0

IDEA WSDC WIFI UNIVERSITY

BURCH

MREŽA

PRAVDE

GRAD

SARAJEVO

VLADA KANTONA

SARAJEVO

1

GENERALNI CILJ:

Podići opći nivo znanja iz kulture kod građana, posebno kod mladih ljudi, i afirmirati ideju Sarajeva kao glavnog grada BiH i sjecišta kulturnih različitosti

SPECIFIČNI CILJEVI:

Predstaviti Kanton Sarajevo kao eminentnu kulturnu sredinu

Prezentirati kulturu Sarajeva mladima iz cijele BiH Potaći inovativan pristup

prezentiranju kulture BiH među

mladima iz različitih lokalnih zajednica

PROJEKT:

,,KULTURNO NASLIJEĐE ČUVAJU MLADI”

SADRŽAJ:

naslov: str.

O PROJEKTU 1

UVOD 2

KULTURA JE? 3

KOLIKO ZNAMO ŠTA JE

BAŠTINA? 4

OVO JE MOJA/NAŠA KULTURNA

BAŠTINA 5

PRIČA O SARAJEVU 6

SARAJEVO KROZ STIH 8

NEPOZNATI SU ZAPISALI 10

PJESMOM DA TI KAŽEM

,,SARAJEVO” 13

ARGUMENTIRAJMO ZA

KULTURNO NASLJEDEĐE 16

STRIPOM DA TI KAŽEM 19

KVISKOTEKA 20

DEBATOLOGIJA 21

MEDIJI KAŽU 22

AKADEMIJA 23

UMJESTO KRAJA 24

2

Zasigurno smo svi mi imali priliku učiti o svojoj domovini

kroz općeobrazovne predmete u školama, putem

medija ili kroz roditeljski odgoj. Međutim, postavlja se

pitanje - koliki se zapravo naglasak stavlja na kulturu

Bosne i Hercegovine u svakodnevnom životu naših

stanovnika, pogotovo djece i mladih?

Učiti o kulturi naših predaka, o svojoj domovini i o

njezinoj povijesti istinsko je bogatstvo koje svako ljudsko

biće nosi u sebi, bez obzira gdje se trenutačno nalazi i

odakle potječe. Jako je važno da u svakome trenutku

cijenimo i poštujemo čari naše Bosne i Hercegovine i

pri tome u potpunosti budemo svjesni sve patnje, bola,

razaranja, mržnje, suza i krvi koje je pretrpjela, a ipak

ostala čvrsto i snažno na svojim nogama, ljepotica

kakva je oduvijek i bila.

Opet, s druge strane, najveći utjecaj na masu imaju

upravo mediji, kojima su mladi svakako mnogo izloženi.

Stoga bi njihova dužnost trebala biti podizanje svijesti o

svim događajima u našoj zemlji, o

bosanskohercegovačkoj kulturi, o povijesnim

periodima, vjerovanjima i narodima.

Osim medija, tu su svakako i odgojno – obrazovne

institucije čiji je temeljni zadatak usađivanje

patrijarhalnih vrednota i svijesti u život djece, kao i

podučavanje o svemu onome što čini njihove susjede,

sugrađane i obitelj, pa tako i njihovu državu, grad ili

lokalnu zajednicu, a samim tim je i veliki dio njihovih

vlastitih ličnosti i osobnosti. Upravo zbog očuvanja

naše zemlje i njezinog narodnog blaga, jako je važno

da upravo škole budu te koje organiziraju izlete na

predivnim mjestima koja vrve od prirodnih ljepota, da

potenciraju učenje o našim umjetnicima, o našim

znanstvenicima, o našim herojima i o našim velikim

povijesnim momentima!

UVOD – ZAŠTO KULTURA I KULTURNO

NASLJEĐE? Riječi u slici:

Ubjedljivo najprepoznatljivija

građevina Sarajeva jeste sebilj na Baščaršiji.

U 17. stoljeću bilo je oko 300 sebilja, no danas

je samo jedan na Baščaršiji

sačuvan

3

Nažalost, živimo u takvom vremenu gdje nam je

svačija priča važnija od naše vlastite, i gdje pored

pregršt znanja kojim raspolažemo, najoskudnije nam je

znanje o heroini koja nam je širokogrudo pružila svoju teritoriju za život i sve ono što ga čini.

Nameće se, svakako, još jedno pitanje – zašto je važno

uplitati takva znanja u moderan život čovjeka, kao da

nam budućnost zavisi od prošlosti? Odgovor je

jednostavan – zato što ćemo je tek tada znati čuvati

od svakoga zla svijeta. Nije dovoljno preživljavati u

Bosni i Hercegovini. Bosnu i Hercegovinu trebamo

živjeti, trebamo je udisati punim plućima, sposobni da

osjetimo sve njezine čarobne mirise bogatstva i starosti

u svakoj respiraciji. Bosna i Hercegovina nije mjesto.

Ona je priča, posebna za sebe - jedna, jedina i

neponovljiva.

Stoga, tek kada budemo u potpunosti upoznati sa

svojom prošlošću, moći ćemo spremno prigrliti

budućnost nas i naše zemlje, ne želeći pritom nigdje

od nje otići niti je napustiti prosto zato što će u nama iz

dana u dan rasti privrženost ka njoj i potreba da naš

mali svijet učinimo što ljepšim i toplijim mjestom, gdje su

dobrodošla sva živa bića da u njemu žive i djeluju, bez

straha i nesreće!

Anđela Dimitrić

UVOD – ZAŠTO KULTURA I KULTURNO

NASLJEĐE? Debatne uredili:

Riječ sebilj je arapskog porijekla i

označava “zgradu na putu u kojoj

ima vode”.

Prema nacrtima sebilja građenih u 16.

stoljeću, arhitekta Aleksandar

Wittek projektuje novi sebilj, koji je izgrađen

1913. godine i koji krasi Baščaršiju i

Sarajevo do danas.

Izvor:

http://sarajevo.co.ba/znam

enitosti/sebilj-na-bascarsiji/

4

Riječi u slici...

FERHAT-PAŠINA DŽAMIJA Poznatija kao Ferhadija,

središnji objekt u Banjoj Luci i jedno od najvećih

dostignuća islamske arhitekture 16. stoljeća u Bosni i

Hercegovini.

Džamija je izgrađena 1579. u

klasičnom otomanskom stilu

Riječ kultura je latinskog porijekla, a znači

obrađivanje, njegovanje.

Kada razmišljamo o kulturi vjerovatno će svako od

nas dati neko svoje viđenje kulture. Nekome je

kultura stara zgrada. Nekome je kultura knjiga

koju je napisao pisac. Za nekoga kultura

predstavlja lijepo ponašanje. Nekome drugome je

poznavanje više jezika i pisama. Neko misli da je

kultura stara. Neko da je kultura mlada. Ali zante

šta je najvažnije kod kulture? Najvažnije je da

svoju kulturu i kulturu drugih poštujemo! I bilo bi

dobro da o njoj puno učimo. O našoj kulturi u BiH,

o Egiptu, Rimu, i svemo što nas okružuje. Tako

postajemo bogatiji ljudi. Tako se učimo

uvažavanju. Tako postajemo kulturniji.

Živimo u vremenu u kojem je normalno bacati

smeće po ulici. U kojem je „ok” i „cool” šarati po

zidovima i tramvajima. Živimo u vremenu u kojem

nam je postalo neobično vidjeti da ljudi idu na

pozorišne predstave i koncerte. Živimo u nekom

čudnom vremenu.

Ipak, ne smijemo dozvoliti takvo ponašanje.

Moramo ličnim primjerom pokazati kako se cijeni

kultura i kako kulturno naslijeđe čuvamo. Čuvamo

ga budućim generacijama i djeci koja će doći iza

nas i koja će, ako ih tome naučimo, nastaviti da

čuvaju svoje bogatsvo. Oni će nastaviti da čuvaju

našu historiju i našu zemlju. Oni će nastaviti da

baštine sve ono što čini kulturu jednog naroda...

KULTURA JE…

5

Riječi u slici...

VJEČNA VATRA

je spomenik vojnim i civilnim žrtvama Drugog svjetskog

rata u Sarajevu.

Spomenik je napravljen 6. aprila 1946. godine na prvu

godišnjicu oslobođenja Sarajeva

od njemačke okupacije.

Bosna i Hercegovina je zemlja dugog i sadržajnog

historijskog pamćenja. Cijeli gradovi su živa spomenička

baština minulih vremena, primjerice – Jajce, Kraljeva

Sutjeska, Bobovac, Vranduk, Počitelj, Prusac, Mostar,

Sarajevo, Tešanj, Maglaj, Gradačac, Stolac i drugi.

Antička vila na Mogorjelu kod Čapljine, kasnoantička

bazilika u Brezi, kompleks rimskih zgrada u Putovićima

kod Zenica i na Ilidži kod Sarajeva, arheološki su

lokaliteti prvog stupnja. Historičari umjetnosti su

registrirali oko 3.000 objekata, na kojima po standardima

UNESCO-a treba obaviti konzervatorsko-restauratorske

zahvate.

Bosna i Hercegovina je zemlja dugog i sadržajnog

historijskog pamćenja. Cijeli gradovi su živa spomenička

baština minulih vremena, primjerice – Jajce, Kraljeva

Sutjeska, Bobovac, Vranduk, Počitelj, Prusac, Mostar,

Sarajevo, Tešanj, Maglaj, Gradačac, Stolac i drugi.

Antička vila na Mogorjelu kod Čapljine, kasnoantička

bazilika u Brezi, kompleks rimskih zgrada u Putovićima

kod Zenica i na Ilidži kod Sarajeva, arheološki su

lokaliteti prvog stupnja. Historičari umjetnosti su

registrirali oko 3.000 objekata, na kojima po standardima

UNESCO-a treba obaviti konzervatorsko-restauratorske

zahvate.

Ako bismo tražili autentičan simbol ove zemlje,

vjerovatno bi to bio stećak – artefakt samonikle bosanske

kultne umjetnosti. Stećci u prvom redu obilježavaju

počivališta mrtvih . Na tim masivnim kamenovima , na

njihovim reljefnim crtežima i u njihovim lapidarnim

zapisima sadržani su simboli jednog preminulog života.

Stećaka ima diljem Bosne i Hercegovine, a u Radimlji

kod Stoca ima ih toliko da čine jedinstvenu nekropolu

ove vrste u svijetu.

http://www.mvp.gov.ba/dobro_dosli_u_bih/kultura/kulturn

o_nasljedje/?id=245

KOLIKO ZNAMO ŠTA JE BAŠTINA?

6

Riječi u slici...

ŽUTA TABIJA, koja se nalazi na litici Jekovac,

zbog čega je poznata i kao Jekovačka tabija, jedna je od

utvrda koje su činile odbrambeni bedem oko starog

grada Vratnika.

Danas je Žuta tabija mjesto sa kojeg se pruža fascinantan

pogled na Sarajevo i jedan je od omiljenijih sarajevskih

vidikovaca.

Izvor: http://sarajevo.travel/ba/sta-

raditi/zuta-tabija/250

Kultura nije definiranje u knjizi

U kulturi živimo mi

Lijepa riječ i lijep gest kultura je

Treba pamtiti što bijaše nekad

Uvijek pratiti šta je sad

Radost novog saznanja iz kulture

Nikad ne ostavljaj sam za sebe

Ako pročitaš priču o baštini svojoj, s

drugim je podijeli

Baština zemlje nije u enciklopediji

Ako je tamo tražiš, naći je nećeš

Šetaj domovinom svojom, puteve

otkrij nove

Tako ćeš biti graditelj baštine svoje

I kada misliš da sve znaš

Nemoj stati ni čas, nego pera se lati

A redove koje napišeš potrudi se

drugome dati.

CKD

OVO JE MOJA/NAŠA KULTURNA BAŠTINA

7

Riječi u slici...

GAZI HUSREV-BEGOVA DŽAMIJA ILI BEGOVA DŽAMIJA

je zbog svoje veličine i privlačnosti jedan od

najznačajnijih spomenika sakralne islamske arhitekture na

Balkanu. Izgrađena je 1530.

Nalazi se u Sarajevu. To je prva džamija u svijetu koja je

dobila električnoosvjetljenje 1898. godine.

Pogledavši svoj grad s najvišeg vidikovca,

postane mi momentalno jasno tko sam, zašto

volim Sarajevo i zašto sam mu toliko privržena.

Nisam mogla birati da se ovdje rodim, tu sreću

sam imala spletom okolnosti koje mi je donijela

sudbina, stoga i više nego rado biram ovdje da

ostanem, rastem i razvijam se u jaku i nezavisnu

individuu, baš kakva je i moja zemlja, kakav je i

moj mili grad.

Svaku ugao Sarajeva nosi neku novu priču, neku

novu suzu, ali i neki novi osmijeh. Od Ilidže do

Baščaršije, osjeti se miris burne povijesti i nade ka

nekoj svjetlijoj budućnosti koja obećava ljepše,

sunčanije i vedrije sutra. Moj prekrasni grad u

malenoj kotlini, okružen hladnim planinskim

vijencima, daje svakom ljudskom biću osjećaj

sigurnosti i spokoja, da se pritom osjećaju tako

sitno, a opet tako važno i veliko. Moje Sarajevo

ima pregršt ljubavi za sve svoje ljude. Nije iluzija

niti kliše da Sarajevo zaista ima dušu! Najčišća,

najjača i srcu najdraža duša, duša je upravo mog

rodnog mjesta, mjesta gdje sam odrasla i mjesta

koje me napravilo čovjekom.

Stara austrougarska gradnja, blago ostalo iz

vladavine Osmanskoga carstva, svako stablo i

svaki milimetar tla po kome kročimo šapuću nam

neke davno zakopane tajne iz tih, nama

značajnih, perioda. Miris starog drveta na

Baščaršiji, Sebilj i mir koji obuzme svaku osobu koja

se nađe tu, neprocjenjiv je. Možemo udisati

Sarajevo.

PRIČA O SARAJEVU

8

Riječi u slici...

Potpuna restauracija i preslikavanje džamije započelo

je 2000.

U sklopu džamije se također nalazi minaret, šadrvan,

obližnja sahat-kula, kamena ograda te nekoliko turbeta.

U jednome dahu možemo osjetiti sve ono što krije

u dubini te svoje prekrasne duše, možemo se

osjećati slobodni, mladi i sigurni. Možemo osjetiti

svaki minut koji je Sarajevo preživjelo u samo

jednom treptaju. Svaki muzej, svaki spomenik i

svaka ispisana riječ svjedoče o njegovoj

posebnosti i bogatstvu koje je steklo kroz

desetljeća i stoljeća borbe za opstanak i mir.

Vrelo Bosne, prekrasni sarajevski parkovi i njihova

flora, mostovi i vidikovci, a svakako i plavo nebo

iznad svega toga - sve je to Sarajevo!

Na koncu, naprosto ne mogu a da ne spomenem

nesebične i gostoljubive stanovnike, odgojene

strogim ali poštenim režimom ovoga grada. Oni

čine njegovo srce i njegovu najveću vrijednost.

Jer teritorijalno ograničeno mjesto bez čovjeka je

tek pustoš, a ljudi su ti koji unose život, pišu

povijest, žive sadašnjost i kroje budućnost.

Anđela Dimitrić

PRIČA O SARAJEVU

9

Riječi u slici...

GRADSKA VIJEĆNICA nalazi se u Sarajevu nedaleko

od Baščaršije na Mustaj-pašinom mejdanu.

Predstavlja najljepši i najreprezentativniji objekt iz austro-ugarskog perioda

građen u pseudomaurskom stilu.

Sarajevo je čudesan grad, u njemu živim ja

Vole se rodni gradovi, o njima pjesme pišu

Ali nikada ljudi u njima ne smiju dušu da im izbrišu.

A duša Sarajeva jedna lijepa je topla priča

U toj priči za sve mjesta ima

Mnogo je izazova pobijedio grad moj

Čak i kada nikakve nade nije bilo da ponovo

bude svoj

Malu rijeku ima ali obale dvije koje povezuju ljude

Snagom kojoj se mnogi čude.

Obale bile su slomljene, lijevo i desno, gore i dole,

Ali ljubav onih što njegovu priču žive,

Bila je jača od svih rana i izrasle koprive.

Nije Sarajevo tek puka priča o bogomoljama, tim

nijemim posmatračima,

Nego o ljudima i u njima,

Njihovim ljubavima i otvorenim srcima.

Polnoćka kad je grad se spusti pred Katedralu

Gdje možete vidjeti djecu veliku i malu

Djecu koja ne pitaju nego se raduju.

Kada bajramski se kandilji upale svečan je cijeli

grad

I radost blagdana u sve kuće ulazi tad,

SARAJEVO KROZ STIH

10

Riječi u slici...

Odlukom povjerenstva u sastavu Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina

Wik, 5. je rujna 2006. ova građevina

proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i

Hercegovine.

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Gradsk

a_vijećnica_u_Sarajevu

A kada Pravoslavna crkva bljesne Božićem

obasjana

Tad radost koju mlado hrastovo drvo pred kućom

ima

Dijeli se sa svima.

A kad Pesah počne i služi seder večera

Vrata su kućna otvorena

Za svakog putnika namjernika, prijatelja u susjeda.

E tad su bogomolje nijeme u živu razgovoru jedna

sa drugom,

Tad se ljubav dijeli sa svima.

I kad imaš i kad nemaš običaj stari, Grad moj ima.

Sve što imaš podijeli sa drugima.

Bogatstvo je tvoje, veli priča stara, dati pa ćeš i

imati.

A kad drugome daš dušu

U tome Sarajevo odmah prepoznaš

Priči o gradu mom kraja nema

Stoga u šetnju njime kreni sada ti

I sokake prođi mu sve

Pa u sumrak do dan se gasi

Ti u nekoj sarajevskoj bašti se skrasi.

by CKD

SARAJEVO KROZ STIH

11

Riječi u slici...

Abdulah Sidran

grupa Zov

Zdravko Ćolić

O sarajevu su pisali znani I neznani. Pred nama nije turistički vodič nego magazin za mlade. ovdje je najbitnije naučiti I voljeti čitati. A čitati o svom gradu, o glavnom gradu jedne države, najvažnije je. Čitajmo

zajedno i… pravimo svoje zabilješke. Podjelimo ih zajedno u idućem broju. Sarajevo ti ne da daleko od sebe, niti dopušta

o sebi govoriti kako ti hoćeš i naumiš, već kako

te ono upravi i kako ti ono odredi da možeš

vaziti. To je ono najsarajevskije što ti Sarajevo

može podariti (Nermin Čengić)

Život je kratak za Sarajevo. (Abdulah Sidran: Život je kratak za Sarajevo)

Pričao sam o Sarajevu, Principu i Valteru, o

ljubavi našoj, svemu na svijetu ( grupa Zov, Pričao sam joj o Sarajevu)

Ko želi za ljubav, da je vječno mlad, neka dođe

u šeher Sarajevo grad (Dževad Preljević Mrvica - Sarajevo grad)

Pođi, prođi pa kući dođi, na adresi ti piše

Sarajevo (Zdravko Ćolić, Sarajevo)

POZNATI I NEPOZNATI SU ZAPISALI

12

Riječi u slici...

Goran Bregović

Russell Johnston

Mike Leigh

Francis Bueb

Objektivno, Pariz je najljepši grad na svijetu, ne može se porediti ništa s Parizom u Sarajevu, ali meni srce nikada ne zadrhti u Parizu kao u Sarajevu kada stojim u redu u pošti.

(Goran Bregović, muzičar i kompozitor) Danas Sarajevo postaje ono što je, vjerujem, uvijek i bilo - mjesto susretanja putnika i umjetnika, mjesto bogato historijom velikih kultura, grad u zemlji koja ne pripade nikom i koju zato mnogi prisvajaju. Jedan poznati umjetnik jednom je rekao da bez straha i bolesti nikada ne bi postigao sve ono što je postigao. To se

može reći i za Sarajevo. Dopustimo ovom gradu da nas svojom pričom inspiriše i pouči. Danas odajemo počast životu i Sarajevu, koje je simbol života."

(Russell Johnston)

Kada odete u Sarajevo, ono što ćete iskusiti jeste – život

(Mike Leigh, engleski pisac i režiser)

Tačno je da ljudi ovdje otkriju to što vi zovete sarajevskim duhom. Postoji nešto malo, posebno, nešto što je privlačno. Ovo je mjesto gdje ljudi mogu lijepo živjeti.

(Francis Bueb – direktor centra Andre Malraux)

POZNATI I NEPOZNATI SU ZAPISALI

13

Riječi u slici...

Možda i zbog rata ili ne znam zbog čega al Sarajevo ima taj "sarajevski duh", ljubaznost Sarajlija. Grad u kojem ulicama odzvanja pjevanje malih cigančica, vikanje starijih cigana da prodaju bijelu

ajfon četvorku sa tries dvi gige i parfeme po cijeni kao nigdje drugo, cigančica koje vam ulete: "Seko, imaš para?", čovjekom koji na minus 10 Celzijevih stupnjeva u kratkim rukavima pleše kao navijen, baku koja bosih, upaljenih, crvenih, zaleđenih nogu hoda po snijegu i prosi, prodavača koji prodaju prskalice u boji dvije kesice marku. A opet sa druge strane mnoge moderne i povijesne građevine i ljudi

različitih nacionalnosti i vjere. Sve to skupa čini taj njegov duh kojeg samo Sarajevo može imati.

(Petar Kovačević) Mnoštvo mlade raje, zgodnih mladih bosanki - s feredžama ili u minicama, svi fino sriktani šeću se gradom. Kafići i sl. mjesta ukusno uređeni, svjetski, mnogi zagrebački bi se mogli pred njima posramiti. Zgrade obnovljene i nove - u

ultramodernom stilu - čak i premoderno da bi se mogle uklopiti u neke od naših kvartova.

(Silvestar Šantak) SARAJEVO – sjecište kultura i vjera, grad derneka i ćevapa

POZNATI I NEPOZNATI SU ZAPISALI

14

Riječi u slici...

Sarajevo je opjevano u brojnim pjesama. O ovom

čudesnom, nevelikom gradu, pjevale su Sarajlije i

svi oni koji su ga barem jednom posjetili. Najljepše

je slušati prelijepe melodije koje su u ovom gradu

nastale u različitim povijesnim periodima, različitim

gradovima, državama. Pročitajte, promislite i

zapjevajte.

SARAJEVO

Ove noći moj grad gleda kraj

sakrij djelić koji voliš u njedrima ga sačuvaj

jer suza sama ne čuva dušu tvoga

Sarajeva

I gdje da odem da opet budem ja

iza duge nisu boje samo dan i prašina

a svako zrno kaze zna gdje je duša Sarajeva

Ref.

Moja gimnazija, tvoja Lenjinova

korak napola blato zadrža

nijednog razloga za moga Saleta

bježi istina a duša zaspala

Ove noći moj grad gubi san

čuvaj miris svoj u kosi da nas grije sutradan

jer tvoj svaki pokret zna gdje je duša Sarajeva

Ove noći moj grad gubi sjaj

al' nije tuga sve što vidiš

topla je noć tvoj zagrljaj

a svaka suza kaže zna gdje je duša Sarajeva

Ref.

A duša zaspala

Crvena Jabuka – Duša Sarajeva

PJESMOM DA TI KAŽEM: SARAJEVO

15

Riječi u slici...

Kemal Monteno

Selma Muhedinović

Bernard-Henri Levy

Zajedno smo rasli grade ja i ti,

isto plavo nebo poklonilo nam stih,

ispod Trebevića sanjali smo sne,

ko će brže rasti ko ce ljepši biti.

(Kemal Monteno - Sarajevo ljubavi moja)

Ko se jednom napije vode sa Baščaršije

nikad više iz Sarajva taj otići ne umije (Safet Isović - Ko se jednom napije vode sa Baščaršije)

Sreći i mjesecu oni pjevaju i svome Sarajvu

postelju spremaju i svome Sarajvu

postelju spremaju (Selma Muhedinović - Moje Sarajvo)

Ovaj grad mi je toliko toga dao. Bio je i ostao jako

važan u mom životu. Status Počasnog građanina

Sarajeva najveća je čast koja mi je mogla biti

učinjena. (Bernard-Henri Levy, filozof, pisac)

PJESMOM DA TI KAŽEM: SARAJEVO

16

Riječi u slici...

Ivo Andrić

Evlija Čelebija

Đorđe Balašević

U koje god doba dana i sa koga god uzvišenja

bacite pogled na Sarajevo, vi uvijek i nehotice

pomislite isto. To je grad, grad koji dotrajava i

umire i u isto vrijeme se rađa i preobražava.

Danas, grad naših najljepših težnji i napora i

najsmjelijih želja i nada."

(Ivo Andrić)

Na ovom svijetu postoji mnogo gradova sa

imenom Saraj… Ali, ovaj bosanski, obedemljeni

grad Sarajevo je najnapredniji, ljepši i živahniji od

svih. Evlija Čelebija, osmanski putopisac iz 17. stoljeća

Vidiš, Sarajevo je srednjeg roda. Kao dete –

zaigrano, prostodušno, naivno, lakoverno,

detinjasto... Zato ono prvo i pruža ruke... Đorđe Balašević, srbijanski kantautor, pjesnik, pisac i režiser

PJESMOM DA TI KAŽEM: SARAJEVO

17

Riječi u slici....

Sarajevo je dobilo

prvu tramvajsku liniju 1884., tri godine prije Budimpešte (1887.)

1. maja 1895. godine je elektriziran.

Debata je formalizirana rasprava u kojoj afirmirajuća

ekipa brani (zastupa), a negirajuća ekipa osporava

(pobija) unaprijed zadanu tezu.

Dragi naši debatanti evo prilike za vas da nam napišete

vaša razmišljanja o kulturnoj baštini. Ovu tabelu

iskoristite za brainstorming i upišite vaše ideje za obje

strane i afirmaciju i negaciju.

ARGUMENTIRAJMO ZA KULTURNO NASLJEĐE

TEZA: Lokalne zajednice dovoljno brinu

za kulturno naslijeđe

ZA PROTIV

18

Tema stripa

Tema stripa

jeste kultura

ponašanja.

Prikazane su

različite

situacije o

lijepom

odnosno

ružnom

ponašanju. Za

ovaj broj

Debatnih smo

pripremili

pravila uljudne

komunikacije,

kulture u

javnom prostoru

i kulture na ulici.

Pogledajte sa

prijateljima i

iskreno

odgovorite kako

se češće

ponašate?

STRIPOM DA TI KAŽEM

ULJUDNA KOMUNIKACIJA

KULTURA U JAVNOM PROSTORU

KULTURA NA ULICI

19

Riječi u slici....

Katedrala Srca

Isusova je stolna

crkva Vrhbosanske

nadbiskupije i ujedno župna

crkva istoimene župe.

Dvije osobe, nadbiskup Josip

Stadler i arhitekt Josip

Vancaš zaslužne su za

podizanje nove katedrale

u Sarajevu

KVISKOTEKA

1. Koja je stolna crkva Vrhbosanske

nadbiskupije?

2. Kako se zove najveći pravoslavni hram u

Sarajevu?

3. Ko je izvođač pjesme „Sarajevo ljubavi moja”?

4. Ko je Evlija Čelebija?

5. Ko pjeva pjesmu „Duša Sarajeva?

6. Kad je izgrađena Ferhat-pašina džamija u

Banja Luci?

7. Ko je projektovao Sarajevski Sebilj?

8. O kojem autentičnom simbolu BiH govorimo u

Debatnim?

9. Koji je naveći broj sebilja koji se nalazio u

Sarajevu?

10. Šta je Vijećnica i gdje se nalazi

11. Šta je Bijela Tabija?

12. Ko je projektovao zgradu Glavne pošte u

Sarajevu?

13. Kada?

14. Ko je Abdulah Sidran?

15. Šta Goran Bragović kaže o Sarajevu?

20

Riječi u slici....

SABORNA CRKVA

u Sarajevu jedan je od

najvećih pravoslavnih hramova na Balkanu.

Današnji izgled crkve malo se

razlikuje od prvobitnog.

Saborna crkva je građena

od kamena.

U junu smo debatirali o kulturnoj baštini

Sarajeva. Svaka debatna teza

postavljena je prema tekstovima do kojih

smo u medijima dolazili.

Nastojat ćemo zajedno da promoviramo

Sarajevo i njegove ljepote kroz naše

debatne novosti, našu debatologiju, naša

videa.

Pogledajmo koje teze su obilježile mjesec

juni.

Šta je važnije za pomirenje: ekonomski

napredak ili zajednička kultura?

Je li kultura najučinkovitiji alat za

pomirenje u BiH?

Radi uspostavljanja interetničkog

pomirenja potrebno je u škole uvesti

obavezne posjete mjestima stradanja

svih naroda u BiH?

DEBATOLOGIJA

21

Riječi u slici....

BIJELA TABIJA

je kula na cesti Dariva -

Mošćanica, na istočnoj

visinskoj

koti sarajevske kotline.

Podignuta je na

mjestu srednjovjekovne tvrđa

ve, sagrađene oko 1550.

godine.

Nalazi se unutar graditeljske

cjeline Stari grad Vratnik koja

je proglašena Nacionalnim

spomenikom Bosne i

Hercegovine.

MEDIJI KAŽU

22

Riječi u slici....

BIJELA TABIJA

je kula na cesti Dariva -

Mošćanica, na istočnoj

visinskoj

koti sarajevske kotline.

Podignuta je na

mjestu srednjovjekovne tvrđa

ve, sagrađene oko 1550.

godine.

Nalazi se unutar graditeljske

cjeline Stari grad Vratnik koja

je proglašena Nacionalnim

spomenikom Bosne i

Hercegovine.

MEDIJI KAŽU

23

Riječi u slici....

CKD je 30.06. – 01.07.2017. u Hotelu „Sunce“ u Sarajevu,

organizirao Festival „Kulturnog blaga i kulture dijaloga“ u

BiH na kojem je učestvovala 21 osoba iz cijele BiH.

Festival je trajao dva dana uz sadržaje koji se odnose na

poticanje inovativnog pristupa prezentiranja kulture

dijaloga BiH među mladima iz različitih lokalnih zajednica.

Poseban akcent je stavljen na osnaživanje suradnje

između škola koje su geografski veoma blizu, ali zbog

različitih etnopolitičkih utjecaja su veoma daleko.

Ovo je veoma važno naglasiti kada imamo u vidu da su

kultura o kultura komuniciranja glavne niti koje povezuju

građane jedne države. Iskustvo BiH pokazuje da mladi

radije uče o kulturi drugih naroda izvan BiH, nego o

narodima unutar BiH. Tokom Festivala predstavnici škola

su dogovorili razmjenu posjeta različitih lokalnih zajednica

tokom koji će prezentirati kulturu domaćinske lokalne

zajednice učenicima i profesorima koji im dolaze u

posjetu.

Ako imamo u vidu da ne postoje organizirani izleti učenika

Istočnog Sarajeva Sarajevu, onda će dogovoreno

druženje SŠC „28. juni“ Istočno Sarajevo i Prve bošnjačke

gimnazije Sarajevo biti put ka zbližavanju mladih putem

kulturne komunikacije i kulture zajednica koje se susreću.

Drugi važan aspekt ovog Festivala je prezentacija

Kantona Sarajevo kao eminentne kulturne sredine u kojoj

se organiziraju različiti multikulturni sadržaji koji okupljaju

članove različitih skupina, etničkih grupa, zajednica i

miljea. Kanton Sarajevo je predstavljen kao sredina koja

različitim aktivnostima nastoji približiti tradiciju koju

vijekovima baštini. Konstatacija polaznika je da ipak

nedostaju sadržaji koji povezuju lokalne zajednice iz

najbližeg susjedstva. To je ujedno i prijedlog polaznika –

organizirati aktivnosti kojima će kultura biti predstavljena

kao zajedničko blago. Starije generacije se sjećaju

zajedničkog druženja, kulturnih manifestacija i kulturne

razmjene, a mladi ne znaju o čemu je tu riječ jer unutar

škola nemaju sustavni angažman na povezivanju,

pomirenju i promoviranju kulturnog naslijeđa BiH kao

naslijeđa koje mora biti uvaženo u svakom dijelu ove

zemlje. Sarajevo, kao glavni grad, je posebna kategorija

kojoj mora biti posvećeno mnogo više pažnje nego se to

sada čini.

AKADEMIJA „KULTURNO BLAGO I KULTURA

DIJALOGA U BiH”

24

Debatne novosti, br. 6 Juni 2017. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH izvjestaji.ckd@gmail.com

www.ckdbih.com

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

UREDNICA

Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi

CKD-a.

DTP Anesa Vilić

WEB INFO

Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

CKD STRANICA:

https://www.facebook.

com/groups/13420044

3968/?fref=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.facebook.

com/Debatologija?fref

=ts