urbanistiČki plan uredenja grada beliŠĆa

Naručitelj : REPUBLIKA HRVATSKA

OSJEČKO - BARANJSKA ŽUPANIJA

G R A D B E L I Š Ć E

Izvršitelj :

CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb

URBANISTIČKI PLAN UREDENJA GRADA BELIŠĆA

Belišće - Zagreb, ožujak 2004.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA GRADA BELIŠĆA Naručitelj : G R A D B E L I Š Ć E Gradonačelnik Grada Belišća : Zvonko BORIĆ, dipl.inž. Stručna kordinacija : Boris KARŠA, dipl.inž. Izvršitelj : CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb Direktor CPA : Tomislav DOLEČKI, dipl.inž.arh. Stručna koordinacija u ime CPA : Neda KAMINSKI - KIRŠ, dipl.inž.arh. Odgovorni planer CPA : Zrinka TADIĆ, dipl.inž.arh. Stručni tim CPA : Tomislav DOLEČKI, dipl.inž.arh. Neda KAMINSKI - KIRŠ, dipl.inž.arh. Zrinka TADIĆ, dipl.inž.arh. Lidija TADIJANOVIĆ, dipl.inž.arh. Andrea PINTAR, dipl.inž.arh. U izradi Plana korišteni su podaci i dokumentacija tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima :

- MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA, Uprava za zaštitu prirode - MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku - MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE - MINISTARSTVO GOSPODARSTVA - MINISTARSTVO ZDRAVSTVA - MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA - MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE SKRBI - MINISTARSTVO OBRANE - MUP, PU Osječko - baranjska, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne zaštite - URED DRŽAVNE UPRAVE U OSJEČKO - BARANJSKOJ ŽUPANIJI, Služba za prostorno uređenje,

zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove - Ispostava Valpovo - URED DRŽAVNE UPRAVE U OSJEČKO - BARANJSKOJ ŽUPANIJI, Ured za prosvjetu, kulturu,

informiranje, šport i tehničku kulturu - OSJEČKO - BARANJSKA ŽUPANIJA, Županijski zavod za prostorno uređenje - OSJEČKO - BARANJSKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za društvene djelatnosti - GRAD BELIŠĆE, Jedinstveni upravni odjel - HRVATSKE CESTE d.o.o, Sektor za razvoj, plan i projektiranje, Odjel za razvoj i gospodarenje cestama - HRVATSKE CESTE d.o.o., Sektor održavanja, Ispostava Osijek - UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO - BARANJSKE ŽUPANIJE - KOMBEL d.o.o. za komunalne djelatnosti - HRVATSKA POŠTA d.d. SREDIŠTE POŠTA OSIJEK - HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., Sektor za razvoj - HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., Direkcija za prijenos, Prijenosno područje Osijek - HEP d.d., DP “ELEKTROSLAVONIJA” Osijek, Služba za tehničke poslove - HEP d.d., DP “ELEKTROSLAVONIJA” Osijek, Pogon distribucije plina - HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA, Odašiljači i veze - Tehnika HRT, Projektno tehnološki odjel - HRVATSKI CENTAR ZA RAZMINIRANJE, Podružnica Osijek - HRVATSKE VODE ZAGREB, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek - HRVATSKE VODE ZAGREB, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek,

Vodnogospodarska ispostava za slivno područje Karašica - Vučica, Donji Miholjac - HRVATSKE ŠUME p.o., Uprava šuma Osijek, Odjel za uređivanje šuma - VIP-NET GSM d.o.o.

Belišće - Zagreb, ožujak 2004.

G R A D B E L I Š Ć E

Naziv prostornog plana :

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA GRADA BELIŠĆA

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Belišća :

Službeni glasnik Grada Belišća 02/01

Odluka Gradskog vijeća o donošenju Urbanističkog plana uređenja grada Belišća:

Službeni glasnik Grada Belišća 01/04 Odluka Gradskog poglavarstva Grada Belišća o

stavljanju Urbanističkog plana uređenja grada Belišća na javnu raspravu od: 25. ožujka 2003.

Javni uvid održan : od: 07. travnja 2003. do: 06. svibnja 2003.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

M.P.

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

………………………………………… Boris Karša, dipl.inž.

Suglasnosti na plan : - Županijski ured za prostorno uređenje, stambeno - komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša

Osječko - baranjske županije prema članku 26.a. i 26.b. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), (klasa: 350-01/03-01/010 urbroj: 2158-15-03/2-04-5 od 23. veljače 2004. godine), na temelju mišljenja Županijskog zavoda za prostorno uređenje (klasa: 350-04/03-01/34 urbroj: 2158/1-01-10-04-4 od 12. veljače 2004. godine)

- Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku, prema članku 56. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) (suglasnost klasa: 612-08/03-01/09 urbroj: 532-10-3/1-03-04 od 11. srpnja 2003. godine)

Pravna osoba koj je izradila plan:

CPA - Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o., Zagreb

Pečat pravne osobe koja je izradila plan:

M.P.

Odgovorna osoba :

………………………………………… Tomislav Dolečki, dipl.inž.arh.

Koordinatori plana: - Za Grad Belišće : - Za CPA d.o.o. :

- Boris Karša, dipl.inž. - Neda Kaminski - Kirš, dipl. inž.arh.

Stručni tim CPA d.o.o. u izradi plana: 1. Tomislav Dolečki, dipl.inž.arh. 2. Neda Kaminski-Kirš, dipl.inž.arh.

3. Zrinka Tadić, dipl.inž.arh. 4. Lidija Tadijanović, dipl.inž.arh. 5. Andrea Pintar, dipl.inž.arh.

Pečat Gradskog vijeća Grada Belišća :

M.P.

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Belišća :

………………………………………… Marin Berečić

Istovjetnost prostornog plana s izvornikom ovjerava:

………………………………………… ( ime, prezime, potpis )

Pečat nadležnog tijela:

M.P.

Sadržaj elaborata : tekstualni dio plana : U V O D 1

I. OBRAZLOŽENJE 5 1. POLAZIŠTA 7

1.1. Položaj, značaj i posebnosti Belišća u prostoru Grada Belišća 7 1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU 7 1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE 9 1.1.3. INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST 15 1.1.4. ZAŠTIĆENE PRIRODNE, KULTURNO - POVIJESNE CJELINE

I AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI 15 1.1.5. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA

(obuhvat, broj stanovnika i stanova, gustoća stanovanja i izgrađenosti) 17 1.1.6. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA

U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE 26

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 34

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja 34 2.1.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ 34 2.1.2. ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE 35 2.1.3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA 35 2.1.4. OČUVANJE PROSTORNIH POSEBNOSTI GRADA BELIŠĆA 36 2.2. Ciljevi prostornog uređenja grada Belišća 36 2.2.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA

( u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno - povijesnih i ambijentalnih cjelina) 37

2.2.2. UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 37

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 38

3.1. Program gradnje i uređenja prostora grada Belišća 38 3.2. Osnovna namjena prostora 41

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina 49

3.4. Prometna i ulična mreža 51 3.4.1. CESTOVNI PROMET 51 3.4.2. ŽELJEZNICKI PROMET 55 3.4.3. RIJEČNI PROMET 56

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža 57 3.5.1. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE 57 3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV 58 3.5.3. VODODNOGOSPODARSKI SUSTAV 61 3.5.4. OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA 68

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 70 3.6.1. UVJETI I NAČIN GRADNJE 70 3.6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH I AMBIJENTALNIH CJELINA 74 3.6.3. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE 77 3.6.4. ZAŠTITA OD POŽARA, ELEMENTARNIH NEPOGODA

I RATNIH OPASNOSTI 79 3.7. Spriječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 81

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 85 A. TEMELJNE ODREDBE 87 B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 89

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 96

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 101 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti 103 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina 106 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja

prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama 109 5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE 110

5.1.1. Cestovni promet 111 5.1.2. Javna parkirališta i garaže 112 5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine 113 5.1.4. Biciklistički promet 114 5.1.5. Javni autobusni promet 114 5.1.6. Benzinske postaje 114 5.1.7. Željeznički promet 115 5.1.8. Riječni promet 115

5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE 115 5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE 116

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 119 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina

i građevina i ambijentalnih vrijednosti 120 8. Postupanje s otpadom 121 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 124 10. Mjere provedbe plana 126

10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA 126 10.2. OBVEZA IZRADE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 127 10.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA

PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI 127 C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 128 prilog : DOKUMENTACIJA KORIŠTENA U IZRADI PLANA 129 grafički dio plana : 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA mj. 1 : 5.000 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 2.A. PROMET mj. 1 : 5.000 2.B. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE; VODNOGOSPODARSKI SUSTAV mj. 1 : 5.000

2.C. ENERGETSKI SUSTAV mj. 1 : 5.000 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA mj. 1 : 5.000 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 4.A. OBLICI KORIŠTENJA mj. 1 : 5.000 4.B. NAČIN GRADNJE mj. 1 : 5.000 napomena: U skladu s alinejom 6. članka 17. Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,

obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98) Urbanistički plan uređenja izrađuje se na osnovnoj državnoj karti u mjerilu 1 : 5.000.


CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb stranica 1

U V O D Zakonom o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) i pripadajućim podzakonskim aktima reguliran je način gospodarenja, zaštite i upravljanja prostorom kao temeljnim nacionalnim dobrom, u sklopu kojega značajno mjesto zauzima izrada dokumenata prostornog uređenja. U skladu sa svojim zakonskim pravom i obvezom Grad Belišće je “Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru” (SG 02/01) utvrdio potrebu donošenja :

- Prostornog plana uređenja Grada Belišća i

- Urbanističkog plana uređenja grada Belišća kojima će se utvrditi svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Grada Belišća. Po provedenom nadmetanju izrada Urbanističkog plana uređenja grada Belišća i Prostornog plana uređenja Grada Belišća povjerena je tvrtki CPA - Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba kao najpovoljnijem ponuđaču. Urbanističkim planom uređenja grada Belišća potrebno je, sustavnim ostvarivanjem prostornih i ostalih potrebnih uvjeta za gospodarski i društveni razvitak, ostvariti sljedeće :

- definirati strategiju prostornog razvitka grada Belišća, - uskladiti planirani razvitak s realnim mogućnostima, - osigurati sudjelovanje korisnika prostora u procesu izrade plana i donošenju odluka, - uskladiti plan sa prostornim planovima više razine: Prostornim planom uređenja Grada

Belišća, Prostornim planom Osječko - baranjske županije te Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske,

- smjernicama plana osigurati zaštitu prostora, - ostvariti planske preduvjete za gradnju građevina društvenog i javnog standarda, - stvoriti preduvjete za kvalitetnije prometno i komunalno opremanje grada, - stvoriti preduvjete za zaštitu okoliša te zbrinjavanje komunalnog otpada.

Urbanistički plan uređenja grada Belišća izrađuje se u skladu s odredbama Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98) na osnovnoj državnoj karti u mjerilu 1:5.000. Po potpisu ugovora CPA d.o.o. je pristupio pripremnim radovima na izradi UPU-a grada Belišća koji uključuju :

- preuzimanje kartografskih podloga HOK (Hrvatske osnovne karte) u mjerilu 1:5.000 za područje obuhvata te skeniranje, spajanje sekcija te geokodiranje karata;

- pribavljanje foto-skica avionskog preleta grada Belišća; - analizu postavki iz prostornih planova višeg reda (Program i Strategija prostornog

uređenja Republike Hrvatske, Prostorni plan Osječko - baranjske županije, koncept Prostornog plana uređenja Grada Belišća);

- pribavljanje i analizu postojeće urbanističke dokumentacije za područje grada Belišća ; - analizu polazišta i razvojnih potencijala grada Belišća.


stranica 2 CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb

U skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima prikupljeni su potrebni podaci i dokumentacija za potrebe izrade Urbanističkog plana uređenja grada Belišća. Svoje dopise i podatke dostavili su :

- MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA, Uprava za zaštitu prirode (dopis klasa: 612-07/02-01/4, urbroj: 531-06/2-2-ED-02-2 od 3. siječnja 2002. godine)

- MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku (dopis klasa: 350-02/01-01/05, urbroj: 2158-18-01-01-94 od 10. prosinca 2001. godine, dopis klasa: 350-02/02-01/01, urbroj: 532-10-3/14-02-59 od 10. travnja 2002. godine i dopis klasa: 350-02/03-01/07, urbroj: 532-10-3/14-03-08 od 21. siječnja 2003. godine)

- MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE (dopis klasa: 350-02/02-1/3, urbroj: 533-11/404-02-02 od 21. siječnja 2002. godine)

- MINISTARSTVO GOSPODARSTVA (dopis klasa: 350-01/01-01/14, urbroj: 2158-01-02 od 8. siječnja 2002. godine)

- MINISTARSTVO ZDRAVSTVA (dopis klasa: 350-01/01-01/0005, urbroj: 534-04-13-02-0002 od 21. siječnja 2002. godine)

- MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA (dopis klasa: 404-03/01-01/287, urbroj: 532-05-02/2-02-2 od 21. veljače 2002. godine)

- MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE SKRBI (dopis klasa: 550-01/02-01/9, urbroj: 524-04/2-02-1 od 20. veljače 2002. godine)

- MINISTARSTVO OBRANE (dopis klasa: 350-01/02-01/18, urbroj: 512M3-0202-02-02 od 15. ožujka 2002. god. i klasa: 350-02/02-01/72, urbroj: 512M3-0202-02-2 od 24. svibnja 2002. god.)

- MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, PU Osječko - baranjska, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne zaštite (urbroj: 511-07-20/04-243/2-02 od 11. siječnja 2002. godine)

- URED DRŽAVNE UPRAVE U OSJEČKO - BARANJSKOJ ŽUPANIJI, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove - Ispostava Valpovo (dopis klasa: 350-02/02-01/01, urbroj: 2158-04/4-02-2 DŠT od 10. siječnja 2002. godine i dopis klasa: 350-02/02-01/13, urbroj: 2158-15-03-01-1 DŠT od 03. lipnja 2002. godine)

- URED DRŽAVNE UPRAVE U OSJEČKO - BARANJSKOJ ŽUPANIJI, Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu (dopis klasa: 602-01/02-01/1, urbroj: 2158-02-03/3-02-2 od 24. siječnja 2002. godine)

- OSJEČKO - BARANJSKA ŽUPANIJA, Županijski zavod za prostorno uređenje (dopis klasa: 350-04/98-01/3, urbroj: 2158/1-01-10-02-455 od 03. travnja 2002. godine, dopis klasa: 350-04/98-01/3, urbroj: 2158/1-01-10-02-459 od 11. travnja 2002. godine i dopis klasa: 350-04/02-01/3, urbroj: 2158/1-01-10-02-4 od 24. rujna 2002. godine)

- OSJEČKO - BARANJSKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za društvene djelatnosti (dopis klasa: 053-01/02-01/1, urbroj: 2158/1-01--02-14-3 od 04. veljače 2002. godine)

- GRAD BELIŠĆE, Jedinstveni upravni odjel (dopis klasa: 350-04/02-02/01, urbroj: 2185/02-1/24 od 31. siječnja 2002. godine)

- HRVATSKE CESTE d.o.o, Sektor za razvoj, plan i projektiranje, Odjel za razvoj i gospodarenje cestama (dopis urbroj: 311-8/1/02. od 20. veljače 2002. godine)

- HRVATSKE CESTE d.o.o, Sektor održavanja, Ispostava Osijek (dopis urbroj: 345-550 OS/02-01/1 ŠČ/LŠ od 10. siječnja 2002. godine)

- UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO - BARANJSKE ŽUPANIJE (dopis urbroj: 2158/3-01/02-02 od 2. siječnja 2002. godine)

- KOMBEL d.o.o. za komunalne djelatnosti (dopis urbroj: 33/02 od 17. siječnja 2002. godine, dopis urbroj: 34/02 od 17. siječnja 2002. godine i dopis urbroj: 38/02 od 22. siječnja 2002. godine)

- HRVATSKA POŠTA d.d. SREDIŠTE POŠTA OSIJEK (dopis urbroj: 3E031- 44/2002-DS od 8. siječnja 2002. godine)

- HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., Sektor za razvoj (dopis broj: 7-1932/2002.SB, MČ od 18. ožujka 2002. godine)

- HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., Direkcija za prijenos, Prijenosno područje Osijek (dopis broj: 3-21-286/02)

- HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., DP “ELEKTROSLAVONIJA” Osijek, Služba za tehničke poslove ( dopis broj: 408002021-350-2542/02, MČ od 27. veljače 2002. godine i dopis broj: 408002021-303-2274/02, MČ od 20. veljače 2002. godine)



- HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., DP “ELEKTROSLAVONIJA” Osijek, Pogon distribucije

plina (dopis broj: 4/0804002-59/2002, MK/LJS od 01. veljače 2002. godine) - HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA, Odašiljači i veze - Tehnika HRT, Projektno tehnološki odjel

(dopis broj: 175/02 od 04. ožujka 2002. godine) - HRVATSKI CENTAR ZA RAZMINIRANJE, Podružnica Osijek (dopis klasa: 035-01/01-01/01,

urbroj: 530-117-13- 002- 05 od 10. siječnja 2002. godine) - HRVATSKE ŠUME p.o., Uprava šuma Osijek, Odjel za uređivanje šuma (dopis urbroj: OS-05-

2002-43/1 MP/MF od 10. siječnja 2002. godine) - HRVATSKE VODE ZAGREB, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava

Osijek, (dopis klasa: 350-01/02-01/0001 urbroj: 374-22-1-02-3 od 01. ožujka 2002. godine, dopis klasa: 350-01/02-01/0001 urbroj: 374-22-1-02-4 od 11. ožujka 2002. godine i dopis klasa: 350-01/02-01/0001 urbroj: 374-22-1-02-6 od 11. rujna 2002. godine)

- HRVATSKE VODE ZAGREB, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek, Vodnogospodarska ispostava za slivno područje Karašica - Vučica, Donji Miholjac (dopis klasa: 350-02/02-01/0001 urbroj: 374-3203-1-02-2 od 30. siječnja 2002. godine)

- VIP-NET GSM d.o.o. ( dopis od 05. ožujka 2002. godine) Za potrebe izrade UPU-a grada Belišća od Državne geodetske uprave i od Jedinstvenog upravnog odjela Grada Belišća pribavljene su sljedeće kartografske podloge:

- HOK - Hrvatska osnovna karta u mjerilu 1:5.000, - službene statističke granice za naselje Belišće, - foto-skica avionskog preleta šireg područja grada Belišća.

Po pribavljanju i usuglašavanju traženih podataka od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima te pribavljanju potrebnih kartografskih podloga za izradu plana stručni tim CPA je izradio i, u skladu s Uredbom o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN 101/98), prezentirao elaborat :

Urbanistički plan uređenja grada Belišća - prijedlog plana za prethodnu raspravu Prethodna stručna rasprava o Nacrtu Prijedloga Urbanističkog plana uređenja grada Belišća održana je 23. svibnja 2002. godine i u njoj su, u skladu s odrednicama članka 3. Uredbe o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN 101/98), sudjelovala tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima te druge fizičke i pravne osobe, za koje to Grad Belišće ocijenio potrebnim. Tijekom veljače 2003. godine održan je i niz prethodnih stručnih rasprava na kojima su predstavnici Grada Belišća u Belišću i prigradskim naseljima članovima mjesnih odbora i zainteresiranim mještanima detaljno prezentirali Nacrt Prijedloga PPUG Belišća i UPU grada Belišća. Svrha ovih rasprava bila je da se prije javne rasprave prikupe prijedlozi koji bi dali kvalitetan doprinos razvoju grada i prigradskih naselja. Izvješće o izvršenoj prethodnoj raspravi na Nacrt Prijedloga UPU-a grada Belišća razmotrilo je Gradsko poglavarstvo Grada Belišća te utvrdilo:

Urbanistički plan uređenja grada Belišća - Prijedlog plana za javnu raspravu koji se, u skladu s odrednicama Uredbe o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN 101/98), upućen na javnu raspravu u trajanju od 30 dana. Javna rasprava objavljena je u "Glasu Slavonije" od 31. ožujka 2003. godine i trajala je od 07. travnja do 06. svibnja 2003. godine. Javno izlaganje održano je 16. svibnja 2003. godine.



Na Prijedlog UPU grada Belišća do propisanog roka pismena očitovanja, prijedloge i primjedbe dali su sljedeći sudionici javne rasprave :

- URED DRŽAVNE UPRAVE U OSJEČKO - BARANJSKOJ ŽUPANIJI, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove, Ispostava Valpovo (dopis klasa: 350-02/03-01/02 urbroj: 2158-15-03/02-03-2 od 24.04.2003. i dopis klasa: 350-02/03-01/02 urbroj: 2158-15-03/02-03-5 od 15.05.2003.)

- ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE (dopis klasa: 350-04/02-01/3 urbroj: 2158/1-01-10-03-10 od 20.05.2003.)

- GRAD BELIŠĆE, Jedinstveni upravni odjel (dopis klasa: 350-04/03-02/01 urbroj: 2185/02-1/70 od 13.05.2003.)

- HEP - Plin d.o.o. (dopis broj F 022-413/03 MR od 18.04.2003.) - Grupa građana Belišća (peticija s potpisima 300 građana) - Grupa građana iz ulice V. Nazora (peticija s potpisima 24 građana)

Sukladno Uredbi o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN 101/98) Jedinstveni upravni odjel Grada Belišća, u suradnji s CPA kao izrađivačem plana pripremio je Izvješće o javnoj raspravi o Prijedlogu UPU-a grada Belišća kojim su obrađene sve primjedbe i prijedlozi koje su dali sudionici u javnoj raspravi. Prijedlog Urbanističkog plana uređenja grada Belišća i Izvješće o javnoj raspravi o Prijedlogu UPU-a grada Belišća razmotrilo je Gradsko poglavarstvo Grada Belišća 18. lipnja 2003. godine te utvrdilo :

Urbanistički plan uređenja grada Belišća - Konačni prijedlog plana Predstavnici Ureda državne uprave u Osječko - baranjskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove i Županijskog zavoda za prostorno uređenje održali su s predstavnicima Grada Belišća i izrađivača plana stručni sastanak 11. prosinca 2003. godine i 30. siječnja 2004. godine, vezano na usklađivanje pojedinih elemenata UPU-a grada Belišća s Prostornim planom Osječko - baranjske županije. Na Konačni prijedlog UPU-a grada Belišća suglasnosti i mišljenja1 propisane Zakonom o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) i Zakonom zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99), dali su :

- Županijski ured za prostorno uređenje, stambeno - komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Osječko - baranjske županije (suglasnost klasa: 350-01/03-01/010 urbroj: 2158-15-03/2-04-5 od 23. veljače 2004. godine), na temelju mišljenja Županijskog zavoda za prostorno uređenje (mišljenje klasa: 350-04/03-01/34 urbroj: 2158/1-01-10-04-4 od 12. veljače 2004. godine);

- Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku, prema članku 56. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) (suglasnost klasa: 612-08/03-01/09 urbroj: 532-10-3/1-03-04 od 11. srpnja 2003. godine.

Po prikupljanju zakonom propisanih suglasnosti, a na prijedlog Poglavarstva Grada Belišća :

Urbanistički plan uređenja grada Belišća usvojen je 01. ožujka 2004. godine na sjednici Gradskog vijeća Grada Belišća.

1 Prije donošenja UPU-a grada Belišća potrebno je pribaviti:

- suglasnost Županijskog ureda za poslove prostornog uređenja koja se izdaje na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Županijskog zavoda za prostorno uređenje o usklađenosti sa Prostornim planom Županije ( članak 24.a. i 26.b. Zakona o prostornom uređenju, NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), te

- suglasnost Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Osijeku (članak 56. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/99).



I. OBRAZLOŽENJE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRADA BELIŠĆA

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA GRADA BELIŠĆA - O B R A Z L O Ž E N J E -


1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti grada Belišća u prostoru Grada Belišća 1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU 1.1.1.1. Teritorijalni obuhvat Prostorni obuhvat UPU-a grada Belišća obuhvaća urbani dio statističkog područja naselja Belišće. Površina obuhvata UPU-a Belišća iznosi cca 406 ha. Obuhvat dosada važećeg Generalnog urbanističkog plana Valpovo - Belišće - Bistrinci (SG 02/76, 01/89, 08/89, ŽG 04/96) je, osim područja naselja Belišće, uključivao i područja naselja Bistrinci i Valpovo (koji je danas sjedište Grada Valpova) i iznosio je ukupno 1.324,00 ha. U skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) Urbanističkim planom uređenja grada Belišća obuhvaćen je kompletan prostor naselja Belišće koji je bio razrađen u sklopu GUP-a Valpovo - Belišće - Bistrinci. 1.1.1.2. Numerički pokazatelji

GRAD BELIŠĆE ukupno

područje obuhvata UPU- a BELIŠĆE

POVRŠINA 6.875 ha 100,0 % 406 ha 5,9 %

STANOVNICI - popis 1991. 12.456 100,0 % 7.619 61,2 % - popis 2001. 11.786 100,0 % 7.197 61,1 % STANOVI - popis 1991. 4.289 100,0 % 2.578 60,1 % - popis 2001. 4.387 100,0 % 2.633 60,0 % DOMAĆINSTVA - popis 1991. 4.306 100,0 % 2.662 61,8 % - popis 2001. 4.063 100,0 % 2.557 62,9 % GUSTOĆA NASELJENOSTI ( stanovnika / hektaru ) - popis 1991. 1,81 18,77 - popis 2001. 1,71 17,73



Na temelju priloženog iskaza numeričkih pokazatelja moguće je zaključiti da na području obuhvata UPU-a grada Belišća koji zauzima malo manje od 6 % površine Grada Belišća živi cca 60 % ukupnog broja stanovnika Grada Belišća 2. Prosječna veličina kućanstva u naselju Belišće po popisu 2001. godine je neznatno smanjena u odnosu na 1991. godine sa 2,86 na 2,81 člana prosječne obitelji. Smanjenjem broja stanovnika i gradnjom novog stambenog fonda u proteklom desetgodišnjem razdoblju zabilježeno je statističko smanjenje broja stanovnika po stanu te na svaki stan u Belišću dolazi 2,73 stanovnika (za razliku od 2,95 1991. godine). Dok je još 1991. godine bio zabilježen manjak broja stanova u odnosu na broj domaćinstava (manjak od 84 stana) popisom 2001. godine u gradu Belišću popisano je 76 stanova više od broja domaćinstava.

područje obuhvata UPU-a grada Belišća u odnosu na prostor Grada Belišća

2 Osim naselja Belišće na području Grada Belišća nalazi se još osam prigradskih naselja: Bistrinci, Bocanjevci,

Gat, Gorica Valpovačka, Kitišanci, Tiborjanci Veliškovci i Vinogradci.



1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE 1.1.2.1. Prometno - geografski položaj grada Belišća Grad Belišće čine grad Belišće i prigradska naselja Bistrinci, Bocanjevci, Gat, Gorica Valpovačka, Kitišanci, Tiborjanci Veliškovci i Vinogradci. Belišće je smješteno u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske koje je jedno od najizrazitijih ravničarskih područja Hrvatske. Nalazi se na cca 93,0 do 94,0 m nadmorske visine. Belišće je povezano cestovnom mrežom prema Valpovu i Osijeku i Donjem Miholjcu. Mostom preko Drave je uspostavljena cestovna veza s Baranjom i susjednom državom Mađarskom. Lokalna željeznička pruga Belišće - Valpovo - Bizovac veže se na longitudinalni magistralni željeznički pravac Osijek - Zagreb. Glavni smjerovi urbanog razvoja grada Belišća su:

- prema jugu - u smjeru Valpova, - prema sjeveru - povezivanjem s Bistrincima, - prema zapadu - u smjeru Kitišanaca,

Prema istoku prostornu barijeru širenju grada čini rijeka Drava. 1.1.2.2. Podneblje Prema karakteristikama podneblja područje grada Belišća nalazi se u klimatskoj zoni tople umjereno kišne klime s izrazito kontinentskim odlikama koju karakteriziraju velika godišnja kolebanja temperature i rasporeda padalina. Prema raspoloživim podacima, srednja godišnja temperatura zraka u Belišću je 10,8°C. Godišnje kolebanje (amplituda) srednje godišnje temperature razmjerno je veliko i iznosi 22,3°C: najhladniji je siječanj s prosjekom od -0,7°C, a najtopliji je srpanj s prosjekom od 21,6°C.

srednje mjesečne temperature zraka u Belišću po mjesecima ( u °C )

siječanj

veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad

studeni

prosinac

- 0,7

0,7

6,4

11,1

16,3

19,5

21,6

20,5

16,5

11,2

5,6

1,3

Maksimalna zabilježena temperatura zraka u Belišću zabilježena je u srpnju i iznosi 39,0°C, dok je minimalna temperatura zabilježena u veljači bila -26,4°C. Iz navedenog proizlazi apsolutna amplituda temperature zraka koja iznosi čak 65,4°C.



SREDNJA TEMPERATURA ZRAKA PO MJESECIMA U godišnjem rasporedu padalina izdvajaju se dva maksimuma: primarni u proljeće (lipanj) i sekundarni u jesen (listopad). Prosječna godišnja količina padalina iznosi 733 mm. Ljeti se javlja tuča (u travnju, svibnju, lipnju i kolovozu u prosjeku 0,6 dana, a u srpnju prosječno 0,3 dana mjesečno). Snijeg pada prosječno 26 dana u razdoblju od listopada do svibnja (uglavnom u siječnju i veljači), a na zemlji se zadržava prosječno 35 dana.

PROSJEČNE MJESEČNE KOLIČINE PADALINA PO MJESECIMA

0

5

10

15

20

25

siječanj

veljača

ožujak

travanj

svibanj

lipanj

srpanj

kolovoz

rujan

listopad

studeni

prosinac

srednja temperatura zraka (°C)

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

siječanj

veljača

ožujak

travanj

svibanj

lipanj

srpanj

kolovoz

rujan

listopad

studeni

prosinac



prosječne količine padalina u Belišću po mjesecima ( u mm )

siječanj


studeni

prosinac

46

53

48

67

85

76

55

61

55

82

61

52

U Belišću prevladavaju vjetrovi iz sjevernog kvadranta što je posljedica otvorenosti prema sjeveru. Po učestalosti na prvom su mjestu vjetrovi iz smjera sjeverozapada i jugoistoka, a zatim sjeveroistoka, jugozapada i zapada. Srednja godišnja razdioba smjerova vjetra je sljedeća :

RUŽA VJETROVA ZA PODRUČJE BELIŠĆA

prosječna brzina vjetra u Belišću po mjesecima ( u m/s )

siječanj


studeni

prosinac

1,8

1,9

1,9

1,7

1,7

1,6

1,6

1,6

1,7

1,6

1,8

1,8

Raspored vjetrova tijekom godine je neujednačen. Sjeverozapadni vjetrovi prevladavaju tijekom cijele godine, a rezultat su utjecaja atlanskih zračnih masa. Sibirska anticiklona uvjetuje zimi jake suhe i veoma hladne sjeverne i sjeveroistočne vjetrove. Značajan je i utjecaj mediteranskih zračnih masa s jugoistoka i jugozapada i to pretežno u jesen i zimi. Tišine su koncentrirane u ljetnom dijelu godine. Snaga strujanja vjetrova ne pokazuje u prosjeku jake vjetrove. Najsnažniji su oni iz sjevernog kvadranta.

NNNE

NE

ENE

E

ESE

SE

SSES

SSW

SW

WSW

W

WNW

NW

NNW



1.1.2.3. Geološko litološke osobine tla Cijelo gradsko područje Belišća nalazi se u istočno - hrvatskoj potolinskoj zoni koja u širem smislu ulazi u okvire geotektonske cjeline Panonskog bazena u kojoj je moguće javljanje potresa intenziteta VI ° MCS ljestvice. Kvartarne naslage (pleistocen i holocen) znatne su debljine i u površinskom sastavu prevladavaju les i lesu slične naslage. Podloge lesa čine fluvijalni nanosi, a u naplavnoj ravnini Drave i Karašice oni dominiraju i u površinskom sastavu (najčešće su to sitnozrnati pijesci, silt i glina). Šljunčane naslage dolaze na dubinama većim od 20 pa i 30 m. Debljine lesa i lesu sličnih sedimenata na području Belišća kreću se 5 do 15 m. Lesne naslage pokazuju dobru vertikalnu stabilnost. Dozvoljeno opterećenje je između 1,5 - 2 kp/cm2, a ponekad i do 3 kp/cm2. Debljina fluvijalnih kvartarnih naslaga, koje se često izmijenjuju sa glinovitim slojevima, iznosi preko 300 m. 1.1.2.4. Pedološke značajke Najveći dio prostora Belišća nalazi se na lesivirano semiglejno ilovastom tlu, koje ima stanovita ograničenja za potrebe izgradnje. Prostor uz tok rijeke Karašice pokriva amfiglej glinasto - ilovasti, dok niži dio Belišća prema Dravi spada u kategoriju hidromorfnih šumskih tala. Tlo na kojem se nalazi sadašnja deponija komunalnog otpada je pseudoglej ilovasti 1.1.2.5. Hidrografske značajke Rijeka Drava ima maksimum protoka u lipnju i studenom, a minimum u siječnju i listopadu što ukazuje na glacijalnu režimsku komponentu. U cilju spriječavanja poplavnih voda rijeke Drave izveden je obrambeni nasip od Belišća do Narda. Rijeka Karašica čini veći dio južne granice područja grada Belišća (prema Valpovu) i koritom se duboko usjekla u lesne naslage pa je njena naplavna ravan relativno uska. Podzemne vode područja Belišća povezane su s vodnim nivoima Drave i Karašice i geološkom strukturom tla. Uz same vodotoke dominiraju fluvijalni nanosi dok na ostalom području fluvijalni nanosi čine podlogu lesnim naslagama. Lesne naslage svojim karakteristikama (mala provodljivost) ukazuju na to da nivo podzemne vode prije svega ovisi o količini oborina i klimi. Oscilacije podzemne vode kreću se u granicama od 0,5 do 10,0 m od razine terena, a u depresijama je nivo podzemne vode u periodu maksimalnog zasićenja tla identičan s površinom terena. Podzemna voda ocjeđuje se uglavnom prema Dravi i Karašici.



1.1.2.6. Prostorno - urbanistički razvitak grada Belišća Belišće je nastalo relativno kasno, 1884. godine kada se osniva Gutmannova pilana na pašnjaku Belišću sjeverno od Valpova koje je bilo sjedište Valpovačkog vlastelinstva. Ime Belišće ukazuje da je na tom mjestu bila šuma breze s bijelim lišćem, po kojoj je vjerojatno prozvana rudina, a potom i naselje. Osnivač radničkog naselja Belišće bio je tvorničar Salamon Heinrich Gutmann iz Velike Kaniže. On je kupio od valpovačkog vlastelina baruna Gustava Prandaua velike komplekse šuma s valpovačkog i miholjačkog posjeda. Za transportiranje stabala najpogodniji je bio vodeni put Dravom, a kao najpovoljnije mjesto za preradu stabala izabran je prostor na desnoj obali Drave, gdje je nastalo naselje i velika pilana. Uz Gutmannovu pilanu grade se stanovi za radnike i činovnike kao i reprezentativna rezidencija vlasnika, čime su postavljeni temelji budućeg naselja Belišće.

panorama tvornice u Belišću početkom 20. stoljeća ( pogled sa sjeveroistoka: u sredini lijevo vidi se glavna upravna zgrada, a iza nje radničko naselje )

Prije drugog svjetskog rata bila su u Belišću dva kina, osnovane su čitaonica i knjižnica (prema podacima iz 1937. godine biblioteka je imala 4.000 primjeraka). Od 1957. godine djeluje Amatersko kazalište, s dramskom i glazbenom sekcijom. U gradu je 1974. godine Društvo prijatelja starina osnovalo Muzej.

muzej u Belišću



Tijekom 20. stoljeća Valpovo i Belišće paralelno se razvijaju te u drugoj polovici 20. stoljeća dolazi do postepenog urbanog približavanja i spajanja ova dva naselja. Urbano širenje Belišća prati i otvaranje novih stambenih zona. Navedeni zahvati izvode se na temelju dokumenata prostornog uređenja koji reguliraju dinamični prostorni razvoj grada. Idejna studija Urbanističkog plana Valpovo - Belišće (izrađivač: Urbanistički institut Hrvatske, grupa autora) je bila dovršena 1963. godine. Ideja Urbanističkog plana je da se novom izgradnjom postigne povezivanje Valpova i Belišća u konurbaciju. Za vrijeme izrade Idejne studije Urbanističkog plana Valpovo - Belišće u Belišću je izrađen niz idejnih urbanističkih rješenja pojedinih gradskih prostora:

- Urbanističko rješenje stambenog bloka (1960.) - Idejno rješenje stambenog naselja "Matija Gubec" (1960.) - Idejno urbanističko rješenje športskog centra (1960.) - Urbanistički plan - Idejno rješenje centra Belišća (1961.) - Športsko - rekreacioni centar uz ulicu Bratstva i jedinstva (danas ul. Kralja

Tomislava) (1960.) - Urbanistički projekt centra Belišća (1971.)

Kako se Belišće šezdesetih i sedamdesetih godina intenzivno razvijalo te su probijene neke od postavki Idejne studije Urbanističkog plana Valpovo - Belišće, 1975. godine izrađen je novi Generalni urbanistički plan Valpovo - Belišće - Bistrinci (izrađivač: Urbanistički institut Hrvatske, grupa autora). Na temelju Prostornog plana općine Valpovo (SG 10/82, 09/84, 05/85, 01/87, 08/89, 07/91 i ŽG 05/99) i GUP-a Valpovo - Belišće - Bistrinci (SG 02/76, 01/89, 08/89 i ŽG 04/96) izrađuju se brojni provedbeni urbanistički planovi na gradskom području:

- Urbanistički projekt stambene zone "Zapad" ( izrađen 1979.) - Provedbeni urbanistički plan “Radnički centar” ( izrađen 1982.) - Idejni projekt uređenja trga u Belišću ( izrađen 1982.) - Idejni projekt dijela centra ( izrađen 1985.) - Provedbeni urbanistički plan dijela stambene zone (SG 03/85) - Provedbeni urbanistički plan zone "Male privreda" ( izrađen 1990.) - Provedbeni urbanistički plan zone "Male privreda" II. faza (SG 01/91) - Detaljni plan uređenja zone male privrede uz rijeku Karašicu (SG 04/95)

Dio navedenih planova po donošenju je i realiziran, a svi osim DPU "Zone male privrede uz rijeku Karašicu" (SG 04/95) prestali su važiti 23. travnja 1999. godine temeljem članka 57. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02). Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja iniciralo je 1993. godine izradu elaborata "Osnova korištenja i zaštite prostora bivše općine Valpovo" u kojemu su dani podaci o ratnim razaranjima naselja, infrastrukture i okoliša te definirane smjernice za korištenje i zaštitu prostora. U skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) i pripadajućim podzakonskim aktima donešeni su dokumenti prostornog uređenja koji su i danas na snazi :

- razvojni planski dokumenti : - Izmjene i dopune GUP-a Valpovo - Belišće - Bistrinci (ŽG 04/96) - Izmjene i dopune Prostornog plana općine Valpovo (ŽG 05/99)

- detaljni plan uređenja: - DPU zone male privrede uz rijeku Karašicu (SG 04/95)



1.1.3. INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST U Belišću postoji električna, plinska, vodovodna i telekomunikacijska mreža te odvodni sustav. Detaljniji podaci o postojećem stanju, kapacitetima i ciljevima razvitka komunalne infrastrukture na području Belišća prezentirani su u poglavlju 3.5. Komunalna infrastukturna mreža ovog elaborata. 1.1.4. ZAŠTIĆENE PRIRODNE, KULTURNO - POVIJESNE CJELINE I AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI 1.1.4.1. Zaštita prirodne baštine Na temelju podataka Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Uprave za zaštitu prirode na području obuhvata UPU Belišća ne postoje lokaliteti zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 162/03) 3. 1.1.4.2. Zaštita graditeljske baštine Pregled zaštite graditeljske baštine grada Belišća izrađen je na temelju dokumentacije o zaštićenim spomenicima kulturne baštine Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Osijeku 4. Na području naselja Belišće registrirani su :

Naziv spomenika vrsta spomenika

- Kompleks radničkih zgrada na Vijencu S.H.Gutmanna profani - Zgrada uprave “Belišće” d.d. profani - Zgrada muzeja profani - Spomen gater profani - Spomen - vlak profani - Spomen grobnica palim borcima NOB-a NOB spomenik - Spomen - vlak "Partizanka", željeznička stanica NOB spomenik - Spomenik posvećen 25. godišnjici samoupravljanja - centar Belišća NOB spomenik - Spomenik "Gater" uz upravnu zgradu “Belišće” d.d. NOB spomenik - Spomenik palim borcima i ŽFT, Radnička 26 (Trg A.Starčevića 1) NOB spomenik

3 na temelju dopisa: MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA, Uprava za zaštitu

prirode (dopis klasa: 612-07/02-01/4, urbroj: 531-06/2-2-ED-02-2 od 3. siječnja 2002. godine) 4 na temelju dopisa: MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u

Osijeku (kl: 350-02/01-01/05, urbr: 2158-18-01-01-94 od 10.prosinca 2001.g., kl: 350-02/02-01/01, urbr: 532-10-3/14-02-59 od 10.travnja 2002.g. i kl: 350-02/03-01/07, urbr: 532-10-3/14-03-08 od 21.siječnja 2003.g.)



Osnovne karakteristike prostora obuhvaćenog UPU-om grada Belišća, s gledišta kulturne baštine, je u koncentraciji industrijske arhitekture u naselju Belišće. Industrijska stambena arhitektura Belišća izgrađuje se krajem 19. stoljeća paralelno s izgradnjom pilane i ostalih industrijskih pogona. Karakterizira ju jednostavnost, racionalna konstruktivna rješenja, ekonomičnost kao i oblikovna ujednačenost, koja ipak ne prelazi u uniformnost, već se među tim skupom građevina može razlučiti nekoliko tipova. Uz dvije pojedinačno zaštićene građevine (prev.zašt. 62/6), kao registrirana spomenička cjelina zaštićen je i kompleks šest radničkih zgrada na Vijencu S. H. Gutmanna u Belišću (reg. 756).

radničke zgrade na Vijencu S. H. Gutamnna u Belišću sredinom 20. stoljeća

zgrada uprave “Belišće” d.d. - Dvorac na razglednici iz 1916. godine Iz cjelokupnog belišćanskog građevnog fonda spomeničkog karaktera izdvaja se građevina koja je s njim povijesno sukladna, ali oblikovno potpuno različita. To je zgrada koja je 1905. godine izgrađena kao dvorac za stanovanje obitelji Artura Gutmanna, iako toj svrsi nije nikada služila. Od I. svjetskog rata u njoj je smještena Uprava tvornice. Ova historicistička slobodnostojeća jednokatnica, okružena parkom, registrirana je kao pojedinačno kulturno dobro (reg. 754).



1.1.5. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA

(obuhvat, broj stanovnika i stanova, gustoća stanovanja i izgrađenosti)

1.1.5.1. Izvod iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99)5 izrađen je na temelju postavki definiranih Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske6 i predstavlja temelj za planiranje na državnoj, županijskoj i nižim razinama. Njime su utvrđeni temeljni ciljevi, izbor prioritetnih mjera i skup aktivnosti za ostvarenje utvrđenih ciljeva. Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske definiran je državni interes te se Program obavezno primjenjuje na sve resursne i sektorne razvojne programe i izradu prostornih planova u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02). Program stoga sadrži elemente prostornog uređenja koji su od važnosti za sustavnost i cjelovitost, a koji se ne mogu mijenjati na nižoj razini (sustavi, tipovi prostora, strukturna područja izrazitih osobitosti i gospodarskog značenja). Odrednice Programa koje se neposredno odnose na Osječko - baranjsku županiju i Grad Belišće kreću se od opće postavljenih načela, ciljeva i odrednica za pojedine tipove prostora, procesa i funkcija, do konkretnih naputaka. Programom prostornog uređenja prostor Republike Hrvatske podijeljen je u tri velika područja, koje čine grupe županija, pri čemu se Osječko - baranjska županija nalazi u grupi županija Istočne Hrvatske, zajedno s Virovitičko - podravskom, Požeško - slavonskom, Brodsko - posavskom i Vukovarsko - srijemskom županijom. U prostoru Osječko - baranjske županije, pa tako i Hrvatske, prostor Grada Belišća značajan je glede razvitka infrastrukturnih sustava, pri čemu se sam grad Belišće u konurbaciji s Valpovom tretira kao razvojno (manje regionalno) središte. Ova skupina gradova u narednom se razdoblju treba potvrditi u ulozi glavnih središta i nositelja dalje urbanizacije.

Složeni infrastrukturno gospodarski sustavi odnose se na koridore i funkcionalne sklopove koji sadrže više segmenata državne i međudržavne infrastrukture, prateće gospodarske funkcije i kontaktna područja pod njihovim neposrednim utjecajem. Od prometne infrastrukture, treba istaći sabirnu državnu cestu D 34 (Daruvar - Slatina - Donji Miholjac - Valpovo - Josipovac), koja ima veliku važnost za povezivanje čitave regije, a na koju se veže planirana državna cesta Belišće - Beli Manastir s novim mostom preko Drave kod Belišća, koja je uvrštena u prioritete do 2005. godine. Programom prostornog uređenja zadržava se postojeća željeznička pruga II. reda do Belišća. Naročiti značaj za područje Belišća ima plovni put rijekom Dravom koji od Osijeka do Virovitice ima planiranu III. klasu plovnog puta. U Belišću je planirana izgradnja riječne luke.

5 Program prostornog uređenja Republike Hrvatske ( NN 50/99 ), izrađivač: Ministarstvo prostornog uređenja,

graditeljstva i stanovanja - Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, svibanj 1999. godine 6 Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, izrađivač: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i

stanovanja - Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, srpanj 1997. godine



Programom je u konurbaciji Valpovo - Belišće planirana makrolokacija za dalja prioritetna istraživanja za gradnju termoelektrane ili toplane na plin te veće industrijske termoelektrane povezane u sistem planiranim dvostrukim dalekovodom 400 kV (potencijalna lokacija proizvodne energetske građevine za dalje istraživanje prema Elektroenergetskim podlogama predloženim od Hrvatske elektroprivrede d.d. za Program prostornog uređenja Republike Hrvatske). Hidroelektrane na Dravi predviđene su uzvodno (HE Donji Miholjac), odnosno nizvodno od Belišća (HE Osijek). Obje hidroelektrane planirane su kao višenamjenske građevine za obranu od poplava, navodnjavanje i energetsko iskorištavanje (planirano 10 - 100 MW). Programom je u konurbaciji Valpovo - Belišće planiran smještaj građevine za skladištenje opasnog otpada (sabiralište opasnog otpada prije deponiranja na građevinu za odlaganje opasnog otpada koja je predviđena u blizini Osijeka).

IZVOD IZ PROGRAMA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE kartografski prikaz br. 06: Cestovni promet - prioriteti do 2005. godine



1.1.5.2. Izvod iz Prostornog plana Osječko - baranjske županije Po provođenju zakonom propisane procedure Prostorni plan Osječko - baranjske županije7 (ŽG 01/02) usvojila je Skupština Osječko - baranjske županije. Kako se radi o planu višeg reda, podaci i pokazatelji iz Prostornog plana Županije korišteni su tijekom izrade Urbanističkog plana uređenja grada Belišća. Na području Osječko - baranjske županije Belišće ima status manjeg regionalnog središta. S procjenjenim planiranim brojem od 9.000 stanovnika Belišće će imati cca 2,4 % od ukupnog planiranog broja stanovnika u Županiji (192.000 stanovnika). Prostornim planom Županije u Belišću su planirane sljedeće središnje funkcije:

- uprava, ispostave organa državne uprave, županijska i gradska izvršna tijela - školstvo: srednje škole, osnovne škole - kultura: kinematograf, radio, knjižnice - zdravstvo: Dom zdravlja, ljekarne, veterinarska ambulanta - socijalna skrb: podružnica centra za socijalnu skrb, dječji vrtići i jaslice, dom za djecu,

dom za odrasle - trgovina: diskont, trgovački centar, specijalne trgovine - ostalo: financijsko posredovanje, pošta

Dominantnu ulogu o organizaciji prostora čine središta i osovine urbanizacije, koji su istovremeno i središta i osovine cjelokupnog razvoja u prostoru. Na području Osječko - baranjske županije uočavaju se dvije osovine urbanizacije:

- Osijek - Darda - Beli Manastir i - Osijek - Valpovo - Belišće - Donji Miholjac.

Na sjevernom podravskom pravcu razvoja Osijek - Valpovo - Belišće - Donji Miholjac potrebno je potaknuti razvoj naselja te se u širem smislu ukazuje na potrebu intenzivnijeg razvoja ovog koridora i u nastavku prema Virovitici, čime bi se stvorili preduvjeti za revitalizaciju i razvoj sjevernih pograničnih područja. Izgradnja mosta kod Belišća omogućila je bolje prometno povezivanje i predstavlja poticaj razvitku ogranka ovog koridora prema Belom Manastiru. Prostornim planom Osječko - baranjske županije planira se poticanje razvitka gospodarstva stvaranjem prostornih uvjeta za smještaj poduzetničkih kapaciteta. Izrađeni su lokalni programi uređenja i komunalnog opremanja zona koji će biti realizirani u narednom razdoblju te je u Belišću na jugozapadnom dijelu grada uz rijeku Karašicu izgrađena zona male privrede. Prostor za zonu razrađen je DPU-om i ima površinu 6,5 ha na kojoj su formirane 26 građevinske čestice za smještaj manjih proizvodnih i uslužnih kapaciteta. Planom razvitka prometa, uz izgradnju mosta na Dravi, planirana je korekcija trase ceste D 517 na dionici od ceste D34 do Belišća i od Baranjskog Petrovog Sela do Petlovca. Prostornim planom Osječko - baranjske županije planira se:

- izvršiti pripreme i započeti regulaciju rijeke Drave i osposobljavanje plovnog puta prema Ferdinandovcima izgradnjom višenamjenskih stepenica u suradnji s Republikom Mađarskom;

- definirati potrebe i prići potrebnim rekonstrukcijama i proširenjima rječnog pristaništa u Belišću.

7 Prostorni plan Osječko - baranjske županije; izrađivač: Županijski zavod za prostorno uređenje Osječko -

baranjske županije Osijek, 2002. godine



Obzirom na činjenicu da je Hrvatska ograničena primarnim energetskim resursima, strateški cilj u razvoju je uravnoteženje potrošnje, proizvodnje i prijenosa energije u svim dijelovima Hrvatske. U skladu s tim ciljem Prostornim planom Županije, uz izgradnju višenamjenskih hidroelektrana na Dravi, predviđa se izgradnja termoelektrane na plin u prostoru konurbacije Valpovo - Belišće, snage 300-400 MW (lokacija u istraživanju). Izgradnjom visokotlačnog plinovoda Belišće - Bolman - Osijek (DN 400 mm, l = 40,4 km) u plinoopskrbni sustav Republike Hrvatske ulazi i područje Baranje sa svojim resursima i naseljima, a povećava se i kapacitet opskrbe za grad Osijek. Planirani plinovod spaja MRS Belišće i MRS Osijek 1 preko teritorija Baranje. Navedeni plinovod Belišće - Osijek je u fazi realizacije. Razvitkom crpilišta "Jarčevac" kao regionalnog crpilišta te prelaskom vodoopskrbnog sustava Valpovo na novo crpilište, postojeće crpilište na rijeci Dravi, količinski u potpunosti zadovoljava planske potrebe za vodom vodoopskrbnog sustava Belišće. Razvitak vodoopskrbe područja treba biti usmjeren na daljnji razvitak transportno distribucijske vodovodne mreže te izgradnju dijela regionalnog vodovoda u pravcu vodoopskrbnog područja Donji Miholjac preko naselja Veliškovci - Gat.

kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora kartografski prikaz 2.1.1. Infrastrukturni sustavi -

Cestovni, željeznički, riječni i zračni promet

IZVODI IZ PROSTORNOG PLANA OSJEČKO - BARANJSKE ŽUPANIJE



1.1.5.3. Izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Belišća Potaknut odredbama Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) ali i činjenicom da je temeljni dokument prostornog uređenja na području Grada Belišća bio star čak 19 godina (u međuvremenu su rađene samo izmjene i dopune), a promjene nastale u međuvremenu tako su temeljite da je plan u velikom dijelu neprimjenjiv za današnje potrebe, Grad Belišće je pristupio aktivnostima na izradi Prostornog plana uređenja Grada Belišća. Člankom 9. stav 2.1. “Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru na području Grada Belišća” (SG 02/01) utvrđene su sljedeće polazne postavke za izradu Prostornog plana uređenja Grada Belišća :

Temeljem Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), Prostorni plan uređenja Grada Belišća (PPUG) osnovni je dokument uređenja prostora za Grad Belišće, kojim će se utvrditi osnove za obnovu i budući razvitak u prostoru, ciljevi prostornog uređenja i namjena prostora te smjernice, mjere i uvjeti za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora. Sadržaj PPUG detaljno je određen Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskog prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu eleborata prostornih planova (NN 106/98). Prostorni plan uređenja Grada Belišća obuhvatiti će prostor Grada Belišća, sa svim naseljima (cjelokupni prostor jedinice lokalne samouprave). Plan mora biti usklađen sa Prostornim planom Osječko - baranjske županije (detaljno razrađene i konkretizirane odredbe koje proizlaze kao obveza iz plana šireg područja, kao i određivanje drugih elemenata koji su od važnosti za uređenje, korištenje i zaštitu područja grada). Prostorni plan uređenja Grada Belišća donosi Gradsko vijeće Grada Belišća po pribavljenoj suglasnosti županijskog ureda nadležnog za poslove prostornog uređenja, koji pak spomenutu suglasnost izdaje po prethodno pribavljenom mišljenju Županijskog zavoda za prostorno uređenje.

Na temelju Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (SG 02/01) Grad Belišće je izradu Prostornog plana uređenja Grada Belišća, po provedenom natječaju, povjerio tvrtki CPA d.o.o. iz Zagreba. Po provedenoj zakonskoj proceduri Gradsko vijeće Grada Belišća je 09. prosinca 2003. godine usvojilo Prostorni plan uređenja Grada Belišća Belišća (SG 08/03). Kako se Prostorni plan uređenja Grada Belišća izrađivao istovremeno i od istog izrađivača kao i Urbanistički plan uređenja grada Belišća, programske i prostorne postavke oba dokumenta prostornog uređenja usklađene su tijekom izrade.



Prostorni plan uređenja Grada Belišća - izvod

1.1.5.4. Analiza GUP-a Valpovo - Belišće - Bistrinci Prostor obuhvaćen Generalnim urbanističkim planom Valpovo - Belišće - Bistrinci (SG 2/76, 1/89, 8/89 i ŽG 4/96) obuhvaća područje na kojemu se po novom teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske nalaze dvije jedinice teritorijalne samouprave: Grad Valpovo i Grad Belišće.

Generalni urbanistički plan Valpovo - Belišće - Bistrinci iz 1976. godine - izvod za grad Belišće Potreba za izmjenama i dopunama GUP-a Valpovo - Belišće - Bistrinci ukazala se još prije desetak godina te je tadašnja Općina Valpovo donijela Odluku o izradi Izmjena i dopuna GUP-a Valpovo - Belišće - Bistrinci (SG 05/91). Izmjene i dopune GUP-a bile su izrađene do faze Nacrta plana, no provođenje javne rasprave i verifikacija plana nisu bili obavljeni zbog primjene "Uredbe o prostornom uređenju u ratom zahvaćenim područjima Republike Hrvatske" (NN 14/94). Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Belišća iz 1995. godine ocijenjeno je kako je, i pored zastoja do kojega je došlo zbog primjene "Uredbe", potrebno dovršiti Izmjene i dopune GUP-a u skladu s Odlukom o izradi (SG 5/91) te je izrađen konačni elaborat Izmjena i dopuna GUP-a i provedena javna rasprava. Kako se područje obuhvata GUP-a Valpovo - Belišće - Bistrinci nalazi na području dvije jedinice teritorijalne samouprave, Izmjene i dopune GUP-a je usvojila Županijska skupština u srpnju 1996. godine (ŽG 04/96).



Izmjene i dopune GUP-a Valpovo - Belišće - Bistrinci iz 1996. godine - izvod za grad Belišće U odnosu na temeljni dokument Izmjenama i dopunama GUP-a Valpovo - Belišće - Bistrinci nisu se bitno mijenjali planski pokazatelji vezani na bilans korištenja i namjene prostora, već se izmjene odnose prvenstveno na usklađivanje pojedinih detalja i prenamjenu pojedinih prostora. Mjere zaštite okoliša u sklopu GUP-a Valpovo - Belišće - Bistrinci također nisu korigirane niti dopunjene Izmjenama i dopunama GUP-a. Izmjene i dopune prvenstveno se odnose na sljedeće :

- u dijelu GUP-a koji se odnosi na stanovanje smanjen je intenzitet višestambene izgradnje te povećan broj gradilišta za potrebe obiteljske izgradnje ;

- u dijelu GUP-a koji se odnosi na javne sadržaje drugačije su definirane pojedini planirani sadržaji i funkcije (Srednjoškolski centar, Dom narodne tehnike, međugradski autobusni kolodvor) te fleksibilnije tretirane ostale vrste sadržaja uvođenjem kategorije "javni objekti i sadržaji";

- u dijelu GUP-a koji se odnosi na gospodarske sadržaje realnije je postavljena procjena potrebe širenja novih industrijskih zona vezano uz Kombinat "Belišće" te je planiran niz manjih zona proizvodnih, skladišnih i servisnih kapaciteta na pogodnim lokacijama u gradskom području ;

- u prometnom dijelu GUP-a zaštićeni su planirani željeznički koridori i preispitane trase pojedinih cestovnih pravaca ;

- Provedbene odredbe su korigirane u skladu s novim pristupom u planiranju prostora.



1.1.5.5. Analiza važećih dokumenata prostornog uređenja

užih područja na području obuhvata UPU-a grada Belišća Za područje obuhvata UPU-a grada Belišća bio je izrađen niz provedbenih urbanističkih planova kojima je kao dokumentima prostornog uređenja užeg područja bio pokriven velik dio grada. Kako nisu bili usklađeni s novim Zakonom o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) temeljem članka 57. navedenog zakona 23. travnja 1999. godine navedeni planovi stavljeni su izvan snage. Prema "Izvješću o stanju u prostoru Grada Belišća za razdoblje od 1995. do 2000. godine" (SG 02/01) na području grada Belišća na snazi je samo jedan dokument prostornog uređenja užeg područja: Detaljni plan uređenja zone male privrede uz rijeku Karašicu (SG 04/95)8

“Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Belišće” 1995. godine kao jedan od prioriteta je predviđena izrada Detaljnog plana uređenja zone male privrede uz rijeku Karašicu u Belišću. Razlozi da je ovaj dokument prostornog uređenja uvršten među prioritete je prvenstveno bio u činjenici da u Belišću nedostaju lokacije za smještaj manjih i srednjih uslužnih, servisnih i proizvodnih pogona. Površina obuhvata plana je cca 6,5 ha. Na razmatranom prostoru Planom je predviđena izgradnja i kompletno komunalno opremanje novih objekata male privrede na: - 5 parcela mješovite namjene (uz

ulicu Dolac) i - 22 parcele ( 1 postojeća i 21 nova)

za smještaj pogona uslužnih, servisnih i proizvodnih djelatnosti.

DPU zone male privrede uz rijeku Karašicu Postojeća izgradnja u potpunosti je zadržana. DPU zone male privrede uz rijeku Karašicu donešen je nakon stupanja na snagu (23.04.1994.g.) i u skladu je sa Zakonom o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) te je na snazi i u tijeku je njegova realizacija. Plan u mjerilu 1:1.000 analizira postojeće i planiranu izgradnju poslovnih i poslovno stambenih sadtržaja i opremanje prometnom i komunalnom infrastrukturom te su njegove postavke respektirane tijekom izrade Urbanističkog plana uređenja Belišća.

8 DPU zone male privrede uz rijeku Karašicu (SG 04/95); izradio: CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu

d.o.o., Zagreb, 1995. godine



1.1.6. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE te PROSTORNE POKAZATELJE 1.1.6.1. Demografski pokazatelji Godine 2001. na cijelom području Grada Belišća na 80 km2 živjelo je 11.786 stanovnika9. Od ukupno 9 naselja samo je Belišće, u kojem je bilo popisano 7.197 stanovnika, naselje gradskog karaktera. Na samo naselje Belišće otpadalo je 2001. godine cca 61 % od ukupnog broja stanovnika Grada Belišća. U odnosu na 1991. godinu, 2001. godine evidentiran je pad broja stanovnika naselja Belišće (422 stanovnika manje nego 1991. godine kada je bilo popisano 7.619 stanovnika). Stopa smanjenja broja stanovnika u prigradskim naseljima Grada Belišća uglavnom je proporcionalna smanjenju broja stanovnika samog naselja Belišće. Popisno kretanje stanovništva Za razumijevanje suvremenih demografskih stanja i procesa potrebno se ukratko osvrnuti i na razvojne tokove u prošlosti. Stoga je u tablici u prilogu prikazano kretanje stanovništva grada Belišća od prvog popisa stanovništva 1857. godine do 2001. godine.

popisno kretanje broja stanovnika grada Belišća u razdoblju od 1857. do 2001. godine

godina 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

broj stanovn

. - - 8 1.044 1.467 1.566 1.962 2.535 3.147 3.614 4.620 6.055 6.741 7.619 7.197

9 Korišteni podaci iz publikacije “Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. godine”, Državni

zavod za statistiku, Zagreb, lipanj 2002. godine

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

1857.

1869.

1880.

1890.

1900.

1910.

1921.

1931.

1948.

1953.

1961.

1971.

1981.

1991.

2001.



Za Belišće je kao novoplanirano naselje karakteristično da u popisima 1857. i 1869. godine nema popisanih stanovnika, a popisom 1880. godine popisano je samo osam stanovnika. O kasnijem brzom razvoju najbolje svjedoči činjenica da je već popisom 1890. godine u Belišću bilo popisano 1.044 stanovnika. Nakon popisa 1890. godine moguće je pratiti kontinuirani porast broja stanovnika koji je evidentan sve do popisa 1991. godine. U razdoblju od 1948. do 1991. godine ukupan broj stanovnika naselja Belišće više je nego udvostručen (porast za cca 240 %). Rezultatima popisa stanovništva 2001. godine po prvi puta od 1880. godine iskazano je smanjenje broja stanovnika naselja Belišće za cca 8 % u odnosu na broj stanovnika popisan 1991. godine. Osnovna demografska obilježja Iz analize spolnih obilježja stanovništva grada Belišća vidi se, da je na području grada 2001. godine živjelo više ženskog (3.654 ili 50,8 %) nego muškog (3.543 ili 49,2 %) stanovništva.

STANOVNIŠTVO GRADA BELIŠĆA PREMA SPOLU I STAROSTI (izvor: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU - Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.)

starost spol ukup.

0-4 5-9 10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95 i više

nepoz nato

svega 7.197 370 428 493 525 507 460 543 558 586 609 473 389 349 362 303 156 47 22 7 - 10

muški 3.543 202 233 265 287 248 243 271 283 280 318 229 189 153 167 113 36 12 8 1 - 5

ženski 3.654 168 195 228 238 259 217 272 275 306 291 244 200 196 195 190 120 35 14 6 - 5

Višak ženskog stanovništva naročito je izražen u starijoj populaciji, i to :

- u dobnoj skupini starijih od 65 godina žene čine više od 2/3 stanovništva (560 ili 62,4 % žena u odnosu na 337 ili 37,6 % muškaraca),

- u dobnoj skupini starijih od 75 godina žene čine više od 3/4 stanovništva (175 ili 75,4 % žena u odnosu na 57 ili 24,6 % muškaraca).

Analiza dobne strukture stanovništva grada Belišća pokazuje karakteristike regresionog tipa (udjel mlađih od 14 godina ispod 20 %, udjel starijih od 50 godina cca 30 %10).

STANOVNIŠTVO GRADA BELIŠĆA - OSNOVNI KONTINGENTI STANOVNIŠTVA

osnovni kontingenti stanovništva ukupno 0 - 14 15 - 49 50 i više nepoznato

broj 7.197 1.291 3.788 2.108 10

% 100 % 18,0 % 52,6 % 29,3 % 0,1 %

Koeficijent starenja (odnos broja stanovnika starijih od 50 godina i mlađih od 14 godina) za grad Belišće je 1,63 što također ukazuje na dominaciju starijeg stanovništva (1991. godine koeficijent starenja je bio 1,52, a 1971. godine samo 1,38).

10 Stanovništvo se smatra starim, ako je udio dobne skupine "60 i više" u ukupnom stanovništvu veći od 12 %.



STAROSNA PIRAMIDA ZA GRAD BELIŠĆE (izvor: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU - Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.)

STANOVNIŠTVO GRADA BELIŠĆA PREMA PRISUTNOSTI / ODSUTNOSTI (izvor: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU - Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.)

Stanovnici naselja popisa

Odsutni iz naselja popisa

U zemlji U inozemstvu Stanovnici naselja popisa

Ukupno popisan osobe

Ukupan broj

stanovn. svega prisutni u vrijeme popisa

sveg sveg

školov. rad progn.

obitelj razlozi ost. sveg rad borav.

diplomatsko-konzularno

osoblje i upućeni na rad

školov. ost. izbjeglice u Republici Hrvatskoj

privremeno prisutni

u naselju popisa

7.301 7.197 7.194 6.637 557 218 62 48 1 19 88 339 180 118 1 4 36 - 3

Od ukupnog broja od 7.197 stanovnika grada Belišća 31. ožujka 2001. bilo je odsutno 557 ili 7,74 % stanovnika, od toga najviše radnika u inozemstvu (180 ili 32,3 % od ukupnog broja odsutnih stanovnika) i stanovnika na boravku u inozemstvu (118 ili 21,2 % od ukupnog broja odsutnih stanovnika), dok je radi školovanja u zemlji bilo odsutno 62 stanovnika (11,1 % od ukupnog broja odsutnih stanovnika).

-400 -300 -200 -100 0 100 200 300 400

0-4

5 do 9

10 do 14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95 i više

nepoznato

ŽENEMUŠKARCI



Prosječna veličina kućanstva u gradu Belišću 31. ožujka 2001. godine bila je 2,8 člana. Prevladavaju četveročlana (23,8 %), dvočlana (23,5 %), i tročlana (21,0 %) kućanstva, ali je značajan i udio samačkih, uglavnom staračkih kućanstava (20,7 %). Udio velikih kućanstava je praktički zanemariv. Od obiteljskih kućanstava na bračne parove s djecom odnosi se 61,1 %, a 26,4 % na bračne parove bez djece.

PRIVATNA KUĆANSTVA GRADA BELIŠĆA PREMA PREMA OBITELJSKOM SASTAVU I OBITELJSKA KUĆANSTVA PREMA BROJU ČLANOVA

(izvor: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU - Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.)

obiteljska kućanstva prema broju članova

8 i više od toga uže obitelji

neobiteljska kućanstva

ukupno svega 2 3 4 5 6 7

broj kućans.

ukupno

član. svega

bračni par bez djece

bračni par s

djecom

majka s djecom

otac s djeco

m svega 1 član više

član.

2.557 1.999 601 536 608 178 60 9 7 56 2.091 551 1.278 226 36 558 530 28

100% 30,1%

26,8%

30,4%

8,9%

3,0%

0,4% 0,4% 100% 26,4

% 61,1%

10,8% 1,7% 100% 95,0

% 5,0%

100 % 23,5%

21,0%

23,8%

7,0%

2,3%

0,3% 0,3% 20,7

% 1,1%

Po nacionalnom sastavu stanovništva Belišće je izrazito homogena sredina. Popisom 1991. godine11 u gradu Belišću je bilo popisano:

- Hrvata 6.454 ili 84,7 % - Srba 416 ili 5,5 % - Mađara 45 ili 0,6 % - Roma 25 ili 0,3 % - Rumunja 16 ili 0,2 % - Albanaca 14 ili 0,2 % - Crnogoraca 13 ili 0,2 % - Njemaca 12 ili 0,2 % - Jugoslavena 323 ili 4,2 %

Ostale nacionalnosti su bile znatno manje zastupljene. Procjena broja stanovnika grada Belišća Prvi rezultati popisa stanovnika 2001. godine, iako ne pružaju detaljnije podatke o strukturi stanovništva, ukazuju da su trendovi kretanja nepovoljni te da je Belišće 2001. godine imalo manje stanovnika nego 1991. godine. Uzimajući u obzir sve navedene činjenice, kao i poznate podatke o osnovnim demografskim obilježjima stanovništva Belišća, procjenjuje se da će da će se broj stanovnika Belišća stabilizirati na broju između 8.000 i 8.500 stanovnika. Prostornim planom Osječko - baranjske županije dugoročno je planirano da, uz određene poticajne mjere Države i Županije, broj stanovnika Belišća naraste do 9.000 stanovnika.

11 Popis 2001. godine evidentira nacionalni sastav samo po jedinicama lokalne samourave (gradovima i

opčinama), ali ne i pojedinačno po naseljima.



1.1.6.2. Gospodarski pokazatelji 12 Najznačajnije grane gospodarstva Gospodarski razvitak Belišća vezan je uz industrijske djelatnosti za preradu drveta, a zastupljene su i druge djelatnosti (prerađivačka industrija, trgovina i poslovne usluge). "Belišće" d.d. (ranije Kombinat "Belišće") prema podacima Hrvatske gospodarske komore za 2001. godinu zapošljava ukupno cca 1.982 djelatnika (cca 75 % od ukupnog broja zaposlenih u Belišću) i pravni je sljednik obiteljskog poduzeća "Gutmann", osnovanog davne 1884. godine. "Belišće" d.d. se prostire na jedinstvenom kompleksu od preko 700.000 m2 površine te ima vlastiti izvor elektroenergije od 34 MW i tehnološku opremljenost europske razine. U sklopu "Belišće" d.d. zastupljene su sljedeće djelatnosti : - BELISCE d.d. za proizvodnju papira, kartonske ambalaže, strojeva, primarnu i finalnu

preradu drva i suhu destilaciju drva (1.792 zaposlena) - proizvodnja ambalažnog papira, valovitih kartona, ljepljivih traka, kartonskih bačava i cijevi i sl.;

- BELISCE d.d. tvornica za preradu drva d.o.o. za proizvodnju i preradu drva i proizvoda od drva (204 zaposlena) - primarna i finalna obrada drva (piljena građa mekih i tvrdih listača, elementi za tapeciranje namještaja, zidne i stropne obloge itd.) i suha destilacija drva (drvni retortni ugljen, octena kiselina, grill briket i ogrijevni briket);

- BELISCE d.d. tvornica strojeva d.o.o. za proizvodnju strojeva, elektronike i proizvoda od plastike (13 zaposlenih) - proizvodnja strojeva posebne namjene (npr. hidraulične preše i poljoprivredna mehanizacija);

- BELISCE d.d. tvornica elektro opreme d.o.o. za proizvodnju elektrotehničke opreme (26 zaposlenih) - proizvodnja opreme za kontrolu industrijskih procesa.

Ostala industrijska proizvodnja u Belišću djelomice je vezana na djelatnost "Belišća" d.d., a značajniji je broj zaposlen u proizvodnji strojeva posebne namjene u Krupp Belišće Elastomertechnik d.o.o. (230 zaposlenih). Ostala proizvodnja i usluge zastupljene su kod obrtnika i malih poduzetnika, a odnose široki spektar djelatnosti. Poljoprivredna djelatnost u Belišću nije registrirana. Trgovinom se pretežito bave sitni obrtnici i mala poduzeća (prema podacima Hrvatske gospodarske komore u Belišću je registrirano 32 poslovne jedinice) od kojih je najveće trgovinsko poduzeće "Terni" d.o.o. (47 zaposlenih) koja se osim trgovine bavi i ugostiteljstvom. Značajni broj djelatnika zaposlen je u komunalnom poduzeću "Kombel" d.o.o. (67 zaposlenih) koje je registrirano za distribuciju pitke vode, uklanjanje otpadnih voda, odvoz smeća i slične djelatnosti. Najznačajniji razvojni program od strane Gradskog poglavarstva Grada Belišća je Zona male privrede koja se nalazi jugozapadno od Belišća uz Karašicu. Zona na površini od 6,5 ha obuhvaća 26 građevinskih parcela namijenjenih za smještaj manjih proizvodnih i uslužnih kapaciteta s mogućnošću spajanja dvije ili više parcela u jednu. Završene su pripremne aktivnosti i predstoji opremanje zone komunalnom infrastrukturom.

12 korišteni podaci Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Osijek (www.hgk.hr - Baza podataka o

hrvatskom poduzećima za 2001. godinu)



Struktura i broj gospodarskih subjekata Prema dostupnim podacima Hrvatske gospodarske komore za 2001. godinu gospodarska aktivnost na području Grada Belišća se odvija u sklopu 62 poslovne jedinice sa sjedištem u samom Belišću. Najzastupljenije su tvrtke iz djelatnosti trgovine (32 poslovne jedinica), slijede tvrtke prerađivačke industrije (17 jedinica) te poslovne usluge (6 poslovnih jedinica).

tablica - pregled broja poslovnih jedinica i zaposlenih u gospodarstvu po djelatnostima 2001. godine

Poduzeće/Firm djelatnost

broj zaposlenih

%

broj poslovnih jedinica

prosječni broj

zaposlenih A - POLJOPRIVREDA, LOV I ŠUMARSTVO - - - - B - RIBARSTVO - - - - C - RUDARSTVO - - - - D - PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 2.288 89,75 17 134,5 E - OPSKRBA EL.ENERGIJOM, PLINOM I VODOM - - - - F - GRADITELJSTVO 4 0,16 3 1,3 G - TRGOVINA NA MALO I VELIKO 162 6,36 32 5,1 H - UGOSTITELJSTVO 5 0,20 1 5,0 I - PROMET, SKLADIŠTENJE I VEZE 1 0,04 1 1,0 J - FINANCIJSKO POSREDOVANJE 2 0,08 1 2,0 K - POSLOVNE USLUGE 20 0,78 6 3,3 L - JAVNA UPRAVA I OBRANA, SOC.OSIGURANJE - - - - M - OBRAZOVANJE - - - - N - ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I SOCIJALNA SKRB - - - - O - OSTALE DJELATNOSTI 67 2,63 1 67 P - PRIV. KUĆANSTVA SA ZAPOSLENIM OSOBLJEM - - - - Q - IZVANTERITORIJALNE ORGANIZACIJE I TIJELA - - - - u k u p n o

2.549

100,0

62

41,1

napomena : Navedeni podaci odnose se samo na zaposlene u gospodarstvu koje bilježi Hrvatska gospodarska komora.

tablica - broja zaposlenih i broj gospodarskih poslovnih jedinica po veličini 2001. godine

Poduzeće/Firm poduzeća po veličini

broj

zaposlenih

% od ukupnog

broja zaposlenih

broj

posl. jedinica

% od ukupnog broja posl.

jedinica veće od 300 zaposlenih 1.792 70,31 1 1,6 200 do 299 zaposlenih 230 9,02 1 1,6 100 do 199 zaposlenih 151 5,92 1 1,6 50 do 99 zaposlenih 67 2,63 1 1,6 20 do 49 zaposlenih 110 4,32 3 4,9 10 do 19 zaposlenih 102 4,00 8 12,9 6 do 9 zaposlenih 36 1,41 5 8,1 5 do 3 zaposlena 25 0,98 6 9,7 2 zaposlena 22 0,86 11 17,7 1 zaposleni 14 0,55 14 22,6 bez zaposlenih 0 0,00 10 16,1 nepoznato ili bez podataka - - 1 1,6 u k u p n o

2.549

100,0

62

100,0

Najveći je broj zaposlenih u gospodarstvu na području grada Belišća (2.288 zaposlenih, odnosno čak 89,75 %) zaposlen u prerađivačkoj industriji, slijedi trgovina sa 162 zaposlena (6,4 % zaposlenih) te komunalne djelatnosti (67 zaposlenih) i poslovne usluge (20 zaposlenih).



Najveći broj zaposlenih imaju poduzeća prerađivačka industrija (prosječno 134 zaposlenih). Najmanji broj zaposlenih po poslovnoj jedinici je u graditeljstvu i prometu (u prosjeku manje od 2 zaposlena). U ukupnoj strukturi poduzeća dominiraju izrazito mala poduzeća (s manje od pet zaposlenih). Nasuprot tome, cca 77 % od ukupnog broja zaposlenih u Belišću radi u četiri poslovne jedinice u sastavu "Belišće" d.d. (ukupno cca 1.982 zaposlena).

prosječni broj zaposlenih po poslovnim jedinicama po djelatnostima

odnos broja zaposlenih i broja poslovnih jedinica po veličini

0 20 40 60 80 100 120 140 160

D - industrija

F - graditeljstvo

G - trgovina

H - ugostiteljstvo

I - promet i veze

J - financ. posr.

K - poslovne usl.

O - ostale djel.

PROSJEČNI BROJ ZAPOSLENIH PO POSLOVNIM JEDINICAMA PO DJELATNOSTIMA

0

10

20

30

40

50

60

70

80

veće

od

300

zapo

slen

ih

200

do 2

99za

posl

enih

100

do 1

99za

posl

enih

50 d

o 99

zapo

slen

ih

20 d

o 49

zapo

slen

ih

10 d

o 19

zapo

slen

ih

6 do

9 z

apos

leni

h

5 do

3 z

apos

lena

2 za

posl

ena

1 za

posl

eni

bez

zapo

slen

ih

nepo

znat

o ili

bez

poda

taka

% od ukupnog broja zaposlenih

% od ukupnog broja posl. jedinica



1.1.6.3. Prostorni pokazatelji Značajke prostornog razvitka : Temeljna karakteristika koja je odredila urbani razvitak Belišća u razdoblju nakon II. svjetskog rata je intenzivna urbanizacija temeljena na razvitku industrije. Ovakva razvojna orijentacija rezultirala je neselektivnim urbanim razvojem koji je poslužio za transfer stanovništva iz šireg gravitacijskog područja. Prostorni refleks ovih kretanja vidljiv je u intenzivnom prostornom širenju grada, naročito u razdoblju šezdesetih i sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća kada je na temelju urbanističke dokumenatacije u Belišću izgrađen niz naselja obiteljske stambene izgradnje te značajno poboljšan društveni standard (javne i rekreacijske građevine). Koncept gospodarenja prostorom : Izvorni utjecaj na politiku gospodarenja prostorom Grad Belišće ostvaruje donošenjem dokumenata prostornog uređenja te je interes Grada Belišća da što više svojeg područja pokrije dokumentima prostornog uređenja i to :

- s jedne strane razvojnim dokumentima prostornog uređenja (PPUG Belišća i UPU grada Belišća),

- a sa druge strane detaljnim planovima uređenja kao provedbenim dokumentima prostornog uređenja.

urbana struktura Belišća



2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja 2.1.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ Uzajamna povezanost i uvjetovanost gospodarskog, demografskog i prostornog razvitka temelj je razvojnog planiranja. Za funkcioniranje gospodarstva potrebni su radni kontigenti stanovništva na ukupnoj razini, ali i za inovacije potrebni kadrovi, odnosno nositelji procesa koje se samo dodatnim stimulansima može vratiti u mjesta rođenja ili u neka druga područja. Model demografske obnove Belišća ne može se stoga ograničiti samo na klasično stimuliranje reprodukcije stanovništva, koje ne daje sigurnost da se mlađe generacije, iako brojnije, neće iseljavati u atraktivnija područja. Demografska obnova se može provoditi samo u sklopu gospodarske obnove kao njen integralni dio i važna pretpostavka svakog planiranja i inovacija u prostoru. Stoga je u model demografske obnove potrebno uključiti i različite oblike gospodarske i općenito ukupne revitalizacije:

- potrebno je postaviti okvire gospodarske revitalizacije čime se posredno ostvaruju uvjeti za veću reprodukciju fertilnog dijela domicilnog i doseljavanje novog stanovništva;

- emigracija mlađeg, obrazovanijeg i reprodukcijski sposobnog dijela stanovništva najveća je prepreka svakoj demografskoj obnovi te je gospodarskim razvojem potrebno omogućiti uvjete za njihov ostanak;

- moguće mjere revitalizacije morale bi omogućiti zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje najugroženijih slojeva stanovništva iz sredstava socijalnog i gospodarskog programa;

- povratak stanovnika s rada u inozemstvu, kao niti povratak hrvatskih iseljenika iz raznih dijelova svijeta nije intenzivan te neće bitnije utjecati na promjene postojećih trendova.

Ukupno gledajući, razvojne mogućnosti Belišća su znatno veće kroz kvalitetnu gospodarsku infrastrukturu i povoljni prometni položaj, nego kroz demografski potencijal koji popisom 2001. godine po prvi puta u Belišću registrira tendenciju smanjenja broja stanovnika. Negativnost procesa posebno se očituje u činjenici da je negativne demografske trendove vrlo teško zaustaviti standardnim mjerama demografske politike, dok je radikalna promjena trendova s demografskom strukturom starog stanovništva još teža. Okvirna procjena kretanja broja stanovnika pretpostavlja da će na prostoru naselja Belišće, uz zadržavanje postojećih gospodarskih trendova i umjereni gospodarski rast, prebivati ukupno oko 8.000 - 8.500 stanovnika. Ova je procjena samo okvirna te će stvarna demografska kretanja bitno ovisiti kako o postojećoj demografskoj strukturi stanovništva, tako i o gospodarskom razvitku grada Belišća i Županije. Ukoliko se realiziraju određene poticajne mjere Države i Županije dugoročno je moguć i veći porast broja stanovnika kao što je i planirano Prostornim planom Osječko - baranjske županije koji predviđa dugoročno povećanje broja stanovnika Belišća na 9.000 stanovnika.



2.1.2. ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE Novim Urbanističkim planom uređenja grada Belišća napuštena je stroga distinkcija između stambenih, središnjih i industrijskih gradskih područja. U zonama mješovite namjene dominantna je stambena gradnja, što međutim u tim zonama ne isključuje izgradnju:

- manjih prostora za rad bez štetnih utjecaja na okoliš, - prostora za javne i prateće, trgovačke i uslužne, turističke i ugostiteljske sadržaje, - vjerskih građevina, - infrastrukturnih i komunalnih građevina i uređaja bez štetnih utjecaja na okoliš te - manjih zelenih površina, športsko - rekreacijske površine i dječja igrališta.

Način gradnje u zonama mješovite namjene detaljno je definiran provedbenim odredbama u sklopu Odluke o donošenju UPU-a grada Belišća. Urbanističkim planom uređenja grada Belišća za definiranje prostornog uređenja grada je bitno osmišljavanje sveukupne gospodarske, socijalne i demografske strategije razvoja grada. Povijesne, urbane i prirodne vrijednosti Belišća obvezuju na sistemski pristup kojime će se postojeće vrijednosti prostora ne samo zaštititi i sačuvati, već i dostojno prezentirati i obogatiti. Pri tom se postupku podrazumijeva široka paleta graditeljskih, tehničkih i organizacijskih mjera kojima je cilj obnova i usklađenje zatečenog stanja u prostoru sa građanskim, društvenim i kulturnim aspiracijama te infrastrukturnim i tehničkim potrebama. Prostornim uređenjem Belišća potrebno je stvoriti preduvjete za razvitak djelatnosti:

- u kojima se najbolje valorizira ljudski potencijal ; - u kojima se najbolje mogu iskoristiti pogodnosti prostora; - koje što racionalnije koriste prostor ; - koje nisu energetski zahtjevne; - koje nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša ; - koje su usmjerene na poticanje poduzetništva ; - koje su tržišno orijentirane i visokoprofitabilne, privlače kapital i modernu tehnologiju; - koje imaju mogućnost povezivanja u veće nacionalne i internacionalne sustave ; - koje zapošljavaju visokokvalificiranu radnu snagu.

2.1.3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Jedna od osnovnih zadaća UPU-a je rezervacija prostora za smještaj koridora prometne i komunalne infrastrukture državnog i županijskog značaja koje su definirane dokumentima prostornog uređenja više razine (Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostorni plan Županije, Prostorni plan uređenja Grada Belišća). Od prometne infrastrukture, treba istaći sabirnu državnu cestu D 517 Belišće - Beli Manastir s novim mostom preko Drave kod Belišća, koja je uvrštena u prioritete do 2005. godine. Planirana je i korekcija trase ceste D 517 na dionici od ceste D34 do Belišća. Naročiti značaj za područje Belišća ima izgradnja rječnog pristaništa na Dravi. Planirana je regulacija rijeke Drave i osposobljavanje plovnog puta izgradnjom višenamjenskih građevina za obranu od poplava, navodnjavanje i energetsko iskorištavanje. Komunalna infrastruktura na području Belišća uključuje vodovodnu, kanalizacijsku, elektroenergetsku, plinsku i telekomunikacijsku mrežu. Obzirom na očekivanu dinamiku urbanog razvoja u narednom razdoblju investicije u komunalnu infrastrukturu uglavnom će se koncentrirati na povećanje standarda i poboljšanje razine opremljenosti pojedinih komunalnih sustava.



2.1.4. OČUVANJE PROSTORNIH POSEBNOSTI GRADA BELIŠĆA Osnovna usmjerenja prostornog razvitka grada Belišća koja treba definirati ovim UPU-om su:

1. Uređenje gradskog centra Belišća jedan je od bitnih elemenata podizanja vrijednosti života u gradu. Potrebno je naglasiti karakter urbanog prostora koji je bio narušen izgradnjom bez identiteta u proteklom razdoblju.

2. Za ostvarenje toga cilja neophodno je funkcionalno i oblikovno sređivanje gradskog područja. UPU-om je stoga potrebno sagledati mogućnosti i predvidjeti načine za poboljšanje kvalitete urbaniteta, izgradnju novih sadržaja te funkcionalno opremanje područja grada javnim i društvenim sadržajima.

3. Uzimajući u obzir sve navedene parametre te sveobuhvatnu analizu postojeće prostorno planerske dokumentacije koncept prostornog razvitka UPU-a grada Belišća treba biti temeljen na ozbiljnom preispitivanju površina planiranih za novi urbani razvitak kao i cjelokupnog koncepta prostornog razvitka

4. Pri oblikovanju gradskog prostora potrebno je svakako uključiti mogućnosti za uključenje prirodnog ambijenta u urbani prostor. Vezano na to potrebno je naročito valorizirati zelene površine uz obale rijeke Drave i Karašice. Potrebno je provesti kontinuirane pješačke šetnice uz obale Karašice koja je danas nedovoljno prisutna u urbanom tkivu te iznaći mogućnosti za pristup obalama Drave koje su danas blokirane industrijskim sadržajima.

5. Urbani razvitak grada uključuje i poboljšanje prometne i komunalne infrastrukture. U izradu UPU-a uključeni su stoga aktualni projekti i programi obnove pojedinih infrastrukturalnih sustava kako bi se omogućilo optimalno opremanje postojećih i planiranih sadržaja.

6. Kao jedan od temeljnih preduvjeta održivog razvoja zaštita okoliša prilikom svih novih zahvata regulirana je ne samo zakonskim propisima, već i posebno Odrednicama o zaštiti prostora u provedbenim odredbama Urbanističkog plana uređenja grada Belišća.

2.2. Ciljevi prostornog uređenja grada Belišća Pristup izradi Urbanističkog plana uređenja Belišća temeljen je prvenstveno na :

- nadograđivanju postojeće urbane matrice grada ; - sanaciji kriznih točaka u prostoru ; - stvaranju preduvjeta za selektivnu nadogradnju i obogaćivanje postojeće gospodarske

strukture (male i srednje tvrtke) ; - revitalizacija tercijara (obrtništvo, turizam) ; - rješenju problema tranzitnog i ciljnog prometa te prometa u mirovanju ; - komunalnom i infrastrukturnom opremanju gradskih sadržaja; - stvaranju mogućnosti za prostorni razvoj koji će se uklopiti u postojeću urbanu strukturu,

nadograditi postojeće urbane ambijente i stvoriti nove urbane vrijednosti ; - obzirnom odnosu prema prostoru i okolišu te štednji prostora ; - optimalno mogućem uključenju prirodnih vrijednosti (rijeka Drava i Karašica) u urbani

ambijent. Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri ostvarili navedeni principi, tijekom izrade plana korišten je interdisciplinarni pristup te su u prethodnu i javnu raspravu tijekom izrade Urbanističkog plana uređenja Belišća uz predstavnike stručnih službi Grada Belišća uključeni i predstavnici tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02).



2.2.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA

(u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno - povijesnih i ambijentalnih cjelina)

Jedna od temeljnih zadaća prostornog uređenja je zaštita prostora kao potrošne kategorije. Društveni odnos prema problematici korištenja prostora u novije je vrijeme bitno promijenjen te se Republika Hrvatska Ustavom odredila za politiku održivog razvoja. U fazi određivanja razvojnih preduvjeta nužno je afirmirati ustavnu odrednicu o prostoru kao dijelu nacionalnog bogatstva, ograničenog i u kvalitativnom i u kvantitativnom pogledu, kako bi neposredni i dugoročni ciljevi i interesi postali konkretnim elementima razvoja. Kako bi se racionalizirala nova gradnja donesena je strateška odluka da će se urbani razvoj na području Belišća prvenstveno koncentrirati na sanaciju i interpolacije u dosada izgrađenim urbanim područjima te novu izgradnju u zonama koje je moguće jednostavno opremiti prometnom i komunalnom infrastrukturom, a čijom gradnjom se racionalizira izgradnja novih uličnih poteza. Ovakav koncept sažimanja gradskog prostora nalazi svoju potpunu potvrdu u najnovijim demografskim kretanjima na području Belišća koji ukazuju na stabilizaciju broja stanovnika te će u narednom razdoblju težište razvoja biti na poboljšanju kvalitete urbanog uređenja, za razliku od dosadašnjih trendova kvantitativnog rasta. 2.2.2. UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA

I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE Kako u fizičkom smislu grad obilježavaju njegovi javni prostori, Urbanistički plan uređenja afirmira mrežu javnih neizgrađenih prostora u cilju unapređenja urbanih kvaliteta Belišća. Unapređenje uređenja naselja te podizanje razine kvalitete življenja u gradu dobivaju puni smisao kvalitetnim rješenjem prometne i komunalne infrastrukture. Prioriteti prometnog rješenja grada Grada Belišća su :

- rezervacija planskom dokumentacijom više razine zacrtanih prometnih koridora, - ostvarivanje optimalnog povezivanja pojedinih dijelova grada.

Prioriteti u razvoju komunalne infrastrukture odnose se na : - minimalni standard komunalne opremljenosti koji obuhvaća kvalitetnu vodoopskrbu,

odvodnju, elektroopskrbnu, plinsku i telekomunikacijsku mrežu, - kompletiranje opremljenosti cijelog gradskog područja cjelovitim sustavom odvodnje koji

uključuje i tretman otpadnih voda, - sustavno rješenje prikupljanja i odlaganja komunalnog otpada.



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora grada Belišća Temeljni pristup izradi UPU-a grada Belišća zasnivao se na :

1. naglasak na karakteru urbanog centra Belišća; 2. uključenju prirodnih vrijednosti u urbano tkivo: parkovne i zelene površine; zaštitno

zelenilo; aktiviranje obala Drave i Karašice; 3. racionalizaciji urbanog razvoja grada interpolacijama u sklopu postojećih, djelomično

izgrađenih i komunalno opremljenih gradskih područja; 4. pružanju prostornih preduvjeta za obnovu i restrukturaciju postojećih i izgradnju novih

gospodarskih potencijala na temeljima profitabilnosti, tržišnim principima te privatizacije;

5. orijentaciji na razvoj manjih i srednjih pogona koji ne opterećuju okoliš; 6. prometnom i komunalnom opremanju grada.

U odnosu na dosada važeći GUP Valpovo - Belišće - Bistrinci naročito je potrebno naglasiti potrebe novog sagledavanja sljedećih segmenata prostora:

zgrada uprave “Belišće” d.d.



PODRUČJE OBUHVATA UPU-a :

GUP Valpovo - Belišće - Bistrinci je, osim grada Belišća, obuhvaćao i naselja Valpovo i Bistrinci. Urbanistički plan uređenja grada Belišća, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) i novim teritorijalnim ustrojem, obuhvaća samo područje grada Belišća.

Sagledavanje konurbacijskih odnosa Valpova i Belišća ostvareno je kroz istovremenu izradu UPU Belišća i UPU Valpova i zadovoljavanjem postavki Prostornog plana Osječko - baranjske županije koji objedinjava regionalne interese.

DEMOGRAFSKI RAZVOJ :

Demografski razvoj planiran GUP-om Valpovo - Belišće - Bistrinci bio je temeljen na velikom kvantitativnom povećanju broja stanovnika grada (uglavnom očekivanim useljavanjem iz gravitirajućeg ruralnog područja).

Kako su najnoviji demografski pokazatelji pokazali da će broj stanovnika na urbanom području Belišća stabilizirati bez velikih kvantitativnih povećanja, UPU-om grada Belišća su rezervirane realne površine za razvoj u skladu s demografskim procjenama očekivanog broja stanovnika u gradskom području.

IMOVINSKO - PRAVNI ODNOSI :

Temeljite društvene promjene u proteklom razdoblju, imaju i neposredni utjecaj na način korištenja prostora. GUP Valpovo - Belišće - Bistrinci bio je izrađen uz pretpostavku tzv. ”društvenog vlasništva” nad zemljištem što je uključivalo i adekvatne instrumente provođenja (podruštvljavanje zemljišta, korištenje prava prvokupa građevnog zemljišta i sl.) te nije u dovoljnoj mjeri respektirao vlasničke odnose kao jedan od bitnih parametara prilikom planiranja prostora.

UPU-om grada Belišća u znatno većoj mjeri uzima u obzir interese korisnika prostora kao i mogućnosti etapne i postupne realizacije. Velike i skupe zahvate u prostoru, gdje god je to moguće, zamijenjene su politikom postupnog nadograđivanja urbanog tkiva.

POVRŠINE ZA IZGRADNJU :

Površine namijenjene izgradnji na području grada Belišća bile su dimenzionirane u skladu s tadašnjim nerealnim procjenama intenzivnog demografskog rasta te su obuhvaćale i dijelove gradskog prostora na kojima u dužem vremenskom razdoblju neće biti potrebe za gradnjom.

Kako određivanjem namjene pojedinih prostora za izgradnju prostora Grad Belišće preuzima i obvezu da navedene prostore komunalno opremi, u skladu s trendom održivog razvoja i racionalizacije urbanog razvitka, izvršena je kritička procjena stvarno potrebnih građevnih površina za pojedine namjene u gradskom području.



PLAN NAMJENE POVRŠINA :

Planom namjene površina bile su rezervirane velike površine za razvoj industrije i višestambenu stambenu gradnju. Danas su znatno promijenjene spoznaje o potrebama i mogućnostima kvalitetnog razvoja grada te se urbani razvoj usmjerava prvenstveno na poboljšanje kvalitete života, a ne na kvantitativno povećanje broja stanovnika. Kao posljedicu polaznih postavki UPU-om je planirano kompletiranje postojećih stambenih zona koje će zadovoljiti potrebe stanovništva, uključivo poboljšanje standarda stanovanja.

Vezano na umjeren demografski rast, ali i sve izraženiji trend razvoja uslužnih djelatnosti kao i razvoj novih tehnologija koje je moguće integrirati u urbanom tkivu (zone mješovite namjene), bitno su smanjene površine planirane za industrijske zone.

PROMETNI I INFRASTRUKTURNI SUSTAVI :

Sustavi komunalne infrastrukture na području grada Belišća danas uključuje vodovodnu, kanalizacijsku, elektroenergetsku, plinsku i telekomunikacijsku mrežu.

Za razvoj i poboljšanje kvalitete opremanja prometnog i komunalnih sustava potrebno je u koncept prostornog rješenja UPU-a grada Belišća uključiti najnovija rješenja i studije pojedinih infrastrukturnih sustava.

ZAŠTITA VRIJEDNOSTI PROSTORA I OKOLIŠA :

Jedna od prioritetnih mjera zaštite prostora, kao temeljnog razvojnog resursa odnosi se na održivi razvoj naselja i ograničenje širenja građevnih zona u skladu sa stvarnim razvojnim potrebama i procijenjenim demografskim rastom.

U sklopu izgradivih površina u području obuhvata UPU-a grada Belišća provedbenim odredbama potrebno je definirati način i postupak gradnje svih građevina, a naročito onih s mogućim negativnim utjecajem na okoliš te u realizaciji pojedinih zahvata u najvećoj mogućoj mjeri koristiti dostignuća suvremene tehnologije i poštivati zakonske propise vezane na zaštitu okoliša.

centar Belišća



3.2. Osnovna namjena prostora Uzimajući u obzir postojeće stanje u prostoru, provedenu analizu važećih dokumenata prostornog uređenja koji su relevantni za gradsko područje, kao i temeljne ciljeve i polazišta razvitka prostornog uređenja grada Belišća, definirani su organizacija, korištenje, namjena, uređenje i zaštita površina na gradskom području. Planom namjene površina UPU-om grada Belišća su, u skladu s postavkama Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98), predviđene sljedeće kategorije korištenja prostora : 3.2.1. MJEŠOVITA NAMJENA Mješovita namjena - pretežito stambena Mješovita namjena - pretežito poslovna Kako bi se racionalizirala nova gradnja u skladu s aktualnim demografskim kretanjima donesena je strateška odluka da će se urbana obnova na području Belišća prvenstveno koncentrirati na sanaciju i interpolacije u dosada izgrađenim urbanim područjima te novu gradnju u zonama koje je moguće jednostavno opremiti komunalnom infrastrukturom, a čijom izgradnjom se racionalizira izgradnja novih uličnih poteza. UPU-om grada Belišća napuštena je naglašena distinkcija između stambenih i središnjih gradskih područja te su definirana područja :

- mješovite, pretežito stambene namjene ( M1 ) Zone mješovite namjene s dominantnim stanovanjem su prostori u kojima su postojeće i planirane građevine pretežito stambene namjene, a moguća je gradnja poslovnih, gospodarskih i pomoćnih građevina te građevina javne i društvene namjene koji ne ometaju stanovanje.

- mješovite, pretežito poslovne namjene ( M2 ) Zone mješovite namjene s dominantnim poslovnim sadržajima su prostori u kojima su postojeće i planirane građevine poslovne i stambene namjene, s tim da u prizemljima prevladava poslovna namjena (uredi, trgovina, usluge, ugostiteljstvo i ostali sadržaji koji ne smetaju stanovanju). U ovim zonama moguća je, u sklopu stambene parcele ili na zasebnim parcelama, i gradnja javnih i društvenih građevina te poslovnih i gospodarskih te pomoćnih građevina koje ne ometaju stanovanje.

U zonama mješovite namjene nije isključena gradnja: prostora za javne i prateće, trgovačke i uslužne, turističke i ugostiteljske sadržaje, vjerskih građevina, manjih prostora za rad bez štetnih utjecaja na okoliš, infrastrukturnih i komunalnih građevina i uređaja bez štetnih utjecaja na okoliš te manjih zelenih površina, športsko - rekreacijskih površina i dječjih igrališta. Način gradnje u zonama mješovite namjene detaljno je definiran provedbenim odredbama u sklopu Odluke o donošenju UPU-a grada Belišća. U prostorima mješovite namjene s dominantnim poslovnim sadržajima u prizemljima zgrada su predviđeni poslovni sadržaji, dok na višim katovima zgrada mogu biti smješteni stanovanje ili poslovni sadržaji. Ovaj tip gradnje planiran je u gradskom centru, ali i u nizu atraktivnijih gradskih područja.



Kako postoji niz mogućih prostornih konflikata u centru Belišća i ostalim područjima mješovite namjene s dominantnim poslovnim sadržajima u ovim izrazito atraktivnim gradskim prostorima potrebno je po mogućnosti provesti sustavnu izgradnju na temelju dokumenta prostornog uređenja užeg područja (detaljni urbanistički plan). 3.2.2. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA Javne i društvene djelatnosti pripadaju grupi središnjih funkcija, čine urbanu nadogradnju nekog područja te su usmjerene prema podizanju standarda i kvalitete života. One podižu obrazovnu i kulturnu razinu te zdravstvenu kulturu cjelokupnog stanovništva u gravitacijskom i utjecajnom području i predstavljaju aktivnog činitelja ekonomskog i društvenog razvoja. Pojedini sadržaji javnih i društvenih djelatnosti u Belišću raspoređeni su u gradskom tkivu i, uzimajući u obzir očekivanu stabilizaciju broja stanovnika grada, uz potrebne rekonstrukcije ili proširenja uglavnom će zadovoljavati potrebe grada u planskom razdoblju. UPU-om je rezerviran niz lokacija za smještaj gradskih javnih ili društvenih sadržaja, no kako bi se omogućilo fleksibilnije korištenje prostora konačna namjena tih prostora nije određena planom. Smještaj manjih javnih i društvenih sadržaja moguć je i u sklopu zona mješovite i gospodarske namjene te u sklopu zelenih površina na temelju detaljnih planova uređenja prostora, odnosno u skladu s ograničenjima definiranih odredbama za provođenje UPU-a. U skladu s postavkama Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98) UPU-om grada Belišća je u sklopu površina javnih i društvenih djelatnosti predviđena mogućnost smještaja sadržaja upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, školske, kulturne i vjerske namjene. Javne službe i uprava U skladu sa zakonima i propisima Republike Hrvatske te političko - teritorijalnom ustrojstvu zemlje, uspostavljen je sustav javnih službi državne uprave te lokalne samouprave i uprave na gradskoj razini. Za sadržaje javnih službi državne uprave, zatim lokalne samouprave i uprave na županijskoj, gradskoj i mjesnoj razini te djelatnost ostalih službi i institucija treba osigurati prostorne uvjete rada i razvoja. Socijalna skrb 13 Djelatnost socijalne skrbi je od posebnog interesa za Državu kako bi se ostvarili ciljevi osiguranja podjednakih uvjeta života svim stanovnicima. U okvirima suvremenih koncepcija u radu socijalnih službi planirano je ostvariti zadovoljavajuću mrežu i kapacitete javnih ustanova socijalne skrbi, što se naročito odnosi na ustanove koje zbrinjavaju starije osobe. Na području obuhvata UPU-a grada Belišća postoji Dom umirovljenika Belišće, Vijenac J.J.Strossmayera.

13 prema podacima:

- MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE SKRBI (dopis klasa: 550-01/02-01/9, urbroj: 524-04/2-02-1 od 20. veljače 2002. godine)




Domove socijalne skrbi za starije i nemoćne osobe, kao i ostale vrste domova, mogu osnivati sve fizičke i pravne domaće i strane osobe te je predviđena mogućnost izgradnje novih ili prenamjene postojećih objekata za potrebe obavljanja djelatnosti socijalne skrbi. Zdravstvena namjena 14 U sklopu ciljeva za unapređenje kvalitete življenja, a na temelju novog zdravstvenog zakonodavstva te prihvaćenih temeljnih i globalnih ciljeva u zdravstvu treba stvoriti uvjete za provođenje zdravstvene zaštite stanovništva. Mreža zdravstvenih djelatnosti temelji se na uvođenju tržišnih zakonitosti u zdravstvu, uz omogućavanje otvaranja privatne prakse i osnivanja privatnih ustanova, tako da osigurava zdravstvenu zaštitu svima uz pomirbu socijalnih i gospodarskih interesa. Mreža zdravstvene djelatnosti primarne i bolničke zaštite okosnica je cjelokupnog sustava i utvrđena je Planom zdravstvene zaštite (NN 79/02) i Mrežom zdravstvene djelatnosti (NN 85/02). Ambulanta Belišće, S. H. Gutmanna 28 u sastavu je Doma zdravlja u Valpovu i pokriva primarnu zdravstvenu zaštitu stanovništva na području Grada Belišća (opća i obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, polivalentna stomatološka zaštita). Ljekarnička djelatnost se obavlja u zdravstvenim ustanovama u vlasništvu Županije (ljekarna u objektu na adresi S. H. Gutmanna 2b) te u ustanovama u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba, ili u privatnim ljekarnama. Ministarstvo zdravstva na području grada Belišća ne planira gradnju novih zdravstvenih građevina, a u sklopu površina mješovite namjene, uz postojeće, moguće je djelovanje privatnih lječničkih ordinacija za zdravstvenu ili stomatološku zaštitu. Odgoj i obrazovanje 15 Kako bi odgoj i obrazovanje mogli uspješno ispunjavati svoje zadaće predviđeno je da nadležne županijske i gradske službe, na temelju kritičke raščlambe postojeće mreže obrazovnih ustanova te mreže ustanova za odgoj djece predškolske dobi, izrade mrežu koja će biti u funkciji demografskog “pokrivanja” grada Belišća. Dječji vrtić "Maslačak" u Belišću, Radnička 4 ima optimalni kapacitet od 180 djece u 9 odgojnih skupina. Vrtić ima područne odjele u Bizovcu i Petrijevcima (po 40 djece u 2 skupine). Vrtić "Maslačak" ima korisnu površinu od cca 1.900 m2 na vanjskom prostoru od 5.460 m2. U Belišću je osnovno obrazovanje organizirano u osnovnoj školi "I. Kukuljevića". U školu je školske godine 2001/2002. bilo upisano 1.021 učenika u 38 razrednih odjeljenja. Škola ima područna odjeljenja u Veliškovcima (97 učenika u 5 odjeljenja) i Vinogradcima (18 učenika u 2 odjeljenja). Škola ukupno raspolaže sa 27 učionica i kabineta i športskom dvoranom (površine 1.313 m2) na korisnoj površini od cca 7.500 m2 i vanjskom prostoru od 26.000 m2 (cca 2,6 ha).

14 prema podacima:

- MINISTARSTVO ZDRAVSTVA (dopis klasa: 350-01/01-01/0005, urbroj: 534-04-13-02-0002 od 21. siječnja 2002. godine)


15 prema podacima: - Ured državne uprave u Osječko - baranjskoj županiji, Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i

tehničku kulturu (dopis klasa: 602-01/02-01/1, urbroj: 2158-02-03/3-02-2 od 24. siječnja 2002. godine) - MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA (dopis klasa: 404-03/01-01/287, urbroj: 532-05-02/2-02-2 od 21.

veljače 2002. godine)



Kultura Nositelj kulturnih zbivanja u Gradu Belišću su ustanove i udruge iz oblasti kulture:

- čitaonica i knjižnica, - Muzej u Belišću (osnovalo ga je Društvo prijatelja starina 1974. godine), - kino.

Značajan doprinos kulturnom životu grada svojim djelovanjem daju amaterske udruge :

- Amatersko kazalište s dramskom i glazbenom sekcijom (djeluje od 1957. godine), - Društvo prijatelja starina, - Likovna udruga BEL – ART, - Matica hrvatska.

muzej u Belišću Vjerska namjena Vjerskim zajednicama, koje su jednake pred zakonom i odvojene od države, u sklopu zona javne ili mješovite namjene treba omogućiti odgovarajuće prostorne preduvjete za obavljanje vjerskih obreda te osnivanje socijalnih i dobrotvornih ustanova.



3.2.3. GOSPODARSKA NAMJENA UPU-om grada Belišća su, u skladu s postavkama Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98), predviđene sljedeće gospodarske djelatnosti : Gospodarska namjena - proizvodna ( industrijska, zanatska ) Na prostoru grada Belišća planira se zadržavanje postojećih površina industrijskih zona. U sklopu proizvodnih zona planiran je smještaj većih i srednjih proizvodno zanatskih ili industrijskih pogona i sadržaja koji se neće moći locirati u sklopu zona mješovite namjene. Manji proizvodni sadržaji, za koje u današnjim uvjetima postoji veliki interes poduzetnika, mogu se odrednicama UPU-a smještavati na dva načina :

- u sklopu zona mješovite gradnje (u skladu s Odredbama za provođenje UPU-a) čime se omogućuje fleksibilnost, uz nužno poštivanje odrednica o očuvanju okoliša,

- u sklopu posebnih proizvodnih ili poslovnih zona, čime se omogućuju manji troškovi opremanja i uređivanja zemljišta, ostvarivanje mogućih beneficija u cilju podržavanja poduzetništva i slično.

Kao mogući novi proizvodni sadržaji u Belišću se predviđaju prvenstveno manji prerađivački kapaciteti na bazi prerade drva, tiskarske i grafičke djelatnosti, proizvodnje hrane, komunalne usluge, ali i sve druge proizvodnje koje ne zagađuju okoliš, a privučene su dobrim prometnim položajem, obrazovanom radnom snagom i olakšicama koje pruža država, županija ili lokalna samouprava. Za potrebe uvođenja novih korisnika i radnih procesa u prostore radnih zona potrebno je izraditi odgovarajuću urbanističku dokumentaciju. Radi zaštite krajobraza i utjecaja prema susjednim gradskim područjima planira se uređenje zelenih pojasa u kontaktnim područjima prema stambenim, javnim, društvenim i rekreativnim sadržajima.

kompleks "Belišće" d.d. - pogled sa Drave



Gospodarska namjena - poslovna (uslužna, trgovačka, komunalno servisna) UPU-om grada Belišća je predviđeno, uz zadržavanje postojećih, i otvaranje niza novih površina poslovne namjene koja može uključivati različite poslovne, uslužne, trgovačke ili komunalno servisne sadržaje. Postojeće poslovne površine u gradu najčešće će biti potrebno u znatnoj mjeri rekonstruirati i obnoviti kako bi se postigao najpovoljniji ekonomski učinak korištenja ovih prostora na atraktivnim gradskim lokacijama. Ugostiteljsko turistička namjena Prema Pravilniku o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede (NN 75/94, 69/97, 78/99 i 78/99) grad Belišće je razvrstan u turističko mjesto D razreda. Uz postojeće ugostiteljske i turističke kapacitete Belišća, grad bi kao kompleksni turistički kapacitet morao pružiti niz dodatnih turističkih usluga (informativne, servisne, trgovačke, športsko - rekreacijske, zdravstvene i druge usluge). Područje gradskog centra Belišća razvija se u turistički centar prvenstveno zbog potreba poslovnog i tranzitnog turizma, no Belišće može zadovoljiti i potrebe potencijalne turističke klijentele. Ugostiteljsko - turistički sadržaji u Belišću smještavaju se u sklopu poslovnih i zona mješovite namjene te se ne predviđa uređenje posebnih zona isključivo ugostiteljsko - turističke namjene. 3.2.4. ŠPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA Športske i rekreativne djelatnosti u Belišću su danas organizirane u Zajednici športskih udruga Grada Belišća koju čini 17 športskih udruga (nogometni klub, kajak klub, šahovski klub, košarkaški klub i drugi). Mrežu objekata za šport i rekreaciju čine:

- objekti u funkciji športa u natjecateljskom smislu - objekti namijenjeni zadovoljavanju potreba tjelesno - zdravstvene kulture učenika

osnovnih i srednjih škola - rekreacijski objekti i sadržaji namijenjeni najrazličitijim kategorijama korisnika.

Športske dvorane u okviru škola prvenstveno služe zadovoljavanju svoje osnovne namjene (održavanje nastave) ali i u druge športsko - rekreacijske namjene. U Osnovnoj školi "I. Kukuljevića" izgrađena je dvorana površine 1.300 m2 te uređeni vanjski športski tereni ukupne površine 1.200 m2.



3.2.5. ZELENE POVRŠINE Javne zelene površine - parkovi važan se element formiranja gradske slike Belišća te imaju važnu ulogu u formiranju urbanog identiteta Belišća. UPU-om se planira obnova i uređenje postojećih zelenih površina (parkovi, drvoredi, živice). Predviđa se parkovno uređenje i opremanje šetališta uz obale Drave i Karašice. U smislu podizanja kvalitete urbanog okoliša u gradu planom se predviđa uređenje niza manjih parkova na slobodnim prostorima u gradskom tkivu. Parkovne površine u gradu treba međusobno, odnosno s raznim gradskim sadržajima kvalitetno povezati uređenim pješačkim šetnicama. Zaštitne zelene površine (u sklopu građevinskog područja) i poljoprivredne površine (izvan građevinskog područja) čine ekološki okvir grada i UPU-om grada Belišća nije planirano dalje širenje grada na te prostore.

zelene površine u centru Belišća



3.2.6. POSEBNA NAMJENA Na području obuhvata UPU-a grada Belišća prema očitovanju Ministarstva obrane16 ne postoji potreba za rezerviranjem prostora posebne namjene. 3.2.7. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Planom namjene površina predviđene su površine za razvoj :

- prometnih (koridori postojećih i planiranih cestovnih prometnica; veće površine za promet u mirovanju; značajnije pješačke površine; željeznički koridori) i

- komunalnih infrastrukturnih sustava koji su relevantni u prostoru. Svi infrastrukturni sustavi (koridori i uređaji) detaljno su prikazani na posebnom grafičkom prikazu (prikaz broj 2. - “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža”) a način njihovog uređenja i odnos prema ostalim namjenama u prostoru određeni su provedbenim odredbama. 3.2.8. GROBLJE 17 Gradsko groblje Repnjak u Belišću nalazi se na sjeveroistočnom dijelu grada uz rijeku Dravu (između željezničke pruge i Starovalpovačkog puta). Grad Belišće je, kao osnivač, povjerio na upravljanje groblje Repnjak u Belišću tvrtki "Kombel" d.o.o. za komunalne djelatnosti. Prvi ukop na groblju u Belišću obavljen je 1887. godine, kapelica je izgrađena 1891. godine, a 1903. godine postavljen je spomen križ na središnjem dijelu groblja. Na groblju je izgrađena kuća žalosti (mrtvačnica) za ispraćaj pokojnika. Prateći podatke iz posljednjih sedam godina, prosječno se na groblju obavi 70 sahrana godišnje, a ukupno je ukopano oko 3.200 umrlih. Groblje je površine cca 2,0 ha i popunjenost mu je 95 % te je planirano proširenje groblja Repnjak prema jugu čime će dugoročno biti zadovoljene potrebe grada Belišća. 3.2.9. VODNE POVRŠINE Rijeke Drava i Karašica protječu rubnim dijelovima urbanog područja (Drava na sjeveroistoku, Karašica na jugozapadu) no značajne su prostorne dominante grada Belišća.

16 na temelju dopisa: MINISTARSTVO OBRANE (dopis klasa: 350-01/02-01/18, urbroj: 512M3-0202-02-02 od 15.

ožujka 2002. godine) 17 prema podacima: "Kombel" d.o.o. za komunalne djelatnosti (dopis urbroj: 33/02 od 17. siječnja 2002. godine)



3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.3.1. NAMJENA POVRŠINA UPU-om grada Belišća ostvaren je sljedeći bilans površina :

namjena prostora

planirano UPU-om grada Belišća

ukupno %

mješovita namjena - pretežito stambena 152,90 ha 37,66 %

mješovita namjena - pretežito poslovna 12,18 ha 3,00 %

javna i društvena namjena 8,53 ha 2,10 %

gospodarska namjena - proizvodna 70,63 ha 17,40 %

gospodarska namjena - poslovna 16,45 ha 4,05 %

športsko - rekreacijska namjena 8,32 ha 2,05 %

javne zelene površine 14,33 ha 3,53 %

zaštitne zelene površine 83,25 ha 20,50 %

površine infrastrukturnih sustava 34,62 ha 8,53 %

groblje 4,79 ha 1,18 %

SVEUKUPNO

406,00 ha

100,00 %

Analiza ostvarenog bilansa površina UPU-a grada Belišća pokazuje sljedeće :

- područje obuhvata UPU-a grada Belišća obuhvaća prostor dijela GUP-a Valpovo - Belišće - Bistinci koji se odnosio na područje naselja Belišće,

- u odnosu na GUP Valpovo - Belišće - Bistinci značajno je smanjenje površina za stanovanje i industrijsku namjenu,

- u ukupnom bilansu izgradivih površina dominira mješovita namjena (ukupno više od 40 %) te površine gospodarske namjene (ukupno cca 21 %),

- zaštitne zelene površine zauzimaju cca 20 % površine obuhvata, a ako im se pridodaju parkovne i rekreacijske površine prirodni okoliš zauzima cca 26 % površine obuhvata UPU-a.



3.3.2. NACIN KORISTENJA I UREĐENJA POVRŠINA Način korištenja prostora na području obuhvaćenom UPU-om grada Belišća određen je sljedećim koeficijentima : Brojčani pokazatelji za gustoću stanovanja :

- Gst - netto gustoća stanovanja je odnos broja stanovnika i zbroja površina stambenih zona

(zone mješovite namjene)

9.000 stanovnika G st = ------------------------- = 54,55 st / ha 165,00 ha

- Gust - ukupna netto gustoća stanovanja je odnos broja stanovnika i zbroja površina

stambenih zona s pratećim sadržajima

9.000 stanovnika Gust = ------------------------- = 49,45 st / ha

182,00 ha

- Gbst - bruto gustoća stanovanja je odnos broja stanovnika i površine građevnih zona

9.000 stanovnika Gbst = ------------------------- = 29,22 st / ha 308,00 ha

Brojčani pokazatelji za gustoću stanovništva: - Gnst - gustoća stanovništva je odnos broja stanovnika i površine obuhvata UPU-a

9.000 stanovnika Gnst = ------------------------- = 22,17 st / ha 406,00 ha

I pored velikog smanjenja rezerviranih površina gustoće stanovanja i stanovništva ukazuju na velike potencijalne mogućnosti njihovog povećavanja interpolacijama, gradnjom u sklopu postojećih blokova i sličnim urbanim intervencijama.



3.4. Prometna i ulična mreža 3.4.1. CESTOVNI PROMET 18 Prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99, 111/00) razvrstane javne ceste na području obuhvata UPU grada Belišća su :

državna cesta : - D 517 Beli Manastir (D7) - Belišće - Valpovo (D34) županijska cesta : - Ž 4050 Belišće (D 517) - Valpovo (Ž 4051) lokalna cesta : - L 44027 Kitišanci (D 34) - D 517 (Belišće)

shematski prikaz cestovne mreže državnih, županijskih i lokalnih cesta na području Grada Belišća - izvod iz mreže Nadcestarije Valpovo -

18 prema podacima:

- HRVATSKE CESTE d.o.o, Sektor za razvoj, plan i projektiranje, Odjel za razvoj i gospodarenje cestama (dopis urbroj: 311-8/1/02. od 20. veljače 2002. godine

- Hrvatske ceste d.o.o., Sektor održavanja, Ispostava Osijek (dopis urbroj: 345-550 OS/02-01/1 ŠČ/LŠ od 10. siječnja 2002. godine)

- Uprava za ceste Osječko - baranjske županije (dopis urbroj: 2158/3-01/02-02 od 2. siječnja 2002. godine)



Dijelovi navedenih prometnica na području grada Belišća pružaju se trasama gradskih ulica :

- cesta D 517 po trasi: ul. bana J. Jelačića - ul. Kardinala Stepinca - cesta Ž 4050 po trasi: ul. K.Tomislava - cesta L 44027po trasi: ul. M. Gupca

Na trasama navedenih cesta, odnosno gradskih ulica na području obuhvata UPU-a grada Belišća nalazi se cestovni most na rijeci Karašici na trasi D 517 - ul. bana J. Jelačića. Na području obuhvata UPU-a grada Belišća nisu izgrađene cestovne građevine (nadvožnjaci ili podvožnjaci) za prijelaz željezničke pruge te su svi prijelazi u razini. U skladu sa Planom i programom Hrvatske uprave za ceste izgrađen je most preko rijeke Drave kod Belišća19 te je vezano na to planirano uređenje pristupnog cestovnog pravca D - 517. Most preko Drave kod Belišća je projektiran duljine L = 377 m. Kontinuitet i funkcija državne ceste D - 517 preko rijeke Drave održavao se motornom skelom na rijeci Dravi, što je za javni promet bilo neodrživo glede sigurnosti, kapaciteta i učestalosti vožnje.

most preko rijeke Drave kod Belišća na DC 517 Planovi razvitka : Osnovni planski dokumenti iz područja cestovne infrastrukture čije je elemente potrebno ugraditi u UPU grada Belišća su: "Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99) i "Strategija razvitka cestovne mreže Slavonije i Baranje" (Institut građevinarstva Hrvatske d.d., PC Osijek, lipanj 1998. godine). U navedenim dokumentima na predmetnom području nije predviđena izgradnja cesta visoke razine uslužnosti (autocesta i brzih cesta). 19 prema projektnoj dokumentaciji Hrvatske uprave za ceste za most “Belišće”, Zagreb, 1998. godine



Glavne pretpostavke budućeg razvitka prometnog sustava grada Belišća 20 su:

- rezervacija potencijalnih budućih prometnih koridora u skladu sa Prostornim planom Županije i Prostornim planom uređenja Grada Belišća (most preko Drave, korekcije trase D - 517);

- planiranje prometnog sustava odvajanjem tranzitnog od lokalnog prometa; - u najvećoj mogućoj mjeri korištenje postojećih prometnih koridora uz potrebne

dogradnje i rekonstrukcije. Korekcija pristupnog cestovnog pravca D - 517 novom mostu preko Drave (križanje državne ceste D - 517 s ulicom Kralja Tomislava) u prvoj će se etapi izgraditi u razini u skladu s postojećom projektnom dokumentacijom21. U slučaju značajnijeg porasta dnevnog prometa vozila (više od 15.000 vozila na dan) predviđena je denivelacija križanja državne ceste D - 517 i ulice Kralja Tomislava 22. Osnovnu cestovnu mrežu grada definiraju danas glavne gradske ulice koje s tranzitnih prometnica državnog značaja ulaze u središnji dio grada. Povezivanje udaljenijih dijelova grada međusobno ili s vanjskim prometnicama zahtijeva dulje vožnje i generira veći promet pa je tim prometnicama potreban viši tehnički standard glavnih gradskih ulica. Glavne gradske prometnice su primarno vezane za promet motornih vozila, što uključuje i promet teretnih cestovnih vozila, međugradskih autobusa i javni gradski promet autobusima. Pješački hodnici su po mogućnosti odvojeni zelenilom od kolnika. Osnovni elementi koje je nužno osigurati za glavne gradske prometnice su :

- računska brzina Vr = 60 (70) km/h, - raskrižja u razini, proširena dodatnim trakovima za prestrojavanje vozila, - parkiranja nema.

Na glavne gradske prometnice veže se sustav sabirnih gradskih ulica koje predstavljaju vezu između mreže više razine te niza stambenih i ostalih ulica. Kako se radi o kraćim udaljenostima ove prometnice mogu imati nešto niži tehnički standard. Na sabirnim ulicama je dominantna uloga vođenja unutrašnjega prometa, a one same osiguravaju dobro povezivanje naselja međusobno, kao i povezivanje s centrima gravitacijskoga područja. Pločnici su po mogućnosti odvojeni od kolnika zelenim pojasom visokog ili niskog zelenila. Teškog teretnog prometa na ovim prometnicama uglavnom nema (osim vozila za opskrbu trgovina i sl.). Osnovni elementi koje je nužno osigurati za sabirne gradske prometnice su :

- računska brzina Vr = 50 (60) km/h - križanja u razini, proširena dodatnim trakovima za prestrojavanje vozila, - obostrani pješački hodnici, - ima ugibališta za autobusna stajališta.

U sklopu uličnih koridora, a u skladu s posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste, predviđa se izgradnja benzinskih postaja s pratećim sadržajima i to na način da se osigura sigurnost svih sudionika u prometu i uvjeti zaštite okoliša. Nove benzinske postaje moraju veličinom i smještajem biti prilagođene okolišu te se njihovim smještajem ne smiju pogoršati uvjeti stanovanja u okolnom prostoru ni narušiti slika grada u vrijednim povijesnim i prirodnim prostorima.

20 izvor podataka: "Strategija razvitka cestovne mreže Slavonije i Baranje", izrađivač: Institut građevinarstva

Hrvatske d.d., PC Osijek, lipanj 1998. godine 21 “Glavni projekt izmještanja državne ceste D 517 u Belišću”, projektant: IGH d.d. PC Osijek, 2002. godine 22 u skladu sa zahtjevom Gradskog vijeća Grada Belišća (dopis klasa: 363-01/98-01/32, urbroj: 2185-02-05/1-98

od 11. lipnja 1998. godine)



Pješački promet UPU-om grada Belišća predložen je sistem regulacije prometa u gradskom središtu koji valorizira pješačku zonu u prostoru Trga A. Starčevića i okolnim ulicama. Promet unutar središnje gradske pješačke zone odvija se u skladu s posebnim režimom prometa: opskrba je vremenski regulirana, uz dozvolu za promet komunalnih i interventnih vozila.

Pješački karakter centra doći će do izražaja i pravilnim dimenzioniranjem pješačkih površina uz kolnike ostalih gradskih ulica koje nisu u sklopu pješačke zone. Planira se također i uređenje pješačke šetnice uz Karašicu kojom se na atraktivan način južni dio grada pješački povezuje s obližnjim Valpovom. Planom se predviđa povezivanje pješačkim vezama glavnih točaka u gradu koje predstavljaju izvore i ciljeve pješačkoga prometa. Cilj planiranja pješačkih veza jest stvaranje neovisne mreže pješačkih veza, po mogućnosti zelenim pojasom odvojenih od kolnog prometa, da bi kretanje ljudi bilo sigurnije i udobnije. Širina pješačkih staza je višekratnik širine jedne pješačke trake koja iznosi 0,75 m, no minimalna prikladna širina staze trebala bi iznositi 1,50 m.

pješačke površine u centru Belišća Biciklistički promet Obzirom da se u Belišću i danas, iako u neadekvatnim prometno - tehničkim uvjetima, odvija biciklistički promet, očekuje se da će se on i dalje razvijati. Biciklistički promet je godinama bio potiskivan, djelomično zbog povišenja standarda, a dijelom i zbog povećanog automobilskog prometa a time i povećane opasnosti za bicikliste. U planiranju buduće prometne mreže grada biciklističkom prometu potrebno dati odgovarajuće značenje. Biciklistički trakovi, po mogućnosti fizički odvojeni od kolnika, predviđeni su na svim potezima gdje se očekuje intenzivan biciklistički promet.



Promet u mirovanju Problem stacioniranja vozila je naročito prisutan u centru Belišća gdje niz središnjih funkcija uzrokuje veliki broj dolazaka u centar. Potrebno je planirati odgovarajući broj parkirališnih mjesta uz sve atraktivnije gradske javne, gospodarske, društvene i rekreacijske sadržaje. Dimenzioniranje potrebnog broja parkirališno - garažnih mjesta odredit će se u skladu s Provedbenim odredbama koje su sastavni dio ovog Plana. U perifernim dijelovima grada, gdje je uglavnom stanovanje obiteljskog tipa, problemi parkiranja su manje izraženi jer stanovnici tih područja smještavaju vozila na pripadnim parcelama ili na kolnicima ispred kuća. Osnovicu za proračun budućih potreba Belišća za parkirališno - garažnim površinama, predstavljaju sljedeće pretpostavke: stupanj motorizacije 1:3,3 (1 putnički automobil na 3,3 stanovnika) i struktura gradnje po namjeni. Ukupne potrebe u gradskim područjima kreću se od 1,3 do 1,8 parkirališnih mjesta po registriranom vozilu, odnosno 25 do 40 m2 uređenih prometnih površina po jednom osobnom vozilu. Nova parkirališta, naročito većih kapaciteta potrebno je, projektirati i graditi kao tzv. “zelena parkirališta”. U ozelenjavanju prednost treba dati rješenjima s visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slična rješenje) koje osim estetskog ima i povoljan ekološki učinak te osigurava zaštitu od sunca, nasuprot parternim rješenjima s tzv. “travnim pločama” koje ne pružaju odgovarajući efekt, a znatno su zahtjevnije u održavanju. Na području grada Belišća predlaže se ograničenje parkiranja i zaustavljanja teretnih vozila na javno parkiralište zapadno od zone male privrede u ulici Bana J. Jelačića (pristup iz ulice Dolac) te na vlastitim pravno reguliranim i izgrađenim parkiralištima vlasnika teretnih vozila. Javni prijevoz Osnovni nositelj javnog gradskog i prigradskog prijevoza putnika u Belišću je autobusni sustav s autobusnim kolodvorom u Belišću kao centralnim terminalom javnog prijevoza putnika. S autobusnog kolodvora u Belišću dnevno se obavi 68 polazaka i 53 dolaska autobusa. Postojeća lokacija Autobusnog kolodvora nalazi se u neposrednoj blizini centra grada, a kvalitetno je prometno povezana sa glavnim cestovnim prometnim pravcima u međugradskom prometu putnika. Autobusni kolodvor u Belišću potrebno je kvalitetno opremiti pratećim sadržajima. Razmak stajališta prigradskih autobusnih linija u gradskom području trebao bi se kretati od 300 do 600 metara. 3.4.2. ŽELJEZNICKI PROMET

Dokumentima prostornog uređenja više razine zadržava se lokalna željeznička pruga II. reda Belišće - Valpovo - Bizovac koja se veže se na longitudinalni magistralni željeznički pravac Osijek - Zagreb. Na navedenoj pruzi nisu predviđene značajnije rekonstrukcije (vezano na brzine odvijanja prometa i dozvoljena osovinska opterećenja) osim ugradnje suvremenih signalno sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja te potrebnog produženja radnih kolosjeka u pojedinim stanicama. U skladu s razvojnim programima Hrvatskih željeznica moguće je funkcioniranje prigradske željeznice na trasi Belišće - Valpovo - Bizovac - Osijek.



Planirano je osiguranje svih željezničko - cestovnih prijelaza u razini na području Belišća. Industrijski kolosjeci za potrebe gospodarskih zona na području obuhvata UPU-a zadržavaju se, a novi će se izgraditi prema potrebama. Putnička željeznička postaja u Belišću nema izgrađene i natkrivene perone za ukrcaj i iskrcaj putnika niti dovoljnu dužinu kolosjeka za postavljanje većih kompozicija te će biti potrebno izvršiti rekonstrukciju (uređenje kolodvorske zgrade i uređenje postojećih perona).

tablica - OTPREMA PUTNIKA I ROBE NA KOLODVORU BELIŠĆE otpremljeni putnici utovar robe istovar robe 1989. 1998. 1989. 1998. 1989. 1998.

vagona tona vagona tona vagona tona vagona tona

- 2.504 10.810 187.659 2.443 46.038 11.231 237.291 3.377 91.647

3.4.3. RIJEČNI PROMET

Rijeka Drava u potezu od Osijeka do Donjeg Miholjca klasificirana je kao plovni put IV. klase. Prostornim planom Osječko - baranjske županije i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske planirano je izvršiti potrebne pripreme kako bi se, u suradnji s Republikom Mađarskom, moglo započeti s radovima na regulaciji rijeke Drave i osposobljavanju plovnog puta prema Ferdinandovcima izgradnjom višenamjenskih stepenica. Na rijeci Dravi postoji pristanište u Belišću, a planira se njegova rekonstrukcija i potrebna proširenja u svrhu formiranja suvremene riječne luke. Na lokaciji uz novi most preko Drave predviđeno je uređenje športsko - rekreacijske lučice za čamce.

pristanište u Belišću na rijeci Dravi



3.5. Komunalna infrastrukturna mreža 3.5.1. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE 3.5.1.1. POŠTA 23 Područje obuhvata UPU-a grada Belišća je u nadležnosti Središta pošta Osijek i pokriva ga jedan poštanski ured i to 31551 Belišće, Vijenac S. H. Gutmanna 24 što zadovoljava potrebe te Hrvatska pošta d.d. u skoroj budućnosti ne planira otvaranje novih poštanskih ureda. Predstojeća je zadaća u prvom redu tehničko - tehnološki napredak, tj. pružanje bržih i kvalitetnijih usluga te širi spektar raznovrsnijih usluga. 3.5.1.2. JAVNE TELEKOMUNIKACIJE Fiksne mreže : Na području grada Belišća izgrađeni su UPS-ovi sa pristupnim mrežama koji zadovoljavaju potrebe grada za telekomunikacijskim uslugama. Područje Grada Belišća u telekomunikacijskom je pogledu u proteklom razdoblju znatno osuvremenjeno, a u pojedinim segmentima moguće je tijekom narednog razdoblja očekivati i dodatna poboljšanja, u skladu s tehnološkim razvitkom telekomunikacijskih sustava. Dinamika izgradnje telekomunikacijske mreže na području Grada Belišća u budućnosti će se prilagoditi prioritetima gospodarskog razvitka uz usklađenje s ostalim subjektima komunalne infrastrukture. Pokretne mreže 24: Na području obuhvata UPU-a grada Belišća postoji mogućnost budućeg proširenja mreže mobilne telefonije izgradnjom baznih stanica u skladu s Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži (NN 58/95) kojim je predviđeno da područje pokrivanja mreže mobilne telefonije mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice te važnije plovne puteve na unutrašnjim vodama i teritorijalnom moru RH. Izgradnja baznih stanica pojedinih koncesionara vršiti će se u skladu sa Zakonom o gradnji (NN 52/99, 57/99, 75/99, 117/01), Zakonom o zaštiti od ionizirajućih zračenja (NN 27/99), kao i ostalim uvjetima propisanim građenja za takve vrste građevina. 3.5.1.3. RADIO I TV SUSTAV VEZA 25 Na području grada Belišća HRT nema izgrađenih objekata odašiljača i veza kao niti štićenih koridora.

23 HRVATSKA POŠTA d.d. Središte pošta Osijek (dopis urbroj: 3E031- 44/2002-DS od 8. siječnja 2002. god.) 24 prema podacima: VIP-NET GSM d.o.o. ( dopis od 05. ožujka 2002. godine) 25 prema podacima: HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA, Odašiljači i veze - Tehnika HRT, Projektno tehnološki odjel

(dopis broj: 175/02, MČ od 04. ožujka 2002. godine)



3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV 3.5.2.1. PROIZVODNJA I CIJEVNI TRANSPORT NAFTE I PLINA Visokotlačni magistralni plinovod Belišće - Bolman - Osijek je jedan od prioritetnih pravaca u Osječko - baranjskoj županiji. Izgradnjom ovog plinovoda u plinoopskrbni sustav Republike Hrvatske ulazi područje Baranje sa svojim resursima i naseljima, a povećava se i kapacitet opskrbe za grad Osijek. Planirani plinovod je promjera DN 400 mm (16″), ukupne dužine l = 40,4 km i spaja MRS Belišće i MRS Osijek 1 preko teritorija Baranje. Od Bolmana do Belog Manastira planiran je spojni plinovod DN 200 mm (8″) i dužine 8,1 km. Iako plinovod Belišće - Osijek nije definiran Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske njegova izgradnja i puštanje u pogon planirano je Prostornim planom Osječko - baranjske županije. 3.5.2.2. DISTRIBUTIVNA PLINSKA MREŽA 26 Plinifikacija je na području Grada Belišća izvedena 1995. godine i obuhvaća grad Belišće s prigradskim naseljima (Bistrinci, Bocanjevci, Gat, Gorica, Kitišanci, Tiborjanci, Veliškovci i Vinogradci). Izgrađena distribucijska plinska mreža proširivat će se unutar granica građevinskog područja sukladno razvoju Grada, potrebama stanovništva i tehničkim mogućnostima postojećeg plinskog sustava. Grad Belišće se nalazi na distribucijskom području mjerno regulacijske stanice MRS Belišće. Koncesija za opskrbu prirodnim plinom na području Grada Belišća dodijeljena je Hrvatskoj elektroprivredi d.d. - DP “Elektroslavonija” Osijek, pogon distribucije plina Osijek 27. Maksimalne potrebe plina potencijalnog plinskog konzuma za MRS Belišće28 su sljedeće :

široka potrošnja opća potrošnja industrija i

ostala veća poduzeća

ukupna potreba plina

procjena godišnje potrošnje naselje

broj domaćinstava m3n / h m3

n / h m3n / h m3

n / h m3n / god

VALPOVO 3.200 4.800 750 14.660 20.210 9.334.000 BELIŠĆE 3.000 4.500 145 16.175 20.820 130.416.000 BISTRINCI 700 1.050 32 30 1.112 1.136.000 KITIŠANCI 60 90 8 - 98 96.000

u k u p n o 6.960 10.440 935 30.865 42.240 140.982.000 Plinski sustav čini srednjetlačna plinska mreža radnog tlaka 3 bara koja je na području Belišća iz čelika, a na području Valpova i Bistrinaca iz polietilena. Radni tlak distributivnih plinovoda od 3 bara povoljan je jer trase plinovoda prolaze nogostupima uz prometnice te je na njih moguće direktno, uz primjenu kućnih pojedinačnih regulatora tlaka, priključenje velikog broja potrošača bez potrebe sekundarne redukcije i sekundarne distributivne mreže. U gušće izgrađenim dijelovima naselja predviđena je izgradnja distribucijskih regulacijskih stanica i niskotlačne plinske mreže radnog tlaka 100 mbara.

26 prema podacima: HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., DP “ELEKTROSLAVONIJA” Osijek, Pogon distribucije

plina (dopis broj: 4/0804002-59/2002, MK/LJS od 01. veljače 2002. godine) 27 Odluka o davanju koncesije o opskrbi prirodnim plinom Općine Belišće, SG 05/96 28 izvor podataka: "Studija opskrbe prirodnim plinom područja Osječko - baranjske županije", izrađivač: JP

Vodovod - Osijek i "Hidroing" d.o.o.,Osijek, prosinac 1995. godine



3.5.2.3. ELEKTROENERGETSKA MREŽA Proizvodnja električne energije 29 Hrvatska je ograničena primarnim energetskim resursima te svoje potrebe za energijom zadovoljava iz vlastitih izvora na razini 60 %. Strateški cilj u razvoju elektroenergetskog sustava Hrvatske je uravnoteženje potrošnje, proizvodnje i prijenosa energije u svim dijelovima Hrvatske. U skladu s tim ciljem na području Županije se predviđa izgradnja hidroelektrana na Dravi te izgradnja termoelektrane Valpovo. Planirane građevine za prijenos i proizvodnju električne energije na naponskoj razini 400 kV predviđene Strategijom i Programom Prostornog uređenja Republike Hrvatske te Prostornim planom Osječko - baranjske županije su:

- DV 2x400 kV Valpovo - (DV 2x400 kV Ernestinovo - Pecs) - TE Valpovo

Planirana TE Valpovo biti će snage 300 - 400 MW; predviđeni energent je plin. Lokacija TE Valpovo je u istraživanju i biti će smještena na području konurbacije Valpovo - Belišće u skladu s posebnim studijama i istraživanjima, ali izvan područja obuhvata UPU grada Belišća. Elektroenergetska mreža razine 110 do 400 kV 30

Postojeće građevine za prijenos i transformaciju električne energije na području obuhvata UPU grada Belišća su:

- DV 110 kV Valpovo - Belišće - TS 110/35(20) kV Belišće

Obje građevine su u vlasništvu "Belišće" d.d. Distribucijska elektroenergetska mreža 31

Područje grada Belišća pokriva HEP Distribucijsko područje “Elektroslavonija” Osijek. Područje grada Belišća napaja se iz transformatorske stanice TS 35/10 kV Valpovo 1 (zračnim dalekovodom ZDV 10 (20) kV TS 35/10 kV Valpovo 1 - Belišće). U narednom razdoblju nije planirana izgradnja novih objekata naponske mreže 35 kV. Iz TS 35/10 kV Valpovo 1 napaja se niz razdjelnih stanica (transformatorske stanice 10(20) / 0,4 kV) koje su međusobno povezane zračnim i kabelskim (podzemnim) dalekovodima. Planira se postupna rekonstrukcija stupnih trafostanica tako da postanu kabelske i riješavanje povezivanja trafostanica kabelskim (podzemnim) dalekovodima.

29 izvod iz Prostornog plana Osječko - baranjske županije 30 prema podacima:

- HEP d.d., Sektor za razvoj (dopis broj: 7-1932/2002.SB, MČ od 18. ožujka 2002. godine) - HEP d.d., Direkcija za prijenos, Prijenosno područje Osijek (dopis broj: 3-21-286/02)

31 prema podacima: - HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., DP “ELEKTROSLAVONIJA” Osijek, Služba za tehničke poslove

(dopis broj: 408002021-350-2542/02, MČ od 27. veljače 2002. godine i dopis broj: 408002021-303-2274/02, MČ od 20. veljače 2002. godine)



Planirana mreža novih objekata naponske mreže 10 (20) kV, koja uključuje trafostanice 10 (20) / 0,4 kV i priključne i spojne 10 (20) kV dalekovode, locirati će se u skladu sa sljedećim temeljnim parametrima:

- izgradnja i lokacija novih TS 10 (20) / 0,4 kV vezana je prvenstveno uz pojavu novih većih potrošača za čije se potrebe navedeni objekti grade, ili čijim se potrebama pojedini objekti prilagođavaju (po lokaciji - jer dolazi do promjena težišta potrošnje);

- pojava novih većih potrošača je sporadična i nepredvidiva, kako po iznosu tražene snage, tako i po lokaciji te UPU-om grada Belišća nije moguće niti približno odrediti lokacije za nove trafostanice 10 (20) / 0,4 kV ;

- mikrolokacija elektroenergetskih objekata ove naponske razine, posebice u urbaniziranim zonama, izravno je uvjetovana rješavanjem imovinsko - pravnih odnosa;

- gdje god je to moguće, nove TS 10 (20)/0,4 kV potrebno je graditi kao samostojeće građevine te izbjegavati njihov smještaj u sastavu većih građevina (stambene zgrade ili proizvodno-poslovni objekti) što znatno poskupljuje i komplicira izgradnju ;

- trase priključnih dalekovoda 10 (20) kV izravno su zavisne o lokaciji trafostanice, pa je iste moguće odrediti tek nakon određivanja mikrolokacije trafostanice ;

- gdje god je to moguće, priključni dalekovodi 10 (20) kV vode se po javnim površinama, osim gdje je to fizički neizvedivo i u neposrednoj blizini konkretnog potrošača.

Javna rasvjeta

Ugovor za obavljanje djelatnosti javne rasvjete grada Belišća (za obavljanje djelatnosti javne rasvjete, upravljanje i održavanje objekata i uređaja javne rasvjete i za rasvjetljavanje javnih površina, javnih i nerazvrstanih cesta koje prolaze kroz naselja) dodijeljen je tvrtki “Montel” d.o.o. iz Habjanovaca.



3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 3.5.3.1. VODOOPSKRBA 32

Vodoopskrbni sustav Grada Belišća temelji se na vodozahvatu iz rijeke Drave iz kojega se opskrbljuju “Belišće” d.d., područje Grada Belišća i dio Grada Valpova. “Belišće” d.d. Belišće proizvede godišnje cca 1.100.000 m3 pitke vode. Od toga 500.000 m3 preuzima Kombel iz Belišća, distributer za Belišće i Bistrince, a preostalih 600.000 m3 preuzima Dvorac iz Valpova, distributer za Valpovo. Elementi vodoopskrbnog sustava Grada Belišća nalaze u krugu tvrtke “Belišće” d.d., i to:

- vodozahvat na rijeci Dravi s automatskom rešetkom, kapaciteta 69 l/s (izgrađen i pušten u rad 1960. godine za potrebe "Belišće" d.d.),

- distribucijska crpna stanica (dubinske crpke 2x1.500 m3/h, 1x1.000 m3/h, 1x800 m3/h i horizontalne crpke 2x1.500 m3/h i 1x800 m3/h),

- postrojenje za preradu vode (postrojenje za bistrenje vode 1.550 m3/h i postrojenje za preradu pitke vode kapaciteta 230 m3/h),

- vodotoranj V=500 m3, - magistralni cjevovod Ф 300 i Ф 400 mm, - 5 crpki za transport vode potrošačima.

Prerada voda rijeke Drave zahtijeva veliku pozornost obzirom na značajne oscilacije kvalitete vode. Zahvaćena voda ide na postrojenje za preradu vode, a potom preko vodospreme čiste vode i distribucijske tlačne stanice maksimalnog kapaciteta 65 l/sec u distribucijsku vodovodnu mrežu, dok dio koristi "Belišće" d.d. za svoje tehnološke potrebe. Zdravstveni nadzor provodi se redovito uzimanjem uzoraka sa zahvata vode na Dravi i na specifičnim točkama sustava, a analize vode se provode jednom mjesečno u vlastitom laboratoriju "Belišće" d.d. Instalirani kapaciteti za proizvodnju pitke vode su tokom ljetnog perioda godine maksimalno opterećeni te već i sada zbog ograničenog kapaciteta i velike potrošnje vode dolazi do pada tlaka vode u vodovodnoj mreži. Obzirom na planiranu orijentaciju područja Grada Valpova na crpilište "Jarčevac", ne planira se povećanje kapaciteta prerade pitke vode vodoopskrbnog sustava Grada Belišća već modernizacija cjelokupnog sustava u cilju automatizacije i smanjenja troškova te sigurnosti rada. Javnim vodoopskrbnim sustavom Grada Belišća 33 upravlja komunalna tvrtka "Kombel" d.o.o. iz Belišća koja preuzima pitku vodu od "Belišća" d.d. i distribuira do potrošača - gradu Belišću i naseljima Bistrinci, Kitišanci, Veliškovci, Tiborjanci, Vinogradci, Gorica, Bocanjevci i Gat34. Ukupna dužina transportno - distribucijske razdijelne vodovodne mreže vodoopskrbnog sustava Grada Belišća iznosi cca 65 km. Osim samog grada Belišća i naselja Bistrinci, mreža ostalih naselja je nova. Rezervoarski prostor za sada je definiran samo na mjestu prerade vode, dok je zbog granastog tipa mreže s udaljenim krajnjim korisnicima potrebno izvesti vodotornjeve. Razvitkom crpilišta "Jarčevac" te prelaskom vodoopskrbnog sustava Valpovo na novo crpilište, postojeće crpilište na rijeci Dravi, količinski, u potpunosti zadovoljava planske potrebe za vodom vodoopskrbnog sustava Belišće. 32 prema elaboratu: “Vodnogospodarski sustav na području Grada Belišća - Podaci za izradu PPUG Grada Belišća

i UPU grada Belišća"; izrađivač: Hrvatske vode Zagreb, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava, Osijek, ožujak 2002. godine

33 Odluka o načinu obavljanja komunalnih djelatnosti na području Grada Belišća, SG 06/96 34 prema podacima: "Kombel" d.o.o. za komunalne djelatnosti (dopis urbroj: 34/02 od 17. siječnja 2002. godine)



Razvitak vodoopskrbe područja treba biti usmjeren na izgradnju dijela regionalnog vodovoda u pravcu vodoopskrbnog područja Donji Miholjac preko naselja Veliškovci - Gat. U tijeku je izrada idejnog rješenja o mogućnostima povezivanja regionalnog vodoopskrbnog sustava Slavonske Podravine i sustava grada Belišća kao dugoročno koncepcijsko rješenje “vodoopskrbnog prstena”. Kako je Kombel d.o.o. Belišće dobio koncesiju i za distribuciju na području Općine Marijanci, u tijeku je izrada projektne dokumentacije povezivanja Grada belišća i Općine Marijanci, u sklopu vodoopskrbnog sustava Slavonske Posavine. 3.5.3.2. VODONOSNA PODRUČJA U dijelu područja obuhvata UPU grada Belišća potrebno je provoditi mjere zaštite od mogućeg zagađivanja u skladu s odlukom o vodozaštitnom području vodozahvata rijeke Drave. 3.5.3.3. KORIŠTENJE VODA Energetsko korištenje voda Izgradnja višenamjenskih vodnih stuba na rijeci Dravi ima niz očekivanih pozitivnih utjecaja na kretanja u širem gravitacijskom području npr. zapošljavanje, razvoj pojedinih industrija (blizina raspoložive vode i energije) te razvoj prometa. Izgradnjom akumulacija stvaraju se uvjeti za natapanje poljoprivrednih površina, opskrbe ribnjaka i industrije vodom iz gravitacijskih dovoda. Također se stvaraju povoljni uvjeti plovidbe (veće dubine, manje brzine). Sjeverni dio Grada Belišća - područje uz rijeku Dravu, uključivo prostor “Belišće” d.d. - našao bi se u zoni utjecaja akumulacije VS Osijek koja bi koristila dionicu Drave od rkm 31+100 do rkm 85+200 (gdje je planiran pregradni profil VS Donji Miholjac) u dužini od 54,10 km. Potrebno je provesti studiozno razmatranje utjecaja izgradnje vodnih stuba na okoliš. “Belišće” d.d. je od predstavljanja programa “Višenamjensko iskorištenje rijeke Drave, Mure i Dunava u Hrvatskoj” 1985. godine upozoravalo na utjecaj povećanog nivoa rijeke Drave na postrojenja i infrastrukturu i tražilo da se obave istraživanja o utjecaju vodne stube na okoliš. 35 Na Saboru SRH je stoga 26. listopada 1989. godine donešen zaključak da odluka o izgradnji vodnih stepenica može biti temeljena samo na znanstvenim istraživanjima o utjecaju na okoliš u cilju zaštite svih prirodnih bogatstava, kao i gospodarskih kapaciteta na tom području, s posebnim naglaskom na potrebu izrade znanstveno utemeljenih studija kojima treba ustanoviti da li postoje rizici koji bi mogli ugroziti okoliš. Optimalna varijanta lokacije vodne stepenice Osijek može se donijeti tek po izradi i usvajanju komparativne studije o mogućim utjecajima izgradnje vodnih stuba na okoliš. Navodnjavanje zemljišta Na cijelom vodnom području sliva Drave i Dunava primjetan je nedostatak vode u tlu tijekom vegetacijskog razdoblja. Taj se nedostatak povećava idući od zapada k istoku vodnog područja te je nedostatak izraženiji u Slavoniji i Baranji gdje je i manja ukupna količina godišnje oborine. Područje od Donjeg Miholjca do Osijeka koje uključuje i područje grada Belišća moguće je natapati vodom iz rijeke Drave prvenstveno koristeći gravitacijske dovode iz budućih višenamjenskih akumulacija Donji Miholjac i Osijek. Na navedenom području takvim gravitacijskim dovodom moguće je navodnjavati oko 66.000 ha netto površine, a crpljenjem iz gravitacijskih dovoda daljnjih 64.500 ha. 35 Održano je više dogovora na relaciji Elektroprivreda, "Belišće" d.d. (tada SOUR “Kombinat Belišće”), Općina

Belišće i drugi.



Uređenje vodotoka za plovidbu U odnosu na planiranu plovidbu Dravom od Aljmaša do ušća Ždalice (rkm 0+000 do 198+600) analize su pokazale da Drava kakva je sada, gledajući ovaj potez u cjelini, ne može biti svrstana niti u jednu klasu plovnog puta prema klasifikaciji Europskog ekonomskog komiteta ECE, ali plovidba je moguća i realizira se u skromnom opsegu. Temeljem potpisanog Europskog ugovora o glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog značenja (AGN ugovor, NN 16/98), rijeka Drava od ušća u Dunav do Osijeka svrstana je grupu međunarodnog plovnog puta pod oznakom E-80-08. Dionica uzvodno od Osijeka pa do ušća rječice Ždalice, a koja obuhvaća i područje Grada Belišća, treba biti svrstana i prema Zakonu o plovidbi u unutarnjim vodama. Rješenje plovnog puta na Dravi traži se u sklopu višenamjenskog rješenja, odnosno izgradnje vodnih stuba VS Novo Virje, VS Barcs, VS Donji Miholjac i VS Osijek. Analizom je utvrđena ekonomska opravdanost uređenja i izgradnje plovnog puta te je ocijenjeno da će promet Dravom i Dunavom imati u bliskoj budućnosti svoje značajno mjesto u gospodarstvu Hrvatske. U okviru dionice akumulacijskog jezera VS "Osijek" od rkm 31+100 do rkm 85+200 biti će, zavisno o okolnostima, potrebno osigurati kinetu plovnog puta na dionici od rkm 51+000 do km 70+200. Zahvati na uređenju rijeke Drave smatraju se potencijalnima i usklađivat će se s potrebama zaštite prostora i Strategijom razvoja vodnogospodarskog i prometnog sustava Države. Potrebni prioritetni radovi za plovidbu Dravom su:

- otklanjanje ratnih šteta - uređenje plovnog puta do Belišća s regulacijskim radovima za saniranje negativnih

morfoloških promjena na plovnom putu i poboljšanje uvjeta plovidbe. Na području Grada Belišća nalazi se pristanište na desnoj obali rijeke Drave od km 53+000 do 53+800. 3.5.3.4. ODVODNJA OTPADNIH VODA 36 Osnovna mjera za osiguranje zaštite voda od zagađivanja je izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja i industrije, kao i izbor adekvatnog recipijenta otpadnih voda. Izgradnjom kanalizacijskih sustava spriječavaju se lokalna zagađenja površinskih i podzemnih voda, a otpadne vode se dovode na lokaciju uređaja za pročišćavanje. Distribucija i odvodnja otpadnih voda za područje Grada Belišća37 povjerena je “Kombel” d.o.o. za komunalne djelatnosti iz Belišća38. Pročišćavanje otpadnih voda povjereno je “Belišću” d.d. Kanalizacijski sustav naselja Belišće u užem centru izveden je kao mješovita kanalizacija (zajednička odvodnja oborinskih i fekalnih voda), dok je ostali dio sustava izveden kao razdjelni. U Belišću i Bistrincima na kanalizaciju je priključeno 2.796 domaćinstava, a ispušta ≈ 380.000 m3 otpadnih voda.

36 prema podacima iz:

- elaborata: "Vodnogospodarski sustav na području Grada Belišća - Podaci za izradu PPUG Grada Belišća i UPU grada Belišća"; izrađivač: Hrvatske vode Zagreb, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava, Osijek, ožujak 2002. godine

- dopisa: KOMBEL d.o.o. za komunalne djelatnosti (dopis urbroj: 38/02 od 22. siječnja 2002. godine) 37 Odluka o načinu obavljanja komunalnih djelatnosti na području Grada Belišća, SG 06/96 38 prema podacima: "Kombel" d.o.o. za komunalne djelatnosti (dopis urbroj: 34/02 od 17. siječnja 2002. godine)



Otpadne vode se prije ispuštanja u recipijent - rijeku Dravu pročišćavaju na mehaničko - biološkom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda s lokacijom u Belišću kapaciteta 25.000 ES za gradske otpadne vode, a zajedno s industrijskim otpadnim vodama kapaciteta 240.000 ES. Sve otpadne vode naselja Belišće, Bistrinci i Valpovo prikupljaju se i sustavom kolektora i crpnih stanica usmjeruju na mehanički uređaj za pročišćavanje u krugu "Belišće” d.d. Nakon mehaničkog pročišćavanja (crpna stanica, kišni preljev, automatska rešetka, aerirani pjeskolov) otpadne vode se konačno pročišćavaju na industrijskom postrojenju za biološko pročišćavanje i ispuštaju u Dravu. U narednom razdoblju planirani su radovi na održavanju i poboljšanju rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te kanalizaciji prigradskih naselja na području Grada Belišća. Za prigradska naselja izrađeno je “Koncepcijsko rješenje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda područja Kombel d.o.o. Belišće”,39 na temelju kojega je izrađena izvedbena projektna dokumentacija za prigradsko naselje Vinogradci. Kako bi se pokrenulo sustavno rješavanje problema odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, u izradi je “Plan razvitka odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Osječko - baranjske županije” (izrađivač: IGH d.d.), kojim će se dati osnovna i racionalna rješenja odvodnje otpadnih voda za sve gradove i općine, kao i definirati uvjeti ispuštanja otpadnih voda u prijemnike. 3.5.3.5. UREĐENJE VODOTOKA I VODA 40 Grad Belišće prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama - ustrojstvu vodnoga gospodarstva, pripada vodnom području sliva Drave i Dunava (NN 98/98). Gotovo cijelo područje Grada Belišća nalazi se na slivnom području “Karašica - Vučica” (6.873,5 ha), a samo manji dio područja (lijevo zaobalje rijeke Drave) pripada slivnom području “Baranja”. Područje Grada Belišća površine je 6.875 ha. Rijeka Drava prolazi kroz područje Grada Belišća u dužini od 9,20 km (rkm 65+700 - 64+800 i rkm 62+000 - 53+700). U obavljanju poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama, djelatnost vodnog gospodarstva, pored ostalog, rješava :

- zaštitu od štetnog djelovanja voda (uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda: obrana od poplava i leda, melioracijska odvodnja),

- korištenje voda (vodoopskrba, melioracijsko navodnjavanje, korištenje vodnih snaga, uzgoj riba, plovidba, šport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene),

- zaštitu voda od zagađivanja.

39 “Koncepcijsko rješenje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda područja Kombel d.o.o. Belišće", izrađivači:

Hidroprojekt - ING Zagreb, Hidroing Osijek i SIB Osijek, 1997. godine 40 podaci prema :

- elaboratu “Vodnogospodarski sustav na području Grada Belišća - Podaci za izradu PPUG Grada Belišća i UPU grada Belišća"; izrađivač: Hrvatske vode Zagreb, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava, Osijek, ožujak 2002. godine

- dopisima: HRVATSKE VODE ZAGREB, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek, (dopis klasa: 350-01/02-01/0001 urbroj: 374-22-1-02-3 od 01. ožujka 2002. godine, dopis klasa: 350-01/02-01/0001 urbroj: 374-22-1-02-4 od 11. ožujka 2002. godine i dopis klasa: 350-01/02-01/0001 urbroj: 374-22-1-02-6 od 11. rujna 2002. godine)

- dopisu: HRVATSKE VODE ZAGREB, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek, Vodnogospodarska ispostava za slivno područje Karašica - Vučica, Donji Miholjac (dopis klasa: 350-02/02-01/0001 urbroj: 374-3203-1-02-2 od 30. siječnja 2002. godine)



Zaštita od štetnog djelovanja voda Stanje uređenosti vodotoka i izgrađenost sustava za obranu od poplava za vodno područje Drave i Dunava u Republici Hrvatskoj razlikuju se za pojedina slivna područja i za pojedine vodne tokove. Može se konstatirati da je stupanj reguliranosti vodotoka zadovoljavajući, a izgrađeni sustav za obranu od poplava štiti područje Grada Belišća od velikih voda Drave i Karašice. Na osnovi podataka procjene šteta može se zaključiti da je dosadašnja izgradnja zaštitnih objekata i sustava dala pozitivne rezultate, naročito kada je u pitanju spriječavanje destruktivnog djelovanja češćih poplavnih voda. Na području Grada Belišća Gatski kanal koji spaja Karašicu i Dravu i ima funkciju oteretnog kanala, dio je sustava za zaštitu od poplava na slivnom području “Karašica - Vučica”. Navedeni kanal prokopan je još 1879. godine jer su se pojavljivali brojni problemi s brdskim vodama koje su se razlijevale po nizinskom području. Gatskim kanalom, u vrijeme velikih voda Karašice, odvodi se dio vodnih količina u rijeku Dravu. Na kanalu je izvedena stuba koja regulira protok u Karašici (spriječava isušivanje toka nizvodno od Gatskog kanala), male vode se zadržavaju, a velike prelijevaju u Dravu.

Na Gatskom kanalu je izvedena stuba koja regulira protok u Karašici (sprečava isušivanje toka nizvodno od kanala), a male vode se zadržavaju, a velike prelijevaju u Dravu. Osim Gatskog kanala, ostali vodotoci I. reda na području Grada Belišća su:

- Karašica (od km 1+565 do 2+950), - Donja Karašica (od km 13+067 do 21+674).

U svrhu zaštite priobalja - učvršćenja obala, uređenje rijeke Drave regulacijskim zahvatima započelo je krajem 19. st. Na dionici Drave koja pripada Gradu Belišću izvedena su osiguranja i lijeve i desne obale. - lijeva obala rijeke Drave :

- na rkm 54+250 - 54+370 izgrađena je obaloutvrda s ciljem zaštite obale od erozije

- na rkm 54+700 - 55+710 (krivina kod Bistrinaca) izgrađen je niz pera-poprečnih regulacijskih građevina kojima se vodni tok odbija od obale i utvrđuje nova obalna crta

- na rkm 55+800 - 55+950 izgrađena je paralelna građevina sa traverzom, paralelna je s maticom vodotoka po trasi regulacije korita za srednju vodu, a s postojećom obalom povezana je traverzom, poprečnom građevinom

- desna obala rijeke Drave :

- izgrađene su obaloutvrde u rkm 53+230 - 53+900, rkm 56+100 - 56+450 i rkm 56+580 - 57+030 u cilju zaštite obale od erozije kod pogona "Belišće" d.d. i naselja Bistrinci

- pera u rkm 54+000, 54+120 i 55+900 Zakonom o vodama definiran je inundacijski pojas na vodotocima i drugim ležištima voda u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda. Obzirom na postojanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina razlikuje se uređeni i neuređeni inundacijski pojas. Utvrđivanjem inundacijskog pojasa rezervira se prostor za građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina te ograničava prostor prirodnih i umjetnih retencija.



U tijeku je izrada prijedloga vanjska granice uređenog inundacijskog pojasa od km 53+380 do 53+870 i neuređenog inundacijskog pojasa od km 53+870 do 57+290 na području grada Belišća uz desnu obalu rijeke Drave, uzimajući u obzir potrebu rezerviranja prostora za izgradnju planirane vodne stube Osijek. U inundacijskom pojasu je zabranjeno obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda. Sve zemljišne čestice u uređenom i neuređenom inundacijskom pojasu od vanjske granice pojasa do korita rijeke Drave imaju svojstvo vodnog dobra koje je od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu i koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama. U svrhu proučavanja režima površinskih voda osnovane su hidrološke postaje na vodotocima na kojima se promatraju karakteristične hidrološke veličine (vodostaj, protok, temperatura vode, pronos nanosa). Na području grada Belišća nalaze se dvije hidrološke postaje:

- na rijeci Dravi - vodomjerna postaja Belišće u rkm 53+800, osnovana je 1961. g. kao vodokazna s kotom nule 83,99 mn.m., a 1980. g. dopunjena je limnigrafom za kontinuirano praćenje vodostaja, a osim vodostaja na postaji se kontinuirano mjeri i protok,

- na rijeci Karašici - vodomjerna postaja Belišće u rkm 8+760, osnovana je 1987. g. kao vodokazna s kotom nule 85,21 mn.m. na kojoj se mjeri samo vodostaj.

Prema postojećim planskim dokumentima vodnoga gospodarstva te ovisno o odluci i dinamici izgradnje višenamjenskih vodnih stuba na rijeci Dravi, područje Grada Belišća našlo bi se u zoni akumulacije planirane VS Osijek sa pregradnim profilom na km 31+100 rijeke Drave. Izgradnjom planiranih vodnih stuba nameće se problem uređenja korita i zaštite od poplava pritoka rijeke Drave. Obodni nasipi akumulacija predviđenih vodnih stuba presjecaju i pregrađuju postojeća ušća pritoka rijeke Drave što ima kao nužnu posljedicu dislokaciju postojećih ušća pritoka, spajanje i formiranje novih tokova. Odvodnja melioracijskih površina Odvodnja je značajna i raširena tehnička mjera u nizinskom dijelu područja uz Dravu i Dunav u Republici Hrvatskoj s osnovnom svrhom povećanje poljoprivredne proizvodnje na postojećim i novim poljoprivrednim površinama. Sustavi za odvodnjavanje suvišnih voda obuhvaćaju kanalsku mrežu, cijevnu drenažu, crpne stanice i objekte na kanalima. Problem suvišnog vlaženja zemljišta javlja se skoro na cijelom vodnom području Grada Belišća. Izvršena rajonizacija nizinskih površina u drenažne klase zemljišta, provedena prema pedološkim, topografskim i hidrološkim uvjetima, pokazuje stanje i probleme uređenja zemljišta i potrebne zahvate za odvođenje viška vode. Najveće površine I. i II. klase zemljišta s izraženim vrlo visokim stupnjem vlaženja nalaze se na slivnom području Karašica - Vučica. Hidrografsku mrežu na području Grada Belišća čine glavni recipijenti Karašica i Vučica sa svojim pritocima i mreža kanala za odvodnjavanje. Na kanalima su izgrađene brojne građevine: propusti, mostovi, sifoni, ustave i čepovi. Funkcioniranje sustava za odvodnjavanje zahtijeva prvenstveno održavanje, rekonstrukciju i dogradnju postojećih objekata.



U skladu s člankom 103. Zakona o vodama (NN 107/95) radove tehničkog i gospodarskog održavanja melioracijskog sustava obavlja lokalna uprava i samouprava, uz stručnu pomoć Hrvatskih voda. U narednom je razdoblju potrebno melioracijski sustav dovesti u stanje normalne funkcionalnosti, budući da u razdoblju od 1990. do 1996. godine sustav nije bio održavan te je u budućnosti potrebno provoditi njegovo tehničko i gospodarsko održavanje.

SITUACIJSKI PRIKAZ VODNOGOSPODARSKOG SUSTAVA NA PODRUČJU GRADA BELIŠĆA

Rješenje odvodnjavanja na području Grada Belišća zavisi od rješenja izgradnje vodnih stuba na Dravi, budući da će se naći pod utjecajem izmjenjenog režima podzemnih voda i režima evakuacije voda iz glavnih vodotoka Karašice i Vučice u pravcu Drave.



3.5.4. OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA Postojeće stanje 41: Organizirano prikupljanje i zbrinjavanje komunalnog otpada na području grada Belišća i prigradskih naselja obavlja “Kombel” d.o.o. iz Belišća42. Otpad obuhvaćenog stanovništva u 1998. godini bio je cca 2.178 tona. Prikupljanje komunalnog otpada obavlja se :

- u Zoni I. koja obuhvaća uži centar grada Belišća (višestambene zgrade s više od deset stanova) skupljanje otpada organizirano je svakodnevno pražnjenjem tipiziranih kontejnera zapremnine 1.100 l;

- u Zoni II. i III. jednom tjedno sakuplja se otpad u PVC vrećama, - tzv. krupni otpad (bijela tehnika, namještaj) organizirano se sakuplja po unaprijed

određenim terminima. “Kombel” d.o.o. planira za cca 1.200 domaćinstava (od ukupno 2.251) koliko ih ima u gradu Belišću u Zoni II. i III. podići kvalitet zbrinjavanja otpada na način da svakom domaćinstvu osigura PVC kantu zapremnine 120 l čime bi se napustio sustav prikupljanja otpada u PVC vrećama. U Zoni I. planirano je povećanje broja tipiziranih kontejnera od 1.100 l. Odlaganje organizirano prikupljenog otpada obavlja se na odlagalištu komunalnog i tehnološkog otpada u vlasništvu "Kombel" Belišće koja se nalazi na području Grada Valpova, Starovalpovački put b.b. Odlagalište je veličine 34 ha i izvedeno je na temelju projektne dokumentacije (“Hidroprojekt”, Zagreb, 1984. g.). Odlagalište ima vodoprivrednu i sanitarnu suglasnost, no nema građevinsku ni uporabnu dozvolu. Na odlagalištu se godišnje odloži oko 70.000 m3 (14.000 t) otpada od čega se samo oko 10 % odnosi na komunalni otpad s područja Belišća i Valpova, a ostatak na tehnološki otpad iz proizvodnje papira i ambalaže te prerade drva. Struktura tehnološkog otpada je sljedeća :

54 % kore i piljevina 29 % otpad iz prerade starog papira (reciklaža) 5 % mulj iz postrojenja za pročišćavanje voda 10 % komunalni otpad 2 % ostalo

Prema Pravilniku o vrstama otpada (NN 27/96) - Katalog otpada, gore navedeni otpad ne ubraja se u opasni otpad, jer spada pod ključne brojeve koji nisu tako označeni: 03 01 01, 03 01 02, 03 01 03, 03 03 01, 03 03 02, 03 03 06, 03 03 07, 19 06 01, 19 08 02, 19 08 04, 19 08 05, 20 01 01, 20 01 02, 20 01 03, 20 03 00. U Belišću se ne finalizira izrada namještaja nego se proizvode elementi za namještaj, pa se i ne koriste kemijska sredstva za zaštitu drva, tako da otpad od prerade drveta i proizvodnje papira ne ulazi u kategoriju opasnog otpada prema Katalogu otpada (NN 27/96). Po dobivanju koncesije za korištenje i gospodarenje odlagalištem 1994. g. “Kombel” d.o.o. je :

- uveo kontrolu ulaska na odlagalište 24 sata dnevno (tri smjene), - ustrojio redovito vođenje očevidnika o količini i vrsti otpada, danu i satu ulaska otpada

na odlagalište, - uveo razvrstavanje otpada na odlagalištu po strukturi,

41 prema podacima: “Kombel” d.o.o. za komunalne djelatnosti (dopis urbroj: 34/02 od 17. siječnja 2002. godine) 42 Odluka o načinu obavljanja komunalnih djelatnosti na području Grada Belišća, SG 6/96



- ogradio odlagalište otpada sa zapadne i južne strane, - riješio problem oborinskih voda na odlagalištu, - vrši redovitu analizu podzemnih voda putem tri bunara na rubnim dijelovima

odlagališta od kojih dva imaju ugrađene piezometre. “Kombel” d.o.o. u suradnji s Poglavarstvom Grada Belišća ustrojio je organizirani odvoz komunalnog otpada iz svih prigradskih naselja na području Grada Belišća, tako da danas Grad Belišće na cjelokupnom svom području ima organizirani odvoz komunalnog otpada. U protekle tri godine sanirane su i sve divlje deponije na području Grada Belišća. Planirano stanje: Prema “Programu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom za Osječko - baranjsku županiju” (ŽG 09/96) prioritetni zadatak jedinica lokalne samouprave trebao bi u narednom razdoblju biti uređenje odlagališta otpada. Također je potrebno poboljšati primarnu reciklažu i odvojeno prikupljanje otpada. Postupnim uvođenjem odvojenog skupljanja i iskorištavanja korisnih sastojaka iz komunalnog otpada mogu se bitno smanjiti troškovi odlaganja, proširenja i održavanja odlagališta te ostvariti prihod od prodaje materijala koji se mogu iskorištavati kao sekundarne sirovine. Uz sve ove financijske efekte ujedno se minimalizira štetan utjecaj na okoliš. U gradu Belišću je potrebno stoga uspostaviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom te riješiti odvojeno skupljanje pojedinih korisnih komponenti komunalnog otpada. Uz pretpostavku da se u cijelosti koristi potencijal količina kroz izdvojeno skupljanje papira i kartona, stakla, metala i biološkog otpada, odlagalo bi se svega cca 50 % ukupne količine komunalnog otpada, što znači da je vijek trajanja odlagališta komunalnog otpada moguće znatno produžiti. U Belišću je stoga potrebno organizirati odvojeno prikupljanje komunalnog otpada po vrsti (bijelo i obojeno staklo, papir, istrošene baterije, organski otpad, PET i limena ambalaža i sl.) te urediti i barem jedno tzv. ”reciklažno dvorište” na kojema bi građani uz navedene mogli odlagati i ostale vrste komunalnog otpada (krupni otpad, metalni otpad, otpadna ulja, kiseline i sl.). “Prostornim planom Osječko - baranjske županije” 43 planirano je rješenje zbrinjavanja otpada na području Županije u tri faze :

1. faza odrediti lokacije komunalno kontroliranih deponija uz trenutno zatvaranje i sanaciju nekontroliranih deponija

2. faza uspostava sustava koji je temeljen na 6 većih deponija u Županiji (Osijek, Đakovo, Našice, Belišće - Valpovo, Donji Miholjac i Beli Manastir)

3. faza uspostava sustava regionalnog deponiranja te izgradnja jedne ili više suvremeno izgrađenih sanitarnih deponija za Županiju.

Sve deponije moraju biti izgrađene po svim ekološkim i tehnološkim kriterijima te, kao i objekti za skladištenje i obradu svih tipova otpada, moraju imati Studiju o utjecaju na okoliš. Deponija u Valpovu nalazi se, u neposrednoj blizini gradova Belišća i Valpova, pa se ne planira njeno širenje. Deponija će i u budućnosti služiti isključivo za odlaganje i obradu otpada već postojećih korisnika. Postojeću deponiju je vlastitim sredstvima izgradilo i održavalo “Belišće” d.d.. Ona je sada data na gospodarenje Komunalnom poduzeću “Kombel” Belišće ali i dalje uz veliku pomoć iz “Belišća” d.d., koji je i najveći korisnik. Proširenjem broja korisnika i povećanim odlaganjem, skratilo bi se vrijeme korištenja deponije i ugrozilo rad “Belišća” d.d..

43 “Prostorni plan Osječko - baranjske županije”, izrađivač: Županijski zavod za prostorno uređenje, Osijek



3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 3.6.1. UVJETI I NAČIN GRADNJE 3.6.1.1. Oblici korištenja Oblici korištenja prostora na području grada Belišća definirani su u skladu s urbanističko - arhitektonskim i prirodnim datostima prostora te prema stupnju konsolidiranosti predjela a u skladu s planiranom namjenom prostora. SANACIJA GRAĐEVINA I DIJELOVA NASELJA (promjena stanja građevina: uklanjanje, zamjena, rekonstrukcija, obnova) Na djelomično konsolidiranim gradskim prostorima planira se kompletiranje urbanističke cjeline naselja povećavanjem gustoće naseljenosti, komunalnim opremanjem i izgradnjom društvenih sadržaja. Nova gradnja moguća je na postojećoj parcelaciji (interpolacije i zamjene objekata), ali i urbanim uređenjem prostora i transformacijom u svrhu sanacije i urbanizacije koja se vrši na temelju dokumenata prostornog uređenja užeg područja kojima će se predvidjeti gradnja nove ulične mreže te mreže javnih prostora i građevina. REKONSTRUKCIJA DIJELOVA NASELJA (promjena načina korištenja radi poboljšanja funkcionalnosti ) Na urbano nedefiniranim prostorima UPU-om je planirana rekonstrukcija i transformacija postojeće izgrađene strukture koja uključuje novu morfologiju i novu namjenu prostora. Planirana transformacija u svrhu temeljite rekonstrukcije dijelova naselja provoditi će se na temelju dokumenta prostornog uređenja užeg područja kojime će se predvidjeti nova funkcionalna i prostorna urbana struktura kao i prometno i komunalno opremanje prostora. NOVA GRADNJA Nove urbane intervencije predviđaju se na dijelu neizgrađenih prostora u gradu koji je manjim intervencijama moguće kvalitetno infrastrukturno opremiti te dograditi gradsko tkivo novim sadržajima (poslovno gospodarski, mješoviti ili rekreacijski). Za zahvate na područjima predviđenim za novu gradnju predviđa se izrada dokumenta prostornog uređenja užeg područja te će se prostor uređivati na temelju detaljnim ubanističkim planom utvrđene parcelacije i organizacije prostora.



3.6.1.2. Način gradnje Način i uvjeti gradnje stambenih, gospodarskih i društvenih građevina na građevnom području Belišća detaljno su definirani provedbenim odredbama UPU-a koje su sastavni dio Odluke o donošenju UPU-a grada Belišća koju donosi Gradsko vijeće Grada Belišća. OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE Način gradnje obiteljskih stambenih građevina na području grada Belišća može biti :

- samostojeći - građevine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na susjedne građevne čestice,

- poluprislonjeni - građevine koje se jednom svojom stranom prislanjaju uz susjednu građevinu,

- prislonjeni - građevine koje se dvijema svojim stranama prislanjaju uz susjedne građevine.

U sklopu provedbenih odredbi UPU-a grada Belišća tablično su određeni okviri za dimenzioniranje građevnih čestica obiteljskih stambenih građevina (minimalna širina i dubina, minimalna površina, maksimalni koeficijent izgrađenosti), ovisno o načinu gradnje. Izuzetno građevna čestica može biti manja od propisane :

- u slučaju zamjene postojeće građevine, odnosno interpolacije u izgrađenim dijelovima grada, s time da bruto izgrađenost parcele ne smije biti veća od 60 %.

- za interpolaciju uglovnih građevina u izgrađenim dijelovima grada bruto izgrađenost može biti i veća, ali ne veća od 80 %.

Uz stambenu građevinu se mogu graditi pomoćne, gospodarske i poslovne građevine i to :

- uz stambenu građevinu na prislonjeni način, - odvojeno od stambene građevine, - na međi.

Površina pomoćne građevine uračunava se u površinu izgrađenosti čestice. Visina gradnje određuje se dokumentima prostornog uređenja užih područja. Za gradnju u području za koje nije izrađen dokument prostornog uređenja užeg područja dozvoljava se gradnja obiteljskih stambenih građevina maksimalne visine od tri nadzemne etaže, odnosno maksimalna visina sljemena obiteljske stambene građevine ne smije prelaziti visinu od 12,0 m od kote uređenog terena. U sklopu građevine se po potrebi može graditi podrum te uređivati potkrovlje u kojima se mogu uređivati prostori za korištenje u stambene, poslovne ili gospodarske svrhe. Rekonstrukcija krovnih terasa i tavana postojećih obiteljskih stambenih građevina moguća je u svrhu privođenja stambenoj, poslovnoj ili drugoj namjeni. Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije uređen za stanovanje ili poslovnu namjenu. Potkrovlje kojemu je visina nadozida veća od 0,40 m smatra se etažom. Etažom se ne smatra tavan koji je dio neuređenog prostora građevine ispod krovne konstrukcije, bez namjene i s minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje, pri čemu visina nadozida iznosi najviše 0,40 m.



Stambene građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija te biti obavezno opremljene sanitarnim čvorom. Priključivanje građevina na prometnu i komunalnu (vodovod, kanalizacija, plinska, toplovodna, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža) infrastrukturu obavlja se na način pripisan od nadležne komunalne službe. VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE

Višestambene građevine na području grada Belišća ne smiju biti više od pet nadzemnih etaža, uz mogućnost izgradnje podruma, odnosno maksimalna visina sljemena višestambene građevine ne smije prelaziti visinu od 18,0 m od kote uređenog terena. Površina građevne čestice višestambenih građevina određuje se za svaku pojedinačnu građevinu u skladu s potrebama te građevine i obuhvaća zemljište ispod građevine i zemljište potrebno za redovitu upotrebu građevine. JAVNE GRAĐEVINE I GRAĐEVINE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Javne građevine i građevine društvenih djelatnosti izgrađuju se na zasebnim česticama javne i društvene namjene ili u zonama mješovite, odnosno gospodarske namjene. Pod građevinama javnih i društvenih djelatnosti podrazumijevaju se sadržaji uprave, socijalne zaštite, zdravstvene zaštite, predškolskog odgoja, osnovne i srednje škole, sadržaji kulture, športsko rekreativne građevine te vjerske i crkvene građevine. Za potrebe gradnje predškolskih i školskih ustanova primjenjuju se, pored zakonskih odredbi, i normativi i standardi propisani provedbenim odredbama UPU-a. Na građevnoj čestici predškolskih i školskih ustanova potrebno je osigurati površinu za zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, prostor za vanjske športske terene, prostor za zelene površine i druge aktivnosti. U sklopu građevina vjerskih ustanova, uz sakralni prostor, moguća je i gradnja pratećih i pomoćnih prostora potrebnih za njegovo funkcioniranje, dok je u sklopu građevne čestice potrebno osigurati javni prostor za okupljanje vjernika. Građevine iz ostalih područja društvenih djelatnosti (uprava, zdravstvo, kultura, znanost i socijalna djelatnost) mogu se graditi u sklopu površina javne i društvene namjene ili mješovite namjene i to po mogućnosti na istaknutim lokacijama i na način da pridonose kvaliteti života u gradu i slici grada. Za građevine društvenih djelatnosti koje se grade u gradskom centru te na ostalim istaknutim lokacijama u gradu preporuča se provođenje javnog ili pozivnog urbanističko - arhitektonskog natječaja.



GRAĐEVINE GOSPODARSKIH DJELATNOSTI Pod gospodarskim građevinama podrazumijevaju se poslovne građevine i proizvodni pogoni (čiste industrije, servisne i zanatske djelatnosti, skladišta i servisi) te ostale djelatnosti koje svojim radom i postojanjem ne ugrožavaju ostale funkcije i okolinu u naselju. U sklopu zona gospodarskih djelatnosti omogućena je i gradnja pratećih sadržaja koji su definirani provedbenim odredbama. Građevine gospodarskih djelatnosti mogu se izgrađivati u zonama mješovite gradnje (manji sadržaji) ili u posebnim zonama gospodarskih djelatnosti. Nova gradnja u zonama gospodarskih djelatnosti izvodi se na temelju dokumenata prostornog uređenja užeg područja. Za izgradnju građevina u zonama gospodarskih djelatnosti (poslovne i proizvodne djelatnosti) UPU-om grada Belišća propisani su sljedeći uvjeti gradnje:

- maksimalni koeficijent izgrađenosti (odnos površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice) iznosi do 0,60,

- maksimalni koeficijent iskorištenosti (odnos ukupne bruto izgrađene površine i ukupne površine građevne čestice) iznosi do 0,80,

- najmanje 20 % od ukupne površine čestice mora biti ozelenjeno,

- visina građevina ne smije biti viša od 18,0 m, osim u iznimnim slučajevima kada je to nužno zbog planirane tehnologije proizvodnog procesa,

- građevine u zoni gospodarskih djelatnosti od stambenih i javnih građevina moraju biti odijeljene zaštitnim zelenim pojasom, javnom prometnom površinom, zaštitnim infrastrukturnim koridorom ili sl.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na prostoru dosega negativnih utjecaja.



3.6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO – POVIJESNIH I AMBIJENTALNIH CJELINA 3.6.2.1. Mjere zaštite prirodne baštine Na temelju podataka Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Uprave za zaštitu prirode na području grada Belišća ne postoje lokaliteti zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 162/03) 44. Gradski parkovi i ostale vrijedne zelene površine u gradu zaštićeni su planom namjene prostora kao gradske zelene površine, ali ne ulaze u zakonom propisane kategorije zaštite prirode. 3.6.2.2. Mjere zaštite graditeljske baštine 45 Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture - Konzervatorski odjel u Osijeku, posjeduje detaljan popis zaštićenih spomenika kulturne baštine. Na području grada Belišća registrirani su :

I. Građevina, sklop ili dio građevine s okolišem


status spomenika

I.1. GRADITELJSKI SKLOP : - Kompleks radničkih zgrada na Vijencu S.H.Gutmanna profani registrirano - 756 I.2. CIVILNE GRAĐEVINE : - Zgrada uprave “Belišće” d.d. profani registrirano - 754 - Zgrada muzeja profani prevent.zaštita 62/6 - Spomen gater profani evidentirano - 3015 - Spomen - vlak profani prevent.zaštita 245/1 II. Memorijalna baština


status spomenika

- Spomen grobnica palim borcima NOB-a NOB spomenik - - Spomen - vlak "Partizanka" u krugu “Belišće” d.d. NOB spomenik - - Spomenik posvećen 25. godišnjici samoupravljanja -

centar Belišća NOB spomenik -

- Spomenik "Gater" uz upravnu zgradu “Belišće” d.d. NOB spomenik - - Spomenik palim borcima i ŽFT uz upravnu zgradu

“Belišće” d.d., Trg A. Starčevića 1 NOB spomenik -

44 na temelju dopisa: MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA, Uprava za zaštitu

prirode (dopis klasa: 612-07/02-01/4, urbroj: 531-06/2-2-ED-02-2 od 3. siječnja 2002. godine) 45 na temelju dopisa: MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u

Osijeku (kl: 350-02/01-01/05, urbr: 2158-18-01-01-94 od 10.prosinca 2001.g., kl: 350-02/02-01/01, urbr: 532-10-3/14-02-59 od 10.travnja 2002.g. i kl: 350-02/03-01/07, urbr: 532-10-3/14-03-08 od 21.siječnja 2003.g.)



Dvorac - zgrada uprave “Belišće” d.d.

radničke zgrade na Vijencu H. S. Gutmanna u Belišću



područje zone zaštite kompleksa radničkih zgrada na Vijencu H. S. Gutmanna u Belišću Mjere zaštite: Unutar zaštićene spomeničke cjeline kompleksa radničkih zgrada na Vijencu H. S. Gutmanna u Belišću i na pojedinačno zaštićenim građevinama i pripadajućim parcelama kao i u njihovoj neposrednoj blizini ne mogu se poduzimati nikakvi radovi bez prethodnog odobrenja Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture. Za promjenu namjene pojedinačno zaštićenih građevina također je potrebno ishoditi prethodnu suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture. Spomen biste, spomen obilježja i druga memorijalna javna obilježja ne mogu se uklanjati, premještati ili na njima bilo što raditi bez prethodnog odobrenja Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.



3.6.3. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE Skup posebnih mjera uređenja i zaštite najvažniji je dio strategije održivog urbanog razvoja grada Belišća. Svrha tih mjera je da potaknu provođenje novog koncepta razvitka grada u gospodarskom, prometnom, kulturnom i svakom drugom smislu te da temeljem prostornih mogućnosti definiraju dinamiku i sadržaj pojedinih razvojnih programa. Preduvjet za primjenu strategije provođenja UPU-a na nacionalnoj razini je bila izrada zakonske regulative koja adekvatno riješava područje upravljanja i gospodarenja gradskim prostorom. Na razini Grada Belišća sustavna primjena UPU-a će se osigurati kroz:

- organizaciju i osposobljavanje gradskih upravljačkih struktura za poduzetničko, odnosno partnersko ponašanje;

- redovno donošenje programa mjera za unapređenje stanja u prostoru kao temeljnog operativnog dokumenta za određenje prioriteta i dinamike urbanog uređenja grada;

- valoriziraciju postojećih te izradu novih studija urbanih prostora i to : - u okviru zakonom reguliranog sustava dokumenata prostornog uređenja, - različitim prostornim, urbanističko - arhitektonskim studijama i projektima te

javnim, urbanističkim i arhitektonskim natječajima kao i sličnim aktivnostima; - određivanje (programom mjera i proračunom Grada Belišća) posebnih sredstava za

otkup zemljišta za gradske, javne i društvene potrebe te zaštićena područja, - provedbu mjera i oblika prostornog uređenja grada u cilju sanacije prostora i

realizacije gospodarskih i drugih programa od značaja za brži razvitak grada i poticanje zapošljavanja;

- provedbu zaštite vrijednih gradskih prostora, kulturne i prirodne baštine. 3.6.3.1. ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI I OBILJEŽJA Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja odnosi se prvenstveno na:

- sanacija spomenika kulturne baštine Očuvanje spomenika kulturne baštine provodi se u skladu s uvjetima koje propisuje Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku.

- sanacija područja, cjeline i dijelova ugroženog okoliša

U cilju zaštite prostora potrebno je ozelenjavanjem i drugim hortikulturno - krajobraznim tehnikama urediti zemljište uz zone gospodarskih proizvodnih i poslovnih djelatnosti te uz infrastrukturne građevine.

- sanacija područja ugroženog bukom

U cilju zaštite od prekomjerne buke potrebno je identificirati potencijalne izvore buke te kontinuirano vršiti mjerenja buke u najugroženijim gradskim područjima (gradski centar, prostori uz frekventnije prometnice i proizvodne pogone).



- sanacija devastiranog područja Sustavnom izradom detaljne urbanističke dokumentacije potrebno je definirati programske parametre kao i način i mogućnosti sanacije i uređenja područja u okolini deponije otpada.

- zaštita vodozaštitnog područja

Potrebno je donijeti odluku i provoditi mjere zaštite od mogućeg zagađivanja područja vodozahvata rijeke Drave na koji je orijentiran vodoopskrbni sustav grada Belišća.

3.6.3.2. PODRUČJA I DIJELOVI PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE I pored dugogodišnje tradicije izrade dokumenata prostornog uređenja na području grada Belišća relativno je malo važećih dokumenata prostornog uređenja užeg područja (detaljni planovi uređenja, važeći provedbeni urbanistički planovi) kojima bi se stvorili preduvjeti za kvalitetne intervencije u prostoru. Na području obuhvata UPU-a grada Belišća planira se obvezna izrada detaljnih planova uređenja za nove poslovne zone i gospodarske zone u kojima se planira preparcelacija i gradnja novih sadržaja, a koje su prikazane na kartografskom prilogu broj 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina”. Sagledavajući prostor grada Grada Belišća predlaže se da se u sljedeće dvogodišnje programe mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Belišća postupno uvrsti izrada detaljnih planova uređenja i za sljedeće gradske prostore :

- prostor centra Belišća, uključivo rješenje prometnog sustava na prilazima mostu preko Drave,

- zone mješovite namjene predviđene za urbanizaciju, a naročito zone mješovite - pretežito poslovne namjene,

- zone športsko - rekreacijske namjene. Kako će se ukazivati potreba da se pojedini prostori grada detaljnije sagledaju, izrada detaljnih planova uređenja biti će predviđena dinamikom koja će biti utvrđena dvogodišnjim programima mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Belišća. Detaljnim planovima uređenja prostora odredit će se, u skladu s temeljnim postavkama UPU-a grada Belišća, detaljna namjena i osnovni uvjeti korištenja površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeti za gradnju, smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora te drugi elementi od važnosti za područje za koje se plan donosi.



3.6.4. ZAŠTITA OD POŽARA, ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI 3.6.4.1. ZAŠTITA OD POŽARA I EKSPLOZIJE Na području grada Belišća Urbanističkim planom uređenja u skladu s mišljenjem dobivenim od Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Osječko - baranjske, Sektora upravnih, inspekcijskih i poslova civilne zaštite - Inspektorata unutarnjih poslova46 predviđene su sve mjere zaštite od požara i eksplozije u skladu s važećim hrvatskim propisima i normama koje reguliraju ovu problematiku i pravilima tehničke prakse, a posebno:

- Prilikom projektiranja potrebno je: - predvidjeti otpornost nosivih konstrukcija građevinskih elemenata prema požaru

sukladno važećim normama HRN DIN 4102 - 1 do 4 iz 1996. godine, - osigurati propisane sigurnosne visine i udaljenosti od nadzemnih elektroenergetskih

vodova, plinovoda, kao i njihovih postrojenja te ih ucrtati u projekte,

- za skladišne objekte - u potpunosti zadovoljiti uvjete iz Pravilnika o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozija (SL 24/87),

- za ugostiteljske objekte - u cijelosti primjeniti uvjete iz Pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99),

- za hidrantsku mrežu - obavezno se pridržavati normi grupe HRN Z.C1. 650 glede vatrogasnih spojnica te norme HRN Z.C1. 020 (vatrogasne armature - tehnički uvjeti za izradu i isporuku),

- za plinsku mrežu - primjeniti DVGW regulativu te DIN norme vezane uz tu regulativu, - u glavnom projektu izraditi prikaz predviđenih mjera zaštite od požara te za svaku

primijenjenu mjeru navesti odredbu primijenjenog propisa ili norme, - u glavnom projektu, unutar programa kontrole i osiguranja kvalitete, prema prikazu

predviđenih mjera zaštite od požara, utvrditi odredbe primijenjenih propisa i normi u svezi osiguranja potrebnih dokaza kvalitete ugrađenih konstrukcija, proizvoda i opreme, kvalitete radova, stručnih djelatnika koji su tu ugradnju obavili, kao i potrebnih ispitivanja ispravnosti i funkcionalnosti,

- za sve građevine koje nisu obuhvaćene člankom 2. Pravilnika o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara (NN 25/94) ishoditi suglasnost Policijske uprave Osječko - baranjske kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu predviđene propisane i posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite od požara. primijenjene za zahvate u prostoru na sljedećim građevinama:

- Prilikom izrade detaljnih planova uređenja koji se izrađuju na temelju Urbanističkog plana uređenja te projektiranja objekata obavezno je predvidjeti rješenja koja će u cijelosti zadovoljiti uvjete propisane Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 55/94), člankom 5. Pravilnika o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozija (SL 24/87), i Pravilnikom o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (SL 30/91) kako bi se do svih građevina osigurao pristup vatrogasnoj tehnici radi spašavanja osoba i gašenja požara.

- Prilikom izrade detaljnih planova uređenja koji se izrađuju na temelju Urbanističkog plana uređenja i projektiranja objekata izlazne putove i izlaze iz objekata, u nedostatku hrvatskih normi, potrebno je projektirati sukladno američkim smjernicama NFPA 101/97 koji se u ovom slučaju rabe kao pravilo tehničke prakse temeljem članka 2. stavak 1. Zakona o zaštiti od požara (NN 58/93).

46 prema podacima: MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, Policijska uprava Osječko - baranjska, Sektor

upravnih, inspekcijskih i poslova civilne zaštite - Inspektorat unutarnjih poslova (dopis br: 511-07-20/04-7191/2-01 BZ od 28.12.2001. godine)



- Zaštitni koridori magistralnih i ostalih plinovoda prilikom svih intervencija u prostoru te izrade dokumenata prostornog uređenja užeg područja odrediti će se u skladu s odredbama Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (SL 26/85).

- Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine ili plinovi, u skladu s odredbama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95), Pravilnika o zapaljivim tekućinama (NN 54/99), Pravilnika o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98) i Pravilnika o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i o uskladištenju i pretakanju tekućeg naftnog plina (SL 24/71), moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja.

- Mjesta za gradnju građevina u kojima se obavlja proizvodnja, smještaj i čuvanje eksplozivnih tvari, sukladno Zakonu o eksplozivnim tvarima za gospodarsku upotrebu (NN 12/94) biti će, u slučaju potrebe za njihovu gradnju, određena detaljnim planovima prostornog uređenja, a u skladu s posebnim uvjetima nadležne službe za zaštitu od požara.

- U slučaju potrebe određivanja mjesta za civilna strelišta, poslovne prostore za proizvodnju oružja, promet oružja i streljiva te popravljanje i prepravljanje oružja u detaljnim planovima uređenja potrebno je na odgovarajući način primjeniti odredbe Zakona o oružju (NN 46/97 i 27/99) i Pravilnika o posebnim uvjetima što ih moraju ispunjavati poslovne prostorije za proizvodnju oružja, promet oružja i streljiva, popravljanje i prepravljanje oružja, vođenje civilnih strelišta te zaštitu od požara, krađe i drugih nezgoda i zlouporaba (NN 8/93).

3.6.4.2. ZAŠTITA OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI Kriteriji za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti gradova i naseljenih mjesta, otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti utvrđeni su Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86) i Pravilnikom o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu (NN 2/91). Skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva grade se u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za skloništa (SL 55/83) obavezno u gradovima i naseljenim mjestima u kojima živi preko 2.000 stanovnika. Prema stupnju ugroženosti od ratnih opasnosti i opasnosti u miru naseljena mjesta svrstavaju u I. do IV. stupnja ugroženosti koja se potom razvrstavaju se u jednu ili više zona u kojima se grade skloništa određene otpornosti ili osigurava zaštita stanovništva na drugi način. Grad Belišće ulazi u kategoriju naselja IV. stupnja ugroženosti (malo ugroženi gradovi).

U skladu s navedenim Pravilnikom, a na osnovu određenih zona ugroženosti, na području grada Belišća (jedna ili više zona) zaštita stanovništva osigurava se u zaklonima. Porodična skloništa otpornosti od 30 kPa grade se u svim zonama u kojima je obvezna izgradnja skloništa bilo koje otpornosti. Skloništa se ne grade u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, ispod zgrada viših od 10 etaža, u razini nižoj od podruma zgrade i u plavnim područjima. U gusto naseljenim dijelovima grada mogu se graditi i skloništa za zaštitu od radijacije koja štite od zračenja radioaktivnih padavina gustinom zbijenog materijala na stropnoj ploči ukupne težine ploče 750 kg/m2 ako se grade izvan zgrade ili 500 kg/m2 ako se grade u zgradi.

Zone ugroženosti određuje Grad Belišće, na odredenoj daljini omeđenoj krivuljama drugog reda od građevina koje bi mogle biti cilj napada u ratu i od građevina kod kojih bi veliki kvarovi (havarije) na postrojenjima mogli uzrokovati kontaminaciju zraka i okoliša, a prema procjenama ugroženosti i stupnju ugroženosti grada.



3.7. Spriječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 47 Zaštita okoliša s aspekta realizacije prostornih planova provodi se u obliku preventive prilikom gradnje utvrđivanjem mjera zaštite i sanacije osobito vrijednih i ugroženih dijelova okoliša i ostalih mjera zaštite okoliša i prirode (izdavanje vodopravnih, sanitarno - tehničkih i higijenskih uvjeta) te u zakonom predviđenim slučajevima potreba izrade studije o utjecaju na okoliš. 3.7.1. ZRAK Za grad Belišće provode se od srpnja 1995. godine mjerenja i ispitivanja kakvoće zraka. Na mjernoj postaji koja se nalazi kod Doma zdravlja (ambulanta) izmjerena kakvoća zraka spada u I. kategoriju kakvoće zraka - čist i neznatno onečišćen zrak. Kategorija čistog i neznatno onečišćenog zraka odnosi se na zrak za koji nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće zraka 48. Preporučena vrijednost kakvoće zraka obzirom na rezultate mjerenja onečišćenja zraka taložnom tvari iznosi 20 g / 100 m2 na dan. Provedena ispitivanja kakvoće zraka predstavljaju samo indentificiranje osnovnog onečišćenja zraka i nužno ih je dopuniti utvrđivanjem koncentracije olovnih spojeva, dušikovih oksida, ugljik-oksida, kao i konačnih produkata izgaranja goriva u motorima te količine lebdećih čestica u zraku. Najveća opasnost od zagađenja u Belišću prijeti od sve intenzivnijeg kolnog prometa. Izgaranje fosilnih goriva u automobilskim motorima direktno utječe na povećanu koncentraciju ugljikovodika, ugljičnog monoksida, sumpornog dioksida i dušikovog oksida u zraku, što direktno utječe prvenstveno na ljudsko zdravlje te na biljni fond u naselju. Posrednim putem dolazi do zagađenja voda i tala, a osim toga onečišćenje zraka dovodi do pojačanog onečišćenja zgrada i korodiranja metala. Mjere za zaštitu zraka od zagađenja prometom mogu se svesti na:

- prometne mjere: Dislociranje frekventnijih prometnih tokova iz gradskog centra i njihovo usmjeravanje na alternativne prometne pravce smanjiti će intenzitet prometa u gusto naseljenim urbanim područjima.

- zaštitne mjere: Moguće zaštitne mjere nisu vezane s velikim ulaganjima, a izuzetno su efikasne kao mjera zaštite u prizemnim slojevima. Radi se o uređenju adekvatnih zelenih površina kojima se osigurava zaštitni zeleni tampon između prometnica i okolne gradnje. U ugroženijim dijelovima zeleni pojas se osim drvoreda može sastojati i iz grmolikog parternog zelenila kako bi se formirala barijera koja sprečava penetraciju štetnih tvari u pješački i stambeni dio ulice.

Sve je aktualniji problem zaštite zraka od mogućeg zagađenja koje uzrokuju gospodarski pogoni. Prilikom izgradnje novih pogona potrebno je provoditi preventivne mjere zaštite koje po potrebi uključuju i izradu stručne procjene utjecaja na okoliš s prijedlogom mjera za sprečavanje eventualnih negativnih utjecaja. U zonama mješovite namjene moguće je locirati samo manje gospodarske pogone koji neće negativno utjecati na kvalitetu okoliša dok je smještaj većih gospodarskih pogona predviđen u sklopu poslovnih i gospodarskih zona. 47 izvodi iz materijala: “Informacija o stanju okoliša i problematici njegove zaštite na području Osječko - baranjske

županije”, Poglavarstvo Osječko - baranjske županije, Osijek, veljača 1998. godine 48 Preporučene vrijednosti kakvoće zraka su one ispod kojih se ne očekuje mjerljivi utjecaj na zdravlje ljudi i

vegetacije ni pri trajnoj izloženosti.



Za postojeće pogone koji predstavljaju potencijalni izvor zagađenja zraka potrebno je : - mjerenjem pratiti postojeće emisije i procijeniti moguće štetne utjecaje na okolinu, - u slučaju utvrđene nedozvoljene emisije poduzeti potrebne mjere za njeno smanjenje, - ukoliko prostorne mogućnosti to dozvoljavaju realizirati zeleni pojas između radnih i

gradskih sadržaja. 3.7.2. TLO Specifičan vid zagađenja tla u urbanim aglomeracijama je nekontrolirano odlaganje krutog i tekućeg (otpadna ulja) otpada. Devastiranjem tla na takav način vrlo često dolazi do do posljedica koje onemogućavaju ili veoma otežavaju njihovo privođenje planiranoj namjeni, a naročito uređenje u zelene površine. Devastaciji su naročito izložene upravo javne površine, korita vodotoka te površine uz prometnice i puteve, koje predstavljaju potencijal za ozelenjavanje i trajno uređenje, čime problem postaje izraženiji. Planom namjene površina u sklopu UPU-a grada Belišća definirana je planska namjena svih površina u gradu što će pridonijeti postupnom potpunom uređenju svih prostora u gradu. Zagađenje tla u okolici grada često uzrokuje nestručna primjena agrotehničkih mjera što može dovesti do bitnih poremećaja ekosistema i narušavanja prirodnih odnosa. 3.7.3. BUKA I VIBRACIJE Utjecaj buke na kvalitetu uvjeta života veoma je velik te se zbog toga intenzivna buka smatra jednim od najneugodnijih utjecaja na životnu okolinu u gradu. Uz buku su često vezane i vibracije koje imaju negativan utjecaj na kvalitet građevnog fonda. Do sada na području grada Belišća nije bilo sustavne kontrole i praćenja razine buke jer nadležne službe ne raspolažu odgovarajućim uređajima za mjerenje. Iako današnja situacija u pogledu ugroženosti od buke nije kritična, registiran je niz primjedbi građana vezanih na prekoračenje razine buke i remećenje normalnog življenja u neposrednoj okolini stana. Većina primjedbi se odnosi na buku iz ugostiteljskih radnji ili buku koji stvaraju određene djelatnosti ili instalirani uređaji ( autolakirnice, kompresori i sl.). Zakonom o zaštiti od buke ( NN 17/90 ) i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj rade i borave ljudi ( NN 37/90 ) propisane su najviše moguće dopuštene razine buke na vanjskim prostorima koje iznose :

zona

namjena prostora

najviše dopuštene razine vanjske buke u dBA

dan noć 1.

Bolničke zone, oporavilišta, zone odmora i rekreacije, kulturno - povijesni lokaliteti i veliki parkovi

50

40

2.

Stambena gradska područja, ostala naselja, turističke zone, kampovi i zone odgojno - obrazovnih institucija, znanstveno - istraživački instituti

55

45

3.

Poslovno - stambena zona sa građevinama javne namjene izvan gradskog središta, dječja igrališta

60

50

4.

Poslovno - stambena zona sa građevinama javne namjene unutar gradskog središta, zone duž autoputeva i glavnih gradskih prometnica

65

50

5.

Industrijska, skladišna i servisna područja, te područja transportnih terminala, bez stanova

unutar zona - u skladu s propisima zaštite na radu na granici zona - buka ne smije prelaziti dopuštene razine u zoni s kojom graniči



U cilju zaštite od prekomjerne buke na području Grada Belišća potrebno je : - identificirati potencijalne izvore buke, te - kontinuirano vršiti mjerenja buke u najugroženijim gradskim područjima.

Veliki dio urbanističkih zaštitnih rješenja koja su navedena vezano na problem zaštite zraka (dislociranje tranzitnog prometa, uređenje zaštitnih zelenih pojaseva uz frekventnije prometnice i gospodarske pogone, izrada studija utjecaja na okolinu za nove pogone) imat će neposredne efekte i na smanjenje razine buke u gradu. 3.7.4. VODA Zaštita voda na području grada Belišća ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i potencijalnim izvorima zagađenja. Dominantan izvor zagađenja su otpadne vode, ali nisu zanemarivi ni ostali izvori zagađenja, kao ispiranje zagađenih površina i prometnica, erozija i ispiranje tla, aplikativna sredstva u poljoprivredi, gnojišta, prirodna zagađenja i slično. Postoji mogućnost i povremenih izvanrednih zagađenja uslijed havarija, remonta, nepažnje i sličnog. Otpadne vode grada Belišća se prije ispuštanja u recipijent - rijeku Dravu pročišćavaju na mehaničko - biološkom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda smještenom u “Belišću” d.d. Uređaj je u kolovozu 1997. godine saniran od ratnih oštećenja i od tada se kontinuirano vrši pročišćavanje komunalnih voda naselja Valpovo, Belišće i Bistrinci. Uređaj je kapaciteta 25.000 ES za gradske otpadne vode, a zajedno s industrijskim otpadnim vodama kapaciteta 240.000 ES. Kod pročišćavanja industrijskih otpadnih voda “Belišća” d.d. češće se javljaju problemi zbog povećane količine suspendiranih tvari, što je uzrok povremenim prekidima u radu samog uređaja. Državnim planom za zaštitu voda (NN 08/99) u cilju provedbe zaštite voda od onečišćenja određena je kategorizacija voda. Za državne vode na području Grada Belišća (Dravu, Karašicu i Vučicu) Uredbom o klasifikaciji voda (NN 77/98) propisana je II. vrsta kakvoće vode. Hrvatske vode prema ustaljenom programu uzorkuju vodu rijeke Drave jednom tjedno na profilima u Donjem Miholjcu, Bistrincima, Višnjevcu i Nemetinu. Uzorkovanje vode rijeke Karašice obavlja se kod Črnkovaca, a Vučice kod Petrijevaca. Analizom se određuju vrijednosti sljedećih pokazatelja:

- fizikalno - kemijski (pH, alkalitet, električna vodljivost), - režim kisika (otopljeni kisik, zasićenje kisikom, KPK - Mn, BPK5), - hranjive tvari (amonij, nitriti, nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor), - mikrobiološki (broj koliformnih bakterija, broj fekalnih koliforma, broj aerobnih bakterija), - biološki (P-B indeks saprobnost, biotički indeks, stupanj trofije) i - ostali pokazatelji (vodostaj, protok, temperatura zraka, temperatura vode, suspendirana

tvar, ostatak ukupni, ostatak fiksirani, ostatak sagorivi, KPK - Cr, fosfati). Temeljem Uredbe o klasifikaciji voda (NN 77/98), a prema analizi uzetih uzoraka voda rijeke Drave svrstana je u II.vrstu (vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi, za uzgoj riba i koje se nakon odgovarajućeg pročišćavanja mogu koristiti za piće i druge namjene u industriji i sl.).



II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA

GRADA BELIŠĆA

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA GRADA BELIŠĆA - O D R E D B E Z A P R O V O Đ E N J E -


GRADSKO VIJEĆE GRADA BELIŠĆA na sjednici održanoj 01. ožujka 2004. godine, temeljem članka 26.a. i 26.b. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” br. 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), članka 9. točke 1.2. “Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru na području Grada Belišća” (“Službeni glasnik Grada Belišća” br. 02/01) i članka 26. točka 19. Statuta Grada Belišća (“Službeni glasnik Grada Belišća” br. 08/II/01), donijelo je

ODLUKU O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA

GRADA BELIŠĆA

A. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1. Donosi se Urbanistički plan uređenja grada Belišća (u nastavku: UPU grada Belišća). UPU-om grada Belišća se, na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja

Republike Hrvatske (NN 50/99), Prostornog plana Osječko - baranjske županije (“Županijski glasnik Osječko - baranjske županije” br. 01/02) i Prostornog plana uređenja Grada Belišća (“Službeni glasnik Grada Belišća” br. 08/03), utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti te korištenje i namjena površina na području grada Belišća.

UPU grada Belišća sadrži način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim prostornim i drugim obilježjima te druge elemente od važnosti za područje grada Belišća.

UPU-om grada Belišća se utvrđuje obveza izrade dokumenata prostornog uređenja za pojedina uža područja unutar obuhvata UPU-a grada Belišća.

Članak 2. UPU grada Belišća je sadržan u elaboratu "Urbanistički plan uređenja grada Belišća",

koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio UPU-a grada Belišća sadrži : U V O D I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti Belišća u prostoru Grada Belišća 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.3. Infrastrukturna opremljenost 1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno - povijesne cjeline i ambijentalne

vrijednosti i posebnosti 1.1.5. Obveze iz planova šireg područja 1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na

demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja 2.1.1. Demografski razvoj 2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura 2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti grada Belišća 2.2. Ciljevi prostornog uređenja grada Belišća 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora grada Belišća 3.2. Osnovna namjena prostora 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu,

način korištenja i uređenja površina 3.4. Prometna i ulična mreža

3.4.1. Cestovni promet 3.4.2. Željeznicki promet 3.4.3. Riječni promet

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža 3.5.1. Pošta i telekomunikacije 3.5.2. Energetski sustav 3.5.3. Vodnogospodarski sustav 3.5.4. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 3.6.1. Uvjeti i način gradnje 3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih i ambijentalnih cjelina 3.6.3. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 3.6.4. Zaštita od požara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

3.7. Spriječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,

telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Cestovni promet 5.1.2. Javna parkirališta i garaže 5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine 5.1.4. Biciklistički promet 5.1.5. Javni autobusni promet 5.1.6. Benzinske postaje 5.1.7. Željeznički promet 5.1.8. Riječni promet

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i

ambijentalnih vrijednosti 8. Postupanje s otpadom 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja 10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Grafički dio UPU-a grada Belišća sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1 : 5.000 i to : 1. Korištenje i namjena površina 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža 2.A. Promet 2.B. Pošta i telekomunikacije; Vodnogospodarski sustav; 2.C. Energetski sustav 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 4. Način i uvjeti gradnje

4.A. Oblici korištenja 4.B. Način gradnje



Jedan elaborat koji čini tekstualni i grafički dio UPU-a grada Belišća iz stavka 2. i 3.

ovog članka, ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Belišća i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Belišća, pohranjen je u pismohrani Grada Belišća i sastavni je dio ove Odluke.

Članak 3. UPU-om grada Belišća je obuhvaćen naseljeni dio prostora naselja Belišće, površine

oko 406 ha. Granica obuhvata UPU-a grada Belišća prikazana je na kartografskim prikazima u

mjerilu 1 : 5.000 koji su navedeni u prethodnom članku.

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4. Prioritet uređivanja prostora, kao i dinamika izrade dokumenata prostornog uređenja

užih područja utvrđuje se za tekuće razdoblje "Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Belišća".

Svi zahvati u prostoru kao i izrada dokumenata i prostornog uređenja užih područja moraju se obavljati u skladu s UPU-om grada Belišća.

U izradi dokumenata prostornog uređenja užih područja može se odstupiti samo od onih odredbi za provođenje u kojima je to izričito navedeno.

Članak 5.

Na građevnom području, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša naselja.

Postojeći prostori i građevine, čija namjena nije u skladu s UPU-om grada Belišća mogu se zadržati sve do trenutka privođenja prostora ili građevina planiranoj namjeni, ali je ne smiju onemogućavati.

Sve poljoprivredno zemljište u građevnom području naselja, a koje je UPU-om grada Belišća određeno za drugu namjenu, mora se do prenamjene i dalje koristiti na dosadašnji način.

OPĆI UVJETI ZA GRADNJU GRAĐEVINA

Članak 6. UPU-om grada Belišća predviđena je gradnja novih građevina te obnova, rekonstrukcija

i dogradnja postojećih građevina.

Članak 7. Samostojećim građevinama smatraju se građevine čija su sva pročelja odmaknuta od

međa susjednih građevnih čestica ili su s manje od 50% površine pročelja prislonjene uz među susjednih građevnih čestica.

Poluprislonjenim građevinama smatraju se građevine čije se jedno pročelje nalazi s više od 50% površine na nekoj od međa susjednih građevnih čestica, a ostala pročelja su odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica ili su s manje od 50% površine pročelja prislonjene uz među susjednih građevnih čestica.

Prislonjenim građevinama smatraju se građevine čija se dva pročelja nalaze s više od 50% površine na međama susjednih građevnih čestica, a ostala pročelja su odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica ili su s manje od 50% površine pročelja prislonjene uz među susjednih građevnih čestica.



a. Oblik i veličina građevne čestice

Članak 8. Građevna čestica mora imati veličinu, površinu i oblik koji omogućava njeno

funkcionalno i racionalno korištenje i gradnju u skladu s odredbama UPU grada Belišća. Ukoliko je na postojećoj građevnoj čestici izgrađeno više građevina nego što je to

dozvoljeno, svaka od tih građevina se može rekonstruirati u postojećim vanjskim gabaritima ili se umjesto nje može izgraditi nova građevina na istom mjestu, iste namjene i u istim vanjskim gabaritima s mogućnošću povećanja visine radi izgradnje kosog krova bez nadozida i nagiba do 350.

Članak 9.

Neizgrađene dijelove građevinskog područja grada Belišća treba opremiti javnom prometnom infrastrukturom.

Građenje na neizgrađenom građevinskom zemljištu na području obuhvata UPU-a grada Belišća može se dozvoliti pod uvjetom da građevne čestice imaju zajedničku među dužine 3,0 m ili više s koridorom javne prometne površine.

Minimalna širina koridora iz stavka 2. ovog članka iznosi 10,0 m, a isti treba biti imovinsko - pravno riješen te povezan s javnim prometnim sustavom.

Dokumentom prostornog uređenja užeg područja širina koridora iz stavka 2. ovog članka može biti i drugačije određena.

Članak 10.

Građevna čestica u planiranim zonama mora se nalaziti uz sagrađenu javnu prometnu površinu ili je za javnu prometnu površinu Grad Belišće preuzeo obvezu izrade kolnika te mora imati osiguran priključak na niskonaponsku električnu mrežu, javni vodovod, sustav javne odvodnje i plinsku mrežu.

Neposredan pristup građevne čestice na prometnu površinu iz prethodnog stavka ovog članka treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.

Građevna čestica koja graniči s vodnim dobrom ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita, maksimalni protok vode ili pristup vodotoku.

Članak 11.

Odredbe o veličini građevne čestice navedene ovom Odlukom ne primjenjuju se pri interpolacijama u izgrađenim dijelovima naselja pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti o najvećem dopuštenom koeficijentu izgrađenosti građevne čestice i najmanjim udaljenostima građevine od javnoprometnih površina, međa i drugih građevina.

Pod interpolacijom se smatra izgradnja građevine na neizgrađenoj građevnoj čestici uz koju su s obje bočne strane već izgrađene građevine.

Članak 12.

Građevna čestica garaže za osobni automobil može imati minimalnu površinu 3,0 x 5,0 m i minimalno 3,0 m dugu regulacijsku liniju te najveći koeficijent izgrađenosti 1,0.

Garaža za osobni automobil može se graditi na regulacijskom pravcu pod uvjetom da ne postoji mogućnost gradnje po dubini građevne čestice i pod uvjetom da je preglednost na tom dijelu takva da korištenje garaže ne ugrožava javni promet i ambijentalne vrijednosti.

Članak 13. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice ( kig ) je odnos izgrađene površine zemljišta

pod građevinom i ukupne površine građevne čestice, pri čemu se u zemljište pod građevinom uračunava vertikalna projekcija svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine na građevnu česticu, u što ne ulaze balkoni, lođe, istaci, podrumi i slično.

U površinu izgrađenosti čestice uračunava se površina osnovne građevine te svih pomoćnih, gospodarskih ili pratećih građevina na čestici.



U proračun koeficijenta izgrađenosti građevinske čestice ne uračunavaju se istaci krovišta, balkona, lođa i slično, niti elementi uređenja okoliša (terase, stepeništa i slično) i podrumi do visine 0,6 m iznad razine uređenog terena.

Članak 14. Građevine koje se po svojoj namjeni postavljaju na javnu površinu (kiosci, nadstrešnice

za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni vrtovi i druge slične građevine) mogu se postavljati na temelju posebne odluke Grada Belišća ili plana užeg područja.

Za građevine privremenog karaktera iz stavke 1. ovog članka koje se postavljaju na javne površine ne formiraju se građevne čestice, nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine. b. Namjena građevina

Članak 15. Na području obuhvata UPU-a grada Belišća građevine mogu biti:

- građevine za stanovanje: - obiteljske stambene građevine (do 2 stana), - višestambene građevine (3 ili više stanova),

- pomoćne građevine, - poslovne građevine, - gospodarske proizvodne građevine, - gospodarske građevine za poljoprivrednu djelatnost, - javne i društvene građevine, - vjerske građevine, - športsko - rekreacijske građevine, - prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji, - urbana oprema.

Namjena građevina u dokumentima prostornog uređenja užih područja može biti definirana i drugačije i u tom slučaju na pojedinu namjenu primjenjuju se odredbe planova užih područja.

Obiteljske stambene građevine su obiteljske kuće definirane posebnim propisom te ostale stambene građevine s najviše dvije stambene jedinice.

Višestambene građevine su građevine s više od dvije stambene jedinice. Pomoćne građevine su garaže, spremišta, drvarnice, ljetne kuhinje, nadstrešnice i

slično, a sve u funkciji stambenog prostora. Poslovne građevine su građevine uslužne, trgovačke, komunalno - servisne,

ugostiteljsko - turističke i slične namjene. Gospodarske proizvodne građevine služe za odvijanje industrijske, zanatske i slične

aktivnosti u kojima se odvija proces proizvodnje, prerade ili dorade. Javne i društvene građevine su građevine upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske,

školske, kulturne i slične namjene. Vjerske građevine služe za održavanje vjerskih skupova i drugih potreba vjernika. Športsko - rekreacijske građevine su građevine koje služe potrebama održavanja

športskih natjecanja ili rekreacije (dvorane, igrališta i slično). Prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji su namijenjeni za potrebe

prometa, pošte, telekomunikacija, energetike, vodnog gospodarstva te za obradu, skladištenje i odlaganje otpada.

Urbana oprema uključuje kioske, reklamne panoe, reklame, klupe, spomenike, spomen - obilježja, uređaje za savladavanje urbanističko - arhitektonskih barijera, zaštitne stupiće i slično.



c. Udaljenost građevina od međe

Članak 16. Građevina koja se u cijelosti ili dijelom prislanja uz susjednu među mora u dijelu u kojem

se ne prislanja uz tu među biti udaljena najmanje 1,0 m od iste međe. Udaljenost takve građevine od ostalih susjednih međa mora iznositi najmanje 3,0 m.

Građevine koje se ne prislanjaju na dvorišne međe moraju biti udaljene od istih najmanje 3,0 m, uz izuzetak da od jedne od dvorišnih međa ta udaljenost može biti najmanje 1,0 m.

Otvori paralelni s dvorišnom međom građevne čestice ili položeni pod kutem manjim od 45° u odnosu na tu među moraju biti na udaljenosti 3,0 m ili više od te međe.

Otvorima se u smislu ovoga članka ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60x60 cm koji se otvaraju oko horizontalne osi s otklonom od najviše 15 cm, dijelovi zida od staklene opeke te ventilacioni otvori maksimalne površine 400 cm2 ili promjera 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizuelni kontakt. Ovi otvori, položeni pod kutem manjim od 45° u odnosu na tu među, moraju biti na udaljenosti od najmanje 1,0 m od te međe.

Ukoliko na zidu postojeće građevine uz među ili na udaljenosti manjoj od 1,0 m od međe postoje legalno izvedeni otvori, isti se prilikom gradnje uz među na susjednoj građevnoj čestici moraju zaštititi na način da se izvede svjetlarnik za 10 cm širi od otvora sa svake strane, ali ne uži od 1,0 m. Udaljenost nasuprotnog zida svjetlarnika od prozora iznosi minimalno 3,0 m, a 1,0 m ako se radi o zidu od staklene opeke ili drugog poluprozirnog materijala.

Ukoliko na zidu postojeće građevine uz među ili na udaljenosti manjoj od 1,0 m od međe postoje legalno izvedeni ventilacijski otvori, isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj međi, i to tako da se izvede svjetlarnik minimalnih tlorisnih dimenzija 1,0 x 1,0 m ili ventilacijski kanal koji će izlaziti u vanjski prostor i na koji će se spojiti ventilacijski otvor.

Članak 17. Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenog stubišta, koji se nalaze uz dvorišnu

među ili na udaljenosti manjoj od 3,0 m od te međe, moraju se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini minimalno 1,8 m od gornje plohe poda. U slučaju naknadnog zatvaranja balkona, lođa, terasa i otvorenog stubišta, bočna strana se mora zatvoriti zidom.

Ako pomoćna građevina ima krov u nagibu prema susjednoj međi i ako je streha udaljena od međe manje od 3,0 m, krov mora imati snjegobrane i oluke.

Članak 18. Zidovi koji se grade uz među moraju se izvesti kao protupožarni, vatrootpornosti od

najmanje 2 sata, a ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, ovi zidovi moraju presjecati čitavo krovište.

Kada se građevina gradi na međi, na dijelu građevine na toj međi mora se izvesti vatrobrani zid koji nadvisuje krovnu plohu, odnosno ležeći oluk za 30 cm.



d. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 19. Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca određuje se za:

- obiteljske stambene građevine 5,0 m - pomoćne građevine osim garaža 10,0 m - poslovne građevine 5,0 m - proizvodne građevine 15,0 m

Udaljenost u odnosu na regulacijski pravac za ostale građevine nije ograničena. Građevine koje će se graditi uz državnu, županijsku i lokalnu cestu ne smiju biti od nje

udaljene manje od udaljenosti određene propisima o javnim cestama. Za interpolaciju ili zamjensku gradnju građevina u već izgrađenim dijelovima naselja, a

gdje za to postoje uvjeti (već izgrađeni ulični pravci) ili kada radi već izgrađenih građevina nije moguća gradnja na udaljenosti regulacijskog pravca propisanoj stavkom 1. ovog članka, može se dozvoliti gradnja građevina na postojećem građevinskom pravcu (zamjenska izgradnja) ili na građevinskom pravcu susjednih građevina (interpolacija).

Najmanja udaljenost građevina od regulacijskog pravca unutar zaštićene povijesne cjeline Belišća određuje se posebnim konzervatorskim uvjetima koje utvrđuje nadležni konzervatorski odjel.

Članak 20. Obiteljske stambene, višestambene, stambeno - poslovne i javne građevine u višim

etažama mogu imati pojedine konzolno izvedene dijelove izvan građevne čestice, odnosno izvan građevnog pravca prizemlja, na javnu pješačku, kolno - pješačku ili zelenu površinu i to:

- konzolno izvedene balkone, lođe, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,5 m te da istak ne bude više od 1,5 m u javnu površinu,

- najveća bruto građevinska površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5 % bruto građevne površine etaže;

- konzolno izvedene tende, nadstrešnice i sl. i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine, pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m i da vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5 m od ruba kolnika;

- pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine i rampe za pristup invalida kod građevina koje su sa svih strana okružene javnim površinama pod uvjetom da preostala slobodna širina pješačke komunikacije bude minimalno 2,25 m i da se oko stuba izvede ograda visine 1,0 m,

- rampe i uređaji za pristup invalida ukoliko udovoljavaju posebnim propisima, - svjetlarnici za podrumske prozore podruma maksimalno istaknuti 1,0 m pod uvjetom

da budu odozgo pokriveni staklenom opekom, drugim prozirnim materijalom ili metalnom rešetkom u ravnini pješačke komunikacije;

- priključci na komunalnu infrastrukturu.



e. Visina i oblikovanje građevina

Članak 21. UPU-om grada Belišća određuje se najveći broj etaža građevine ( E ), odnosno najveća

visina građevina od sljemena krova do kote zaravnatog terena u metrima ( V ) za:

najveći broj etaža građevine, E

(moguća gradnja podruma i tavana)

najviša visina građevina do sljemena krova od kote zaravnatog terena, V

( u m )

obiteljske stambene građevine 3 nadzemne etaže 12,0 m

višestambene građevine 5 nadzemnih etaža 18,0 m

pomoćne ili gospodarske građevine na građ.čestici obiteljske stamb.građ. 1 nadzemna etaža niža od sljemena stamb.građ.,

odnosno max 6,0 m

poslovne građevine 4 nadzemne etaže 18,0 m

gospodarske proizvodne građevine 4 nadzemne etaže * 18,0 m *

javne i društvene građevine 4 nadzemne etaže * 18,0 m *

* iznimno mogu biti i više, kada je to nužno zbog odvijanja proizvodno - tehnološkog procesa ili zbog djelatnosti koja se u njima obavlja

Galerijski prostori u pojedinim etažama ne smatraju se etažom, ukoliko ne zauzimaju više od 60 % netto površine etaže.

Izvan gabarita navedenih stavkom 1. ovog članka mogu se izvoditi pojedini elementi kao dimnjaci, požarni zidovi i slično.

Ukoliko postojeće građevine imaju visinu ili broj etaža više od dozvoljene, ista se prilikom izvodenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine može zadržati, ali se ne smije povećavati.

Dokumentima prostornog uređenja užeg područja može se propisati visina ili broj etaža građevina drugačija od one propisane ovim člankom.

Članak 22. Ispod građevine po potrebi se može graditi podrum. Podrum je dio građevine što je s najmanje jednom polovicom volumena ukopan u

uređeni teren, pri čemu na ravnom terenu kota poda prizemlja može biti udaljena najviše od 1,2 m od kote konačno zaravnatog terena.

Ukoliko je kota gornjeg ruba stropne konstrukcije viša od 1,2 m od konačno zaravnatog terena, podrum se smatra nadzemnom etažom.

Članak 23.

Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a u smislu ovih Odredbi potkrovlje se smatra etažom.

Članak 24.

Krovišta građevina mogu biti kosa nagiba do 35%, ravna, s blagim nagibom ili bačvasta. Krovište u nagibu prema susjednoj međi mora imati izvedene oluke i odvod krovne vode

na pripadajuću građevnu česticu, a ako je udaljenost od susjedne međe manja od 3,0 m, prema toj međi mora imati izvedene snjegobrane.

U slučaju da se građevina gradi na međi vatrobrani zid mora nadvisiti ležeći oluk za 30 cm.



Članak 25.

Tavan je dio neuređenog prostora građevine ispod krovne konstrukcije, bez namjene, s minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje, pri čemu visina nadozida iznosi najviše 0,40 m.

Nadozidom se u smislu ovog članka smatra zid iznad stropne konstrukcije zadnje etaže u ravnini pročelja prema kojemu pada krovna ploha.

Za potrebe osvjetljenja ili prozračivanja tavana dozvoljena je izvedba otvora u kosini krova, odnosno otvora na zabatnoj strani tavana, ukupne površine 5,0 m2 na svakih 100 m2 tlocrtne površine tavana.

U smislu ovih Odredbi tavan se ne smatra etažom. f. Ograde i uređenje građevne čestice

Članak 26. Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu,

a postavlja se s unutrašnje strane međe. Ograda se mora tako izvesti da leži na zemljištu vlasnika građevne čestice, da je glatka

strana ograde okrenuta prema prilaznoj cesti ili susjedu te da niti jednim svojim dijelom ne prelazi zamišljenu vertikalnu ravninu, položenu na među između susjednih građevnih čestica.

Članak 27. Najveća visina ulične ograde može biti 1,80 m, pri čemu podnožje ograde može biti

izvedeno od čvrstog materijala (beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, metala ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica).

Iznimno, ulične ograde i mogu biti više od 1,80 m, kada je to određeno posebnim propisom.

Visina ograde između građevnih čestica ne može biti veća od 2,0 m, osim ako to nije drugačije određeno posebnim propisom.

Članak 28. Dio građevne čestice oko građevine, potporne zidove, terase i slično, treba urediti na

način da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednih građevnih čestica i građevina.

Zabranjuje se postavljanje ograda i potpornih zidova kojima bi se sprečavao slobodan prolaz uz vodotoke te koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili korištenje vodotoka i područja uz vodotok.

Kada se građevna čestica formira na način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom gradske prometnice, odnosno željezničke pruge, građevna se čestica uz te međe mora ograditi da onemogućuje direktan izlaz.

Članak 29. Prilazna stubišta, terase u razini terena ili do najviše 0,6 m iznad razine terena, potporni

zidovi i slično smatraju se uređenjem okućnice i, ako to način gradnje dozvoljava, grade se na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevne čestice minimalne širine 3,0 m.

Na građevnoj čestici mogu se izvoditi popločenja, staze, parkirališta, manipulativne površine, interne prometne površine, tende, pergole, ograde, metalne ili drvene konstrukcije za pridržavanje biljaka, zidani roštilji, bazeni, vrtne sjenice drvene konstrukcije i slični uobičajeni elementi uređenja okućnice.

Prilikom izvodenja ovih radova odvodnja se mora riješiti na vlastitu građevnu česticu, ukoliko se kota terena podiže mora se izvesti puni ogradni zid uz među minimalno 0,5 m iznad kote višeg terena, ali se maksimalna visina ograde računa od niže kote terena.

Ove konstrukcije ne smiju biti više od 3,0 m i moraju se odmaknuti minimalno 1,0 m od međe, osim ako je na toj međi izveden puni ogradni zid i ako krovna ploha nema pad prema susjednoj čestici.



1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 30. Osnovna namjena i način korištenja prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina

pojedinih površina detaljno su grafički prikazani na kartografskom prikazu UPU-a grada Belišća broj 1. “Korištenje i namjena prostora” u mjerilu 1 : 5.000.

Površine za razvoj i uređenje naselja planirane UPU-om grada Belišća su : - mješovita namjena, pretežito stambena ( narančasta - M1) - mješovita namjena, pretežito poslovna ( narančasta - M2) - javna i društvena namjena ( narančasta - D ) - gospodarska namjena - proizvodna ( ljubičasta - I ) - gospodarska namjena - poslovna ( narančasta - K ) - športsko - rekreacijska namjena ( zelena - R ) - groblje ( crna - raster ) - javne zelene površine ( zelena - Z1 ) - zaštitne zelene površine ( zelena - Z ) - vodne površine ( plava - V ) - površine infrastrukturnih sustava: ( bijela - IS ) Površine za razvoj i uređenje prostora izvan građevinskog područja naselja planirane

UPU-om grada Belišća su : - vrijedna obradiva poljoprivredna tla ( zelena - P2 )

Članak 31. Na kartografskom prikazima UPU-a grada Belišća razgraničenje površina je izvršeno na

sljedeći način: - postojeći dio površina za razvoj i uređenje naselja iz stavke 2. prethodnog članka

određen je na temelju izgrađenog dijela građevinskog područja grada Belišća u Prostornom planu uređenja Grada Belišća (u daljnjem tekstu: PPUG Belišća);

- planirani dio površina za razvoj i uređenje naselja iz stavke 2. prethodnog članka određen je na temelju neizgrađenog dijela građevinskog područja grada Belišća u PPUG Belišća;

- površine za razvoj i uređenje prostora izvan građevinskog područja naselja iz stavke 3. prethodnog članka određene su na temelju PPUG Belišća;

- površine pojedinih namjena prostora određene su na temelju: - postojeće namjene prostora, - odrednica PPUG Belišća, - važećih dokumenata prostornog uređenja užih područja, - ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije;

- površine prometne i komunalne infrastrukturne mreže određene su na temelju: - geodetske snimke prostora, - podataka o izvedenom stanju, - odrednica PPUG Belišća, - podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim

ovlastima u skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju, - ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije;



- površine primjene posebnih uvjeta i mjera korištenja, uređenja i zaštite prostora određene su na temelju:

- odrednica PPUG Belišća, - Konzervatorske podloge za izradu UPU grada Belišća, - stručne podloge Hrvatskih voda, - podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim

ovlastima u skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju, - ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije;

- površine primjene način i uvjeti gradnje određene su na temelju: - postojeće namjene prostora, - odrednica PPUG Belišća, - važećih dokumenata prostornog uređenja užih područja, - ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije.

Članak 32.

UPU-om grada Belišća predviđena je mogućnost daljnjeg razgraničavanja unutar pojedinih namjena kroz izradu dokumenata prostornog uređenja užih područja u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju.

Dokumentima prostornog uređenja iz prethodne stavke ovog članka odredit će se, u skladu s temeljnim postavkama UPU-a grada Belišća, detaljnija namjena i uvjeti korištenja površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeti za gradnju, smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora te drugi elementi od važnosti za područje za koje se plan donosi.

Članak 33. Ako se građevna čestica svojim većim dijelom nalazi u zoni određene namjene te ima

neposredan pristup s javne prometne površine može se formirati građevna čestica iz dijela katastarske čestice koja se nalazi u zoni određene namjene i dijela katastarske čestice koji se nalazi u zoni druge namjene. Građevina na tako formiranoj građevnoj čestici smjestit će se na dijelu čestice što se nalazi na dijelu pretežite namjene.

Urbanističko - tehnički uvjeti i način gradnje na građevnoj čestici iz prethodnog stavka ovog članka odrediti će se kao u zoni pretežite namjene, s time da u obračun ulazi samo dio čestice koji se odnosi na pretežitu namjenu.

Detaljno razgraničavanje između pojedinih namjena površina, granice kojeg se grafičkim prikazom ne mogu nedvojbeno utvrditi, odredit će se dokumentima prostornog uređenja užeg područja ili iščitavanjem plana u digitalnom obliku.

1.1. Mješovita namjena

Članak 34. Zone mješovite, pretežito stambene namjene (M1) su prostori u kojima su postojeće i

planirane građevine pretežito stambene namjene. U zonama iz stavka 1. ovog članka moguća je gradnja stambenih i stambeno –

poslovnih građevina. Na građevnim česticama stambenih i stambeno – poslovnih građevina moguća je i

gradnja poslovnih i pomoćnih građevina te građevina javne i društvene namjene koje ne ometaju stanovanje.

U zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1) na zasebnim građevnim česticama mogu biti sadržani i sadržaji sljedećih namjena kojima se ne mijenja pretežiti karakter zone mješovite namjene:

- rekreacijska namjena; - javne zelene površine i parkovi; - prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji.



Članak 35. Zone mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) su prostori u kojima su postojeće i

planirane građevine poslovne, stambene i stambeno - poslovne namjene. U sklopu poslovnih građevina iz prethodnog stavka ovog članka može se nalaziti i

stambeni prostor veličine do 50 % bruto razvijene površine građevine. U zonama iz stavka 1. ovog članka moguća je, osim poslovnih, stambenih i stambeno -

poslovnih građevina i gradnja javnih i društvenih građevina te gospodarsko - proizvodnih građevina koje ne ometaju stanovanje kao i pomoćnih građevina.

Javne i društvene građevine te poslovne i gospodarsko - proizvodne građevine iz stavke 2. ovog članka mogu biti izgrađene u sklopu građevne čestice stambene građevine ili na zasebnim građevnim česticama.

U zonama mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) na zasebnim građevnim česticama mogu, osim sadržaja iz prethodnog stavka ovog članka biti sadržani i sadržaji sljedećih namjena:

- rekreacijska namjena; - javne zelene površine i parkovi; - prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji.

Članak 36. U zonama mješovite namjene mogu biti izgrađene sljedeće građevine za stanovanje: - obiteljske stambene građevine, - višestambene građevine. Način gradnje na području obuhvata UPU-a grada Belišća detaljno je grafički prikazan

na kartografskom prikazu broj 4.B. “Način i uvjeti gradnje - Način gradnje” u mjerilu 1 : 5.000.

Članak 37. U zonama mješovite namjene određuje se, prilikom izrade plana užeg područja,

prosječna bruto gustoća stanovanja u rasponu od 40 st/ha do max 120 st/ha.

1.2. Športsko rekreacijska namjena

Članak 38.

Zone športsko - rekreacijske namjene uređuju se u skladu s lokalnim potrebama stanovnika te temeljem prostornih uvjeta, standarda i normativa za gradnju tog tipa građevina.

UPU-om grada Belišća je planirana obnova i uređenje radi osiguranja normalnih uvjeta za rad postojećih športsko rekreativnih terena i građevina te uređenje novih u skladu s planom namjene površina.

Članak 39.

U zonama športsko - rekreacijske namjene dozvoljena je gradnja otvorenih, natkrivenih i zatvorenih športsko rekreacijskih građevina.

U zonama športsko - rekreacijske namjene dozvoljena je gradnja gledališta, uključivo natkrivanje balonom te pratećih građevina koje služe osnovnoj djelatnosti koja se na tim površinama obavlja i koji upotpunjuju osnovnu djelatnost (svlačionice, sanitarije, klupski prostori, ugostiteljski i trgovački sadržaji, spremišta i slično).

Građevine iz stavka 2. ovog članka mogu se graditi istovremeno ili nakon uređenja športsko - rekreacijskih sadržaja.



1.3. Groblje

Članak 40.

UPU-om grada Belišća se planira obnova i uređenje te proširenje prema jugu Gradskog groblja Repnjak u Belišću.

Na prostoru Gradskog groblja Repnjak u Belišću mogu se graditi sve vrste građevina za ukop (grobnice) te prateće građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (mrtvačnice, vjerske građevine: kapele, obredne dvorane i sl., memorijalna obilježja, ograde i slično) i potrebna komunalna infrastruktura. 1.4. Javne zelene površine - parkovi

Članak 41.

UPU-om grada Belišća je predviđeno uređenje parkovnih i gradskih zelenih površina, u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja i zaštite okoliša.

Postojeće parkovne površine ne mogu se prenamjenjivati. U sklopu površina iz stavka 1. ovoga članka omogućeno je uređenje i gradnja : - staza, odmorišta i sl. ; - kolnih i pješačkih puteva ; - biciklističkih staza ; - športsko - rekreacijskih površina i igrališta ; - dječjih igrališta ; - otvorenih paviljona, nadstrešnica i fontana.

1.5. Zaštitne zelene površine

Članak 42.

UPU-om grada Belišća uz prometnice i vodotoke, kao i u rekreativnim zonama, planirano je formiranje poteza i većih površina zaštitnog zelenila.

UPU-om grada Belišća u sklopu zaštitnih zelenih površina unutar građevnog područja određenog PPUG-om Belišća moguće je urediti ili izgraditi:

- kolne i pješačke puteve, - biciklističke staze, - športsko - rekreacijske površine i igrališta, - paviljoni i nadstrešnice. U sklopu zaštitnih zelenih površina mogu se zadržati te rekonstruirati u skladu s

poglavljem 10.3. ove Odluke postojeće stambene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji.



1.6. Poljoprivredne površine

Članak 43.

UPU-om grada Belišća se izvan građevnog područja određenog PPUG-om Belišća određuje poljoprivredno zemljište kategorije P2 (vrijedno obradivo tlo), koje se ne može koristiti u nepoljoprivredne svrhe, izuzev kada je utvrđen interes za gradnju građevina koje se prema posebnim propisima grade izvan građevinskog područja (neophodne infrastrukturne linijske građevine od interesa za državu ili županiju). Na ovom zemljištu se mogu graditi samo gospodarske građevine za potrebe primarne poljoprivredne proizvodnje.

UPU-om grada Belišća u sklopu poljoprivrednih površina iz stavka 1. ovog članka, ukoliko to nije u suprotnosti s lokalnim uvjetima i zaštitom okoliša, moguće je graditi:

- gospodarske građevine za poljoprivrednu djelatnost : - staklenici i plastenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća - uređene površine (platoi) za privremeno prikupljanje poljoprivrednih proizvoda - nadstrešnice za čuvanje sjemena, ambalaže i slično

- manje vjerske građevine (križevi, poklonci, kapelice i slično) te spomen-obilježja. Gradnja gospodarskih građevina za stočarstvo i peradarstvo, kao i stambenih građevina

nije dozvoljena. U sklopu poljoprivrednih površina iz stavka 1. ovog članka mogu se zadržati te

rekonstruirati u skladu s poglavljem 10.3. ove Odluke postojeće stambene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji.

1.7. Vodne površine

Članak 44.

Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njenu osobitu zaštitu i koristi se na način i pod uvjetom propisanim Zakonom o vodama (NN 107/95).

Vodne površine i vodno dobro u sklopu obuhvata UPU-a grada Belišća održavat će se i uređivati kao dio cjelovitog uređivanja prostora na način da se osigura primjeren vodni režim, propisana kvaliteta i zaštita voda te zaštita od njihova štetnog djelovanja.

Na vodama i unutar vodnog dobra moguća je: - gradnja vodnih građevina, - gradnja građevina infrastrukture, - gradnja građevina za rekreaciju i to samo temeljem plana užeg područja.

Korita rijeka Drave i Karašice, kao i ostalih potoka, rukavaca i stajaćih voda, sukladno krajobraznim osobitostima prostora, uređivati će se na način koji je izgledom blizak prirodnom obliku.

U sklopu uređenja parkova mogu se formirati manje vodne površine.



2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 45. Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti moguć je: - u sklopu zona gospodarske namjene:

- zone gospodarske, proizvodne namjene - zone gospodarske, poslovne namjene

- u sklopu zona mješovite namjene. Građevine gospodarskih djelatnosti koje se grade u zonama mješovite namjene iz

alineje 2. stavka 2. ovog članka ne smiju predstavljati smetnju za stanovanje što podrazumijeva poslovanje bez velikog transporta, kojim se ne stvara prekomjerna buka, ne zagađuje zrak, ne ispuštaju agresivne otpadne vode te imaju primjereno radno vrijeme.

Članak 46. U zonama gospodarske proizvodne namjene predviđena je pretežito gradnja građevina

industrijske ili zanatske namjene. U zonama gospodarske poslovne namjene predviđena je pretežito gradnja građevina

uslužne, trgovačke ili komunalno - servisne namjene. Pretežitost gradnje gospodarskih građevina određene namjene iz stavka 1., odnosno 2.

ovog članka osigurava se izradom dokumenta prostornog uređenja užeg područja.

Članak 47. U zonama gospodarske namjene dozvoljena je gradnja poslovnih i proizvodnih

građevina uslužne, trgovačke, komunalno - servisne, ugostiteljsko - turističke, industrijske, zanatske ili slične namjene, kao i njihove različite kombinacije u sklopu jedne ili više građevina.

U sklopu zona gospodarske namjene dozvoljena je gradnja sljedećih građevina u funkciji poljoprivredne djelatnosti:

- pogoni za preradu poljoprivrednih proizvoda, mlinovi, silosi, sušare i slično - staklenici i plastenici za uzgoj voća, povrća, cvijeća i slično. U sklopu zona gospodarske namjene mogu se uz osnovnu namjenu graditi i sljedeći

sadržaji : - uredski prostori, istraživački centri i škole vezane za gospodarske djelatnosti; - tehnološki parkovi i poduzetničko - poslovni centri; - trgovački centri, specijalizirane prodavaonice, izložbeno prodajni saloni i slično; - prodavaonice artikala svakodnevne potrošnje ; - ugostiteljske građevine i građevine za zabavu ; - građevine javne i društvene namjene; - stan vlasnika bruto razvijene površine do 100,0 m2, ali samo u sklopu građevine

gospodarske namjene - komunalne građevine i uređaji te prometne građevine, benzinske postaje i javne

garaže; - građevine i površine za šport i rekreaciju te rasadnici; - parkovne površine, ulice i trgovi; - ostali prateći sadržaji. Na građevnoj čestici gospodarske namjene može se graditi više građevina.

Članak 48. Na području obuhvata UPU-a grada Belišća planira se uređenje novih zona

gospodarske poslovne namjene koje su prikazane na kartografskom prikazu UPU-a grada Belišća broj 1. “Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1 : 5.000.



Članak 49.

Nova parcelacija u zonama gospodarske namjene izvodi se na temelju dokumenta prostornog uređenja užeg područja (detaljnog plana uređenja).

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u naselju.

Članak 50. Minimalna površina građevne čestice za građevine gospodarske namjene iznosi: - u zonama proizvodne namjene - 1.500 m2, - u zonama poslovne i mješovite namjene - 500 m2. Širina građevne čestice iz stavka 1. ovog članka ne smije biti manja od 20,0 m. Veličina građevnih čestica iz stavka 1. i 2. ovog članka može biti i manja kod zamjenske

gradnje i interpolacija na postojećim građevnim česticama, odnosno ako je tako određeno dokumentom prostornog uređenja užeg područja.

Članak 51. Građevine proizvodne namjene grade se na minimalnoj udaljenosti od 15,0 m od

regulacijskog pravca. Građevine poslovne namjene grade se na minimalnoj udaljenosti od 5,0 m od

regulacijskog pravca. Za građevine gospodarskih djelatnosti gradnja treba biti tako koncipirana da: - maksimalni koeficijent izgrađenosti za proizvodne građevine iznosi do 0,60 ; - maksimalni koeficijent izgrađenosti za poslovne građevine iznosi do 0,80. Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice veći od one određene

prethodnom stavkom ovog članka izgrađenost se ne smije povećavati novom izgradnjom. Najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice gospodarskih djelatnosti

proizvodne namjene mora biti uređeno kao parkovno, pejzažno ili zaštitno zelenilo, dok se prema drugim namjenama trebaju izvesti parkovni, pejzažni ili zaštitni vegetacijski tamponi, u skladu s uvjetima zaštite okoliša.

Na građevnim česticama gospodarskih djelatnosti proizvodne namjene koje se nalaze uz postojeću stambenu izgradnju mora se osigurati tampon zaštitnog zelenila najmanje širine 5,0 m.

Ograde između građevnih čestica gospodarskih djelatnosti ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada je to određeno posebnim propisom.

Članak 52. Visina građevina gospodarskih djelatnosti mora biti u skladu s namjeravanom namjenom

i funkcijom građevine te tehnologijom proizvodnog procesa, ali ne viša od Po (podrum) + 4 nadzemne etaže, odnosno visina građevina od kote zaravnatog terena do sljemena krova ne smije biti viša od 18,0 m.

Građevine gospodarske proizvodne namjene mogu biti i više od visine određene stavkom 1. ovog članka samo iznimno, kada je to nužno zbog odvijanja proizvodno - tehnološkog procesa.

Vrsta i nagib krova nisu ograničeni. Ukoliko postojeće građevine gospodarskih djelatnosti imaju visinu ili etažnost višu od

visine određene stavkom 1. ovog članka, ista se prilikom izvodenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine može zadržati, ali se ne smije povećavati.



3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti ( javne i društvene građevine, vjerske građevine i športsko - rekreacijske građevine )

Članak 53. Smještaj građevina društvenih djelatnosti moguć je : - u sklopu zona javne i društvene namjene i - u sklopu zona mješovite i gospodarske namjene. Smještaj zona javne i društvene namjene prikazan je na kartografskom prikazu UPU-a

grada Belišća broj 1. “Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1 : 5.000.

Članak 54. UPU-om grada Belišća moraju se za potrebe društvenih djelatnosti osigurati prostori za

sljedeće sadržaje društvenih djelatnosti: ispostave organa državne uprave, županijska i gradska izvršna tijela, srednja škola, osnovna škola, kino, muzej, radio, knjižnica, dom zdravlja, ljekarne, veterinarska ambulanta, centar za socijalnu skrb, dječji vrtić i jaslice, dom za djecu, dom za odrasle, središte pošta, vjerske građevine i drugo.

Planiranje dodatnih sadržaja društvenih djelatnosti iz stavka 1. ovog članka moguće je bez ograničenja.

Za potrebe društvenih djelatnosti će se koristiti postojeće građevine ili graditi nove, sukladno Odredbama za provođenje ovog Plana.

UPU-om grada Belišća rezervirani su prostori za smještaj građevina društvenih djelatnosti iz stavka 1. ovog članka po namjenama:

- upravna namjena (D1) - vatrogasno društvo (D2) - zdravstvena namjena (D3) - predškolska namjena (D4) - školska namjena (D5) - kulturna namjena (D6) - vjerska namjena (D7) Nove građevine društvenih djelatnosti locirati će se u zone određene namjene (oznaka

D1 do D7) sukladno kartografskom prikazu iz stavka 2. prethodnog članka ili u sklopu zona nedefinirane javne i društvene namjene (oznaka D).

Građevine društvenih djelatnosti koje se grade u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) i u zonama gospodarske namjene mogu biti izgrađene u sklopu građevne čestice stambene, stambeno - poslovne, odnosno gospodarske građevine ili na zasebnim građevnim česticama.

Građevine društvenih djelatnosti koje se grade u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1) mogu biti izgrađene u sklopu građevne čestice stambene, odnosno stambeno - poslovne građevine.

Članak 55. Na građevnoj čestici za gradnju građevina društvenih djelatnosti može se graditi jedna ili

više građevina. U sklopu građevne čestice iz stavke 1. ovog članka moguće je graditi građevine koje

upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se u toj građevini obavlja, osim građevina stambene ili gospodarske namjene.



Članak 56. Najveći koeficijent izgrađenosti građevnih čestica i udaljenost u odnosu na regulacijski

pravac za građevine društvenih djelatnosti nisu ograničeni. Iznimno, dokumentom prostornog uređenja užeg područja za građevine društvenih

djelatnosti mogu biti propisana ograničenja vezano na najveći koeficijent izgrađenosti građevnih čestica i udaljenost u odnosu na regulacijski pravac.

Članak 57. Visina građevina javne i društvene namjene iznosi najviše Po (podrum) + 4 nadzemne

etaže, odnosno visina građevina od kote zaravnatog terena do sljemena krova ne smije biti viša od 18,0 m osim iznimno, kada je to nužno zbog djelatnosti koja se u njima obavlja (npr. vjerske građevine, vatrogasni tornjevi i sl.), isključujući područje zaštićene povijesne jezgre Belišća definirane konzervatorskom dokumentacijom i kontaktna područja.

Vrsta i nagib krova nisu ograničeni. Ukoliko postojeće građevine javne i društvene namjene imaju visinu ili etažnost višu od

visine određene stavkom 1. ovog članka, ista se prilikom izvodenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine može zadržati, ali se ne smije povećavati.

3.1. Predškolske ustanove, osnovne i srednje škole

Članak 58. Predškolske ustanove (dječje jaslice i dječji vrtići) i osnovne škole planiraju se tako da

pokriju potrebe određenog područja i da se njihovim rasporedom stvore optimalna gravitacijska područja za svaku građevinu, a prema mreži za svaku djelatnost na osnovu posebnih zakona i standarda.

UPU-om grada Belišća se ne predviđaju nove lokacije za građevine predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, s obzirom da postojeće građevine zadovoljavaju potrebe prema broju korisnika i gravitacijskom području, ali je iste moguće graditi u sklopu zona javne i društvene namjene za koje nije određena konkretna namjena i/ili u sklopu zona mješovite namjene.

Članak 59.

Na građevnoj čestici predškolske ustanove, osnovne ili srednje škole potrebno je osigurati površinu za prostor za odmor i rekreaciju, prostor za vanjske športske terene, prostor za zelene površine i druge aktivnosti.

3.2. Građevine kulture i športa

Članak 60.

Građevine kulture i športa gradit će se prema potrebama i na lokacijama usklađenim sa planom korištenja i namjene prostora, odnosno u skladu sa mrežom tih građevina.

Najmanje 20 % površine građevne čestice na kojoj će se graditi građevine iz stavke 1. ovog članka mora biti uređeno kao parkovno, pejzažno ili zaštitno zelenilo.



Članak 61. Športske građevine su građevine namijenjene športskim aktivnostima (športski tereni,

dvorane i slično), a grade se na temelju posebnih standarda i normativa. UPU-om grada Belišća su, uz postojeće sadržaje, osiguran prostor za smještaj

zatvorenog bazena u rekreacijsko kupališnoj zoni u centru Belišća. UPU-om grada Belišća omogućena je i gradnja dodatnih športskih građevina (gradnja

gledališta, natkrivanje balonom i slično). Na građevnoj čestici na kojoj će se graditi športske građevine dozvoljena je gradnja

pratećih građevina koje upotpunjuju osnovnu djelatnost (svlačionice, sanitarije, klupski prostori, ugostiteljski i trgovački sadržaji, spremišta i slično), uz uvjet da je najveća visina pratećih građevina podrum i dvije nadzemne etaže, odnosno najviše 8,0 m od kote zaravnatog terena do sljemena krova.

3.3. Građevine za zdravstvo i socijalnu skrb

Članak 62.

Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima, a gradnja novih odredit će se prema potrebama, u skladu s posebnim standardima i na lokacijama usklađenim sa planom korištenja i namjene prostora.

Djelatnost primarne zdravstvene zaštite može se planirati u prizemljima stambenih građevina te u manjim zasebnim građevinama. 3.4. Vjerske građevine

Članak 63.

Postojeće vjerske građevine uređivati će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima i posebnim propisma (spomenici kulture), a nove se mogu graditi prema potrebama vjernika i u skladu s odredbama ovog Plana.

U sklopu građevina vjerskih građevina, uz sakralni prostor za vjerske obrede, moguća je gradnja pratećih i pomoćnih prostora potrebnih za njegovo funkcioniranje (vjeronaučna dvorana, uredski prostori, stambeni prostor, samostan i slično) te je po potrebi u sklopu građevne čestice potrebno osigurati javni prostor za okupljanje vjernika.

Manje vjerske građevine, kao kapelice, poklonci, križevi i slične građevine, najveće bruto razvijene površine do 30 m2, mogu se graditi unutar svih planiranih namjena, unutar i izvan građevnog područja. 3.5. Upravne građevine i ostale javne građevine

Članak 64.

Građevine iz ostalih područja društvenih djelatnosti (upravne funkcije, pravosuđe, udruge građana i sl.) planiraju se prema potrebama i u skladu s posebnim standardima i u skladu s odredbama ovog Plana.

Spomenici, spomen obilježja i slične građevine, najveće bruto razvijene površine do 30,0 m2, mogu se graditi unutar svih planiranih namjena, uključivo i zelene površine.



4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 65. Stanovanje, kao osnovna gradska namjena, predviđa se u zonama mješovite namjene

(M1 – mješovita, pretežno stambena namjena i M2 – mješovita, pretežno poslovna namjena), dok u zonama ostalih namjena stanovanje može biti zastupljeno isključivo kao prateći sadržaj.

Nove stambene građevine se mogu graditi kao: - obiteljske stambene građevine i - višestambene građevine (sa tri ili više stambenih jedinica).

4.1. Obiteljske stambene građevine

Članak 66. Obiteljske stambene građevine su stambene ili stambeno - poslovne građevine s

jednom do dvije stambene jedinice. U sklopu obiteljske stambene građevine iz stavka 1. ovog članka mogu se nalaziti

poslovni prostori čiste i tihe namjene, javne i društvene građevine, kao i drugi poslovni prostori koji se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima te gospodarski i pomoćni prostori veličine do 50 % bruto razvijene površine građevine.

Članak 67.

Na građevnoj čestici obiteljske stambene građevine može se, osim stambene ili stambeno - poslovne građevine, graditi :

- jedna manja građevina javne i društvene namjene ili - jedna manja poslovna građevina čiste i tihe djelatnosti bez nepovoljnih utjecaja na

okolne građevine. Manjim poslovnim građevinama čiste i tihe djelatnosti iz alineje 2. stavka 1. ovog članka

smatraju se: - trgovine maloprodaje, - uslužne i proizvodne zanatske djelatnosti (osim radionica za popravak i servisiranje

vozila, radionice za obradu metala i drveta i praonice vozila), - ugostiteljske građevine osim tipova noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub, - ljekarne i liječničke ordinacije, poljoprivredne ljekarne, - uredi, - skladišta koja se grade kao pojedinačne poslovne građevine, - sve namjene koje se prema posebnom propisu mogu obavljati u stambenim

prostorijama, - sve namjene koje prema posebnom propisu ne podliježu sanitarnom nadzoru. Manje poslovne građevine na građevnoj čestici obiteljske stambene građevine grade se

na minimalnoj udaljenosti od 5,0 m od regulacijskog pravca. Manje građevine iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi sa bruto razvijenom

površinom do 100,0 m2, s maksimalno podrumom i dvije nadzemne etaže te do maksimalne visine 10,0 m od kote terena.

Članak 68.

Na građevnoj čestici obiteljske stambene građevine može se graditi jedna manja poslovna građevina s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okolne građevine sljedećih namjena:

- sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila, - sve vrste radionica za obradu metala i drveta, - praonice vozila.



Manje poslovne građevine iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi s bruto razvijenom površinom do 100,0 m2, s maksimalno podrumom i jednom nadzemnom etažom te do maksimalne visine 8,0 m od kote terena.

Građevine s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okolne građevine moraju biti udaljene najmanje 15,0 m od najbližeg regulacijskog pravca te 5,0 m od svih dvorišnih međa građevne čestice.

Iznimno, kod građevnih čestica užih od 25,0 m udaljenost od dvorišnih međa može biti i manja, ali ne manja od 3,0 m.

Navedene udaljenosti odnose se na prostorije u građevini u kojima se obavlja djelatnost s potencijalno nepovoljnim utjecajem, dok se ostale prostorije čiste i tihe namjene mogu smjestiti i bliže.

Gradnja poslovnih prostora s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima iz stavka 1. ovog članka nije dozvoljena na području povijesne jezgre Belišća.

Postojeći poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima iz stavka 1. ovog članka mogu se zadržati samo uz uvjet osiguranja propisanih mjera zaštite okoliša.

Članak 69. Na području obuhvata UPU-a grada Belišća na građevnim česticama obiteljskih

stambenih građevina dozvoljena je gradnja gospodarskih i pomoćnih građevina bez izvora zagađenja, kao i gospodarskih građevina za poljoprivrednu djelatnost bez izvora zagađenja (šupe, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda i slično).

Građevne čestice stambenih građevina na kojima je moguća gradnja građevina iz stavka 1. ovog članka trebaju zadovoljiti sljedeće uvjete:

- minimalna površina građevne čestice iznosi 250 m2, - širina građevne čestice ne može biti manja od 10,0 m, mjereno na

građevinskom pravcu građevine, - izgrađenost građevne čestice može iznositi najviše 50%, Visina gospodarskih i pomoćnih građevina iz stavka 1. ovog članka ne smije biti viša od

jedne nadzemne etaže, s mogućnošću gradnje podruma i tavana. Pomoćne i gospodarske građevine iz stavka 1. ovog članka grade se na minimalnoj

udaljenosti od 10,0 m od regulacijskog pravca.

Članak 70. Na građevnoj čestici obiteljske stambene građevine može se graditi samo jedna

stambena građevina s najviše dvije stambene jedinice, manja poslovna građevina i pomoćne građevine u funkciji stambenog prostora.

Građevna čestica obiteljske stambene građevine mora imati zajedničku među s javnoprometnom površinom minimalne duljine 3,0 m.

Članak 71. Minimalne veličine građevnih čestica obiteljskih stambenih i stambeno - poslovnih

građevina određuju se, ovisno o načinu gradnje, prema sljedećoj tablici:

način gradnje minimalna širina građevne čestice

( m )

minimalna dubina građevne čestice

( m )

minimalna površina građevne čestice

( m2 )

maksmalni koeficijent

izgrađenosti (kig)

samostojeće građevine 12 25 300 0,4

poluprislonjene građevine 10 25 250 0,5

prislonjene građevine 8 25 200 0,7

Iznimno od tablice iz stavka 1. ovog članka, čestica na kojoj su legalno izgrađene građevine, a koja ne udovoljava navedenim uvjetima može se smatrati građevnom česticom u postojećoj veličini i obliku, a iznimno od prethodnog članka pristup može biti osiguran i na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.).



Kod zamjene postojeće građevine novom na građevnoj čestici iz prethodnog stavka ovog članka, nova se građevina može graditi pod uvjetom da je veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na koeficijent izgrađenosti te minimalne udaljenosti od javne prometne površine i susjedne međe.

Minimalna širina građevne čestice se mjeri na mjestu građevnog pravca građevine. Za interpolaciju uglovnih građevina u izgrađenim dijelovima naselja koeficijent

izgrađenosti građevne čestice može biti i veći od navedenih u tablici iz stavke 1. ovog članka, ali ne veći od 0,80.

Članak 72. Dozvoljava se gradnja obiteljskih stambenih građevina maksimalne visine Po (podrum) +

3 nadzemne etaže, pri čemu visina sljemena krova građevine ne smije prelaziti visinu 12,0 m od završne kote uređenog terena.

Pomoćna ili gospodarska građevina na građevnoj čestici obiteljske stambene građevine ne smije biti viša od jedne nadzemne etaže, s mogućnošću gradnje podruma i tavana, tako da visina od kote konačno zaravnatog terena do sljemena građevine ne prelazi visinu sljemena glavne ulične stambene građevine, odnosno da nije viša od 6,0 m.

4.2. Višestambene građevine

Članak 73.

Višestambene građevine su stambene ili stambeno - poslovne građevine s tri ili više stambenih jedinica.

Višestambene građevine mogu biti maksimalne visine Po (podrum) + 5 nadzemnih etaža.

Članak 74. U sklopu višestambenih građevina mogu se nalaziti: - sadržaji javne i društvene namjene, - poslovni prostori čiste i tihe namjene, - drugi sadržaji koji se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim

prostorima. Poslovni prostori čiste i tihe namjene u smislu alineje 2. stavka 1. ovog članka su: - trgovine maloprodaje, - uslužne i proizvodne zanatske djelatnosti (osim radionica za popravak i servisiranje

vozila, radionice za obradu metala i drveta i praonice vozila), - ugostiteljske građevine osim tipova noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub, - ljekarne i liječničke ordinacije, poljoprivredne ljekarne, - uredi, - skladišta površine do 100 m2, - sve namjene koje prema posebnom propisu ne podliježu sanitarnom nadzoru. Komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti potpuno odvojeni od prostora za

pristup prostorima iz stavka 1. ovog članka. Iznimno, sadržaji koji se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim

prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za pristup stanovima.

Članak 75. Na građevnoj čestici višestambene građevine može se graditi samo jedna višestambena

građevina i garaže koje su u funkciji stambenog prostora. Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice višestambenih građevina, osim onih za

koje je dokumentom prostornog uređenja užeg područja drugačije određeno, iznosi 0,80.



5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 76. UPU-om grada Belišća su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao

linijske i površinske infrastrukturne građevine, i to za: - promet (cestovni, željeznički, riječni, pješački, biciklistički, poštanski i

telekomunikacijski); - vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, uređenje vodotoka

i voda) - energetski sustav (elektroenergetska i plinska mreža). Infrastrukturni sustavi iz stavka 1. ovog članka grade se prema posebnim propisima i

pravilima struke te odredbama ove Odluke.

Članak 77. Koridori infrastrukturnih sustava iz prethodnog članka prikazani su na kartografskim

prilozima UPU-a grada Belišća u mjerilu 1 : 5.000: - broj 2.A. “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet” - broj 2.B. “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta i

telekomunikacije; Vodnogospodarski sustav” - broj 2.C. “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustav” Planirani koridori za infrastrukturne sustave iz stavka 1. ovog članka smatraju se

rezervatom, i u njihovoj širini i po čitavoj trasi nije dozvoljena nikakova izgradnja, osim građevina infrastrukture državnog ili županijskog značaja.

Detaljno određivanje trasa prometnica i komunalne infrastrukture, unutar koridora koji su određeni UPU-om grada Belišća, utvrđuje se projektnom dokumentacijom, odnosno dokumentima prostornog uređenja užeg područja, vodeći računa o konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Za razvoj i izgradnju novih vodova komunalne infrastrukture planirani su novi koridori za njihovu izgradnju, dok su za povećanje propusnosti postojećih vodova komunalne infrastrukture, gdje je to bilo moguće, korišteni postojeći infrastrukturni koridori, pri čemu je potrebno težiti objedinjavanju infrastrukturnih koridora u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprečavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina.

Članak 78. Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja grada Belišća, na koje

postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, plinska, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža).

Prilaz sa građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.

Građevine koje će se graditi uz državnu, županijsku i lokalnu cestu ne smiju biti od nje udaljene manje od udaljenosti određene propisima o javnim cestama, odnosno posebnim uvjetima priključenja od organizacije koja tim cestama upravlja.



Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu iz stavka 1. ovog članka obavlja se na način propisan od nadležnog distributera.

Priključivanje na komunalnu infrastrukturu nije obvezno za građevine koje za svoju funkciju ne trebaju kolni prilaz, odnosno elektroenergetski ili vodovodni priključak.

Članak 79. Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (trafo-stanice, mjerno-redukcijske

stanice i slično) mogu imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine i ne moraju imati regulacijski pravac.

Ukoliko se građevine iz stavka 1. ovog članka postavljaju na javnu površinu ili na građevnu česticu neke druge građevine, ne mora se formirati posebna građevna čestica.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 80. Na području obuhvata UPU-a grada Belišća određeni su prostori za izgradnju i

rekonstrukciju prometne infrastukture u funkciji razvoja i uređenja grada : cestovni promet :

- međumjesne ceste (državne, županijske i lokalne) - glavne gradske prometnice - sabirne gradske prometnice - ostale gradske ulice - gradski trgovi - pješačke površine i putevi - biciklističke staze - površine za promet u mirovanju (parkirališta i garaže) - autobusni kolodvor - benzinske postaje

željeznički promet : - željezničke pruge - željeznički kolodvor

riječni promet : - plovni put - luka i pristanište

Pored navedenih prometnih građevina i površina UPU-om grada Belišća je omogućena i gradnja ostalih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za ostvarivanje pojedinih namjena u prostoru, a u skladu s dokumentima prostornog uređenja užeg područja.

Javne prometne površine mogu se smjestiti i u zonama druge namjene.

Članak 81. UPU-om grada Belišća se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u

kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

U provedbi UPU-a grada Belišća primjenjivat će se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.

U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.



5.1.1. Cestovni promet

Članak 82.

Koridori gradskih cestovnih prometnica prikazani su na kartografskom prikazu UPU-a grada Belišća broj 3.A. “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Cestovni i željeznički promet” u mjerilu 1 : 5.000.

Cestovne prometnice na području obuhvaćenom UPU-om grada Belišća svrstane su u

sljedeće kategorije: - državna cesta ( D 517 ) - gradske ulice:

- glavne gradske prometnice, - sabirne gradske prometnice, - ostale gradske prometnice.

Članak 83.

Ulice na području UPU grada Belišća s funkcijom državne, županijske ili lokalne ceste smatraju se tom vrstom ceste (javna cesta).

Izmjena Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste, odnosno promjena kategorije i razine opremljenosti cesta ne smatra se izmjenom Plana.

UPU-om grada Belišća se omogućavaju radovi na rekonstrukciji i održavanju državnih cesta.

Gradskom ulicom se smatra svaka javna cesta ili put unutar građevinskog područja grada Belišća uz koji se izgrađuju ili postoje stambene ili druge građevine i na koju te građevine imaju izravan pristup.

UPU-om grada Belišća se omogućavaju radovi na izgradnji, rekonstrukciji i održavanju gradskih ulica na području grada Belišća, a prema dokumentima prostornog uređenja užih područja i programima Grada Belišća.

Članak 84. Osnovni elementi koje je nužno osigurati za državnu cestu D - 517, koja je građevina od

važnosti za Republiku Hrvatsku, određuje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. U dijelu prometnog koridora ceste iz stavka 1. ovog članka koji se nalazi na području

obuhvata UPU-a grada Belišća potrebno je predvidjeti pojas zaštitnog zelenila te osigurati nesmetan prolaz pješaka i biciklista na način predviđen studijom o utjecaju na okoliš.

Križanje državne ceste D - 517 i ulice Kralja Tomislava u prvoj će se etapi izgraditi u razini u skladu s postojećom projektnom dokumentacijom. U slučaju značajnijeg porasta dnevnog prometa vozila (više od 15.000 vozila na dan) predviđena je denivelacija križanja državne ceste D - 517 i ulice Kralja Tomislava.

Članak 85. Glavne gradske prometnice funkcionalno su vezane uz vođenje ishodišno - odredišnog

prometa. Promet motornih vozila na glavnim gradskim prometnicama uključuje promet: osobnih vozila, teretnih vozila, međugradskih autobusa i javni gradski promet autobusima. Pješačke površine su, gdje prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, odvojeni od kolnika zelenim pojasom visokog (min. širina 3.0 m) ili niskog zelenila (min. širina 1,5 m).

Članak 86. Sabirne gradske prometnice predstavljaju vezu između mreže više razine s nizom sabirnih prometnica koje se na njih vežu i nastavljaju. Na sabirnim gradskim prometnicama dominantna je uloga vođenja unutrašnjega prometa (automobilskog, opskrbnog i javnog).

Pješačke površine su, gdje prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, odvojene od kolnika zelenim pojasom.



Članak 87. Najmanja širina kolnika za novoplanirane gradske ulice može biti 5,5 m (za dvije vozne

trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). Samo jedna vozna traka može se izgrađivati samo iznimno na preglednom dijelu ulice,

pod uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50 m na nepreglednom.

Članak 88. Javna prometna površina na području obuhvata UPU-a grada Belišća na koju postoji

neposredni prilaz sa građevne čestice, ili je uvjet za formiranje građevne čestice, mora se projektirati, graditi i uređivati kao trg ili ulica u sustavu javnih prometnih površina grada.

Površina iz stavka 1. ovog članka mora se projektirati, graditi i uređivati na način da omogućava vođenje komunalne infrastrukture.

Minimalna udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost gradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.

Članak 89.

Površine za izgradnju glavnih, sabirnih i ostalih gradskih ulica mogu se po potrebi proširiti radi formiranja raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i slično. Kada su postojeće glavne, sabirne i ostale gradske ulice uže od prethodnim člancima navedenih širina, a kada postoje izgrađene građevine s obje strane ulice, može se privremeno zadržati postojeća širina uličnog koridora ali uz uvjet da se ne ugrožava normalno funkcioniranje prometa.

Članak 90.

Kod gradnje novih glavnih i ostalih gradskih ulica, ukoliko prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, potrebno je obostrano planirati i urediti drvorede. Na području grada potrebno je pratiti stanje i predlagati mjere za povećanje sigurnosti u prometu koje uključuju: redizajn ulica i trgova, otklanjanje fizičkih barijera, smanjenje dopuštene brzine i drugo. 5.1.2. Javna parkirališta i garaže

Članak 91.

UPU-om grada Belišća potrebe za prometom u mirovanju se zadovoljavaju u javnim parkiralištima koja se, ovisno o lokalnim uvjetima (potreba za parkiranjem, raspoloživi prostor, horizontalna i vertikalna preglednost) grade na javnim površinama (ulicama i posebnim parkirališnim površinama) i u javnim garažama.

Parkiranje je moguće u svim sabirnim i ostalim gradskim ulicama uz uvjet poštivanja zahtjeva sigurnosti prometa te osiguranja prolaza za pješake, bicikliste, vatrogasna i vozila hitne pomoći.

Članak 92.

Gradnja i uređivanje prostora za smještaj automobila na parkiralištima i garažama ovisi o vrsti i namjeni prostora u građevinama za koje se grade, odnosno uređuju parkirališta ili garaže.

Za stambene građevine mora se osigurati najmanje jedno parkirališno - garažno mjesto za jedan stan.

Za ostale namjene, ovisno o vrsti i namjeni prostora, potrebno je osigurati broj parkirališno - garažnih mjesta prema sljedećim tablicama :



namjena građevine potreban broj parkirališno - garažnih mjesta (PGM)

- PROIZVODNA NAMJENA, SKLADIŠTA I SL. 8 PGM na 1.000 m2 bruto izgrađene površine - TRGOVINA 40 PGM na 1.000 m2 bruto izgrađene površine - POSLOVNA I JAVNA NAMJENA (osim vjerske) 20 PGM na 1.000 m2 bruto izgrađene površine - RESTORANI I KAVANE 50 PGM na 1.000 m2 bruto izgrađene površine - HOTELI I PANSIONI 1 PGM na svake dvije sobe - MOTELI 1 PGM na svaku sobu - KINA I SLIČNO 1 PGM na svakih 20 sjedala - ŠPORTSKE DVORANE I IGRALIŠTA S

GLEDALIŠTIMA 1 PGM na svakih 20 sjedala

1 PM za autobus na svakih 500 sjedala napomena : u bruto izgrađenu površinu za izračun garažno - parkirališnih potreba ne računaju

se površine za garaže i jednonamjenska skloništa Potreban broj parkirališta i garažnih mjesta izgrađuje se na građevnoj čestici pripadajuće

građevine. Iznimno, parkirališta i garaže se mogu graditi i na drugoj građevnoj čestici kao skupni

javni ili privatni parkirališno - garažni prostor za više građevina u susjedstvu, ali isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe. Potreban broj parkirališnih mjesta može se osigurati i njihovom izgradnjom na javnim površinama ili na već izgrađenim javnim parkiralištima, uz prethodno pribavljenu suglasnost Grada Belišća.

Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima te vozilima javnih službi, kad njegova širina to omogućava i kada to ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogasaca te prolaz pješaka i invalida, za što je potrebno pribaviti suglasnost Grada Belišća.

Na javnim parkiralištima treba osigurati parkirališna mjesta za automobile invalida prema posebnim propisima.

Članak 93.

Kod projektiranja i gradnje parkirališta potrebno je predvidjeti njihovo ozelenjavanje i to po mogućnosti visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slično rješenje).

Članak 94.

Parkiranje teretnih vozila nosivosti više od 5,0 t predviđa se UPU-om grada Belišća na posebno uređenim javnim parkiralištima u sklopu gospodarskih zona te na vlastitim izgrađenim parkiralištima vlasnika teretnih vozila u sklopu gospodarskih zona.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 95.

UPU-om grada Belišća se za kretanje pješaka osiguravaju pločnici, trgovi i ulice, pješački putevi, pothodnici, nathodnici te prilazi i šetališta.

Članak 96.

UPU-om grada Belišća se predviđa sistem regulacije prometa u gradskom središtu koji ostvaruje mogućnosti za ostvarenje zone ograničenja dinamičkog motornog prometa kao okosnice pješačkog komuniciranja u gradu. Obuhvat središnje gradske pješačke zone će biti određen dokumentom prostornog uređenja užeg područja.

Opskrba dostavnim vozilima treba biti u vremenskom režimu prometa, uz dozvolu za promet komunalnih i interventnih vozila.



Članak 97.

UPU-om grada Belišća je planirano uređenje pješačkih šetnica u sklopu parkovnih površina i uz rijeke Dravu i Karašicu.

UPU-om grada Belišća se planira povezivanje pješačkim vezama svih glavnih točaka u gradu koje predstavljaju izvore i ciljeve pješačkoga prometa. 5.1.4. Biciklistički promet

Članak 98. Izgradnja i uređivanje biciklističkih staza na području obuhvata UPU-a grada Belišća

predviđa se na svim potezima gdje se očekuje intenzivan biciklistički promet i to : - kao posebne biciklističke staze - odvojeno od ulice, - kao dio ulice, fizički odvojen od kolnika, - kao prometnim znakom odvojeni dio kolnika ili pješačke staze. Smještaj biciklističkih staza (jednosmjerni ili dvosmjerni promet) biti će određen

detaljnom dokumentacijom u skladu s prostornim mogućnostima. Ukoliko je biciklistička staza neposredno uz kolnik, ali fizički odvojena od kolnika izvodi

se zaštitni pojas minimalne širine od 0,75 m. Prostor namijenjen za promet biciklima u gradskim ulicama odvojit će se posebnom vodoravnom signalizacijom. 5.1.5. Javni autobusni promet

Članak 99. UPU-om grada Belišća se Autobusni kolodvor za gradske, prigradske i međugradske

linije javnog autobusnog prijevoza zadržava na današnjoj lokaciji.

Članak 100. UPU-om grada Belišća se omogućava korištenje gradskih ulica za javni prijevoz

autobusima. U ulicama iz stavka 1. ovog članka moraju se na mjestima određenim za stajališta, a

prema posebnim propisima, predvidjeti ugibališta s nadstrešnicama za putnike. 5.1.6. Benzinske postaje

Članak 101. Uz javne i ostale ceste u području obuhvata UPU-a grada Belišća mogu se graditi

benzinske postaje s ugostiteljskim, trgovačkim, servisnim, uslužnim i drugim pratećim sadržajima, a u skladu sa standardima i posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.

Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi i prateći sadržaji (prostorije za boravak djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta i manipulativne površine i sl.).

Benzinske postaje sa pratećim sadržajima mogu se graditi na način da se osigura: - sigurnost svih sudionika u prometu, - zaštita okoliša i - da građevina bude veličinom i smještajem prilagođena okolišu. Smještajem benzinske postaje ne smiju se pogoršati uvjeti stanovanja u okolnom

prostoru ni narušiti slika grada u vrijednim povijesnim i prirodnim prostorima. Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje iznosi 0,50.



5.1.7. Željeznički promet

Članak 102. UPU-om grada Belišća je predviđeno zadržavanje postojeće lokalne željezničke pruge II.

reda Belišće - Valpovo - Bizovac na postojećoj trasi, koja se štiti u skladu s posebnim propisima.

Moguća je rekonstrukcija tehničkih elemenata (ugradnja suvremenih signalno sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, potrebno produženje radnih kolosjeka u stanicama i sl.) prema posebnim propisima.

Postojeći industrijski kolosjeci za potrebe gospodarskih zona se zadržavaju, a novi će se izgraditi prema potrebama.

Članak 103. UPU-om grada Belišća je planirano osiguranje svih željezničko - cestovnih prijelaza te

izvođenje moderne signalizacije i osiguranja.

Članak 104. UPU-om grada Belišća je predviđeno uređenje kolodvorske zgrade i uređenje postojećih

perona na željezničkoj postaji Belišće. 5.1.8. Riječni promet

Članak 105. Plovni put rijekom Dravom do Ferdinandovca treba uspostaviti na razini III.

međudržavne klase. UPU-om grada Belišća planira se rekonstrukcija i potrebna proširenja pristaništa u

Belišću u svrhu formiranja suvremene riječne luke na rijeci Dravi. UPU-om grada Belišća predviđeno je uređenje športsko - rekreacijske lučice za čamce

na obali Drave uz novi most. 5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 106.

UPU-om grada Belišća se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom urbanom području.

UPU-om grada Belišća predviđeno je povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza. Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) po mogućnosti se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.

Članak 107. UPU-om grada Belišća omogućava se gradnja građevina za potrebe javne

telekomunikacijske mreže (bazne stanice). Gradnja baznih stanica pokretne telekomunikacijske kao građevina od važnosti za

državu predviđena je u skladu sa Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži (NN 58/95) kojim je određeno da područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice te važnije plovne puteve na unutrašnjim vodama.



Prilikom izgradnje baznih stanica iz stavka 1. ovog članka potrebno je poštivati zakonske odredbe, kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu građevina.

Do baznih stanica iz stavka 1. ovog članka potrebno je osigurati kolni pristup. Obavezno je potrebno voditi računa o urbanističko - arhitektonskim osobitostima okolnih prostora i vizualnom uklapanju.

Gradnja baznih stanica iz stavka 1. ovog članka u zaštićenom području urbanističke cjeline Belišća nije moguća.

Članak 108. Lokacije i građevine za potrebe RTV sustava trebaju biti u skladu s važećim propisima o

dopuštenoj snazi radio i TV signala. Za ove je građevine potrebno osigurati prostor s nesmetanim kolnim pristupom te voditi računa o uklapanju u okolinu (naselja ili prirodnog prostora). 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže 5.3.1. Energetski sustav

Članak 109. UPU-om grada Belišća na području grada Belišća u energetskom sustavu predviđena je

izgradnja građevina i uređaja za: - elektroenergetsku mrežu i - plinsku mrežu. Energetski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na kartografskom

prikazu broj 2.C. “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustav” UPU-a grada Belišća u mjerilu 1 : 5.000. 5.3.1.1. Elektroenergetska mreža

Članak 110. UPU-om grada Belišća u elektroenergetskom sustavu predviđena je izgradnja,

rekonstrukcija i prilagođavanje postojeće 10 kV mreže za prihvat 20 kV napona, u cilju konačnog prijelaza na dvonaponsku transformaciju 110/20 kV (napuštanje 35 kV napona).

Područje grada Belišća napaja se iz transformatorske stanice TS 35/10 kV Valpovo 1 zračnim dalekovodom ZDV 10 (20) kV TS 35/10 kV Valpovo 1 - Belišće. Iz TS 35/10 kV Valpovo 1 napajaju se razdjelne transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV koje su međusobno povezane zračnim i kabelskim (podzemnim) dalekovodima.

U narednom razdoblju području obuhvata UPU-a grada Belišća planirano je: - rekonstrukcija stupnih trafostanica tako da postanu kabelske ; - izgradnja novih kabelskih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV i izgradnja

niskonaponske mreže prema potrebama potrošača; - povezivanje više trafostanica kabelskim (podzemnim) dalekovodima. Izgradnja novih transformatorskih stanica i niskonaponske mreže iz alineje 2.

prethodnog stavka ovog članka vezana je prvenstveno uz pojavu novih većih potrošača za čije se potrebe navedeni objekti grade ili prilagođavaju. Lokacije za nove trafostanice 10 (20) / 0,4 kV UPU-om grada Belišća određuju se u skladu sa sljedećim parametrima :

- mikrolokacija novih TS je izravno uvjetovana potrebama konzuma; - nove TS 10(20)/0,4 kV mogu se graditi kao samostojeće građevine ili u sastavu

većih građevina; - trase priključnih dalekovoda 10(20) kV određuju se projektnom dokumentacijom; - gdje god je to moguće, priključni dalekovodi 10 (20) kV vode se po javnim

površinama. Podzemne kabelske vodove moguće je polagati u zajednički rov u zelenom pojasu

gradskih ulica.



5.3.1.2. Plinska mreža

Članak 111.

Područjem obuhvata UPU-a grada Belišća prolazi koridor visokotlačnog magistralnog plinovoda Belišće - Bolman - Osijek (DN 400 mm).

Članak 112. UPU-om grada Belišća planirana plinsko distributivna mreža sastoji se iz : - mjerno redukcijske stanice MRS Belišće, - distribucijskih redukcijskih stanica DRS, - visokotlačnog magistralnog opskrbnog plinovoda 10,0 bara - služi za transport plina

od MRS-e do redukcijskih postaja i većih industrijskih potrošača, - visokotlačnog plinovoda 6,0 bara - služi za transport plina od MRS-e do redukcijskih

postaja i većih industrijskih potrošača, - srednjetlačnog razvodnog plinovoda 3,0 bara - služi za transport plina od MRS-e ili

DRS-e do potrošača, - niskotlačne plinske ulične mreže 100 mbara - služi za transport plina od DRS-e do

potrošača široke potrošnje. Postojeća već izgrađena distribucijska plinska mreža proširivat će se unutar granica

građevinskog područja sukladno razvoju grada, potrebama stanovništva i tehničkim mogućnostima postojećeg plinskog sustava.

Razvodni srednjetlačni i niskotlačni plinovodi polažu se u zelenom pojasu, a iznimno se mogu polagati ispod nogostupa.

U pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg drvenog raslinja. 5.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 113.

UPU-om grada Belišća na području grada Belišća u vodnogospodarskom sustavu predviđena je izgradnja građevina i uređaja za:

- vodoopskrbu (sustav korištenja voda) - odvodnju otpadnih voda - sustav uređenja vodotoka i voda Vodnogospodarski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na

kartografskom prikazu broj 2.B. “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta i telekomunikacije; Vodnogospodarski sustav” UPU-a grada Belišća u mjerilu 1 : 5.000. 5.3.2.1. Vodoopskrba

Članak 114. UPU-om grada Belišća planira se proširenje vodovodne mreže u cilju jednoličnije i

kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja. Za potrebe opskrbe vodom zadržava se postojeći vodozahvat na rijeci Dravi u Belišću

čija se zaštita provodi u skladu s posebnim propisom.



5.3.2.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 115.

UPU-om grada Belišća zadržava se lokacija središnjeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Belišću, na koji će i dalje biti priključena naselja Belišće, Bistrinci i Valpovo, a priključiti će se i naselje Kitišanci.

UPU-om grada Belišća u užem centru je planiran mješoviti sustav evakuacije otpadnih voda (sakuplja sanitarnu otpadnu vodu i veći dio oborinskih otpadnih voda), dok je ostali dio sustava izveden kao razdjelni.

Sve otpadne vode potrebno je prije ispuštanja u recipijent pročistiti u propisanoj mjeri. Svi gospodarski proizvodni pogoni obvezni su odvodnju svojih otpadnih voda riješiti

prema postojećim propisima. 5.3.2.3. Uređenje vodotoka i voda

Članak 116.

Svi vodotoci, melioracijski kanali i ostali kanali na području obuhvata UPU-a grada Belišća imaju potrebu za provođenjem regulacijskih zahvata koje će se provoditi organizirano na širem području slivova vodotoka.

Postojeći sustav izgrađenih nasipa i pratećih objekata pruža dovoljan stupanj zaštite za grad Belišće. Sustav za zaštitu od poplava koji se djelomice nalazi izvan obuhvata UPU-a grada Belišća, ali s direktnim utjecajem na gradsko područje, čine :

- obaloutvrde za osiguranje desne obale rijeke Drave; - Gatski kanal koji u vrijeme velikih voda Karašice odvodi dio vodnih količina u Dravu. Na dijelu toka rijeka Drave i Karašice kroz grad Belišće izgrađeni su popratni nasipi i

djelomično izvršena regulacija.



6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 117. UPU-om grada Belišća je predviđeno uređenje javnih zelenih površina, u skladu s

prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja i zaštite okoliša. UPU-om grada Belišća se planira: - obnova i uređenje postojećih gradskih parkova i ostalih zelenih površina; - parkovno uređenje i opremanje šetališta uz obale Drave i Karašice; - uređenje novih gradskih parkova na slobodnim prostorima u gradskom tkivu; - povezivanje parkovnih površina u gradu uređenim pješačkim šetnicama.

Članak 118.

Postojeće javne zelene površine ne mogu se prenamjenjivati. U sklopu javnih zelenih površina omogućeno je uređenje i gradnja: - staza, odmorišta i sl. ; - kolnih i pješačkih puteva ; - biciklističkih staza ; - športsko - rekreacijskih površina i igrališta ; - dječjih igrališta ; - otvorenih paviljona, nadstrešnica i fontana. Građevine iz alineje 6. prethodnog stavka ovog članka moraju biti prizemne, površine

najviše do 50 m2 te oblikovanjem moraju biti u skladu s uređenjem prostora u kojemu se grade.

Članak 119. UPU-om grada Belišća u sklopu zaštitnih zelenih površina unutar građevnog područja

određenog PPUG-om Belišća omogućeno je uređenje i gradnja: kolnih puteva, pješačkih i biciklističkih staza, paviljona i nadstrešnica te športsko - rekreacijskih površina i igrališta.

Članak 120. UPU-om grada Belišća u sklopu poljoprivrednih površina izvan građevnog područja

određenog PPUG-om Belišća moguće je graditi: - gospodarske građevine za poljoprivrednu djelatnost, izuzev stočarstva i

peradarstva (staklenici i plastenici, nadstrešnice, platoi za čuvanje i prikupljanje poljoprivrednih proizvoda i slično), s visinom vijenca do najviše 6,0 m

- manje vjerske građevine (križevi, poklonci, kapelice i slično) te spomen-obilježja najveće bruto razvijene površine do 30 m2.

Minimalna veličina posjeda za izgradnju gospodarskih građevina za poljoprivrednu djelatnost (izuzev stočarske i peradarske), iz prethodnog stavka ovog članka, iznosi:

15,0 ha za ratarsku djelatnost, 5,0 ha za uzgoj voća, 3,0 ha za uzgoj povrća, 1,0 ha za uzgoj vinove loze, 0,5 ha za uzgoj cvijeća i sadnica.

Posjedom se smatra zemljište koje je u minimalnoj površini od 60% u vlasništvu investitora, a preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Najmanje 80% posjeda treba biti na području Grada Belišća. Ako posjed čini više katastarskih čestica, na najmanje 80% površine posjeda katastarske čestice trebaju biti fizički povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali ili poljski putovi.



7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 121.

Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti prikazana su na kartografskom prikazu UPU-a grada Belišća broj 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina” u mjerilu 1 : 5.000.

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti, područja posebnih ograničenja u korištenju te kulturno - povijesnih cjelina propisane su zakonom i posebnim propisima.

Izmjenom UPU-a grada Belišća ne smatra se moguća naknadna izmjena ili dopuna posebnih uvjeta korištenja prostora koja se odnosi na zaštitu prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti, a koja je donešena u skladu s posebnim zakonom i propisima.

7.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Članak 122.

Na području obuhvata UPU-a grada Belišća ne postoje lokaliteti zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 162/03).

Gradski parkovi i ostale zelene površine u gradu zaštićeni su planom namjene prostora kao gradske zelene površine i ne ulaze u zakonom propisane kategorije zaštite prirode.

7.2. Mjere očuvanja i zaštite kulturno - povijesnih cjelina i građevina

Članak 123. UPU-om grada Belišća pod konzervatorskom zaštitom su spomenici kulturne baštine: I. Građevina, sklop ili dio građevine s okolišem:


status spomenika

I.1. GRADITELJSKI SKLOP : - Kompleks radničkih zgrada na Vijencu S.H.Gutmanna profani registrirano - 756 I.2. CIVILNE GRAĐEVINE : - Zgrada uprave “Belišće” d.d. profani registrirano - 754 - Zgrada muzeja profani prevent.zaštita 62/6 - Spomen gater profani evidentirano - 3015 - Spomen - vlak profani prevent.zaštita 245/1 II. Memorijalna baština:


status spomenika

- Spomen grobnica palim borcima NOB-a NOB spomenik - - Spomen - vlak "Partizanka" u krugu “Belišće” d.d. NOB spomenik - - Spomenik posvećen 25. godišnjici samoupravljanja -

centar Belišća NOB spomenik -

- Spomen "Gater" uz upravnu zgradu “Belišće” d.d. NOB spomenik - - Spomenik palim borcima i ŽFT uz upravnu zgradu

“Belišće” d.d., Trg A. Starčevića 1 NOB spomenik -



Unutar zaštićene spomeničke cjeline kompleksa radničkih zgrada na Vijencu H. S.

Gutmanna i na pojedinačno zaštićenim građevinama i pripadajućim građevnim česticama kao i u njihovoj neposrednoj blizini ne mogu se poduzimati nikakvi radovi bez prethodnog odobrenja Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.

Za promjenu namjene pojedinačno zaštićenih građevina iz prethodnog stavka ovog članka također je potrebno ishoditi prethodnu suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.

Spomen biste, spomen obilježja i druga memorijalna javna obilježja ne mogu se uklanjati, premještati ili na njima bilo što raditi bez prethodnog odobrenja Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.

8. Postupanje s otpadom

Članak 124. UPU-om grada Belišća određuje se lokacija za zajedničko odlaganje komunalnog i

tehnološkog otpada Grada Belišća i Grada Valpova, koja je smještena na području Grada Valpova.

Dokumentima prostornog uređenja šireg područja (Prostorni plan Osječko - baranjske županije, Prostorni plan uređenja Grada Belišća) za područje konurbacije Valpovo - Belišće, na lokaciji postojećeg odlagališta komunalnog i tehnološkog otpada u Valpovu, određen je prostor za izgradnju sljedećih građevina za sabiranje, skladištenje, obradu i odlaganje različitih vrsta otpada:

- sabirno mjesto opasnog otpada i građevina za skladištenje opasnog otpada, - građevina za obradu tehnološkog otpada, - građevina za biološku i termičku obradu otpada, - odlagalište komunalnog i tehnološkog otpada, - odlagalište inertnog otpada.

8.1. Komunalni otpad

Članak 125. Kontrolirano odlaganje organizirano prikupljenog komunalnog otpada obavlja se

isključivo na odlagalištu komunalnog i tehnološkog otpada. UPU-om grada Belišća je na lokaciji određenoj za odlagalište komunalnog i tehnološkog

otpada u Valpovu dozvoljena gradnja građevina i uređaja: - za odlaganje komunalnog otpada, - za odlaganje tehnološkog otpada Grada Belišća i Grada Valpova, - za odlaganje inertnog otpada, - za biološku i temičku obradu komunalnog otpada, - za obradu tehnološkog otpada Grada Belišća i Grada Valpova, - za prikupljanje i privremeno skladištenje opasnog otpada Grada Belišća i Grada

Valpova. Konačna odluka o gradnji građevina i uređaja iz alineje 6. prethodnog stavka ovog

članka može se donijeti tek nakon provedbe detaljnih istraživanja količina i mjesta nastanka opasnog otpada te izrade procjene utjecaja na okoliš.

Uvjeti za izgradnju građevina iz prethodnog stavka ovog članka određuju se prema posebnim propisima.



Ukoliko se Grad Belišće i Grad Valpovo ugovorno priključe odlaganju komunalnog

otpada na planiranom regionalnom odlagalištu za zbrinjavanje komunalnog otpada istočne Slavonije, postojeće nelegalno zajedničko odlagalište komunalnog i tehnološkog otpada u Belišću treba sanirati u skladu s važećim propisima.

Ukoliko se postojeće nelegalno zajedničko odlagalište komunalnog i tehnološkog otpada u Valpovu i dalje namjerava koristiti, za spomenutu je lokaciju potrebno izraditi svu potrebnu zakonom određenu dokumentaciju, uključivo projekt sanacije postojećeg dijela odlagališta komunalnog i tehnološkog otpada, kao i procjenu utjecaja na okoliš.

Članak 126.

Sustav gospodarenja komunalnim otpadom na području UPU-a grada Belišća biti će organiziran na temelju sustava odvojenog skupljanja pojedinih korisnih komponenti komunalnog otpada koje se mogu korisno upotrijebiti u postojećim tehnološkim procesima, odnosno razgraditi za potrebe daljeg iskorištavanja.

UPU-om grada Belišća se odvojeno prikupljanje (“primarna reciklaža”) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa putem:

- tipiziranih posuda, odnosno spremnika za otpad ili metalnih kontejnera s poklopcem postavljenih na javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.),

- tipiziranih spremnika postavljenih u domaćinstvima za prikupljanje organskog i biološkog otpada te

- uređenjem reciklažnih dvorišta za prikupljanje korisnih i štetnih otpadnih tvari. Za postavljanje spremnika iz alineje 1. stavka 2. ovog članka potrebno je osigurati

odgovarajuće prostore kojima se neće ometati kolni i pješački promet te koji će po mogućnosti biti ograđeni tamponom zelenila, ogradom ili sl.

Članak 127.

Uvjeti uređenja reciklažnih dvorišta iz alineje 3. stavka 2. prethodnog članka propisuju se dokumentom prostornog uređenja užeg područja.

UPU-om grada Belišća omogućava se gradnja reciklažnih dvorišta i na područjima na kojima nije predviđena izrada dokumenta prostornog uređenja užeg područja, ali samo u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) i zonama gospodarske namjene.

Za reciklažna dvorišta iz stavka 2. ovog članka obavezno je : - rješenje kolnog pristupa i infrastrukturno opremanje, - uređenje tampona zaštitnog zelenila prema postojećim i planiranim građevnim

česticama stambenih i javnih građevina. U reciklažnim dvorištima moguće je predvidjeti kontrolirano prikupljanje opasnog otpada

iz kućanstava (kiseline, ulja, baterije, boje, pesticidi i slično). Reciklažna dvorišta smatraju se komunalno - servisnim građevinama.

8.2. Tehnološki otpad

Članak 128.

UPU-om grada Belišća određuje se lokacija za izgradnju građevine za obradu tehnološkog otpada za potrebe Grada Belišća i Grada Valpova na prostoru zajedničkog odlagališta komunalnog i tehnološkog otpada u Valpovu.

UPU-om grada Belišća određuje se mjesto odlaganja inertnog otpada (građevinski materijal, šuta i slično) za potrebe Grada Belišća i Grada Valpova na prostoru zajedničkog odlagališta komunalnog i tehnološkog otpada u Valpovu.

Zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla može se vršiti isključivo u kafilerijama. Izgradnja kafilerija iz prethodne stavke ovog članka nije predviđena u prostoru obuhvata

UPU-a grada Belišća.



Članak 129. Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigurati prostor za privremeno skladištenje

vlastitog tehnološkog otpada koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.

Postojeći i novootvoreni prostori za privremeno skladištenje tehnološkog otpada iz stavka 1. ovog članka moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada.

8.3. Opasni otpad

Članak 130. Dokumentima prostornog uređenja šireg područja iz prethodnog članka na prostoru zajedničkog odlagališta komunalnog i tehnološkog otpada Grada Belišća i Grada Valpova u Valpovu, određena je jedna od planiranih potencijalnih lokacija za prikupljanje i privremeno skladištenje opasnog otpada (za područje konurbacije Valpovo - Belišće).

Konačna odluka o odabiru lokacije za prikupljanje i privremeno skladištenje opasnog otpada donijeti će se tek nakon provedbe detaljnih istraživanja količina i mjesta nastanka opasnog otpada te izrade Studije utjecaja na okoliš.

U slučaju da provedena detaljna istraživanja i Studija utjecaja na okoliš potvrde lokaciju za prikupljanje i privremeno skladištenje opasnog otpada na prostoru zajedničkog odlagališta komunalnog i tehnološkog otpada Grada Belišća i Grada Valpova u Valpovu, na istoj će biti moguća izgradnja građevine za prikupljanje i privremeno skladištenje opasnog otpada, koja će se koristiti za prikupljanje i privremeno skladištenje opasnog otpada iz kućanstava Grada Belišća i Grada Valpova, dok će ostale pravne i fizičke osobe ovu lokaciju moći koristiti temeljem posebnog ugovora. Do uređenja konačne lokacije za smještaj građevine za obrađivanje i privremeno skladištenje opasnog otpada isti će se prikupljati, privremeno skladištiti i zbrinjavati na mjestima njegovog nastanka, uz provedbu zakonom propisanih mjera zaštite, na za to predviđenim sabirališima, na lokacijama određenim dokumentima prostornog uređenja šireg područja.



9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 131. U sklopu UPU-a grada Belišća su, radi očuvanja i zaštite okoliša, utvrđena posebno

vrijedna i osjetljiva područja i cjeline te su određeni uvjeti uređenja i njihove mjere zaštite. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prikazana su na kartografskom

prikazu UPU-a grada Belišća broj 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina” u mjerilu 1:5.000.

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Uvjeti, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse: vode (pitka voda i odvodnja), šume, tlo, zrak i krajobraz utvrđuju se Programom zaštite okoliša Grada Belišća.

Članak 132.

Unutar građevnog područja grada Belišća, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u naselju.

Unutar građevnog područja grada Belišća, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu stavka 1. ovoga članka. 9.1. Zaštita zraka

Članak 133.

Mjere zaštite svode se na primjenu posebnih propisa.

9.2. Zaštita od buke

Članak 134. Mjere zaštite svode se na primjenu posebnih propisa.

9.3. Zaštita voda

Članak 135.

Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog distributera.

Otpadne vode gospodarskih pogona koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do propisanog stupnja.



9.4. Zaštita prostora

Članak 136.

Potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih gradskih prostora, pri čemu je naročito potrebno štititi dijelove grada koji još nisu privedeni planskoj namjeni te planirane parkovne i zaštitne zelene površine.

Provođenjem plana korištenja i namjene prostora te mjerama očuvanja krajobraznih vrijednosti na području UPU-a grada Belišća racionalizirati će se korištenje građevnog zemljišta, sačuvati prirodne karakteristike prostora te sanirati devastirana i neadekvatno korištena gradska područja.

9.5. Zaštita od ratnih opasnosti

Članak 137. Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge

građevine za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti te otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti utvrđeni su posebnim propisima.

Naselje Belišće ulazi u kategoriju IV. stupnja ugroženosti i u njemu je planirana zaštita stanovništva u zaklonima i podrumima na cijelom području. Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od podruma zgrade niti u plavnim područjima. 9.6. Zaštita od požara i eksplozije

Članak 138. Prilikom svih intervencija u prostoru te izrade dokumenata prostornog uređenja užih

područja koji se izrađuju na temelju UPU-a Belišća obavezno je koristiti odredbe posebnih propisa koji reguliraju ovu oblast.

Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine ili plinove moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, prema posebnim propisima.

Ispred postojećih i budućih vatrogasnih postaja predvidjeti gradnju po jednog nadzemnog hidranta za punjenje vatrogasnih vozila.

Članak 139. Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležne Policijske uprave

za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u prostoru na građevinama, određenim prema tim popisima.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine, kao i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu, a prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti hidrantska mreža.



10. Mjere provedbe plana

Članak 140.

Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite prikazani su na kartografskom prikazu UPU-a grada Belišća broj 3.“Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina” u mjerilu 1 : 5.000.

Članak 141. Mjere uređenja i zaštite zemljišta sadržane su u organizaciji, korištenju, namjeni,

uređenju, zaštiti prostora i u obvezi izrade dokumenata prostornog uređenja užeg područja kojima se utvrđuje urbana organizacija i parcelacija.

Prioriteti izrade dokumenata prostornog uređenja te komunalnog opremanja i uređivanja prostora na području obuhvata UPU-a grada Belišća određuje se “Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Belišća”.

“Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Belišća” utvrđivati će izrada dokumenata prostornog uređenja za uža područja u kojima je prostorno uređenje i gradnja moguća uz preparcelaciju zemljišta u cilju formiranja optimalnih građevnih čestica za određene namjene. 10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 142.

Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja užeg područja (detaljnih planova uređenja) s granicom obuhvata prikazana je na kartografskom prikazu broj 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina” UPU Belišća.

Izrada detaljnog plana uređenja obvezna je također za novoplanirane gospodarske zone na području obuhvata UPU grada Belišća površine 5,0 ha ili veće.

UPU-om grada Belišća preporuča se također izrada dokumenata prostornog uređenja užeg područja za sljedeće gradske prostore:

- prostor centra Belišća, uključivo rješenje prometnog sustava na prilazima mostu preko Drave,

- zone mješovite namjene predviđene za urbanizaciju, a naročito zone mješovite - pretežito poslovne namjene,

- zone športsko - rekreacijske namjene. Dinamika izrade detaljnih planova uređenja iz ovog članka, kao i potreba izrade i

obuhvat ostalih dokumenata prostornog uređenja na području obuhvata UPU-a grada Belišća utvrditi će se za tekuće razdoblje Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru grada Belišća.

Članak 143.

Za funkcionalno rješenje i oblikovanje pojedinih važnijih građevina (građevine u povijesnoj jezgri, javne i društvene građevine i ostale građevine koje se grade iz državnog ili gradskog proračuna) i prostorno uređenje atraktivnih dijelova gradskog prostora (važniji javni prostori, kompleksi javne namjene), dokumenatima prostornog uređenja užih područja može se utvrditi obveza raspisivanja arhitektonskih, odnosno urbanističko - arhitektonskih natječaja koji mogu biti pozivni i javni.



10.2. Obveza izrade procjene utjecaja na okoliš

Članak 144. Procjenu utjecaja na okoliš potrebno je izraditi za građevine i zahvate u prostoru koji su

određeni Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00) i odrednicama Prostornog plana Osječko - baranjske županije.

Za zahvate koji nisu navedeni stavkom 1. ovog članka, a za koje postoje pretpostavke da mogu imati nepovoljan utjecaj na okoliš, nadležni ured može utvrditi obvezu izrade procjene utjecaja na okoliš.

Obveza izrade procjene utjecaja na okoliš na području obuhvata UPU-a grada Belišća može se utvrditi dokumentom prostornog uređenja užeg područja.

Dokumentom prostornog uređenja užeg područja izrada procjene utjecaja na okoliš obavezno se utvrđuje za više istovrsnih zahvata (niz) koji se planiraju na malom prostoru i čije su veličine, odnosno kapaciteti, iako pojedinačno manji, ukupno veći od propisanih posebnim propisom.

Pod malim prostorom iz prethodnog stavka ovog članka podrazumjevaju se gospodarske zone proizvodne namjene s izvorima zagađenja koji se nalaze na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,00 m. 10.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 145. Sve legalno izgrađene građevine koje se nalaze na površinama predviđenim UPU-om

grada Belišća za drugu namjenu mogu se, do privođenja planiranoj namjeni, rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada u skladu sa smjernicama ovog plana.

Smjernice za rekonstrukciju iz stavka 1. ovog članka su za : I. stambene, odnosno stambeno - poslovne građevine:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina, krovišta, stropa, potkrovlja, poda, stolarije i slično, u postojećim gabaritima,

- dogradnja odnosno nadogradnja stambenih prostora, tako da s postojećim ne prelazi 75 m2 bruto građevinske površine svih etaža, s time da se ne poveća broj stanova,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće stambene i stambeno - poslovne građevine koje nemaju iste izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj građevnoj čestici, i to u najvećoj površini od 12 m2 bruto;

- popravak postojećeg i postava novog krovišta, bez nadozida kod građevina s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećanju stambenog prostora (iz alineje 2. ove podtočke),

- sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena, - sve adaptacije i sanacije po nalogu nadležnih inspekcijskih službi.

II. građevine ostalih namjena: - obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevina i

krovišta, - dogradnja sanitarija, garderoba i sl. do najviše 10 m2 izgrađenosti za građevine

do 100 m2 bruto izgrađene površine i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine,

- funkcionalna preinaka građevina ( bez mogućnosti promjene namjene ), - dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, - dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i

rekonstrukcija javnoprometnih površina.



10.4. Rekonstrukcija građevina čija namjena nije protivna planiranoj namjeni, ali je protivna odredbama za provođenje

Članak 146. Sve legalno izgrađene građevine koje se ne uklapaju u smjernice UPU-a grada Belišća

mogu se rekonstruirati u okviru postojećih gabarita, a dogradnja i nadogradnja može se vršiti u skladu sa smjernicama ovog plana.

Članak 147. Do donošenja dokumenta prostornog uređenja užeg područja na izgrađenim područjima

gradskog središta, odnosno ostalim izgrađenim zonama mješovite, pretežito poslovne namjene, koji su UPU-om grada Belišća određeni kao obavezni, mogući su zahvati na postojećim građevinama u okviru postojećih horizontalnih i vertikalnih gabarita:

- stanovanje u prizemljima sustavno zamjenjivati poslovnim prostorima - lokalima, - uklanjati skladišne prostore u prizemnim uličnim dijelovima građevina, - u skladu s konzervatorskim preporukama omogućavati uređenje i rekonstrukciju

lokala u podrumu, prizemlju i prvom katu, - stambene sadržaje smještavati u višim katovima građevina, - sustavno uklanjati oblikovno i funkcionalno neadekvatne građevine (uz ulicu i u

unutrašnjosti blokova).

C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 148. Ovom Odlukom utvrđuje se 8 (osam) izvornika Urbanističkog plana uređenja grada

Belišća potpisanih od predsjednika i ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Belišća. Jedan izvornik UPU-a grada Belišća čuva se u pismohrani Grada Belišća, a po jedan

izvornik zajedno s ovom Odlukom dostavlja se: - Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske - Uredu državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, Službi za prostorno uređenje,

zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove - Uredu državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, Službi za prostorno uređenje,

zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove - Ispostava Valpovo - Županijskom zavodu za prostorno uređenje Osječko - baranjske županije - Jedinstvenom upravnom odjelu Grada Belišća (tri primjerka)

Članak 149.

UPU grada Belišća stupa na snagu osmog dana od dana objave ove Odluke u “Službenom glasniku Grada Belišća”. Klasa: 350-04/04-02/01 Urbroj: 2185/02-1/133 Belišće, 02. ožujka 2004. godine

G R A D B E L I Š Ć E G R A D S K O V I J E Ć E

Predsjednik Gradskog vijeća:

Marin Berečić

……………………………… ( p o t p i s )



DOKUMENTACIJA KORIŠTENA U IZRADI PLANA DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA ZA PODRUČJE GRADA BELIŠĆA :

- Prostorni plan općine Valpovo (SG 10/82, 09/84, 05/85, 01/87, 08/89, 07/) - - Izmjene i dopune Prostornog plana općine Valpovo (ŽG 05/99)

- Prostorni plan uređenja Grada Belišća (SG 08/03)

- Generalni urbanistički plan Valpovo - Belišće - Bistrinci (SG 02/76, 01/89, 08/89) - Izmjene i dopune GUP-a Valpovo - Belišće - Bistrinci (ŽG 04/96)

- Osnova korištenja i zaštite prostora bivše općine Valpovo (1993. godine)

- važeći dokumenti prostornog uređenja užeg područja : - Detaljni plan uređenja zone male privrede uz rijeku Karašicu (SG 04/95)

DOKUMENTI PRAĆENJA STANJA U PROSTORU GRADA BELIŠĆA :

- Izvješće o stanju u prostoru na području Grada Belišća za razdoblje 1995. - 2000. godine (SG 02/01)

- Program mjera za unapređenje stanja u prostoru na području Grada Belišća za razdoblje 2001. - 2003. godine (SG 02/01)

URBANISTIČKA DOKUMENTACIJA ŠIREG PODRUČJA :

- Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske; izrađivač: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje Zagreb, srpnja 1997. godine

- Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99); izrađivač: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje Zagreb, svibanj 1999. godine

- Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99); izrađivač: Institut

prometa i veza, Zagreb, listopad 1998. godine - Strategija razvitka cestovne mreže Slavonije i Baranje, izrađivač: Institut

građevinarstva Hrvatske d.d., PC Osijek, lipanj 1998. godine - Koncepcija dugoročnog razvitka hrvatskog turizma, Ministarstvo turizma, Zagreb,

prosinac 1998. godine - Prostorni plan Osječko - baranjske županije (ŽG 01/02); izrađivač: Županijski zavod

za prostorno uređenje, Osijek, 2002. godine



OSTALA DOKUMENTACIJA :

- Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. godine - Prvi rezultati po naseljima, Državni zavod za statistiku, Zagreb, svibanj 2001. godine

- Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. godine, Državni zavod za statistiku, Zagreb, lipanj 2002. godine

- službene stranice Grada Belišća (www.portalalfa.com/belišće) - službene stranice Osječko-baranjske županije (www.osječko-baranjska-županija.hr) - Baza podataka o hrvatskom poduzećima - Hrvatska gospodarska komora,

Županijska komora Osijek (www.hgk.hr) - Most "Belišće" - Idejno rješenje, izrađivač: Hrvatska uprava za ceste, Zagreb, 1998.

godine - Most "Belišće" - Glavni projekt, projektanti: GF - Zagreb; IGH d.d. PC Osijek; ETZ -

Osijek; Elektroprojekt Zagreb, 1999. godine - Idejno rješenje korekcije državne ceste D 517 u Belišću, izrađivač: Zavod za

prostorno planiranje d.d., Osijek, veljača 1999. godine - “Glavni projekt izmještanja državne ceste D 517 u Belišću”, projektant: IGH d.d. PC

Osijek, 2002. godine - Plan razvitka vodoopskrbe na području Osječko - baranjske županije, izrađivač:

"Hidroing" d.o.o., Osijek, svibanj 1999. godine - Vodnogospodarski sustav na području Grada Belišća - Podaci za izradu PPUG

Grada Belišća i UPU grada Belišća; izrađivač: Hrvatske vode Zagreb, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava, Osijek, ožujak 2002. godine

- Spojni vodovod Veliškovci - Marijanci, stručna podloga za lokacijsku dozvolu, izrađivač: Karašica - Vučica d.d., Donji Miholjac, srpanj 2000. godine

- Studija opskrbe prirodnim plinom područja Osječko - baranjske županije, izrađivač:

JP Vodovod - Osijek i "Hidroing" d.o.o.,Osijek, prosinac 1995. godine - Informacija o stanju okoliša i problematici njegove zaštite na području Osječko -

baranjske županije, Poglavarstvo Osječko - baranjske županije, veljača 1998. god.

urbanistiČki plan uredenja grada beliŠĆa

Documents