Župčica -...

ŽupčicaLIST UČENIKA OŠ ŽUPA DUBROVAČKABroj 29, šk.g. 2018./2019.

Tema broja

KVIZ O PUTOVANJU • INTERVJU S NAŠIM PUTNICIMA • ANKETA O MODI • GODIŠNJAK

Putovanja

ŽupčicaList učenika OŠ Župa dubrovačkaBroj 29, lipanj 2019.Školska godina 2018./2019.dr. A. Starčevića 84, 20207 MliniE-mail: [email protected]./fax. 020/486-258, 020/486-928www.os-zupa-dubrovacka.skole.hr

IzdavačOsnovna škola Župa dubrovačka

Za izdavačaAnton Jurkić, ravnatelj

Odgovorna urednicaAna Manjaka, mag. edu. hrvatskog jezika i filozofije

Glavna urednicaMarija Turčinović

NovinariĐivo BanićPaola BrajevićVita CarMihael GaljufLeona JezerčićMaroje MilićAnđela PrkačinMatea Prkačin

LekturaAna Manjaka, mag. edu. hrvatskog jezika i filozofije

NaslovnicaFoto: Chung Han Yang

FotografijeNovinari i učitelji Škole

Grafičko oblikovanjeIvica Mezei

SADRŽAJPismo ravnatelju ....................................... 3Problemski članak: Škola ........................... 4Škola (ni)je problem .................................. 5Avanturistička putovanja ........................... 6Egzotična putovanja .................................. 7Poslovi koji zahtijevaju česta putovanja .... 7Dašak Tajvana u Župi dubrovačkoj ............. 8Što raditi tijekom putovanja? .................... 9Shopping.................................................... 9Posjet šestih razreda Makarskoj i Omišu ................................... 10 Terenska nastava sedmih razreda ............ 10Izvanškolske aktivnosti ............................ 11Profesorica Geografije i njena putovanja po cijelome svijetu ................. 12Engleska .................................................. 13Znanja i okusi širom svijeta ..................... 13Put u Vukovar ......................................... 14Tko sam ja? ............................................. 15Upoznajmo učenike putnike ................... 16Ljubav ..................................................... 18Tomica i ljubavni problemi ...................... 19DUFF – Dubrovnik film festival ............... 20Moje filmsko iskustvo ............................. 21Internet, dobar ili loš? ............................ 22

Natjecanje u plesnim pokretima iz računalne igre Fortnite ........................... 22Tehnologija ............................................. 23Vodič kroz galaksiju za autostopere ........ 24Jurassic World Evolution ......................... 24Mali princ, knjiga za sve uzraste ............. 25Tko će napisati najbolju pjesmu o školi? ........................................ 26Haiku učenika petih razreda ................... 27Najuspješniji literarni radovi ................... 28Legenda o Slanom .................................. 28Nesretni kraljević .................................... 29Mali i veliki stihove pišu .......................... 30Carevo novo ruho (po naški) .................. 32Dan ružičastih majica .............................. 33Dan hrvatske glagoljice ........................... 33Makete interijera .................................... 34Vjeronauk kroz umjetnost ...................... 35Noć knjige ............................................... 36Kviz o putovanju ..................................... 37Moda: Pitali smo učenike! ...................... 39Origami za sve - iz dalekog Japana .......... 40Kako napraviti male kapice ..................... 41Godišnjak ................................................ 42Izgubljeni u šumi (strip) .......................... 50

Dragi čitatelji i čitateljice!

Pred vama je novi broj Župčice. Tema ovog broja je putovanje. Donosimo vam puno zanimljivih likovnih radova, intervjua, kvizova, anketa, recenzija… pa čak i putopis osmaša o odlasku u Vukovar. Nadamo se da ćete uživati čitajući novu, još uzbudljiviju Župčicu. Vežite vaše pojaseve i pripremite se za jedno prekrasno putovanje kroz novi broj.

Pozdravlja vas uredništvo!

2

Ž U P Č I C A LIST UČENIKA OŠ ŽUPA DUBROVAČKA

Pismo ravnatelju :)Dear headmaster!

My name is Petra Topalović and I am in the fifth grade. I like my school beacuse it is big, decorated very nicely and it smells amazing because of the bakery. The things I would like to have lockers because our schoolbags are really heavy. I would like to have less subjects and that one lesson lasts 30 minutes. I would like to have two longer breaks, so we can relax and talk to our friends. And the last thing that I would like to change about my school is that school starts at 9 a.m., so we can sleep longer.

Thank you for reading my letter. I hope you will help me to make our school better for all pupils.

Best regards!

Petra, 5.a

3

Ž U P Č I C ALIST UČENIKA OŠ ŽUPA DUBROVAČKA

Škola, mjesto ili zajednica? To sve ovi-si o načinu na koji ju gledamo. Neki-ma je to posao, nekima stvara stres i nervozu, no ipak ima ih koji ju gledaju kao ugodno mjesto gdje se stječu vje-štine i znanja za život. Na koji god ju način promatrali, nije teško primijeti-ti njezine nedostatke, ali i vrline.Kako bismo (mane i vrline) lakše analizirali, podijelit ćemo školu na ,,manje cjeline“ (elemente). Prvo se obazrimo na profesore. Bez njih ne bi bilo ,,škole“. Oni nas podučavaju, nadahnjuju, te nam pomažu napre-dovati, iako nam mogu biti i prepre-ka. Nitko (osim učenika) ne zna kako određeni učitelj podučava. Ponekad nisu kakvi se predstave, tj. mogu biti nemarni, pa i bezobrazni prema uče-nicima, koji često ne znaju kako sami riješiti taj problem. Boje se da će, ako pokušaju nešto napraviti, ta učitelji-ca/učitelj biti još gori prema njima. Osobno nisam doživio takav slučaj, no vjerujem kako bi trebao postojati neki način da se to riješi tako da uče-nik ostane anoniman. U drugom dijelu analizirajmo ,,po-našanje“ učenika izvan škole, tj. bez njezina nadzora. Nije samo ono što se događa u školi vezano uz nju. Če-sto se i izvan nje događaju stvari koje bi se trebale rješavati u njoj (ne govo-rim da je ,,škola“ za njih odgovorna). Pritom uglavnom mislim na zlostav-ljanje. Neki se učenici bez opravda-nog razloga (zabava) ponašaju veoma nepravedno, superiorno prema dru-gima. Taj je problem veoma teško, a

možda i nemoguće iskorijeniti. Iako je to u nas rijetko, u nekim država-ma (npr. Amerika) to je učestala po-java. Žrtvama je često teško samima se suočiti s tim problemom, a boje se obratiti drugima jer vjeruju da su sami krivi za taj problem. Profesori bi strože trebali nadgledati školsko dvo-rište, no pritom se držati prava na od-mor (ne možemo tražiti od nekoga da troši svoje slobodno vrijeme ako ima drugih stvari za obaviti).Treći se dio odnosi na predmete. Mnoge sadržaje treba nadopuniti (u nastavi), a ima i puno suvišnih infor-macija. Npr. Informatika i Tehnički. Svijet sve više ide u tom smjeru te bi se ti predmeti trebali shvatiti ozbilj-nije. Tehnički bi trebao biti najmanje dva puta tjedno, iako bi onda raspo-red ipak bio malo preopterećen. Neki bi se ,,manje bitni“ predmeti mogli skratiti, a za učenike koji ih žele učiti mogla bi se napraviti izvannastavna, tj. izborna jedinica, gdje bi proširili svoje znanje o tom predmetu. Tako-đer bi se trebalo ,,ulagati“ u praktič-ne radove, uglavnom kamiju i fiziku, jer je to zabavnije od same teorije, te vjerujem da bi tako učenici lakše učili (bili zainteresirani). U ,,umjetničkim“ predmetima po-zornost bi se više trebala obratiti na učeničku disciplinu i sudjelovanje na satu (pod time mislim na Likovni, Glazbeni i Tjelesni - iako više fizič-ki nego umjetnički predmet). Netko jednostavno nije dovoljno talentiran za slikanje, nema ,,dobro uho“ za ri-

tam ili nije fizički aktivan za dovoljno dobre ocjene. Također bi se učenici-ma trebale izložiti opcije za srednje škole (informacije), pa čak bi se mo-gla napraviti anketa da nam olakša izbor (kao test).U konačnici, vjerujem kako bi školski sustav trebao biti malo stroži (kazne, pedagoške mjere,...) i više bi se po-zornosti trebalo obratiti prirodnim (Matematika, Fizika...) i tehničkim (Tehnički, Informatika) predmetima/znanostima. I škola bi trebala biti mjesto u kojem se svatko osjeća sigurno i uvaženo.

Patrik Kralj, 8.c

Problemski članak:

Škola

4


Ja ju osobno vidim kao čvrstu utvrdu s bogatim škrinjama u kojima nije zlato, već knjige bogate znanjima. Većinu vremena – cijelo djetinjstvo – provodim u njoj dobivaju-ći i jednu od najvažnijih stvari u životu; učenje i znanje. Odrasli kažu da je znanje moć. Istina, to je jedina stvar koju mi nitko nikada ne može oduzeti. Nešto što me, uz moj karakter, definira kao osobu kakva sam sada i kakva ću postati. Škola je poput vodenice koju pokreće rijeka znanja, a profesori su naši mlinari. Presuši li ta rijeka, od-nosno prestanemo li se truditi i učiti, to kolo vodenice će stati. Čovjek bez znanja zauvijek ostane zakinut većim

mogućnostima uspjeha i napredovanja. Učenje je vrlo važno za čovjeka i njegovu budućnost jer će mu kad tad u životu zatrebati. I bit ćemo samopouzdaniji. Ponekad mi se čini da nam je nametnuto previše gradiva koje ne stignemo naučiti, pod stresom smo, te se ne stignemo družiti s prijateljima koliko bismo to htjeli. Tako da nisu samo Matematika, Geografija, Biologija i ostali predme-ti našli mjesto u mojoj glavi, već i prekrasna prijateljstva za cijeli život. No, događa se ponekad da su neki učenici izbačeni iz društva zbog bezazlenih razloga te kad ostanu sami postanu meta zlostavljanja i zadirkivanja. Škola me naučila da prepoznam i takve situacije, da dvaput pro-mislim kada iznosim mišljenje o nekome ili nečemu. Jer kada su u školi teški trenutci i nije uvijek lako niti fer, lakše je kad si okružen ljudima koji te podržavaju i razumiju, pa ti je nekako lakše i toplije oko srca. Tu mi je škola dala drugo životno znanje – promatrati i razumjeti ljude i si-tuacije oko sebe. Svaka loša ocjena, svaki smijeh, svaki događaj u kojem izvučeš deblji kraj te nauči nečemu. I zato volim školu. I učenje. Jer me naučila da se borim za ono što želim postići. Onako kako ćemo to morati kasnije, u stvarnom, odraslom životu. I zato mi je lijepo dok sam još tu, u “utvrdi” iz koje ćemo svi skupa za još malo vremena izjuriti puni znanja prema novim horizontima poput nabujale rijeke.

Laura Gečević 8. d.

(ni)je problemŠkola

Netko školu vidi kao zadovoljstvo i put u bolju budućnost, dok je drugi shvaćaju kao

zatvor sa strogim stražarima – profesorima.

5


1.MOTOCIKLOM KROZ PUSTINJU

Putovanja ovakvog tipa zahtijevaju puno samopouzdanja i adrenalina što naravno nije niti malo jednostav-no. Kao što svi znamo pustinje su suha mjesta u kojim baš i nema vode što ovo sve čini još težim i izazovnijim te zato i nemamo priliku vidjeti i čuti o njima toliko često. Na ova putova-nja ne ide bas puno ljudi jer su jako zahtjevna i iscrpljujuća.

AVANTURISTIČKA PUTOVANJA

Avanturistička putovanja su uzbudljiva, a ponekad i riskantna iskustva koja mogu biti aktivnosti s određenim potencijalom za fizičku opasnost kao što su istraživanje, ronjenje, padobranstvo, ronjenje, rafting pa čak i sudjelovanja u ekstremnim sportovima. Takva putovanja privlače ljude koji vole adrenalin i rado uživaju u njemu.

3.JEDRILICOM OKO SVIJETA

Od sva ova 3 putovanja ova i po na-zivu zvuče najduže što je i istina jer naravno svijet je veći i od jedne pusti-nje i jednog kontinenta. Ova putova-nja, premda su najduža, ipak je lakše jedriti nego trpiti vrućine Sahare, ali sa druge strane za opustiti se u ova-kva putovanja treba imati hrabrosti i uopće znati u što se radi jer nije li-jep osjećaj izgubiti se u sredini nekog mora ili oceana.

2.BICIKLOM KROZ CIJELI KONTINENT

Kao i svaka druga avanturistička pu-tovanja pa ni ova nisu lagana i sadrža-vaju puno psihičke i mentalne snage, strpljenja i naravno samopouzdanja. Vožnje biciklima danas su sve rjeđe, a ista je stvar sa ovakvim putovanji-ma. Na ovakva putovanja idu pripre-mljeni ljudi te oni koji vole adrenalin jer proći cijeli kontinent s biciklom je jako dugo i niti malo lagano putova-nje.

Leona Jezerčić, 6.a6


EGZOTIČNA PUTOVANJA

Što zapravo znači riječ egzotika?Egzotika je nešto: daleko, skupo, neobično, tuđe.Neka egzotična mjesta: Maldivi, Sahara, Bali, Zanzibar, Tanzanija, Madagaskar, Bahami, Amazona, Bangkok, Karbi, Butan... Ako ne znate gdje je država na karti, a imate više od ocjene dovoljan iz Geografije – ta država je egzotično mjesto za posjetiti.Ljudi idu na egzotična putovanja zbog odmora, uživanja na nepoznatom, da bi se pohvalili, da bi naučili nešto novo, da bi upoznali drugačije kulture. Ovakva putovanja su skupa, teško se pronalaze i na takva putovanja idu poznate osobe.

Matea Prkačin, 8. b

Danas je život jako brz i zahvaljuju-ći suvremenoj tehnologiji i interne-tu danas postoji niz poslova koji se mogu raditi van poduzeća i u udobno-sti svoga doma. Međutim, neki poslo-vi i dalje zahtijevaju fizičku prisutnost, a neki od njih uključuju i putovanja. U našoj neposrednoj blizini se nalazi zračna luka i pomorska luka. Ako vo-lite putovati, a ne želite izdvojiti svoj novac za putovanje možete biti:

1. POMORCIPomorac ili moreplovac je izraz za osobu koja se profesionalno i/ili stručno bavi pomorstvom, odnosno plovidbom, bilo kao zapovjednik (ka-petan) broda, bilo kao član njego-

ve posade. Ovo obuhvaća osobe koje se pomorstvom bave kao dijelom svog redovnog zanimanja, kao i one koje se njime bave iz sporta i želje za pusto-lovinom (npr. sportski jedriličari). Ali biti pomorac nije lako, morate znati mnoštvo toga o moru i snalaženju na njemu. Kao što su navigacija, brodska signalizacija, upravljanje i održavanje plovila, odnosno spremnost na rizike i posljedice dugotrajnog boravka na moru.

2. AVIOKOMPANIJAAviokompanije iznajmljuju ili posje-duju avione kojima pružaju usluge. Aviokompanije variraju u širokom op-segu, od onih sa jednim avionom koje prenose poštu ili teret, do međuna-rodnih kompanija koje pružaju kom-pletne usluge koristeći stotine aviona. Usluge aviokompanija se mogu kate-gorizirati kao interkontinentalne, do-maće, regionalne ili internacionalne.

3. BROD ZA KRSTARENJEBrod za krstarenje (poznatiji kao kru-zeri) putnički je brod, čija namjena

nije prijevoz osoba od jedne do dru-ge luke, odredišta, nego je namijenjen za uživanje u putovanju i sadržajima na brodu. Ako volite turistička odre-dišta možete, osim biti dio pomorske posade, biti i dio uslužne posade (ko-nobari, kuhari, čistači, zabavljači…) i na taj način posjetiti najveća svjetska turistička odredišta.

Maroje Milić, 6.a

Poslovi koji zahtijevaju česta putovanja

7


Jedan od povoda za pisanje o putovanju u ovoj školskoj go-dini je upravo ovaj posjet. U prosincu 2017. godine učeni-ci sedmih i osmih razreda imali su priliku upoznati Crystal (Nian Hsuan) Lee i Han (Chung Han) Yanga, mlade putnike koji se u svojim putovanjima pokušavaju približiti lokalnoj zajednici. Upravo zbog toga su podsjetili i Osnovnu školu Župu dubrovačku. Crystal je studentica Engleskog jezika, a Europu je počela upoznavati prilikom programa razmjene studenata, Erasmusa, u Nizozemskoj. Han je za Erazmus izabrao naš glavni grad, Zagreb. Kada su se vratili u rod-ni Tajvan, odlučili su sve svoje internacionalne posjetite-lje upoznati s djecom u lokalnim školama jer su uvidjeli da je to možda jedini način da djeca vide kako se živi u drugim dijelovima svijeta. S obzirom da su i sami svjetski putnici, a u tom trenutku su bili na če-tveromjesečnom putovanju Europom, vole tražiti smještaj putem sve popu-larnije couchsurfing zajednice. Putu-ju po svijetu i odsjedaju u domovima drugih couchsurfera kako bi, barem na kratko, bili dio svakodnevice neke druge kulture i iskusili nešto novo i drugačije.Naglasili su da u tuđi dom uđu kao stranci, ali uvijek izađu kao prijatelji. Pokrenuli su projekt Couchsurfing in

class (Couchsurfing u nastavi). Učenicima su prikazali jef-tine i zanimljive načine putovanja, prezentirali su im svo-ju i druge države u kojima su bili. Tajvan, kao i Hrvatska, obiluje prirodnim ljepotama i kulturnim znamenitostima, a iako je površinom manji, broji čak 23 milijuna ljudi. Na posljetku im je Crystal zasvirala na violini koju vježba svi-rajući samostalno ili s drugim glazbenicima u školama, kulturnim ustanovama i na ulici. Objasnila je djeci da se tako oslobodila straha od javnog nastupa i počela je u potpunosti uživati u glazbi. Neki učenici su naučili pisati svoje ime na kineskom jeziku, a nije manjkalo ni poprilič-no kreativnih pitanja za naše goste.

Dašak Tajvana u Župi dubrovačkoj

8


Što raditi tijekom putovanja? To je odlično pitanje, evo ti i odgovor.Ako putuješ s prijateljima uvijek možete razgovarati, ze-zati se, pričati smiješne priče, igrati igre (kaladont, uno i sl.). Možeš spavati. To je uvijek korisno jer ti brzo prođe vrijeme i dođeš svjež na destinaciju. (Slatki snovi.)Imaš li mobitel? Ako imaš možeš ga koristiti. Igrati igrice, slušati muziku i biti na društvenim mrežama. (Ja ne govo-rim da bi trebao/la biti na mobitelu. To je samo prijedlog.)Uzmi knjigu i pročitaj ju. Gledaj kroz prozor i otputuj u svoju maštu.

Na svakom putovanju idemo u sho-ppping. Jedna polovica na svakom putovanju potroši puno novca u sho-ppingu i ima viška nepotrebnih stvari, a druga polovica potroši vrlo malo pa na kraju ne bude zadovoljna svojom kupnjom. Evo nekoliko savjeta što, kako i koliko kupiti!• ŠTO KUPITI NA PUTOVANJU?Kad si na putovanju i jako se dobro pro-vedeš (bilo je NEZABORAVNO), lijepo bi bilo za uspomenu kupiti neki suvenir.

Zna se dogoditi slučaj kad netko u školi ima istu majicu kao i ti, tebi se počne manje sviđati ta majica i s vre-menom ju prestaneš nositi. Zato je dobro kupiti jednu majicu na putova-nju, ili hlače, tenisice (što god)… Kad se vratiš kući, u svoj kraj, neće biti to-liko ljudi koji nose iste majice kao ti.Ako si na putovanju i vidiš neke jef-tine magnete, razglednice, blokić ili kemijsku.. kupi ga sebi, ili ako ti se ne sviđa, a imaš dovoljno novca kupi i pokloni svojem najdražem prijatelju/ici, baki, djedu, roditeljima…• KAKO ODABRATI KVALITETU

PROIZVODA?Ako je u pitanju odjeća, onda uvijek treba kupovati pamučnu. Ako je maji-ca napravljena od poliestera jako bude vruće u njoj, zna brzo poprimit znoj i tada majica dobije neugodan miris. Kako vidjeti je li odjeća od pamuka ili poliestera? U unutrašnjoj strani maji-ce, ili neke druge odjeće, na etiketi možete pročitati je li napravljena od poliestera ili 100% od pamuka.*Govorimo li o nekom suveniru kao

npr. magnetu ili privjesku, uvijek po-gledaj i na drugim mjestima cijenu pa se vrati na najjeftinije mjesto.• KOJA MAJICA? OVA ILI ONA?Pitate li se ikad: ,, KOJU ĆU MAJICU KUPITI? OVU ILI ONU?” Pročitajte sljedeći savjet.Često razmišljamo o odabiru odjeće. Nažalost, nemamo dovoljno novca za sve što želimo i moramo odabra-ti samo jedno. KAKO? Evo kako. Prvo pogledaj kvalitetu odjeće (pogledaj pod broj 2.). Zatim razmisli koja bi se više slagala s ostatkom odjeće koju imaš kod kuće u ormaru. I na kraju, pogledaj cijenu, pogled usmjeri na to što ti bolje stoji i koja će duže trajat. Nakon svih tih procjena, pođi na bla-gajnu i kupi SVOJ PRAVI IZBOR.U SHOPPINGU NE TROŠI PUNO NOVCA, ALI NEMOJ BITI NI PREVIŠE ŠTEDLJIV!

Mia Mudrinić, 6.c

Što raditi tijekom putovanja?

Nadam da sam ti pomogla i da ti neće biti dosadno dok putuješ i da ćeš se super zabaviti na putovanju gdje god putuješ. SRETAN PUTI!!!

Franka Katavić 6.c

SHOPPING

9


U petak, 26.10.2018. godine, učenici sedmih razreda bili su na terenskoj na-stavi u Metkoviću. Posjetili su Prirodo-slovni muzej i razgledali stalan postav uz pratnju kustosice te su sudjelovali u radionici „Život u kapljici vode” - gdje su pod mikroskopom promatrali uzorke vode iz Neretve. Ručali su na izletištu Adria gdje su uživali u netaknutoj prirodi i organiziranim natjecateljskim igrama na otvorenom. Posjetili su i Arheološki muzej „Narona” u Vidu gdje su, uz prat-nju kustosice, razgledali stalni postav.

POSJET ŠESTIH RAZREDA MAKARSKOJ I OMIŠU

U petak 19.10.2018. učenici šestih razreda posjetili su Makarsku i Omiš. Po dolasku u Makarsku uslijedio je ra-zgled Kačićevog trga, posjet Malako-loškom muzeju u sklopu franjevačkog samostana gdje se nalazi jedna od najvećih zbirki školjaka na svijetu, a potom poznato svetište Majke Božje Lurdske - Vepric sa zanimljivom špi-ljom. U svetištu je podignuta kapela sa sakristijom, oltar na trgu, ispovje-daonice, postaje križnog puta...Nakon toga uslijedio je odlazak pre-ma Omišu – gradu na ušću rijeke Ce-tine. Razgled grada i šetnja gradskom jezgrom. Svaki kamen grada govori o njegovoj burnoj povijesti, stoljeća

nisu izbrisala us-pomene na hr-vatske vladare, knezove Kačiće i gusare. Vožnja brodom po rije-ci Cetini do Rad-manovih mlinica, poznatog izletišta u kanjonu rijeke, gdje je bio orga-

niziran ručak. Cetina je jedna od naj-većih rijeka dalmatinskog slijeva, pre-građena mnogim branama i hidroe-lektranama. Nakon ručka uslijedila je igra i zabava (igre po izboru, posjet starom mlinu, šetnja šumom, zabava u parku uz rijeku).Nakon uzbudljivog dana uslijedio je povratak kući, u Župu dubrovačku, gdje smo stigli u večernjim satima.

Doživljaji s putovanja iz pera naših novinara; Maroja i Leone: Dogovor je bio da se nađemo u 6:45 ispred nove škole i krenemo u 7:00, ali zbog kašnjenja nekih učenika kre-nuli smo u 7:20. Ušli smo u autobus

i polako krenuli prema Neumu. Kada smo stigli u Neum neki učenici su se skoro vratili kući jer nisu poštovali pravila, ali srećom profesori su imali razumijevanja i brzo smo to zaboravili i nastavili se zabavljati. Došli smo u je-dan muzej gdje smo vidjeli dosta lije-pih školjaka i nastavili prema svetištu Vepricu pored Makarske. Kada smo tu završili otišli smo u Radmanove mlini-ce gdje smo puno vremena iskoristili na hranu i igru. Jako smo se zabavili i upoznali nove prijatelje. Bilo je dosta igara: nogomet, odbojka, košarka… Uživali smo i nismo uopće koristili tehnologiju, nego smo se zajedno za-bavljali i družili. Došlo je i vrijeme za polazak kući. Također, u autobusu za povratak je bilo jako zabavno. Igrali smo razne igrice, pjevali i razgovarali međusobno. Tu je bio kraj našeg jed-nodnevnog putovanja. Sve skupa bilo je jako zabavno i jedva čekamo kada ćemo doživjeti još jedno poučno isku-stvo.

Maroje Milić i Leona Jezerčić, 6.a

Terenska nastava sedmih razreda

10


Ples i glazba1 .ZumbaU Župi dubrovačkoj treninzi se održavaju od 2017. godine u dvo-rani stare škole. Trenerica – Paola Šutić

2.FolklorKUD Marko Marojica osnovan je 1976. godine. Predsjednik – Ivi-ca Grbić. Plešu se plesovi koji se izvode na tradicionalnom glazba-lu lijerici.

3.MažoretkinjeOsnovane su 2008. godine. Trene-rica – Marijeta Klis. Prošle godine su organizirali državno prvenstvo u Župi dubrovačkoj.

Sportovi1. NogometNK Župa dubrovačka je nogomet-ni klub iz Čibače. Imaju i svoju školu nogometa zvanu Astarea. Treneri – Mladen Nikolić i Ivica Karabogdan. 2. RukometRukometni klub iz Dubrovnika. Osnovan je 4. listopada 1974. Predsjednik kluba – Ivan Granić.

3. KošarkaKlub je osnovan 1946. Klub je Prvu ligu izborio tek tijekom sezo-ne 2003./04.

4. OdbojkaIsključivo ženski odbojkaški klub. Klub je osnovan 18. siječnja 2006.godine. Predsjednik - Miran Milo-slavić, u našoj školi poznat i kao dundo Miran iz računovodstva.

5. Judo klub Župa dubrovačkaJK Župa dubrovačka održava tre-ninge u sportskoj dvorani u Župi Dubrovačkoj. Već dugi niz godina ostvaruje odlične rezultate na na-tjecanjima. Na zadnjem natjeca-nju u Gospinom polju Iva Oberan, članica kluba, osvojila je medalju za prvo mjesto u Europi u svojoj kategoriji. Treneri - Ivan Oberan i Danijel Kapac

6. Gimnastički klub Dubrovnik Djeluje već 15 godina za sve uzra-ste, pa i vrtićku djecu. Treninzi se održavaju u novoj dvorani.

7. Teniski klub Župa dubrovačkaDjeluju 4 godine, ali ih je već na-kon dvije posjetio veliki hrvatski tenisač Goran Ivanišević. Nalaze se na Šetalištu dr. Franje Tuđma-na 17 (pokraj hotela Sheraton).

Izvanškolske aktivnosti u Župi dubrovačkojNe znate što biste sa slobodnim vremenom? Umjesto da vrijeme provodite ispred računa-la ili mobilnih telefona predlažemo da se družite s prijateljima u organiziranim i zabavnim sportskim i/ili plesnim aktivnostima koji se nude u Župi dubrovačkoj. Iako je ipak primarno druženje i rekreacija, ako budete pokazali dobre rezultate možda vas natjecanja odvedu na daleka putovanja. Ovo su samo neke od aktivnosti koje možete izabrati, nadamo se da smo vam pomogli!

Leona Jezerčić i Maroje Milić, 6.a11


• Ukratko nam se predstavite.Ja sam Anela Bećir-Kljunak. Predajem Geografiju već 7 godina. Imam 38 go-dina i živim u Konavlima. Majka sam dvoje djece.• Prije ste radili kao stjuardesa. Za-

što ste se odlučili za posao profe-sorice i volite li svoj posao? Biste li se opet voljeli vratiti u dane kad ste radili kao stjuardesa?

Radila sam kao stjuardesa na zadnjoj godini fakulteta (7-8 mjeseci). Odlu-čila sam se za posao profesorice jer jako volim djecu i to me ispunjava. Ne bih se ponovno okušala u tome po-slu jer uživam u poslu koji trenutno radim.• Koje je bilo vaše prvo putovanje?Moje prvo putovanje je bilo jako lije-po. Iako sam imala samo 3,5 godine, uživala sam u svakom trenutku. Išla sam sa svojom obitelji na skijanje na Jahorinu.• Gdje ste sve putovali?Posjetila sam mnogo država. Neke od njih su: Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Irska, Francuska, Ita-lija, Španjolska, Danska, Mađarska, Škotska...• Koji gradovi su na Vas ostavili lije-

pi dojam?Svako putovanje mi je bilo iznimno

lijepo te ne mogu izdvojiti najdraže. Ali jedno od najljepših putovanja je svakako bilo ono u Dublin. Tamo bih voljela povesti i svoju djecu jer mi-slim da bi uživali. Jako su mi se svi-djele države Albanija i Makedonija. Pripadaju u slabije razvijene države, no na mene su ostavile jedan jako li-jep dojam, iako sam putovala preko 16 sati. Jako mi se sviđa Istra, pogo-tovo NP Brijuni. Danska je na mene ostavila jedan snažan dojam. Ona je jedna prekrasna država puna skandi-navskog duha.• U kojem gradu biste voljeli živje-

ti?Velika mi je želja živjeti u Zagrebu jer sam tamo provela veći dio svog ži-vota. Da dobijem poslovnu priliku u Zagrebu, definitivno bih je iskoristila jer obožavam taj grad. Također, imam stan u Samoboru. Za vrijeme blagda-na tamo idem s obitelji.

• Imate li neku smiješnu anegdotu sa svojih putovanja?

Bilo je dosta smiješnih događaja. Je-dan od njih se dogodio upravo u Las Vegasu, Gradu Kocke. Svaki dan su stare bakice dolazile u kockarnice i pokušavale osvojiti novac. To je smi-ješno zbog toga što su uvijek imale cigaretu u ustima i čašu viskija u ruci. Mi nismo navikli vidjeti bake u ta-kvom izdanju. I ja sam se okušala u kockanju te sam osvojila 300 dolara. Naravno, to je bila samo zabava. Dru-ga smiješna anegdota za mene i nije bila toliko smiješna u trenutku kada se dogodila. Izgubila sam se u Las Vegasu. Uhvatila me totalna panika i nisam znala što ću učiniti. To je jedan od onih događaja kojemu mu se smi-ješ s vremenskim odmakom.• Koja Vam je sljedeća destinacija

za putovanje?Moja velika želja je sljedeće godine posjetiti Norvešku. U Hrvatskoj bih voljela posjetiti otoke Hvar i Vis. Pu-tovala sam na jako puno destinacija u Lijepoj Našoj i ne mogu vjerovati da još nisam posjetila te lijepe otoke. Ta-kođer, velika mi je želja posjetiti afrič-ke zemlje.

Intervjuirale: Marija i Paola

Profesorica Geografije i njena putovanja po cijelome svijetu

12


Engleska je država bogate tradicije, kultura i običaja. Kad ka-žemo riječ ENGLESKA sjetimo se niza asocijacija na primjer oblačno, pomalo tmurno vrijeme, čajanka u pet koja se apso-lutno nikada ne preskače, London, Big Ben sat, Baker Street na kojemu se nalazi muzej voštanih figura (u toj ulici rođen je Sherlock Holmes), British Museum, londonski Underground (Tube), London Eye, mostovi Temze, predivan engleski jezik, kraljica Elizabeta, običaji za blagdane i slično. Engleska je zai-sta divna! Ljudi i turisti širom svijeta žele posjetiti London, po-znatu Oxford Street te neke muzeje, trgovine i ostalo. Djeca u Engleskoj često u školi ostaju cijeli dan, ali tamo imaju osiguran boravak, školsku kantinu te poslije škole idu u brojne klubove, recimo šahovski klub, umjetnički klub, plesne klubove i tako dalje. Meni je osobno najzanimljivija kraljevska obitelj. Ona živi u predivnoj Buckinghamskoj palači. Englezi imaju brojne običaje za blagdane. Za Božić peku puricu i svi skupa blaguju za stolom, pripremaju Christmas pudding koji je specijalitet za vrijeme večere, kite predivnu božićnu jelku, pjevaju božićne pjesme kao što su Zvončići, a djeca se vesele Djedu Božićnjaku koji će im donijeti predivne poklone na Božić. Običaji za Uskrs su također jako zanimljivi. Djeca ukrašavaju pisanice tako što ih bojaju, crtaju po njima i ukrašavaju ih na sve moguće načine.

Grupa od 15 učenika sedmih i osmih ra-zreda i njihove profesorice Marina Ma-rega Selecki, Nataša Bebić Bačan i Da-vorka Bronzić uključili su se u eTwinning projekt „Znanja i okusi” u suradnji s vrš-njacima iz škole ICS “G. Bufalino” iz tali-janskog grada Comiso na Siciliji. Projekt je trajao nekoliko mjeseci tijekom kojih su učenici izmjenjivati znanja, komuni-cirali na engleskom i talijanskom jeziku, zajedno odrađivali zadatke iz projekta i ujedno se družili putem foruma i video konferencija. Jedan od ciljeva ovog pro-jekta je upoznavanje i očuvanje tradicije svog kraja, kao i upoznavanje s tradici-jom škole/zemlje partnera, kroz pripre-mu tradicionalnih božićnih jela. Za pred-stavljanje božićnih okusa Župe dubro-vačke izabrali smo pripremu zelene me-nestre. Koristili smo domaće namirnice, tri vrste kupusa i nekoliko vrsta suhog mesa. A kako je izgledalo kuhanje ovog

jela u našoj školskoj kuhinji pogledajte u videu na mrežnim stranicama Youtube kanalu Osnovne škole Župe dubrovačke. U nastavku projekta učenici naše škole pripremili su tradicionalno jelo iz regije škole partnera „Scaccia Ragusana”. Radi se o tradicionalnoj sicilijanskoj pogači čiji su glavni sastojci tijesto s maslinovim uljem, umak od rajčica i bosiljak. Poga-ča se puni sastojcima po želji, a mi smo naše punili raznim vrstama sira, šunkom, pršutom, domaćim slavonskim koba-sicama i špinatom. Jede se vruća i jako je ukusna. Pripremi ovog jela prethodi-la je video konferencija s učenicima iz partnerske škole tijekom koje su učenici izmijenili naputke i savjete o kuhanju, pečenju, sastojcima.Na žalost, fotografijama možemo pre-nijeti samo djelić atmosfere i postupka kuhanja.

Engleska

Jedu posebnu vrstu pinice koja se obično jede vruća s puno maslaca. Igraju se mnoge igrice kao što je traženje čokoladnih jaja po vrtu, a to je zabava za sve generacije. Za noć vještica rezbare se bundeve u koje se stavlja lampion. To je glavna de-koracija! Djeca idu od kuće do kuće u svojim kostimima! Prvo pokucaju na vrata, a kad ih netko otvori kažu TRICK OR TRE-AT što znači da im daju slatkiše ili će im ući u kuću i napraviti nekakvu nepodopštinu! Najpopularniji sportovi u Engleskoj su nogomet, ragbi, tenis i polo! Jako je poznat i engleski doručak koji se sastoji od slanine, jaja, kobasica, tosta, soka od naranče i čaja s mlijekom.SO PLEASE VISIT ENGLAND BECAUSE IT IS A BEAUTIFUL COUNTRY!

Marija Turčinović, 8.d

Knowledge and flavours - “Saperi e Sapori” - from around the world

(Znanja i okusi širom svijeta)

13


Put u VukovarNapokon je stigao 14.4.2019. stigla je ta dugo očekivana nedjelja. Svi smo se probudili jako rano, a u 5:15 smo već bili ispred škole sa svojim kovčezima. Vidjela sam svoje prijatelje. Svi su bili tako uzbuđeni, ali i pospani. U pratnji profesorica Linde Jurkić, Nataše Bebić Bačan, Tanje Galjuf, Lenkice Majić te profesora Andrije Arežine i Denisa Vega smo se ukrcali u autobuse i krenuli put Vukovara.Krenuli smo u 6:00 h. Put je bio dugačak i naporan, ali uz veselo druš-tvo sve brzo prođe. Uvečer oko sedam sati smo stigli pred hostel Du-brovnik. To je područje bivše vojarne. Oko hostela se nalaze ratna vo-zila, zrakoplovi i oružja. Smjestili smo se te nakon večere uputili prema kuglani gdje smo imali odličnu disko večer. Mnogi od nas su se prvi put okušali u kuglanju i bilo je jako zanimljivo.Ujutro nakon doručka krenuli smo u razgledavanje crkve sv. Filipa i Ja-kova i vojarne. Promatrali smo ratne zrakoplove, brodove i tenkove. Imali smo zanimljivo izlaganje o različitim oružjima koja su se koristila za vrijeme domovinskog rata. Nakon toga slijedilo je predavanje o ras-padu SFRJ, bitci za Vukovar i Domovinskom ratu. Slijedila je plovidba Dunavom koja je trajala 45 min, a nakon vožnje smo imali slobodno vrijeme u središtu grada. Uvečer nakon večere imali smo nezaboravnu zabavu na Dunavu.Posljednji dan boravka u Vukovaru na red je stigao obilazak memori-jalnih lokaliteta. Posjetili smo Spomen-dom hrvatskih branitelja na Tr-pinjskoj cesti, Spomen-dom Ovčara, masovnu grobnicu na Ovčari, Me-morijalno groblje žrtava Domovinskog rata, Kukuruzni put – Put spasa, Mjesto sjećanja – Vukovarska bolnica ´91.Posjetili smo kuću našeg Nobelovca Lavoslava Ružičke. Tamo se odr-žala škola mira te kviz znanja u kojem je naša škola osvojila 1. mjesto.U Dubrovnik smo se vratili u kasnim večernjim satima. Ono što je naj-važnije, vratili smo se puni dojmova kao bolje i plemenitije osobe. Vra-

tili smo se sa znanjem da se Vukovar više nikada ne smije ponoviti! Ne smijemo ga zaboraviti.

Pripremila: Marija Turčinović, 8.d

Na fotografiji se nalaze novinari osmih razreda: Vita, Paola, Marija, Đivo i Matea

14


Tko sam ja?

1.

3.

5. 6.

2.

4.

Nalazim se u Parizu. Visok sam oko 320.75 metara - to je oko 81 kat. Najviša sam građevina u Parizu. Jedan sam od najprepo-znatljivijih svjetskih sim-bola. Nazvan sam po svom dizajneru Alexandeu Gu-stavu Eiffelu. TKO SAM JA?

Nalazm se u Londonu. Još sam poznat pod nazvom Milenijumski kotač. Nalazim se na južnoj obali Temze. S mog vrha možeš vidjeti cijeli London. Nalazim se u Guinnessovoj knjizi rekorda zbog toga što sam prozvan kao najviši objekat te vrste na svijetu. Otvorio me Toni Blair. TKO SAM JA?

Nalazim se u Instanbulu. Bila sam najveća crkva u bizantskom carstvu. Bila sam džamija, a sada sam muzej. Još se nazivam i Božanska Mudrost. I danas me smatraju jednom od čuda arhitektu-re. Čuvena sam po svojoj veličini i ljepoti. TKO SAM JA?

Nalazim se u Pisi. Visok sam 55 metara, a vrh mi je nagnut 4 me-tra u odnosu na temelje. Naginjao sam se u prosjeku 1 mm godišnje i zato sam bio zatvoren za posjete zbog građevinskih zahvata kojima se pokušalo zaustaviti naginjanje. Tom prilikom sam ispravljen za 45 cm i ponovno sam otvoren za posjete. TKO SAM JA?

Nalazim se u Londonu. Visok sam oko 96 metara. Nadimak sam velikog zvona unutar ve-likog sata na sjevernom dijelu Westminsterske palače, iako isto to ime daju satu ili tornju. Dobio sam ime po političaru Sir Benjaminu Hallu koji je zbog svojeg stasa dobio nadimak Big Ben. TKO SAM JA?

Najveća sam građevi-na na svijetu i za mene pogrešno tvrde da se vidim s Mjeseca. Nala-zim se u Kini i po njoj sam dobio ime. Turisti iz cijelog svijeta me posjećuju. Dug sam 21 196 km. Duž mene se stavljaju stražarni-ce. TKO SAM JA?

Pripremila: Mia Raguž, 8.a

15


Upoznajmo učenike putnike

• Ukratko nam se predstavi.Moje ime je Manuela Mijović i idem u 8. c razred. Imam 13 godina. Tre-niram tenis već 10 godina .• Koliko često imaš treninge i ko-

liko često ideš na turnire?Treninge imam svaki dan. Na turni-re idem dva puta mjesečno.• Ideš li na turnire izvan ili unutar

Hrvatske?Oboje. Imaju dvije sezone. Jedna sezona turnira unutar je Hrvatske i jedna je sezona međunarodnih turnira, ovisi o kojem je godišnjem dobu riječ.• Gdje si do sada sve putovala i gdje si bila najdalje?Bila sam u Španjolskoj na otoku koji se zove Mallorca, u Austriji u gradu Kufstein, u Njemačkoj u gradu Regensbur-gu i po balkanskim državama: Bosna i Hercegovina, Srbi-ja… Najdalje mi je bila Španjolska.• Koje ti se putovanje do sada najviše svidjelo, a koje ti

je bilo najgore?Najbolje mi je do sada bilo u Mallorci. Tamo sam bila 10 dana krajem 11. mjeseca 2017. Najgore mi je bilo u Splitu 2017. zbog toga što sam ozlijedila nogu i nakon toga ni-sam mogla igrati dva mjeseca.• Kada pođeš na turnire, koliko dana najčešće ostaneš i

koliko ti je do sada trajao najduži turnir?Najčešće ostanem tjedan dana jer inače turniri traju tje-dan dana i svaki dan je jedan meč. Najčešće traje od po-nedjeljka do subote. Najduži turnir mi je do sada trajao 11 dana i to je bio turnir u Austriji.• S koliko si godina prvi put putovala i gdje?Prvi put sam putovala sa 7 godina i to je bio turnir u Spli-tu.• Koji ti je do sada najbolji uspjeh koji si ostvarila?Najbolji uspjeh sam ostvarila u Njemačkoj 2017. na me-đunarodnom turniru do 14 godina, polufinale, a ja sam tad imala 12 godina.• Uspiješ li uskladiti tenis i školske obveze te stigneš li

obići neke gradove dok si na turnirima, od mečeva i treninga?

Uspijem, ali ne bih uspjela bez dobre organizacije. Dok sam na turnirima, kako kad, nekad stignem - a nekad ne.

Intervjuirala: Vita Car, 8.b

• Ukratko nam se predstavi.Ja sam Nevia Miloslavić. Imam 15 godina. Živim u Zagru-di. Pohađam Umjetničku školu Luke Sorkočevića već 7 godina.• Gdje si sve putovala?Putovala sam u Split, Imotski, Travnik, Varaždin, Zagreb i Opatiju.• Stigneš li uskladiti glazbenu školu sa školskim obve-

zama i druženjem s prijateljima?Ne stignem uskladiti ove dvije škole zbog manjka slo-bodnog vremena. Moram priznati da sam se više posve-tila muzičkoj školi jer je glazba nešto što me ispunjava i usrećuje. Ponekad pronađem slobodnog vremena za druženje s prijateljima.• Hoćeš li nastaviti srednju muzičku školu?Naravno da hoću. Glazba je moja svakodnevnica i ne bi mogla zamisliti život bez nje.• Koji ti je najbolji uspijeh?Ne mogu izdvojiti najbolji uspijeh. Svakim postignućem sam se popela jednu stepenicu više. Ta iskustva mi po-mažu u mome daljnjem napredovanju. Svaki put naučim nešto novo, upoznam nove ljude i zabavim se.• Koje ti je bilo najdraže putovanje?Moje najdraže putovanje je bilo u Opatiju koja mi je osta-la u sjećanju kao predivan grad. Super sam se zabavila.

Intervjuirala: Paola Brajević, 8. b

Manuela Mijović, tenisačica Nevia Miloslavić, flautistica

16


• UKRATKO NAM SE PREDSTAVI. Ja sam Admira Qunaj. Imam četrnaest godina. Rođena sam u Zagrebu, a dolazim s Kosova. Idem u osmi razred OŠ Župe dubrovačke.• KAKO TI SE SVIĐA U ŽUPI?Župa je maleno mjesto, ali mi se sviđa. Župa je prije svega zanimljivo mjesto za život. Sviđa mi se što ovdje ima mora. Jako volim šetati, a ovo mjesto je savršeno za to. Navečer je mirno. Voljela bih da ima više ljudi te da nije sve tako mirno. • JELI TI BILO TEŠKO NAUČITI HRVATSKI JEZIK?Bilo je teško, ali sam se potrudila te sam ga uspješno savla-dala. Hrvatski mi je teži od albanskog, ali to je normalno. Kada mi je tata imao petnaest godina došao je raditi u Hr-vatsku. Tako je naučio jezik. On mi je puno pomogao dok sam učila govoriti hrvatski. • KOJI TI JE PREDMET NAJDRAŽI, A KOJI NAJTEŽI?Volim školu, a posebno je volim zbog prijatelja. Najdraži mi je predmet Likovni. Volim crtati i dobra sam u tome. Najte-ži predmet mi je Fizika. Mučim se s formulama, a i teorija mi je teška. • JESI LI PUTOVALA PO NEKIM DRUGIM DRŽAVAMA?Prije godinu dana sam bila u Austriji. Bilo mi je jako lijepo. Bila sam u Beču. Taj grad je prekrasan. Posebno mi se svi-djela vožnja vlakom. Također sam putovala svuda po Hr-vatskoj.

• VOLIŠ LI PUTOVATI? Jako volim putovati. Putujem s obi-telji i prijateljima. Volim šoping. Najviše mi se svidjelo u Zagrebu. Voljela bih posjetiti Švicarsku, Fran-cusku, Englesku i Ameriku. • KAKO PROVODIŠ SLOBODNO

VRIJEME?Najčešće šetam sa sestrom. Volim igrati odbojku, a ponekad provodim vrijeme i na društvenim mrežama. • ŠTO TI SE NAJVIŠE SVIĐA U DUBROVNIKU?Dubrovnik je jako lijep grad. Najviše mi se sviđaju more i Stradun. Jako mi se sviđaju i Zidine. • ŠTO SVE MOŽEMO VIDJETI NA KOSOVU? Kosovo je dobro mjesto za život. Ima puno lijepih stvari za vidjeti. Najpoznatije odredište je Kalaja u Prizrenu. To mje-sto je posebno i posjećuje ga puno turista. Kalaja je zani-mljiva i trebali biste ju posjetiti ako dođete na Kosovo. • ŠTO PLANIRAŠ NAKON OSNOVNE ŠKOLE? HOĆEŠ LI

OSTATI U ŽUPI?To je zaista teško pitanje. Možda ću otići u Austriju, a mož-da ću ostati ovdje. Još uvijek nisam sigurna.

Intervjuirala: Marija Turčinović, 8. d

• Možeš li nam se predstaviti?Ja sam Aurora Gentili, imam 12 go-dina i idem u 6. b razred u Osnovnoj školi Župi dubrovačkoj. • Gdje si rođena?Rođena sam u Rimu, u Italiji. • Sviđa li ti se Italija, koliko često

posjećuješ rodni grad?Jako volim Italiju. Idemo u posjet dva do tri puta godišnje. U Italiji još imam rodbinu s tatine strane obitelji.• Učili smo da je Rim pun povije-

snih znamenitosti, jesi li posjetila neke?

Da, mnoštvo njih. Najdraži mi je Ko-losej. • Voliš li putovati u Italiju i koga bi

htjela povesti sa sobom sljedeći put?

Jako volim ići u Italiju, a jednom bih rado povela rođaka Marina. • Bi li voljela živjeti u Italiji kad na-

rasteš?Iako volim ići u posjet, ne bih htjela živjeti tamo.

Intervjuirala: Leona Jezerčić, 6.a

Admira Qunaj, mala velika putnica

Aurora Gentili

Upoznajmo učenike putnike

17


Ljubav dođe i prođe

Kad bi je vidiooba bi mi oka ispalakad bi mi barem za Valentinovočestitku napisala.

Znam da govoreljubav je teška,ljubav je mit,al’ od nje se ne možeš skrit.

Sve te srcokradljivice male,o meni su sanjale,a nisu znaleda moje srce kucaza jednu djevojkuod koje mi se muca.

Ja u odijelu,a ona u slatkoj miniciprvi nam je dejtbio u knjižnici.

Dok smo se mirazmjenjivali komplimentimatete knjiže je radila na dokumentima.

Sve što je lijepone traje vječnojedna mala šalai odmah mi je nogu dala.

Andrija MiloslavićRazred: 6.c

Dubrovačka knjižnica organizirala je natječaj za izbor naj-ljepše ljubavne pjesme među dubrovačkim osnovcima i srednjoškolcima povodom Valentinova pod nazivom „Amor u knjižnici!“. Ugodna večer održala se u Saloči od zrcala u 18 sati u četvrtak 14. veljače 2019. godine. Rado-ve su ocijenili akademik i pisac Luko Paljetak, profesorica hrvatskoga jezika Tajana Martić te književnica i diplomira-na knjižničarka Renata Zlatković. Našu su školu predstav-ljali učenici 6. c razreda Mihael Miloslavić s pjesmom Lju-bav na prvi pogled, Andrija Miloslavić s pjesmom Ljubav dođe i prođe i Matija Miladin s pjesmom Amor u knjižnici. Učenici su za sudjelovanje dobili zahvalnice, a mi im česti-tamo na uloženom trudu u pisanju pjesama i čitanju pred publikom!

L J U B A V

Amor u knjižnici

18


Zadnjih mjesec dana, u Imotskom, ži-vio je dječak Tomica. Imao je dvana-est godina, a išao je u sedmi razred.Osim toga imao je i strašan problem, veliki, gnjusni, ljubavni problem. U taj isti razred išla je i Martina, prekrasna djevojčica nebesko plavih očiju što su se vidjele na kilometar. Osim toga imala je i „čarobnu“ kosu koja joj je sezala skoro pa do struka. Tomici se jako sviđala, ali i on njoj samo on to još nije znao. Bilo ga je strah to pri-znati makar je to silno želio. „Ma, ma, ma Martina, moram ti ne-što priznati“ krenuo bi pa bi odnekud iz njega izletjelo: „Za, za, za zaboravio sam gumicu, molio bih te da mi posu-diš svoju.“ S druge strane Martina se nadala da će Tomica učiniti prvi korak. Vjero-

jatno to ne bi ni dočekala da se jed-nog dana Tomici nije dogodilo nešto strašno, skroz neočekivano, ali počni-mo ispočetka. Bilo je prekrasno nedjeljno popod-ne kad su Tomica i njegov prijatelj Martin krenuli istraživati šumu iznad njihova grada. Išli su pretraživati po-točić, ali tada baš kada je Martin po-segnuo za fotoaparatom, Tomica je propao u neku rupu prekrivenu otpa-lim lišćem. Tomica je dugo letio ili se to njemu samo tako činilo. Pao je na nešto mekano. Nije ga zanimalo što se točno dogodilo niti na što je pao. Za oko mu je zapeo tajanstveni stroj. Bio je prekriven s bezbroj sjajnih me-talnih predmeta. Na njemu su još bila najobičnija vrata. Naravno, Tomica je bio toliko znatiželjan da je ušao u

stroj i zatvorio vrata za sobom. Počelo je strašno brujanje i treskanje kao da je u mikseru, a ne u ta-janstvenom stroju. Pet minuta poslije izašla su dvojica To-mica. Pravom Tomi-ci nije bilo jasno što se upravo dogodilo. „Pozdrav, ja sam To-mica Ivanković kako i ti, tvoj sam klon“, rekao je drugi Tomi-ca istim glasom kako i prvi Tomica. Ubrzo je dječak shvatio da bi od klona mogao imati koristi. „Pa mi-slim, ako izgleda kao i ja i govori kao i ja, ali ne misli kao i ja“, mislio se Tomica.

„Ako ga nagovorim da priča s Marti-nom, mogla bi mi postati cura, a da i ne zna da je razgovarala sa mnom! Eureka!“ uzviknuo je Tomica, ali ovaj put naglas. Sve je to objasnio klonu i zamislite, klon je pristao! Krenuli su u akciju. Klon je dobio bubicu u uho, odnosno slušalicu preko koje mu je Tomica govorio što će reći. Čim je klon prišao Martini Tomica je počeo došaptavati: „Tvoj je osmijeh melem za uši“ „Tvoj podsmjeh mene guši“, pokušao je ponoviti klon. Tomica samo zakoluta očima te na-stavi: „Lijepa si kao ruža u cvatu.“ „Slijepa su kao hijena u mraku“, opet je pokušao klon. „Joj, s kim ja imam posla, ja sam Idi-ot!“ „Joj, s kim ja imam posla, ja sam Idi-ot!“ „A to je točno ponovio“, zaurla Tomi-ca, ali ovaj put ne klonu u slušalicu. Martina se prestravila i zapitala što se dogodilo onom Tomici koji joj se sviđao. U trenutku kad je klon prišao Tomici i zapitao: „Jesam li bio do-bar?“ tajmer na stroju za kloniranje otkucao je svoje te je klon nestao ne-tom prije Tomičinog izljeva bijesa. Su-tradan je Tomica prišao Martini i sve iskreno ispričao. Vjerojatno Martina ne bi ni vjerovala da ta ljubav nije bila toliko jaka i da nije vidjela tajanstveni stroj. Sve u svemu Martina i Tomica posta-li su par te su zajedno spalili stroj za kloniranje. Toga dana Tomica je nau-čio da ako nešto silno želi da to treba napraviti sam i ne skrivati se iza dru-gih.

Mihael Miloslavić 6.c

Tomica i ljubavni problemi

19


Što je DUFF?Festival djece i mladih zemalja Meditarana koji je prvi put održan prije 7 godina.Na festivalu se svake godine okupi preko 500 djece koja se uz pomoć mentora s odabranim filmom natječu za mnoge nagrade. Od prvog izdanja privukao je mnogu pažnju djece, mladih ali i odraslih.Festival okuplja djecu različitih godina, ali i iz različitih ze-malja.Uz Kinematografe Dubrovnik organizatori DUFF-a su Ljet-na škola filma Šipan i Udruga za promicanje medijske kul-ture “Luža” koji se svake godine pobrinu da se oni naj-mlađi i oni najstariji najbolje provedu i steknu najbolja iskustva na ovom festivalu.

Zašto DUFF? „Ideja za festival dolazi iz želje da se često skriveni napori filmskih entuzijasta i anonimusa izvuku na svijetlo, dopru do javnosti i na taj način „proslave“. Pokrećući festival želimo pomoći pojedincima, školama i udrugama mladih koje se bave medijskom kulturom da dograbe svojih „pet minuta slave“. Dubrovnik je grad festivala, grad u kojem riječi festa i festival zazivaju stoljetnu tradiciju slavljenja života. Dubrovnik slavi svog parca Sv. Vlaha, glumu, glaz-bu, pa zašto ne i film.“ – kažu organizatori.

DUFF kao putovanje Na festival dolaze djeca iz mnogih država svijeta.Stvaraju se mnoga prijateljstva, ali stječe se znanje i isku-stvo.Do sada su na festivalu bili gosti iz Hrvatske, BiH, Grčke, Italije, Slovenije, Španjolske, Francuske, Izraela i Egipta, te Turske, Albanije, Maroka i Palestine.

DUFF kao zabava Uz društvo rad je uvijek lakši, tako je i na festivalu. Stvaranje novih prijatelja tek je mali dio od onoga sto se moze nauciti i vidjeti.A uz zakon voditelje i ekipu na maloj dubrovačkoj pozor-nici dobit ćete svojih velikih pet minuta.

Andrea Ivanović, 8.a

DUFF – Dubrovnik film festival

20


Redateljicu Andreu Štaku upoznao sam na Ljetnoj ško-li filma Šipan gdje je vodila radionice igranog filma. S njenim filmovima „Kipuj“ (2015.) i „Hide&Seek“ (2017.) osvojili smo brojne nagrade na festivalima i revijama dječjeg filma. 25.2.2018 Ljetna škola filma Šipan iz Va-lencije (Španjolska) se vratila s dvije nagrade na festi-valu MICE Film Festival. Naš film „Hide&Seek” osvojo je prvu nagradu dječjeg žirija te još jednu nagradu MI-CE-ovog izdanja u Madridu. Upravo zbog sudjelovanja u ovom filmu sam posjetio Španjolsku i stadion Nogomet-nog kluba Barcelona. U školu filma idem svako ljeto. Zabavno mi je snimati filmove i puno sam naučio o samom snimanju, glumi, pisanju scenarija, montaži…Ove godine dobio sam priliku glumiti u „pravom“ filmu. Kako me Andrea Štaka već poznavala nisam morao pro-laziti audiciju. Glumim dječaka iz Konavala koji se ne po-naša lijepo, tuče se, pun je modrica, puši. Na snimanje sam trebao donijeti nekoliko komada svoje stare odjeće i stare teniske pa je kostimografkinja filma odabrala najbolju kombinaciju. Za odjeću postoje po-sebna pravila, ne smije biti crne ni bijele boje, na prugi-ce, kockice i ne smiju se vidjeti logotipi. Šminkerica mi je napravila ranu na licu. Sve se to odvijalo u jednoj kući iz koje smo s kombijima išli na lokaciju snimanja.Na samom setu se čeka dosta dugo dok moja scena ne

dođe na red. Kako moj lik puši sa starijim dječacima tre-bao sam pušiti cigarete koje su bile zapravo čaj od men-te. Svaka scena se ponavlja jako puno puta.Najzanimljivija mi je bila sva ta oprema za snimanje. Uključeno je puno ljudi u rad na setu. Naučio sam da je snimanje filma jako dug proces i da treba biti strpljiv. U svemu tome sam se osjećao sretno jer ću po prvi put biti u profesionalnom filmu s poznatim hrvatskim glum-cima, Marijom Škaričić i Goranom Navojcem.Jedva čekam nastavak!

Bruno Bronzić, 8.b

MOJE FILMSKO ISKUSTVO

21


Mislim da nitko od nas „novijih gene-racija“ ne bi mogao zamisliti život bez interneta. No, je li internet stvarno sve okrenuo na bolje? Jesu li pojavom interneta nastali neki novi problemi kojih dotada nije bilo? Internet je jako širok pojam za ra-spravu. Najveće probleme na inter-netu svrstala bih u kategoriju nesi-gurnosti i neprovjerljivosti, bilo in-formacija o nekoj osobi ili o nekom događaju. Upravo zbog toga dolazi do virtualnog nasilja, tzv. „cyber bullinga“. Internet je prepun ljudi s lažnim identitetom, a najčešće i onih sa zlonamjernim radnjama. Katkada je vrlo teško prepoznati prijetnju, a kada se ona i prepozna, često zna

biti prekasno. Internet nas je tako-đer i „sakrio“ od stvarnog svijeta. Zatvorimo se u sebe i jedino mjesto na kojemu provodimo vrijeme je in-ternet, tj. društvene mreže. Problemom cijele generacije navela bih manjak komunikacije uživo. Sma-tram da zbog toga često dolazi i do nekih nesuglasica ili svađa. Poruke preko interneta mogu se pogrešno protumačiti. U razgovoru je jako bitna gestikulacija, čitanje govora tijela dru-ge osobe, a toga na internetu nema.Kako ne bismo stvorili ovisnost o in-ternetu, doveli sebe u opasnost i iz-gubili kontakt s ljudima u stvarnom, a ne virtualnom životu, smanjimo korištenje interneta. Naučimo slušati

druge, a ne čitati poruke. Upoznajmo jedni druge na raznim aktivnostima i na javnim mjestima, a ne preko druš-tvenih mreža. Nemojmo dopustiti da nam internet bude najvažnije sred-stvo komunikacije!

Leona Šnajder, 8.b

U organizaciji 8.a razreda dugo se po školskim hodnicima vježbalo, plakati su se obljepljivali s datumima koji su bili jako važni za sudionike. Jedan od natjecatelja nam je rekao da su trebali jako puno vježbati i da su or-ganizatori bili jako zahtijevni, ali da se cijeli trud isplatio jer da su se svi dobro zabavili. Organizatori su izjavili:Kao osmaši, htjeli smo osmisliti i organizirati više zabavnih sadržaja u našoj školi. Tako smo prošli tjedan orga-nizirali natjecanje u plesnim pokretima iz računalne igrice „Fortnite“. Igrica je popularna među našom genera-cijom tako da smo imali 40 prijavljenih natjecatelja od učenika 5.-8. razreda. U prvom krugu natjecali su se u 4 skupine (petaši, šestaši, sedmaši i osmaši), a 10 najboljih borili su se u finalu za prvo, drugo i treće mjesto. Žiri u sastavu profesor Denis Vego, profesor Josip Misir i učiteljica Renata Pavlin nisu imali lak posao izabrati najbo-lje plesače. Treće mjesto pripalo je Brunu Bronziću iz 8.b, drugo Maroju Miliću iz 6.a, a prvu nagradu osvojila je najbolja Fortnite plesačica Aurora Gentili iz 6.b razreda. Pobjednike natjecanja ravnatelj Anton Jurkić nagradio je prigodnim poklon bonovima. Ovim putem još jednom zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u organizaciji i natjecanju. Nadamo se da smo se svi skupa lijepo zabavili, ali i upamtili našu poruku: računalne igrice mogu biti dobra zabava, ali pazite da ne pretjerate i ne izgubite kontakt sa stvarnim svijetom!

Internet, dobar ili loš?

Natjecanje u plesnim pokretima iz računalne igre Fortnite

22


HOVERBOARD„Hoverboard“ je balansirajući skuter koji se pokreće na dva kotača. Zbog lake je vodljivosti jednostavan i siguran za vožnju, a u isto vrijeme brz i zabavan. Bez obzira kori-stite li ga kao gradsko vozilo s kojim ćete imati zabavnu rekreaciju ili u prirodi, vaša će vožnja biti sigurna i bez-brižna, a ruke slobodne. :)

VIRTUALNA STVARNOSTVirtualna stvarnost je tehnologija koja omogućuje isku-stvo posjeta određenom prostoru ili prikazu. Dok isku-stvo 3D prikazuje iskustvo većeg doživljaja u filmu, ova tehnologija primjenjuje svojstva dodira, sluha i kretanja u prostoru u kojemu se nalazite. Dok se koristite VR teh-nologijom, imate osjećaj kao da se nalazite u samom stvarnom ili zamišljenom svijetu.

3D PRINTER 3D printer je nova tehnologija koja omogućuje stvaranje raznih predmeta kao što su: cvijeće, automobili (uma-njena verzija) itd. Proizvođači ovoga djela tvrde da će se do 2020. godine pomoću ovog izuma moći proizvoditi ljudski organi. Zar ne biste htjeli i vi imati ovaj cool pro-izvod?

TEHNOLOGIJADRONDron (bespilotna letjelica) je tehnologija koja služi za zabavu, prenošenje, letenje i omogućuje pogled iz zra-ka. Dron može imati kameru s kojom snima ono što se nalazi ispod njega. Lako se upravlja i može vam koristiti u raznim aktivnostima.

Pripremila: Andrea Ivanović 23


Vodič kroz galaksiju za autostopere je britanski film koji je napravljen po istoimenoj knjizi Douglasa Adamsa.Redatelj: Garth JenningsGlavni glumci: Martin Freeman, Yasiin Bey, Sam Rockwell, Zooey Deschanel.Vrsta filma po temi: znanstvenofantastična komedijaFilm počinje kada radnici stižu do kuće Arthura Denta u namjeri da mu sruše kuću. Stiže njegov prijatelj Ford da ga obavijesti da će Zemlja biti uništena, uhvate ih van-zemaljci Vogonci i njihova avantura počinje. U filmu susrećemo razne neobične liko-ve npr. depresivnog robota Marvina. Vanzemaljci u ovom filmu su čudni i smiješni što ovaj film čini, u najmanju ruku, neuobičajenom znanstvenofantastičnom pričom. Mislite li da su ljudi najinteligentnija bića na planeti? Da su vanzemaljci zelena bića koja nas žele uništiti? Da su svi isti? Stav autora je da u svemu griješite i u to će vas na smiješan način uvjeriti, a ako ne znate zašto uvijek trebate nositi ručnik pri sve-mirskom putovanju – možda i to možete saznati. Svi koji volite komedije, ovo je film za vas! Ocjena: 5/5

Pripremio: Đivo Banić, 8. b

VODIČ KROZ GALAKSIJU ZA AUTOSTOPERE

Jurassic World Evolution je igra koja nas odvodi na pu-tovanje prema otocima. U pitanju je šest otoka. Igra spa-da u „sandbox” kategoriju, odnosno igra u kojoj vi igrate u ptičjoj perspektivi. Na tim otocima preuzimamo ulogu menadžera koji se mora brinuti o dinosaurima, a i posjeti-teljima parka jer ako je samo jedna skupina nezadovoljna, novci se neće sami puniti u vaš džep. Kako bi u tome poslu bili uspješni, treba zasukati rukave, uključiti maštu i poče-ti zarađivati oživljavanjem davno izumrlih vrsta.Igra počinje na jednom usamljenom i napuštenom oto-ku, ali vi imate određenu svotu novca. Također imamo „profit per minute“, odnosno koliko zarađujemo u minuti. Na početku igre imamo osnovne građevine pomoću kojih stvaramo dinosaure pomoću embrija dovezenih iz raznih dijelova svijeta, odnosno morate sagraditi ekspedicijski centar i poslati njihov helikopter na ekspediciju na razne dijelove svijeta i oni će vam se vratiti s raznim fosilima. Ti fosili služe za stvaranje dinosaura, 50% razvoja dinosaura

je dovoljno za njegovo stvaranje, no to vam neće uspjeti svaki put jer imate postotke u kojima je stvaranje dinosa-ura uopće moguće. Nakon što ste stvorili prvoga dinosa-ura možete ga uspavati i premjestit u njegovo stanište, a stanište morate sami napraviti. Također se možete zaba-viti sa stvorenim dinosaurima tako da ih stavljate s dru-gim opasnijim različitim opasnim podvrstama. Otključa-vanjem novih otoka otkrivate nova ekspedicijska mjesta pa tako i nove vrste dinosaura.Nadam se da sam vam pomogao u izboru vaše sljedeće virtualne pustolovine u zamišljeni zabavni park. Ako si ne možete, ili ne želite, priuštiti stvarno putovanje uvijek možete zaviriti u virtualni svijet. Igru ne preporučamo mlađim igračima, tek učenicima u višim razredima.

Pripremio: Mihael Galjuf, 8.b

Jurassic World Evolution

RECENZIJE

24


„Mali princ” djelo je Antoine de Sa-int-Exuperyja u kojem možemo puno toga naučiti o životu iako je sve pot-krepljeno metaforama.Mali princ bio je dječak koji nije baš razumio odrasle. Govorio je da su svi isti te da se brinu samo o nepotreb-nim stvarima. Citatom „Sve su odra-sle osobe nekad bile djeca, ali se malo njih to sjeća.” upravo je to htio i reći. Dok smo djeca puno više istražujemo te nas ne zanimaju „samo brojke” pa kada kažu odraslima nešto ili poka-žu crtež koji je drugačiji od odraslog shvaćanja svijeta, odmah ga ne ra-zumiju. Tako je i pilot pokazao crtež zmijskog cara koji je progutao slona, a svi odrasli su mislili da je to šešir. Većina njih brine se samo oko nov-ca i slave. Mali princ vrlo je svjesno, odgovorno i redovito obavljao svoje zadaće. Svako bi večer svoju ružu po-krivao staklenim zvonom kako joj ne bi bilo hladno te je čupao baobabe i jednom tjedno čistio one vulkane što je imao. Nije mu bilo teško jer je

znao da bi u protivnom njegov planet nestao. Kada je stigao na druge pla-nete upozmao je mnogo ljudi: kralja, pijanca, geografa, čovjeka s lampom, poslovnog čovjeka... Svi su oni bili ne-gativan primjer sve dok nije stigao na Zemlju i upoznao pilota. Shvatio je da čovjeku nikada nije po volji. Citat „Čo-vjeku nikad nije po volji, ma gdje god bio.” znači da će čovjek uvijek naći nešto što mu ne odgovara , bez ob-zira što imao ili gdje se nalazio. Tako primjerice mali princ nije bio sretan sa svojom ružom, a kada ju je napu-stio shvatio je koliko ju voli i koliko je zapravo bio sretan. Izvor svih nespo-razuma kod ljudi je to što ne slušaju jedni druge i ne razgovaraju dovoljno te jedni drugima nameću svoje sta-vove. Na primjer, na već spomenu-tom crtežu svi su vidjeli šešir, a kada bi netko od odraslih rekao da je to zmijski car koji je progutao slona svi bi mu se smijali i rekli mu da je glup.

Na svojem putovanju stekao je mno-go prijatelja. Za njega oni su bili jako važni i smatrao je da se za njih vrije-di boriti. Jedan od najboljih prijatelja koje je stekao na putu bila je lisica. Pri upoznavanju rekla mu je:„Ako hoćeš prijatelja, pripitomi me!” To bi znači-lo da mi sami biramo svoje prijatelje iako znamo da možda nećemo zauvi-jek ostati zajedno. Mali princ povezao se s lisicom, a kada ju je trebao na-pustiti bilo je bolno, ali vrijedno žrtve. Kada je upoznao pilota zamolio ga je da mu nacrta ovcu, no uskoro je shva-tio da je se boji. Osjećao je taj strah jer je mislio da će mu pojesti ružu, a ona mu je bila sve. Ovo je jako poučna knjiga koja u sebi nosi pouku da se za neke ljude vrijedi žrtvovati iako bi ponekad moglo biti bolno. Predstavlja izazove u životu. Osobno, ovo mi je jedna od najdražih lektira.

Isabela Bobinac, 8.a

Mali princ, knjiga za sve uzraste

25


Kako dobiti pet

Za peticu sam trebao učiti,a bome se za nju dobro pomučiti.

Petica je odlična ocjena,to je moja procjena.

Jučer sam dobio dvije petice,iz prirode sam naučio što su čestice.

Neki kažu da je učiti fora,ali meni je to noćna mora!

Prvo se lekcije treba pročitati,a onda te još tko treba ispitati.

Marijan Miladin, 6. c

Učitelji

Učitelji su kao knjigasvaka stranica je drugačija.Neka zabavnija, neka dosadnija.

Nikad ne možemo pretpostaviti što će se na satu dogoditi,nekada možda čak i neku ocjenu dobiti.

Ali znaj od učitelja uvijeknešto možeš naučiti, možda poslije i nekoga poučiti!

Lea Nikolić, 5.b

Tko će napisati najbolju pjesmu o školi?Novinarska družina odlučila je organizirati školsko natjecanje u pisanju pjesama. Svaki učenik je imao mogućnost natjecati se. Kutija sa zadatkom je bila postavljena u školskoj knjižnici, a nakon tjedan dana školski novinari su podigli kutiju i pregledali pjesme. Četiri najbolja rada su prošla u drugi krug i učenici su dobili tri nove teme. Naša vrijedna Lea Nikolić učenica 5.b razreda je pobijedila i osvojila slatku nagradu koja se sastojala od nekoliko slatkiša kao nagrada za trud. Ipak smo s vama odlučili podijeliti i drugoplasiranu pjesmu.

26


Povodom Mjeseca hrvatskog jezika održan je literarni natječaj odnosno projekt „Tko će napisati najbolji haiku?“ U okviru tog natječaja učenici 5. a i 5. b razreda natjecali su se u pisanju haiku pjesama i nastojali što bolje ilustrirati svoje literarne radove, a knjižničarka Sandra Židan i profesorica Asija Kursar su zajednički izabrale najbolje učeničke radove.U 5. a razredu najbolja je bila Petra Topalović, drugo mjesto je osvojio Mihael Raguž, treće mjesto dijele Matija Ljubi-mir te Ivano Milat i Ana Nikolić koji su zajednički napisali jedan haiku. U 5. b razredu najbolja je bila Lucija Krmek, drugo mjesto je osvojila Antea Karmen Menalo, a treće mjesto sa svojim haiku pjesmama dijele Vedran Zadrić i Ivano Prce.Za one koji ne znaju, haiku je kratka pjesnička forma podrijetlom iz Japana koja se sastoji od tri stiha od kojih prvi stih ima 5 slogova, drugi 7, a treći 5 slogova. Haiku pjesme opisuju ljepotu prirode te nastoje oslikati na originalan način jedan trenutak u prirodi, a naši su učenici u ovom natječaju uistinu uspjeli u tome. Tema natječaja za mjesec ožujak je bila proljeće, a najbolje plasirani učenici su bili nagrađeni slatkim nagradama.

Bijeli oblakvjetrom snažnim ponesen,kroz nebo šeće.Petra Topalović, 5. a

Proljetno cvijećeu proljeće sja kaodugme od zlata.Mihael Raguž, 5. a

Plavo morevidi se iz razreda.Kako je lijepo!Matija Ljubimir, 5. a

Sunce je toplo.Ugrijao se kamen.Šećem obalom.Ana Nikolić i Ivano Milat, 5. a

Zamiriše nešto u travi i kaže:„Ja sam cvijet!“Lucija Krmek, 5. b

Valovi morskizaigrani kaomali mačići.Antea Karmen Menalo, 5. b

Sunce se smije,oblaku nema mjesta.Svi se igraju.Vedran Zadrić, 5. b

Riba u moru,galeb na zemlji- dva su svijeta različita.Ivano Prce, 5. b

Haiku učenika petih razreda

27


Izabrani najuspješniji literarni radovi učenika od 5. do 8. razreda.Mjesec knjige već tradicionalno u našoj školi obilježavamo od 15. listopada do 15. stude-nog. Tijekom ovih mjesec dana održavaju se radionice i posjećuju nas gosti književnici, no posebno je zanimljivo natjecanje učenika od petoga do osmoga razreda koji se trude napi-sati najljepše i najmaštovitije radove na zada-nu temu. Dva nagrađena rada ste imali priliku pročitati na prvim stranicama (Škola, Škola nije problem), a u sljedećim stranicama mo-žete uživati i u ostalim nagrađenim radovima.

Ova legenda nastala je davno. Pre-nosila se s koljena na koljeno. Uku-ćani bi se okupljali oko ognjišta i slu-šali priče starijih. Dolje na jugu ima zaljev. More je plave boje sa zlatnim odsjajem. U daljini se vide otoci, izgledaju poput usnulih kitova. Iznad zaljeva uzdiže se brdo, a na njemu raste medite-ransko bilje koje širi opojan miris. Malo poviše nalazi se šuma u kojoj se skrilo selo. Ljudi se bave uzgojem koza i pčelarstvom. Ovdje ima jed-na tajna, a to je da često navraćaju vile. One se spuštaju s neba na svo-jim krilatim konjima. Svi vole vile, a pogotovo djeca. Djevojčice im ukra-šavaju kosu cvijećem, a dječaci se prave važni lovačkim pričama. Oni zaista znaju uloviti zeca s praćkom ili otjerati divlju mačku. Vile djecu vode u šetnju nebom. Tako su upo-znali: Velikog i Malog medvjeda, Pegaza i mnoge druge zvijezde. Jed-nog tmurnog jesenskog dana zapu-hao je jak vjetar. Trgao je i nosio sve pred sobom. Noć je bila još gora. Svi su se vratili osim male vile i Borne.

Vjetar ih je odnio na more. Sakrili su se u špilju. Razina mora se podi-gla u špilji. U tom trenu pojavio se krilati konj; Pegaz. Ispred je čekao medvjed s kolima. Naprijed je sta-jao Pegaz koji je lovio munje i tjerao vjetar. Svi su sretno došli u selo, a seljani su zaplakali od sreće. Suze

radosnice su bile slane. Vjetar ih je odnio u more. Seljani su se ubrzo preselili na more i kraj nazvali Slano zbog radosnih suza i mora koje ga okružuje.

Teo Kasač, 7. d

Legenda o Slanom

28


Jednom davno, još u doba prinčeva i princeza u raskošnom dvorcu življaše jedan kraljević. Bješe toliko lijep da mu niti jedna djevojka ne bi mogla odoljeti.Nažalost u danima djetinjstva njego-va majka je umrla od teške bolesti. Utjehu je pronalazio jedino u svome razigranom mačku, ali to nije bilo do-voljno. Njegov otac bio je prezauzet da bi se sam brinuo o njemu. Kad je kraljević već odrastao, odlučio je kre-nuti na put da si pronađe savršenu kraljevnu. Prolazili su dani. I tako iz dana u dan, iz godine u godinu lutao je on sa svojim mačkom, sve dok ne ugleda jednu prekrasnu princezu. Bila je toliko lijepa da joj je i sunce zavi-djelo na njenoj neizmjernoj ljepoti. Travke su joj se klanjale, ptice su joj pjevale, mjesec i zvijezde radosno bi obasjavale njen blistavi osmijeh od kojeg bi cvijeće procvalo, ratovi pre-stajali, a kraljević bi zamucao.I tako se kraljević uputi prema njenim dvorima. Na samom rubu njene kra-ljevine naišao je na zmaja, ogromnog zmaja velikog poput najveće kule kra-ljevićevog dvorca. Tada niotkuda po-javi se neko stvorenje iz šume. „Tko si ti?“ prepadne se kraljević. „Smiri se kraljeviću, ja sam šumska vila“, reče to stvorenje, pa odmah nastavi: „ Dat ću ti hrabrosti da savladaš zmaja ko-jega vidiš.“„Ma što će ti to, imaš dovoljno hra-brosti. Hajmo mi tamo kroz kaktuse“, javi se mačak kraljeviću. „Ali čekaj možemo probati sa zmajem, nije baš tako velik“. „Pa jesi li ti pri svojoj pa-meti. Bit će da još i riga vatru. Spalit će te u pepeo pa onda više nećeš ni vidjet’ ni čut’ princezu!“ zaurla ma-čak. „ Pa onda nek’ bude po tvome“, prihvati kraljević, zahvali vili i veselo ju pozdravi. Već dobro ušavši u nje-nu kraljevinu, naravno naletješe i na

stražare. Visoki, mišićavi, jaki stražari stajali su uspravno i bili su spremni na sve. Tada se ponovo iz šume pojavi šumska vila: „Hajde kraljeviću, dat ću ti iskrenost pa reci stražarima da tre-baš princezu i oni će te pustiti da pro-đeš.“ Kad onda javi se opet mačak: „Ma ne treba ti to, prođi okolo pa još možeš i ubrati koju ružu za princezu.“ „Onda idem okolo, zbogom vilo!“I poslije svega toga napokon su došli do vrata te njegove voljene princeze. Kraljević pokuca pa izvadi iz torbice ružu koju je pripremio za princezu, kad ono ruža uvenula, usahnula, po-primila boju kraljevićevog lica u tom trenutku. Odjednom poče se znojiti, počnu se vrpoljiti leptirići u njegovom trbuhu, počne užurbano razmišljati: Što će kada se vrata otvore… Što će joj reći… Što će učiniti… Što će… U tom trenutku vrata se otvoriše, a iza njih stajaše prekrasna princeza, kraljević zaslijepi od njene ljepote „Aaaaa… Još je ljepša izbliza“, odmah promisli. Princeza se zagleda u njega i odmje-ri ga pogledom. Bio je rasparane odjeće, pokvarene frizure i s uvenulom ružom. Kra-ljević joj htjede reći da je lijepa, ali falilo mu hrabrosti, htjede joj reći da je on kralje-vić, ali nedostaja-lo mu iskrenosti. Princeza ljuteći se zamahne ha-ljinom, okrene se na peti svoje ci-pelice i iza svojih leđa ostavi tužnog kraljevića i njegova mačka. Kraljević sav tužan i pokisao vrati se u dvorac, kad ono pust dvo-rac, nema žive duše u njemu. Nema kralja, nema stražara, nema

ni djevojaka što su ga tako strašno vo-ljele. Dvorac je sada bio potpuno pra-zan kao i srce princeze koja je nestala. Mačak je u tom trenutku glasno zami-jaukao što je počeo oponašati i kra-ljević zbog velike boli koju je osjećao.Proveli su mačak i kraljević od tog dana cijeli svoj život u napuštenom dvorcu, a obližnji seljani zbog zvuko-va koji su dopirali iz dvorca bojali su mu se prići. Samo su poneka hrabra djeca uspjela doći do blizine dvorca i prepričati ostalima što su čuli, čudno mijaukanje koje je dolazilo iz životinj-skih i ljudskih usta. Tako je nastala le-genda o strašnom dvorcu čudnih zvu-kova koji su se nastavili čuti i nakon smrti mačka i kraljevića. Još uvijek nitko nije skupio dovolj-no hrabrosti da otvori vrata dvorca, dvorca koji je sada obrastao u bršljan i zaborav.

Mihael Miloslavić, 6.c

Nesretni kraljević

29


FestaSkupilo se čeljadifesta se spravljaveć se po trpezipantarula i pjata postavlja.

Ko i vazda, bit’ će to objedu četiri slijedababa se buni,al drugačije đed ne da.Babi figuraju pozata i napice,A đed se brine za bokare i kupice.

Kad se svi složeI uspiju šestii baba donese na trpezušto će se jesti,onda u prostoriji zavlada muksve dok se ne nahrani čitav puk.

U neke već ure,sve gospođe i gospariudaru u priču,a đeca istrču vankaigraju se, urliču.

I tako vam tosvaku festu budezabavi se čejad mlada,a neko pere šporke sudeđecu niko ne obadapa i ona deboto polude.

Mihael Miloslavić, 6.c

Predlažem da se dosada štediUvijek se djeca žale da je do-sadno njima.Imam razlog dobar svima!Ako dosadu ostavite iza uglaBit će sretnija zemaljska kuglaSve bit će puno srećeOsmijehe svatko imati će većeManje dosađivat će se svatko Sve će teći glatko.

Barbara Kutija 4. a

ČovjekLakomislen je bio,Srce je ostavit htio.

Srce mu je smetalo,Stalno ga ometalo.

Napravio je veliku grešku,Zlu i tešku.

Mudrac mu je pomogao,Na kraju je snagu smogao,Učinio je što je mogao.

Ana Krmek 4. a

Mali i veliki stihove pišuLiterarni radovi u stihu po izboru učitelja nastali na nastavi Hrvatskoga jezika

30


Prababina kućaU prababinoj kući starinsko je sve,Stočići, funjestre, trpeze…U svakoj kamari i poviše postejeOrlođije kafene stoje.

U kominu prababa vazda svega ima,Cukara, muke i raznijeh beškotina.U prababinim tećama posebna se hrana kuha,od sve hrane najboja mi je skonsumana juha.

Škrabice su raznijeh stvari krcate,Pasabroda, grahateža, pantarula ima na vagune.U baštini svake verdure ima,Kukumara, pomadora, bitve i kavulina.

Prababa vazda nosi lijepe veste,fermajić zlatni stavi u kose.U bursinu joj takuin stoji,prababa iz njega solde broji.

Nikol Duper, 6.c

Moj čudni raspored satiPrvi sat ću sladoled lizati,Drugi sat ću se na ledu klizati.Treći sat ću po ploči šarati,I uopće se ne umarati.Četvrti sat ću prevrtati klupe,Otići van i kopati rupe.Peti sat ću doma biti,I taj dan nikada zaboraviti.

Ana Krmek 4. a

Kakvo srce ja želimIzabrala bih srce plemenito.Jer hladnom srcu ništa nije bitno.Zato što se dobro srce često smije,Dok ono drugo u kutu se krije.Jer plemenito srce uvijek će pomoći, Učinit će sve što će moći.

Barbara Kutija 4. a

Štednja za ljutnjuPredlažem da se štedi ljutnja,I da nestane okrutnja. Da se ne ljutiš svaki dan, Da sam ne ostaneš van.Kad ti prijatelji vide facu ljutu,Ostavit će te samog na putu.Moraš biti dobar, a ne ljut,Ili ćeš zaboraviti sretan put.Moraš sretan biti, Nemoj sreću skriti.

Ana Krmek 4. a

VukovarVukovar je kao stijenaČvrst i snažan stoji,Rat i borbu prošao jeI grad herojem postao je

Čuvamo ga kao blagoI svima je nama drag,Vodotoranj mu je znakVukovar je ratni junak.

Golubica je tamo bijelaNa svoj tron sjela,Vukovare dragi mojČuvam te u srcu svom Nika i DorisMoje srce radosno kucaMoje srce radosno kucaI malo muca.Zaljubilo se srce mojeU drugo srce tvoje.Sakrila se u mali domDa ti ne bi bio s njom.Ona dođe vanDa bude sretan dan.

Karmen Lipanović 4. d

31


Kada je naša učiteljica stigla u našu područnu školu u Postranju, iznena-dila se da smo mi još uvijek govorili starim dubrovačkim govorom i odlu-čila nas je povesti na Lidrano upravo s ovim tekstom kojeg smo i sami pomo-gli stvoriti. Lidrano nismo nikada po-sjetili jer smo se svi razboljeli, ali smo posjetili dom za starije i nemoćne “Domus Christi”. - Tada je sve počelo - rekla je bivša učiteljica OŠ Postranje Kristina Fiedler na predstavljanju ilu-strirane slikovnice Carevo novo ruho (po naški). A gdje je sve počelo, sudjelovali smo i mi. Sada generacija osmih razreda je bila prvi razred (Đivo Banić, Antone-la Vukićević, Mara Martinović, Josipa Šakota, Vlaho Kisić, Mihael Galjuf i Toni Regjo) i zbog toga nas je na pred-stavljanje ilustrirane slikovnice pozva-la osobno učiteljica Kristina u Saloču od zrcala u Narodnoj knjižnici u Du-brovniku. U predstavljanju su sudjelovali mlađi učenici glumačke družine naše škole, a mi smo iz publike gledali s uspome-nom na djetinjstvo. U uvodnoj riječi knjižničarka Zlatka Mustahinić rekla je da ju je tekst sli-

kovnice razveselio, iako joj nije bilo drago što većina najmlađih neće moći razumjeti dubrovački govor. Srećom, kaže, na kraju slikovnice nalazi se rječnik.– Slikovnica je ishod truda i velikih i malih, velikih koji su pisali i malih koji su crtali. Neiskvarena dječja mašta čak ni golog cara nije učinila sasvim golim, jer djeca vide ono što odrasli ne vide i u tome je pouka svega ovo-ga. Nedužna i čista dječja duša iz ove bajke jedino je mogla reći otvoreno

kako je car gol, a mi odrasli slijepi, la-žljivi, licemjerni… – obrazložila je pro-fesorica Milošević. Uz autoricu o slikovnici su govori-li urednice profesorica Asija Kursar i naša knjižničarka Sandra Židan, rav-natelj OŠ Župa dubrovačka Antun Jur-kić, profesorice Maja Milošević i Zlat-ka Mustahinić.

Pripremili: Đivo Banić i Mihael Galjuf, 8. b

CAREVO NOVO RUHO (po naški)

32


Na prijedlog Instituta za hrvatski je-zik i jezikoslovlje Hrvatski sabor pro-glasio je 22. veljače Danom hrvatske glagoljice. Toga datuma 1483. tiskana je prva hr-vatska knjiga Misal po zakonu rimsko-ga dvora. Ne zna se mjesto tiskanja Misala, ali datum je poznat jer se toga dana obilježava Katedra svetoga Petra apo-stola, utemeljitelja Crkve. Glagoljica svjedoči o pismenosti i kulturi hrvat-skoga naroda. O početcima hrvatske pismenosti na

glagoljici svjedoči Bašćanska ploča kao i naš Župski glagoljski natpis. Povodom obilježavanja Dana hrvat-ske glagoljice u našoj školi izvanna-stavna skupina Kulturna baština Župe dubrovačke organizirala je prodajnu izložbu humanitarnog karaktera. Prodavale su se majice, torbe i ma-gneti s motivima glagoljičkih slova i Župskog glagoljskog natpisa. Cilj nam je bio usmjeriti naše učeni-ke da čine dobro jer i sama glagoljica, tj. slova azbuke imaju svoja značenja pa slovo m znači misli, a slovo d zna-

či dobro pa stoga je naša poruka da mislimo i činimo svi dobro svima oko nas koji su u potrebi. Vrijedni učenici koji su vodili prodaj-nu izložbu su: Antea, Mia, Karmen, Lovro, Niko, Matija i Mihael!Prilikom obilježavanja ovoga dana učenici su se i likovno izražavali uz stručni nadzor naše učiteljice Likovne kulture, Ivane Lujak, i na taj način su ukrasili panoe naše škole. Ovo su neki od radova:

DAN RUŽIČASTIH MAJICA

Dan hrvatske glagoljice u OŠ Župa dubrovačka

Dan ružičastih majica se od 2007. godine provodi diljem svijeta, pa i u našoj školi, kao znak za zaustavljanje vršnjačkog nasilja. Jedan dječak u Kanadi je bio žrtva vršnjačkog nasilja jer je u školu došao obučen u ružičastu majicu. Njemu u čast je pokrenuta ova akcija, kao u čast sva-kom djetetu koje je ikada bilo žrtvom vršnjačkog nasilja.Svi oblici vršnjačkog nasilja su, nažalost, prisutni i u našoj školi. Zato trebamo iz dana u dan, iz godine u godinu, raditi na tomu da nasilje spriječimo i da osvijestimo sebe i druge da je nasilje štetno i nije nika-da rješenje. Svi imaju pravo na sretno djetinjstvo i sigurno školovanje.

Maroje Milić, 6.a

33


Sva su djeca začuđeno gledala i promatrala svaki detalj svake makete. Učiteljice Ivana Barović, Lukrecija Pavlović Ujdur i Martina Tomičić su pažljivo čuvale radove i objašnjavale svim znatiželjnim učenicima i učiteljima što je sve izloženo. U sklopu nastave Prirode i društva učenici su imali projekt u suradnji s roditeljima izraditi maketu prostorije u svom domu. Izložba je održana u školi, a zbog svoje uspješnosti i u prostorijama naše Općine i to 13. i 14. prosinca 2018. godine..

Makete interijera

34


Učenici dugih i trećih razreda su sa svojom vjeroučiteljicom vrijedno izrađivali kolaže i božićne ukrase.

Vjeronauk kroz umjetnost

Učenici drugih razreda na kraju prvog polugodišta upriličili su projektni sat tijekom kojeg smo izrađivali bo-žićni ukras – Isus na slamici.

Učenici trećeg razreda su sa svojom vjeroučiteljicom obrađivali biblijski tekst o susretu Isusa i Zakeja – cari-nika koji nije bio bas pošten. Zakej je bio niskog rasta, a želio je silno vidjeti Isusa i zato se popeo na smokvu.

35


Naša škola obilježila je Noć knjige u utorak 30.travnja kreativnim radioni-cama posvećenim stripu i junacima književnih djela.Učenici su sudjelovali na radioni-cama: Zavrtimo strip, Dovrši strip, Izrada stripa, Digitalno crtanje stri-pa, Junaci stripa, Moj super junak... Pokazali su svoju kreativnost, maštu i znanje, a za svoj trud nagrađeni su

stripovima. Književnica Renata Zlat-ković i mlada ilustratorica Sandra Se-kulić poučile su naše trećaše i četvrta-še izradi stripa, a uspješnost njihovih radova najljepša je nagrada za njihov trud. Učenici osmih razreda pozvani su na projekciju nagrađivanog filma Persepolis nastalog animacijom isto-imenog stripa.U radionicama je sudjelovalo stoti-

njak učenika, a radionice su osmislili učitelji naše škole uz učenicu 7.b ra-zreda Niku Masle koja je vodila radio-nicu digitalnog crtanja stripa.

Najvažnija poruka Noći knjige u OŠ Župa dubrovačka glasi:Nisi junak ako ne čitaš!

Noć knjige nikada više junaka nije imala

36


Koliko često putuješ?a) Nikada.b) Rijetko.c) Ponekad.d) Uvijek.

Što bi ponio sa sobom na pusti otok?a) Ponio bih samo vodu.b) Ponio bih vodu, sendvič i mobitel.c) Ponio bih ležaljku, hranu i sunčane

naočale.d) Ponio bih mini hladnjak, odjeću,

mobitel te krevet.

Kakve te destinacije privlače?a) Ne volim daleke destinacije.b) Volim otići na plažu.c) Putujem po domaćim destinacijama.d) Svejedno mi je gdje putujem jer jako

volim putovati.

Otišao si na put u neku egzotičnu državu, kako bi proveo svoj dan?a) Dan bih proveo ležeći u svojoj

hotelskoj sobi.b) Spavao bih na plaži.c) Posjetio bih najpoznatiji restoran, a nakon

večere bih uživao u večernjem kupanju.d) Obišao bih sve što stignem.

S kim ideš na plažu?a) Uvijek idem sam, volim privatnost.b) Idem s roditeljima, nikad dosta

sigurnosti.c) Povedem par najbližih prijatelja.d) Zovem cijelu školu.

1

5

2

6

3

KVIZ O PUTOVANJURiješi test, zbroji odgovore, otkrij kojoj skupini putnika

pripadaš i pročitaj neki koristan savjet!

Rezultate potražite na sljedećoj stranici.

Kad ideš na školski izlet, što nosiš sa sobom?a) Nosim par odjevnih predmeta.b) Nosim maleni ruksak.c) U kovčegu mi se uvijek nađe mjesto za

dobar par cipela. d) Nosim cijeli ormar.

4

37


NAJVIŠE ODGOVORA A: Putovanje nije za tebe!Ti nisi osoba koja voli putovanja. Uživaš u udobnosti svog doma. Voliš gledanje filmova, spavanje i to je ono što te čini sretnim. Možda ne bi bilo loše da ponekad izađeš vani s prijateljima i udahneš svjež zrak.

NAJVIŠE ODGOVORA B: Ne voliš velika putovanja!Voliš kratke izlaske. Svoje slobodno vrijeme voliš provoditi u krugu obitelji. Na putovanjima ljenčariš, voliš mir unutar svoja četiri zida. Imaj na umu da život postoji i izvan kuće te da na putovanjima možeš vidjeti predivne stvari, a i upo-znati nekoga!

NAJVIŠE ODGOVORA C: Voliš putovanja sve dok su opuštajuća i ležerna.Ne ideš na daleke destinacije, ali voliš putovati. Ti nisi osoba koja će provesti cijelo putovanje ležeći u hotelskoj sobi, već ćeš otići u fini lokalni restoran i uživati u ukusnoj hrani! Nećeš se zamarati time što sve moraš posjetiti, već ćeš vri-jeme iskoristiti za opuštanje i odmaranje od posla. Imaš maleni krug prijatelja, ali s njima provodiš kvalitetno vrijeme. Bravo!

NAJVIŠE ODGOVORA D: Ti si pravi putoholičar! Obožavaš putovanja i mogao bi putovati svaki dan, cijeli dan. Nisi izbirljiv sve dok vrijeme provodiš izvan kuće sa što više prijatelja! Znaš se zabavljati i iskoristiti svaku sekundu svoga putovanja. Trebaš se opustiti, zabava nigdje neće pobjeći!

Pripremile: Paula i Marija

38


Na kraju je važno istaknuti da su učenici, koji nisu u pot-punosti zadovoljni pravilima odijevanja u našoj školi – a gledajući u grafikon vidimo da ih ima mnogo, imali prili-ku navesti barem jedno pravilo koje bi promijenili. Većina učenika je napisala da želi nositi poderane hlače u školu, što je nama bilo i očekivano. Među ostale ideje, učenici su još naveli da žele odobriti lakiranje noktiju, nošenje krat-kih hlača za dječake, bojanje kose, šminkanje, nošenje

japanki i tajica. Također, većina učenika je na pitanje: „Bi-ste li htjeli da se u našu školu uvedu školske uniforme?“ odgovorila s NE. Učenici naše škole ne bi voljeli da se u našu školu uvedu školske uniforme iz razloga što bi htjeli da se svaki učenik izražava na svoj kreativan način. Škola bi, smatraju, trebala biti ustanova u kojoj učenici mogu pokazati svoju kreativnost kroz odjeću koju nose.

Pitali smo učenike!U našoj školi smo proveli anketu o modi. Među ispitanima su uče-nici sedmog i osmog razreda; 128 ispitanika, od čega je 5% bilo nevažećih listića. Učenici su odgovarali na pitanja zaokružujući što je točno za njih te su naveli koje bi promjene voljeli napraviti u školi po pitanju odijevanja. U grafovima možete vidjeti postot-ke glasovanja naših školaraca.

MODA

39


ORIGAMI ZA SVE - IZ DALEKOG JAPANAIz Zemlje Izlazećeg Sunca dolazi nam tehnika oblikovanja papira - origami. Sadako, djevojčica iz romana Sadako hoće živjeti, ih je trebala napraviti tisuću da ozdravi. Kraj knjige vam nećemo otkriti, ali i vi možete pokušati napraviti svog papirnatog ždrala.

1

16

11

6

2

17

12

7

3

18

13

8

4

19

14

9

5

15

10

Izradila i fotografirala: Leona Jezerčić, 6.a

40


Kako napraviti male kapice

1. Uzmite karton od role papira i izrežite mu rub od 1 cm.

3. Uzmite izrezane trakice, presavijte ih po sredini, uvucite u karton od role papira i pro-vucite kroz dio gdje je trakica presavinuta po sredini

2. Uzmite vunu bilo koje boje i debljine. Izre-žite trakice od vune duge 20 cm.

4. Taj postupak ponavljajte sve dok ne popunite cijeli karton od role papira.

5. Za kraj samo trebate zavezati trakice vune koje vise. 6. Kada ste zavezali trakice koje

vise ošišajte višak trakica i do-bit ćete malu kapicu. 41


Andrea Antunović Isabela Bobinac Toni Boro Ana Burum

8 a

Martina Ćavar Matej Ćavar Ivan Ćopo Lorena Ćorić42


Razrednica Linda Jurkić

Borbe s profesorima,potkupljivanje čokoladom,

kad izađemo iz Župe,zavladat ćemo Gradom.

Josipa Franić

Ivana Maleš Mia Raguž

Ivona Vuletić

Nikola Grbić

Veronika Šunjić

Teo Zovko

Andrea Ivanović

Mia Miletić

Antea Vučićević Frano Vučur

Josip Jerković

Petar Prce

43


Ante Balić

Vita Car

Đivo Banić

Josipa Ćorak

Paola Brajević

Mihael Galjuf

Bruno Bronzić

Lovro Grljević

8 b

44


Leona Hrdalo

Nino Lukšić

Ivan Papac

Branka Zovko Razrednica Nataša Bebić Bačan

Vlaho Kisić

Ema Ljumović

Andro Perkić Antun Sebastijan

Karija Klešković

Nevia Miloslavić

Matea Prkačin

Toni Lonac

Nina Miloslavić

Leona Šnajder

Profesore ljutili nismo, poslali smo im jedno pismo,

u tom pismu piše:8.b nikada više!

45


Župa nas dugo zaboraviti neće,

nisu nam do koljenageneracije sljedeće!

Stipan Erceg

Ana Bevanda

Božo Gustin

Stijepo Brać

Lorena Jerković

8 c

Lorena AzinovićAnte Azinović

Antonia Džamarija46


Petra Katavić

Ivan Lonac

Manuela Mijović

Iva Soldić

Miho Kisić

Leona Mačai

Mia Mudrinić

Marija M. Vučićević

Antonio Kos

Petra Marčinko

Mihael Nikolić

Razrednica Tanja Galjuf

Patrik Kralj

Laura Matić

Franka Katavić

Toni Regjo 47


Matea Bender

Ilona Humek

Mihael Dender

Anđelo Jozić

Petra Dragojević

Mihaela Litrica

Laura Gečević

Andrija Lučić

8d

48


Antonio Marić

Maro Pavić

Josipa Šakota

Razrednica Lenkica Majić

Mara Martinović

Ivan Pleština Dora Radić

Marija Turčinović

Ivana Maslać Antonio Masle

Nina Radić

Anamaria Vukasović

Petar Miladin

Žak Stević

Antonela Vukičević

Profesori jel’ vam žao,nitko od nas nije pao,

ovo nam je zadnja šala:„Od srca vam svima hvala!“

49


Strip osmislila i izradila: Nika Masle, 7.a

Župčica -...

Documents