirnu jamu; - smjestiti izvan zaštitnog pojasa prometnice; - od susjedne građevne čestice udaljiti minimalno 1,0 m; - omogućiti kolni pristup radi pražnjenja; - udaljiti od vodovodnog cjevovoda minimalno 3,0 m. Nakon izgradnje kanalizacijskog sustava sve građevine se moraju priključiti na javni sustav odvodnje fekalnih voda. Odvodnja oborinskih voda Oborinske vode s krovova građevina („čiste“ oborinske vode) upustiti direktno u teren putem upojnih površina na građevnoj čestici, bez prethodnog pročišćavanja, na način da se ne ugroze okolne građevine.


Oborinske vode s prometnica, parkirališta većih od 10 PM i većih manipulativnih površina unutar granica pojedine građevne čestice (osim građevnih čestica javnih prometnih površina i parkirališta) potrebno je prikupiti te nakon tretiranja na separatoru lakih tekućina upustiti u najbliži prirodni recipijent (teren na građevnoj čestici putem upojnih površina, u bujicu ili u more). Kako bi se smanjile količine oborinskih voda unutar građevnih čestica, koje je potrebno tretirati prije upuštanja, preporuča se korištenje što veće površine neizgrađenog dijela građevne čestice za zelene vodopropusne površine, odnosno minimalno prema ovim Odredbama. Oborinske vode s javnih prometnica, parkirališta i ostalih prometnih površina u javnom korištenju unutar naselja, potrebno je sakupiti putem slivnika u sustav oborinske kanalizacije te nakon pročišćavanja (separatori masti, ulja i taloga) upustiti u najbliži prijemnik (more ili povremeni bujični potok). Konačnu dispoziciju oborinskih voda kao i dimenzioniranje sustava oborinske odvodnje (cjevovodi, mastolovi, ispusti) treba odrediti na osnovi hidrauličkog proračuna mjerodavnih maksimalnih dotoka oborinskih voda u fazi izrade projektne dokumentacije. Uređenje vodotoka i voda, korištenje i gospodarenje vodama, zaštita voda i mora, katastar voda i vodnog dobra Uređenje vodotoka i voda (Na širem području obuhvata Plana postoji više bujičnih vodotoka (č.z. 4404/1, 4404/2, 4405/1, 4405/2, 4405/3, , 4406, 4407, 4408/1, 4408/2, 4408/3, 4409/1, 4409/4, 4409/6, 4409/8, 4410, 4011, 4012 k.o. Gradac) koji su javno vodno dobro. Osnovna namjena bujičnih vodotoka se preklapa sa ostalim površinama naselja (prometne površine, zaštitne zelene površine i sl.) te je prilikom realizacije planiranih sadržaja neophodno prvo regulirati vodotok uz suglasnost Hrvatskih voda. Zaštitu od štetnog djelovanja povremenih bujičnih vodotoka (Bošac jaruga, Crkvina, Vranjački potok, Ratački – Mlatinjski potok) i oborinskih odvodnih kanala, kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine, te poremećaja u vodnom režimu, treba provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje treba provoditi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. U svrhu tehničkog održavanja, te radova građenja, uz bujične vodotoke treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. U posebnim slučajevima se inundacijski pojas može smanjiti, ali to bi trebalo utvrdili posebnim vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno. Iznimno, na zahtjev zainteresirane osobe „Hrvatske vode“ mogu odobriti odstupanje od Odredbi definiranih u ovom članku pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina, odnosno pogoršanja postojećeg vodnog režima i ako to nije suprotno uvjetima korištenja vodnog dobra utvrđenim Zakonom o vodama. Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javno vodno dobro dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u korito vodotoka. Postojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i uredili na način da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do ulijeva u more, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama. Projektno rješenje uređenja korita sa svim potrebnim objektima, treba maksimalno smjestiti na česticu "javno vodno dobro" iz razloga izbjegavanja imovinsko - pravnih sporova kao i razloga prilagodbe uređenja važećoj


prostorno -planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti siguran i blagovremen protok voda vodotoka, te održavanje i čišćenje istog. Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku dobivenu kao rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene neke od empirijskih metoda. U iznimnim slučajevima, u svrhu osiguranja i formiranja što kvalitetnijeg prometnog koridora budućih prometnica treba predvidjeti regulaciju ili izmještanje vodotoka u obliku odgovarajuće otvorene ili natkrivene armirano-betonske kinete (min. propusne moći 100-god velika voda) i na način koji će omogućiti njeno što jednostavnije održavanje i čišćenje (natkrivanje izvesti pomičnim armirano betonskim pločama duž što više dionica i sa što više revizijskih okana). Trasu regulirane natkrivene kinete u sklopu prometnice u pravilu postaviti uz jedan od rubova prometnice ili ispod samog pločnika kako bi ostao osiguran pojas za česticu javnog vodnog dobra. Izradu projektnog rješenja treba uskladiti sa stručnim službama Hrvatskih voda. Na mjestima gdje trasa prometnice poprečno prelazi preko bujičnih vodotoka i odvodnih kanala predvidjeti mostove ili propuste takvih dimenzija koji će nesmetano propustiti mjerodavne protoke. Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima, uzdužno unutar korita vodotoka odnosno čestice javnog vodnog dobra nije dopušteno. Vođenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i hidraulička stabilnost reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću regulaciju. U samo određenim slučajevima udaljenost polaganja se može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno. Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko instalacija prolazi ispod korita investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način da je uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0.50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način. Teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, treba dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje. Korištenje i gospodarenje vodama Na području obuhvata Plana nema registriranog korištenja voda, osim onog iz javnog vodoopskrbnog sustava. Daljnjoj izgradnji može se pristupiti tek po osiguranju dostatnih količina vode u vodoopskrbnom sustavu, odnosno uz suglasnost nadležnog komunalnog poduzeća. Katastar voda i vodnog dobra Prema Katastru voda i vodnog dobra, na području obuhvata Plana, nalazi se više bujičnih vodotoka koji su javno vodno dobro (č. z. 4404/1, 4404/2, 4405/1, 4405/2, 4405/3, , 4406, 4407, 4408/1, 4408/2, 4408/3, 4409/1, 4409/4, 4409/6, 4409/8, 4410, 4011, 4012 k.o. Gradac), koja su povremenog toka : Mlatinskoratačka bujica, Vranjački potok, potok uz hotel Laguna I potok Lovora Bošac jaruga. Postoji nesklad prikaza bujičnih vodotoka (javno vodno dobro) na topografskim i katastarskim podlogama te je sve neusklađenosti potrebno usuglasiti u suradnji s nadležnim službama 'Hrvatskih voda'. 3.6 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 3.6.1 UVJETI I NAČIN GRADNJE


URBANA PRAVILA U ovom poglavlju utvrđuju se uvjeti i oblici korištenja, uređivanja i zaštite prostora te prostorno planski pokazatelji za gradnju unutar područja obuhvata. Način i uvjeti gradnje se temelje na vrednovanju prostora naselja prema njegovim prirodnim i urbanističko arhitektonskim obilježjima, prema tipu i dovršenosti urbane strukture, postojanju mreže javnih prostora i sadržaja, urbanog zelenila te komunalnoj opremljenosti. Vrednovanjem prostora naselja prema navedenim obilježjima utvrđene su različite razine homogenih urbanih prostornih jedinica (zona). Način i uvjeti gradnje i rekonstrukcije stambenih, stambeno poslovnih i poslovnih građevina unutar stambene (oznake S1 i S2) i mješovite namjene (oznake M1 i M2) definirani su urbanim pravilima propisanim za svaku pojedinu zonu. Na prvoj razini, temeljem stupnja konsolidiranosti, odnosno dovršenosti prostor naselja se dijeli na: - KONSOLIDIRANA PODRUČJA – DOVRŠENI DIO NASELJA ODRŽAVANJE I MANJI ZAHVATI URBANE SANACIJE





Na drugoj, detaljnijoj razini tri osnovne kategorije prostora naselja se dijele na manje urbane jedinice pretežito homogenih obilježja, sukladno kartografskom prikazu 4.1. Načini i uvjeti gradnje. 1. KONSOLIDIRANA PODRUČJA 1.1 CENTAR NASELJA UZ MORE 1.2 CENTAR NASELJA NA GRADINI 1.3 OBALNI DIO NASELJA 1.4 HOTELI 1.5 GRADINA 1.6 POSLOVNI CENTAR 1.7 LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAČAJA 1.8 ŠPORTSKA LUČICA 1.9 UREĐENA OBALA 1.10 UREĐENA PLAŽA - KUPALIŠTE 2. NISKOKONSOLIDIRANA PODRUČJA


2.1 SREDIŠNJI DIO NASELJA 1 2.2 SREDIŠNJI DIO NASELJA 2 2.3 ŠKOLA 2.4 STAMBENO POSLOVNI CENTAR 2.5 BENZINSKA POSTAJA 3. PRETEŽNO NEIZGRAĐENA PODRUČJA OPĆA PRAVILA Opća pravila odnose se na svu izgradnju unutar obuhvata Plana, dok se kroz posebna pravila reguliraju uvjeti izgradnje različitih područja unutar Plana. Osnovni tipovi građevina, način i uvjeti gradnje Unutar obuhvata Plana moguće je graditi slobodnostojeće (kaskadne), dvojne građevine, građevine u nizu, ukoliko nije drugačije određeno posebnim urbanim pravilima za pojedinu zonu. SLOBODNOSTOJEĆA GRAĐEVINA - građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina; KASKADNA IZGRADNJA je gradnja samostojećih objekata izmicanjem etaža na način da sve „kaskade“ čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu. DVOJNA GRAĐEVINA - građevina čija se jedna strana nalazi na međi građevne čestice i na toj strani se naslanja na susjednu građevinu, a sa ostalih strana ima neizgrađeni prostor; dvojna građevina mora biti usklađeno oblikovana (vrsta krova, visina vijenaca); GRAĐEVINA U NIZU - građevna cjelina od najmanje tri i najviše pet međusobno prislonjenih građevine približno jednakih gabarita i usklađenog oblikovanja, čija gradnja, rekonstrukcija, dogradnja ili nadogradnja uvjetuje cjelovito rješenje građevne cjeline. INTERPOLACIJA je gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u izgrađenom uličnom potezu odnosno pretežito dovršenom području, bočno između dvije izgrađene građevinske čestice, ili jedne ukoliko s jedne strane graniči sa javnom prometnom površinom. Stambene građevine planiraju se kao obiteljske i/ili višestambene. OBITELJSKE stambene građevine su stambene građevine sa najviše 400 m2 ukupne građevinske bruto površine a grade se kao samostojeće, dvojne, u nizu ili kaskadne. VIŠESTAMBENE građevine su stambene građevine koje mogu biti izgrađene kao samostojeće ili kaskadne, sa više od 400 m2 ukupne građevinske bruto površine. Po označava podrum, S označava suteren, P označava prizemlje, brojevi 1, 2 itd. označavaju broj katova, a Pk označava potkrovlje. Uvjeti uređenja građevne čestice Minimalni udio vodopropusne površine građevne čestice je površina građevne čestice obrađena na način da omogućava upijanje vode, uključujući i popločanja elementima postavljenim na način koji omogućava upijanje vode te ispod koje nema podrumskih dijelova građevine. U slučaju gradnje na kosom terenu i izgradnje potpornog zida prema ulici koji je rezultat rješenja javno prometne površine ili zatečenog stanja omogućava se gradnja garaža i pomoćnih prostora iza potpornog zida, koji se računaju kao podrumska etaža. Obavezno je udaljiti ih najmanje 2 m od ruba kolnika. Maksimalna visina gornje kote ploče podrumske etaže je 3 m mjereno od srednje visinske kote nogostupa uz građevnu česticu. U slučaju gradnje pomoćnih građevina smještenih u visinskoj razlici terena, čija je krovna ploča u ravnini ili ispod visinske kote prometnice, a pristupa im se s građevne čestice. Na krovnoj ploči ovih pomoćnih građevina je moguće organizirati parkiranje vozila.


Prirodni teren je neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice) prije izgradnje. Prilikom uređenja terena kod izgradnje građevina ne može se graditi potporni zid viši od 3 m. Ukoliko je potrebna gradnja viših potpornih zidova, prirodni teren oblikuje u formi kaskada, visina pojedine kaskade iznosi maksimalno 2 m, a njihova minimalna udaljenost treba biti 2 m. Prostor između kaskada obavezno je hortikulturno urediti (autohtone biljke, odnosno biljke koje zahtijevaju minimalnu potrošnju vode, grmašice i stablašice, različiti sukulenti, puzavice). Obavezna je sadnja visokog zelenila ili uređenje zelenog pojasa vodopropusne površine uz rub građevne čestice prema javnoj prometnoj površini ukoliko isto nije planirano unutar profila javne prometne površine. Iznimka je kolni pristupa čestici. U slučaju da se od građevne čestice zemljišta odvoji dio za gradnju javne prometne površine (najviše 15%) tada se koeficijent izgrađenosti (kig) i koeficijent iskoristivosti (kis) računaju prema izvornoj veličini čestice. Uvjeti oblikovanja građevine Kaskadna izgradnja, obavezna u nekim zonama, znači izgradnju samostojećih objekata izmicanjem etaža na način da sve „kaskade“ čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, uz uvjet da svaka od njih ne prelazi visinu od 3,5 m odnosno visinu uz pročelje jedne etaže/kaskade/. Maksimalna površina preklapanja dvije kaskade/etaže/ iznosi 50% njihove tlocrtne površine. Izgradnja kaskada uvjetovana je konfiguracijom prirodnog terena, te pojedine kaskade obavezno prate njegov nagib. Prilikom oblikovanja svih građevina na kosom terenu preporuča se postavljanje dužeg pročelja paralelno sa slojnicama terena. Za sve građevine obavezno je poštivanje propisane visine sukladno urbanim pravilima, dok se broj pojedinačnih etaža i njihova visina može mijenjati ovisno o namjeni, tehnologiji i načinu korištenja građevine. Dopušteno je postavljanje solarnih kolektora (foto naponskih ćelija), zajedničkih TV antena i klima uređaja na način da se ne narušavaju postojeće panorame. Solarnim kolektorima može se pokriti krovne površine, a iste je moguće postavljati i iznad parkirališta, odnosno terasa, u funkciji nadstrešnice. Uz osnovnu građevinu moguće je graditi i pomoćne građevine (garaže, spremišta, ljetne kuhinje, nadstrešnice, bazeni i sl.), koje funkcionalno služe osnovnoj građevini i zajedno predstavljaju jednu funkcionalnu cjelinu. Pomoćne građevine se grade prema uvjetima za pojedine zone, uz maksimalni broj etaža-prizemlje, odnosno maksimalne visine 4,0 m, najveće moguće površine 50 m2.

Rekonstrukcija građevina – urbana sanacija/preobrazba Moguća je rekonstrukcija postojećih građevina u cilju urbane sanacije, odnosno preobrazbe izgrađenih područja naselja Gradac (konsolidiranih i niskokonsolidiranih). Rekonstrukcija je moguća:

- unutar postojećih gabarita ukoliko ti gabariti prelaze dopuštene i/ili su sagrađeni na građ. čest. manjim od propisanih , ukoliko nije drugačije propisano urbanim pravilima, ili

- najviše do dopuštenih gabarita pojedinih urbanih pravila i uz uvjete utvrđene ovim Planom.

Dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina u smislu poboljšanja uvjeta života i rada. Neophodnim opsegom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih dijelova građevine i/ili krovišta u postojećim gabaritima građevine,

- adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor,

- moguće su istake pojedinih konstruktivnih dijelova građevine (krov i sl.) u skladu sa tehnoloških rješenjem i/ili projektom na način da ne prekrivaju javne prometne površine,


- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture,ukoliko za to postoje uvjeti, te rekonstrukcija instalacija radi poboljšanja energetske učinkovitosti i dr. (mogućnost postavljanja solarnih ćelija na krovovima građevina),

- dogradnja ili rekonstrukcija sanitarnih prostorija uz postojeće stambene građevine, ukoliko te građevine nemaju izgrađene sanitarne prostorije, najviše do 15 m2 građevinske bruto površine,

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine pod uvjetom da je nova namjena sukladna kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1: 2000,

- nije dopuštena rekonstrukcija građevina koje svojim postojanjem ili upotrebom ugrožavaju okoliš iznad zakonom dopuštenih vrijednosti, ukoliko se rekonstrukcijom ne otklanjaju izvori negativnih utjecaja,

- sanacija postojećih ograda i potpornih zidova, radi sanacije terena.


POSEBNA PRAVILA Konsolidirana područja DOVRŠENI DIO NASELJA ODRŽAVANJE I MANJI ZAHVATI SANACIJE GRAĐEVINA 1.1 CENTAR NASELJA UZ MORE Centar naselja uz more nalazi se južno od ulice uz Kuk, ispod crkve Sv. Mihovila. Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih te rekonstrukcija postojećih građevina sukladno sljedećim uvjetima: MINIMALNA POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE (m2)




MAKS. VISINA (m)

MINIMALNA OZELENJENA POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE rekonstr. nova

gradnja Samostojeće građevine

200 0.5 0.4 2.3 Po + P+3 12 15%

Dvojne građevine i građevine u nizu

150 0.6 0.4 2.4 Po + P+2 9 15%

- U ovoj zoni svaka nova gradnja se smatra interpolacijom. - Moguća je nova gradnja obiteljskih stambenih građevina. - Minimalna udaljenost interpolirane građevine od granice građevinske čestice i ruba

prometne površine iznosi 4 m. Navedena udaljenost može biti i manja ali ne manja od udaljenosti susjednih građevina.

- Krov je moguće projektirati kao ravni ili kosi. - Maksimalna tlocrtna površina pod novom građevinom iznosi 120 m2. - Svaka interpolirana građevina mora imati osiguran pristupni put širok minimalno 2 m,

kolni ili pješački. Iznimka su postojeći pristupni putovi koji ne zadovoljavaju kriterije širine i koji se mogu koristiti samo za postojeće građevine.

- Ukoliko nije moguće osigurati parkirališna mjesta na građevinskoj čestici zbog konfiguracije terena i/ili neadekvatnog kolnog pristupa, moguće ih je osigurati na drugoj građevinskoj čestici koja može biti maksimalno udaljena 300 m od nove ili rekonstruirane građevine.

- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.

1.1.1 AMBULANTA I VATROGASCI Postojeća ambulanta, vatrogasci i postojeća crkvica predstavljaju jedinstvenu prostornu cjelinu . -Postojeću građevinu u kojoj su smještene ambulanta i vatrogasci moguće je rekonstruirati uz maksimalno povećanje GBP-a do 20% postojećeg. Postojeću crkvicu na križanju moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima. U slučaju zamjene postojeće ili gradnje novih građevina vrijede slijedeći uvjeti: MINIMALNA POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE







(m2)

800 0.4 1.6 Po + P+1 10 20%

- Površina zone iznosi cca 2590 m2. - Obavezno je zadržati zeleni pojas uz Jadransku ulicu, minimalne širine 5 m sa

drvoredom - Moguće je graditi jednu ili više građevina koje čine funkcionalnu cjelinu zdravstvenih

socijalnih, predškolskih, i kulturnih sadržaja. - U slučaju gradnje novih građevina sa novim sadržajima obavezno je zadržati

ambulantu i vatrogasce. - Minimalna udaljenost građevina od prometnih površina iznosi 5 m, a od ruba

građevne čestice 3 m - Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture

sadržane u Planu i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.

1.1.2 TRG HRVATSKOG NARODNOG PREPORODA Uređenje Trga Hrvatskog narodnog preporoda podrazumijeva uređenje otvorenih pješačkih i zelenih površina, rekonstrukciju postojeće građevine društvenog doma i montažnih objekata uslužnih i trgovačkih djelatnosti. Potrebno je izraditi jedinstveni projekt uređenja koji mora sadržavati: - uređenje pješačkih površina , - uređenje zelenih i rekreacijskih površina, - izgradnju ili postavljanje montažnih građevina uslužnih i trgovačkih djelatnosti, - rekonstrukciju građevine javne i društvene namjene. Moguća je rekonstrukcija postojeće građevine i izgradnja ili postavljanje montažnih građevina. Maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4 koeficijenta izgrađenosti, koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2. Montažne građevine planiraju se kao prizemnice, maksimalne visine do 3 m. Obavezna je sadnja visokog zelenila autohtonih i /ili udomaćenih biljnih vrsta na trgu i pješačkim površinama. Obavezno je čuvanje postojećih čempresa. 1.2 CENTAR NASELJA NA GRADINI Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina te rekonstrukcija postojećih sukladno sljedećim uvjetima:







300 – 600 (obiteljske) 0.3 0.9 Po + S /P+1 6 30%

600 - 800 (višestambene) 0.3 0.9 Po + S/P+1 8 20%

- Moguća je izgradnja obiteljskih i višestambenih građevina. - Obiteljske građevine se mogu graditi samostojeće, dvojne ili u nizu dok se

višestambene mogu graditi isključivo kao samostojeće. - Obavezan je kaskadni način izgradnje samostojećih višestambenih građevina.


- Maksimalna tlocrtna površina pod građevinom za obiteljske iznosi 150 m2, a za višestambene iznosi 200 m2.

- Interpolacija sukladno članku broj 31. ovih Odredbi te rekonstrukcija postojećih građevina je moguća na građevinskim česticama minimalne površine 200 m2. Za interpolaciju maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0.4, maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosi 0.8, maksimalna visine 6 m, broja etaža Po+S/P+1, minimalna ozelenjena površina građ. čest. iznosi 30%.

- Građevine oblikovati na način da se uklope u prirodnu konfiguraciju terena (obavezno ih postaviti na način da se kaskadnim i hortikulturnim uređenjem otvorenih površina uklope u prirodni okoliš).

- Obavezno je djelomično ukopavanje etaže prizemlje/suteren građevina . - U slučaju gradnje ravnog krova minimalno 1/3 je potrebno ozeleniti. - Minimalna udaljenost građevine od javne prometne površine iznosi 4 m, a od ruba

građevinske čestice iznosi 3 m. Iznimno te udaljenosti mogu biti i manje ali ne manje od onih na kojima su sagrađeni susjedne građevine.

- priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.

1.2.1 CRKVA SV. MIHOVILA Za gradnju i rekonstrukciju građevine javne i društvene namjene, D7 – vjerske namjene, crkve Sv. Mihovila primjenjuju se sljedeći uvjeti:

- Crkva Sv. Mihovila sagrađena je 1852. Godine na brežuljku Gradina, jednobrodna kamena građevina uz koju je sagrađen novi betonski zvonik.

- Propisuje se izrada konzervatorskog elaborata i projekta obnove crkve. Svi zahvati trebaju biti prethodno odobreni od strane nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

- Obavezno je čuvanje, održavanje postojećeg visokog zelenila (čempresa) te sadnja novog prema potrebi.

- Preporuča se zamjena neprimjerene ogade.

1.3 OBALNI DIO NASELJA Obalni dio naselja istočno od Gradine do hotela Sunce, te zapadno između hotela Laguna i Labineca, a ispod Jadranske ulice. Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina te rekonstrukcija postojećih sukladno sljedećim uvjetima:







300 – 600 (obiteljske) 0.4 2 Po + S/P+3 13.2 20%

600 - 800 (višestambene) 0.4 1.8 Po + S/P+3 13.2 20%

- Moguća je izgradnja obiteljskih i višestambenih građevina. - Obiteljske građevine se mogu graditi kao samostojeće, dvojne ili u nizu dok se

višestambene mogu graditi isključivo kao samostojeće. - Interpolacija sukladno članku broj 31. ovih Odredbi te rekonstrukcija postojećih

građevina je moguća na građevinskim česticama minimalne površine 200 m2. Za interpolaciju maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0.5, maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosi 1.2, maksimalna visine 9 m, broja etaža Po + S/P+2, minimalna ozelenjena površina građ. čest. iznosi 20%.


- Minimalna udaljenost građevine od javne prometne površine iznosi 4 m, a od ruba građevinske čestice iznosi 3 m. Udaljenosti građevine mogu biti i manje ali ne manje od onih na kojima su sagrađene susjedne građevine.

- Obavezno je uređenje predvrta/ozelenjenog dvorišta prema obalnoj šetnici. - Maksimalna tlocrtna površina pod novom građevinom iznosi 250 m2 za obiteljske i

400 m2 za višestambene građevine. - Krov je moguće projektirati kao ravni ili kosi. - Zadnji kat je potrebno uvući u odnosu na glavnu fasadu za minimalno 1,5 m. - Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture


1.3.1 OPĆINSKA ZGRADA Postojeća građevina općinske upravne namjene D1 zadržava se u postojećim gabaritima i postojeće visine uz mogućnost rekonstrukcije. Njene sadržaje moguće je prema potrebi nadopuniti i/ili zamijeniti drugim sadržajima javne i društvene namjene(prostori civilnih udruga, igraonice i sl.) Otvorene zelene površine se uređuju terasasto, postojeće zelenilo se održava i čuva.

1.3.2 TRŽNICA Postojeću građevinu moguće je rekonstruirati ili sagraditi novu, kao prizemnicu, maksimalne visine 5 m, maksimalnog koeficijenta izgrađenosti 0.5. Krov može biti ravni ili kosi. Građevinu je moguće postaviti na maksimalnoj udaljenosti 3 m od javne prometne površine i od granice susjednih građevnih čestica. Obavezno je uređenje otvorenog prodajnog prostora kojeg je moguće djelomično natkriti. Preporuča se sadnja visokog zelenila u svrhu zasjenjivanja.

1.4 HOTELI 1.4.1 HOTEL SUNCE – T1 - 1 Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina i/ili rekonstrukcija postojećih sukladno sljedećim uvjetima: MINIMALNA POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE (m2)






600 0.35 1.85 Po + S/P+3 16 30%

- Površina zone iznosi cca 6163 m. - Maksimalni kapacitet je 180 ležajeva. - Građevine je moguće povezati toplim vezama, nadzemnim i/ili podzemnim. - Smještajni i prateći sadržaji uređuju se sukladno važećem pravilniku o kategorizaciji

ugostiteljsko turističkih sadržaja. Postojeće građevine moguće je rekonstruirati zbog usklađivanja s posebnim propisima iz oblasti ugostiteljsko turističke djelatnosti , te zamjenjivati stare novim građevinama ugostiteljsko-turističke namjene s pratećim poslovnim, športsko-rekreacijskim, javnim sadržajima i garažama.



- Unutar zelenih površina moguće je uređenje pješačkih površina i objekata infrastrukture (trafostanice, crpne stranice i sl.).

- Obavezno je sačuvati i održavati postojeće visoko zelenilo unutar obuhvata ( drvored uz sjeverni rub obuhvata, čemprese uz uređeni vodotok, borove, palme, agrume i dr.) te saditi novo.

- Moguće je postavljanje solarnih ćelija kao nadstrešnica na parkiralištima ili na krovovima građevina.

- U slučaju rekonstrukcije omogućava se zadržavanje postojećih udaljenosti od susjednih čestica i prometnica.

- Moguće je organizirati parkiranje i na susjednoj čestici unutar obuhvata zone kao i zajedničko parkiralište unutar obuhvata.


U slučaju gradnje novih građevina i/ili zamjene postojećih pored uvjeta iz stavka 2 ovog članka vrijede i sljedeći uvjeti: - Moguće je graditi jednu ili više samostalnih građevina. - Maksimalna nadzemna tlocrtna površina nove građevine iznosi 400 m2. - Minimalna udaljenost građevina od susjednih čestica iznosi 4 m, a minimalna

udaljenost građevina od prometnih površina iznosi 5 m. - Obavezno je izraditi projekt hortikulturnog uređenja obuhvata zone koji mora biti

sastavni. dio projektne dokumentacije za ishođenje akata za gradnju. - Obavezno je sačuvati pojas visokog zelenila (drvored) uz obalnu šetnicu. - Građevine je poželjno dijelom ukopati (prisloniti sjevernim pročeljem uz teren). - Vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u

odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina sukladno posebnim propisima

1.4.2 HOTEL (HOSTEL) JEDRO – T1 - 4 Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina i/ili rekonstrukcija postojećih sukladno sljedećim uvjetima: MINIMALNA POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE (m2)






1000 0.35 1.55 Po + S/P+2 12 30% - Površina zone iznosi cca 3754 m2. - Maksimalni kapacitet je 100 ležajeva. - Nove građevine moguće je povezati toplom vezom međusobno i/ili sa postojećima,

(nadzemnom ili podzemno). - Obavezno je čuvati i održavati postojeće visoko zelenilo(čemprese i palme) te je nove

građevine potrebno pozicionirati na način da se postojeća stabla zadrže. - Smještajni i prateći sadržaji uređuju se sukladno važećem pravilniku o kategorizaciji

ugostiteljsko turističkih sadržaja. - Građevine namijenjene isključivo pratećim sadržajima mogu se graditi do

maksimalnog broja etaža Po+P (maksimalna visina 5 m) ili P+ (maksimalna visina 6 m)


- U slučaju gradnje novih građevina i zamjene postojećih minimalna udaljenost građevina od susjednih čestica iznosi 4 m, a minimalna udaljenost građevina od prometnih površina iznosi 5 m.

- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima

1.4.3 HOTEL LAGUNA – T1 – 2 Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina i/ili rekonstrukcija postojećih građevina sukladno sljedećim uvjetima: MINIMALNA POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE (m2)






2000 0.35 1.85 Po + S/P+5 19 30% - Površina zone iznosi cca 24800 m. - Maksimalni kapacitet hotela Laguna je 550 ležajeva. - Sve građevine je moguće povezati toplim vezama, nadzemnim i/ili podzemnim.







postojećih udaljenosti od susjednih čestica i prometnica . - Moguće je organizirati parkiranje i na susjednoj čestici unutar obuhvata zone kao i

zajedničko parkiralište unutar obuhvata. - Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture


U slučaju gradnje novih građevina i/ili zamjene postojećih vrijede i sljedeći uvjeti: - U slučaju gradnje novih građevina i zamjene postojećih minimalna udaljenost






1.4.4 HOTEL LABINECA – T1 – 3 Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina te rekonstrukcija postojećih građevina sukladno sljedećim uvjetima: MINIMALNA POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE (m2)






2000 0.35 1.85 Po + S/P+5 19 30%

- Površina zone iznosi cca 19300 m2. - Maksimalni kapacitet hotela Laguna je 650 ležajeva. - Sve građevine je moguće povezati toplim vezama, nadzemnim i/ili podzemnim







postojećih udaljenosti od susjednih čestica i prometnica . - Moguće je organizirati parkiranje i na susjednoj čestici unutar obuhvata zone kao i

zajedničko parkiralište unutar obuhvata. - Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture


U slučaju gradnje novih građevina i/ili zamjene postojećih vrijede i sljedeći uvjeti: - U slučaju gradnje novih građevina i zamjene postojećih minimalna udaljenost





1.5 GRADINA Obuhvaća postojeće zelene i pješačke površine na Gradini.


Javni park Gradine čini jedinstvenu cjelinu sa pješačkim površinama i vidikovcem/odmorištem na vrhu. Omogućava uređenje otvorene pozornice, otvorenih rekreacijskih površina, dječjeg igrališta, uređenje odmorišta te postavljanje spomenika te urbanog mobilijara i sl. Potrebno je obnoviti i urediti postojeći vidikovac/odmorište sa spomenikom. Moguća je gradnja jedne prizemne građevine do 20 m2 (spremište, sanitarni čvor i sl.) te infrastrukturnih građevina. 1.6 POSLOVNI CENTAR Za uređenje zone mješovite – pretežno poslovne namjene, oznake M2 primjenjuju se sljedeći uvjeti:

- Površina zone iznosi cca 550 m2. - Moguća je rekonstrukcija(zamjena) postojećih građevina mješovite – pretežno

poslovne namjene, M2 (ugostiteljsko turistički i poslovni sadržaji, kao i prateći javni i društveni sadržaji) prema sljedećim uvjetima.

- Koeficijent izgrađenosti iznosi 0.8, a koeficijent iskorištenosti iznosi 2.4, a maksimalna visina iznosi 12 m.

- Građevina može biti organizirana u više volumena. - Moguće je djelomično natkrivanje otvorenih prostora pergolama, nadstrešnicama i sl. - Građevinu je potrebno projektirati na način da tvori urbanu frontu prema šetnici i

definira trg te da korespondira sa građevinom luke otvorene za javni promet. - Obavezno je uređenje manjeg ozelenjenog trga koje može sadržavati (iskoristiti

visinsku razliku između ulice Put kuta i obale) u funkciji odmorište, ljetne pozornice i sl.

- Obavezno je izraditi jedinstveni projekt za rekonstrukciju, odnosno izgradnju građevina te za uređenje otvorenih površina.

1.7 LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAČAJA Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja obuhvaća kopneni dio i akvatorij luke koji čine funkcionalnu cjelinu. Obuhvat kopnenog dijela iznosi cca 4400 m2, a akvatorija cca 37480 m2. U skladu s tehnološkim projektom luke, te posebnim studijama i propisima planira se uređenje obalne linije, operativne obale za linijski promet i dr. (nasipavanja i ostali potrebni radovi) . Planira se uređenje maksimalno 80 vezova nautičkog i komunalnog dijela Luke. Ukoliko zbog tehnološkog ili projektnog rješenja bude potrebno poziciju ukrcajnog mjesta za prihvat ribe, liniju obale planiranog proširenja i obuhvat akvatorija je moguće korigirati, sukladno posebnim uvjetima. Projektnim rješenjem potrebno je osigurati optimalnu cirkulaciju mora unutar obuhvata Luke. Maksimalni ukupni GBP građevine za potrebe Luke iznosi 200 m2. Maksimalna visina građevine iznosi 5m, prizemne etaže (P). Minimalna udaljenost građevine od linije obale iznosi 3 m. Unutar gradivog dijela se planira izgradnja građevine za potrebe luke. Građevinu je potrebno smjestiti u središnjem dijelu obuhvata, nasuprot poslovnog centra. Građevinu je potrebno projektirati u odnosu na trg Soline, ne narušavajući karakteristične vizure naselja. Za proširenje starog kamenog lukobrana potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture te prilikom projektiranja poštivati odredbe u poglavlju broj 8 koje se na njega odnose. Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.

1.8 ŠPORTSKA LUKA i ZAŠTITNO ZELENILO NA PUNTI


Zona športske luke obuhvaća kopneni dio i akvatorij lučice koji čine funkcionalnu cjelinu te dio uređene obale sa postojećim visokim zelenilom na punti. Športska lučica (mandrač) evidentirano j e kulturno dobro te je prilikom izrade projektne dokumentacije obavezno poštivanje konzervatorskih uvjeta. Obuhvat kopnenog dijela iznosi cca 440 m2, a akvatorija cca 1200 m2. Moguće je proširenje postojećih kapaciteta do maksimalno 50 vezova i gabarita športske lučice (mandrača). Ukoliko zbog tehnološkog ili projektnog rješenja bude potrebno, liniju obale planiranog proširenja i obuhvat akvatorija je moguće korigirati u manjoj mjeri, sukladno posebnim uvjetima. Projektnim rješenjem potrebno je osigurati optimalnu cirkulaciju mora unutar obuhvata. Moguća je rekonstrukcija postojeće građevine u funkciji uređenja klupskih prostorija s pratećim sadržajima (spremište, ugostiteljstvo, sportski klubovi i sl.) i uređenje istezališta. Maksimalna tlocrtna površina može iznositi 100 m2, maksimalnog broja etaža P+Pk, maksimalne visine 5 m. Proširenje obale potrebno je planirati na način da se očuva zelenilo punte. Produženje i proširenje postojećeg obalnog zida je moguće na način da se nastavi njegov smjer i da se dimenzionira sukladno postojećim proporcijama.

1.9 UREĐENA OBALA Uređena obala čini cjelinu sa zaštitnim zelenim površinama i dijelom obalne šetnice. Uređenje obalne šetnice planira se na pilotima, pontonima i slično dok je dijelove šetnice moguće uklesati u stijene u skladu s projektnim rješenjem. Potrebno je održavati postojeće zelenilo i saditi novo.

1.10 KUPALIŠTE - UREĐENA PLAŽA Obalna šetnica uz more je osnovni pješački tok na koji se veže sustav ostalih pješačkih ulica i površina. Potrebno je izraditi jedinstveni projekt uređenja plaže i obalne. Obavezno je održavanje postojećih drvoreda i sadnja novih. Obavezno je uređenje, održavanje i prema potrebi dohrana šljunčanih plaža te uređenje zaštitnih pera. Na površini plaže, izvan obalne šetnice moguće je opremanje plažnim sadržajima, uređenje sanitarnih čvorova, tuševa, sunčališta, rampa za pristup invalidima ...itd.

2 NISKOKONSOLIDIRANA PODRUČJA

PRETEŽNO DOVRŠENI DIO NASELJA SANACIJA GRAĐEVINA I DIJELOVA NASELJA

2.1 SREDIŠNJI DIO NASELJA 1 Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina te rekonstrukcija postojećih građevina sukladno sljedećim uvjetima:







400 - 600 (obiteljske) 0.3 1.5 Po + S/P+2 9 30%

600 – 800 (višestambene) 0.3 1.3 Po + S/P+2 9 20%

- Moguća je izgradnja obiteljskih i višestambenih građevina.


- Interpolacija sukladno članku broj 31. ovih Odredbi te rekonstrukcija postojećih građevina je moguća na građevinskim česticama minimalne površine 200 m2. Za interpolaciju maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0.5, maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosi 1.2, maksimalna visine 7,5 m, broja etaža Po+S/P+1+Pk, minimalna ozelenjena površina građ. čest. iznosi 20%.

- Minimalna udaljenost građevine od javne prometne površine iznosi 4 m, a od ruba građevinske čestice iznosi 3 m. Iznimno te udaljenosti za obiteljske građevine mogu biti i manje ali ne manje od onih na kojima su sagrađene susjedne građevine.

- Obavezno je uređenje predvrta/ozelenjenog dvorišta prema Jadranskoj ulici. - Maksimalna tlocrtna površina pod novom građevinom iznosi 200 m2 za obiteljske i

400 m2 za višestambene građevine. - Krov je moguće projektirati kao ravni ili kosi. - Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture


2.1.1 VRTIĆ Moguća je rekonstrukcija postojećih građevina odnosno gradnja novih građevina uz poštivanje sljedećih odredbi: MINIMALNA POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE (m2)






1500 0.4 1.4 Po + S/P+1 8 30%

- Površina zone iznosi cca 1550 m2. - Obavezno je održavati postojeće zelenilo i saditi novo te predvidjeti projekt

hortikulturnog uređenja u slučaju nove gradnje ili zamjene postojećih građevina. - Obavezno je zadržati otvorenu pozornicu i prema potrebi je rekonstruirati. - Dogradnja građevine nije moguće na površinama sa visokim zelenilom. - Moguće je graditi jednu ili više građevina koje čine funkcionalnu cjelinu predškolskih

zdravstvenih socijalnih, i kulturnih sadržaja, te prateće rekreacijske sadržaje. - Minimalna udaljenost građevina od prometnih površina iznosi 5 m, a od ruba

građevne čestice 3 m. - Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture


2.2 SREDIŠNJI DIO NASELJA 2 Središnji dio naselja nalazi se između potoka Bošac i škole. Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina te rekonstrukcija postojećih građevina sukladno sljedećim uvjetima: MINIMALNA POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE (m2)






400 - 600 (obiteljske) 0.3 1.3 Po + S/P+2 9 40%


600 – 800 (višestambene) 0.3 21 Po + S/P+2 9 30%



- Minimalna udaljenost građevine od javne prometne površine iznosi 4 m, a od ruba građevinske čestice iznosi 3 m. Iznimno te udaljenosti za obiteljske građevine mogu biti i manje ali ne manje od onih na kojima su sagrađeni susjedne građevine.

- Obavezno je ozeleniti građevinsku česticu odnosno hortikulturno je urediti sadnjom visokog zelenila autohtonih i udomaćenih vrsta(voćaka i dr.) te uređenjem vrtova.

- Krov je moguće projektirati kao ravni ili kosi. - priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture


2.3 ŠKOLA Moguća je nova gradnja, odnosno rekonstrukcija uz poštivanje sljedećih odredbi: MAKSIMALNI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI kig




MINIMALNA OZELENJENA POVRŠINA ZONE

0.3 1.3 Po + S/P+2 12 30%

- Površina zone iznosi cca 10660 m2. - Moguća je rekonstrukcija postojeće škole i gradnja novih građevina (športske

dvorane i sl.) te uređenje dodatnih otvorenih športsko rekreacijskih površina u funkciji osnovne namjene.

- Obavezno je ukinuti pristupnu prometnicu koja se nalazi sjeverno od škole i presijeca obuhvat zone te ugrožava sigurnost učenika.

- Minimalna udaljenost građevina od prometnih površina iznosi 5 m, a od ruba građevne čestice 3 m.

- Obavezno je održavati postojeće zelenilo i saditi novo (drvorede oko igrališta). - Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture


2.4 STAMBENO POSLOVNI CENTAR MINIMALNA POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE (m2)




MAKSIMAL. VISINA (m)


500 0.4 2 Po +S/P+3+Pk 13.2 30%


- Površina zone iznosi cca 2930 m2. - Za realizaciju zone komunalno opremljene mješovite namjene (M2) obavezno je

izraditi jedinstveni projekt za gradnju građevina i uređenje otvorenih prostora (javne i zelene površine, komunalna oprema i infrastruktura).

- Moguće je graditi jednu ili više građevina koje čine funkcionalnu cjelinu, stambeno poslovne i poslovne namjene.

- Obavezna je izgradnja podzemne garaže minimalnog kapaciteta 50 GM za javne potrebe.

- Podrumska etaža može se graditi na minimalnoj udaljenosti 1m od ruba građevne čestice.

- Zona dominanto pješačkog karaktera, s obaveznim nestambenim prizemljima građevina.


- Površine zone koje nisu pod građevinama urediti kao otvorene javne pješačke i parkovne površine sa trgovima, odmorištima i uređenim zelenilom.

- Unutar obuhvata, na zelenim/pješačkim površinama obavezno je uređenje dječjeg igrališta.

- Krov je moguće urediti kao ravni, ozelenjeni, a potkrovlje izgraditi kao nadgrađe udaljeno minimalno 3 m od pročelja uz Jadransku ulicu i ulicu Gradina.


2.4.1 CRPNA STANICA Ukoliko tehnički uvjeti, posebni propisi i prostorni kapaciteti to dopuštaju moguće je predvidjeti uređenje športskih te rekreacijskih sadržaja (športski tereni, dječje igralište i sl.). Obavezno je predvidjeti hortikulturno uređenje zone.

2.5 BENZINSKA POSTAJA Površina zone iznosi cca 1070 m2. Moguće je rekonstruirati postojeću benzinsku postaju sukladno posebnim zakonima i propisima na način da se ne ometa njena osnovna funkcija i ne ugrožava sigurnost osoba i prometa. Moguće je nadopuniti postojeće sadržaje benzinske postaje kompatibilnim poslovnim ili ugostiteljsko turističkim sadržajima uz suglasnost nadležnih službi. Potrebno je održavati postojeće zelenilo i posaditi novo visoko zelenilo na način da se ne ugrožava sigurnost osoba i prometa. Maksimalna visina građevine iznosi P+1, a maksimalna tlocrtna površina 250 m2. Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.

3. PRETEŽNO NEIZGRAĐENA PODRUČJA NOVA GRADNJA 3.1 PRETEŽNO NEIZGRAĐENA ISPOD D8 Neizgrađena područja nalaze se ispod D8/Jadranske magistrale. Obrasla su visokim zelenilom i dijelom obrađena poljoprivrednim kulturama masline i vinograda, od posebne su važnosti za vizure i identitet naselja Gradac. Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina sukladno sljedećim uvjetima:








400 0.3 1.1 Po + S/P+1 6 40%

- Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni pristup na prometnu površinu minimalne širine 3 m.

- Kolni pristup građevnoj čestici smještenoj uz prometnu površinu može zauzeti najviše 3,5 m.

- Obavezan je kaskadni način izgradnje. - Maksimalna tlocrtna površina pod građevinom iznosi 200 m2. - Obavezno je ozelenjivanje i/ili rekultivacija te održavanje postojećeg visokog zelenila uz

uvjete prema gore navedenoj tablici. - Krov se preporuča urediti kao ravni ozelenjeni krov. - Građevine oblikovati na način da se uklope u prirodnu konfiguraciju terena te da se

kaskadnim i hortikulturnim uređenjem uklope u prirodni okoliš. - Građevine je potrebno uklopiti u postojeću strukturu suhozida koje je obavezno sačuvati

u najvećoj mogućoj mjeri. - Minimalna udaljenost građevina od prometnih površina iznosi 5 m od ruba glavnih cesta

i sabirnih ulica i 3 m od ruba pješačkih površina i susjednih građevne čestica. - Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture

sadržane u Planu) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.


3.6.2 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH I AMBIJENTALNIH CJELINA

MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI Područje obuhvata Plana ne zadire u zaštićena područja niti u područja ekološke mreže prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 124/13). Unutar obuhvata Plana, unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja u jugoistočnom dijelu obuhvata nalaze se maslinici koje je obavezno sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri. Određene su površine za ozelenjivanje i očuvanje postojećeg zelenila, osobito vrijedni predjel-prirodni krajobraz, osobito vrijedni predjel-kultivirani krajobraz (pretežno postojeći maslinici), te su za sve zone gradnje određeni obavezni dijelovi građevinskih čestica koji se uređuju kao ozelenjene površine od 10-20% a posebno za namjenu stanovanja u zelenilu (postojeći maslinici); obavezni ozelenjeni dio iznosi 30%. Suhozide čija je struktura na područjima gdje se uzgajaju maslinici vrlo dobro očuvana te ih je potrebno pažljivo uklopiti u buduću izgradnju te sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri. MJERE ZAŠTITE KULTURNO – POVIJESNIH CJELINA Na području obuhvata Plana nalaze se sljedeća kulturna dobra: Arheološka baština Arheološka područja BOŠAC I CRIKVINA Na arheološkom području zone Bošac i Crikvina svim građevinskim radovima obavezno prethode zaštitna arheološka istraživanja i/ili arheološki nadzor o čemu odlučuje nadležni konzervatorski odjel Ministarstva kulture. Na temelju rezultata navedenog odlučit će se o daljnjem tretmanu lokacije, odnosno odobrenju ili zabrani građevinskih radova, uz uvjet očuvanja arheološkog lokaliteta te krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline. Ovisno o nalazima i značenju otkrivenog, u daljnjem postupku, može se zatražiti izmjena projekta u svrhu zaštite nalaza ili njegove moguće prezentacije.

GRADINA Na arheološkom području zone Gradina svim građevinskim radovima obavezno prethode zaštitna arheološka istraživanja i/ili arheološki nadzor o čemu odlučuje nadležni konzervatorski odjel Ministarstva kulture. Na temelju rezultata navedenog odlučit će se o daljnjem tretmanu lokacije, odnosno o odobrenju ili zabrani građevinskih radova, uz uvjet očuvanja arheološkog lokaliteta te krajobraznog karaktera i sklada cjeline. Ovisno o nalazima i značenju otkrivenog, u daljnjem postupku, može se zatražiti izmjena projekta u svrhu zaštite nalaza ili njegove moguće prezentacije.

Pojedinačni lokaliteti ČESMA NA OBALI Potrebno je redovito održavanje uz izradu konzervatorskog elaborata i projekta obnove. Svi zahvati trebaju biti odobreni od strane nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. GRADAC BOŠAC Potrebno je redovito održavanje uz izradu konzervatorskog elaborata i projekta obnove. Svi zahvati trebaju biti odobreni od strane nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

ZID U STAROM PORTU Potrebno je izraditi arhitektonski snimak postojećeg stanja i projekt obnove koji će poštivati smjernice nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.


Povijesni sklop građevina MANDRAČ Potrebno je izraditi jedinstveni projekt uređenja mandrača koje će obuhvatiti: morski i kopneni dio(uređenje obalnog poteza sa kontinuiranom obalnom šetnicom). Potrebno je osigurati kontinuiranu obalnu šetnicu sa mogućnošću širenja obale na sjeverozapadnoj strani ispred postojećeg objekta (ne više od 3 m, dovoljno za prolaz šetnice i privez). Proširenje postojeće obale moguće je planirati na način da se obala same punte sačuva kao prirodna, a njen karakter ostane zeleni (visoka vegetacija). Moguće je proširenje postojećih kapaciteta i gabarita športske lučice (mandrača) isključivo ukoliko nije moguće osigurati potrebne vezove u okviru susjedne luke otvorene za javni promet. U slučaju potrebe poboljšanja postojećih uvjeta lučice potrebno je zadržati postojeću visinu i gabarite objekta. Ukoliko se produžuje obalni zid potrebno ga je dimenzionirati sukladno proporcijama postojećeg zaštićenog zida u portu, nastavljajući njegov smjer, sukladno smjernicama nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

Sakralne građevine CRKVA SV. MIHOVILA Potrebno je redovito održavanje uz izradu konzervatorskog elaborata i projekta obnove. Svi zahvati trebaju biti odobreni od strane nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. MJERE ZAŠTITE AMBIJENTALNIH CJELINA Kultivirani agrarni krajolik (stanovanje u zelenilu) SUHOZIDI Kultivirani agrarni krajolik u obuhvatu Plana vezan je uz naselja gdje se odvijao povijesni proces bonifikacije krša. Navedeni proces vezan je najčešće uz konjunkturu monokulture vinove loze i masline. U kasnijim razdobljima, posebice u 19. i početkom 20. stoljeća razvijaju se kulture smokve, višanja, aromatičnog bilja. Kultivirani agrarni krajolik je najčešće oblikovan kao suhozidom omeđene terase na flišnim obroncima Biokova te na pogodnom terenu uz more. SMJERNICE ZA PROSTORNO UREĐENJE KULTIVIRANIH AGRARNIH KRAJOLIKA Kultivirani agrarni krajolik potrebno je očuvati od daljnje izgradnje u najvećoj mogućoj mjeri, te usmjeravati izgradnju objekata interpolacijama unutar postojeće strukture suhozida . Preporuča se rekultivacija zapuštenih i održavanje postojećih obrađenih površina (maslinika, vinograda i dr.). Mjere pošumljavanja u agrarnom krajoliku neautohtonim vrstama dopuštaju se samo u neposrednoj provedbi mjera zaštite od erozije. Planiranu izgradnju potrebno je projektirati na način da se uklopi u strukturu postojećih suhozida i da se uređenjem okoliša oni sačuvaju. 3.7 SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Zaštita zraka od zagađenja U skladu s odredbama Zakona o zaštiti zraka (NN br. 130/11, 47/14) na području Plana treba djelovati preventivno kako se zbog građenja i razvoja ne bi narušila postojeća kakvoća zraka (I. kategorija), odnosno prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV). Za vrijeme izgradnje građevina potrebno je poduzeti prikladne zaštitne mjere kojima će se spriječiti onečišćenje atmosfere (smanjiti stvaranje prašine, prskanje vodom izrazito suhog prašinastog materijala, nadzor količine i kakvoće ispušnih plinova strojeva i vozila i dr.). Za vrijeme korištenja uređaja za pročišćavanje potrebno je spriječiti širenje neugodnih mirisa u atmosferu (redovito pranje i čišćenje svih dijelova sustava, kontrola pročistača zraka, i dr.) Prije gradnje ili rekonstrukcije izvora onečišćenja zraka mora se primijeniti propisana ili


utvrđena procjena utjecaja na okoliš koja obuhvaća i mjere zaštite kakvoće zraka ili se moraju utvrditi mjere zaštite kakvoće zraka kada nije propisana ili utvrđena procjena utjecaja na okoliš. Pravne i fizičke osobe vlasnici i/ili korisnici izvora onečišćenja zraka dužni su: – prijaviti izvor koji onečišćuje zrak kao i svaku njegovu promjenu (rekonstrukciju) uredu državne uprave nadležnom za poslove zaštite okoliša; – osigurati redovito praćenje emisija iz izvora i voditi o tome očevidnike; – redovito dostavljati ove podatke u katastar onečišćavanja okoliša.

Zaštita voda od zagađenja Odvodnja oborinskih voda do prijemnika treba biti površinska preko slivnika i linijskih rešetki, do separatora i taložnika prije upuštanja u prijemnik. Omogućava se korištenje postojećih kanaliziranih bujica za prihvat pročišćenih oborinskih voda. Zaštita mora od zagađenja Potencijalni izvori zagađenja mora su: – kolne prometne površine – uređena plaža – izlijevanje sanitarno-potrošnih i tehnološko otpadnih voda i podzemni tokovi – bujični tokovi Radi zaštite mora od daljnjeg onečišćenja potrebno je poduzeti slijedeće mjere: – Unutar obuhvata Plana, te na morskoj površini i u podmorju ne smiju se graditi građevine koje bi mogle svojim postojanjem ili uporabom ugrožavati život, rad i sigurnost ljudi i imovine, odnosno vrijednosti čovjekova okoliša ili narušavati osnovna obilježja krajobraza – spriječiti izravno izlijevanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u priobalno more odnosno do kraja realizirati kanalizacijski sustav i priključiti na njega sve fekalne otpadne vode; – realizirati odvojeni sustav za oborinske vode preko bujičnih tokova te tako eliminirati donos u more hranjivih tvari koje dolaze ispiranjem tla i erozijom s oborinskim vodama; – tijekom izgradnje i korištenja uređaja za pročišćavanje (izvan obuhvata Plana) potrebno je stalno pratiti stanje okoliša i kakvoće morske vode s ciljem utvrđivanja mogućih nepovoljnih i neželjenih utjecaja. Rezultati praćenja stanja okoliša koristiti će se za planiranje eventualnih dodatnih mjera zaštite. Pogoršanje kakvoće mora, u odnosu na zakonom propisane kakvoće mora, koristiti za postavljanje narednog stupnja pročišćavanja na uređaju. – iskopani materijal se ne smije nasipati u more; – vršiti kontinuirano čišćenje morskog dna i priobalja. – na područjima koja su namijenjena za rekreaciju i kupanje, zadržati I i II kategoriju kvalitete mora; Zaštita od buke Općina Gradac te pravne i fizičke osobe-građani koje obavljaju djelatnost dužni su provoditi zaštitu od buke u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke (NN br. 30/09, 55/13 i 153/13) i pratećim Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04, 46/08). Potencijalni izvori buke na području naselja Gradac su: – bilo kakva djelatnost uz obalu (luka otvorena za javni promet lokalnog značaja, športska luka u centru mjesta); – djelatnost manjih zanatskih i obrtničkih proizvodnih pogona planiranih unutar naselja


Gradac; – interni promet naselja Gradac; – ugostiteljski sadržaji. Tijekom gradnje građevina izvoditelj radova obavezno mora odabrati strojeve s nižom razinom emisije buke. Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke potrebno je osigurati smanjenje buke postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih), ili ako to nije moguće, izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti. Pri ishođenju potrebne dokumentacije za izgradnju građevina poslovne namjene neophodan je elaborat zaštite od buke, te atest pojedinih uređaja tehnološkog procesa pri uporabnoj dozvoli građevine. Općina Gradac je dužna izraditi plan za smanjenje buke na dopuštenu razinu i po potrebi akcijski plan. Zaštita tla od zagađenja Unutar obuhvata Plana moguće je korištenje kultiviranog agrarnog krajolika za uzgoj voća i povrća, te korištenje postojećih i sadnja novih nasada, pretežito maslina, loze itd. - pretežito u zoni stanovanja u zelenilu (obavezno 40% zelenih-poljoprivrednih površina na čestici). Upotreba zaštitnih sredstava u poljoprivredne svrhe treba biti kontrolirana, te ekološka i prihvatljiva za okoliš, uz pretežni uzgoj autohtonih i udomaćenih mediteranskih proizvoda. Ne dopušta se korištenje i uzgoj genetski modificiranih sjemena i proizvoda. Višak iskopanog materijala treba deponirati na lokaciju odobrenu od strane nadležnog organa. Mjere zaštite od požara Pri projektiranju građevina potrebno je voditi računa posebno o: – mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine – sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom odjeljivanju – osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila – osiguranju dostatne vode za gašenje, uzimajući u obzir postojeća i nova naselja, građevine, postrojenja i prostore te njihova požarna opterećenja i zauzetost osobama Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku, a u dijelu posebnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koriste se priznate metode proračuna i modela. Posebnu pozornost obratiti na: – Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 55/94, 142/03) – Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06) – Garaže projektirati prema austrijskom standardu za građevine i za parkiranje TRVB N 106. – Stambene građevine projektirati prema austrijskom standardu TRVB N 115/00. – Uredske građevine projektirati prema austrijskom standardu TRVB N 11/00 odnosno američkim smjernicama NFPA 101/2009. – Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s tehničkim smjernicama, austrijskim standardom TRVB N 138 (prodajna mjesta građevinska zaštita od požara) ili američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012). – Športske dvorane projektirati u skladu američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012). – Obrazovne ustanove projektirati u skladu američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012). – Izlazne putove iz građevina projektirati u skladu američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012). – Marine projektirati sukladno NFPA 303 (Fire protection standards for marinas and boatyards , edition 2000). Elemente građevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda, električnih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove, vatrootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara, ostakljenja


otporna prema požaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s hrvatskim normama HRN DIN 4102 odnosno priznatim pravilima tehničke prakse prema kojem je građevina projektirana. Za ugrađene materijale pribaviti ispravu od ovlaštene osobe o protupožarnim karakteristikama. Građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine. Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete građenja Policijske uprave Splitsko-dalmatinske kojim se utvrđuju posebne mjere zaštite od požara, te na osnovu istih izraditi elaborat zaštite od požara koji će biti podloga za izradu glavnog projekta. U slučaju da će se u građevinama stavljati u promet, koristiti i/ili skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11 Zakona o zapaljivim tekućinama i plinova (NN 108/95 i 56/10) . Mjere zaštite elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti Sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (Narodne novine broj 29/83, 36/85, 42/86), a u skladu s Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara od katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Gradac izrađen je elaborat kao sastavni dio Plana; „Plan urbanističkih mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti“ sukladno pravilnicima i odredbama slijedećih zakona: – Zakon o zaštiti i spašavanju (Narodne novine, broj 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10). – Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) – Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (Narodne Novine broj 30/14 i 67/14) – Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu gradnji („Narodne novine“, broj 2/91).


B STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNOPLANSKA RJEŠENJA

Idejno rješenje sustava odvodnje otpadnih voda Podaca - Brist - Gradac, Akvaprojekt d.o.o.Split, studeni 2007.

Dopuna idejnog rješenja sustava odvodnje otpadnih voda Podaca - Brist - Gradac (nova lokacija uređaja za pročišćavanje)Akvaprojekt d.o.o.Split, srpanj 2014.

C POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA

1. PROSTORNO UREĐENJE1. Zakon o prostornom uređenju Narodne novine, br. 153/132. Zakon o gradnji Narodne novine, br. 153/133. Zakon o prostornom uređenju i gradnji Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/124. Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova Narodne novine, br. 106/98, 39/04, 45/04 – ispravak, 163/04 i 135/105. Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora Narodne novine, br. 29/83, 36/83, 42/86 i 30/946. Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima Narodne novine br. 79/147. Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti Narodne novine, br. 78/138. Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevnu dozvolu Narodne novine, br. 116/07 i 56/119. Zakon o naseljima Narodne novine, br. 54/88

2. PROMET, TELEKOMUNIKACIJSKE I OPSKRBNE MREŽE10. Zakon o cestama Narodne novine, br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/1411. Zakon o sigurnosti prometa na cestama Narodne novine, br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13 i 92/1412. Pravilnik o autobusnim stajalištima Narodne novine, br. 119/07. 13. Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu Narodne novine, br. 84/11, 22/13, 54/13 i 148/1314. Pravilnik o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti na javnoj cesti Narodne novine, br. 78/14.15. Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa Narodne novine, br. 110/01.

16. Pomorski zakonik Narodne novine, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/1517. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama Narodne novine, br. 158/03, 141/06, 38/09, 123/11, 141/06 i 38/0918. Uredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene Narodne novine, br. 110/04 i 82/07.19. Uredba o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke Narodne novine, br. 110/04.20. Zakon o elektroničkim komunikacijama Narodne novine, br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13 i 71/1421. Zakon o vodama Narodne novine, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/1422. Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta Narodne novine, br. 66/11.23. Uredba o standardu kakvoće voda Narodne novine br. 89/10.24. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda Narodne novine br. 87/10.25. Zakon o energiji Narodne novine, br. 120/12 i 14/14

3. KOMUNALNO GOSPODARSTVO

26. Zakon o komunalnom gospodarstvu Narodne novine, br. 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13 i 147/1427. Zakon o grobljima Narodne novine, br. 19/98 i 50/1228. Pravilnik o grobljima Narodne novine, br. 19/98

4. ZAŠTITA OKOLIŠA

29. Zakon o zaštiti okoliša Narodne novine, br. 80/13 i 153/1330. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš Narodne novine, br. 64/08 i 67/09.

31. Zakon o zaštiti zraka Narodne novine, br. 130/11 i 47/1432. Zakon o otpadu Narodne novine, br. 178/04, 153/05, 111/06 i 60/08 i 87/0933. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada Narodne novine, br. 50/05 i 39/09.34. Zakon o zaštiti od buke Narodne novine, br. 30/09, 55/13 i 153/13

5. ZAŠTITA I OČUVANJE PRIRODE I KULTURNIH DOBARA

35. Zakon o zaštiti prirode Narodne novine, br. 80/1336. Zakon o poljoprivrednom zemljištu Narodne novine, br. 39/1337. Zakon o šumama Narodne novine, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/1438. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13 i 152/14

6. ZAŠTITA OD POŽARA

39. Zakon o zaštiti od požara Narodne novine, br. 92/10.40. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe Narodne novine, br. 35/94, 55/94 i 142/03.41. Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara Narodne novine, br. 62/94 i 32/97.42. Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara Narodne novine 08/06

7. ZAŠTITA NA RADU

43. Zakon o zaštiti na radu Narodne novine, br. 71/14, 118/14 i 154/14

8. ZAŠTITA OD IONIZIRAJUĆIH I NEIONIZIRAJUĆIH ZRAČENJA I DRUGI ZAHTJEVI HIGIJENE, ZDRAVLJA I ZAŠTITE OKOLIŠA

44. Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti Narodne novine, br. 141/1345. Zakon o zaštiti od neionizirajućih zračenja Narodne novine, br. 91/10.46. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave Narodne novine, br. 145/04.

9. DRUGI PROPISI PROSTORNOG UREĐENJA 47. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Narodne novine, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/1348. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Narodne novine, br. 16/07, 124/10 i 56/1349. Zakon o obrani Narodne novine, br. 73/1350. Zakon o rudarstvu Narodne novine, br. 56/13 i 14/1451. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti Narodne novine, br. 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 50/12, 80/13, 30/14, 89/14 i 152/1452. Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima Službeni list, br. 31/81, 49/82, 29/83, 20/88 i 52/90.53. Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli Narodne novine, br. 88/07, 58/08 i 62/09.54. Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma Narodne novine, br. 72/08.

D ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČLANKA 79. I 94. ZAKONA

E IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI

F EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA

ODLUKA O IZRADIODLUKA O IZRADI URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA GRADAC

„Službeno Glasilo Općine Gradac“ 17. ožujak 2011.

PRIJEDLOG PLANAjavna raspravaZAKLJUČAK NAČELNIKA O UTVRĐIVANJU PRIJEDLOGA PLANA UPU - a NASELJA GRADAC

04. lipanj 2013.

OBJAVA JAVNE RASPRAVE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA GRADAC

10. lipanj 2013. “Slobodna Dalmacija”

POČETAK JAVNE RASPRAVE 18. lipanj 2013.JAVNO IZLAGANJE PRIJEDLOGA PLANA 26. lipanj 2013.KRAJ JAVNE RASPRAVE 18. srpanj 2013.IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI 15. kolovoz 2013.1. ponovna javna raspravaZAKLJUČAK NAČELNIKA O UTVRĐIVANJU PRIJEDLOGA PLANA UPU - a NASELJA GRADAC

22. studeni 2013.


10. prosinac 2013. “Slobodna Dalmacija”

POČETAK JAVNE RASPRAVE 20. prosinac 2013. JAVNO IZLAGANJE PRIJEDLOGA PLANA 12. prosinac 2013.KRAJ JAVNE RASPRAVE 10. siječanj 2014. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI 30. siječanj 2014. 2. ponovna javna raspravaZAKLJUČAK NAČELNIKA O UTVRĐIVANJU PRIJEDLOGA PLANA UPU - a NASELJA GRADAC

21. listopad 2014


26. listopad 2014. “Slobodna Dalmacija”

POČETAK JAVNE RASPRAVE 04. studeni 2014. JAVNO IZLAGANJE PRIJEDLOGA PLANA 14. studeni 2014. KRAJ JAVNE RASPRAVE 18. studeni 2014.IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI 15. prosinac 2014.NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGAZAHTJEVI ZA SUGLASNOSTI, OČITOVANJA I MIŠLJENJA PREMA ČLANKU 94. ZAKONA NA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA

16. prosninac 2014.

KONAČNI PRIJEDLOG PLANAPOZITIVNO MIŠLJENJE JAVNE USTANOVE ZAVODA ZA PROSTORNO UREĐENJE SPLITSKO DALMAT. ŽUPANIJE

14. travnja 2015.

SUGLASNOST ŽUPANA SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE 05. svibnja 2015.ODLUKA O DONOŠENJU ODLUKA O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA GRADAC

„Službeno Glasilo Općine Gradac“ 29. svibnja 2015.

G SAŽETAK ZA JAVNOST

SAŽETAK ZA JAVNOST Urbanističkog plana uređenja naselja Gradac

OBUHVAT Plan obuhvaća građevinsko područje naselja, određeno Prostornim planom uređenja Općine Gradac (Službeno glasilo Općine Gradac broj 59/07, 61/07, 75/09 i 08/14). Područje obuhvaćeno Planom predstavlja jedinstvenu prostornu cjelinu naselja. Granica obuhvata prostorne cjeline naselja Gradac ucrtana je u grafičkom dijelu elaborata Plana u mjerilu 1: 2000, a obuhvaća površinu od oko 65,40 ha, od toga 45,23 ha kopna i 20,17 ha akvatorija. NAMJENA POVRŠINA Uvjeti uređenja i gradnje te određivanje korištenja površina javne i drugih namjena unutar obuhvata Plana definirani su temeljem:

- funkcije naselja kao manjeg (općinskog) središta te ciljevima razvoja, - vrednovanja mjesta i uloge turističkog naselja Gradac u okruženju gradačke rivijere; - mjesta i uloge rivijere Gradac i naselja Gradac u širem županijskom prostoru; - vrednovanja identiteta prostora (baštine, prirodnih resursa, nematerijalne baštine i stila

života); - vrednovanje i rekultivacija tradicionalnog ruralnog karaktera naselja ( maslinici i

suhozidi); - očuvanje i oplemenjivanje postojećeg zelenila na područjima od osobite panoramske

važnosti; - vrednovanja Gradine kao izuzetno važnog i osjetljivog područja nasljeđa sa jedinstvenim

uređenjem; - revitalizacije i unaprjeđenja kvalitete života u Gradcu; - postizanja nove kvalitete prostora (obnova ribarstva i poljoprivrede, prostori za razvoj

kulture, turizma, poslovnih sadržaja, rekreacije ...); - osiguranja sustava isključivo pješačke komunikacije unutar naselja (dužobalna šetnica); - održivog korištenja i kvalitete prostora i okoliša.

Površine javnih i drugih namjena su: STAMBENA NAMJENA - S STANOVANJE - S1 Površina stambene namjene, oznake S1, određena je za dio građevinskog područja naselja Gradac, koji se nalazi na pretežito izgrađenim područjima. Osnovna namjena prostora je stanovanje sa pratećim sadržajima. Pod pratećim sadržajima podrazumijevaju se tihi obrti, poslovni prostori i usluge kompatibilni osnovnoj namjeni. Moguće je graditi obiteljske građevine i rekonstruirati postojeće građevine. Postojeću namjenu građevina moguće je zadržati ukoliko ne ometa stanovanje. U okviru navedenih površina nije moguće graditi niti uređivati prostore za bučne obrte i druge sadržaje koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, prašinom, kemikalijama i sl.) ometaju stanovanje ili ugrožavaju okoliš te zahtijevaju povećani obim prometa. Unutar ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture. STANOVANJE U ZELENILU - S2 Površina stambene namjene u zelenilu, oznake S2, određena je za dio građevinskog područja naselja Gradac, koji se nalazi na istaknutim panoramskim i kultiviranim površinama. Osnovna namjena prostora je stanovanje sa pratećim sadržajima. Pod pratećim sadržajima podrazumijevaju se tihi obrti, poslovni prostori i usluge kompatibilni osnovnoj namjeni te ostali sadržaji kompatibilni osnovnoj namjeni (ugostiteljsko turistički sadržaji i dr.). Moguće je graditi obiteljske građevine i rekonstruirati postojeće građevine. Postojeću namjenu

građevina moguće je zadržati ukoliko ne ometa stanovanje. U okviru navedenih površina nije moguće graditi niti uređivati prostore za bučne obrte i druge sadržaje koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, prašinom, kemikalijama i sl.) ometaju stanovanje ili ugrožavaju okoliš te zahtijevaju povećani obim prometa. Sve planirane namjene obavezno je uskladiti s očuvanjem i rekultivacijom postojećih maslinika i dr. poljoprivrednih površina te očuvanjem i oplemenjivanjem postojećeg zelenila. Unutar ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture. MJEŠOVITA NAMJENA - M PRETEŽITO STAMBENA NAMJENA – M1 Površina pretežito stambene namjene, oznake M1, određena je za središnji dio građevinskog područja naselja Gradac, između Jadranske ulice i državne ceste D8. Navedene površine određene su za izgradnju stambenih građevina s mogućim pratećim sadržajima koji ne ometaju stanovanje (npr. usluge, tihi obrti, trgovine, poslovni, ugostiteljsko turistički sadržaji i ostali kompatibilni prateći sadržaji) i/ ili stambeno poslovnih građevina i poslovnih građevina. Stambeno poslovnim građevinama smatraju se građevine u kojima se pored stambene obavlja poslovna djelatnost kod koje se ne javlja buka, zagađenje zraka, vode i tla te ostali štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš (uslužne, intelektualne, bankarske, poštanske, ugostiteljske, turističke, manje servisne, trgovačke, javni i društveni sadržaji-dječji vrtići i sl.). Poslovnim građevinama smatraju se građevine u kojima se obavlja isključivo poslovna djelatnost kod koje se ne javljaju buka, zagađenje zraka, vode i tla te ostali štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš (uslužne, intelektualne, bankarske, poštanske, ugostiteljske, turističke, manje servisne, trgovačke, javni i društveni sadržaji-dječji vrtići i sl.). Unutar ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture. Stambene, stambeno poslovne i poslovne građevine moguće je graditi kao obiteljske i višestambene građevine. Ukoliko se grade višestambene građevine GBP-a veće od 1500 m2 obavezno je urediti zelenu površinu i/ili dječje igralište minimalne površine 50 m2 u javnom korištenju unutar istog zahvata u prostoru. PRETEŽITO POSLOVNA NAMJENA - M2 Površina pretežito poslovne namjene M2 određena je za:

- poslovni centar (trg Soline) - stambeno poslovni centar (sjeverno od Gradine)

Unutar pretežito poslovne namjene M2 moguća je rekonstrukcija postojećih i/ili gradnja novih građevina pretežito poslovne namjene, sa pratećim sadržajima javne i društvene namjene (udruge, kulturni sadržaji, društveni dom i sl.), ugostiteljsko turističke namjene (središnji sadržaji difuznog hotela i dr.), poslovne namjene (uredi, banka, trgovački sadržaji i dr.) i stambene namjene. Unutar ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture. Ukoliko se grade višestambene građevine GBP-a većeg od 1500 m2 obavezno je urediti zelenu površinu i/ili dječje igralište minimalne površine 50 m2 u javnom korištenju unutar istog zahvata u prostoru. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA – D Građevine namijenjene pretežno središnjim sadržajima naselja Gradac (upravnim, predškolskim, školskim, kulturnim i vjerskim sadržajima, i ostalim pratećim ugostiteljskim, poslovnim, rekreacijskim i sličnim sadržajima). Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu za potrebe stanovnika naselja Gradac i gravitacijskog područja Općine Gradac. Građevine za javnu i društvenu namjenu (D) su:

- upravne D1 - zdravstvene D3 - predškolske D4 - školske D5 - kulturu D6 - vjerske D7

Na površinama označenim oznakom D mogu se graditi građevine svih javnih i društvenih namjena. Unutar površine javne i društvene namjene za koju je određena vrsta sadržaja omogućava se dogradnja drugim javnim i društvenim sadržajem odnosno građevinom. Na površinama i građevnim česticama za javnu i društvenu namjenu ne mogu se graditi stambene i poslovne građevine. Unutar ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture. GOSPODARSKA NAMJENA POSLOVNA NAMJENA PRETEŽITO TRGOVAČKA – K2 KOMUNALNO SERVISNA – K3 Na površinama poslovne, pretežito trgovačke namjene, oznake K2, moguće je graditi i uređivati prostore za uslužne, trgovačke i zanatske sadržaje, skladišne prostore, upravne, uredske, komunalno servisne, ugostiteljske sadržaje. Na površinama poslovne, komunalno servisne namjene, oznake K3, uz D8 moguće je rekonstruirati postojeću benzinsku postaju sa pratećim ugostiteljsko turističkim i poslovnim sadržajima i rekonstruirati vatrogasnu postaju u središnjem dijelu naselja sa kompatibilnim pratećim sadržajima. Na površinama poslovne, komunalno servisne namjene, oznake K3, u središnjem dijelu naselja moguće je rekonstruirati postojeću vatrogasnu postaju sa kompatibilnim pratećim sadržajima. Unutar ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture. UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA HOTELI – T1 U zonama ugostiteljsko - turističke namjene – hoteli (T1) omogućava se gradnja hotela sa pratećim ugostiteljskim, zabavnim, kulturnim, trgovačkim i uslužnim sadržajima, rekreacijskim i športskim sadržajima, uređenim zelenim površinama i sl. U ovim zonama se ne dozvoljava izgradnja stambenih sadržaja namijenjenih za stalno ili povremeno stanovanje. Unutar ove namjene moguće je uređenje prometnih i zelenih površina te postavljanje komunalne infrastrukture. ŠPORTSKA I REKREACIJSKA NAMJENA KUPALIŠTE – UREĐENA PLAŽA – R3-1 Uređene plaže određene su za obalni dio naselja Gradac. Čine cjelinu sa postojećim drvoredom i obalnom šetnicom. Na tim površinama mogu se uređivati sunčališta, vaterpolo igralište i drugi vodeni sportovi, održavati i dohranjivati plaže, uređivati/graditi zaštitna pera (lokacije predviđene planom moguće je prilagoditi sukladno tehničkim i klimatskim uvjetima) i sl. Moguće je uređivati površine za boravak na otvorenom uz obveznu sadnju visokog zelenila. Na uređenim plažama moguća je gradnja građevina koje upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti. Moguće je uređenje sanitarnih čvorova, tuševa, garderoba, spremišta za plažne rekvizite, rampe za pristup invalidima ...itd. UREĐENAOBALA – R3-2 Uređena obala je planirana je na istaknutoj „punti“ Gradine te obuhvaća dio visokih stijena uz njen sjeverni rub sa zelenim površinama i planiranom obalnom šetnicom te samu puntu. ZELENE POVRŠINE ZAŠTITNO I PEJSAŽNO ZELENILO – Z Zaštitno i pejzažno zelenilo nalazi se u zaštitnom pojasu magistrale i Dalmatinske ulice na ulazu u naselje te na samoj punti. Površine zaštitnog i pejzažnog zelenila namijenjene su za uređenje i očuvanje postojećih zelenih površina. Obavezno je održavanje postojećeg visokog zelenila te sadnja novih autohtonih i udomaćenih vrsta visokog i drugog zelenila. Moguće je širenje državne ceste ukoliko se za tim ukaže potreba na zaštitne zelene površine. Ukoliko konfiguracija terena to dopušta moguće je uređenje odmorišta i postavljanje urbanog mobilijara kao i komunalnih uređaja.

JAVNI PARK – Z1 Obuhvaća površine namijenjene za uređenje javnih parkovnih površina koje su planirane na vrhu Gradine. U javnom parku se omogućava uređenje otvorene pozornice, otvorenih rekreacijskih površina, dječjeg igrališta, uređenje odmorišta te postavljanje spomenika te urbanog mobilijara i sl. Sadržaj i oprema parka uvjetovana je obuhvatom jedinstvenog projekta. PROMETNE POVRŠINE Prometne površine čine površine u funkciji cestovnog i pomorskog prometa. CESTOVNI PROMET Na ovim prometnim površinama planirane su:

− kolne površine − pješačke površine − javno parkiralište − javna garaža − benzinska postaja

POMORSKI PROMET MORSKE LUKE LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAČAJA Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja zaštićena je kamenim lukobranom južno od mandrača/športske luke. Osnovna namjena luke za javni promet lokalnog značaja je uređenje operativnih površina, komunalnih i nautičkih vezova te postavljanje komunalnih objekata i uređaja. U sklopu operativnih površina planirano je ukrcajno mjesto za prihvat ribe. Luka obuhvaća kopneni dio i akvatorij luke koji čine lučko područje – jedinstvenu prostorno funkcionalnu cjelinu. Točan obuhvat akvatorija u funkciji luke definirat će se projektnom dokumentacijom. Planira se proširenje postojećeg lučkog područja, odnosno nasipavanje obale, produženje lukobrana, izgradnja građevine za potrebe luke i proširenje akvatorija sukladno posebnim propisima i uvjetima gradnje i uređenja. ŠPORTSKA LUKA - LS Športska lučica – mandrač nalazi se zaštićena kamenim lukobranom južno od punte Gradine. Moguće je proširenje postojećih kapaciteta i gabarita športske lučice (mandrača) uz poštivanje konzervatorskih uvjeta. Moguća je uređenje klupskih prostorija s pratećim sadržajima (spremište, ugostiteljstvo, sportski klubovi i sl.) i uređenje istezališta. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA CRPNA STANICA – IS Površine infrastrukturnog sustava određena je za crpnu stanicu, oznake IS, u sustavu odvodnje otpadnih voda. JAVNO VODNO DOBRO Vodotoci, odnosno bujice predstavljaju javno vodno dobro. Njihova osnovna namjena je uređenje i održavanje vodotoka - bujica. Osnovna namjena vodotoka - bujica preklapa se sa ostalim namjenama površinama naselja (prometne površine, zaštitne zelene površine i sl.) te je prilikom realizacije planiranih sadržaja neophodno prvo regulirati bujicu – vodotok uz suglasnost Hrvatskih voda. U sljedećoj tablici iskazane su planirane namjene površina Plana:


STAMBENA 5,20

S1 stanovanje 1,94 S2 stanovanje u zelenilu 3,26 MJEŠOVITA 21,72 M1 pretežno stambena 21,34 M2 pretežno poslovna 0,38 JAVNA I DRUŠTVENA 1,51 D javna i društvena 0,10

D1 upravna 0,07 D3 zdravstvena 0,25 D4 predškolska 0,15 D5 školska 0,80 D6 kulturna 0,05 D7 vjerska 0,09 GOSPODARSKA Poslovna 0,14 K poslovna 0,14

Ugostiteljsko turistička 4,73 T1 hotel 4,73

ŠPORTSKA I REKREACIJSKA 1,85 R3-1 kupalište /uređena plaža/ 1,62


ZELENE POVRŠINE 1,85 Z zaštitne i pejsažne zelene površine 1,64

Z1 javni park 0,21 PROMETNE POVRŠINE 8,12 CESTOVNI PROMET 7,74

/ kolne površine 3,80 / pješačke površine 3,76 P javno parkiralište 0,18 G javna garaža / / benzinska postaja /

POMORSKI PROMET 0,48




Sve površine su izračunate na temelju digitalnog premjera geodetske podloge Plana u mjerilu 1: 2000 pa su moguće razlike u mjerenju detaljnijih podloga ili mjerenju stvarnog terena, a što se ne smatra izmjenom Plana.

URBANA PRAVILA Utvrđuju se uvjeti i oblici korištenja, uređivanja i zaštite prostora te prostorno planski pokazatelji za gradnju unutar područja obuhvata. Način i uvjeti gradnje se temelje na vrednovanju prostora naselja prema njegovim prirodnim i urbanističko arhitektonskim obilježjima, prema tipu i dovršenosti urbane strukture, postojanju mreže javnih prostora i sadržaja, urbanog zelenila te komunalnoj opremljenosti. Vrednovanjem prostora naselja prema navedenim obilježjima utvrđene su različite razine homogenih urbanih prostornih jedinica (zona). Način i uvjeti gradnje i rekonstrukcije stambenih, stambeno poslovnih i poslovnih građevina unutar stambene (oznake S1 i S2) i mješovite namjene (oznake M1 i M2) definirani su urbanim pravilima propisanim za svaku pojedinu zonu. Na prvoj razini, temeljem stupnja konsolidiranosti, odnosno dovršenosti prostor naselja se dijeli na: - KONSOLIDIRANA PODRUČJA – DOVRŠENI DIO NASELJA ODRŽAVANJE I MANJI ZAHVATI URBANE SANACIJE





Na drugoj, detaljnijoj razini tri osnovne kategorije prostora naselja se dijele na manje urbane jedinice pretežito homogenih obilježja, sukladno kartografskom prikazu 4.1. Načini i uvjeti gradnje. 1. KONSOLIDIRANA PODRUČJA 1.1 CENTAR NASELJA UZ MORE 1.2 CENTAR NASELJA NA GRADINI 1.3 OBALNI DIO NASELJA 1.4 HOTELI 1.5 GRADINA 1.6 POSLOVNI CENTAR 1.7 LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAČAJA 1.8 ŠPORTSKA LUČICA 1.9 UREĐENA OBALA 1.10 UREĐENA PLAŽA - KUPALIŠTE 2. NISKOKONSOLIDIRANA PODRUČJA 2.1 SREDIŠNJI DIO NASELJA 1 2.2 SREDIŠNJI DIO NASELJA 2 2.3 ŠKOLA 2.4 STAMBENO POSLOVNI CENTAR

2.5 BENZINSKA POSTAJA 3. PRETEŽNO NEIZGRAĐENA PODRUČJA KOMUNALANA I PROMETNA INFRASTRUKTURA Urbanističkim planom osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

-prometni sustav; -telekomunikacije i pošte; -vodnogospodarski sustav; -energetski sustav

Uvjeti gradnje prometne mreže Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati građevine, instalacije i uređaji za: CESTOVNI PROMET - glavne prometnice - sabirne prometnice - pristupne prometnice - pješačke površine - pješački prijelazi D8 izvan nivoa - javno parkiralište - javna garaža - benzinska postaja POMORSKI PROMET - morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja - športska luka (luka posebne namjene). Osnovna ulična mreža sastoji se od slijedećih prometnica: - glavne prometnice - sabirne prometnice - pristupne prometnice Planom je određen standard elemenata minimalnih poprečnih presjeka planiranih ulica i prikazan u grafičkom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz broj 2.1 „Promet.“ Planirane koridore i trase prometnica moguće je proširiti za potrebe nasipa, usjeka, potpornih zidova i/ili proširenja radi formiranja kolnih traka za skretanje ili zaustavljanje vozila i sl. Planirane elemente poprečnih profila moguće je izvesti i u drugačijem redoslijedu od prikazanih na kartografskom prikazu broj 2.1 „Promet“ (prebacivanje nogostupa sa jedne na drugu stranu kolnika i sl.). Minimalni poprečni profil ulica iznosi: GLAVNE PROMETNICE - PROFIL A1 – ukupno 11,00m (2 x 2,00 m pločnik + 2 x 3,50 m kolnik); - PROFIL A2 – ukupno 7,50m (1 x 2,00 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik); - PROFIL A3 – ukupno 8,50m (1 x 2,00 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik + 1 x 1,00 m pločnik ). SABIRNE PROMETNICE - PROFIL B1; ukupno 7,50m (2 x 2,00 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik)

pločnik se postavlja s jedne ili obje strane, ovisno o mogućnostima, a prema grafičkom prikazu; - PROFIL B2; ukupno 6,50m (1 x 1,00 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik); - PROFIL B3; ukupno 5,00m (1 x 1,00 m pločnik + 4,00 m kolnik).

PRISTUPNE PROMETNICE - PROFIL C1; ukupno 7,50m (1 x 2,00 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik); - PROFIL C2; ukupno 7,00m (1 x 2,00 m pločnik + 1 x 2,50 m kolnik); - PROFIL C3; ukupno 6,00m (1 x 2,00 m pločnik + 4 m kolnik); - PROFIL C4; ukupno 13,00 m (1 x 2,00 m pločnik + 2 x 3,00 m kolnik + 5,00 m parkiralište). Elektroopskrba Za napajanje UPU-a naselja Gradac potrebno je izgraditi sljedeće:

- Rekonstruirati postojeće trafostanice 10/0,4 kV u ovisnosti o razvoju konzuma na instaliranu snagu 1000 kVA

- Izgraditi novu trafostanicu 10-20/0,4 kV inst.snage 1000 kVA - Izgraditi KB 20(10) kV za prihvat novih trafostanica 10-20/0,4 kV - Izgraditi KB 1 kV rasplet unutar UPU-a - Izgraditi javnu rasvjetu ulične mreže unutar UPU-a.

Telekomunikacijska mreža Kod javnih sustava pokretnih komunikacija omogućava se izgradnja i postavljanje novih osnovnih postaja i njihovih antenskih sustava. Jedan antenski stup treba koristiti veći broj korisnika/operatora gdje god je to moguće, a svojim položajem ne smije remetiti vizure krajobraza. Planiranu telekomunikacijsku infrastrukturu naselja potrebno je priključiti na postojeću telekomunikacijsku mrežu, a mora se projektirati i graditi podzemno, polaganjem kabela uzduž ulica, cesta, pristupnih i pješačkih putova do korisničkog priključnog ormarića. Vodoopskrba Naselje unutar obuhvata Plana se opskrbljuje pitkom vodom iz postojeće VS „Gradac“, dok se manje područje oko zaseoka Grma (izvan obuhvata Plana) opskrbljuje pitkom vodom iz VS „Grma“. Obje vodospreme su smještene izvan obuhvata Plana. Opskrbu vodom, područja u obuhvatu Plana kao i šireg područja izvan obuhvata, potrebno je riješiti na način da se vodoopsrbni sustav odvoji na područje niske i visoke zone. Opskrbu niske zone (područje smješteno od kote 0 – cca 35 m.n.m., odnosno područje između obalne linije i državne ceste D8) izvesti gravitacijski iz postojeće VS „Gradac“. Opskrbu visoke zone (područje smješteno od kote cca 35 – 75 m.n.m., odnosno područje smješteno uglavnom sjeverno od državne ceste D8) izvesti gravitacijski iz VS „Grma“. Obzirom da je postojeća VS „Grma“ malog volumena (V=80 m3) i dotrajala potrebno je razmotriti izgradnju nove VS „Grma“ (zamijeniti postojeću ili dograditi novu vodospremu) većeg volumena. Područje u obuhvatu Plana pripada vodoopskrbnom sustavu niske zone te je opskrbu vodom potrebno izvesti gravitacijski iz postojeće VS „Gradac“. Ukoliko raspoloživ tlak na uličnoj vodoopskrbnoj mreži nije dovoljan za potrebe i opskrbu potrošača vodom moguće je ugraditi uređaj za povećavanje tlaka vode (hidroforska stanica). Priključenje potrošača na javni vodoopskrbni sustav obvezno je izvršiti u skladu s uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća za vodoopskrbu, odnosno JU „Izvor“ d.o.o. - Ploče. Odvodnja fekalnih voda Potrebno je izgraditi objekte za zbrinjavanje prikupljenih fekalnih otpadnih voda, odnosno uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i podmorski ispust, te dograditi postojeću kanalizacijsku mrežu (glavne kolektore te sekundarnu kanalizacijsku mrežu). Fekalne otpadne vode potrebno je prikupiti te gravitacijskim cjevovodima dovesti do uređaja za pročišćavanje. U obalnoj zoni fekalne otpadne vode je potrebno prikupiti gravitacijskim kolektorima te ih preko postojećih crpnih stanica (C.S. „Gradac I“ i C.S. „Gradac II“) transportirati do uređaja za pročišćavanje. Nakon 'odgovarajućeg' stupnja pročišćavanja u uređaju, pročišćene otpadne vode potrebno je pomoću podmorskog ispusta upustiti u prijemnik.

Do realizacije sustava javne odvodnje moguća je izgradnja objekata s prihvatom sanitarnih otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame i odvozom putem ovlaštene osobe ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda te ispuštanjem pročišćenih otpadnih voda u prirodni prijemnik, a sve ovisno o uvjetima na terenu i uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda. Odvodnja oborinskih voda Oborinske vode s krovova građevina („čiste“ oborinske vode) upustiti direktno u teren. Oborinske vode s prometnica, parkirališta većih od 10 PM i većih manipulativnih površina unutar granica pojedine građevne čestice (osim građevnih čestica javnih prometnih površina i parkirališta) potrebno je prikupiti te nakon tretiranja na separatoru lakih tekućina upustiti u najbliži prirodni recipijent (teren na građevnoj čestici putem upojnih površina, u bujicu ili u more). Kako bi se smanjile količine oborinskih voda unutar građevnih čestica, koje je potrebno tretirati prije upuštanja, preporuča se korištenje što veće površine neizgrađenog dijela građevne čestice za zelene vodopropusne površine, odnosno minimalno. Oborinske vode s javnih prometnica, parkirališta i ostalih prometnih površina u javnom korištenju unutar naselja, potrebno je sakupiti putem slivnika u sustav oborinske kanalizacije te nakon pročišćavanja upustiti u najbliži prijemnik. JAVNE ZELENE POVRŠINE ZELENE POVRŠINE ZAŠTITNO I PEJSAŽNO ZELENILO – Z Zaštitno i pejzažno zelenilo nalazi se u zaštitnom pojasu magistrale te na pokosima uz školu. Površine zaštitnog i pejzažnog zelenila namijenjene su za uređenje i očuvanje postojećih zelenih površina. Obavezno je održavanje postojećeg visokog zelenila te sadnja novih autohtonih i udomaćenih vrsta visokog i drugog zelenila. Vrste zelenila potrebno je birati na način da umanjuju i/ili sprječavaju eroziju tla jer se zaštitno i pejsažno tlo u blizini škole nalazi na pokosima i strmom tlu u blizini djece. Unutar zaštitnog i pejsažnog zelenila moguće je uređivanje pješačkih staza. Nije moguća gradnja građevina bilo kakve namjene osim infrastrukturnih građevina (trafostanice i sl.). Zaštitno zelenilo koje se nalazi uz državnu cestu D8 moguće je upotrijebiti za eventualno proširenje ceste(dodavanje trake za skretanje i sl), dodavanje nasipa, usjeka i drugih tehničkih elemenata. JAVNI PARK – Z1 Obuhvaća površine namijenjene za uređenje javnih parkovnih površina koje su planirane na vrhu Gradine te uz prirodnu obalu a označene na kartografskom prikazu broj 1. „Namjena i korištenje površina“ u mjerilu 1: 2000. Za obuhvat javnog parka propisana je izrada arhitektonsko urbanističkog projekta. PRIRODNE I KULTURNO - POVIJESNE CJELINE I GRAĐEVINE I AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI ARHEOLOŠKA BAŠTINA ARHEOLOŠKA PODRUČJA 1 BOŠAC I CRIKVINA Na arheološkom području zone Bošac i Crikvina svim građevinskim radovima obavezno prethode zaštitna arheološka istraživanja i/ili arheološki nadzor o čemu odlučuje nadležni konzervatorski odjel Ministarstva kulture. Na temelju rezultata navedenog odlučit će se o daljnjem tretmanu lokacije, odnosno odobrenju ili zabrani građevinskih radova, uz uvjet očuvanja arheološkog lokaliteta te krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline. Ovisno o nalazima i značenju otkrivenog, u daljnjem postupku, može se zatražiti izmjena projekta u svrhu zaštite nalaza ili njegove moguće prezentacije. 2 GRADINA

Na arheološkom području zone Gradina svim građevinskim radovima obavezno prethode zaštitna arheološka istraživanja i/ili arheološki nadzor o čemu odlučuje nadležni konzervatorski odjel Ministarstva kulture. Na temelju rezultata navedenog odlučit će se o daljnjem tretmanu lokacije, odnosno o odobrenju ili zabrani građevinskih radova, uz uvjet očuvanja arheološkog lokaliteta te krajobraznog karaktera i sklada cjeline. Ovisno o nalazima i značenju otkrivenog, u daljnjem postupku, može se zatražiti izmjena projekta u svrhu zaštite nalaza ili njegove moguće prezentacije. POJEDINAČNI LOKALITETI 3 ČESMA NA OBALI Komunalna česma sagrađena 1891. Godine, građena je klesancima dok je prostor oko česme uređen suvremenim materijalima. Kulturno dobro je lokalnog značaj. Potrebno je redovito održavanje uz izradu konzervatorskog elaborata i projekta obnove. Svi zahvati trebaju biti odobreni od strane nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. 4 GRADAC BOŠAC Lokalitet sadrži ostatke bunara. Potrebno je redovito održavanje uz izradu konzervatorskog elaborata i projekta obnove. Svi zahvati trebaju biti odobreni od strane nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. 5 ZID U STAROM PORTU Dio fortifikacijskog sustava područja Gradca (uz kule) građenog za potrebe obrane od Turaka. Potrebno je izraditi arhitektonski snimak postojećeg stanja i projekt obnove koji će poštivati smjernice nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. POVIJESNI SKLOP GRAĐEVINA 6 MANDRAČ Potrebno je izraditi jedinstveni projekt uređenja mandrača koje će obuhvatiti: morski i kopneni dio(uređenje obalnog poteza sa kontinuiranom obalnom šetnicom). Potrebno je osigurati kontinuiranu obalnu šetnicu sa mogućnošću širenja obale na sjeverozapadnoj strani ispred postojećeg objekta (ne više od 3 m, dovoljno za prolaz šetnice i privez). Proširenje postojeće obale moguće je planirati na način da se obala same punte sačuva kao prirodna, a njen karakter ostane zeleni (visoka vegetacija). Moguće je proširenje postojećih kapaciteta i gabarita športske lučice (mandrača) isključivo ukoliko nije moguće osigurati potrebne vezove u okviru susjedne luke otvorene za javni promet. U slučaju potrebe poboljšanja postojećih uvjeta lučice potrebno je zadržati postojeću visinu i gabarite objekta. Ukoliko se produžuje obalni zid potrebno ga je dimenzionirati sukladno proporcijama postojećeg zaštićenog zida u portu, nastavljajući njegov smjer, sukladno smjernicama nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. SAKRALNE GRAĐEVINE 7 CRKVA SV. MIHOVILA Sagrađena je 1852. Godine na brežuljku Gradina. Građevina je kamena, jednobrodna, a uz nju je sagrađen novi betonski zvonik. Potrebno jeredovito održavanje uz izradu konzervatorskog elaborata i projekta obnove. Svi zahvati trebaju biti odobreni od strane nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. KULTIVIRANI AGRARNI KRAJOLIK (STANOVANJE U ZELENILU) Kultivirani agrarni krajolik u obuhvatu UPU-a naselja Gradac vezan je uz naselja gdje se odvijao povijesni proces bonifikacije krša. Navedeni proces vezan je najčešće uz konjunkturu monokulture vinove loze i masline. U kasnijim razdobljima, posebice u 19. i početkom 20. stoljeća razvijaju se kulture smokve, višanja, aromatičnog bilja. Kultivirani agrarni krajolik je najčešće oblikovan kao suhozidom omeđene terase na flišnim obroncima Biokova. Smjernice za prostorno uređenje kultiviranih agrarnih krajolika Kultivirani agrarni krajolik potrebno je očuvati od daljnje izgradnje u najvećoj mogućoj mjeri, te usmjeravati izgradnju objekata interpolacijama unutar postojeće strukture suhozida . Preporuča se rekultivacija zapuštenih i održavanje postojećih obrađenih površina (maslinika,

vinograda i dr.). Mjere pošumljavanja u agrarnom krajoliku neautohtonim vrstama dopuštaju se samo u neposrednoj provedbi mjera zaštite od erozije. MJERE PROVEDBE URBANISTIČKOG PLANA Planom uređenja naselja Gradac propisuje se izrada arhitektonsko urbanističkog projekta sukladno obuhvatu prikazanom na kartografskom prikazu broj 4. Način i uvjeti gradnje uz poštivanje smjernica i uvjeta iz urbanih pravila u poglavlju broj 5 te konzervatorskih smjernica. Arhitektonsko urbanistički projekt izrađuje se za sljedeće prostorne cjeline urbanih pravila: - pješačke površine (trgovi i ulice) - javni park Gradine – 1.5 - poslovni centar – 1.6 - luka otvorena za javni promet lokalnog značaja – 1.7 - športska luka – 1.8 - područje uređene plaže i uređene obale sa drvoredom i obalnom šetnicom – 1.8 i 1.9 - stambeno poslovni centar – 2.4 Arhitektonsko urbanistički projekt sadrži: - DETALJNO POZICIONIRANJE JAVNE GRADSKE ŠETNICE sukladno kartografskim prikazima i odredbama. Posebnu pažnju potrebno je obratiti na mogućnosti kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti te starijih osoba kako i djece u smislu savladavanja visinskih razlika (korištenje rampi). - DETALJAN OPIS I POZICIONIRANJE URBANE OPREME: a) ulična rasvjeta – tipologija i modeli ulične rasvjete – osnovna rasvjetu (visoke refleksne ulične svjetiljke, niske ulične svjetiljke) i ambijentalna rasvjeta (niske svjetiljke postavljene među bilje, svjetiljke postavljene uz vodena tijela, podna rasvjeta), b) tip popločanja (materijali i uzorci popločanja, ovisno o tipu javnih prostora – šetnice, dječja igrališta, trgovi...), c) urbana oprema (klupe, parkiralište za bicikle, koševi za otpatke i sl.), d) vodne mlaznice, javne slavine, fontane e) posebno definirana urbana oprema plaže (tuševi, svlačionice i dr.) f) način označavanje povijesne baštine prikazane na karti 3.1. te urbana signalizacija glavnih sadržaja naselja Gradac - HORTIKULTURNI PROJEKT UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA Gradine, punte te drvoreda uz obalnu šetnice kao i drugih zelenih površina i biljnih vrsta predviđenih projektom (detaljni opis biljnih vrsta, načina održavanja, sustava navodnjavanja). - SMJERNICE ZA IZGRADNJU I/ILI REKNSTRUKCIJU postojećih građevina (športska luka, poslovni centar) i gradnju novih građevina (luka otvorena za javni promet). Omogućava se izrada jedinstvenog arhitektonsko urbanističkog projekta za više prostornih cjelina.

urbanistiČki plan ureĐenja naselja gradac · 2017-11-15 · urbanistiČki plan ureĐenja naselja...

Documents