TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

Ivana Lučića 5, HR – 10 000 Zagreb

Politehnički specijalistički diplomski stručni studij

Specijalizacija informatika

E-obrazovanje

student: Alen Šimec, dipl. inž.

Zagreb, 5. siječanj 2008.

2

SADRŽAJ

1 E-OBRAZOVANJE---------------------------------------------------------------------------------3

1.1 ŠTO JE E-OBRAZOVANJE?---------------------------------------------------------------31.2 KOJE NOVE MOGUĆNOSTI DONOSI E-obrazovanje?------------------------------51.3 E-OBRAZOVANJE U PRIMJENI---------------------------------------------------------6

2 KOMUNIKACIJA I METODIKA U E-OBRAZOVANJU-----------------------------------7

2.1 CILJEVI I RESURSI U E-OBRAZOVANJU---------------------------------------------72.2 VAŽNOST METODIKE U E-OBRAZOVANJU----------------------------------------82.3 METODIKA-----------------------------------------------------------------------------------92.4 ODNOS METODIKE I TEHNOLOGIJE U E-OBRAZOVANJU--------------------122.5 OBRAZOVANJE KAO KOMUNIKACIJSKA INTERAKCIJA---------------------132.6 POVEZANOST KOMUNIKACIJE I TEHNOLOGIJE U E-OBRAZOVANJU-- -14

3 TEHNOLOGIJA I SIGURNOST----------------------------------------------------------------16

3.1 TEHNOLOGIJA-----------------------------------------------------------------------------163.2 VIZUALIZACIJA---------------------------------------------------------------------------193.3 SIGURNOST---------------------------------------------------------------------------------21

4 DINAMIKA OKRUŽENJA E-OBRAZOVANJA--------------------------------------------24

4.1 ARHITEKTURE ZA POVEZIVANJE I PROTOKOLI--------------------------------245 KONCEPTI E-OBRAZOVANJA---------------------------------------------------------------26

5.1 UTJECAJ OBRAZOVANJA NA DALJINU--------------------------------------------265.2 TRENDOVI----------------------------------------------------------------------------------27

6 ZAKLJUČAK--------------------------------------------------------------------------------------28

7 LITERATURA-------------------------------------------------------------------------------------30

3

1 E-OBRAZOVANJE

1.1 ŠTO JE E-OBRAZOVANJE?

E-obrazovanje je vrlo širok pojam koji podrazumijeva različite oblike

korištenja informacijsko komunikacijskih tehnologija u obrazovanju.

Obrazovanjem možemo nazivati objavljivanje nekih obrazovnih materijala na

Internetu ili intranetu ustanove čiji polaznici dolaze redovito na nastavu u učionicu, ali

i programe koji se u potpunosti odvijaju putem Interneta i čiji se polaznici i nastavnici

nikad neće sresti. U zemljama s dugom i bogatom tradicijom obrazovanja na daljinu

e-obrazovanje se razvilo kao njegova treća i četvrta generacija. Počelo je to u

vrijeme kad su informacijske i komunikacijske tehnologije zamijenile poštu i tisak, pa i

sve ostale medije i tehnologije dotad korištene za distribuciju obrazovnih materijala i

za komunikaciju između polaznika i nastavnika.

Da bismo mogli bolje razumjeti mjesto koje danas zauzima e-obrazovanje u

svjetskim obrazovnim sustavima, podsjetit ćemo se da je obrazovanje na daljinu

započelo još u 18. stoljeću. Tada su to bili dopisni studiji u Sjedinjenim Američkim

Državama namijenjeni stanovništvu iz ruralnih područja koje nije bilo u mogućnosti

pohađati predavanja. Tijekom 19. stoljeća takav način obrazovanja proširio se i na

Europu.

Detaljniji povijesni pregled obrazovanja na daljinu pokazuje na velik utjecaj

tehnologija, a posebno su u povijesti e-obrazovanja bili važni računalni i

komunikacijski mediji. Osim obrazovnih radioemisija i dvosmjernog radija, u

obrazovanju na daljinu korišteni su filmski medij, javna televizija, kabelska i satelitska

televizija te sustavi plati po gledanju (eng. pay-per-view) i video na zahtjev (eng.

video on demand). Također su korišteni trajni zapisi obrazovnih materijala na

medijima kao što su gramofonske ploče, audiokasete i videokasete.

Računalna tehnologija omogućila je interaktivno poučavanje u obrazovanju

na daljinu koje je vođeno posebno dizajniranim obrazovnim softverom (eng.

courseware), a prvi takvi sustavi pojavili su se približno 1960. godine. Za navedene

oblike poučavanja već više od trideset godina u uporabi su pojmovi kao što su

4

računalom podržano učenje (eng. computer assisted learning, CAL), kao i na

računalu zasnovano podučavanje (eng. computer based instruction, CBI), a

pojavljuju se i drugi slični pojmovi i skraćenice za primjenu računalne tehnologije u

obrazovanju. Poseban napredak u korištenju računala za obrazovanje omogućila je

tehnologija multimedijalnog CD-ROM-a, a svojevrsna tehnološka i pedagoška

revolucija u obrazovanju na daljinu nastupila je s razvojem World Wide Weba.

U drugoj polovici 20. stoljeća, razvojem novih informacijsko-komunikacijskih

tehnologija otvaraju se nove mogućnosti obrazovanja na daljinu. Krajem stoljeća,

uslijed sve šire upotrebe Interneta obrazovanje na daljinu poprima nove oblike te

postaje e-obrazovanje. Počinju se razvijati LMS-ovi (Learning Management System)

koji obrazovanju nude nove načine komunikacije te dostavljanja obrazovnih

materijala.

5

1.2 KOJE NOVE MOGUĆNOSTI DONOSI E-obrazovanje?

Fleksibilnost vremena i mjesta: nije nužno da su svi sudionici obrazovanja na

istom mjestu i u isto vrijeme. Razlikujemo nekoliko vrsta izvođenja nastave s obzirom

na vrijeme i mjesto:

isto vrijeme, isto mjesto (klasične učionice, kompjuterske prezentacije)

isto vrijeme, različita mjesta (videokonferencije, sobe za čavrljanje - chat

rooms)

različita vremena, isto mjesto (radne stanice, oglasne ploče - eng.

bulletin boards)

različita vremena, različita mjesta (elektronička pošta, glasovna pošta,

mrežni forumi, računalne konferencije, shared baze podataka, osobna

mrežna mjesta za učenje)

E-obrazovanje omogućuje kvalitetan način komunikacije polaznik - polaznik;

polaznik - nastavnik; polaznici - nastavnik. Da bi e-obrazovanje bilo uspješno,

moramo si omogućiti nekoliko načina komunikacije:

elektronička pošta - osobno obraćanje

audio/video - poželjno (ali ne i nužno) zbog stvaranja prvog kontakta s

polaznicima

trenutna razmjena poruka - eng. instant messanger

mrežni forumi - razvijanje vođenih diskusija. Prednosti su mu te da

nema 'glasnijih' i 'tiših' sudionika, budući da svatko ima mogućnost

doprinijeti diskusiji, nema ishitrenih odgovora i sve se poruke čuvaju.

Svatko od sudionika može u bilo kojem trenutku pogledati tijek

diskusije. Nastavnik može pratiti razvoj mišljenja, usvajanja informacija

i vještina te način komuniciranja svakog pojedinog polaznika. Također

omogućuje grupni rad na nekom zajedničkom cilju.

6

1.3 E-OBRAZOVANJE U PRIMJENI

E-obrazovanje 'dolazi' u raznim oblicima tako da uključuje i miješani oblik

izvođenja nastave na sveučilištima (dijelom predavanja u učionici, dijelom online) a

sve veću primjenu nalazi u gospodarstvu gdje se 'imperativ znanja' pokazao kao

nužan uvjet gospodarskog razvoja pojedine zemlje. Stalno stručno usavršavanje

zaposlenika danas je nezaobilazan segment uprave svake tvrtke koja želi ostati

konkurentna na tržištu rada.

E-obrazovanje omogućuje upravi pojedine tvrtke da točno zna:

što će zaposlenici učiti

koliko je vremena potrebno za svladavanje određenog edukacijskog

programa.

Nove mogućnosti komunikacije među polaznicima razvijaju timski rad i 'sraz

mozgova' (unutar iste tvrtke ili unutar tvrtki-partnera).

Sve je veći broj sveučilišta u svijetu koja imaju pojedine on-line kolegije ili

tečajeve, pa i cijele on-line preddiplomske i poslijediplomske studije, kao i

specijalizacije za zaposlenike u poslovnim organizacijama zasnovane na sustavima

za e-obrazovanje. U zapadnim zemljama moguće je pohađati stotine sveučilišnih

studija i tisuće kolegija koristeći internetsku vezu, bez potrebe da se svakodnevno

dolazi na fakultet i prisustvuje nastavi u učionici (primjer; najveći web katalog za e-

obrazovanje).

Suvremene korporacije i državne institucije u razvijenim zemljama također su

preuzele e-obrazovanje kao način da u kratkom roku i uz manji utrošak različitih

resursa obrazuju veće skupine zaposlenika. U mnogim zemljama zaposlenici

suvremenih tvrtki će barem 60-80% različitih tečajeva za stručno usavršavanje

pohađati i završiti on-line, bez potrebe za putovanjem i odgađanjem hitnih ili

prioritetnih poslova. Na primjer, u Hrvatskoj je e-obrazovanje prisutno u tvrtki

Ericsson Nikola Tesla.

7

2 KOMUNIKACIJA I METODIKA U E-OBRAZOVANJU

2.1 CILJEVI I RESURSI U E-OBRAZOVANJU

Budući da postavljanje web-sustava za e-obrazovanje zahtijeva znatno

vrijeme te računalne i druge resurse, potrebno je u fazi pripreme napraviti procjenu

ciljeva i željenih učinaka on-line obrazovnog sustava.

Ukoliko se većina nastave izvodi na klasičan način u predavaonici ili

laboratoriju, a korištenje materijala na webu je samo dopuna takvoj nastavi, u pravilu

nije potrebno kreirati kompleksan sustav za on-line edukaciju jer se većina

obrazovnih sadržaja dobiva tijekom klasične nastave i iz tiskane literature, a

savjetovanje s nastavnikom moguće je u osobnom kontaktu, tj. licem u lice.

Međutim, ako polaznici najvećim dijelom pristupaju obrazovnim sadržajima

on-line te su vrlo rijetko u neposrednom kontaktu licem u lice s nastavnikom, obično

je potrebno uložiti vrlo mnogo truda i sredstava u oblikovanje sustava koji će biti

jednostavan za korištenje i barem donekle ispuniti potrebu korisnika za socijalnim

kontaktom s predavačem/instruktorom i drugim polaznicima.

8

2.2 VAŽNOST METODIKE U E-OBRAZOVANJU

Riječ "metodika" potječe od izraza metoda (latinski methodus, grčki

méthodos; sustavan put). Pojam metoda ima nekoliko značenja: (a) procedura ili

tehnika kojom se nešto može učiniti; (b) sustavan i logičan postupak poučavanja,

istraživanja ili prikazivanja; (c) sustavno ustrojstvo ili slijed.

Za djelotvorno obrazovanje na daljinu putem Interneta nije dovoljno samo

postaviti obrazovne sadržaje i testove na web te o tome obavijestiti polaznike nekog

nastavnog predmeta, kolegija ili tečaja. Također je potrebno oblikovati i koristiti

odgovarajuće pedagoške metode, kao i primjerene načine prezentiranja sadržaja i

poučavanja specifičnih nastavnih predmeta.

Potrebno je istaknuti da se pedagoške metode razvijaju već više od dva

tisućljeća, a njihovo korištenje u e-obrazovanju mnogo je djelotvorniji pristup od

korištenja metode pokušaja i pogreške. Na važnost primjene pedagoških metoda i

iskustava stručnjaka u obrazovanju putem Interneta pokazuje više desetaka naslova

udžbenika i priručnika koji su iz područja on-line obrazovanja izdani u posljednjih

nekoliko godina.

E-obrazovanje obično zahtijeva znatna ulaganja u izradu kvalitetnih

obrazovnih sadržaja, a znatni su i troškovi postavljanja računala poslužitelja te izrade

i održavanja softvera za upravljanje on-line obrazovnim sustavom (tzv. courseware

alata). Tomu treba pribrojati vrijeme i eventualne troškove korisnika obrazovnog

sustava. Nabrojani resursi bit će učinkovitije iskorišteni i uz veće zadovoljstvo

polaznika ako su prilikom izbora sadržaja i oblikovanja sustava za obrazovanje na

daljinu primijenjena odgovarajuće pedagoška i metodička načela.

9

2.3 METODIKA

Mnoge početne primjene Interneta i weba u e-obrazovanju sastojale su se

samo u tome da su se nastavni materijali učinili dostupnima on-line. Pritom u pravilu

nisu bile u dovoljnoj mjeri korištene prikladne pedagoške metode u e-obrazovanju te

komunikacijske i multimedijalne mogućnosti Interneta i weba.

Prije oblikovanja sustava za e-obrazovanje iz nekog predmeta ili tečaja,

potrebno je detaljno definirati obrazovne uvjete i ciljeve.

Obrazovni uvjeti postavljaju određena ograničenja i pružaju mogućnosti, a

definiraju ih sljedeća pitanja na koja prilikom pripreme za izvođenje on-line nastave

treba odgovoriti:

Tko su polaznici i kakve su njihove karakteristike?

Što se on-line obrazovanjem želi postići kod polaznika?

Koje su tehnološke, organizacijske i druge mogućnosti i ograničenja?

Polaznici su u središtu interesa kod oblikovanja on-line obrazovnog sustava

te je potrebno pronaći odgovore na sljedeća pitanja:

Kakva je razina stručnih predznanja i vještina polaznika?

Koja su očekivanja i kakva je motivacija polaznika?

Koliko se polaznici služe informatičkom tehnologijom?

Koja znanja, vještine i druge sposobnosti polaznici trebaju usvojiti?

Kako će biti mjereno znanje polaznika i koji su kriteriji njihove

uspješnosti?

Treba li izraditi kurikulum i koji će predmeti/tečajevi biti u kurikulumu?

Tehnološke mogućnosti u oblikovanju on-line obrazovnog sustava

povezane su s dostupnim načinima prezentiranja obrazovnih sadržaja i komunikacije

10

s polaznicima, kao i između polaznika, te s brzinom internetske veze kojom polaznici

raspolažu.

Organizacijske mogućnosti odnose se na način i kvalitetu izrade

obrazovnih materijala, kao i na broj i osposobljenost predavača, instruktora, trenera

koji će sudjelovati u obrazovanju na daljinu.

Tehnološke i organizacijske mogućnosti, u kombinaciji s obrazovnim uvjetima

i ciljevima, određuju i načine izvođenja obrazovanja na daljinu u odnosu na

klasičnu nastavu:

dominira klasična nastava, a on-line obrazovanje je samo povremeno

dopunjuje;

klasična nastava i on-line obrazovanje izvode se u približno

podjednakom opsegu;

dominira on-line obrazovanje, a klasična nastava je samo povremena i

manjeg opsega;

nastava se gotovo potpuno izvodi on-line, s rijetkim susretima uživo;

nastava se potpuno izvodi on-line bez susreta uživo s polaznicima.

Hibridno učenje je pristup kod kojeg se kombiniraju klasična nastava i on-

line obrazovanje. Hibridno učenje je najpovoljniji izbor kad polaznici nisu dovoljno

samostalni i motivirani za korištenje sustava za obrazovanje na daljinu, kad ih treba

prethodno osposobiti i pripremiti za on-line obrazovanje, kao i u slučajevima kad

nezaobilaznu ili obveznu nastavu ili tečaj uživo (u učionici, laboratoriju, trening centru

i sl.) treba nadopuniti suvremenijim izvorima i metodama stjecanja znanja.

Idealni polaznici on-line obrazovanja su samostalni i iskusni u korištenju

LMS sustava, motivirani su i imaju potrebu za stjecanjem znanja, disciplinirani su i

organizirani, vole rješavati probleme on-line, osposobljeni su za korištenje računalne

tehnologije i Interneta, kompetentni su u računalom posredovanoj komunikaciji,

posjeduju odgovarajuće predznanje za sudjelovanje u nastavi/tečaju te imaju

dovoljno vremena za on-line obrazovanje itd. Idealni polaznici će lako svladavati

zahtjeve nastave ili tečaja koji se izvodi isključivo on-line. Naravno, idealni polaznici

11

su vrlo rijetki pa obrazovne metode treba prilagoditi stvarnim polaznicima i prema

potrebama u odgovarajućem opsegu koristiti hibridno učenje.

Brojni su pozitivni učinci ako su prikladno primijenjene suvremene

tehnologije i pedagoške metode u on-line obrazovanju:

veća aktivnost polaznika,

potpunija obrazovna iskustva,

razvijanje kritičkog mišljenja i rješavanja problema,

mogućnost bolje pripreme odgovora polaznika zbog asinkronog rada,

poticanje na usvajanje znanja u suradnji s drugima,

usmjeravanje polaznika na samostalno traženje izvora informacija.

Postoji nekoliko mogućnosti za vođenje polaznika u svladavanju

obrazovnih sadržaja i upravljanje obrazovnim procesom. U nekim slučajevima

predavač/instruktor u velikoj mjeri upravlja radom polaznika te zadaje obrazovne

teme, sadržaje i zadatke, određuje rokove i raspored rada, pomaže i usmjerava

polaznike te ih ocjenjuje i s njima intenzivno komunicira. U drugim slučajevima

polaznici su više samostalni i prepušteni sebi u radu s LMS sustavom te sami

određuju tempo rada, redoslijed obrazovnih sadržaja koje usvajaju i intenzitet

komunikacije s instruktorom/mentorom.

Pedagoške metode u e-obrazovanju vezane su uz različite vrste

individualnog i grupnog rada polaznika. Kod izbora metoda usvajanja obrazovnih

sadržaja treba imati u vidu broj i osobine polaznika, dostupnu tehnologiju i obrazovne

ciljeve.

12

2.4 ODNOS METODIKE I TEHNOLOGIJE U E-OBRAZOVANJU

Primjena određenih metoda u e-obrazovanju u vrlo velikoj mjeri ovisi o

raspoloživoj tehnologiji. Na primjer, ako polaznici mogu koristiti brze širokopojasne

internetske veze od 100 kbita ili više u sekundi (eng. broadband), a

predavač/instruktor može snimiti predavanja te ima na raspolaganju poslužitelj

odgovarajućeg memorijskog kapaciteta i brzine pristupa Internetu, obrazovne je

sadržaje moguće pohraniti u obliku videozapisa predavanja.

S druge strane, ako korisnici pristupaju obrazovnim sadržajima putem

sporijih modemskih veza ili ako je poslužitelj kojim raspolaže predavač/instruktor

ograničene memorije uz slab kapacitet veze prema Internetu, većinu je obrazovnog

sadržaja vjerojatno najbolje pripremiti u obliku pisanog teksta i statičnih vizualnih

ilustracija koje ne zauzimaju mnogo memorijskog prostora.

Posebno je korisno razmotriti različita alternativna rješenja za kompleksne

sustave za upravljanje obrazovnim procesom/sadržajem (eng. learning management

system - LMS; learning content management system - LCMS). Takvi sustavi obično

integriraju postavljanje sadržaja na web, testiranje, forume i komunikaciju s

korisnicima. Međutim, ukoliko je predavaču/instruktoru potrebno samo postaviti

vježbe ili testove na web i održavati forum na webu, korisno je razmotriti alternativna

rješenja. Primjerice, za forume i diskusijske grupe moguće je koristiti servise

popularnih portala kao što je Yahoo, a za izradu on-line vježbi ili testova na

raspolaganju je besplatan softver kao što je Hot Potatoes.

13

2.5 OBRAZOVANJE KAO KOMUNIKACIJSKA INTERAKCIJA

Za uspješnost predavača/mentora u tradicionalnom i e-obrazovanju vrlo su

važne sljedeće komunikacijske aktivnosti s polaznicima: motiviranje polaznika;

uvjeravanje; objašnjavanje; davanje uputa o načinu rada; prilagođavanje načina

izlaganja informacija interesu i mogućnostima polaznika; postavljanje pitanja te

slušanje i razumijevanje odgovora polaznika; davanje povratnih informacija o

ispravnosti načina učenja i o napredovanju u svladavanju znanja i vještina; primanje

različitih pitanja, komentara, zapažanja i osobnih zaključaka polaznika; poticanje i

organiziranje skupnih oblika rada među polaznicima; vođenje, praćenje i

komentiranje rada skupina u svladavanju određenog nastavnog gradiva; ispitivanje

znanja pred skupinom te komentiranje i nadopunjavanje odgovora polaznika itd.

Kod komunikacije licem u lice predavači/instruktori mogu na mnogo

prilagodljiviji i neposredniji način primijeniti prethodno nabrojane vrste interakcije s

polaznicima. Zato kod uporabe sustava za on-line obrazovanje treba primijeniti

odgovarajuće komunikacijske vještine i na što bolji način kompenzirati nedostatke u

komunikaciji s polaznicima koji proizlaze iz karakteristika medija. Drugim riječima, e-

obrazovanje se ne sastoji samo od prezentacije sadržaja i provjere u kojoj su mjeri

polaznici svladali određena znanja i vještine, već i od interakcije s polaznicima

korištenjem odgovarajućih alata za komunikaciju što kod polaznika potiče veću

motivaciju, prihvaćanje i svladavanje obrazovnih sustava i tehnologija, interes za

obrazovni sadržaj, doživljavanje međusobnog kontakta s instruktorom/mentorom, kao

i osjećaj socijalne pripadnosti nekoj obrazovnoj skupini.

Kao i kod tradicionalne nastave, za uspješnost u e-obrazovanju dobro je

procijeniti osobne komunikacijske vještine i planirati komunikaciju s polaznicima na

način koji pospješuje prijenos znanja, međusobne odnose i motivaciju za svladavanje

nastavnih sadržaja.

14

2.6 POVEZANOST KOMUNIKACIJE I TEHNOLOGIJE U E-OBRAZOVANJU

Tehnologija u obrazovanju na daljinu pruža osnovicu za raznovrsne oblike

komunikacije. Suvremena komunikacijska tehnologija u obrazovanju na daljinu treba

podržati sljedeće oblike interakcije:

pisano i audio-vizualno prezentiranje sadržaja i komunikaciju između

pojedinaca i grupa;

pisanu i audio-vizualnu socijalnu podršku i povratne informacije

pojedincima i skupini;

komunikaciju, suradnju i funkcioniranje tzv. socijalne mreže unutar

skupine polaznika.

Mnogi sustavi za upravljanje učenjem (Learning Management System - LMS)

imaju ugrađene različite mogućnosti za komunikaciju, poput distribucijskih lista (engl.

mailing list), trenutnog slanja poruka (engl. instant messaging), diskusijskih skupina

(engl. bulletin boards, newsgroups) i foruma, brbljaonica (engl. chat room) i sl.

Dok je za pisanu komunikaciju dovoljno korištenje tekstualnih načina

komunikacije poput elektroničke pošte, brbljaonica i/ili diskusijskih grupa/foruma, za

potpuniju audio-vizualnu komunikaciju potrebno je koristiti audio i videokanale u

komunikaciji, na sinkroni ili asinkroni način.

Treba istaknuti da je za intenzivnije korištenje zvuka i videozapisa potrebna

dovoljno brza internetska veza. Sinkrone audio/videotelekonferencije u pravilu su

otežane ili nisu moguće prilikom uporabe spore modemske veze. Emitiranje na webu

(engl. webcasting) također zahtijeva brzu internetsku vezu i odgovarajuću opremu.

Zanimljivo je da sa sve širom uporabom brzih internetskih veza raste i broj

obrazovnih sadržaja koji su dostupni on-line u formi video na zahtjev (engl. Video on

demand).

Brz bežični pristup računalnoj mreži i Internetu (engl. wireless lan ili Wi Fi),

kao i brze UMTS veze nove generacije bežične telefonije, omogućit će emitiranje na

15

webu i dvosmjernu audio/videokomunikaciju s praktički bilo koje lokacije u bilo koje

vrijeme, što će bitno unaprijediti modalitete predavanja i dvosmjernu interakcije

između predavača/instruktora i polaznika, kao i između samih polaznika on-line

obrazovanja.

Prilikom planiranja on-line sustava za obrazovanje treba razmotriti

mogućnost korištenja više odvojenih kanala komuniciranja, i to iz sljedećih razloga:

pojedini polaznici mogu preferirati ili izbjegavati određeni

komunikacijski kanal, npr. neki pojedinci radije koriste privatnu

elektroničku poštu nego javnu komunikaciju u forumu na webu;

ponekad polaznici trebaju hitnu informaciju ili pomoć, npr. ako nešto

ne mogu učiniti ili razumjeti u vezi s korištenjem on-line sustava za

obrazovanje na daljinu, dobivenih zadataka i sl.;

neke je poruke teško prenijeti ili na prikladan način razumjeti bez

korištenja komunikacije licem u lice, odnosno korištenja

videokonferencije ili videozapisa osobnog izlaganja predavača.

Posebno je važno omogućiti polaznicima koji imaju hitne upite brzi odgovor

nastavnika alternativnim komunikacijskim kanalima, kao što su istovremene poruke,

mobilna telefonija i sl., a mnogo doprinosi i mogućnost videotelekonferencijske veze,

npr. pomoću programa NetMeeting.

16

3 TEHNOLOGIJA I SIGURNOST

3.1 TEHNOLOGIJA

U današnje vrijeme obrazovanje na daljinu teško se može zamisliti bez

značajne primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. Međutim, veliki

broj različite programske opreme može stvoriti negativne početne stavove prema

obrazovanju na daljinu na obje strane, kako kod potencijalnih predavača/instruktora,

tako i kod polaznika on-line nastave.

Nastavnik treba biti dobro upoznat sa svim vrstama programske

opreme (softvera) koju će koristiti u nastavi. Za uspješnu primjenu određenih

nastavnih metoda u obrazovanju na daljinu pomoću odgovarajuće tehnologije

potrebno je da nastavnik za svaku programsku opremu ima na raspolaganju upute za

korištenje. Preporučuje se i da barem jednom, a po mogućnosti i više puta, obavi

trening za praktičnu uporabu svih vrsta programske opreme potrebnih za izvođenje

elemenata u on-line nastavi koji su predviđeni u scenariju određenog obrazovnog

procesa.

Sljedeću važnu komponentu predstavlja kvalitetna tehnička podrška

(potreban hardver, softver, pomoćno osoblje) koja će predavaču/instruktoru

omogućiti postavljanje obrazovnih sadržaja on-line (npr. snimanje

audio/videozapisa, digitalizacija podataka, konverzija u izabrani format i sl.), kao i

prilagođavanje konfiguracije odgovarajuće programske opreme, otklanjanje tehničkih

probleme imajući u vidu korištenu sklopovsku (hardver, računalna mreža) i

programsku opremu.

Tehničku podršku treba organizirati i za polaznike kako bi se bez poteškoća

mogli uključiti u različite vrste tehnološki podržanih aktivnosti u obrazovanju na

daljinu. Polaznike treba uputiti u način instalacije i uporabe njima namijenjenih

tehnologija koje im omogućuju on-line korištenje obrazovnih materijala i različite

komunikacijske aktivnosti.

17

Uspješno funkcioniranje tehničke podrške temelji se na definiranom planu

djelovanja. Taj plan djelovanja treba sadržavati odgovore na pitanja kao što su:

Kako će polaznici pribaviti i instalirati programsku opremu koja je

potrebna za kolegij?

Tko treba davati odgovore korisnicima na postavljena pitanja u vezi s

tehničkom podrškom?

Kako polaznici mogu prepoznati pojedine probleme i kako mogu

djelovati u skladu s pojedinim problemom?

Koji je telefonski broj tehničke podrške u slučaju potrebe za hitnom

pomoći u rješavanju problema korisnika?

Koje je očekivano vrijeme od prijave problema do njegova rješavanja

ili primitka informacije o alternativnom postupku?

Korištenje pojedinog LMS-a omogućuje se nakon postavljenih zahtjeva za

računalnom i programskom opremom koja je potrebna za rad predavača/instruktora i

polaznika kao korisnika sustava, nakon čega slijedi podešavanja njihovih postavki

kako bi imali pristup odgovarajućim resursima LMS-a.

Svi sudionici trebaju biti upoznati s minimalnim zahtjevima za osnovnu

računalnu konfiguraciju koja im omogućuje korektno korištenje LMS-a (veza s

Internetom; tehničke karakteristike njihovog računala: procesor, radna memorija,

diskovni prostor, monitor itd.) i potrebnu audiovizualnu opremu (zvučnici, zvučna

kartica, kamera i mikrofon za videokonferencije i sl.). Kod potrebne programske

opreme radi se o instaliranom operacijskom sustavu (Windows, Linux i sl.),

pregledniku (proizvod, verzija, razni umetci - plugins), programu za rad s

elektroničkom poštom, programu za rad s mrežnim novostima i ostaloj specifičnoj

programskoj opremi.

Namještanje postavki posebno je važno jer krivo upisane vrijednosti mogu

onemogućiti korištenje pojedinog dijela opreme ili, pak, LMS sustav u cjelini. Osnovni

dio postavki odnosi se na veličinu ekrana (npr. 800*600 ili 1024*768), dubinu boja,

veličinu fontova i sl. Sljedeći dio postavki odnosi se na preglednik kojima se dopušta

izvršavanje Java programa (applet), izvršavanje ActiveX kontrola, upisivanje lokalnih

18

podataka - kolačića (cookies), pristup izvan lokalne mreže (sigurnosna stijena -

firewall, proxy) i sl.

Pažljivo pripremljene upute za instalaciju dodatne programske podrške

potrebne za obrazovanje na daljinu olakšat će taj postupak tehničke pripreme za

korisnike s manje vještina u radu s informatičkom tehnologijom. Važno je da upute za

instalaciju sadržavaju izgled korisničkog ekrana s naglašavanjem upisnih

podataka/parametara, i to za svaki provedeni korak.

Za uspješno korištenje predviđenih pedagoških elemenata i metoda rada s

polaznicima u obrazovanju na daljinu važno je da je korisnicima u prvom planu

obrazovni sadržaj, a ne poteškoće koje imaju s tehnologijom. Odgovarajuća

tehnička opremljenost i informatička pismenost bitni su preduvjeti korisnika za

uspješno sudjelovanje u obrazovanju na daljinu. Osim osiguravanja potrebnih

oblika tehničke podrške za korisnike, preporučuje se procjena njihove tehničke

opremljenosti i poznavanja informacijskih tehnologija prije početka on-line

obrazovanja te osiguranje dodatnog tehničkog osposobljavanja ili uputa

polaznicima koji bi mogli imati poteškoće u svladavanju i korištenju obrazovnih

tehnologija.

19

3.2 VIZUALIZACIJA

S pojavom grafičkog sučelja u korištenju Interneta i uporabom weba u on-line

obrazovanju postaju važni brojni novi elementi o kojima treba voditi brigu prilikom

razvoja programske opreme. U korisničkim sučeljima kod on-line obrazovanja

kompozicija sadržaja na ekranu može ovisiti o korištenom LMS-u te mogućnostima

parametrizacije i personalizacije ekranskih prikaza. Hipermedijske i multimedijske

mogućnosti web tehnologija dopuštaju razne kreativne aktivnosti

predavača/instruktora i dizajnera u prikazu obrazovnih i drugih sadržaja, od

jednostavnih tabličnih prikaza, slika, animacija i simulacija, do uporabe videozapisa.

Tekstualni sadržaj u obrazovanju na daljinu moguće je vrlo kreativno

obogatiti spomenutim multimedijskim elementima, ali postoji opasnost da se

pretjeranim uključivanjem multimedijalnih elemenata izgubi iz vida osnovna smisao

vizualizacije, a to je obrazovanje. Vrlo je važno da vizualizacija ne postanu sama

sebi cilj, tj. da se ne koristi samo za postizanje efekata, već je mnogo važnije da se

vizualizirani elementi skladno uklope u obrazovni proces, ne odvlačeći pozornost od

drugih obrazovnih sadržaja te pomažući korisniku da lakše i kvalitetnije svlada

gradivo.

Nastavnik treba biti svjestan ograničenja koja mu postavlja LMS kada

sastavlja materijale i priprema njihovu on-line prezentaciju. Svaki LMS koristi dio

prostora u prikazu na ekranu za vlastitu prezentaciju/promociju (obično unutar

zaglavlja). U lijevom dijelu ekrana obično se postavlja izbornik za akcije koje stoje

korisniku na raspolaganju i slične potrebe. LMS omogućuje predavaču/instruktoru

da središnji dio prostora na ekranu koristi za prikaz sadržaja lekcija, testove,

forume i sl. Taj dio možemo zvati radnom plohom korisnika, za čiji je dizajn

odgovoran nastavnik.

Navigacijska podrška treba omogućiti lak pristup do željenog sadržaja,

bez da uporabe nepotrebnih koraka. Taj proces rješava se primjerenom

informacijskom strukturom kao što je slijed, hijerarhija ili paučina. U pojedinim

dijelovima bit će pogodan slijedni prolazak po sadržaju (stranicama), u nekim drugim

20

temeljit će se na izboru elementa određene razine (hijerarhije) i postupnom ulazu u

dubinu sadržaja novim izborima. Konačno, najsloženiji oblik dobije se kada postoji

složeni skup veza ("paučina") između dokumenata (stranica) tako da ne postoji

početni ni završni dokument.

Konzistentnost vizualnog prikaza stranice i njenih elemenata važan je

činitelj uspješne vizualizacije jer njome se korisniku daje sigurnost da će se

jednostavnije i bez poteškoća snaći u svim dijelovima LMS-a.

Lošim izborom dimenzije stranice (npr. ako je preširoka pa treba horizontalno

kliziti pokazivačem miša i pogledom da bi se vidio sav sadržaj stranice) može se

postići negativan stav prema korištenju prikazanih obrazovnih sadržaja. Praksa

pokazuje da je tablični oblik najdjelotvorniji i najčešći način postavljanja izgleda

stranice.

Korisno je izraditi standarde ili preporuke za dizajn stranice, što uključuje

definiranje duljine linije, margine, broj stupaca i njihove razmake, obrube, boju

pozadine, boju teksta, smještaj, razmak i poravnanje slika i ostalih multimedijskih

elemenata, izbor između fiksnog i fleksibilnog prikaza itd.

21

3.3 SIGURNOST

Gotovo svi korisnici Interneta upoznati su barem djelomično s opasnostima

koje prijete korisnicima Interneta. Virusi, crvi, trojanski konji i sl. poznati su izrazi

koji označavaju maliciozne programe koji stvaraju razne probleme nezaštićenim

individualnim korisnicima Interneta, brojnim poslovnim organizacijama i obrazovnim

ustanovama koje su povezane s Internetom, administratorima sustava, kao i

tvrtkama koje pružaju usluge pristupa Internetu. Apsolutnu sigurnost od takvih

tvorevina moguće je postići jedino kad je računalo ugašeno!

Izuzetno je važno osigurati osjećaj sigurnosti korisnika u korištenju

LMS-a i programske podrške za komunikaciju u obrazovanju na daljinu jer će

korisnici koji se boje za integritet svojeg računala i osobnih podataka te strepe zbog

mogućeg narušavanja njihove privatnosti u slučaju sigurnosnih propusta biti

demotivirani imajući u vidu korištenje njima "sumnjivih" datoteka i programske

podrške, kao i suzdržani u korištenju dostupnih komunikacijskih tehnologija.

Prvi element vezan uz sigurnost o kojem treba voditi brigu je operacijski

sustav, njegova verzija i mogući sigurnosti propusti koji se rješavaju instalacijom

odgovarajućih zakrpa ili servisnih paketa (engl. patch, service pack) i/ili

namještanjem određenih postavki na računalnoj opremi. Brigu o pravodobnom

ažuriranju sigurnosnih elemenata moguće je podijeliti na poslužiteljsku i korisničku

stranu. Na poslužiteljskoj strani administrator sustava (iz tehničke podrške) vodi

brigu o zaštiti svih segmenata sustava na kojem je instaliran LMS i ostali dijelovi

programske opreme. Tehnička podrška može pripremati interne obavijesti za

korisnike sustava s ciljem da ih informira o novim vrstama ugrožavanja sigurnosti i

aktivnostima koje treba provesti da bi se izbjegle neželjene posljedice. Na

korisničkoj strani svaki je predavač/instruktor i polaznik on-line obrazovanja

zadužen za provođenje mjera zaštite od raznih vrsta ugrožavanja računala koje

korisnici koriste. To znači da korisnici trebaju pratiti i poštovati interne obavijesti i

preporuke administratora sustava, kao i proizvođača operacijskog sustava koji je

instaliran na računalu.

22

Kod korištenja računala tijekom kojeg se izvršavaju razni neautorizirani

programi postoji opasnost da je neki program zaražen virusom ili drugom vrstom

malicioznog koda, kao i da će svoje djelovanje takvi maliciozni programi nastaviti

ugrožavajući podatke na računalu korisnika. Posebno je opasno izvršavanje

programa koji su preuzeti (download) s poslužitelja na Internetu za koji ne postoji

digitalni potpis ili certifikat koji daje garanciju da program ne sadrži opasne dijelove

koji mogu ugroziti podatke korisnika i njegov rad na računalu.

Autorizirani LMS-i obično ne ugrožavaju sigurnost svojih korisnika.

Mogući izvori ugrožavanja sigurnosti korisnika su dopunski alati/programska oprema

kojom se želi postići dodatna funkcionalnost koja ne postoji unutar određenog LMS-

a, ili kojom se pokušava nadomjestiti uporaba LMS-a kad zbog troškova ili

nedostatne tehničke podrške LMS nije dostupno i/ili isplativo rješenje za obrazovanje

na daljinu.

Komuniciranje elektroničkom poštom također može ugroziti sigurnost

podataka korisnika jer poruka elektroničke pošte može sadržavati prikriveni program

unutar privitka (engl. attachment) koji se aktivira kad korisnik želi pogledati sadržaj ili

izvršiti programski kod koji je dobio u privitku. Takvi maliciozni programi unutar

privitka elektroničke pošte najčešće generiraju veliki broj novih poruka elektroničke

pošte koje se šalju na adrese osoba koje se nalaze u adresaru ili drugdje na računalu

korisnika. Osim mogućnosti da ugroze integritet i privatnost podataka na računalu

korisnika, najčešći negativni efekti tih programa su začepljenje komunikacijskog

kanala zbog slanja velikog broja poruka.

Tehnička podrška treba preporučiti svim korisnicima da instaliraju

programsku opremu (tzv. antivirusnu zaštita) koja štiti računalo od svih vrsta

nepoželjnih i malicioznih programa. Takvi programi svakodnevno ažuriraju svoju

evidenciju uzoraka koda i ponašanja novih virusa i sl. tako da, ako su ažurirani, u

većini slučajeva osiguravaju kvalitetnu i pravovremenu zaštitu.

Tehnička podrška treba brinuti o sigurnosti poslužitelja i podataka koji se

odnose na on-line predmete/tečajeve u obrazovanju na daljinu. Procedura

sigurnosnog pohranjivanja podataka (backup) mora imati propisane aktivnosti na

dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj bazi.

23

Privatnost korisnika usko je povezana sa sigurnošću. Narušavanje

privatnosti korisnika moguće je u obliku sakupljanja podataka o povijesti rada (npr.

koje je Internet stranice pregledao u posljednje vrijeme) i kontaktima korisnika (npr. s

kojih je adresa primao i na koje je adrese elektroničke pošte slao poruke), napisanim

dokumentima koji se nalaze na čvrstom disku korisničkog računala, instaliranim

programima itd., kao i slanjem neovlašteno prikupljenih podataka određenom

poslužitelju s ciljem analize rada korisnika i sl. U tu skupinu ulazi i moguće slanje

podataka o korisnicima LMS sustava (bez njihovog znanja i odobrenja) tvrtkama koje

se bave srodnim djelatnostima, tj. proizvode ili prodaju srodne obrazovne proizvode.

24

4 DINAMIKA OKRUŽENJA E-OBRAZOVANJA

4.1 ARHITEKTURE ZA POVEZIVANJE I PROTOKOLI

Svaki sudionik u mreži obrazovanja na daljinu mora biti povezan sa bilo kojim

drugim sudionikom (eng. shake hands). Da bi to bilo moguće, svako računalo mora

govoriti istim jezikom, što znači, mora postojati arhitektura koja će ih povezati, a

sastoji se od sljedećih komponenata:

OSI - open systems interconnection

TCP/IP - transmission control protocol/internet program

SNMP - simple network managment protocol

SNA - systems network arhitecture

OSI je razvijen od strane International Standard Organisation i jedini je

međunarodno prihvaćeni standard za komunikaciju između dva sistema. Cilj je

stvaranje mrežnog okruženja za otvorene sisteme, gdje svako računalo može

slobodno razmjenjivati podatke sa nekim drugim računalom na toj, ili nekoj drugoj

povezanoj mreži. OSI je skup protokola, tj. komunikacijskih pravila. Svaki od sedam

OSI slojeva je zadužen za provođenje niza komunikacijskih zadataka.

7 OSI slojeva (eng. layer):

Physical layer- zadužen za osnove razmjene podataka, za fizičke

specifikacije veze, te za uspostavu veze

Data link layer- zadužen za procedure i protokole koje omogućuju

povezivanje podataka na mreži, detektira bilo kakve pogreške i

ispravlja ih

Network layer- određuje način prijenosa podataka među računalima

tako što identificira mrežne adrese i krajnje točke (eng. endpoint), bira

između određenih mrežnih servisa kada je potrebno, nadzire detekciju

25

i ispravljanje pogrešaka, zadužen za kontrolu protoka podataka i

zagušenja

Transport layer- definira pravila razmjene podataka između nižih i

viših slojeva, izabire funkcije koje se koriste kod razmjene podataka,

sprječava blokiranje konekcije, obavještava o uspostavi ili prekidu

veze

Session layer- zadužen za uspostavu i održavanje izmjene operacija

između subjekata, sinkronizaciju i prevođenje mrežnih adresa

Presentation layer- omogućuje komunikacijske servise time što

prepoznaje različite formate podataka (npr. kontrolira podatke i odabir

sintakse, provodi sigurnosnu enkripciju)

Application layer- sadrži funkcije određenih aplikacijskih servisa, kao

što su, prijenos datoteka, pristup udaljenim datotekama i virtualnim

terminalima, uspostavlja mehanizme komunikacijske privatnosti,

sinkronizira rad aplikacija

Prednosti OSI-a (Newton, 1991):

povećana sinkronizacija

manji troškovi mrežnih uređaja

veća kompatibilnost različitih uređaja

konkurentnije tržište interoperabilnih mrežnih uređaja

26

5 KONCEPTI E-OBRAZOVANJA

5.1 UTJECAJ OBRAZOVANJA NA DALJINU

Obrazovanje na daljinu je jedan od najviše rastućih aspekata učenja ili obuke

danas u svijetu. Potencijalna uloga e-obrazovanja u bilo kojem obliku edukacije,

uvelike je naglašena razvojem informacijsko-komunikacijske tehnologije, što je

omogućilo nastavnicima da više nisu usko vezani uz vrijeme i prostor.

Tijekom protekla dva desetljeća, u svijetu je zabilježen rast u obrazovanju.

No, u svijetu postoje i razne nejednakosti, kako globalno tako i unutar država. U

mnogim zemljama djeca i mladi ljudi imaju ograničen pristup obrazovanju, a u isto

vrijeme te se zemlje moraju posvetiti i starijim generacijama. Loša kvaliteta i

nedovoljno pridavanje važnosti obrazovanju je problem u mnogim zemljama. Korijen

većine tih problema je financijska nemogućnost ulaganja u obrazovanje.

27

5.2 TRENDOVI

Trendovi koji utječu na obrazovanje u većini zemalja uključuju:

strukturalnu reformu u obrazovanju i društvu

pomak prema ekonomiji koja se više zasniva na znanju

povećanje stupnja integracije

međuzavisnost svjetske ekonomije

Vrlo brz razvoj informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija biti će primarni

mehanizam koji će pokrenuti te nove promjene.

Jednom kada tehnologija tj. uvjeti budu već postojali, implementacija

funkcionalne mreže obrazovanja na daljinu koja se sastoji od nekoliko

administrativnih i organizacijskih komponenti, će uključivati:

objedinjenje programa, kurikuluma, poduke i strategije obrazovanja

razvijena infrastruktura koja će omogućavati pristup svakom pojedincu

na Internet i materijalima

administraciju podataka i materijala putem Internet aplikacija, te

samog sustava

nastavnik i polaznik tečajeva lakše će pratiti korak s vremenom i bit će

u toku sa tehnologijom. Obrazovanje više neće biti samo za pojedince,

već svatko tko želi učiti moći će doći do materijala na brži,

jednostavniji i jeftiniji način

uključivanje dodatnog osoblja i vanjskih suradnika ako bude potrebno

za pripremu i administriranje materijala obrazovanja, te njihovo

objavljivanje.

28

6 ZAKLJUČAK

Kao zaključak na temu e-obrazovanje donosim mišljenja profesora s fakulteta

elektrotehnike i računarstva.

Prof. dr. sc. Vedran Mornar

Što se tehnologije tiče, FER je među prvima prepoznao potrebu za e-

obrazovanjem i dugi niz godina radi na uspostavi svoje informacijske i mrežne

infrastrukture koja propusnošću mreže i performansama poslužitelja može, osim

ostalih informacijskih potreba, zadovoljiti i potrebe e-obrazovanja. Odnedavno,

nekoliko poslužitelja ima isključivu namjenu posluživanja nastavnih sadržaja i

obavljanja nastavnih aktivnosti putem raznih sustava za upravljanje učenjem (LMS),

a u procesu je uspostava podrške za njihovo uspješno korištenje. Svi su sustavi

integrirani s FER-ovim Web/intranet informacijskim portalom.

Jedan od LMS-ova koji se sve više koristi jest AHyCo, vlastiti FER-ov

proizvod, razvijen uz potporu MZOŠ-a. Ovaj sustav, uz to što posjeduje većinu

funkcionalnosti poznatih srodnih sustava, kroz paradigmu adaptivnog učenja uvodi i

osnovna načela konstruktivizma u procese učenja i izgradnje nastavnih jedinica

(čestica znanja). Studentov put kroz prostor znanja ovisi o njegovoj početnoj i

trenutnoj razini znanja, a sustav AHyCo predlaže za njega optimalni put u

svladavanju potrebnog znanja temeljem rezultata samotestiranja, integriranih u

sustav. Na taj se način metodika ispreplela s tehnologijom koja se trenutno koristi na

FER-u. Na kraju, prilagodba nastave Bolonjskom modelu sigurno neće biti provediva

bez uporabe e-obrazovanja.

Mr. sc. Predrag Pale

E- obrazovanje može dati bolje rezultate obrazovanja, veću prilagođenost

procesa učenja studentovim potrebama i sposobnostima, oslobađanje učitelja od

rutinskih i administrativnih poslova te veću koncentraciju na obrazovne aktivnosti. No,

e-obrazovanje nije samo tehnologija, već je za njegov nastanak, primjenu i kvalitetne

i korisne rezultate nužno da svi nastavnici dobro poznaju suvremenu teoriju učenja i

29

poučavanja te vladaju potrebnim nastavničkim vještinama. Također su nužni pravni

okvir te poticaji za stvaranje i održavanje kvalitetne nastave.

Prof. dr. sc. Mario Žagar

Kao nastavnik na FER-u želio bih reći da su domena mog odgovora kolegiji u

čijoj nastavi moji suradnici i ja sudjelujemo i o kojima mogu dati relevantno mišljenje

(grupa predmeta Računarski sustavi i procesi). U njihovoj realizaciji osjećam

prednosti dobre mrežne infrastrukture u Hrvatskoj, koja omogućuje kvalitetno

uvođenje e-Learninga u nastavne procese. S druge strane, postojanje FER-ovog

CMS-a te osobito WebCT-a kao specijaliziranog softvera za upravljanje učenjem koji

trenutno koristimo, olakšava meni i mojim asistentima stvaranje i distribuciju

nastavnih sadržaja, suradnju i komunikaciju sa studentima, testiranje i samotestiranje

znanja. U kolegiju Distributed software development (DSD), koji se održava u

suradnji Sveučilišta Malardalen iz Švedske i FER-a, sinkrono izvođenje nastave u

dvije udaljene učionice, kao i distribuirani razvoj programske podrške koji je sadržaj

ovog kolegija, ne bi bili mogući bez postojanja brze veze CARNeta s mrežom Geant,

FERovog TCR-a i CARNetovog sustava Polycom. Prilikom izrade online inačice tri

kolegija (Računala i procesi, Otvoreno računarstvo, Odabrana poglavlja iz

inženjerstva/Distributed Software Development) zajedno otkrivamo tajne

instrukcijskog dizajna i metodike za online nastavu. Ovdje postoji potreba za

kvalitetnim školovanjem asistenata u e-Learning akademiji koja nam je, nažalost,

ovoga časa preskupa. Nedovoljno je i razumijevanje problematike usklađivanja

ECTS bodova za iste kolegije među hrvatskim i europskim visokim učilištima, što će

se, nadam se, sazrijevanjem Bolonjskog procesa u Hrvatskoj uspješno riješiti u korist

naših studenata.

30

7 LITERATURA

1) DISTANCE LEARNING: THE ESSENTIAL GUIDE, Marcia L. Williams,

2) Kenneth Paprock, Barbara Covington; izdavač: Sage Publications Inc.

3) Web portal Središnjeg ureda za e-Hrvatska: http://www.e-hrvatska.hr

4) Web portal CARNet-a: http://www.carnet.hr

5) Web portal Fakulteta elektrotehnike i računarstva: http://www.fer.hr

31