URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA BANIJA - KUPA I

KONZERVATORSKA STUDIJA

TEKSTUALNE I KARTOGRAFSKE ANALIZE, SMJERNICE I PROPOZICIJE

KARLOVAC srpanj 2010. godine

S A D R Ž A J: 1. UVOD 1 1.1. POVIJESNO URBANISTIČKI RAZVOJ BANIJE – ANALIZA

POTEZA ULICE BANIJA (OD BROJA 28 DO BROJA 42), TE BOGOVIĆEVE ULICE, A UNUTAR OBUHVATA UPU-a BANIJA – KUPA I

2

2. VAŽEĆA PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA I STUDIJE 12 2.1. IZVADAK IZ PROSTORNOG PLANA KARLOVAČKE ŽUPANIJE

– KONZERVATORSKA STUDIJA IZ 2000. GODINE 12

Polazišta – Pregled povijesno-prostornog razvitka 12 Analiza postojećeg stanja – Povijesna naselja 12 Poglavlje 3.5.2. PPUKŽ iz 2001. godine - Kulturna baština 12 2.2. IZVADAK IZ GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA GRADA

KARLOVCA IZ 2007. GODINE 12

ODREDBE ZA PROVOĐENJE 13 Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih

namjena 13

MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA

14

Detaljni planovi i studije u predjelima zaštite kulturnoga naslijeđa

14

Zone A,B i C 14 Civilne građevine i graditeljski sklopovi 15 Urbana oprema 15 2.3. IZVADAK IZ STUDIJE UREĐENJA PROSTORA LIJEVE I

DESNE OBALE KUPE OD DREŽNIKA DO GAZE 15

Područje obuhvata studije 15 a. Prometni sustav 16 b. Vodeni koridor Kupe i zaštita od poplava 16 c. Oblikovanje grada 16 d. Koncept hortikulturnog uređenja 16 Uređenje lijeve obale Kupe između dva mosta 16 2.4. IZVADAK IZ KONZERVATORSKE STUDIJE OBALE RIJEKE

KUPE OD BRZE CESTE DO NASELJA GAZA 17

Kontaktna zona - lijeva obala Kupe 17 Smjernice za revitalizaciju niza objekata na Obali I. Trnskog od

broja 19. do 1. 17

2.5. IZVADAK IZ KONZERVATORSKE STUDIJE ZA OBLIKOVANJE RIJEČNE VIZURE BANIJE, UREĐENJA NEIZGRAĐENOG DIJELA BANIJE NA LIJEVOJ OBALI KUPE IZMEĐU DVA MOSTA, KARTOGRAFSKE ANALIZE, SMJERNICE I PROPOZICIJE

18

Područje obuhvata studije 18

Konzervatorske smjernice za neizgrađene parcele koje sudjeluju u formiranju vizure lijeve obale kupe između dva mosta

18

3. POSTOJEĆE STANJE U PROSTORU 20 3.1. UVOD 20 3.2. OBUHVAT STUDIJE 21 4. KONZERVATORSKE ANALIZE I SMJERNICE ZA POSTOJEĆU

GRAĐEVINSKU STRUKTURU 25

4.1. ELEMENTI KONCEPCIJE RAZVOJA GRADA U ZONI

OBUHVATA STUDIJE 25

4.2. ZAŠTITA POVIJESNIH STRUKTURA 25 4.3. KATALOG POJEDINAČNIH GRAĐEVINA S

KONZERVATORSKIM SMJERNICAMA ZA OBNOVU 27

Banija / Starčevićeva, k.č. 2354/1, (nekadašnja uglovna k.č.2364/3)

27

Banija 28 (k.č. 2351) 28 Banija 30 a (k.č. 2352) 29 Banija 30 (k.č. 2350) 31 Banija 32 (k.č. 2348) 33 Banija 34 (k.č. 2346/1) 35 Banija 36 (k.č. 2344) 37 Banija 38 (k.č. 2334) 40 Banija 40, 40 a i 40 b (k.č. 2333) 42 Banija 42, 42 a (k.č. 2331) 44 Bogovićeva 2 (k.č. 2342, 2343/3) 46 Tvornica HS PRODUKT d.o.o., Bogovićeva ulica, (k.č.

2336/10, dio 2336/12) 49

GRAFIČKI PRILOG 1 GRAFIČKI PRILOG 2 LITERATURA IZVORI

1

1. UVOD

Karlovac je tradicijski grad obrtništva i industrije. Slijedom društveno-političkih i gospodarskih promjena krajem 20. stoljeća industrija je većim dijelom propala, a obrtništvo se znatnim dijelom transformiralo u poduzetništvo. Tradicija i navike su sačuvane, gospodarski uvjeti su bitno drukčiji, mogućnosti velike, ali još neiskorištene. Prostorno planska dokumentacija na svim nivoima nužno mora osigurati pretpostavke za gospodarski razvoj na način da određuje površinom velike predjele u gradu namijenjene za gospodarske namjene:

Posljednjih nekoliko desetljeća obilježeni su u europskim gradovima urbanističkim preobrazbama uslijed napuštenih industrijskih predjela koji su se našli u središnjim gradskim prostorima. Taj proces sada slijedi i Karlovac zbog brojnih napuštenih ili preseljenih industrijskih pogona, poglavito na Baniji i djelomice uz rijeku Kupu. Revitalizacija industrijskih zona, kao i njihova preobrazba nije moguća bez odgovarajućih podrobnijih planova i odgovarajuće prostorno-planske dokumentacije (urbanistički planovi uređenja, detaljni planovi uređenja, urbanističko-arhitektonske studije) kojom se moraju riješiti imovinsko-pravni i funkcionalni problemi, te osigurati javne i ulične površine – posebice prometnice od gradske važnosti.

Suvremeni ciljevi razvoja grada trebaju biti više usmjereni prema njegovoj obnovi, te postizanju više razine uređenja i upotrebe postojeće gradske strukture i površina koje su već djelomično opremljene komunalnom infrastrukturom - osobito zaštićenih povijesnih cjelina, a tek potom provedbi novih programa na neizgrađenom prostoru.

Uređenju grada treba pristupiti razlikujući posebnosti smještaja gradskih četvrti unutar gradskoga prostora, izgrađenu strukturu i vrijednosti graditeljskoga nasljeđa i očuvanih dijelova prirode. Cilj je grad izgrađivati racionalno i svrsishodno, urbanistički osmišljeno, arhitektonski prepoznatljivo oblikovano, komunalno dobro opremljeno, ekološki održivo, s poštovanjem prema naslijeđu, na tradiciji gradogradnje vrjednovane kulturnim dobrom, uvažavajući postojeće pejsažne i perivojne vrijednosti uz planiranje i podizanje novih pejsažnih gradskih prostora.

Nastala kao odvojena naselja izvan Zvijezde - Gaza, Dubovac i Banija - danas su i prometno i građevno povezana s ostalim dijelovima grada u jednu urbanu cjelinu, zadržavajući pri tom svoje posebnosti, kao i izvorne urbane, arhitektonske i funkcionalne različitosti. Cilj je osigurati razvoj i revitalizaciju ovih naselja, pri čemu je nužno zadržati njihove prepoznate i zaštićene vrijednosti. Važno je očuvati i naglasiti povijesne ulaze u grad upravo kroz ta naselja, ugradnjama (interpolacijama) izgraditi narušenu povijesnu strukturu na Gazi, a novu gradnju uskladiti sa zatečenim vrijednostima prostora u mjerilu, vrsnoći i materijalu. Rijeku Kupu, na kojoj su ova naselja izgrađena, treba uključiti u život naselja, a novom izgradnjom i sadržajima reafirmirati taj prostor.

Znatan dio obale Kupe nalazi se unutar gradskoga tkiva, odnosno gradsko se tkivo približava do same obale. Grad je još tijekom 19. stoljeća izašao na rijeku Kupu, a približio se rijeci Korani. Jače približavanje grada rijeci i život na rijeci ovisio je o hirovitostima rijeka i sigurnosti od poplava. Zbog zaštite od poplava u predjelu grada rijeke Kupa i Korana zaštićene su zidovima, obaloutvrdama i nasipima. Usprkos opasnostima od poplave grad se razvijao s obje strane rijeke Kupe. Duž cijele Kupe unutar obuhvata dosadašnjeg GUP-a predviđena je, ili urbanom rekonstrukcijom omogućena sadnja drvoreda i uređenje obale sa šetnicama, biciklističkim stazama i stambenim ulicama usporedno uz rijeku.

Brojni prethodno izrađeni planovi i studije analizirali su mogućnosti razvoja grada Karlovca i njegov odnos prema rijeci Kupi kroz formiranje gradskih javnih prostora uz rijeku, te se nastojalo sintetizirati prethodna iskustva, ali i kritički revalorizirati zatečeno stanje u prostoru s posebnim osvrtom na formiranje i definiranje riječne vizure Banije, odnosno lijeve I desne obale Kupe između dva mosta.

Razmatrajući povijesni slijed nastajanja i razvoja grada Karlovca nužno je analizirati i često složene gospodarsko-političke situacije koje su ostavile traga i u strukturi ovog dijela grada, a možemo ih iščitati u različitom pristupu rješavanja lijeve i desne obale Kupe.

2

Desna obala Kupe je čvrsto formirana s naglašenom urbanom strukturom dok lijevu

obalu, odnosno "banijansku" stranu Kupe, karakterizira rahlost individualne izgradnje s naznakama rudimenta blokovske izgradnje (više „organskog“ nego regulativnog predloška).

Formiranje i definiranje riječne vizure Banije te kreiranje gradskih javnih prostora uz rijeku Kupu, odnosno u ovom slučaju uz lijevu obalu Kupe unutar obuhvata UPU Banija – Kupa I, mora kroz analizu, urbanističke smjernice, propozicije i odredbe, sintetizirati postojeća iskustva prethodno izrađenih studija koji se odnose na prostoru između dva mosta na Kupi koji se nalaze i unutar zaštićene povijesno – urbanističke cjeline grada Karlovca.

Ova studija podupire takav tijek formiranja prostora uz rijeku Kupu koji razvija strukture postojećeg mjerila i građe, a detaljne smjernice koje su ovom studijom dane odnose se na parcele i građevine koje se nalaze unutar zaštićene povijesno – urbanističke cjeline grada Karlovca, odnosno za pojedinačno zaštićene građevine na području obuhvata UPU Banija – Kupa I. 1.1. POVIJESNO URBANISTIČKI RAZVOJ BANIJE – ANALIZA POTEZA ULICE

BANIJA (OD BROJA 28 DO BROJA 42), TE BOGOVIĆEVE ULICE, A UNUTAR OBUHVATA UPU-a BANIJA – KUPA I

Naselje Banija počelo se razvijati početkom 18. stoljeća kada zbog pomanjkanja

prostora za gradnju u karlovačkoj tvrđavi počinje izgradnja na lijevoj obali rijeke Kupe, na području Banske Hrvatske po kojoj je dobilo ime. Prema Lopašiću naselje koje je tijekom 18. stoljeća nastalo na zemljištu grada Ozlja, te dobara Kaštela i Drežnika izgrađeno je s tek nekoliko kuća, a "ostalo je u Županiji zagrebačkoj".

Prvi kartografski prikaz iz 1717. godine prikazuje Baniju kao predgrađe (fauxbourg) s manjom aglomeracijom građevina grupiranih uz most (sagrađen 1585. godine). Jedina postojeća prometnica je cesta za Drežnik i Hrnetić ucrtana na položaju današnje Kačićeve ulice.

KARTA TVRĐAVE, PREDGRAĐA I BANIJE 1717. godina

Izvor: Monografija Karlovac, Karlovac, 1998. godina

3

Godine 1750. formirana je cesta za Zagreb. Ta će prometnica biti okosnica daljnjeg urbanističkog razvoja i ostati glavna banijanska ulica. Godine 1759. uz nju se gradi zavjetna crkva sv. Tri Kralja, a 1753. godine, po nalogu Marije Terezije, novi drveni most.

Na karti plovnog puta Kupom od Karlovca do Mekušja ucrtana je prometnica za Zagreb i s njezine obje strane gusto nanizane kuće.

Precizniji prikaz, iako samo manjeg dijela Banije uz most, 1783. godine bilježi Plan tvrđave i grada s regulacijom tvrđavskog sustava. Građevine su postavljene u nepravilnom rasteru i razmacima, uglavnom grupirane u neposrednoj blizini mitnice koja se nalazila na samom početku desnog uličnog niza, a čije mjesto danas zauzima parkiralište.

Područje uz obalu, istočno od mosta obilježeno je kao područje s oranicama i njivama. Do kraja 18. stoljeća probijene su i formirane dvije prometne komunikacije za Drežnik i Hrnetić, današnja Ulica Masaryka te Ulica M. Laginje.

Zbog čestih poplava i uređenja obale za vuču lađa, lijeva obala Kupe u to vrijeme još je neizgrađena i nema formiranih ulica.

KARTA TVRĐAVE, PREDGRAĐA I BANIJE KRAJ 18. STOLJEĆA

Izvor: Monografija Karlovac, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1968. godina

4

SITUACIONI PLAN OKOLICE KARLOVCA IZ 1815. GODINE (Originalni plan u Ratnom arhivu u Beču)

Izvor: Fototeka Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, snimio: Nino Vranić Karta iz 1815. godine dokumentira početak izgrađenosti uz obalu Kupe pa se

današnja prometnica Obala Trnskog s tek neznatnom izgradnjom može datirati u početak 19. stoljeća.

Početkom 19. stoljeća današnja Kačićeva ulica i dalje je u funkciji alternativnog puta za Drežnik, obzirom da je cesta uz riječnu obalu često poplavljivala. Sredinom istog stoljeća predviđeno je njezino daljnje probijanje u smjeru naselja Drežnik, ali željeznička pruga Karlovac-Rijeka izgrađena 1873. godine prekinula je njezin tijek te je ulica ostala slijepa.

Građevine sačuvane iz najranijeg razvojnog perioda nalaze se na početku Ulice Banija, na njenoj zapadnoj strani. Kuće na br. 3, 5 i 7 su drvene stambeno poslovne katnice u nizu sagrađene do 1830. godine i jednostavnog su klasicističkog izraza, ujednačenih gabarita i vanjskog oblikovanja, duge su po četiri prozorske osi s po jednom vežom s karakterističnim segmentnim nadvojem.

Za katnicu na Obali Trnskog 2, pretpostavlja se da je bila Svratište „Kod Crnog orla“ gdje je 1830. godine bila postaja kočije za Karlovac-Zagreb.

Najstarijem periodu pripada i kuća u Kačićevoj 8, katnica s karakterističnim drvenim ganjčecom na začelju, kuća u Ulici Banija 13, te 18 a. Nekoliko primjera gradnje prve polovice 19. stoljeća na kojima su još zadržane kasnobarokne karakteristike prezentiraju jednokatnice u Ulici Banija 19, 22 i Kačićevoj 2.

Istočna strana glavne ulice, potpuno izgrađena od mosta sve do crkve sv. Tri kralja, stradala je u velikom požaru 1843. godine. Veći dio niza ponovno je izgrađen u trećoj četvrtini 19. st. ranohistoricističkim jednokatnicama ujednačene kvalitete i gabarita.

5

Prvi doseljenici i stanovnici Banije u glavnom su bili krčmari, a tek kasnije razvit će se

obrtništvo - kovači, kolari, remenari, limari, bravari, pećari, krovopokrivači, bačvari, i dr. Iz druge četvrtine i sredine 19. stoljeća sačuvano je nekoliko građevina: u Ulici Banija

prizemnica na br. 9 s gustim nizom krovnih kućica, kuća vlastelina Josipa Bunjevca, vlasnika klasicističkog dvorca Jaškovo kraj Ozlja. U dvorišnom dijelu kuće od 1944. do 1993. godine bilo je kino Banija. Istom periodu pripada katnica na obali Trnskog 3, s naznakama romantičnog historicizma u nekim elementima obrade pročelja (konzole balkona). Građevinom je trebao započeti niz reprezentativnijih kuća orijentiranih prema rijeci. Niz je na žalost prekinut već nakon susjedne katnice na broju 4 iz istog vremena. Naime, od broja 5 pa sve do kraja poteza, s izuzetkom vile na br. 11 i tvorničkog kompleksa, prevladavaju prizemnice semiurbanog karaktera ili prizemnice bez ikakvih stilskih odrednica.

KATASTARSKA IZMJERA 1862. GODINE, REAMBULACIJA OKO 1902. GODINE Izvor: Gradski muzej Karlovac

Prva katastarska izmjera Banije izvršena je 1862. g. Katastarska karta "Selo Banija u

Hervatskoj" prikazuje gušću izgradnju uz glavnu ulicu od mosta sve do današnje zgrade Centra za odgoj i obrazovanje djece i mladeži (Banija 24), odnosno zgrade Šumskog gospodarstva (Banija 29). g, nešto rahliju izgradnju uz obalu te na početku Masarykove i Kačićeve ulice. Preostale banijanske površine ovog najstarijeg dijela zauzimaju poljoprivredna dobra i vrtovi. Sjeverni dio naselja (tada Selce) uz glavnu cestu također je izgrađen, ali individualnom manjom izgradnjom.

6

Predmetni prostor između današnjeg broja 24 i 44 tada je bio najveća graditeljska

cezura u cijelom uličnom potezu. Sve do dvadesetih godina 20. st. njega će zauzimati dvije velike neizgrađene parcele od kojih se jedna protezala od ulice sve do rijeke Kupe. Prema popisu čestica iz 1862. godine obje parcele bile su oranice u vlasništvu grofa Andreja Nugenta i vlastelinke Cile Pfefinger.

Gradnjom pruge Zagreb – Karlovac 1865. te Karlovac – Rijeka 1873. godine Banija je dobila na važnosti pa je drugu polovicu 19. stoljeća obilježila intenzivna izgradnja. Zbog pojačane trgovine i prometa tu su osim općine locirane financijske i komunalne ustanove. Godine 1877. banijanskoj općini pripajaju se Selce, Gradac i Hrnetić.

RAZGLEDNICA POSLANA 1899. GODINE Izvor: PERIĆ Nikola, Pozdrav iz Karlovca,

Karlovac, 2004. godina Godine 1885. na mjestu drvenog gradi se željezni most (1945. godine srušen, ubrzo

obnovljen, a današnji postavljen 1947. g. prema projektu M. Frkovića). Urbanistički razvoj još je fokusiran na glavnu ulicu i početak priključnih cesta. Grade se skladne stambeno-poslovne jednokatnice u stilu romantičnog historicizma na mjestu izgorjelog niza početka istočne strane glavne ulice ili npr. reprezentativna uglovnica trgovca M. Balaša u Kačićevoj 1.

RAZGLEDNICA OKO 1910. GODINE Izvor: PERIĆ Nikola, Pozdrav iz Karlovca,

Karlovac, 2004. godina

7

U to vrijeme formira se današnja Starčevićeva ulica (prije Kolodvorska), ali je ostala

neizgrađena do 20. stoljeća. Njezin početak markira kasnohistoricistička uglovnica na br. 25, kuća gradonačelnika Modrušana u kojoj je živio kompozitor Rudolf Taclik.

Godine 1903. godine na mjestu stare kolodvorske zgrade prema projektu mađarskog arhitekte F. Pfaffa sagrađen je današnji kolodvorski kompleks. Godine 1903. pripojenjem gradu Karlovcu u jedno upravno, gospodarsko, prosvjetno i kulturno središte Banija je izgubila autonomiju.

KATASTARSKA IZMJERA 1862. GODINE S KASNIJIM REAMBULACIJAMA Izvor: Arhiva Konzervatorskog odjela u Karlovcu, Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture

Početkom 20.st. sagrađeno je nekoliko reprezentativnih stambeno poslovnih

jednokatnica u stilu kasnog historicizma (npr. Banija 14, jedina dvokatnica u ulici Banija 17, Banija 20, Banija 25) te izraziti primjer secesijske arhitekture Starčevićeva 17.

Usamljeni primjer samostojeće vile okružene perivojem kuća je na Obali Trnskog 11 iz 1906. godine.

Prvi prostorni plan grada Karlovca, Regulatorna osnova iz 1905. godine na Baniji predviđa stambene blokove u konturi ortogonalnog rastera, zbog čega traži rušenje nekih kuća.

Plan također predviđa most koji spaja desnu obalu u produžetku Vraniczanyeve ulice i lijevu obalu, a u nastavku probija novu ulicu koja bi išla preko vrtova, presjekla Kačićevu i Vrazovu ulicu i došla do predviđenog trga ispred željezničkog kolodvora.

Uz glavnu ulicu planira formiranje nekoliko raskršća, odnosno probijanje nekoliko ulica prema istoku i zapadu u svrhu povezivanja obale, glavne ulice i novoformirane ulice uz željezničku prugu. Također predviđa lokaciju „čistih i nečistih tvornica“ koje smješta uz Kupu, na prostor današnje Bogovićeve ulice.

8

Plan je postavio osnovne urbanističke parametre, ali kako ga se grad nije pridržavao,

područje Banije nastavilo se razvijati prema zadanom rasteru postojećih prometnica.

REGULATORNA OSNOVA GRADA KARLOVCA 1905. GODINE Izvor: Monografija Karlovca, 1979. godina

Obzirom na velike i slobodne površine, blizinu željezničkog kolodvora s dva

industrijska kolosijeka te blizinu rijeke Kupe, područje Banije bilo je povoljno za razvoj industrije. Gradnja hidrocentrale u Ozlju 1908. g. gradu je osigurala najjeftiniju struju, a velike površine između željezničke pruge i Kupe prostor za izgradnju tvornica.

Osim velike ponude jeftine radne snage, dobre prometne povezanosti i ulaganja stranog kapitala uz domaći, poticaj za industrijalizaciju bile su i pogodnosti koje je osiguravao grad kao što su besplatno gradilište, besplatna struja za tvornice s preko 200 zaposlenih radnika i sl.

Razdoblje prve trećine 20. stoljeća zato je "zlatno industrijsko doba" Karlovca. U funkciji su i tvornice osnovane u drugoj polovini 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća, a od kojih su neke dočekale kraj I. svjetskog rata - tvornica parketa Rendeli (Banija 101), mlin Đure Mihelca (okosnica današnjeg Žitoproizvoda).

U Mihanovićevoj ulici, u periodu od 1910. do 1934. godine sagrađene su tvornica impregnacije drva, tvornica parketa, tvornica školskog pribora i pokućstva „Pitagora“, predionica vune „Rolteks“. Sačuvan je samo pripadajući niz radničkih prizemnica, dok su tvorničke zgrade srušene ili adaptirane za novu namjenu.

U Kačićevoj ulici 1911. godine sagrađena je tvornica muškog rublja, čija je prizemna zgrada sačuvana i danas, a osam godina kasnije tvornica željezne i čelične robe „Korana“ u Starčevićevoj 17.

Na Obali Račkog 1920. godine sagrađena je tvornica finih koža „Jelen“ (nije sačuvano), a na Obali Trnskog 19 sagrađena je 1920. godine Karlovačka tvornica kože d.d. Oskara Frölicha, 1927. u Bogovićevoj ulici tvornica kože Valčić i tvornica kože Podvinec.

9

RAZGLEDNICA POSLANA 1942. GODINE Izvor: PERIĆ Nikola, Pozdrav iz Karlovca,

Karlovac, 2004. godina

Tvornice kože O. Frolicha i A. Podvinca zbog svog povijesnog i arhitektonskog značaja te visokog stupnja očuvanosti pripadaju najvrednijem fondu karlovačke industrijske arhitekture kao njezini najočuvaniji i najreprezentativniji primjeri.

Godine 1929. osnovana je tvornica čarapa i pletene robe Lasta (danas Ulica Banija 30 a) te tvornica jedaćeg pribora na Obali Račkog 13.

Godine 1932. na Selcu započinje s radom Jutena industrija (kasnije Konteks), a 1937. godine tvornica svile u Ulici Matka Laginje 25.

Industrijalizacija je utjecala da se Banija tada razvijala brže od ostalih dijelova grada. U periodu između dva svjetska rata intenzivirala se privatna izgradnja stambeno poslovnih jednokatnica koje su sagrađene na mjestu starijih kuća (danas Banija 10 i Masarikova 2 – hotel Evropa) te na neizgrađenim potezima uz Starčevićevu ulicu i djelom uz Ulicu Banija.

Probijene su Vrazova i Jagićeva ulica, a postojeća Masarykova naziva se Kolodvorsko šetalište.

Predmetni prostor istočne strane Ulice Banija od raskrižja sa Starčevićevom ulicom do br. 42 te uz Bogovićevu ulicu, sve do međuratnog perioda bio je neizgrađen. Kao i sredinom 19. stoljeća zauzimale su ga dvije velike oranice koje su zapremale površinu od ulice do Kupe. Jedina promjena bila je u njihovom vlasništvu, a uz istočni rub, kraj riječne obale nalazila se štala. Položajni nacrt razdijeljene katastarske čestice 187/3 (parcela na kojoj će se izgraditi tvornica kože A. Podvinca) iz 1927. godine prikazuje novi parcelaciju predmetnog područja. Parcele uz glavnu ulicu su uske i dugačke i približno odgovaraju njihovom današnjem položaju i obliku. Prikazana je i ulica probijena za potrebe gradnje tvornice, današnja Bogovićeva ulica.

Novoformirane parcele uz glavnu ulicu izgrađivane su tijekom dvadesetih godina. Sagrađene su stambeno-poslovne jednokatnice uz ulični građevinski pravac, a u dubini parcele pomoćne gospodarske zgrade.

10

POLOŽAJNI NACRT, 1927. Izvor. Državni arhiv Karlovac

Kako su zgrade građene u nizu, komunikacija s dvorištem odvija se preko kolnog

ulaza. Kuće su gradili imućni karlovački obrtnici angažirajući tada priznate građevinske poduzetnike i projektante. Nastao je niz stilski, kvalitativno u gabaritima ujednačenih stambeno-poslovnih jednokatnica koje se razlikuju u izboru i variranju dekorativnih detalja većinom preuzetih iz ranijih povijesnih stilova.

Obzirom da su kuće građene za stanovanje vlasnika koji su u prizemnim etažama imali poslovne prostore, gornje etaže projektirane su za jednu stambenu jedinicu.

Niz je definiran do 1930. godine i uz povremene promjene na oblikovanju pročelja ostao je sačuvan do danas.

U Bogovićevoj ulici, uz Kupu, na prostoru previđenom za nečiste tvornice, a na kojem je bilo nogometno igralište kluba "Građanski", 1927. godine grade se dvije tvornice kože: A. Podvinca i M. Valčića.

Uz kasnije dogradnje i širenje kapaciteta tvornica koje su 1948. godine fuzionirane u nacionaliziranu Karlovačku tvornicu kože, izvorne strukture ostale su sačuvane.

11

Na prostoru južno od Bogovićeve ulice, između uličnog niza glavne ulice i rijeke bilo

je gradsko smetlište (zatvoreno tridesetih godina 20. st.), dio Karlovačke industrije kože i tvornica pila (kasnije KGK). Građevine na tom prostoru su srušene 2008. godine u svrhu objedinjavanja parcela te izgradnje nove diskontne trgovine u vlasništvu tvrtke LIDL HRVATSKA d.o.o.

Šezdesetih godina dvadesetog stoljeća između glavne banijanske ulice i rijeke Kupe smještaju se zgrade javne i obrazovne namjene – vrtić, osnovna škola, ambulanta, a na prostoru između auto-ceste, Masarikove i Vrazove ulice individualna i kolektivna stambena izgradnja.

Između 1969. i 1972. godine uz auto-cestu, nasuprot željezničkom kolodvoru sagrađena su tri dvanaesterokatna nebodera kao jedina "vertikala" naselja.

Devedesetih godina prostor između Vrazove i Kačićeve izgrađen je višestambenim zgradama. Sjeverni dio ulice izgrađen već u 19. st. manjim samostojećim kućama sustavno je mijenjan izgradnjom tijekom 20. stoljeća, pa je izvorna građevna struktura očuvana tek manjim dijelom.

12

2. VAŽEĆA PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA I STUDIJE

U svrhu izrade ove studije analizirana je i revidirana sva postojeća prostorno planska dokumentacija, studije i projekti sukladno reambulaciji stanja na terenu kao i valorizaciji postojećeg stanja, a temeljem konzervatorskih istraživanja i uvida u arhivsku dokumentaciju. 2.1. IZVADAK IZ PROSTORNOG PLANA KARLOVAČKE ŽUPANIJE –

KONZERVATORSKA STUDIJA

Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne baštine Zagreb i Konzervatorski odjel u Karlovcu, Zagreb, 2000. godina

Polazišta – Pregled povijesno-prostornog razvitka

Jačanje prometne važnosti područja i proces industrijalizacije u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća utječu na naglu urbanizaciju i širenje središnjih naselja. Tomu, uz već izgrađene ceste, pridonosi i gradnja željezničke mreže potkraj 19. stoljeća.

Uz prilaznu prometnicu Karlovačkoj „Zvijezdi“ nastaje dio naselja Banija u kojem su 1863. godine izgrađeni željeznički kompleksi, a početkom 20. stoljeća željeznička stambena kolonija, Kožara i stanovi za njezine radnike te nekoliko drugih tvornica.

Analiza postojećeg stanja – Povijesna naselja

Nepostojanje ujednačenih kriterija vrjednovanja povijesnih naselja i nedovoljan stupanj istraženosti stvaraju poteškoće pri njihovoj klasifikaciji.

Grad Karlovac dosegao je visok stupanj urbanizacije uz stilske i oblikovne kvalitete gradnje.

Na razvijenost strukture, snažno je utjecalo razvoj privrednih djelatnosti potkraj 19. i početkom 20. stoljeća kada uz povijesnu jezgru nastaju nove, industrijske četvrti (naselja): Dubovac, Banija, …

Uspostavljanjem vrijednosne hijerarhije naselje Karlovac – Banija određeno je kao povijesno naselje s karakterističnim elementima planske matrice i građevina iz određenoga vremena i funkcije.

Poglavlje 3.5.2. PPUKŽ iz 2001. godine - Kulturna baština

U gore navedenom poglavlju PPKŽ iz 2001. godine navodi se da je potrebno za zaštićena područja naselja Karlovac (uključujući tada preventivno zaštićene povijesne cjeline Baniju, Gazu, Dubovac i Turanj) provesti reviziju postojećih, danas već zastarjelih konzervatorskih podloga, kao i dovršiti postupak registracije preventivno zaštićenih cjelina i građevina graditeljske baštine sa mjerama zaštite i posebnim uvjetima građenja. 2.2. IZVADAK IZ GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA GRADA KARLOVCA

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, Zagreb, srpanj 2007. godine (GUP Karlovac, Glasnik grada Karlovca br. 14/07., 2007. godina)

GUP Grada Karlovca utvrdio je osnovne prostorno-razvojne parametre očuvanja kulturnih dobara i utvrđuje smjernice za korištenje prostora, intervencije u prostoru i

13

pojedinačne zahvate na zaštićenim spomenicima. U GUP-u se navodi da se zaštita provodi prema usvojenim načelima integralne zaštite prostora, i objekta s njegovim okolišem, ali i očuvanja autentičnosti kroz obnovu njihove izvorne strukture. Zaštita ovisi o društvenim prilikama i situaciji, vlasničkim odnosima, financijskim sredstvima i drugim faktorima. Treba je planirati i provoditi posebno razrađenim planovima i prema posebno izrađenim studijama i istraživanjima. Neophodno je dati prioritete obnovi kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara RH, gradskih zona, te redizajnu i redefiniranju funkcija u prostoru.

Stručne konzervatorske službe i službe lokalne uprave (županijske i gradske) određuju uvjete za pomoć vlasnicima i korisnicima spomenika kulture (stručnu, financijsku i upravnu), te direktno ili indirektno kontinuirano prate i analiziraju rezultate zaštite i obnove. Paralelno treba razvijati svijest o važnosti i vrijednosti baštine kroz edukaciju, povećanjem estetskih kriterija, razvijanjem kritičke misli u smislu isticanja dobrih primjera te kritiziranja neprimjerenih zahvata i kiča. Treba poticati donacije, ali isto tako organizirati male akcije uređenja u koje se uključuje čitava javnost. Dio graditeljskog nasljeđa je u vrlo lošem građevinskom stanju. Mnoge građevine su adaptirane na vrlo grub i često neprimjeren način.

Prilikom izrade GUP-a na području grada Karlovca, a unutar obuhvata GUP-om utvrđeno je nekoliko povijesnih cjelina koje su definirane svojim povijesnim i prostornim specifičnostima i granicama. Zbog različitog vremena donošenja pojedinih rješenja i važećih pravilnika, valorizacija i zoniranje pojedinih cjelina provedena je prema različitim kriterijima. Nove upute za upis u registar kulturnih dobara ujednačile su kriterije zoniranja svih povijesnih cjelina sa A,B i C zonama.

Revizija Rješenja o registraciji Ministarstva kulture od 14.12.2006.g. (KLASA: UP-I°-612-08/06-06/0470, URBROJ: 532-04-01-1/4-06-2) dala je prijedlog novih prostornih međa povijesno-urbanističke cjeline Karlovac koja se smanjuje na zapadu, a povećava područje zaštite na istoku u zaštitnoj zoni zelenila. Cijela zona obuhvaćena je režimom zaštite B i C.

Zbog različitog stupnja očuvanosti cjelokupnog graditelj. fonda unutar ove zone, ali i koncentracije povijesnih urbanih elemenata, pod režimom zaštite unutar zone B podrazumijeva se očuvanje povijesnih stanja najvrednijih povijesnih elemenata i to:

- povijesne parcelacije - kontinuiteta uličnih poteza, trgova, pakova i predvrtova - mreže ulica - tlocrtnih gabarita blokova - cjelovitosti povijesnih građevina - visine gradnje

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Namjena površina unutar obuhvata UPU-a Banija – Kupa I, a prema GUP-u grada

Karlovca, prikazana na kartografskom prikazu Korištenje i namjena površina određena je kao mješovita namjena – pretežito poslovna M22, gospodarska namjena - pretežito uslužna K1, te gospodarska namjena – pretežito poslovno - prodajna (trgovačka) K2.

Uvjeti i način gradnje zgrada u predjelima navedenih namjena na području zaštićenog područja vrijednoga graditeljskog nasljeđa određuju se na temelju odredbi i posebnih uvjeta zaštite kulturnih dobara.

NAPOMENA: Ovdje napominjemo da je izvorni tvornički kompleks HS PRODUKTA d.o.o.

pojedinačno zaštićen kao očuvan primjer kvalitetne industrijske arhitekture iz prve trećine 20. stoljeća, a obzirom da mu je i izvorna namjena bila gospodarska, i to industrijska, što je zadržano i do danas, potrebno je uskladiti Korištenje i namjenu površina i pripadajuće odredbe prilikom izrade Izmjena i dopuna GUP-a, obzirom da postojeći GUP prilikom definiranja Korištenja i namjene površina nije akceptirao tu važnu činjenicu.

14

MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA

Generalni urbanistički plan (GUP) utvrđuje osnovne prostorno - razvojne čimbenike očuvanja kulturnih dobara i utvrđuje smjernice za korištenje prostora, građevne zahvate u prostoru i pojedinačne zahvate na zaštićenim kulturnim dobrima.

Zaštita se provodi prema usvojenim načelima integralne zaštite prostora i pojedinačnih građevina s njegovim okolišem, ali i očuvanja autentičnosti kroz obnovu njihove izvorne strukture. Zaštita ovisi o društvenim prilikama i situaciji, vlasničkim odnosima, financijskim sredstvima i drugim činiteljima. Treba je planirati i provoditi posebno razrađenim planovima i prema posebno izrađenim studijama i istraživanjima.

Detaljni planovi i studije u predjelima zaštite kulturnoga naslijeđa

Sa stanovišta zaštite prostora i zaštite nepokretnih spomenika kulture neophodno je izraditi sljedeću prostorno-plansku dokumentaciju:

• Urbanistički plan uređenja – predviđen je za: Zaštićenu urbanističku cjelinu grada Karlovca (zone A, B i C određene Konzervatorskom podlogom) -ova obveza proizlazi iz zakonskih propisa i iz PPUG Karlovca;

• Konzervatorsku podlogu nužno je izraditi za dijelove povijesne cjeline Karlovac - Dubovac i Banija.

Zone A,B i C

Obuhvat ove studije dio je Kulturno - povijesne urbanističke cjeline grada Karlovca

definirane svojim povijesnim i prostornim specifičnostima. Unutar područja zaštite primjenjuju se režimi zaštite A, B i C.

Predmetno područje obuhvata ove studije je područje zone “B” koja se vrednuje kao drugi stupanj zaštite i označava predjele u kojima se djelomice štiti ustroj naselja.

Obuhvaća vrjednija područja povijesne cjeline, djelomično izgrađene građevinama koje čine skladnu cjelinu.

Ovo područje obilježavaju vrijedni mikroambijenti, ambijentalno očuvani potezi zgrada povijesnog mjerila i prepoznatljive lokalne tipologije gradnje.

Propisuju se sljedeći uvjeti:

• Obvezna je potpuna zaštita plana naselja (građevnog tkiva, parcelacije, uličnih pojasa), skladnih urbanih ambijenata, gabarita, glavnih ekspozicija (izloženost pogledima iz okolnih vidikovaca) i sl.;

• Uz održavanje i popravak na postojećim zgradama dozvoljeni su, uz posebne uvjete iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara, manji građevni zahvati u svrhu nužnog prilagođavanja suvremenim potrebama (registrirana i preventivno zaštićena kulturna dobra), jer na istim nisu dozvoljeni veći zahvati (tipa značajnijih nadogradnji ili značajnijih promjena gabarita);

• Prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba;

• Na ovom području zaštite svi zahvati u prostoru uvjetovani su prethodnim arheološkim i konzervatorskim istraživanjima, a svaki je podređen rezultatima provedenih istraživanja;

• Moguće su vrsne novogradnje (interpolacije), prema posebnim uvjetima iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara na mjestima praznih neizgrađenih parcela;

15

• Obvezno je očuvanje pejsažnih i perivojnih površina i poteza, bez mogućnosti pretvaranja u građevne čestice;

• Može se promijeniti urbana oprema i hodne plohe, tako da se takvi zahvati ugrade i uklope u ambijent (suvremena decentna kreacija).

Unutar granica naselja Banija tri su istaknute cjeline koje treba revitalizirati i/ili izgraditi

nove interpolacije: uz Kupu potez kuća između dva mosta zajedno s obalom Kupe, a prema konzervatorskim smjernicama i izrađenim arhitektonsko-urbanističkim projektom uređenja, povijesna struktura građevina uz glavnu ulicu i Željeznički sklop.

Civilne građevine i graditeljski sklopovi

Sve zaštićene građevine potrebno je očuvati, obnavljati i revitalizirati mjerama sanacije, rekonstrukcije i održavanja - bilo u njihovoj izvornoj funkciji ili uz novu namjenu, primjerenu njihovoj povijesnoj, spomeničkoj, arhitektonskoj i urbanističkoj vrijednosti i poziciji u prostoru. Osim građevina zaštiti podliježe i pripadajuća čestica ili čak i širi kontaktni prostor (trg, perivoj, vrt).

Urbana oprema Nova urbana oprema i javna spomenička plastika treba biti odabrana putem javnih i

pozivnih natječaja i treba uvažavati prostor u kojem se postavlja. Njihovo rješenje i postavljanje moguće je jedino uz odobrenje Uprave za zaštitu kulturne baštine i Grada Karlovca.

Nadalje navodimo brojne prethodno izrađene konzervatorske studije koje su nastojale analizirati mogućnosti razvoja grada Karlovca i njegov odnos prema rijeci Kupi kroz formiranje gradskih javnih prostora uz rijeku, kroz sintezu prethodnih iskustava, ali i kritičku revalorizaciju zatečenog stanja u prostoru s posebnim osvrtom na formiranje i definiranje riječne vizure Banije, odnosno lijeve i desne obale Kupe između dva mosta.

Predmetne konzervatorske studije koje se odnose na prostor obala Kupe unutar zaštićene povijesno - urbanističke cjeline grada Karlovca mogu biti od koristi urbanistima i planerima pri formiranje i definiranju riječne vizure Banije te kreiranje gradskih javnih prostora uz rijeku Kupu koji se nalaze u kontaktnoj zoni zaštićene cjeline, odnosno u ovom slučaju, uz lijevu obalu Kupe unutar obuhvata UPU Banija – Kupa I. 2.3. IZVADAK IZ STUDIJE UREĐENJA PROSTORA LIJEVE I DESNE OBALE KUPE

OD DREŽNIKA DO GAZE

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Zavod za arhitekturu, Zagreb, veljača 1994. godine.

Područje obuhvata studije:

Studija prostornih mogućnosti, urbanih vrijednosti, korištenja i oblikovanja prostora u užem gradskom prostoru Karlovca obuhvaća obje strane Kupe u longitudinalnom razvoju od Drežnika do visine ulice Struga na Gazi, a u transverzalnom prostornom toku dimenzioniran je profilom i presjekom koridora rijeke Kupe sa pripadnim obalama u širini od cca 100 m.

16

Navedenom studijom u predmetnom obuhvatu predviđeno je:

a. Prometni sustav

• između dva mosta predviđa se gradnja novog pješačkog mosta u osovinskoj transverzali Ulice A. Vranyczanya; čime je zamišljena ponovna afirmacija unutarnjeg policentričnog urbanog središta Karlovca;

• predlaže se superpozicija biciklističkog prometa i pješačkih koridora; • pretpostavlja se strogi režim i kontrola prometa duž obalne zone zahvata te

otvorenost pješačkog koridora interventnim i servisnim vozilima;

b. Vodeni koridor Kupe i zaštita od poplava

• studija pretpostavlja izgrađenost i funkcioniranje sustava zaštite od visokih voda Kupe, respektira u cijelosti hidrotehnički profil korita Kupe, te stoga uvodi minimalne elemente urbane opreme u zonu vodenog toka. Prekinutost vodozaštitnog zida na mjestima mostova i kontaktnih zona sa rijekom zatvara se u vrijeme vodenog vala uložnim pregradama;

c. Oblikovanje grada

• slijedom razvoja povijesnih slojeva grada te novih urbano-generativnih elemenata

koridora rijeke Kupe očitani su morfološki slojevi obala rijeke od kojih se desna simbolički prezentira kao kamena, a lijeva kao pejzažna.... Pejzažna obala zadržati će svoj karakter interpoliranim gajevima i dubinom vizurnih linija. Longitudinalni razvoj masa viđen tangencijalno na rijeku formirati će superpozicijom planova čvrsti građevni fond. Postojeća individualna izgradnja afirmirati će stambene vrtove, novoizgrađeni nizovi poslovne prostore u prizemljima;

d. Koncept hortikulturnog uređenja

• studija usmjerava razvoj i obnovu zelenog fonda prema kontinuitetu dosadašnjih

vrijednosti; • za slobodno položeni drvored uz stambeni niz između dva mosta obalom Ivana

Trnskog predviđa se sadnja hrasta lužnjaka. U pješačim ulicama, u unutarnjim dvorištima i loggiama blokova uz Kupu predviđa se sadnja jasena koji rjeđim krošnjama neće zasjeniti prostore prizemlja.

Uređenje lijeve obale Kupe između dva mosta

Desna obala Kupe je čvrsto formirana s naglašenom urbanom strukturom dok lijevu

obalu karakterizira rahlost individualne izgradnje s naznakama rudimenta blokovske izgradnje (više „organskog“ nego regulativnog predloška ). Stoga ova studija podupire takav tijek formiranja prostora koji razvija strukture postojećeg mjerila i građe.

Lijeva obala - Ulica I. Trnskog je kao i desna obala predviđena kao pješačka zona. Realizacijom vodoprivredne zaštite nametnut je problematičan odnos visine krune zida nasipa i otvora kuća koje prate potez obale. Iz tog razloga i relativno nisko kategorizirane vrijednosti po konzervatorskoj studiji predlaže se rušenje dijela kuća i njihovo ponovno „vraćanje“ u nešto dubljem planu u obliku stambenog niza (P+1 ili P+2). Tako bi se sakrila „leđa“ kuća uz Kačićevu ulicu.

17

Kako su realizirani i planom predviđeni novi blokovi kuća (P+4), to se ovom studijom

predlaže sadržaj multimedijalnog centra koji bi svojom visinom (P+2) graduirao prostor prema samoj obali. Postojeća bi cesta uz izvjesno proširenje zadržala svoju pješačko-kolnu namjenu, ali samo do poteza novog stambenog niza, kada bi se usmjerenjem prema sjeveru spojila s Kačićevom ulicom i dalje na postojeću kolnu mrežu. Njena trasa dalje uz obalu bila bi namijenjena pješacima uz mogućnosti korištenja za hitne slučajeve. 2.4. IZVADAK IZ KONZERVATORSKE STUDIJE OBALE RIJEKE KUPE OD BRZE

CESTE DO NASELJA GAZA

Zavod za zaštitu spomenika kulture Karlovac, Karlovac, ožujak 1993. godine

Kontaktna zona - lijeva obala Kupe Predmetnom studijom prostor uz lijevu obalu Kupe obrađen je kao kontaktna zona, analizirane su ambijentalne vrijednosti, provedena je valorizacija objekata i iznesene su smjernice za uređenje prostora.

Mikroambijent lijeve obale rijeke Kupe čija je urbanizacija tekla pravolinijski uz ulicu Banija te uz obalu rijeke, okarakterizirana je kao stihijska izgradnja bez jasnih karakteristika komunikativnog gradskog prostora, a pogotovo bez karakteristika čistoće građenja bloka nasuprotne desne strane obale.

Kao značajni objekti sa prepoznatljivim stilskim karakteristikama vrijedni zaštite, istaknute su sljedeće građevine:

• industrijski objekt na Obali I. Trnskog 19 E, • vila na Obali I. Trnskog 11, • arhitektonska cjelina stambenih građevina na Obali I. Trnskog br. 4 i br. 3, • stambena građevina na Obali I. Trnskog 2, • građevina na Obali F. Račkog 2.

Smjernice za revitalizaciju niza objekata na Obali I. Trnskog od broja 19. do 1.:

• rješenje uređenja bloka, obzirom na važnost lokacije, potražiti putem natječaja

uz prethodnu izradu konzervatorske studije predmetnog područja; • početak niza objekata na obali I. Trnskog od mosta prema brzoj cesti formirati

kao čvrsti blok objekata ujednačenih karakteristika povezanih sa Kačićevoim ulicom;

• parkovni prostor vile na Obali I. Trnskog 11 zadržati zajedno sa gospodarskim objektima;

• prostor između vile na Obali I. Trnskog 11 i industrijskog objekta na Obali I. Trnskog 19 E parcelirati i urediti kao objekte tipa „ vila“ sa parkovnim površinama do rijeke;

• stambenu višekatnicu do industrijskog objekta predvidjeti za rušenje, a na njenom mjestu ostvariti vezu obale sa zaleđem – Banijom i novo izgrađenim stambenim blokom;

• industrijsku građevinu na Obali I. Trnskog 19 E urediti kao izložbeno – prodajni paviljon (industrijskih, poljoprivrednih, obrtničkih i sl. strojeva i proizvoda).

18

2.5. IZVADAK IZ KONZERVATORSKE STUDIJE ZA OBLIKOVANJE RIJEČNE VIZURE

BANIJE, UREĐENJA NEIZGRAĐENOG DIJELA BANIJE NA LIJEVOJ OBALI KUPE IZMEĐU DVA MOSTA, KARTOGRAFSKE ANALIZE, SMJERNICE I PROPOZICIJE

Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u

Karlovcu, A. Vranyczanya 6/1, Karlovac, KARLOVAC, srpanj 2008. godine

Područje obuhvata studije:

Studija prostornih mogućnosti, urbanih vrijednosti, korištenja i oblikovanja prostora u užem gradskom prostoru Karlovca obuhvaća lijevu stranu obale Kupe u longitudinalnom razvoju po Obali Ivana Trnskog od mosta brze ceste do mosta i ulice Banija.

Zatečeno stanje obuhvaća lijevu obalu Kupe koja je rahlo izgrađena s individualnom izgradnjom te naznakama spontane blokovske izgradnje, dok je desna obala čvrsto formirana s naglašenom urbanom strukturom.

Ova studija primarno se bavi analizom i formiranjem prostora koji razvija strukture postojećeg mjerila i građe, uz detaljne smjernice koje se odnose na neizgrađene parcele koje sudjeluju u formiranju vizure lijeve obale Kupe između dva mosta.

Posebnost obuhvata čini, po GUP-u predloženo, povezivanje trima pješačkim mostovima desne i lijeve obale Kupe, odnosno Obale I. Mažuranića i Obale I. Trnskog kao pokušaj ispravljanja povijesno određenog refleksa stanovnika grada Karlovca koji je baziran na vodoprivrednoj zaštiti od poplava kao jednom od bitnih razloga koji je sputavao urbanistički razvoj lijeve, ali i djelomično desne obale Kupe.

Konzervatorske smjernice za neizgrađene parcele koje sudjeluju u formiranju vizure lijeve obale kupe između dva mosta:

• Sukladno GUP-u Grada Karlovca unutar granica naselja Banija tri su istaknute

cjeline koje treba revitalizirati i/ili izgraditi nove interpolacije, a sukladno konzervatorskim smjernicama: potez kuća uz Kupu između dva mosta zajedno s obalom Kupe, povijesna struktura građevina uz glavnu ulicu i Željeznički sklop.

• U produžetku Vranitzanyeve ulice i GUP-om predviđene pješačke komunikacije – mosta preko rijeke, potrebno je na lijevoj obali Kupe formirati ulicu koja povezuje Obalu Ivana Trnskog i Kačićevu ulicu te se nastavlja na postojeći koridor Ulice Stanka Vraza. Predmetna komunikacija nužna je i za povezivanje, odnosno rješavanje pitanja funkcioniranja Kačićeve ulice koja u postojećem koridoru ulice kao slijepa otežano funkcionira. Predmetni prometni koridor definiran je već kroz prijašnje studije i analize, a detaljnije razrađen kroz Studiju uređenja prostora lijeve i desne obale Kupe od Drežnika do Gaze izrađenu od strane Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - Zavod za arhitekturu, Zagreb, iz veljača 1994. godine. Predmetno probijanje ulice moguće je izvesti uz zapadnu među kompleksa Balaševe vile, odnosno uz rub postojećih gospodarskih građevina koje joj pripadaju. (vidi grafički prilog 1.)

• Predlaže se formiranje stambene ulice po sjevernom rubu predmetne zone obuhvata u produžetku Kačićeve ulice i povezivanje s Ulicom Stanka Vraza uz postojeći industrijski kompleks uz zapadni rub obuhvata. Stambena ulica može biti jednosmjerna uz obavezno formiranje zelenog pojasa u njenom koridoru s mogućnošću planiranja parkirališnih mjesta između niza stabala. Preporuča se navedeni drvored formirati uz zapadni rub prometnice kako bi istovremeno predstavljao tampon zonu između postojećeg industrijskog kompleksa i buduće stambeno-poslovne zone.

19

• Sukladno odredbama GUP-a uz obalu rijeke Kupe potrebno je formirati pojas posebnog podtipa krajobraznih nasada – drvored, odnosno u predjelima predviđenim za izgradnju, treba predvidjeti stambenu ulicu obavezno s drvoredom.

• Na izgrađenim katastarskim česticama br. 2785/1, 2769, 2772 i dijela 2733/2, K.O. Karlovac 1, zatečene su građevine koje su i po prijašnjim konzervatorskim studijama i analizama okarakterizirane kao neintegrirani dotrajali i djelomično urušeni objekti čija je razgradnja poželjna u cilju formiranja kvalitetne oblikovne prostorne cjeline.

• Gore navedene izgrađene čestice zajedno s neizgrađenim česticama br. 2733, 2770, 2773, 2775/5, 2774, 2775/2, K.O. Karlovac 1, formiraju pravokutnu površinu za izgradnju stambeno-poslovnih građevina koje će definirati vizuru lijeve obale Kupe. Planirane građevine svojim oblikovanjem i volumenom trebaju nastaviti rahlu matricu urbaniteta postojećih industrijskih zgrada uz zapadnu rub obuhvata, odnosno longitudinalnim rasporedom masa i volumena okomitim na tok rijeke Kupe formirati pročelje lijeve obale, ali i osigurati dubine vizurnih linija prema rijeci i od rijeke te afirmirati poteze zelenila drvoreda i stambenih vrtova između građevnih masa. U interesu postizanja gore navedenih ciljeva predlaže se objedinjavanje usitnjenih katastarskih čestica

• Gore navedene mase i volumeni novog građevinskog fonda s prodorima zelenila u stambenim vrtovima moraju osigurati gradaciju volumena i masa preko kvalitetne individualne izgradnje Balaševe vile na rudiment blokovske izgradnje koji je više „organske“ nego regulativne matrice.

20

3. POSTOJEĆE STANJE U PROSTORU 3.1. UVOD

Razvojne karakteristike grada Karlovca u mnogome su istovjetna s općim obilježjima razvoja manjih kontinentalnih gradova srednje Europe, a čine ih promjene općih gospodarskih, socioloških i ekoloških uvjeta uređenja, korištenja i zaštite prostora. Za povećanje kvalitete života u gradu i afirmaciju grada odgovarajuće njegovu regionalnom značaju potrebno je osuvremeniti i unaprijediti sve činitelje urbaniteta.

Osnovni činitelji urbaniteta jesu kakvoća i stupanj uređenosti i opremljenosti javnih prostora i komunalne infrastrukture, kakvoća stanovanja, uvjeti rada i socijalna sigurnost, sadržaji područja kulture, obrazovanja i zdravstva, prometna povezanost i dostupnost, oblikovne posebnosti gradske strukture i drugo.

Da bi grad napredovao treba jačati gospodarske, proizvodne, trgovačke, transportne i turističke funkcije brižljivim odabirom ponuđenih programa izgradnje te racionalnim korištenjem prostora.

Posebno treba istaknuti preobrazbe različitih grana industrije s prijelazom na naprednije tehnologije i na više razine dohodovnosti, poticanjem razvoja suradnje gospodarstva i znanstveno-istraživačkih ustanova.

Funkcionalna i prostorna organizacija treba omogućiti stvaranje prostornih datosti za povoljan gospodarski razvoj grada, a oblikovanje gradske strukture omogućiti očuvanje njegove prepoznatljivosti.

Iako je Karlovac tradicijski grad obrtništva i industrije u kojem je slijedom društveno-političkih i gospodarskih promjena krajem 20. stoljeća industrija većim dijelom propala, a obrtništvo se znatnim dijelom transformiralo u poduzetništvo, ostale su očuvane i tradicija i navike. Danas su gospodarski uvjeti na ovom prostoru bitno drukčiji, mogućnosti velike, ali nažalost još uvijek nedovoljno iskorištene.

Prostorno planska dokumentacija na svim nivoima nužno mora osigurati pretpostavke za gospodarski razvoj na način da određuje površinom velike predjele u gradu namijenjene za gospodarske namjene:

Posljednja desetljeća obilježena su u europskim gradovima urbanističkim preobrazbama uslijed napuštenih industrijskih predjela koji su se našli u središnjim gradskim prostorima. Taj proces sada slijedi i Karlovac zbog brojnih napuštenih ili preseljenih industrijskih pogona, posebno na Baniji i djelomice uz rijeku Kupu.

Revitalizacija industrijskih zona, kao i njihova preobrazba nije moguća bez odgovarajućih podrobnijih planova i odgovarajuće prostorno-planske dokumentacije (urbanistički planovi uređenja, detaljni planovi uređenja, urbanističko-arhitektonske studije) kojom se moraju riješiti imovinsko-pravni i funkcionalni problemi, te osigurati javne i ulične površine – posebice prometnice od gradske važnosti.

Ciljevi razvoja grada trebaju biti više usmjereni prema njegovoj obnovi, te postizanju više razine uređenja i upotrebe postojeće gradske strukture i površina koje su već djelomično opremljene komunalnom infrastrukturom - osobito zaštićenih povijesnih cjelina, a tek potom provedbi novih programa na neizgrađenom prostoru.

Uređenju grada treba pristupiti razlikujući posebnosti smještaja gradskih četvrti unutar gradskoga prostora, izgrađenu strukturu i vrijednosti graditeljskoga nasljeđa i očuvanih dijelova prirode. Cilj je grad izgrađivati racionalno i svrsishodno, urbanistički osmišljeno, arhitektonski prepoznatljivo oblikovano, komunalno dobro opremljeno, ekološki održivo, s poštovanjem prema naslijeđu, na tradiciji gradogradnje vrjednovane kulturnim dobrom, uvažavajući postojeće pejsažne i perivojne vrijednosti uz planiranje i podizanje novih pejsažnih gradskih prostora.

21

Gaza, Dubovac i Banija nastala su kao odvojena naselja izvan Zvijezde, a danas su i

prometno i građevno povezana s ostalim dijelovima grada u jednu urbanu cjelinu, zadržavajući pri tom svoje posebnosti, kao i izvorne urbane, arhitektonske i funkcionalne različitosti. Cilj je osigurati razvoj i revitalizaciju ovih naselja, pri čemu je nužno zadržati njihove prepoznate i zaštićene vrijednosti.

Važno je očuvati i naglasiti povijesne ulaze u grad upravo kroz ta naselja, ugradnjama (interpolacijama) izgraditi narušenu povijesnu strukturu na Gazi, a novu gradnju uskladiti sa zatečenim vrijednostima prostora u mjerilu, vrsnoći i materijalu. Rijeku Kupu, na kojoj su ova naselja izgrađena, treba uključiti u život naselja, a novom izgradnjom i sadržajima reafirmirati taj prostor.

Veliki dio obale Kupe nalazi se unutar gradskoga tkiva, odnosno gradsko se tkivo približava do same obale. Grad je još tijekom 19. stoljeća izašao na rijeku Kupu, a približio se rijeci Korani. Jače približavanje grada rijeci i život na rijeci ovisio je o hirovitostima rijeka i sigurnosti od poplava. Zbog zaštite od poplava u predjelu grada rijeke Kupa i Korana zaštićene su zidovima, obaloutvrdama i nasipima. Usprkos opasnostima od poplave grad se razvijao s obje strane rijeke Kupe.

Prema hortikulturnoj koncepciji dosadašnjeg GUP-a duž cijele Kupe predviđena je, ili urbanom rekonstrukcijom omogućena sadnja drvoreda i uređenje obale sa šetnicama, biciklističkim stazama i stambenim ulicama usporedno uz rijeku.

Brojni prethodno izrađeni planovi i studije analizirali su mogućnosti razvoja grada Karlovca i njegov odnos prema rijeci Kupi kroz formiranje gradskih javnih prostora uz rijeku, te se nastojalo sintetizirati prethodna iskustva, ali i kritički revalorizirati zatečeno stanje u prostoru s posebnim osvrtom na formiranje i definiranje riječne vizure Banije, odnosno lijeve I desne obale Kupe između dva mosta.

Razmatrajući povijesni slijed nastajanja i razvoja grada Karlovca nužno je analizirati i često složene gospodarsko-političke situacije koje su ostavile traga i u strukturi ovog dijela grada, a možemo ih iščitati u različitom pristupu rješavanja lijeve i desne obale Kupe.

Desna obala Kupe je čvrsto formirana s naglašenom urbanom strukturom dok lijevu obalu, odnosno "banijansku" stranu Kupe, karakterizira rahlost individualne izgradnje s naznakama rudimenta blokovske izgradnje (više „organskog“ nego regulativnog predloška).

Svaki prijedlog polazio je od vodoprivredne zaštite kao jednog od bitnih razloga koji je sputavao urbani razvoj ovog dijela grada, odnosno lijeve obale Kupe na Baniji što je dovelo do svojevrsnog bijega grada od rijeke Kupe. Svijest o povratku rijeke gradu, odnosno obrnuto, delikatan je zadatak je pretpostavlja definiranje "lica" grada na rijeci, što je posebno osjetljivo obzirom na segment zaštite i očuvanja graditeljske baštine.

Budući da je presudno za čitanje povijesti jednog grada čitljivost njegovih povijesnih slojeva onda i sloj razdoblja moderne ima svoj značaj, sa i bez zabluda kojih nije lišeno niti jedno prostorno-vremensko određenje, što je vidljivo i na desnoj obali Kupe kroz izgradnju nebodera u Šebetićevoj ulici i Obali I. Mažuranića, odnosno stambeno – poslovnog bloka Vranitzanyeva - Obala I. Mažuranića – Vitezovićeva ulica.

Kroz definiranje prostorno-planskih smjernica za neizgrađene ili nekvalitetne dijelove lijeve obale Kupe, a koji se nalaze unutar zone obuhvata UPU Banija – Kupa I, nužno je zaštićenu kvalitetnu graditeljsku baštinu očuvati ne samo od fizičke, već i od vizualne kontaminacije.

Ova studija podupire tijek formiranja prostora uz rijeku Kupu koji razvija strukture postojećeg mjerila i građe, a detaljne smjernice koje su ovom studijom dane odnose se na parcele i građevine koje se nalaze unutar zaštićene povijesno – urbanističke cjeline grada Karlovca, odnosno za pojedinačno zaštićene građevine na području obuhvata UPU Banija – Kupa I.

22

3.2. OBUHVAT STUDIJE Ova konzervatorska studija prostornih mogućnosti, urbanih vrijednosti, korištenja i

oblikovanja prostora dijela Banije obuhvaća prostor unutar granica UPU-a Banija – Kupa I, koji je definiran postojećim GUP-om, a egzaktne konzervatorske smjernice date su za povijesnu izgradnju istočne strane Ulice Banija kao povijesne komunikacije prema Zagrebu koja se nalazi unutar zaštićene povijesno – urbanističke cjeline grada Karlovca, te za pojedinačno zaštićeni dio kompleksa današnje tvornice HS PRODUKT d.o.o.

Studija se primarno bavi analizom i formiranjem prostora koji razvija strukture postojećeg mjerila i građe, uz detaljne smjernice koje se odnose na povijesnu izgradnju, neizgrađene parcele koje sudjeluju u formiranju vizure Ulice Banija, koja se nalazi unutar zaštićene povijesno – urbanističke cjeline grada Karlovca, te sustav mjera zaštite za pojedinačno zaštićeni dio kompleksa današnje tvornice HS PRODUKT d.o.o. u Bogovićevoj ulici.

Važno je napomenuti nužnost izrade cjelovite konzervatorske studije za cijelu zaštićenu povijesno - urbanističku cjelinu grada Karlovca, ali kako je to izniman interdisciplinaran posao koji uključuje rad brojnih struka i profesionalaca, a zaštićena cjelina obuhvaća nekoliko naselja i predgrađa koja su kroz povijest zasebno funkcionirala, a i postojeći građevinski fond je ogroman i u velikom dijelu nije sustavno istraživan, vidljivo je da bi rad na takvoj konzervatorskoj podlozi trajao godinama, uz cijeli tim stručnjaka koji bi radili na njoj. Kako je svrha svih relevantnih podloga koje služe za izradu odgovarajućeg nivoa prostorno planske dokumentacije omogućiti relevantne podloge i osigurati preduvjete za povoljan gospodarski razvoj grada, vidljivo je da bi izrada cjelovite konzervatorske podloge za cijelu zaštićenu povijesno - urbanističku cjelinu grada Karlovca u potpunosti onemogućila izradu bilo kakve prostorno – planske dokumentacije za koju je ona relevantna, a samim time gospodarski razvoj bio bi dodatno usporen i to u najvažnijim centralnim dijelovima grada Karlovca. Stoga je izrada konzervatorskih podloga određenih dijelova grada, predgrađa ili prostora koji su i definirani kroz brojne planove nižeg reda u postojećem GUP-u, jedino rješenje, uz uvjet da se pri izradi istih uvijek vodi računa o cjelokupnoj zaštićenoj povijesno - urbanističkoj cjelini kako bi se sve već izrađene ili buduće ugovorene konzervatorske studije mogle sintetizirati u jednu cjelovitu konzervatorsku studiju.

Kako je cilj ove konzervatorske studije kao i samog UPU-a Banija – Kupa I, osigurati funkcionalnu i prostornu organizaciju koja treba omogućiti stvaranje prostornih datosti za povoljan gospodarski razvoj grada, posebno treba istaknuti i preobrazbe različitih grana industrije s prijelazom na naprednije tehnologije i na više razine dohodovnosti, poticanjem razvoja suradnje gospodarstva i znanstveno-istraživačkih ustanova.

Izvorni tvornički kompleks HS PRODUKTA d.o.o. pojedinačno je zaštićen kao očuvan primjer kvalitetne industrijske arhitekture iz prve trećine 20. stoljeća, a obzirom da mu je i izvorna namjena bila gospodarska, i to industrijska, što je zadržano i do danas, potrebno je uskladiti Korištenje i namjenu površina i pripadajuće odredbe prilikom izrade Izmjena i dopuna GUP-a, obzirom da postojeći GUP prilikom definiranja Korištenja i namjene površina nije akceptirao tu važnu činjenicu. (Namjena površina unutar obuhvata UPU-a Banija – Kupa I, a prema GUP-u grada Karlovca, prikazana na kartografskom prikazu Korištenje i namjena površina određena je kao mješovita namjena – pretežito poslovna M22, gospodarska namjena - pretežito uslužna K1, te gospodarska namjena – pretežito poslovno - prodajna (trgovačka) K2.)

Sklop tvornice KGK je srušen 2008. godine, te je nekadašnja uglovna parcela k.č. 2364/3 k.o. Karlovac I, na sjeveroistočnom uglu raskršća ulica Banija i ulica dr. Ante Starčevića, novom parcelacijom - u svrhu objedinjavanja parcela u vlasništvu tvrtke LIDL HRVATSKA d.o.o. - postala dio parcele 2354/1 k.o. Karlovac I, na kojoj je podignuta građevina diskontne prodaje prehrane s pripadajućim parkiralištem.

23

GUP-om Grada Karlovca iz 2007. godine na predmetnoj lokaciji planirana je gradnja

nove crkve za potrebe naselja Banije i Drežnika. Međutim, navedena ideja nailazi na sljedeće prepreke u realizaciji: prodajom prostora tvornice KGK tvrtki LIDL HRVATSKA d.o.o. predmetna parcela postala je privatno vlasništvo sa poslovno – trgovačkom namjenom. Osim toga, gradnjom diskontne trgovine s pripadajućim parkiralištem neizgrađena površina postaje premala za gradnju crkve, koja bi adekvatno zamijenila postojeću crkvu Sv. Tri kralja i ispunila zahtjeve za većom prostornošću unutrašnjosti i širinom pristupa i okoliša koje zahtjeva suvremeno funkcioniranje sakralnih objekata. Iz navedenih razloga gradnja crkve ocjenjuje se neprovedivim elementom GUP-a.

Projektom građenja diskontne trgovine LIDL, za predmetnu uglovnu površinu (nekadašnju k.č. 2364/3) uvjetovalo se hortikulturno uređenje zelene površine bez gradnje, kako bi u budućnosti, kada i ako se ispune svi preduvjeti ( npr. poslovni interesi tvrtke LIDL HRVATSKA d.o.o. ili drugih budućih vlasnika predmetne parcele) bio realiziran projekt kvalitetne uglovne građevine koja će u urbanističkom i arhitektonskom smislu, odnosno svojim položajem, poštivanjem građevinskih pravaca postojećih ulica i gabaritom, definirati sjeveroistočni ugao raskršća Ulica Banija i dr. Ante Starčevića.

Buduća građevina trebala bi dati ravnotežu postojećim trima uglovnicama na predmetnom raskršću. Ulična pročelja buduće uglovnice trebaju biti izgrađena uz građevinski pravac Ulice Banija i uz regulacijski pravac Ulice dr. A. Starčevića od sjevernog do istočnog ruba današnje zelene površine. Građevina treba biti minimalno L tlocrtnog oblika uz mogućnost građenja i u sjeveroistočnom dijelu parcele u smislu formiranja unutarnjeg dvorišta. Maksimalna katnost građevine je Po + P+1+Pk, ili Po+P+2, odnosno ne više od ukupne visine uglovnice A. Starčevića 25, a namjene: poslovne pretežito trgovačke ili poslovne pretežito uslužne, tj. namjene ovisno potrebi.

Obzirom da na predmetnoj parceli nije bilo povijesne gradnje, buduća gradnja treba biti izvedena suvremenim materijalima i oblikovanjem, a u cilju dobivanja najkvalitetnijeg rješenja, uvjetuje se provođenje javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja.

Karlovac kao povijesno prometno središte obilježeno je do danas aktivnim i očuvanim trasama povijesnih komunikacija - cestama, željezničkom prugom i rijekom Kupom.

Ceste Karolina, Jozefina i Lujizijana te stara cesta prema Zagrebu – Ulica Banija, danas kao gradske ulice u zaštićenim povijesnim cjelinama, moguće je lako prepoznati po sačuvanoj graditeljskoj strukturi stambeno poslovnih građevina koje određuju gabarite tih ulica i njihovu trasu.

Kako se sve navedene povijesne komunikacije nastavljaju i izvan zaštićene povijesno - urbanističke cjeline grada Karlovca, preporuka je da se kroz prostorno - planske smjernice i odredbe zadržavaju trase povijesnih komunikacija i svakako drvored, ukoliko su ih iste i povijesno imale.

Na širem području Grada Karlovca županijske prometnice priključuju se na državne prometne pravce, a na području gradskoga prostora na njih se vezuju (ili su i same dijelom u kategorizaciji državnih i županijskih prometnica) gradske prometnice na koje se vežu stambene ulice. Prometne gravitacijske cjeline duž i/ili unutar prometnih pravaca svojim sadržajem uzrokuju određene kapacitete prometnih potreba te uz fizičke prepreke određuju manje prostorne jedinice unutar obuhvata i ove studije.

Broj motornih vozila, odnosno stupanj motorizacije, stalno se povećava uz nedovoljan razvoj javnoga gradskog prometa, kao i cjelokupne namjenske i prometne organizacije prostora.

Sukladno GUP-u te Studiji unaprjeđenja regulacije prometnih tokova i parkiranja u zaštićenoj povijesnoj cjelini grada Karlovca - Zvijezdi iz 2007. godine dio postojećih prometnica i križanja nije odgovarajuće tehnički izveden i opremljen, što uz nedovoljnu regulaciju prometa ugrožava sigurnost sudionika u prometu.

24

Moguća povezanost i kontinuitet prometnih pravaca te izgradnja novih prometnih

trasa u svrhu omogućavanja što bržeg i nesmetanog kretanja od ishodišta do cilja, do sada nije uspješno pratila stupanj motorizacije stanovništva. Unutar gradskoga prostora prometni problemi narasli su do te mjere da dolazi do povremenih zastoja prometa, a time i do ometanja sveukupnih gradskih funkcija.

Uzroci otežanog stanja unutar gradskoga prometnog sustava po GUP-u jesu: povećavanje broja stanovništva; povećavanje stupnja motorizacije; neodgovarajuća izgrađenost prometne mreže grada; željeznička pruga koja prolazi kroz grad i djeluje kao prepreka prostorno boljeg povezivanja, a time i razvoja grada, odnosno pojedinih njegovih dijelova npr. Banije i lijeve obale Kupe; teretni i autobusni promet koji prolazi kroz grad; nedostatak više ulazno-izlaznih, kao i obodnih prometnica; nedostatak parkirališta za teretni promet; nedostatak parkirališnih mjesta u središtu grada; nedovoljna preglednost nekih križanja; slaba protočnost vozila na glavnim prometnicama; nedostatak biciklističkih staza, što se odrazilo i na stanje prometa na području Banije, a samim time i na lijevoj obali Kupe .

Željeznička pruga koja prolazi sredinom grada u smjeru sjever-jug danas je najveće ograničenje u prostoru glede prometne povezanosti, a neposredno je uz vodozaštitne mjere od poplava ograničilo razvoj lijeve obale Kupe.

25

4. KONZERVATORSKE ANALIZE I SMJERNICE ZA POSTOJEĆU

GRAĐEVINSKU STRUKTURU

4.1. ELEMENTI KONCEPCIJE RAZVOJA GRADA U ZONI OBUHVATA STUDIJE

Povijesna predgrađa izvan “Zvijezde” i šančeva treba razvijati otvaranjem grada na rijeku Kupu, a dobrom regulacijom prometa osigurati rasterećenje od tranzitnog prometa. Cilj je privući novi život u povijesnu strukturu novim sadržajima i uređenim prostorima, te na taj način privući gradske i tranzitne posjetitelje i stvoriti atraktivni grad za razvoj turizma.

Nastala kao odvojena naselja izvan Zvijezde - Gaza, Dubovac i Banija - danas su i prometno i građevno povezana s ostalim dijelovima grada u jednu urbanu cjelinu, zadržavajući pri tom svoje posebnosti, kao i izvorne urbane, arhitektonske i funkcionalne različitosti.

Cilj je osigurati razvoj i revitalizaciju ovih naselja, pri čemu je nužno zadržati njihove prepoznate i zaštićene vrijednosti. Važno je očuvati i naglasiti povijesne ulaze u grad upravo kroz ta naselja, ugradnjama (interpolacijama) izgraditi narušenu povijesnu strukturu na Gazi I Baniji, a novu gradnju uskladiti sa zatečenim vrijednostima prostora u mjerilu, vrsnoći i materijalu. Rijeku Kupu, na kojoj su ova naselja izgrađena, treba uključiti u život naselja, a novom izgradnjom i sadržajima reafirmirati taj prostor.

Karlovac spada u one malobrojne gradove u svijetu koji ne samo da znaju točan datum svoga nastanka nego posjeduju do danas bitno nepromijenjenu urbanističku sliku iz doba nastanka. Karlovačka renesansna «Zvijezda» dopunjena u doba baroka vidljivo je i prepoznatljivo svjedočanstvo racionalne i oblikovane urbanističke zamisli koja do danas plijeni pozornost i izaziva divljenje. Nekoliko stoljeća nakon nastanka «Zvijezde» Karlovac se više stihijski negoli planski širio i gradio ponajviše u smjeru sjevera i sjeverozapada obavijajući se uz rijeku Kupu. Tradicija urbanističkoga planiranja u Karlovcu postoji od početka 20. stoljeća (prvi urbanistički plan napravljen je 1905. godine). Pokušaji uvođenja urbanističkoga reda i urbanističke geometrije u prvoj polovici 20. stoljeća nije dalo znatnije rezultate jer su ostvarenja izgradnje bila djelomična uslijed sporoga rasta grada.

Prostorni razvoj grada Karlovca treba primarno usmjeravati: očuvanju i racionalnijem korištenju neizgrađenih područja, postupnoj preobrazbi ruralnih u urbana obilježja stanovanja, gušćoj izgrađenosti i boljoj prometnoj povezanosti gradskih područja. Sekundarno razvoj grada treba usmjeravati izgrađivanjem neizgrađenih područja.

Prekomjerno širenje izgrađenog prostora niske gustoće izgrađenosti prostorno je neracionalno budući da otežava prostornu organizaciju grada, povećava komunalne i sve druge troškove te zauzima dragocjen prirodan prostor. Neracionalno širenje prostora niske gustoće izgrađenosti u suvremenim prostornim i gospodarskim prilikama usporava razvoj.

Prostorno uređenja Grada Karlovca temelji se na potrebama gospodarskog i društvenog razvoja, poštivanju prirodnih, krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih naslijeđenih vrijednosti.

4.2. ZAŠTITA POVIJESNIH STRUKTURA U zoni obuhvata UPU Banija – Kupa u pogledu zaštite i očuvanja kulturnih dobara

razlikujemo:

o kulturna dobra zaštićena Rješenjem Ministarstva kulture (KLASA: UP-I°-612-08/06-06/0470, URBROJ: 532-04-01-1/4-09-6; Zagreb, od 23.10.2009. godine.) koja se nalaze unutar predmetne zaštićene kulturno-povijesne urbanističke cjeline grada Karlovca:

- Banija / Starčevićeva, k.č. 2354/1, (nekadašnja uglovna k.č.2364/3) - Banija 28 (k.č. 2351)

26

- Banija 30 a (k.č. 2352) - Banija 30 a (k.č. 2352) - Banija 32 (k.č. 2348) - Banija 34 (k.č. 2346/1) - Banija 36 (k.č. 2344) - Banija 38 (k.č. 2334) - Banija 40, 40 a i 40 b (k.č. 2333) - Banija 42, 42 a (k.č. 2331) - Bogovićeva 2 (k.č. 2342, 2343/3)

o kulturno dobro preventivno zaštićeno Rješenjem Ministarstva kulture (KLASA: UP/I-612-08/09-05/0218, URBROJ: 532-04-12/4-10-5, Karlovac, od 7.01.2010. godine):

- Tvornica HS PRODUKT d.o.o., Bogovićeva ulica, (k.č. 2336/10, dio 2336/12)

Revizijom Rješenja o registraciji Ministarstva kulture od 14.12.2006.g. (KLASA: UP-I°-612-08/06-06/0470, URBROJ: 532-04-01-1/4-06-2) date su nove prostorne međe kulturno-povijesne urbanističke cjeline grada Karlovca. Unutar područja zaštite primjenjuju se režimi zaštite A, B i C. ZONA 'B’ (DJELOMIČNA ZAŠTITA POVIJESNIH STRUKTURA) obuhvaća osim područja predgrađa Zvijezde, dijelove Zvijezde i šanca, naselja Gaza, Dubovac, dio naselja Rakovac, i naselje Baniju. Predio B podrazumijeva djelomičnu zaštitu povijesnih struktura zbog različitoga stupnja očuvanosti dijelova kulturno-povijesnih cjelina. Sustavom mjera zaštite u predjelu B uvjetuje se zaštita osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih skupina građevina, pojedinih posebno zaštićenih građevina i drugih, za ukupnost kulturno-povijesne cjeline važnih vrijednosti, a prije svega oblika građevina i sklopova, gabarita i povijesnih sadržaja. Na području ovoga predjela uvjetovat će se zahvati u smislu prilagodbe funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba. Na području ovoga apredjela svi zahvati u prostoru uvjetovani su prethodnim arheološkim i konzervatorskim istraživanjima, a svaki je podređen rezultatima provedenih istraživanja. Zaštitu kulturnog dobra treba provoditi cjelovito – građevine sa svim pripadajućim dijelovima te pripadajućim dijelom čestice, u pravilu uz očuvanje osnovne namjene ili one koja neće narušiti spomeničku vrijednost građevine. Radovi koji na nepokretnom kulturnom dobru ili zaštićenom okolišu kulturnog dobra mijenjaju namjenu kulturnog dobra mogu se poduzimati samo uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara. Radovi koji bi narušili cjelovitost kulturnog dobra nisu dopušteni. Za sanaciju i provođenje zaštitnih radova na zaštićenom kulturnom dobru potrebno je izraditi odgovarajuću dokumentaciju postojećega stanja s prijedlogom sanacije i obnove prema konzervatorskim uvjetima nadležne službe zaštite. Sanacija i obnova građevine mora se izvoditi sukladno izvornom arhitektonsko-oblikovnom konceptu uz očuvanje građevne čestice odnosno posjeda s kojim čini cjelinu. Nisu dozvoljeni zahvati koji mogu ugroziti spomenički karakter - bilo da se radi o rekonstrukciji ili prenamijeni u sadržaje koji nisu primjereni obilježjima i karakteristikama zaštićene građevine odnosno karakteristikama okoliša i parcelacije. Nije dozvoljena ugradnja materijala i građevnih elemenata koji nisu primjereni povijesnom ili spomeničkom karakteru građevine (posebno na pročeljima) osim iznimno u prizemljima građevina u kojima se smještavaju prostori javne namjene, ali i tada prema detaljnim uvjetima te uz suglasnost službe zaštite. Uklanjanje građevina u svrhu gradnje zamjenskih građevina moguće je iznimno i to sukladno uvjetima propisanim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Za sve radnje u predmetnoj zoni nadležno tijelo za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Karlovcu) utvrđuje slijedeće: posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole ili ishođenja drugih rješenja sukladno Zakonu o prostornom uređenju i graditeljstvu), prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevne dozvole ili ishođenja drugih rješenja sukladno Zakonu o prostornom uređenju i graditeljstvu), konzervatorski i arheološki nadzor u svim fazama radova.

27

4.3. KATALOG POJEDINAČNIH GRAĐEVINA S KONZERVATORSKIM SMJERNICAMA ZA OBNOVU

Banija / Starčevićeva, k.č. 2354/1, (nekadašnja uglovna k.č.2364/3)

BANIJA / STARČEVIĆEVA, K.Č. 2354/1 Izvor: Fototeka Konzervatorskog odjela u Karlovcu, 2010. godina

Danas neizgrađen prostor na spoju Ulice Banija i Starčevićeve ulice, jedina je kroz

povijest neizgrađena uglovna čestica na raskrižja dviju ulica. Prva izgradnja na području, iako uvučena od Ulice Banija, bila je zgrada tvornice pila iz oko 1920. godine. Zgrada je četrdesetih godina 20. st. izgorjela, pa se proizvodnja preselila u Ulicu M. Laginje. Na mjestu tvornice podignut je pogon Kemijsko građevinskog kombinata (KGK) i kasnije, uz ulicu manja prizemna zgrada prodavaonice.

Sklop tvornice KGK je srušen 2008. godine, te je nekadašnja uglovna parcela k.č. 2364/3 k.o. Karlovac I, na sjeveroistočnom uglu raskršća ulica Banija i ulica dr. Ante Starčevića, novom parcelacijom - u svrhu objedinjavanja parcela u vlasništvu tvrtke LIDL HRVATSKA d.o.o. - postala dio parcele 2354/1 k.o. Karlovac I, na kojoj je podignuta građevina diskontne prodaje prehrane s pripadajućim parkiralištem.

GUP-om Grada Karlovca iz 2007. godine na predmetnoj lokaciji planirana je gradnja nove crkve za potrebe naselja Banije i Drežnika. Međutim, navedena ideja nailazi na sljedeće prepreke u realizaciji: prodajom prostora tvornice KGK tvrtki LIDL HRVATSKA d.o.o. predmetna parcela postala je privatno vlasništvo sa poslovno–trgovačkom namjenom. Osim toga, gradnjom diskontne trgovine s pripadajućim parkiralištem neizgrađena površina postaje premala za gradnju crkve, koja bi adekvatno zamijenila postojeću crkvu Sv. Tri kralja i ispunila zahtjeve za većom prostornošću unutrašnjosti i širinom pristupa i okoliša koje zahtjeva suvremeno funkcioniranje sakralnih objekata. Iz navedenih razloga gradnja crkve ocjenjuje se neprovedivim elementom GUP-a.

28

Projektom građenja diskontne trgovine LIDL, za predmetnu uglovnu površinu

(nekadašnju k.č. 2364/3) uvjetovalo se hortikulturno uređenje zelene površine bez gradnje, kako bi u budućnosti, kada i ako se ispune svi preduvjeti (npr. poslovni interesi tvrtke LIDL HRVATSKA d.o.o. ili drugih budućih vlasnika predmetne parcele) bio realiziran projekt kvalitetne uglovne građevine koja će u urbanističkom i arhitektonskom smislu, odnosno svojim položajem, poštivanjem građevinskih pravaca postojećih ulica i gabaritom, definirati sjeveroistočni ugao raskršća Ulica Banija i dr. Ante Starčevića.

Buduća građevina trebala bi dati ravnotežu postojećim trima uglovnicama na predmetnom raskršću. Ulična pročelja buduće uglovnice trebaju biti izgrađena uz građevinski pravac Ulice Banija i uz regulacijski pravac Ulice Dr. A. Starčevića od sjevernog do istočnog ruba današnje zelene površine. Građevina treba biti minimalno L tlocrtnog oblika uz mogućnost građenja i u sjeveroistočnom dijelu parcele u smislu formiranja unutarnjeg dvorišta. Maksimalna katnost građevine je Po + P+1+Pk, ili Po+P+2, odnosno ne više od ukupne visine uglovnice A. Starčevića 25. Namjena: poslovna pretežito trgovačka ili poslovna pretežito uslužna namjena ovisno potrebi.

Obzirom da na predmetnoj parceli nije bilo povijesne gradnje, buduća gradnja treba biti izvedena suvremenim materijalima i oblikovanjem, a u cilju dobivanja najkvalitetnijeg rješenja, uvjetuje se provođenje javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja.

Banija 28 (k.č. 2351)

BANIJA 28 (K.Č. 2351)

Izvor: Fototeka Konzervatorskog odjela u Karlovcu, 2010. godina

Stambeno-poslovna prizemnica "L" tlocrta uvučena od uličnog niza sa pomoćnom građevinom u dvorištu. Parcela je od ulice ograđena ogradom, a prostor između ograde i građevine iskorišten za terasu današnjeg ugostiteljskog objekta. Građevina paviljonskog tipa sagrađena je oko 1920. godine za stambeni prostor i pletionu. Glavno pročelje raščlanjeno je skromnim oblicima i elementima kasne secesije.

29

Zbog skromnih prostornih i oblikovnih karakteristika postojeće stambeno-poslovne građevine, na predmetnoj parceli dozvoljava se sveobuhvatna rekonstrukcija postojeće prizemnice u smislu dogradnje i nadogradnje stambeno-poslovnim sadržajima. Dogradnja je poželjna na dijelu parcele od građevinskog pravca do pročelja postojeće građevine i to visine P+1+Pk, a iste visine može biti i nadogradnja postojeće građevine.

Idejni projekt koji uključuje specifične zahtjeve unutar predmetne parcele, odnosno zahtjev za konkretnu rekonstrukciju, treba definirati uz dodatne konzultacije s nadležnim konzervatorskim odjelom, te za isti ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Postoji i originalni nacrt iz 1921. godine na kojem je vidljivo da građevina Banija 30 projektirana i za k.č. 2351, no projekt nije u cijelosti izveden, a sada je realizacija tog projekta veoma upitna zbog postupno izmijenjenih vlasničkih odnosa, kao i objedinjavanja parcela 2351 i 2350, te nužnosti uklanjanja postojeće izgradnje na k.č. 2351.

Pomoćna građevina u dvorištu zahtjeva sveobuhvatnu sanaciju, iako se zbog dotrajalosti materijala i slabije kvalitete izvedbe predlaže revizija potreba pomoćnih sadržaja od strane suvlasnika, koja bi rezultirala uklanjanjem postojeće pomoćne građevine, a na taj način ostvarila bi se kvalitetnija površina dvorišta, koja se preporučuje urediti kombinacijom popločenja betonskim opločnicima i zelenim otocima.

Banija 30 a (k.č. 2352)

BANIJA 30 A (K.Č. 2352) Izvor: Fototeka Konzervatorskog odjela u Karlovcu, 2010. godina

Stambena katnica pravokutnog tlocrta s manjim rizalitom na užem sjevernom

pročelju, pokrivena dvostrešnim krovištem. Iako je povijesno i prema vlasništvu bila dvorišni objekt glavne zgrade na broju 30, danas se vodi kao zasebna kuća s pripadajućom parcelom. Zgrada je sagrađena 1929. godine za tvornicu čarapa Lasta vlasnika Božidara Tomšića, tijekom vremena je dograđena i dio je adaptiran u stan. Jednokatnica je bez stilskih osobitosti, lišena bilo kakvih arhitektonskih profilacija i ukrasa s raščlambom koju čini tek nizanje prozorskih otvora.

30

Građevina zahtjeva sveobuhvatno i jednoobrazno uređenje pročelja i stolarije. Stolarija mora biti drvena, istih dimenzija, oblika i istih vanjskih profilacija kao izvorna; postavljeni na postojeću poziciju, prozori mogu biti jednostruki i ostakljeni IZO staklom. Uvjetuje se odabir roleta istog materijala, mjesta i načina postave, oblikovanja i boje za sve prozorske otvore, sa postavom kutije za rolete sa unutarnje strane.

Nadogradnja građevine u smislu gradnje kata nije moguća. Zbog poboljšanja fizikalnih svojstava moguća je postava novog krovišta (kosi krov),

bez nadozida, s nagibom krovnih ploha do 35', te pokrivanje pokrovom od glinenog crijepa prirodno crvene boje, sa postavom točkastih snjegobrana u boji crijepa po cijeloj površini krova.

U slučaju izvedbe novih ventilacijskih i dimovodnih kanala, njihovo oblikovanje iznad krovišta potrebno je riješiti zidanjem opekom sukladno postojećim dimnjacima.

Održavanje limarije potrebno je provesti pažljivom demontažom oštećenih dijelova i postavom novih horizontalnih žljebova, odvodnih vertikala te opšava na krovu od pocinčanog, čeličnog ili aluminijskog lima.

Pročelje se uvjetuje sanirati u cjelini, a boju i ton stolarije i pročelja odrediti će nadležni konzervator.

Preporučuje se zadržavanje postojeće stambene namjene građevine i funkcionalnog rasporeda.

Stambene i pomoćne građevine u dvorištu dozvoljava se održavati prema postojećem stanju, iako se zbog dotrajalosti materijala i slabije kvalitete izvedbe predlaže revizija potreba pomoćnih sadržaja od strane suvlasnika, koja bi rezultirala uklanjanjem dijela postojećih, osobito urušenih građevina i građenje pomoćnih građevina ili pomoćne građevine ujednačenog volumena i oblikovanja.

Osobito je važno revidirati pomoćne sadržaje na k.č. 2353/3, osobito uz istočni rub, gdje postoji potreba za uređenjem granice prema prostoru parkirališta LIDL-a. Uređenje je moguće građenjem pomoćne građevine ujednačenog volumena sa pažljivim oblikovanjem južnog i istočnog pročelja, ili uklanjanjem postojećih građevina te hortikulturnim uređenjem parcela 2352/3 i 2353/1.

Idejni projekt koji uključuje specifične zahtjeve unutar predmetne parcele, odnosno zahtjev za konkretnu rekonstrukciju, treba definirati uz dodatne konzultacije s nadležnim konzervatorskim odjelom, te za isti ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Ostali elementi novih građevina moraju biti usklađeni sa važećim odredbama prostorno-planske dokumentacije.

31

Banija 30 (k.č. 2350)

BANIJA 30 (K.Č. 2350) Izvor: Fototeka Konzervatorskog odjela u Karlovcu, 2010. godina

Stambeno-poslovna jednokatnica pravokutnog tlocrta s mansardnim krovištem. U

prizemlju je jedan stan i poslovni prostor, u gornjim etažama po jedna stambena jedinica. Jednokatnica je sagrađena 1921.godine za Božidara Tomšića. Prema projektu kuća

je trebala biti duga 9 prozorskih osi. Godine 1921. izgrađen je sjeverni dio zgrade u dužini 5 prozorskih osi uz uvjet građevinske dozvole da se južni dio kuće treba sagraditi u roku od jedne godine. Prema projektu u južnom dijelu građevine na gornjim etažama trebao je biti po jedan trosoban stan, a u prizemlju poslovni prostor. Građevina nije dograđena prema projektu i prema uvjetu građevinske dozvole što se iščitava iz raščlambe i asimetričnog rasporeda osi glavnog pročelja. Godine 1932. prozor prizemlja adaptiran je u izlog sa željeznim kapcima prema projektu građevinske tvrtke Kabalin i Jamnicky.

Glavno pročelje dugo je pet prozorskih osi od kojih je prva izdvojena širinom i većim razmakom od ostalih. Zidno platno prizemlja obrađeno je sljubnicama, a kata je glatka ploha dekorirana geometrijski oblikovanim ukladama potprozornika.

U dvorištu parcele nalaze se dvije gospodarske građevine. Ulično pročelje građevine uređeno je 2006. godine, a bočno i dvorišno 2009. godine.

Neprihvatljive intervencije su: PVC stolarija na izlozima i vratima poslovnog prostora u prizemlju, reklamna oznaka poslovnog prostora, te vanjska jedinice klimatizacijskog uređaja postavljenog na pročelju u zoni parapeta I kata. PVC stolariju potrebno je zamijeniti drvenom uz zadržavanje izvornih dimenzija otvora. Shemu stolarije definirati će se uz konzultacije s nadležnim konzervatorom sukladno namjeni i stvarnim potrebama usklađenim sa povijesnim oblikovanjem građevine.

32

Za poslovni prostor potrebno je oblikovati reklamnu oznaku pojedinačnim slovima u

3D varijanti, sa ili bez pozadinskog osvjetljenja. Za vanjsku jedinicu klimatizacijskog uređaja uvjetuje se pronalaženje odgovarajućeg

tehničkog rješenja i postavljanje na dvorišno pročelje ili unutar prostora. Na krovnim plohama ne dozvoljavaju se nikakve intervencije u smislu izmjene

tipologije mansardnog krovišta, promjene nagiba, promjene visinske kote sljemena i visinske kote višestruko profiliranog potkrovnog vijenca, te oblika mansardnih prozora.

U procesu redovitog održavanja građevine uvjetuje se zadržavanje pokrova od biber crijepa dvostrukim pokrivanjem, dok se mansardne plohe mogu obložiti izvornim rješenjem - romboidnim vlakno - cementnim pločama sive boje. (Izvorne eternit ploče zamijenjene su 2006. godine biber crijepom zbog višestruko veće cijene vlakno - cementnih ploča).

Ukoliko se žele poboljšati fizikalna svojstva potkrovnog prostora izvedbom ventilirajućeg krova, dozvoljava se postava paropropusne i vodootporne folije na rogove, ispod kontra letvi i letvi za pokrivanje crijepom, pri čemu se uvjetuje jedinstvenost krovne površine, odnosno novo izvedeni završni sloj ne smije visinski nadmašivati susjedne dijelove krovne plohe, niti se razlikovati vrstom i bojom pokrova.

U slučaju izvedbe novih ventilacijskih i dimovodnih kanala, njihovo oblikovanje iznad krovišta potrebno je riješiti zidanjem opekom sukladno postojećim dimnjacima.

Održavanje limarije potrebno je provesti pažljivom demontažom oštećenih dijelova i postavom novih horizontalnih žljebova, odvodnih vertikala te opšava na krovu od pocinčanog, čeličnog ili aluminijskog lima. Oštećena i trula stolarija može se zamijeniti novom, uz uvjet da novi prozori budu drveni, istih dimenzija, oblika i istih vanjskih profilacija kao postojeći; postavljeni na postojeću poziciju, uz mogućnost ostakljenja IZO staklom. Uvjetuje se odabir roleta istog materijala, mjesta i načina postave, oblikovanja i boje za sve prozorske otvore; ukoliko je moguće preporučuje se postavljanje kutije za rolete sa unutarnje strane.

Pročelje se i nadalje uvjetuje održavati integralno – sva pročelja istovremeno - uz pažljivu sanaciju svih postojećih oblikovnih elemenata i arhitektonske plastike; boju i ton stolarije i pročelja određuje nadležni konzervator.

Postojeća funkcija građevine osigurava predmetnoj građevini uredno održavanje i korištenje, uz korektne intervencije kojima se ispunjavaju suvremene potrebe korisnika. I nadalje, buduće intervencije trebaju biti usklađene s izvornikom te prema odredbama konzervatorske struke.

Postoji i originalni nacrt iz 1921. godine na kojem je vidljivo da građevina Banija 30 projektirana i za k.č. 2351, no projekt nije u cijelosti izveden, a sada je realizacija tog projekta veoma upitna zbog postupno izmijenjenih vlasničkih odnosa, kao i objedinjavanja parcela 2351 i 2350, te nužnosti uklanjanja postojeće izgradnje na k.č. 2351.

Idejni projekt koji uključuje specifične zahtjeve unutar predmetne parcele, odnosno zahtjev za konkretnu rekonstrukciju, treba definirati uz dodatne konzultacije s nadležnim konzervatorskim odjelom, te za isti ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Pomoćne građevine u dvorištu dozvoljava se održavati prema postojećem stanju, iako se zbog dotrajalosti materijala i slabije kvalitete izvedbe predlaže revizija potreba pomoćnih sadržaja od strane suvlasnika, koja bi rezultirala uklanjanjem postojećih pomoćnih građevina i građenje jedinstvene pomoćne građevine ujednačenog volumena i oblikovanja, u zatečenim legalnim postocima izgrađenosti građevinske čestice.

Ostali elementi nove pomoćne građevine moraju biti usklađeni sa važećim odredbama prostorno-planske dokumentacije. Na taj način ostvarila bi se kvalitetnija površina dvorišta, koja se preporučuje urediti kombinacijom popločenja betonskim opločnicima i zelenim otocima.

33

Banija 32 (k.č. 2348)

BANIJA 32 (K.Č. 2348) Izvor: Fototeka Konzervatorskog odjela u Karlovcu, 2010. godina

Stambeno-poslovna jednokatnica u nizu, kvadratnog tlocrta, pod dvostrešnim

krovištem. Sagrađena je 1928. godine prema projektu ovlaštenog graditelja Josipa Jurmana kao manja jednokatnica s dućanskom prostorijom i nusprostorijom u prizemlju te stanom na katu. Sagrađena je za drugog investitora, mesarskog obrtnika, zbog čega prvotni projekt građevinske tvrtke Kabalin i Jamnicky iz 1926. godine nije izveden.

U dvorištu je 1929. sagrađena prizemna kobasičarska radiona, prema nacrtu građevinskog poduzetnika Ivana Marinella.

Glavno pročelje dugo četiri simetrično raspoređene prozorske osi, skladno je riješeno upotrebom elemenata kasnog historicizma: sa sljubnicama u prizemlju, prozorskim otvorima I kata uokvirenim profiliranim okvirima i vertikalno ritmiziranim ukladama parapeta, te profiliranim međukatnim razdjelnim vijencem, koji se ponavlja u razini prozorske klupčice.

Građevina zahtjeva sveobuhvatno uređenje uličnog pročelja i krovišta. Neprihvatljive intervencije su: PVC stolarija na izlozima i vratima poslovnog prostora u prizemlju, te metalna vrata kolne veže. PVC stolariju potrebno je zamijeniti drvenom, uz zadržavanje izvornih dimenzija otvora. Shemu stolarije prizemlja, uključujući vrata kolnog ulaza definirati će se uz konzultacije s nadležnim konzervatorom sukladno namjeni i stvarnim potrebama usklađenim sa povijesnim oblikovanjem građevine.

Dozvoljena je mogućnost pretvaranja trokrilnog prozora u prizemlju (desna strana pročelja) u izlog ili vrata poslovnog prostora. Prozori prvog kata moraju biti drveni, istih dimenzija, oblika i istih vanjskih profilacija kao izvorni; postavljeni na postojeću poziciju, mogu biti jednostruki i ostakljeni IZO staklom.

Uvjetuje se odabir roleta istog materijala, mjesta i načina postave, oblikovanja i boje za sve prozorske otvore, sa postavom kutije za rolete sa unutarnje strane.

34

Za poslovni prostor potrebno je oblikovati reklamnu oznaku pojedinačnim slovima u 3D varijanti, sa ili bez pozadinskog osvjetljenja.

Nadogradnja građevine nije moguća, a na krovnim plohama ne dozvoljavaju se nikakve intervencije u smislu izmjene nagiba, promjene visinske kote sljemena i visinske kote višestruko profiliranog potkrovnog vijenca.

U procesu redovitog održavanja građevine uvjetuje se zadržavanje pokrova od glinenog crijepa prirodno crvene boje, uz postavu točkastih snjegobrana u boji crijepa po cijeloj površini krova.

Ukoliko se žele poboljšati fizikalna svojstava potkrovnog prostora izvedbom ventilirajućeg krova, dozvoljava se postava paropropusne i vodootporne folije na rogove, ispod kontra letvi i letvi za pokrivanje crijepom, pri čemu se uvjetuje jedinstvenost krovne površine, odnosno novo izvedeni završni sloj ne smije visinski nadmašivati susjedne dijelove krovne plohe, niti se razlikovati vrstom i bojom pokrova.

Dozvoljava se ugradnja ležećih krovnih prozora max dimenzija 78 x 118 cm, a njihov broj i položaj proizlazi iz funkcionalnih potreba, te analize pročelja kao i postojećeg ritma i razmaka rogova drvene krovne konstrukcije.

U slučaju izvedbe novih ventilacijskih i dimovodnih kanala, njihovo oblikovanje iznad krovišta potrebno je riješiti zidanjem opekom sukladno postojećim dimnjacima.

Održavanje limarije potrebno je provesti pažljivom demontažom oštećenih dijelova i postavom novih horizontalnih žljebova, odvodnih vertikala te opšava na krovu od pocinčanog, čeličnog ili aluminijskog lima.

Pročelje se uvjetuje sanirati u cjelini, uz pažljivu sanaciju svih postojećih oblikovnih elemenata i arhitektonske plastike, a boju i ton stolarije i pročelja odrediti će nadležni konzervator naknadno.

Preporučuje se zadržavanje postojeće namjene građevine i funkcionalnog rasporeda sa poslovnim prostorom u prizemlju i stanom na katu. Budućim intervencijama na pročelju i krovištu, u skladu s izvornikom i prema odredbama konzervatorske struke, treba osigurati jednostavnije održavanje i uredno korištenje, uz istovremeno ispunjavanje suvremenih potreba korisnika.

Idejni projekt koji uključuje specifične zahtjeve unutar predmetne parcele, odnosno zahtjev za konkretnu rekonstrukciju, treba definirati uz dodatne konzultacije s nadležnim konzervatorskim odjelom, te za isti ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Pomoćne građevine u dvorištu dozvoljava se održavati prema postojećem stanju, sukladno potrebama vlasnika, uz moguće sanacije ili rekonstrukcije koje dozvoljavaju odredbe važeće prostorno-planske dokumentacije.

35

Banija 34 (k.č. 2346/1)

BANIJA 34 (K.Č. 2346/1) Izvor: Fototeka Konzervatorskog odjela u Karlovcu, 2010. godina

Stambeno-poslovna jednokatnica u nizu, "L" tlocrta pokrivena dvostrešnim krovištem.

Građena je u dvije faze, 1921.godine prema projektu građevinskog majstora Josipa del Tose sagrađen je veći dio današnje jednokatnice, u dužini sedam osi, uključujući oba erkera. Južni dio dograđen je 1926. godine u dužini tri osi po projektu građevinske tvrtke Kabalin i Jamnicky prema kojem se dogradnja stilski, oblikovno i gabaritom prilagodila postojećoj zgradi.

Dvorišno krilo 1927. godine nadograđeno je za stambeni prostor. U adaptaciji kuće na pročelju je izostavljeno izvorno oblikovanje zidnog platna sljubnicama u prizemlju. Danas je glavno pročelje građevine dugo deset prozorskih osi od kojih prvu i sedmu zauzima erker na katu.

Ulazni i prozorski otvori uokvireni su okvirom u žbuci. Prozori kata imaju bogatiju dekoraciju s arhitravnim nadstrešnicama i prozorskim klupčicama te geometrijskim ukrasima iznad natprozornika. Prozorski otvori posljednje tri osi izdvajaju se jednostavnijim arhitektonskim profilacijama. Svaka os erkera naglašena je atikom u zoni krovišta.

Građevina zahtjeva sveobuhvatno uređenje uličnog pročelja i krovišta. Neprihvatljive intervencije su: PVC stolarija na prozorima u prizemlju i na I katu. PVC stolariju potrebno je zamijeniti drvenom, uz zadržavanje izvornih dimenzija otvora. Prozori moraju biti drveni, dvokrilni sa nadsvjetlom, istih dimenzija, oblika i istih vanjskih profilacija kao izvorni; postavljeni na postojeću poziciju, mogu biti jednostruki i ostakljeni IZO staklom.

Uvjetuje se odabir roleta istog materijala, mjesta i načina postave, oblikovanja i boje za sve prozorske otvore, sa postavom kutije za rolete sa unutarnje strane. Za poslovni prostor potrebno je oblikovati reklamnu oznaku pojedinačnim slovima u 3D varijanti, sa ili bez pozadinskog osvjetljenja.

36

Nadogradnja građevine nije moguća, a na krovnim plohama ne dozvoljavaju se nikakve intervencije u smislu izmjene nagiba, promjene visinske kote sljemena i visinske kote višestruko profiliranog potkrovnog vijenca ili promjene oblikovanja atika.

U procesu redovitog održavanja građevine uvjetuje se zadržavanje pokrova od glinenog crijepa prirodno crvene boje, uz postavu točkastih snjegobrana u boji crijepa po cijeloj površini krova.

Ukoliko se žele poboljšati fizikalna svojstava potkrovnog prostora izvedbom ventilirajućeg krova, dozvoljava se postava paropropusne i vodootporne folije na rogove, ispod kontra letvi i letvi za pokrivanje crijepom, pri čemu se uvjetuje jedinstvenost krovne površine, odnosno novo izvedeni završni sloj ne smije visinski nadmašivati susjedne dijelove krovne plohe, niti se razlikovati vrstom i bojom pokrova.

Dozvoljava se ugradnja ležećih krovnih prozora max dimenzija 78 x 118 cm, a njihov broj i položaj proizlazi iz funkcionalnih potreba, te analize pročelja kao i postojećeg ritma i razmaka rogova drvene krovne konstrukcije.

U slučaju izvedbe novih ventilacijskih i dimovodnih kanala, njihovo oblikovanje iznad krovišta potrebno je riješiti zidanjem opekom sukladno postojećim dimnjacima.

Održavanje limarije potrebno je provesti pažljivom demontažom oštećenih dijelova i postavom novih horizontalnih žljebova, odvodnih vertikala te opšava na krovu od pocinčanog, čeličnog ili aluminijskog lima.

Pročelje se uvjetuje obnoviti u cjelini prema izvornom stanju i arhivskim nacrtima pročelja iz 1921. i 1926. godine (dogradnja), odnosno, prije izvođenja bilo kakvih radova uvjetuje se izrada snimke postojećeg stanja pročelja sa detaljima profilacija, te izrada projekta kojim se predviđa rekonstrukcija kompletne plastike pročelja i to:

glatke žbuke zidnog platna; obnove horizontalnih sljubnica u cijeloj površini zida prizemlja uz uklanjanje teraco

obloge (sokla); izvedbu sokla u gruboj žbuci ili oblaganje kamenim pločama u visini cca 50 cm; izvedbu horizontalnih sljubnica sa grubom žbukom u rizalitnim zonama u

prizemlju i horizontalnih sljubnica sa glatkom žbukom na katu ( oko erkera); izvedbu međukatnog vijenca koji se treba obnoviti u punom profilu i produžiti na

dograđeni dio građevine–dio desno od glavne ulazne veže sa tri prozorska otvora; izvedbu jednostavnih okvira u žbuci i zaglavnih elemenata oko otvora prizemlja; obnovu potprozorne plastike u zoni prvog kata; sanaciju elemenata oblikovanja između prozorskih otvora i arhitravne prozorske

nadstrešnice u zoni prvog kata prema postojećem stanju.

Navedeni projekt rekonstrukcije pročelja izraditi uz konzultacije sa nadležnim konzervatorom uz ishođenje prethodnog odobrenja iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Boju i ton pročelja, stolarije i roleta odrediti će nadležni konzervator.

Preporučuje se zadržavanje postojeće namjene građevine i funkcionalnog rasporeda sa poslovnim prostorom u prizemlju i stanovima na katu. Dozvoljava se eventualna prenamjena stambenog prostora u prizemlju (desno od glavne ulazne veže) u poslovni prostor. U tom slučaju dozvoljava se samo formiranje izloga i ulaza u poslovni prostor uklanjanjem parapeta bez promjene širine i visine otvora.

Idejni projekt koji uključuje specifične zahtjeve unutar predmetne parcele, odnosno zahtjev za konkretnu rekonstrukciju, treba definirati uz dodatne konzultacije s nadležnim konzervatorskim odjelom, te za isti ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

37

Budućim intervencijama pročelje treba uskladiti s izvornikom i prema odredbama

konzervatorske struke, te osigurati jednostavnije održavanje i uredno korištenje, uz istovremeno ispunjavanje suvremenih potreba korisnika.

U unutrašnjosti parcele uvjetuje se očuvanje, odnosno održavanje sjevernog jednokatnog dvorišnog krila građevine sa karakterističnim drvenim ganjčecom, uz uklanjanje neprimjerene PVC stolarije. Prizemne pomoćne građevine na istočnoj strani dozvoljava se održavati prema postojećem stanju, a na južnoj strani parcele zbog dotrajalosti materijala i slabije kvalitete izvedbe predlaže se saniranje, rekonstruiranje ili uklanjanje postojećih drvarnica i spremišta i građenje zamjenskih građevina koje moraju bili usklađene sa odredbama važeće prostorno-planske dokumentacije. Dozvoljava se zadržavanje legalnog zatečenog postotka izgrađenosti građevinske čestice.

Površinu dvorišta preporučuje se urediti kombinacijom popločenja betonskim opločnicima i zelenih površina.

Banija 36 (k.č. 2344)

BANIJA 36 (K.Č. 2344) Izvor: Fototeka Konzervatorskog odjela u Karlovcu, 2010. godina

Stambeno-poslovna jednokatnica u nizu, plitkog "L" tlocrta. Sagrađena je 1922.

godine prema projektu građevinskog inženjera i poduzetnika Dragutina Dvornika kao građevina pravokutnog tlocrta kojoj je 1930. godine dograđeno začelje prizemnim rizalitom za magazin i praone, čime je dobila "L" tlocrt.

Godine 1934. prema projektu građevinskog inženjera i poduzetnika Nikole Marića prizemni otvori pročelja preoblikovani su za potrebe trgovine.

U recentnoj obnovi izostavljena je obrada prizemlja glavnog pročelja sljubnicama, a arhitektonske profilacije natprozornika neznatno su izmijenjene. Glavno pročelje danas raščlanjuju četiri otvora u prizemlju i pet u pravilnom ritmu nanizanih prozorskih otvora na katu.

38

Otvori su uokvireni okvirom u žbuci i boji. Oni na katu produžuju se do razdjelnog

vijenca formirajući kazetu parapeta prozora, a iznad natprozornika dekorirani su imitacijom zaglavnog kamena.

Ulično pročelje predmetne građevine tijekom vremena bilo je značajno redizajnirano u pogledu veličine otvora, njihovog položaja kao i oblikovnih elemenata. Tijekom 2005. godine rekonstruiran je raster uličnog pročelja kata s pet izvornih prozorskih otvora nanizanih u pravilnom ritmu.

Tijekom 2009. godine izvedeno je uređenje pročelja koje nije u potpunosti u skladu s dostupnom arhivskom dokumentacijom, niti propisanim konzervatorskim uvjetima.

Slijedom navedenog, pročelje se uvjetuje obnoviti u cjelini prema izvornom stanju i arhivskim nacrtima pročelja, odnosno, prije izvođenja bilo kakvih radova uvjetuje se izrada snimke postojećeg stanja pročelja sa detaljima profilacija, te izrada projekta kojim se predviđa rekonstrukcija kompletne plastike pročelja i to:

izvedba zidnog platna obrađenog sljubnicama na nivou prizemne etaže uz

zadržavanje tri postojeća otvora poslovnog prostora i bočno postavljenog ulaznog otvora u vežu;

izvedba jednostavno profiliranih okvira u žbuci oko otvora vrata i izloga u prizemlju;

izvedba jednostavno profiliranog razdjelnog vijenca između etaža; izvedba jednostavno profiliranih prozorskih okvira u žbuci oko prozorskih otvora

kata te izvedba nešto istaknutije prozorske klupčice; izvedba parapeta svih prozora na katu građevine kao kazete koju formira

jednostavno profiliran okvir čiji je gornji dio znatno uži; izvedba kazeta parapeta prozora kata na način da su odmaknute od prozorske

klupčice te da naliježu na jednostavno profiliran razdjelni vijenac između prizemlja i prvog kata;

izvedba produžetka jednostavno profiliranog prozorskog okvira iznad natprozornika prvog kata, koji pri tom oblikuje plitko arhitravno polje trokutnog oblika s blago konkavnim gornjim stranicama ( sukladno arhivskim fotografijama);

izvedba horizontalno oblikovane profilacije između pojedinih okvira prozorskih otvora te rubno postavljenih pilastara, a u nivou donje horizontalne drvene prečke nadsvjetla;

izvedba glatkog zidnog platna prvog kata koje je na rubovima flankirano s po jednim kaneliranim pilastrom;

izvedba kaneliranog pilastra na način da je upušten do visine nadvratnika prizemnih otvora, odnosno ispod razdjelnog vijenca između prizemlja i prvog kata;

izvedba višestruko profiliranog potkrovnog vijenca.

Navedeni projekt rekonstrukcije pročelja izraditi uz konzultacije sa nadležnim konzervatorom uz ishođenje prethodnog odobrenja iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Boju i ton pročelja, stolarije i roleta odrediti će nadležni konzervator. Neprihvatljiva intervencija na predmetnoj građevini je PVC stolarija na otvorima

poslovnog prostora u prizemlju. PVC stolariju potrebno je zamijeniti drvenom, uz zadržavanje izvornih dimenzija

otvora. Stolarija na poslovnim prostorima u prizemlju - izlozi i vrata - moraju biti drveni,

oblikovanja, dimenzija i profilacija sukladno arhivskoj dokumentaciji, uz mogućnost ostakljenja IZO staklom.

39

Prozori kata izmjenjeni su prema odredbama konzervatorske struke – izvedena je

drvena stolarija, dvokrilna sa nadsvjetlom, istih dimenzija, oblika i istih vanjskih profilacija kao izvorna; postavljena na postojeću poziciju, jednostruka i ostakljena IZO staklom.

Odabrane su rolete istog materijala, mjesta i načina postave, oblikovanja i boje za sve prozorske otvore, sa postavom kutije za rolete sa unutarnje strane.

Za poslovni prostor potrebno je oblikovati reklamnu oznaku pojedinačnim slovima u 3D varijanti, sa ili bez pozadinskog osvjetljenja.

Nadogradnja građevine nije moguća, a na krovnim plohama ne dozvoljavaju se nikakve intervencije u smislu izmjene nagiba, promjene visinske kote sljemena i visinske kote višestruko profiliranog potkrovnog vijenca.

U procesu redovitog održavanja građevine uvjetuje se zadržavanje pokrova od glinenog crijepa prirodno crvene boje, uz postavu točkastih snjegobrana u boji crijepa po cijeloj površini krova.

Ukoliko se žele poboljšati fizikalna svojstava potkrovnog prostora izvedbom ventilirajućeg krova, dozvoljava se postava paropropusne i vodootporne folije na rogove, ispod kontra letvi i letvi za pokrivanje crijepom, pri čemu se uvjetuje jedinstvenost krovne površine, odnosno novo izvedeni završni sloj ne smije visinski nadmašivati susjedne dijelove krovne plohe, niti se razlikovati vrstom i bojom pokrova.

Dozvoljava se ugradnja ležećih krovnih prozora max dimenzija 78 x 118 cm, a njihov broj i položaj proizlazi iz funkcionalnih potreba, te analize pročelja kao i postojećeg ritma i razmaka rogova drvene krovne konstrukcije.

U slučaju izvedbe novih ventilacijskih i dimovodnih kanala, njihovo oblikovanje iznad krovišta potrebno je riješiti zidanjem opekom sukladno postojećim dimnjacima.

Održavanje limarije potrebno je provesti pažljivom demontažom oštećenih dijelova i postavom novih horizontalnih žljebova, odvodnih vertikala te opšava na krovu od pocinčanog, čeličnog ili aluminijskog lima.

Idejni projekt koji uključuje specifične zahtjeve unutar predmetne parcele, odnosno zahtjev za konkretnu rekonstrukciju, treba definirati uz dodatne konzultacije s nadležnim konzervatorskim odjelom, te za isti ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Budućim intervencijama pročelje treba uskladiti s izvornikom i prema odredbama konzervatorske struke, te osigurati jednostavnije održavanje i uredno korištenje, uz istovremeno ispunjavanje suvremenih potreba korisnika.

Pomoćne građevine u dvorištu dozvoljava se održavati prema postojećem stanju, sukladno potrebama vlasnika, uz moguće sanacije ili rekonstrukcije koje dozvoljavaju odredbe važeće prostorno-planske dokumentacije, te uz zadržavanje legalnog zatečenog postotka izgrađenosti građevinske čestice.

Dozvoljava se objedinjavanje katastarskih čestica 2344 i 2345/3, k.o. Karlovac I.

40

Banija 38 (k.č. 2334)

BANIJA 38 (K.Č. 2334) Izvor: Fototeka Konzervatorskog odjela u Karlovcu, 2010. godina

Stambeno-poslovna jednokatna uglovnica pravokutnog tlocrta s plitkim rizalitom za

stubište na sjevernom bočnom pročelju i "odrezanim" uglom na spoju Ulice Banija i Bogovićeve ulice. Parcela je od ulica ograđena visokim zidom otvorenim s po jednim kolnim ulazom na svakoj strani. Sagrađena je 1929. godine za mesara Ivana Cvitkovića, pa je projektirana kao stambeno - poslovna građevina s mesnicom u prizemlju i stanom na katu.

Dvorišne zgrade bile su u funkciji štale, sušione, magazina i stambenog prostora za obrtničke pomoćnike. Uglovnica ima skladno oblikovana pročelja, s umjerenim diskretnim dekorativnim elementima kao što su uklade s cvjetnim motivom u zoni potprozornika i denti na potkrovnom vijencu.

Prozorske osi nanizane su u pravilnom ritmu, prizemlje je obrađeno sljubnicama. Tijekom 2009. godine izvedeni su radovi na sanaciji krovišta u skladu s

konzervatorskim uvjetima. Građevina zahtjeva uređenje uličnih pročelja, uz uvjet da se obnovi cjelokupna

površina i to glatkom žbukom, te sanacijom plastike pročelja prema postojećem stanju uz strogo poštivanje i zadržavanje svih postojećih i nadomještanje oštećenih ili uništenih elemenata oblikovanja. Prije izvođenja radova na pročelju uvjetuje se izrada detalja profilacija višestruko profiliranog potkrovnog vijenca sa zubcima, prozorskih klupčica u žbuci, te plastike potprozornika s vegetabilnim motivom u zoni prvog kata.

Boju i ton pročelja odrediti će nadležni konzervator naknadno.

41

Postojeća oštećena i trula stolarija I kata može se stolarski sanirati ili zamijeniti

novom, uz uvjet da novi prozori budu drveni, istog oblikovanja, dimenzija i profilacija, postavljeni na postojeću poziciju. Prozori mogu biti jednostruki i ostakljeni običnim ili IZO staklom. Uvjetuje se odabir roleta istog materijala, mjesta i načina postave, oblikovanja i boje za sve prozorske otvore, sa postavom kutije za rolete sa unutarnje strane.

Postojeću oštećenu i trulu stolariju prizemlja može se stolarski sanirati, ali se preporučuje izrada nove stolarije za koju je potrebno izraditi shemu (uz konzultacije sa nadležnim konzervatorom).

Postojeću ogradu na balkonu potrebno je očistiti, po potrebi sanirati, učvrstiti, te premazati zaštitnim premazom u boji i tonu koji će odrediti nadležni konzervator naknadno.

Za poslovni prostor potrebno je oblikovati reklamnu oznaku pojedinačnim slovima u 3D varijanti, sa ili bez pozadinskog osvjetljenja.

Nadogradnja građevine nije moguća, a na krovnim plohama ne dozvoljavaju se nikakve intervencije u smislu izmjene nagiba, promjene visinske kote sljemena i visinske kote višestruko profiliranog potkrovnog vijenca.

U procesu redovitog održavanja građevine uvjetuje se zadržavanje pokrova od glinenog crijepa prirodno crvene boje, uz postavu točkastih snjegobrana u boji crijepa po cijeloj površini krova.

Ukoliko se žele poboljšati fizikalna svojstava potkrovnog prostora izvedbom ventilirajućeg krova, dozvoljava se postava paropropusne i vodootporne folije na rogove, ispod kontra letvi i letvi za pokrivanje crijepom, pri čemu se uvjetuje jedinstvenost krovne površine, odnosno novo izvedeni završni sloj ne smije visinski nadmašivati susjedne dijelove krovne plohe, niti se razlikovati vrstom i bojom pokrova.

Dozvoljava se ugradnja ležećih krovnih prozora max dimenzija 78 x 118 cm, a njihov broj i položaj proizlazi iz funkcionalnih potreba, te analize pročelja kao i postojećeg ritma i razmaka rogova drvene krovne konstrukcije.

U slučaju izvedbe novih ventilacijskih i dimovodnih kanala, njihovo oblikovanje iznad krovišta potrebno je riješiti zidanjem opekom sukladno postojećim dimnjacima.

Održavanje limarije potrebno je provesti pažljivom demontažom oštećenih dijelova i postavom novih horizontalnih žljebova, odvodnih vertikala te opšava na krovu od pocinčanog, čeličnog ili aluminijskog lima.

Preporučuje se zadržavanje postojeće namjene građevine i funkcionalnog rasporeda sa poslovnim prostorom u prizemlju i stanom na katu. Budućim intervencijama na pročelju i krovištu, u skladu s izvornikom i prema odredbama konzervatorske struke, treba osigurati jednostavnije održavanje i uredno korištenje, uz istovremeno ispunjavanje suvremenih potreba korisnika.

Idejni projekt koji uključuje specifične zahtjeve unutar predmetne parcele, odnosno zahtjev za konkretnu rekonstrukciju, treba definirati uz dodatne konzultacije s nadležnim konzervatorskim odjelom, te za isti ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Pomoćne građevine u dvorištu dozvoljava se održavati prema postojećem stanju, sukladno potrebama vlasnika, uz moguće sanacije ili rekonstrukcije koje dozvoljavaju odredbe važeće prostorno-planske dokumentacije, te uz zadržavanje legalnog zatečenog postotka izgrađenosti građevinske čestice.

42

Banija 40, 40 a i 40 b (k.č. 2333)

BANIJA 40, 40 A I 40 B (K.Č. 2333) Izvor: Fototeka Konzervatorskog odjela u Karlovcu, 2010. godina

Stambena samostojeća jednokatnica pravokutnog tlocrta s dvorišnim krilom,

pokrivena dvostrešnim krovištem. Kuća danas ima tri kućna broja - glavna ulična zgrada, iako s jednim ulazom ima br. 40 i 40 B, dok se dvorišno krilo vodi pod br. 40 A. Jednokatnica je građena u dvije faze: južni dio u dužini tri prozorske osi sagrađen je 1930. godine prema projektu i vjerojatno u izvedbi građevnog poduzeća Dvornik i Heksch, sjeverni dio sedam godina kasnije prema projektu građevnog poduzetnika Toplaka. Obje faze gradnje objedinjene su u jedinstveni projekt. Kuća je građena za poslovno-stambenu namjenu, prodavaonicu kruha u prizemlju i stanove na katu. U dvorištu je bila pekarska radiona.

Kuća je u vanjskom oblikovanju dobila moderan izraz primjereniji međuratnom periodu s manjom reminiscencijom povijesnih stilova u obliku sljubnica u prizemlju. Prozorski otvori su širi trokrilni, a raščlamba simetrična i uravnotežena.

Građevina zahtjeva obnovu krovišta i integralno uređenje svih pročelja, i to sanacijom plastike pročelja prema postojećem stanju uz strogo poštivanje i zadržavanje svih postojećih i nadomještanje oštećenih ili uništenih elemenata oblikovanja.

Boju i ton pročelja odrediti će nadležni konzervator naknadno. Preporuča se zadržavanje postojeće stambene namjene građevine i funkcionalnog

rasporeda. Međutim, dozvoljava se eventualna prenamjena stambenog prostora u prizemlju u poslovni prostor. U tom slučaju dozvoljava se samo formiranje izloga i ulaza u poslovni prostor uklanjanjem parapeta bez promjene širine i visine otvora, a za novu stolariju potrebno je izraditi shemu uz konzultacije sa nadležnim konzervatorom.

Buduće intervencije moraju biti usklađene s izvornikom i prema odredbama konzervatorske struke, te osigurati jednostavnije održavanje i uredno korištenje, uz istovremeno ispunjavanje suvremenih potreba korisnika.

43

Postojeća oštećena i trula stolarija I kata može se stolarski sanirati ili zamijeniti

novom, uz uvjet da novi prozori budu drveni, istog oblikovanja, dimenzija i profilacija, postavljeni na postojeću poziciju. Prozori mogu biti jednostruki i ostakljeni običnim ili IZO staklom. Uvjetuje se odabir roleta istog materijala, mjesta i načina postave, oblikovanja i boje za sve prozorske otvore, sa postavom kutije za rolete sa unutarnje strane.

Nadogradnja građevine nije moguća, a na krovnim plohama ne dozvoljavaju se nikakve intervencije u smislu izmjene nagiba, promjene visinske kote sljemena i visinske kote višestruko profiliranog potkrovnog vijenca.

U procesu redovitog održavanja građevine uvjetuje se zadržavanje pokrova od glinenog crijepa prirodno crvene boje, uz postavu točkastih snjegobrana u boji crijepa po cijeloj površini krova.

Ukoliko se žele poboljšati fizikalna svojstava potkrovnog prostora izvedbom ventilirajućeg krova, dozvoljava se postava paropropusne i vodootporne folije na rogove, ispod kontra letvi i letvi za pokrivanje crijepom, pri čemu se uvjetuje jedinstvenost krovne površine, odnosno novo izvedeni završni sloj ne smije visinski nadmašivati susjedne dijelove krovne plohe, niti se razlikovati vrstom i bojom pokrova.

Dozvoljava se ugradnja ležećih krovnih prozora max dimenzija 78 x 118 cm, a njihov broj i položaj proizlazi iz funkcionalnih potreba, te analize pročelja kao i postojećeg ritma i razmaka rogova drvene krovne konstrukcije.

U slučaju izvedbe novih ventilacijskih i dimovodnih kanala, njihovo oblikovanje iznad krovišta potrebno je riješiti zidanjem opekom sukladno postojećim dimnjacima.

Održavanje limarije potrebno je provesti pažljivom demontažom oštećenih dijelova i postavom novih horizontalnih žljebova, odvodnih vertikala te opšava na krovu od pocinčanog, čeličnog ili aluminijskog lima.

Idejni projekt koji uključuje specifične zahtjeve unutar predmetne parcele, odnosno zahtjev za konkretnu rekonstrukciju, treba definirati uz dodatne konzultacije s nadležnim konzervatorskim odjelom, te za isti ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Dvorišni prostor i građevine dozvoljavaju se koristiti i održavati sukladno postojećem stanju i potrebama vlasnika građevine, uz moguće sanacije ili rekonstrukcije koje dozvoljavaju odredbe važeće prostorno-planske dokumentacije, te uz zadržavanje legalnog zatečenog postotka izgrađenosti građevinske čestice.

44

Banija 42, 42 a (k.č. 2331)

BANIJA 42, 42 A (K.Č. 2331) Izvor: Fototeka Konzervatorskog odjela u Karlovcu, 2010. godina

Stambeno-poslovna jednokatnica "U" tlocrta, pokrivena dvostrešnim krovištem.

Dvorišna zgrada vodi se na br. 42 A, užim bočnim pročeljem naslanja se na glavnu zgradu. Glavna zgrada je kao građevina pravokutnog tlocrta ucrtana na karti 1866. godine i

najstarija je na predmetnom području. Začelni rizaliti dograđeni su u prvoj četvrtini 20. st. Glavno pročelje dugo sedam

prozorskih osi oblikovano je elementima i raščlambnom tipičnom za kraj 18. i prvu polovicu 19. st. Arhitektonske profilacije svedene su na okvire u žbuci i boji prozorskih i ulaznih otvora te odvajanje etaža razdjelnom trakom.

Postojeća funkcija građevine osigurava predmetnoj građevini uredno održavanje i korištenje, uz ispravak neprihvatljivih intervencija kako bi stanje bilo usklađeno s izvornikom te prema odredbama konzervatorske struke. U prvom redu se to odnosi na uklanjanje PVC stolarije na prozorima u prizemlju lijevo od ulazne veže, uz zadržavanje izvornih dimenzija otvora. PVC stolariju potrebno je zamijeniti te postaviti nove prozore koji moraju biti drveni, istog oblikovanja, dimenzija, profilacija i položaja kao postojeći prozori I kata. Prozori mogu biti jednostruki i ostakljeni običnim ili IZO staklom.

Prozori prvog kata moraju biti drveni, istih dimenzija, oblika i istih vanjskih profilacija kao izvorni; postavljeni na postojeću poziciju, mogu biti jednostruki i ostakljeni IZO staklom.

Uvjetuje se odabir roleta istog materijala, mjesta i načina postave, oblikovanja i boje za sve prozorske otvore, sa postavom kutije za rolete sa unutarnje strane.

45

Pročelje građevine se uvjetuje održavati u cjelini, uz pažljivu sanaciju svih postojećih

oblikovnih elemenata i arhitektonske plastike, a boju i ton stolarije i pročelja odrediti će nadležni konzervator naknadno.

Nadogradnja građevine nije moguća, a na krovnim plohama ne dozvoljavaju se nikakve intervencije u smislu izmjene nagiba, promjene visinske kote sljemena i visinske kote višestruko profiliranog potkrovnog vijenca.

U procesu redovitog održavanja građevine uvjetuje se zadržavanje pokrova od glinenog crijepa prirodno crvene boje (preporučuje se biber), uz postavu točkastih snjegobrana u boji crijepa po cijeloj površini krova.

Ukoliko se žele poboljšati fizikalna svojstava potkrovnog prostora izvedbom ventilirajućeg krova, dozvoljava se postava paropropusne i vodootporne folije na rogove, ispod kontra letvi i letvi za pokrivanje crijepom, pri čemu se uvjetuje jedinstvenost krovne površine, odnosno novo izvedeni završni sloj ne smije visinski nadmašivati susjedne dijelove krovne plohe, niti se razlikovati vrstom i bojom pokrova.

Uvjetuje se sanacija krovnih kućica po uzoru na dvije krovne kućice desno od ulazne veže, uz izmjenu recentno postavljene stolarije na dvama krovnim kućicama lijevo od ulazne veže. Prozori na krovnim kućicama moraju biti drveni, postavljeni na postojeću vanjsku poziciju, dvokrilni, ostakljeni običnim ili IZO staklom, svako krilo po vertikali podijeljeno na tri polja.

U slučaju izvedbe novih ventilacijskih i dimovodnih kanala, njihovo oblikovanje iznad krovišta potrebno je riješiti zidanjem opekom sukladno postojećim dimnjacima.

Održavanje limarije potrebno je provesti pažljivom demontažom oštećenih dijelova i postavom novih horizontalnih žljebova, odvodnih vertikala te opšava na krovu od pocinčanog, čeličnog ili aluminijskog lima.

Idejni projekt koji uključuje specifične zahtjeve unutar predmetne parcele, odnosno zahtjev za konkretnu rekonstrukciju, treba definirati uz dodatne konzultacije s nadležnim konzervatorskim odjelom, te za isti ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Dvorišni prostor i građevine dozvoljavaju se koristiti i održavati sukladno postojećem stanju i potrebama vlasnika građevine, uz moguće sanacije ili rekonstrukcije koje dozvoljavaju odredbe važeće prostorno-planske dokumentacije.

46

Bogovićeva 2 (k.č. 2342, 2343/3)

BOGOVIĆEVA 2 (K.Č. 2342, 2343/3) Izvor: Fototeka Konzervatorskog odjela u Karlovcu, 2010. godina

Stambeno-poslovna jednokatna uglovnica koja je sastavljena od dva dijela -

građevine pravokutnog tlocrta s "odrezanim" uglom koja je orijentirana na Ulicu Banija i Bogovićevu ulicu te nešto niže građevine "L" tlocrta koja je orijentirana prema Bogovićevoj ulici. Tri krila zgrade zatvaraju parcelu s tri strane i formiraju unutarnje dvorište. Uglovnica je sagrađena 1922. godine prema projektu Josipa Jurmana, ali u dijelom izmijenjenom obliku vanjštine, uglavnom u dekoraciji. U glavnom uglovnom dijelu zgrade bila je trgovina u prizemlju i stan na katu, dok je dio zgrade koji je orijentiran prema Bogovićevoj ulici imao gospodarsku namjenu - tu su prizemno bili smješteni staja, suša, pekarska radnja i podrum, a na katu sjenik, soba za služinčad, radiona i kuhinja.

Krovište je otvoreno krovnom atikom u širini dvije osi. Godine 1929. potpisnik projekta zgrade izradio je nacrt vrtnog paviljona za dvorište

koji nije sačuvan. Iako se gospodarski dio zgrade izdvajao svojim nešto nižim gabaritima, cijela građevina bila je objedinjena jednakim vanjskim oblikovanjem koje se isticalo dekorativnošću kasne secesije. Naglašenu horizontalnost pročelja neutralizirao je niz užljebljenih širokih lezena koje su flankirajući prozorske osi završavale poljima s cvjetnim motivom, dok su parapeti prozora bili obrađeni valovitim urezima "izvučenim na četku".

Recentna sanacija pročelja, provedena ljeti 2006. godine, proizvoljnom interpretacijom vanjskog oblikovanja anulirala je njezinu eksplicitnu stilsku odrednicu. Pročelje je ogoljeno, nisu sačuvane lezene i obrada parapeta, a zadržana su i obnovljena samo polja s cvjetnim motivom, te okviri u žbuci i boji oko otvora.

Obzirom da je sanacija izvedena suprotno propozicijama zaštite kulturnih dobara, a spomenička svojstva građevine su narušena, uvjetuje se obnova pročelja u cjelini prema povijesnim nacrtima i zatečenoj fotodokumentaciji.

47

Prije izvođenja bilo kakvih radova uvjetuje se izrada snimke postojećeg stanja

pročelja sa detaljima zatečenih profilacija, te izrada projekta kojim se predviđa rekonstrukcija kompletne plastike uličnih pročelja i to:

izvedba udvojenih lezena konveksnog presjeka odvojenih središnjom užljebinom -

u glatkoj žbuci - koje obostrano flankiraju prozorske otvore, a ispod višestruko profiliranog vijenca završavaju kapitelnim kvadratnim poljem s cvjetnim motivom (pet reljefno izbočenih krugova od kojih je centralni krug dvostruko veći);

izvedba polja između pilastara i polja između pilastara i okvira oko prozora - u gruboj žbuci;

Izvedba jednostavnih okvira oko prozorskih otvora - u glatkoj žbuci; Izvedba potprozornih i nadprozornih polja valovitim urezima "izvučenim na

četku";. obnova višestruko profiliranog potkrovnog vijenca - u glatkoj žbuci; izvedba sokla u cijeloj dužini pročelja u žbuci ili kamenim pločama visine 40 cm

(mjereno od gornje kote pločnika ). Navedeni projekt rekonstrukcije pročelja izraditi uz konzultacije sa nadležnim

konzervatorom uz ishođenje prethodnog odobrenja iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Boju i ton pročelja i stolarije odrediti će nadležni konzervator. Stolarija na poslovnim prostorima u prizemlju recentno je izmijenjena u skladu s

konzervatorskim uvjetima. Oštećena i trula stolarija prvog kata može se zamijeniti novom uz uvjet da novi prozori

budu drveni, dvokrilni (trokrilni) sa nadsvjetlom, istih dimenzija, oblika i istih vanjskih profilacija kao izvorni; postavljeni na postojeću poziciju, mogu biti jednostruki i ostakljeni IZO staklom; svako krilo podijeljeno na tri polja – donja trećina podijeljena vertikalnim šprljkom na dva manja polja; nadsvjetlo podjeljeno na četiri (šest) polja.

Dva prozora na atici moraju biti drveni, postavljeni na postojeću vanjsku poziciju, dvokrilni, mogu biti jednostruki, ostakljeni običnim ili IZO staklom, svako krilo podijeljeno na tri polja – donja trećina podijeljena vertikalnim šprljkom na dva manja polja, gornje dvije trećine jedno polje.

Uvjetuje se odabir roleta istog materijala, mjesta i načina postave, oblikovanja i boje za sve prozorske otvore, sa postavom kutije za rolete sa unutarnje strane.

Postojeću ogradu na balkonu potrebno je očistiti, po potrebi bravarski sanirati, učvrstiti, te premazati zaštitnim premazom u boji i tonu koji će odrediti nadležni konzervator naknadno.

Za poslovni prostor postavljen je reklamni znak u skladu s konzervatorskim uvjetima. Nakon uređenja pročelja, reklamne znakove i njihov položaj treba redefinirati u skladu sa budućim oblikovanjem pročelja, ali i nadalje pojedinačnim slovima u 3D varijanti, sa ili bez pozadinskog osvjetljenja.

Nadogradnja građevine nije moguća, a na krovnim plohama ne dozvoljavaju se nikakve intervencije u smislu izmjene nagiba, promjene visinske kote sljemena i visinske kote višestruko profiliranog potkrovnog vijenca.

U procesu redovitog održavanja građevine uvjetuje se zadržavanje pokrova od glinenog crijepa prirodno crvene boje, uz postavu točkastih snjegobrana u boji crijepa po cijeloj površini krova.

Ukoliko se žele poboljšati fizikalna svojstava potkrovnog prostora izvedbom ventilirajućeg krova, dozvoljava se postava paropropusne i vodootporne folije na rogove, ispod kontra letvi i letvi za pokrivanje crijepom, pri čemu se uvjetuje jedinstvenost krovne površine, odnosno novo izvedeni završni sloj ne smije visinski nadmašivati susjedne dijelove krovne plohe, niti se razlikovati vrstom i bojom pokrova.

48

Uvjetuje se sanacija krovne kućice prema postojećem stanju - bočni dijelovi trebaju

se obložiti vlaknocementnim pločama istog oblika i sive boje kao postojeće eternit ploče. Prozor na krovnoj kućici mora biti drven, postavljen na postojeću vanjsku poziciju, trokrilni, može biti jednostruk, ostakljen običnim ili IZO staklom, svako krilo podijeljeno na tri polja po uzoru na postojeće stanje - donja trećina podijeljena vertikalnim šprljkom na dva manja polja, gornje dvije trećine jedno polje.

Dozvoljava se ugradnja ležećih krovnih prozora u minimalno potrebnom broju, max dimenzija 78 x 118 cm, a njihov broj i položaj proizlazi iz funkcionalnih potreba, te analize pročelja kao i postojećeg ritma i razmaka rogova drvene krovne konstrukcije.

U slučaju izvedbe novih ventilacijskih i dimovodnih kanala, njihovo oblikovanje iznad krovišta potrebno je riješiti zidanjem opekom sukladno postojećim dimnjacima.

Održavanje limarije potrebno je provesti pažljivom demontažom oštećenih dijelova i postavom novih horizontalnih žljebova, odvodnih vertikala te opšava na krovu od pocinčanog, čeličnog ili aluminijskog lima.

U unutrašnjosti parcele uvjetuje se rekonstrukcija kata istočnog krila građevine prema izvornom stanju.

Idejni projekt koji uključuje specifične zahtjeve unutar predmetne parcele, odnosno zahtjev za konkretnu rekonstrukciju, treba definirati uz dodatne konzultacije s nadležnim konzervatorskim odjelom, te za isti ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Pomoćne građevine u dvorištu dozvoljava se održavati prema postojećem stanju, iako se zbog dotrajalosti materijala i slabije kvalitete izvedbe predlaže revizija potreba pomoćnih sadržaja od strane suvlasnika, koja bi rezultirala uklanjanjem dijela postojećih, osobito urušenih građevina i građenje zamjenske pomoćne građevine ujednačenog volumena i oblikovanja, uz zadržavanje legalnog zatečenog postotka izgrađenosti građevinske čestice. Ostali elementi nove građevine moraju biti usklađeni sa važećim odredbama prostorno-planske dokumentacije.

Površinu dvorišta preporučuje se urediti kombinacijom popločenja betonskim opločnicima i zelenih površina.

Dozvoljava se objedinjavanje katastarskih čestica 2342 i 2343/3 k.o. Karlovac I. Ukoliko se ostvare preduvjeti na susjednim k.č. 2343/3 i 2343/1 k.o. Karlovac I,

preporuča se postavljanje vrtnog paviljona prema nacrtu iz 1929. godine.

49

Tvornica HS PRODUKT d.o.o., Bogovićeva ulica, (k.č. 2336/10, dio 2336/12)

TVORNICA HS PRODUKT D.O.O., BOGOVIĆEVA ULICA, (K.Č. 2336/10, dio 2336/12) Izvor: Fototeka Konzervatorskog odjela u Karlovcu, 2010. godina

Zgrada je „L“ tlocrta s rizalitom na začelju glavnog krila, glavnim pročeljem orijentirana jugozapadno na ulicu. Glavno krilo tvorničke zgrade u visini je tri kata, dok je dvorišno krilo prizemno. Oba su pokrivena plitkim dvostrešnim krovištem. Središnji dio rizalitnog istaka začelja glavnog krila kao peta etaža izlazi iz gabarita zgrade.

Tvornički kompleks uključivao je vratarevu kućicu, zgradu s kupaonicom, svlačionicom i blagovaonicom za radnike, vlastiti industrijski kolosijek i kotlovnicu. Zgrade nisu sačuvane. Dimnjak je 1927. g. sagradila tvrtka Rino, Freund i Dresner d.d. za industrijske uređaje iz Zagreba.

Glavno pročelje dugo je 36 prozorskih osi koje su nanizane u pravilnom ritmu i odijeljene lezenama u opeci čiji položaj korespondira s konstrukcijom i unutarnjim rasporedom. U vrijeme kada se još gradi s reminiscencijama na povijesne stilove i kao oblikovni elementi upotrebljavaju eklektičke dekoracije i tretiranje zidnog platna, stilski i vremenski zgrada karlovačke kožare kao suvremen projekt u potpunosti pripada periodu moderne.

Godine 1927. g. svoju tvornicu koža slovenski industrijalac Aleks Podvinec prenio je iz Radeča kraj Zidanog mosta u Karlovac. Zgrada je izgrađena prema projektu ing. građevne i građevinskog poduzetnika Ante Draganića 1927. g. Kada je sagrađena, bila je jedna od najvećih tvornica za preradu kože u ovom dijelu Evrope, opremljena najsuvremenijim strojevima i opremom. Potvrdila je identitet Banije kao industrijskog predgrađa grada Karlovca tijekom prve polovice 20. st. Zajedno s 35 m visokim dimnjakom, tvornička zgrada svojim gabaritima i danas dominira prostorom.

50

Godine 1948. tvornica je spojena s tri nacionalizirane kožarske tvornice u Karlovačku

tvornicu kože, a 2000. godine prelaskom u vlasništvo tvrtke HS PRODUKT d.o.o. ostaje u namjeni tvorničkog pogona.

Konzervatorske smjernice, kao i posebni uvjeti građenja iz područja zaštite kulturnih dobara odnose se primarno na dio tvorničkog kompleksa HS produkta d.o.o. u Karlovcu, Bogovićeva 7, koji se nalazi na katastarskim česticama 2336/10 i dijelu 2336/12, k.o. Karlovac 1, koji je i preventivno zaštićen kao kulturno dobro.

Obzirom na suvremenost projekta u danom prostornom i vremenskom okruženju, kao i visoku ambijentalnu vrijednost dijela predmetnog industrijskog sklopa, potrebno je pažljivo pristupiti njegovoj sanaciji i rekonstrukciji.

Obzirom na složen tehnološki proces proizvodnje oružja (samokresa i jurišne puške) tek se kroz cjelovito sagledavanje svih faza proizvodnog procesa i sigurnog skladištenja, kao i cjelovitih zahtjeva investitora, mogu utvrditi posebni uvjeti iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Kako je izvorna vanjska stolarija na preventivno zaštićenom kompleksu tvornice HS produkta d.o.o. u Karlovcu, Bogovićeva 7, zamijenjena je neodgovarajućom plastičnom, uvjetuje se izvedba vanjske drvene stolarije sukladno izvorniku.

Oblikovne elemente i detalje drvene stolarije potrebno je dogovoriti s nadležnim konzervatorom, a sukladno arhivskoj dokumentaciji i izvornom izgledu stolarije.

Boju i ton drvene stolarije odredit će nadležni konzervator naknadno. Uvjetuje se pažljivo skidanje i ugradnja nove drvene stolarije kako ne bi došlo do

oštećenja recentno obnovljenih pročelja izvedenih u fasadnoj opeci. Veliki je napor uložen u sanaciju većine pročelja glavne zgrade zaštićenog kompleksa

izvedenih od fasadne opeke, međutim za predmetnu sanaciju nisu ishođeni posebni uvjeti iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara kao niti prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela, stoga unatoč znatnim financijskim sredstvima nije dobiven željeni efekt (primarno se odnosi na boju saniranih opeka na pročeljima građevine te betonskih parapeta i nadvoja).

Boju i ton fasadne opeke kao i boju i ton betonskih parapeta odredit će nadležni konzervator

Kako je na glavnim pročeljima glavne građevine postavljeno u nivoima parapeta preko tridesetak vanjskih jedinica klima uređaja, a njihov broj iz dana u dan raste, vidljivo je da je za predmetni dio kompleksa potrebno izvesti centralni sustav klimatizacije koji obzirom na veličinu kompleksa može zauzeti površinu jedne instalacijske etaže pojedine građevine. Kako je takav sustav ventilacije i klimatizacije vjerojatno nužan i obzirom na tehnološki proces proizvodnje, potrebno je uz konzultacije s nadležnim konzervatorom odrediti gdje postoji mogućnost za njegovu izvedbu.

Obzirom da pojedinačni sustav vanjskih jedinica klime koji u ovom slučaju nije niti ekonomski isplativ, a niti estetski prihvatljiv na glavnim pročeljima građevine, uvjetuje se demontaža postavljenih vanjskih jedinica klima uređaja i izvedba centralnog sustava ventilacije i klimatizacije.

Ukoliko je potrebno izvesti sanaciju postojećeg visokog dimnjaka koji dominira zaštićenim tvorničkim kompleksom potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela, a na troškovnik građevinsko-obrtničkih radova s detaljnim opisom stavaka izrađen od strane ovlaštene osobe potrebno je ishoditi prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela.

Sanaciju postojećeg visokog dimnjaka potrebno je izvesti sukladno povijesnom oblikovanju, arhivskoj dokumentaciji te prema uputama nadležnog konzervatora

Uvjetuje se zamjena sve dotrajale limarije (visećeg oluka, vertikala, podložnih limova, uvala...) u svemu prema postojećem stanju, a vrstu, boju i ton limarije odredit će nadležni konzervator naknadno.

51

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti izvedbi spoja vertikalnih i horizontalnih visećih

oluka, a obzirom na potkrovne vijence od fasadne opeke na svim pročeljima glavne građevine, kao i na spojeve pojedinih krovnih ploha različitog nagiba, te na tehnička rješenja i izvedbu uvala.

Ukoliko tijekom radova dođe do oštećenja potkrovnih vijenaca od fasadne opeke uvjetuje se sanacija istih sukladno uputama nadležnog konzervatora, a boju i ton fasadne opeke odredit će nadležni konzervator naknadno.

Pročelja nije moguće sanirati parcijalno, već integralno (glavna i bočna pročelja zajedno) uz pažljivu sanaciju svih postojećih oblikovnih elemenata u fasadnoj opeci na glavnim uličnim i dvorišnim građevinama.

Ukoliko postoji potreba za izvedbom vanjskih dizala, odnosno protupožarnih vanjskih stubišta, njihovu tlocrtnu dispoziciju, kao i suvremeno oblikovanje potrebno je dogovoriti s nadležnim konzervatorom.

Idejne projekte koji uključuje specifične zahtjeve unutar predmetnih zaštićenih parcela, odnosno zahtjeve za konkretnu rekonstrukciju, treba definirati uz dodatne konzultacije s nadležnim konzervatorskim odjelom, te za isti ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Obzirom na značaj industrijskog kompleksa, a u cilju osiguranja provedbe posebnih uvjeta iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i konzervatorskih smjernica u svim fazama, uvjetuje se stalna suradnja i konzultacije s nadležnim konzervatorskim odjelom.

Boju i ton pročelja, drvene stolarije, pokrova, oluka te ograde odredit će nadležni konzervator naknadno.

52

LITERATURA:

• Lopašić R., Karlovac – povijest i mjestopis grada i okolice, Karlovac pretisak, 1993. godina

• Vrbetić M., Szabo A., Karlovac na razmeđi stoljeća, Zagreb, 1989. godina • Cvitanović Đ., Sakralna arhitektura baroknog razdoblja, Zagreb, 1985. godina • Perić N., Pozdrav iz Karlovca, Karlovac, 2004. godina • IZ POVIJESTI KARLOVAČKIH ŽUPA, Karlovac, 1979. godina • SVJETLO 4-5, Karlovac, 1997. godina • KARLOVAC 1579-1979, Historijski arhiv u Karlovcu, 1979. godina • KARLOVAC, Karlovac, 1998. godina

IZVORI

• Mavar Z. i ostali autori, Konzervatorska podloga za prostorni plan Karlovačke županije, Ministarstvo kulture i Konzervatorski odjel u Karlovcu, Zagreb, 2000. godina

• Križanić B., Mužar M., Horvatić T., Raguž K., Konzervatorska dokumentacija za GUP Grada Karlovca, Karlovac, 2007. godina

• Stipetić D., Feletar D.: Hrvatske povijesne ceste kao panoramsko-turistički koridori, Zagreb, 2003. godina

• Fond Državne geodetske uprave • Fond Hrvatskog državnog arhiva • Fond Državnog arhiva Grada Zagreba • Arhiva Konzervatorskog odjela u Karlovcu