SAMOSPOZNAJA UITI VOLJETI SEBE

Ako imamo iskrenost i hrabrost da vidimo sebe ba onakvima kakvi smo sada, ak i ona podruja koja bismo najradije zaobili, proivljavanje bola e takoer proizvesti dublje i punije razumijevanje veza izmeu uzroka i posljedice, pa ete vidjeti zato privlaite ba tu bolnu situaciju. Tada ete shvatiti ivot, ak i njegove probleme, kao radostan izazov. Trenuci vanjskih problema postat e sve rijei i mirno, radosno ivljenje postat e uobiajeno. Nauit ete istinski voljeti sebe. To je Put.

Problem u prihvaanju sebe je, to nesvjesni dio nas ranjeno dijete ili petogodinjak u nama smjesta zakljuuje da smo u cijelosti loi.To znai da kad god bismo mogli vidjeti negativnost u nama, strah nas sprijeava da je vidimo. Rekli smo da je strah negiranje svih drugih osjeaja u nama i da je jedini nain da ih vidimo taj da osjetimo strah. Ako i strah potisnemo tada smo konfuzni i ne vidimo istinu, pa krivo reagiramo povreujemo sebe i druge. Ako budete dovoljno iskreni sa sobom, vidjet ete da postoji jedan dio u nama koji ne priznaje bol i frustraciju; da postoji mjesto na kojem ste ljuti i zlobni zato to ne postoji autoritet koji voli i koji e za vas eliminirati neeljene dogaaje. Ovaj stav proistie iz krivog uvjerenja da bi ivot morao biti samo med i mlijeko, pa se bojite bola. No, strah od bola dovodi do jo veeg bola u ivotu. Paradoks je da to vie vidimo negativni dio u nama, to smo vie svijesni svog Istinskog ja. Osim toga, tada imamo izbor da biramo iz ljubavi jer vidimo i negativnost.

MASKA ILI IDEALIZIRANA SLIKA EFEKTI

Mnogi su odrasli vjerujui da nisu dovoljno dobri da bi bili voljeni samo radi onoga to jesu. Stoga oajniki pokuavaju ivjeti prema samostvorenoj slici ili vlastitim oekivanjima kakvi bi trebali biti da dobiju ljubav. Upravo stalna borba da budu ono to nikada ne mogu postati uzrokuje mnoge od njihovih potekoa. Zato je vano otkriti svoju idealiziranu sliku ili masku da bi razumijeli kako kreirate nesreu i frustracije u ivotu. Otkrit ete da je ta lana linost postigla upravo suprotno od onoga zbog ega je stvorena u djetinjstvu To otkrie moe biti bolno, ali e vam pomoi da ponovno preispitate nain na koji sebe predstavljate svijetu i pomoi e vam da postanete svoje Istinsko ja u najveoj moguoj mjeri.

Govorili smo o tri strukture linosti; maski, Niem ja i Istinskom ja. Najdublji sloj linosti je Istinsko ja. To Ja je kreativno, slobodno, puno ljubavi, puno davanja, no koje zna i sposobno je za neprekidnu radost i blaenstvo. To smo jo nazvali Istinskim djetetom u nama. Sloj koji okruuje Istinsko ja je Nie ja ili negativni dio linosti. To je na nerazvijeni dio iz djetinjstva koji jo uvijek sadri negativne emocije, misli i namjere kao to su to strah, mrnja i okrutnost. Vanjski sloj koji sakriva tu negativnost je maska. Ove slojeve bismo mogli nazvati i razinama svijesti koji se meusobno preklapaju, ponitavaju i stvaraju zbunjenost. Sve te znaajke linosti mogu biti manje ili vie svjesne. to smo ih manje svjesni, to emo imati vie sukoba u ivotu, i manje uspjeno emo se nositi s tekoama u ivotu.Maska je stvorena kao zatita od bola i nesree kao pseudozatita. Meutim, bol je dio ljudskog iskustva i ne moe se izbjei. Nesrea i nedostatak vjere u sebe su meusobno povezani. Kad se pretvaramo da smo ono to nismo i nikada neemo moi biti, mi se

nadamo da emo tako doi do sree, sigurnosti i samopouzdanja. A u stvarnosti, zdravo i istinsko samopouzdanje je mir u mislima. To je sigurnost i zdrava neovisnost koja nam omoguava da budemo sretni razvijajui nae uroene talente, da ivimo konstruktivnim ivotom i stvaramo zdrave odnose.

Djecu se uvjerava da moraju biti dobra i savrena. Kada to nisu, esto ih se kanjava na ovaj ili na onaj nain. Moda je najgora kazna kad roditelji uvjetuju svoju ljubav, ili su ljuti, a dijete ima utisak da nije vie voljeno. Tako dijete tzv. loe povezuje s kaznom, a tzv. dobro s nagradom i sreom. Dakle, biti dobar i savren postaje neto to se mora biti, postaje pitanje ivota i smrti. Meutim, dijete zna da nije toliko dobro i savreno, pa poinje sakrivati svoje greke i tako poinje izgradnja lane linosti maske. Odrastanjem svijest o lanoj fasadi poinje nestajati, ali osjeaj krivnje zbog pretvaranja ostaje i utjee da se jo vie napreemo da postanemo Lano ja.

Maska moe uzeti mnoge oblike i esto namee visoke moralne standarde tako da se moemo upitati: Ali, zar nije u redu uvijek biti pristojan, pun ljubavi, pun razumijevanja, nikada ne biti ljut, ne raditi pogreke, nego postignuti savrenstvo. Mogli bismo rei da jest, ali to uvijek nije mogue ovjeku. A osim toga, ovakvo oekivanje onemoguava da budemo iskreni sami sa sobom da bismo mogli prihvatiti sebe u svom nesavrenstvu kakvi smo sada. Uz to, raa izgovore i sram koji se javlja kad nismo savreni, strah od razotkrivanja, tajnovitost, napor, krivnju i tjeskobu. Radom na sebi poet emo malo pomalo otkrivati znaajke Lanog i Istinskog ja.

Budui da se ispod maske u Niem ja nalaze upravo suprotne namjere kao to su to: agresija, neprijateljstvo, tatina, egoizam, samovolja i dr. to stvara dodatnu tjeskobu. Zbog tih uzajamno iskljuivih namjera stvara se iznutra tiranija najgore vrste. Ne shvaamo da je nemogue biti toliko savren koliko zahtijeva maska, pa se neprestano kanjavamo i osjeamo najgoru propast pri najmanjem odstupanju od visokih kriterija maske. U nemogunosti da preuzmemo odgovornost za pogreku maltretiramo sami sebe, ili je pripisujemo drugima ili okolnostima. to se snanije indentificiramo s maskom to su krize snanije. Rekli smo da kriza poinje s pitanjem: Tko sam ja u stvarnosti? To pitanje pokazuje na zbunjenost koja proizlazi iz borbe izmeu Lanog i Istinskog ja.Osjeaj neuspjeha, frustracije i prisile, isto kao i lane krivnje i srama, pokazuje da je maska na djelu. Takoer, lane potrebe maske su: potreba za slavom i uspjehom te tatinom. ak kad se te potrebe i ostvare nikad ne dovode do ispunjenja. to vie snage, osobnosti, misaonih procesa, pojmova, ideja i ideala ulaemo u masku, to vie snage oduzimamo svom Istinskom ja koje je voljno rasti.Istinsko poboljanje poinje s prihvaanjem sebe upravo onakvima kakvi smo sada. Jer maska je stvorena da bismo kontrolirali ivot i tako se obranili od bola bilo da kupujemo druge, bolo da ih kontroliramo. Kad se uini prvi korak prema odbacivanju maske, osjea se takav osjeaj osloboenja kao nikada do sada. Tada glavni motiv za savrenstvom postaje transformacija negativnosti u nama, pa nas otkrie negativnog u nama vie nee bacati u depresiju, tjeskobu i krivnju, nego e nas naprotiv osnaiti, jer tada nee vie imati mo da djeluje iz nesvjesnog. Sve je to put prema konanom pronalaenju sebe i ponovnom roenju.

TRI TIPA MASKI

Maska se pocinje stvarati u djetinjstvu kao reakcija na vjerovanje da takvi kakvi jesmo nismo vrijedni ljubavi. Odrastanjem zaboravljamo nau Istinsku licnost i poistovjecujemo se s maskom. Maska vanjski sloj licnosti za koji mislimo da moramo ili elimo biti, a stvorena je na osnovu naih krivih uvjerenja iz djetinjstva. Stvorena je da bismo iza nje sakrili povrijedeno ili ranjeno dijete koje je jo uvijek u nama. Stavljajuci masku izmedu nae ranjivosti i drugih ljudi, mi sprjecavamo bliskost s drugima i negiramo sebe. Kreirana da bismo izbjegli odbacivanje i bol, a dobili ljubav, u odraslom dobu ponovno kreira traumu iz djetinjstva situacije i odnose. No, tada odgovornost za to prebacujemo na drugeMaska ljubavi je pokuaj da se dobije ljubav tako da sebe prikazujemo kao osobe uvijek pune ljubavi. Osoba postaje posluna, ovisna, pomirljiva i sebe negira u nadi da ce tako osigurati, kontrolirati i kupiti ljubav i priznanje. Krivo vjerovanje ispod te maske je da osoba mora dobiti ljubav pod svaku cijenu, i zbog toga se ona prikazuje slabijom, vie bespomocnom, ili uslunijom, nego to je u stvarnosti. Osjecaj sigurnosti i vlastiti sistem vrijednosti temelji se na dobivanju ljubavi i odobravanju drugih. Takvo ponaanje je u djetinjstvu razumljivo, jer je to djecja reakcija na nesavrenu ljubav roditelja, ali u odraslom dobu ono postaje kontraproduktivno, tj. ono sprjecava da se ljubav i odobravanje dobije.Dakle, maska ljubavi se stvara da bismo dobili ljubav, odobravanje, pomoc i simpatiju. Uslunost se moe koristiti kao oruje da bi se u drugima izazvao osjecaj krivnje i tako ih se prisililo da nas zatite i vode brigu o nama. Ili se maska moe koristiti da bi se osjecali boljima od drugih i omalovaavali ih, no to se sakriva i od sebe i drugih.

Osoba s maskom ljubavi moe vidjeti svijet kao pun zatitnika mama i tata. Ili moe biti razocarani idealist misleci o sebi kao jednoj od nekolicine dobrih ljudi preostalih u takvom svijetu. Jer maska ljubavi uvijek sebe prikazuje kao dobrom i dragom osobom, moralnom i superiornom drugima.Utjecaj na licnost, zbog takvih medusobno suprotstavljenih motiva koji su nesvjesni, je duboka razocaranost i ogorcenost. Drugi se krive zbog vlastite nesrece, a skrivanje ogorcenosti na druge stvara dvostruko skrivanje. Jer, da bi osoba odrala masku, ona mora potisnuti kivnost i ogorcenje zajedno sa ostalim znacajkama licnosti koje nisu savrene. Tako maska ljubavi stvara dvostruku krivnju. Osoba se osjeca krivom zbog realnih greaka, a tome se dodaje krivnja to se predstavlja boljom nego to jest. Takva unutarnja klima onemogucava osobu da daje istinsku ljubav koja je moguca samo u atmosferi otvorenosti, spontanosti i bez osjecaja krivnje. Da bi oivjela svoj kapacitet za istinsku ljubav, osoba mora sebi priznati svoje negativne osjecaje, ukljucujuci kivnost i ogorcenje, i mora uciti da preuzme odgovornost i za svoje potrebe i svoja ogranicenja.

Maska snage je pokuaj kontrole ivota i drugih tako da se licnost prikazuje potpuno nezavisnom, agresivnom, dominirajucom i kompetentnom. ivot se pogreno svodi samo na borbu u kojoj preivljavaju sposobniji i to je nacin na koji se pokuavamo osigurati protiv ponovnog ranjavanja i bola kakvog smo osjecali u djetinjstvu. Sigurnost i potovanje samog sebe se temelji na pobjedi u svim situacijama i na tome da se pravimo da nemamo nikakvih potreba i slabosti u sebi. Idealizira se snaga, a ljubav i bliskost se odbacuju.

Negiranje realnih potreba za toplinom, ugodom, skrbi i komunikacijom ima za posljedicu nesposobnost da se osoba opusti i prihvati ivot i sebe samu onakvom kakva jest. Nesposobna da prizna pogreke i slabosti, jer je opsjednuta potrebom za takmicenjem i pobjedom. Ima tendenciju da ljude smatra pesimistima i cinicima da bi opravdala vlastiti egoizam i dominaciju. Osoba polae veliku vrijednost na samokontrolu iako cesto reagira negativno opravdavajuci to tudim ponaanjem odgovornost za vlastito ponaanje prebacuje se na druge. Cesto pati od osjecaja srama i promaenosti koji se skriva, jer je nemoguce uvijek pobijediti i dominirati. Tada se to kompenzira jacanjem maske i jo vecim okrivljavanjem drugih.

Treba reci da licnost s maskom snage posjeduje pravu snagu, ali buduci da je iza svake maske krivo uvjerenje iz djetinjstva da nismo poeljni/prihvatljivi/vrijedni ljubavi ovakvi kakvi jesmo osoba se zbog tog straha pretvara da je jaca nego to jest u odredenom momentu, pa tako gubi stvarnu snagu. Kad god je maska ugroena mi reagiramo obrambeno jer osjecamo strah i ljutnju. To je zato jer se nesvjesno jo uvijek osjecamo kao dijete koje ovisi o drugima koji su odrasli, kao roditelje koji nas mogu unititi i ciju zatitu trebamo da bismo preivjeli. Istina je da nas nitko vie ne moe povrijediti kao onda kad smo bili djeca i ne moe se brinuti za nas kao da smo mali. Maska, taj dio licnosti koji nas kritizira i unitava kad god se pridravamo nemoguce visokih kriterija maske, stvara u odraslom dobu puno vie bola nego to ga nosimo iz djetinjstva. Kad se prepunimo bolom, bolni osjecaji se pocnu doivljavati i to nazivamo krizom.

Kriza je prirodni put ili terapeut koji nam pomae da se prestanemo pokuavati biti netko tko nismo. Kriza nas prisiljava da udemo dublje u istinski ranjivi ljudski identitet i tako smanjimo napetost u licnosti koja je nastala zbog pretvaranja koje je nesvjesno i li polusvjesno. Masku moemo prepoznati tako da sami sebe upitamo: Da li se ponaam onako kako se osjecam u ovom trenutku?, ili ako ustanovimo da sudimo sebi ili drugima, dakle kadgod nismo spontani i iskreni.

Maska odvojenosti

Rekli smo da je maska obrana koju smo stvorili u djetinjstvu kao odgovor na pogrene zakljucke o sebi i svijetu koje je donosilo dijete na osnovu svog ogranicenog poznavanja svijeta. To je pokuaj djeteta da stvori smisao iz situacije nesavrene ljubavi svojih roditelja. Maska je krivo rjeenje kojim se nastoji izbjeci bol i odbacivanje. Maska je pokuaj da postanemo neranjivi s namjerom da izbjegnemo ranjavanje. Rekli smo da je ispod maske pogreno vjerovanje da takvi kakvi jesmo nismo vrijedni ljubavi. Maska takoder negira nae istinske potrebe. Buduci da se stvarni osjecaji i potrebe ne prepoznaju, ne mogu biti zadovoljene, a buduci da ne pokazujemo nae Istinsko ja, ne moemo dobiti ljubav i potovanje drugih. Osim toga, maska stvara strah ili osjecaj neadekvatnosti koji je mnogo bolniji nego jednostavan bol kad netko neto kae ili cini neto to nas povreduje, ili kad netko nije ono to mislimo da bi trebao biti ili ne odgovara na nae elje. Tako maska stvorena da bi nas zatitila od bola i priskrbila sigurnost i ljubav, u odraslom dobu stvara upravo suprotno od njene prvobitne namjere.

Maska mirnoce je pokuaj izbjegavanja potekoca i bola u ivotu tako da se prikazujemo uvijek smirenim i nedodirljivim. No, u stvarnosti osoba samo postie odvajanje od drugih, ravnodunost, izbjegavanje ivota, cinicnost i krivi motiv za duhovnost.

Vrlo cesto se bira ova pseudosolucija jer dijete nije mogli niti kupiti ljubav, niti se izboriti za ljubav, pa se odvojilo od problema u sebi i izvan sebe. Ispod te lane mirnoce je uvjerenje da ne moe dobiti ljubav. Ali sve se to uspjeno potisnulo. Krivo uvjerenje ispod te maske je da ako negiramo probleme tada ce se oni nestati. Sigurnost i osjecaj vlastite vrijednosti okuava se postici tako da se izdignemo iznad svih tekoca, da budemo nedodirljivi. Osoba s maskom mirnoce idealizira dranje po strani, izbjegavanje i odvajanje, a borba obicnih smrtnika vrijedna je prijezira. Ovakvo ogromno negiranje ivota dovodi do mrtvila i tajnog ocajavanja koje je cesto prekriveno cinizmom. To onemogucava osobu da radi znacajan posao ili da ima ispunjene odnose.Emocionalno izdavanje sebe je u maski mirnoce gotovo potpuno. Osjecaj Istinskog ja je tako malen da je osoba vrlo malo u ivotu ili s ostalima. Cesto osoba bjei u intelekt ili lani duhovni ivot. Za razliku od maske snage gdje su osjecaji cesto uvelicavani ili manipulirani da stvore sliku jacine, maska mirnoce ima skrivene osjecaje i treba puno hrabrosti da bi ih pokazala. Transformacija ove maske pocinje vrlo laganim procesom pokazivanja Istinskog ja.

Kombinacija maski

Katkada su sve tri maske pomijeane u jednoj osobi to stvara ogromnu napetost i konfuziju, jer su ciljevi maski medusobno suprotni. Dok se maska ljubavi pretvara da je uvijek u ljubavi i negira snagu i neovisnost, maska snage negira potrebu za ljubavi i pretvara se da je uvijek jaka i neovisna. eleci biti uvijek iznad svega, maska mirnoce prezire i jedno i drugo nastojanje. Dok maska ljubavi i maska snage idu u razlicitim smjerovima, one su podjednako lane, rigidne, nerealne i nemoguce ih je ostvariti. Niti je kombinacija maski blie realnosti. Tako maska snage se moe upotrebljavati na poslu, a kod kuce maska ljubavi, ili obrnuto.Cak i kad bi bilo moguce da osoba nikad ne pogrijei, ili da voli svakoga, ili da bude potpuno nezavisna od drugih, potpuno je nemoguce ostvariti zahtjev maske da osoba voli svakoga i da svatko voli nju, i da ih istovremeno pokorava i da je potpuno neranjiva. Takva maska zahtijeva od osobe da uvijek bude nesebicna kao i da uvijek dobije ljubav; kao i da uvijek bude sebicna da bi imala moc nad drugima, kao i da bude kompletno indiferentna i odvojena od osjecaja tako da je oni ne uznemiruju. Moete li si zamisliti kakav konflikt stvaraju tako proturjecni zahtjevi. to god ucinila loe stvara krivnju, sram, neprikladnost i frustraciju.

Transformacija maske

Rekli smo da maska stvara bol i nesrecu, jer se temelji na lanom uvjerenju da je moguce izbjeci bol, nesavrenstvo i razocaranje u ivotu. Transformacija maske ukljucuje proces alosti to maska nije nae pravo ja, nego beivotna verzija nas samih koja se treba smanjivati da bismo mogli postati ono to stvarno jesmo. Da bismo otpustili masku trebamo opet osjetiti bol iz djetinjstva zbog koje je ovakva maska i stvorena. No kako moemo ponovno osjetiti bol iz djetinjstva?

Uzmimo sadanji problem. Vidite da li krivite druge ili ivot to imate taj problem i da niste svjesni da problema ne bi ni bilo da da vai unutarnji konflikti nisu proizveli krivo miljenje ili ponaanje. Jer uvijek privlaimo u skladu s krivim uvjerenjem koje je obino u nesvjesnom, ali ne mora biti. Slijedei sloj moda e biti ljutnja, tjeskoba, ogorenost, frustracija. Ako ih proivite nai ete povredu to niste voljeni. ako osjetite i proivite i taj osjeaj nevoljenosti u sadanjoj dilemi, to e istovremeno biti proivljavanje bola iz djetinjstva.Sa sadanjom boli pokuajte usporediti situaciju sa svojim roditeljima ono to ste dobili od njih i kako stvarno osjeate prema njima. Postat ete svjesni da vam nedostaje neto ega do sad niste bili svjesni niste to eljeli vidjeti. Iznai ete da vas je to boljelo dok ste bili dijete, ali ste na svjesnom nivou zaboravili tu bol. Bol vaeg sadanjeg problema je ona ista iz djetinjstva. Kada spoznate da je ova bol ona ista iz djetinjstva, slijedei korak bit e mnogo laki. Vidjet ete da se neki dogaaji ponavljaju po uvijek istoj shemi, da privlaite sline ljude koji vas povreuju na isti nain kako ste bili povreivani u djetinjstvu. Kako ete opaati slinosti i istovremeno osjeati bol sada i onaj iz djetinjstva, polako ete shvatiti kako ponovno stvarate povrede iz djetinjstva da biste sada pobijedili i dobili ljubav koja vam je nedostajala tada. Da va ivot u velikoj mjeri stvara ranjeno dijete u vama. Tada ete polako uiti da prihvatite i volite sebe ovakvi kakvi ste sada i da ne morate zasluivati ljubav. Tek tad emo polako moi otputati strah da neemo biti voljeni i prihvaeni. Kada pogledamo ispod maske moramo se suoiti s negativnou u nama o tome idui put.

Ove negativne namjere stvorene su u djetinjstvu kao obrana od bola, jer je svijet doivljavan kao neprijateljski i bolan. Negativne namjere su ekspresija naeg najdubljeg straha da je negativnost u nama naa zadnja realnost. Neke od naih negativnih namjera proizlaze iz masovnog miljenja da je ivot borba, i da je potrebno da bi bili sretni da budemo jai od drugih i da moramo ii svojim putem. Da je egocentrizam mudar, a ivot baziran na ljubavi i suosjeanju dosadan i uinit e nas slabim. Moramo znati da nas egocentrizam nikada nee uiniti sretnim. Jedini nain da budemo ispunjeni je da vjerujemo u ivot, spremnost da suraujemo s drugima, da sudjelujemo u ivotu dajui i primajui.

Napustiti negativne namjere, afirmirati pozitivne namjere

Kad smo postali potpuno svijesni negativnih namjera, specijalno njihovog temelja u traumama djetinjstva i masovnim krivim vjerovanjima, bacili smo se u nepoznati svijet novih izbora, nadilazei nae strahove i unitenje skoivi ravno u njih. Ambis moe nestati tako da uemo u njega. Samo tako moemo nauiti da neemo biti uniteni, nego da emo uivati u ljepoti ivljena (suoiti se sa strahom tako da ga proivimo).

Najvie dobivamo s pozitivnim afirmacijama tek kada smo postali svjesni negativnih namjera.Kada otpustimo negativne namjere, mi kreiramo prazan prostor. Pozitivno obeanje, afirmacija, tada ispunjava taj prostor (inae je potiskivanje):

Imam namjeru da dam cijelog sebe ivotu. Ja u vjerovati da e moje slobodno davanje samog sebe biti cijenjeno i vraeno. elim potpuno sudjelovati u davanju i primanju u ivotu.

Biram da odrastem i da zauzmem mjesto kao odrasli medu odraslima. Preuzimam odgovornost za sebe samog i za kreiranje moje vlastite srece u ivotu.

Odricem se svoje hladnoce i okrutnosti. Biram radije ljubav nego snagu. elim imati sve svoje osjecaje, tako sam spreman biti iskren i ranjiv.

Dajem svoje najbolje ivotu i zasluujem najbolje od ivota.

Izbor da se poveemo s ljubavi i istinom duboko mijenja na ivot.

1. Prvi je korak u sagledavanju tamnog dijela licnosti priznati sebi da nismo savreni.

2. Treba promatrati negativne crte u nama objektivno i suosjecajno, bez osude, u poziciji objektivnog promatraca koji zna da ma koliko bilo veliko zlo u nama, da ga postupno moemo transformirati. U suprotnom javit ce se bol, strah ili druge negativne emocije.

3. Zamoliti nekoga tko nas dobro poznaje, prijatelja, kojem cemo se otvoriti i zamoliti ga da nam kae svoje miljenje o nama. Biti sa samo jednim covjekom ono to jesmo, bez maske, djeluje iscjeljujuce.

4. Svaku vecer zapisati kratko one situacije koje su izazvale u nama negativne osjecaje. Po malo cete vidjeti da postoji osnovni obrazac, odnosno shema koja se neprestano pojavljuje, a u skladu je s nesvjesnim vjerovanjem iz djetinjstva. to je neka povreda ( emocija + vjerovanje = imid ) dublje zakopana u nesvjesno, to ima dublji utjecaj na ponaanje (moram se brinuti za druge po svaku cijenu=rtva; nesmijem pokazati svoje potrebe kasnije u ivotu osoba se osjeca neispunjeno, jer ne pokazuje svoje potrebe, niti ih je svjesna, pa drugi ni ne znaju da ih ima tako ivot uvijek iznova potvrduje njene krive nesvjesne zakljucke svorene u djetinjstvu). Tako dolazimo do onog dijela licnosti koji je nesvjestan. Ovakvi imidi uvijek privlace situacije i ljude u ivotu, a da toga nismo svijesni. Svatko od nas ima te nezrele crte sebi.

5. Kad ste shvatili shemu, tek tada pocinje pravi posao. Pronaci shemu, razumijeti je emocionalno i razrijeiti je dugotrajan proces. Meditirajte, razmiljajte i pokuajte ponovno proivjeti situacije u kojima se javlja.

to cemo vie sagledavati svoju negativnu stanu, to cemo vie biti svjesni svoje lijepe strane, nae Istinske licnosti. Objektivnim sagledavanjem nas samih, objektivnije cemo sagledavati i druge i ivot sam. Skloni smo da da u potpunosti odbacimo ljude kod kojih vidimo negativne crte i reagiramo prema njima upravo onako kako reagiramo i prema sebi. Ako sudimo drugima, sudit cemo i sebi. Ili reagiramo samo na njihove lijepe crte, a negiramo one koje to nisu, pa smo ogorceni kad ih uocimo. Ta crno-bijela tehnika je ona ista koju onda primjenjujemo na sebe. A to stvara stalne sukobe i borbe.Dakle, ako prihvatimo sebe u cijelosti, takvima kakvi smo upravo sada, dobivamo ansu za rast, a to onda povecava nae samopotovanje i ljubav prema nama samima. Tako cemo postajati sve sposobniji u ivotu i sve vie oblikovati na ivot, a to znaci i pozitivno utjecati na druge.

Emocionalni rast i njegova funkcija

Da bismo upoznali sebe na dubljoj razini moramo sebi dozvoliti da svi nai osjecaji postanu svjesni da bi ih mogli razumjeti i tako im omoguciti rast. Naalost, emocije su najzapostavljeniji aspekt licnosti i rijetko se skladno razvijaju s ostala dva dijela fizickim i mentalnim. Treba reci da zrelija licnost ima uskladene ta tri aspekta licnosti emocionalni, fizicki i mentalni. Rekli smo da emocije se ne razvijaju s ostatkom licnosti jer su u djetinjstvu zabranjivani tzv. antisocijalni osjecaji kao to su to ljutnja, bijes, mrnja, zavist, ali i drugi osjecaji kao tuga, bol, radost. Roditelji to cine jer se boje osjecaja kojih su se i sami odrekli u djetinjstvu. Danas je znanost toliko napredovala da se zna koliko je proivljavanje osjecaja bitno za njihov rast. Tzv. negativni dio licnosti ili ranjeno dijete u nama sacinjavaju nezreli osjecaji koje sada u odraslom dobu treba prvo priznati sebi, a onda i konstruktivno proivljavati da bi oni rasli i pretvarali se u svoju suprotnost mrnja u ljubav, slabost u snagu itd.Maska je negiranje tih nezrelih osjecaja u nama. Tako u odraslom dobu nismo svjesni da rasplakano, zahtjevno, ljuto i bespomocno dijete jo postoji u nama. Kad je jedan dio naeg razvoja sprijecen, mi neprestano mislimo da nam treba duga osoba, roditelj, koja ce nam dati dozvolu da osjecamo i cinimo. Tako dugo dok jo trebamo dozvolu druge osobe da bismo bili sretni, mi se jo uvijek nalazimo u poziciji djeteta, ali je problem u tome da se dijete nalazi u nesvjesnom, dok na svjesnom mislimo da smo odrasli. Najvie snage gubimo upravo zbog nepoznavanja ove cinjenice.

Osjecamo se ovisnim o vanjskim autoritetima i situacijama i ocekujemo da oni ispune nae potrebe i elje. Buduci da te potrebe moemo samo onda ispuniti ako odrastemo, a to znaci da budemo sposobni, kroz svoj vlastiti napor, trud i dosjetljivost, da se pobrinemo za svoje sklonite, hranu, panju i sigurnost. No, u svim tim podrucjima moramo uspostaviti kontakte, suradnju i komunikaciju s drugim ljudima.A to medusobno djelovanje je potpuno razlicito od pasivnosti i ovisnosti malog djeteta. Potpuno odrasla osoba upotrebljava svoje najbolje strane da bi mogla sudjelovati s drugima u primanju i davanju.Na osjecaj za pravdu omogucava nam da se otvorimo za komunikaciju. A na osjecaj tko smo nam omogucava da se konstruktivno obranimo ako nas netko hoce povrijediti. Ova ravnotea u komunikaciji dolazi samo kroz osobni rast, jer dijete zadovoljava svoje potrebe kroz roditelje.

Jedan dio nas je jo uvijek dijete koje ovisi o drugima da bi zadovoljilo svoje potrebe. to vie vrimo pritisak na druge da zadovolje nae potrebe, to su oni manje spremni to uciniti, cak kad bi to bilo i na njihovu korist. to je potreba dulje vremena nezadovoljena, to ona vie motivira, pa pocinjemo biti ogorceni, ljuti, mrzimo one od kojih ocekujemo da zadovolje te potrebe. Postajemo ovisni o njima i sve se vie trudimo da bi ih prisilili da nam daju ono to mislimo da nam treba. I zacarani krug je stvoren to vie traimo, to manje dobivamo, sve smo vie ogorceni i ovisni o drugima. Mrzimo ih, a traimo da nas vole i to povecava krivnju.

Postajemo ocajni jer zbog zadovoljenja naih potreba izdajemo sebe, svoju istinu i ono najbolje u nama. Osjecaji postaju potpuno zgrceni i potisnuti. to vie vrimo pritisak na druge, to smo bespomocniji. Pritisak se moe pokazati na razne nacine: poputanje u razlicitim stupnjevima, pasivan otpor, prkos, povlacenje, odbijanje suradnje, agresija,

zastraivanje, uvjeravanje kroz lanu snagu ili autoritarnost. Duboko u sebi mislimo:Mora me voljeti i dati mi to trebam.

Izlaz iz tog stanja nalazi se u spoznaji da smo u odraslom dobu sposobni putem snage naih osjeaja davati i primati ljubav. Jer tako dugo dok se grevito drimo za neku osobu oekujui da e ispunjenje doi kroz nju, mi sami sebe porobljujemo u istinskom smislu te rijei. to to vie radimo, manje smo svjesni svojih osjeaja. A trebalo bi proivjeti ljutnju i strah koji se onda transformiraju u dobre osjeaje. Tako se smanjuje ovisnost, a poveava sposobnost da otpustimo i oslobodimo druge i sebe. Rekli smo da ono to moramo imati po svaku cijenu, da e nam, ako i dobijemo, samo tetiti, jer nikoga ne moemo prisiliti da nas voli. Ako drugima dajemo slobodu koju elimo za sebe da volimo koga elimo, da budemo u krivu a da nam se ne sudi bit emo slobodni i moi emo se obraniti na pravi nain, a slabost, tjeskoba i strah e se smanjivati u stupnju u kojem emo tako postupati. Onoliko koliko budemo dozvoljavali drugima njihova prava, toliko emo pronai naa vlastita prava. Tada e i nai odnosi cvjetati.

Kako razviti nezrele emocije?

Kad na mentalni razvoj ide prema zrelosti prolazimo kroz razne periode, uimo i radimo pogreke. Ono to smo mislili u ranim godinama, sazrijevajui vidimo i drugu stranu koju prije nismo vidjeli, pa mijenjamo miljenje. No, bilo je korisno za nas da smo radili te pogreke, jer kako bismo inae cijenili istinu. Nikada ne moemo doi do istine izbjegavajui pogreke. To je ojaalo nae mentalne sposobnosti i logiku.

Nitko se ne buni kad proivljavamo bol kad fiziki i mentalno rastemo. Takoer je bol kod emocionalnog rasta koristan i konstruktivan. Veinu vremena mi ignoriramo da to podruje rasta uope postoji i da mu je potrebno odrastanje. Da bi one rasle u odraslom dobu moraju se proivjeti, izraziti s ciljem da bismo ih razumjeli. Emocije iz djetinjstva kao to su to ljutnja, ogorenost, mrnja, koje mogu biti vrlo jake, i koje su potisnute i zbog toga smo otupili svoju sposobnost osjeaja, pa osjeamo u skladu s oekivanjima maske, dakle, mislimo emocije. One se moraju ponovno proivjeti da bi sazrele. Moramo proivjeti osjeaje kakvi trenutno u nama jesu.

Kad god su te emocije bile izraavane u djetinjstvu slijedila je kazna. Zbog toga su i bile potisnute. I danas postoji enorman strah, da ako se one pokau da e se dogoditi to isto i da e nas drugi onda napustiti. Greka lei u tome da biti svjestan onoga to se osjea i dati tome oduak kroz djelovanje je jedno te isto. A imati takve emocije, pa ih konstruktivno proivjeti i odgovorno priznati, znai biti iskren. Runoa tih emocija se transformira ljepotom nae iskrenosti i odgovornosti. A tako i upoznajemo sami sebe.

Kad tako napravimo, uvidjet emo ogromnu razliku izmeu pukog dozvoljavanja nezrelim i destruktivnim emocijama da se iivljavaju da bismo se oslobodili pritiska i davanja oduka sebi bez smisla i cilja, i ponovnog proivljavanja sa svrhom da bi ti osjeaji rasli. Ako to ne inimo, jer vjerujemo da moemo potisnuti te osjeaje, neprestano e se ponovno aktivirati i biti sve jai. Shvatit emo da se uistinu esto prisiljavamo da osjeamo suprotno od onoga kako se stvarno osjeamo.

Ako se unutarnja ljutnja pravilno ne shvati i proivi na konstruktivan nacin, dijete u nama se okomljuje na nas, unitavajuci nas i druge. Treba pronaci u sebi to ljuto dijete koje eli napasti imat cemo kontrolu nad rastucim negativnim osjecajima, bez da ih potiskujemo. Tako cemo ih proivjeti i uciti od njih. Treba pronaci podrucje u kojem ste ogorceni da ne brinu o vama, gdje ne dobivate to elite. Jednom kad budete svjesni razloga za svoju ljutnju, bit cete si sposobni pomoci, jer cete vidjeti besmislene zahtjeve malog djeteta. To je pocetak promjene kad uvidite da ste ljuti na druge koji vas sprjecavaju da budete svoja maska. Nakon prvog bolnog otputanja bolnih emocija i uvida da to nije tetilo ni vama ni drugima, doci ce tople emocije koje se nisu mogle izraziti dok ste negativne drali pod kontrolom.

Dakle ponovnim konstruktivnim proivljavanjem osjecaji postaju zreli. Prolazeci kroz period koji smo propustili u djetinjstvu i adolescenciji, osjecaji ce konacno postati zreli, a mi se vie necemo morati bojati tih osjecaja koje smo potiskivanjem pokuali kontrolirati. Moci cemo im vjerovati, biti od njih vodeni zato to je to konacni cilj zrele osobe koja dobro djeluje. Zdrave emocije ce uciniti nau intuiciju pouzdanom, postojat ce uzajaman sklad izmedu mentalnih i emocionalnih osobina. Jedne se nece suprotstavljati onim drugima. A to ce opet pojacati nau sigurnost i samopouzdanje. Nemamo se cega bojati ako postanemo svjesni onoga to je vec u nama. Negiranje necega to postoji ne cini da to prestane postojati, a upravo to vie ili manje svi cinimo. Jedino kad se suocimo s onim to je u nama, na vec puno zreliji intelekt moe odluciti koje obrasce ce zadrati a koje nece. Nakon to smo postali svjesni djetinjastih emocija, imat cemo kljuc za rast u cjelovita ljudska bica. To znaci sebe prihvatiti onakvima kakvi trenutno jesmo i kad odlucimo poceti skidati masku, osjecat cemo olakanje. Postat cemo sposobni osjetiti negativne emocije na nacin koji omogucuje rast ili uvid.

Kako postici stvarnu promjenu osjecaja

Svatko od nas zna kako je potrebno biti pristojna osoba, ne grijeiti, voljeti druge, imati vjeru i biti ljubazan s drugima. No znanje o tome nije dovoljno, jer znanje o tome i biti stvarno sposoban se tako ponaati su dvije razlicite stvari. Mi stvarno necemo povredivati druge, ali ne moemo sebe prisiliti da uvijek osjecamo tako da ne elimo povrijediti druge. Mi se moemo ponaati ljubazno prema drugima, ali se ne moemo prisiliti da uvijek i osjecamo ljubaznost. Niti moemo prisiliti sebe da volimo druge. Nai osjecaji ne ovise o naoj volji. Promjena naih osjecaja je polagan proces samorazvoja i samospoznaje.

Kako poceti taj proces promjene naih osjecaja?

Ne moemo nita mijenjati dok ne vidimo to je stvarno u nama. Najveci problem u razvoju je to to ljudi sami sebe varaju tko su u stvarnosti. Ovdje ne govorimo o nesvjesnom djelu licnost, nego o jednom kojeg moemo nazvati predsvjesnim i koji bismo mogli opaziti kad bismo to htjeli pokuati. Obicno mislimo da ako neto ne vidimo da to onda niti ne postoji. Moda to i nije jasna misao, ali se tu radi o osjecaju koji nije jasno spoznat, i to ukazuje na masku. Svi mi znamo da je pogreno ciniti, misliti ili osjecati negativno. No ispod maske nalaze se jo uvijek takvi osjecaji, ali mi ih negiramo i to je najveca pogreka jer stvara mnoge probleme u ivotu, vie nego bilo to radimo svjesno.

Da bi to promijenili treba sebe vidjeti onakvima kakvi jesmo u ovom trenutku naeg razvoja, sa svim naim pogrekama, ali i onim djelom koji je vec u istini. To je osnovni uvjet razvoja.Problem je to elimo biti savreni tako da ne vidimo greke u nama ili negativni dio licnosti. Istinsko ja u nama i negativni dio licnosti ele iste stvari, ali su im motivi razliciti. Na pr. negativni dio eli pomoci dugoj osobi zato da bi se mu se drugi divili, a Istinsko ja eli pomoci zbog dobrobiti drugog covjeka (dajemo bezuvjetnu ljubav). Da bismo se razvijali treba stalno provjeravati nae motive da bismo ih procicavali. Trebamo takoder znati da negativni dio u nama upravo to ne eli raditi. To je zbog toga to vidjeti u sebi neto negativno je neugodno i bolno, a drugi razlog je to je taj dio nae licnosti lijen i nikada ne eli raditi. Savreniji moemo postati samo tako da prvo vidimo nae nesavrenosti i pocnemo ih mijenjati. To je prvi korak.

Drugi problem je kad vec rijeimo neki problem nae ocekivanje da ce se na ivot brzo promijeniti i biti bez problema. Da bi se na ivot znacajno promijenio treba vremena i puno rada na sebi, tj. poznavanja sebe. Poznavati sebe znaci potpuno upoznati negativnost u nama, to jo uvijek ne znaci da smo je i prevladali. Upoznati negativnost u nama moemo samo krajne potenim promatranjem samih sebe. To znaci biti svjestan svojih misli i osjecaja, pa razlikovati iz kojeg dijela nae licnosti potjecu. Na pr. glas negativnosti moe govoriti: ja ne vjerujem ljudima, nemam vremena promatrati sebe itd. Kad smo svjesni tih misli i osjecaja tada oni nemaju moc nad nama jer moemo birati da ne cinimo po njima. Postajemo jaci od nae negativnosti. Isto je tako vano da nejasne osjecaje prevedemo u jasne misli. Kljuc je u tome da si postavimo primjerena pitanja. Prvo je pitanje: to je ovdje istina? elim znati cijelu istinu. Drugo pitanje je: Da li elim znati istinu o odredenoj situaciji? Ako doista budemo istinski eljeli vidjeti istinu, cak i ako dio nas to jo ne eli zbog straha, pa jo napada druge, okrivljava ih i optuuje, naci cemo istinu. Istinsko ja ce tada sa svojim dobrim osjecajima postajati sve jace.

Da bismo ostvarili srecu, harmoniju, ljubav i unutarnju sigurnost trebamo se odreci: samosaaljenja, varanja samih sebe, arogancije, a trebamo postati uporni, strpljivi, hrabri i dati si vremena.Tu nema carobnog tapica ili brzopoteznih metoda to je rad na sebi barem dvije godine da bi se pokazali znacajniji rezultati promjena osjecaja, iako se pozitivni efekti pocinju odmah pokazivati u smanjenju napetosti i drugim cimbenicima boljeg ivota i okolnosti.

Za pocetak napravimo popis naih mana. Ako se moete sjetiti samo dvije ili tri, tada imate dokaz da ne poznate sami sebe. Tada, da bismo ubrzali na razvoj moemo zamoliti nama bliske osobe da nam kau nae mane. To nas uci poniznosti, jer ako nam je to teko uciniti, onda je to jasan znak da nam je to potrebno. Tako osvjetavamo onaj dio koji ne vidimo sami. Za to ce nam biti potrebna snaga volje i samo disciplina da bismo se borili protiv svojih mana, to se ne moe dogoditi ako ih gurnemo u nesvjesno. Rekli smo da ono cega nismo svjesni ima moc nad nama. Proces se sastoji u tome da promatramo sebe onakvi kakvi jesmo u trenutku. Bez tatine, bez elje da budemo bolji nego to jesmo. Prihvatite ovu sadanju stvarnost iz dva razloga:

1. prije nego se moemo promijeniti, prvo moramo vidjeti to to moramo mijenjati. Za to nam je potrebna nova navika objektivnog promatranja sebe bez uljepavanja.

2. to ce nas nauciti istinskoj poniznosti koja nas vodi u istinsku neovisnost. Jer kad vidimo sebe objektivno, vie nema potrebe ovisiti o tudem miljenju znamo tko smo i potujemo sami sebe. Nai nedostaci u ocima drugih vie nisu vani. Vie nam nije vano ponienje, postali smo neovisni.

3. pogledajmo to ja nama najtee. Ako je za vas najtee pokazati slabost, onda vam je to najpotrebnije da biste postali slobodni. Ili, ako vam je teko odreci se svoje tatine, ili svoje sebicnosti, tad je to upravo ono u to biste se trebali upustiti; slobodno po svom izboru, a ne zato to vas kriza prisiljava da to ucinite, jer tada je to puno bolnije.

Treba promatrati svaki dan koji je proao i razmisliti to vam je najtee uciniti.Nekima ce najtee biti reci istinu, drugima to moe biti pokazati se bez svojih maski, bez da pokuaju ostaviti dojam na druge, ili da budu skromni ostajuci u pozadini itd.Svi imaju razlicite potekoce i svi ih mogu relativno lako upoznati, samo ako to istinski pokuaju.Nakon odredenog vjebanja pocet cete promatrati svoje reakcije na sasvim drugaciji nacin vidjet cete svoje osjecaje kojih do sada uopce niste bili svjesni i vidjet cete iznenada povezanost vanjskih problema s unutarnjim reakcijama.

Ono to najvie demotivira je to to vecina ljudi ne vidi razlog za ono to im se dogada. No, na putu upoznavanja sebe sve se vie uocava uzrok i posljedica i to nam daje sve vecu snagu u ivotu, a pocetne tekoce se sve vie smanjuju. Kako sve vie budemo uskladivali na ivot s nacelima, sve vie zadovoljstva cemo osjecati. Postignuce ce se pokazivati u sve vecoj moci nad naom negativnocu koja ce se polako smanjivati.

Proli puta govorili smo o tome kako emocionalno rasti. Rekli smo da je vano raspoznavati glasove negativnosti i Istinskog ja u nama da bismo mogli birati iz ljubavi, a ne iz straha. To znaci neprestano eljeti traiti istinu o tome to se dogada u nama i oko nas, da bismo se uskladili s nacelima.Treba istraivati svoje misli, osjecaje, reakcije i djela. Da bismo mogli rijeiti vanjske probleme moramo prvo rijeiti unutarnje, jer vanjski su samo preslika unutarnjih.

Da to nece odmah rijeiti vanjske probleme, ali da cemo odmah osjecati vie snage i radosti u ivotu, jer cemo susretati ivot s punim srcem, bez straha, bez samosaaljenja i bez straha da cemo biti povrijedeni.

Sve ce u ivotu dobiti dublje znacenje ako budemo radili na tome da spoznamo sami sebe. To zapravo znaci spoznavati negativni dio u nama i kako se on manifestira, kako se skriva iza naih isprika, da bismo mogli poceti mijenjati na ivot.

Treba neprestano traiti istinu o tome iz kojeg dijela licnosti potjece naa motivacija da ne bismo cinili po loem dijelu.

Vecina ljudi uopce nije svjesna da se borba izmedu tame i svjetla vodi svaki dan u nama, jer ne zna kako funkcioniramo.

Vec sama elja da vidimo istinu omogucuje da ne reagiramo sklopom navika iz djetinjstva i da ugradimo tipku stanka, pa onda reagiramo iz ljubavi.

Pricali smo o tome kako ranjeno dijete u nama reagira nesvjesni dio licnosti vrlo netocno percipira sadanju situaciju na osnovu moda jedne slicnosti s onom situacijom iz djetinjstva, pa reagiramo nezrelo.

Treba vidjeti ne samo nae crte koje nazivamo grekama i koje nas sprjecavaju da rastemo povrjedujuci sebe, a to znaci i druge nego i nae strahove, koji su vec sami po sebi greke.

Nai strahovi povrjeduju nas i druge jer nas sprjecavaju da vidimo istinu, cinimo iz ljubavi i razumijemo.

Zato spoznati i razrijeiti nae strahove je vaan dio razvoja i rasta. Rekli smo da samospoznaja pocinje onoliko objektivnim sagledavanjem sebe koliko smo to u stanju, dakle naih dobrih kvaliteta i naih mana koje treba napisati. Pisanje nam omogucava dublju koncentraciju kojom jo bolje moemo opaati sami sebe. Slijedeci korak bi bio da zamolimo nekog tko nas dobro poznaje da nam poteno kae to misli o nama. To ce biti prvi korak u nadilaenju nae tatine i naa prva pobjeda koja ce nas motivirati da nastavimo spoznavati sebe. Jako je vano da taj posao ne radimo sami. Ljudi koji su uvijek sami, bez obzira koliko mnogo radili, bez obzira koliko pametno citali i studirali, bez obzira koliko pokuavaju biti poteni sami sa sobom, blokiraju se to sprjecava da sebe istinito vrednuju, dok se to automatski dogada kad se otvaraju drugom ljudskom bicu. To opet zahtijeva odredenu kolicinu poniznosti, koja se ne pojavljuje lako u pocetku.

Kasnije postajemo sposobni da otvoreno govorimo o svojim potekocama, slabostima i da primamo kritiku.

Kada smo ono to jesmo barem s jednom osobom, s minimumom maske i obrana, to djeluje kao lijek.

Osim toga, to je i cin ljubavi prema drugoj osobi kojoj se pokazujemo u istini, a ne u naoj masci. Recite drugoj osobi da se necete ljutiti i povrijedeno reagirati ma to vam ona rekla. Ma koliko bi vas to videnje moglo povrijediti, shvatite da je sigurno barem trun istine u njemu i razmislite o tome. Moda ce upravo taj trun istine otvoriti vrata novog razumijevanja vas samih.

Treci korak je pisanje dnevnika u kojem piite upravo one situacije u kojima je bilo neugode i ljutnje. Iako u pocetku necete vidjeti povezanost, polako ce se pokazivati shema po kojoj se dogadaju situacije, a koje ne biste inace postali svjesni.