trtffiwww-trinom.hr

TRINOIi d.o-o. € pripreme zo driovnu moturu i prijenne isFt

URED i NASTAVA: Ulico Ruilero Boikovif o3,Z4r&T€1./FAX: Ol/ 667? 4O4. 65AA: O98773875

6. Koja sintagma izre6ena u pryome odlomku teksta opisujeHelmerov stav o Norinoj ljubavi?a) glupave isprike b) sPas za obojegl u2asna istina d) nesretni din

7. Sto Helmer saznaje u prvome pismu?a) Nora je imala ljubavnika.b) Nora je posudila novac.c) Nora ga napuSta.d) Norina d.ieca nisu njegova.

A. Sto je u pismu uzrok promjene Helmerova raspoloZenja u

odnosu na podetak teksta?a) jasan pokazatelj da je prvo pismo poslano zabunomb) optu2ba obiteljskoga prijateljac) konadni trag o pravome krivcud) vradanje dokaza krivnje

9. Mo2e li Helmer biti Norina istinska za!;lita?a) MoZe jer ga je pismo promijenilo.b) Mo2e jer je shvatio velidinu Norine ljubavi,c) Ne moZe jer se nije spreman 2rtvovati.d) Ne moZe jer je shVEt-o da ie Nora moralno jada od njega-

10. Koja redenica iz prilo2enih odlomaka izride problem kojim sebavi djelo Ku6a lutaka?a) euvat 6u te u njem kao progonjenu golubicu koju sam

neranjenu uspio spasiti iz jastrebovih pandZa.b) Ne6u ti viie morati ponavljati kako sam ti sve oprostio...c) Tako ona u dvostrukom smislu postaje njegovom svojinom.d) Ne pla5i se ni zbog dega, Nora, samo mi budi iskrena pa

6u ti tako postati i tvoja volja i tvoia savjest.

1 1. Kojom se stilskom figurom autor poslu2io u sljedecoj redenici?lmam dovoljno Siroka krila da te zakrilim niima.a) poredbomb) paradoksomc) ironijomd) metaforom

12. Koji niz djela pripada istomu knjiZevnomu rodu kao itekst Ku6alutaka?a) Antigona, Zlodin i kazna, Dundo Marojeb) Dubravka, Ljudska komedija, Fedrac) Gospoda Glembajevi, Hamlet, Madame Bovaryd) U odekivanju Godota, Kralj Edip, Bez tre6ega

MODERNIZAM (esteticizam)

1. Parnasovstvoje poetska i estetska doktrina kojapolazi od larpurlartizma:

a) CharlesaBaudelaireab) Alphonsea de Lamartineac) Theophilea Gautiera :. ::d) Gabriela d'Annunzija ,i ,r.,,,

6. Koji od navedenih pisaca ne pripada krugu simbolista

J.esenju",, ....ti,?]

c) Leconte de Lisled) Stephane Mallarme

c) Paul Verlained) A. G. MatoS

pjesnicima":iRimbauda

iMallarm6ai Baudelairea

zbirke Cvjetovizla prisutna je figura:c) oksimorond) metafora

strukture graclanske drame, pravihva2nosti likova, obiljeZja su drama:Maeterlincka

Rimbauda

?

Ljepota je za Baudelairea sadriana u formi pr

te zbog toga pi5e visoko stiliziranim oblikom:

;ta Strindbergaa Pavlovida Cehova

Hugoa

19. st. simbolistiiku varijantu graclanskeu kojoj dominiraju Zenski likovi ponudio je:

a) August Strindberg c) Henrik lbsen

Fl-----l\4,e-s!ce--Mael-ei!rqI-------il----V-i-4gr!1v-g-s--,---

HRVATSKA MODERNA

i.NfZnRAZ|NA: Namaturi seodvasoiekujeda opi3etemodernukaorazdobljeuhrvatskojknjiievnosti,daprepoznatenjezinui poetiku istilska obilieija, da interpretirate liriku Antuna Gustava Matoia iVladimiraVidriia, da objasnite ulogu dijalektalnog

-- -^:^+r-., l^t^ 1oo* lA c in-+^:l., i pjesniltva hrvatske m;derne te da interpretirate djelo Kip domovine na poietku leto 188* (A G. Mato3)

i ry'':i.vlSnRAZ|NA:Uznavedenoodvasseodekujeidainterpretiratedjela BeztreiegolM.Begovii),Cvijetsoroskriioit . ir^I^:\ +^ nii^^ l^^ aiLl-' Nl^h-i-r,l

Camao (A. G

rj.j;:l:;$':f "

. na

1,::1 .:1 3i::. ly; :ji':j ):ii,:: | " " " " " " " . " " " "

HRVATSKA MODERNA - traje od 1892. (Matoi, novela Mot savjestil do 1916. (avangardni iasopis Kokotl - prema politidko-

generacijskom kriteriju traje od 1895. (otpor politici Khuena Hedervaryja, spaljivanje madarske zastave) do 1914. {poietak Pr,:

svjetskog rata, MatoSeva smrt, objavljena antologija Hrvotsko mlada lirikol.

prva faza (do 1903. godine) - nema znaiajne knjiievne produkcije, traju sukobi izmedu dviju generacija i dviju knjiievnih skupina:

a) stanceh' lazele

c) sonetad) sestine lirice

a) Arthur Rimbaud

oNur* k'14 y^lz l" *+'ll4' V, ^o;" t",r.d IA A ,r^^4-ia trt'il/4.,

www.trinom.ir!"

t25TRINCtTf, (t.o.o. € pnpreme zo drzavhu moturu r pruemhe tspr?e

URED i NASTAVA: Ulico Rutlero Bo3kovi6a3,Zagreb- TEL.IFAX: Ot/ 667? 404. 6Sttr: Og877g 875

.* - _ _cE!": Eila':;j!t :)lA1!t1""

, - posljednji pieds{iavnici realizma

: (PSTHOLOSKIR[Al-rzAM):

: J. Kozarac, x- 5. 6jalski, J. Leskovar

: - istodobno ,lieiuju i f-iredstavnici: NATURALIT-rylh: iosir Kosor, Srdan

: Tucii, Milarr Ogrizovii

: - srediinja i.rulti;ina iftstitucija store. generocije i.-riia je Mo'fico hrvotska

i GENERACUA MUDIH i

i dinejemladi intelektualci koji nakonprotjerivanjasa zagrebadkogsveudiliStaodlazena i

, ttud'rj u Prag i Bee i razvijaju dvije razliiite knjiievne koncepcije:! ----- - -

-i - "*"--_--ii - poo utjecajem Masarykovih socijalnih ideja istidu ; - pod utjecajem zapadnoeuropskog: DRUSTVENU ulogu knjiievnosti (programatski i modernizma traie ESTETSKU ulogu ii dlanak Milana Sariia Noio knjiievnost) i knliievnosti

i

i . . tgiedliiLi in ig gtpg1:l?roj ge_ge3_glj! ip-1e!ia s tradicionatnim nadinom pisanja i

Druga faza (nakon 1903,) - nastaju najznatajnija modernistidka djela - 1909. je najplodnija godina (D. Domjanii, pjesme; A.G. Matoi,lJmorne prlie M"C' t$ehajev, Biieg; D.Simunovii, zbirka pripovjedaka Mrkodot) - vlada STILSKI pLURALIZAM: uz posljednja djelarealizma i naturalizma javljaju se modernistidki stilovi impresionizam {dominantan stil u poeziji: V. Vidrid) i simbolizam {najviie mu sepribliZio u svojoj poeziji A. G. Matoi), a od 191"0. godine iavangardne tendencije, posebno ekspresionizam (F. Galovid i J. p. Kamov) -srediSnji je d;r:opis Suvremenik. ..

Knjiievni rodovi i vrste:

POEZIJA HR\IATSKE MODERNE

VladimirVidri6: sudjeluje u studentskim demonstracijama 1895. - nakon studija prava radi kao odvjetnikduievne bolesti

L907' objavljuje jedinu pjesnidku zbirku Pjesme (40-ak pjesama; 25 u zbirci) - tematike: intimna, mitolo!ka i pejsaina - teme imotivi: pejsai (Jutro, Dvo peisoio), sudbina pjesnika i pjesniStva fPlo.kof/;:irnitoloiki iklasiini motivi (perun, pomona = boitcavrtova ivoia), fjubav s naznakom erotrke (Notturno) .,:l:.

- na podetku zbirke nalazi se programatska pjesma U oblacima,,a fia koja je svojevrstan Vidriiev oproitaj odZivota i koju je teiko tematski odrediti {ljubavna pjesma,pjesnidkom stvaranju i o sudbini pjesnikp).

iiavanju kraja, ludila, smrti ili pjesma o

impresiJa, igra svjetla i tame - u nekim sesliko pjesnikove duie odraiava pjesnikovo

za Ljepotom).

Antun Gustav MatoS: najbolji pjesnik proze, a jedina zbirka Liriko abjavljena mu jenosrnrtn. - pjesme su mu spoj nacio tsku poeziju uveoje sonet, blagozvuinu akustiku:ri:,itri",, .1 po uzOfu na Baudelairea - nstvu (soneti) i sugestivnom izrazu (simboli)

.: , ra i obiljeija impresionizma ( am, bogata rima, upotreba sinestezije kojom se,j{ rr ,ij! povezuju u skladan doiivljai, godaj, , neizreclvoga) - najdesie su teme:

do"noljublje - u vrijeme rtiranja vojske iivi u Beogradu i Europi) piSe pjesme utojima idealizira domo proSlost i ljepote pejsaia (Gospo Marijo, KodruieJ, a nakon povratka i kritidkim tonom, uz eestu upotrebu ironije,prikazu.le suvremene prilik

umire mlad od teike i

,r

pejsai - temeljni motivi i nl$lie44lp oQ1,5otani su "ffitr sinestezije (sklad boja, zvukova i mirisa) - ispod i

;:ejsaine teme u veiini n;esa;a"ffi;."Lffiffi,.ftg#g6F-lsiutnja viieg iivota, ljubav, smrt) - pjesme povezuju ipejsainu tematiku s intimnom i refffifogrnffiiffiiie su u obliku soneta (tercine sadr)e obrat u kojem se otkriva iskrivpno simhnliinn znaicnic i nnrrrlze niocma\ - niocmo QrnAnact Atnlt,hir^ !acaaia t,ala i

^t^++,,-a^ r^^-li^t^i- iskriveno, simbolidno znaienje i poruka pjesme) - pjesme Srodn ost, Moiuhica, Jesenje vete i Notturno (posljednja

i

Maioi.'.a pjesma, slutnja smrti) i

liubav - sonel Utjeha kose (pwa Mato5eva pjesma - motiv ljubavi spaja s motivom smrti - oksimoron ,,smrt krasna"). ;

1,'rs2;ir5' tra .::tarii''a!'clnilnr jeziku potinju stvarati idijalektalnu poeziju - zaaetnik je Antun Gustav Matoi koji pjesmu Hrastovoiki nokturno :

" i ;1 .ar';5 om n'r';ediL: ;h:avliuie kao dio pripovijetke Nekad bilo, sod se spominjolo {1900.) - predstavnici:eraefirr:iNa.&i daKavsiiapoezijaotokaBradai:stre - pjesme: Seh-duiCon,Zenazapuiteno te Galiotovapesonobjavljena

u pripovijesti Veli Joie- motivi su iz istarske svakodnevice s naglaSenom socijalnom notom- piSe iitokavsku poeziju inspiriranu klasiinim islavenskim motivima, legendama i pridama te pejsaiom- od ostalih pjesnika moderne razlikuje se energijom, iivotnom snaBom i nacionalnim optimizmom

Fran Galovi6 - kajkavska poezija podravskog kraja: nedovrieni ciklus Z mojih bregovkomponiran kao 4 godiinja doba(pjesme Crn-bel i Jesenski veterl

- ispovjedna, sjetna, pesimistidna poezija (motiv prolaznosti koji s jedne strane budi osjeiaj sjete, ali s drugestrane dovodi do spoznaje da je smrt ponovno radanje kroz stapanje s prirodom)

- pi5e iStokavsku poeziju: zbirka eeilri grado i pjesma Childe Harold

Dragutin Domjani6 - prva mu je itokavska zbirka Pjesme (pjesma Otmjeno dosado), a kasnije su kajkavske: Kipci ipopevke,' V suncu i senci, Po drogome krolu (pjesme Kaj, Bele roie i Megle)- obiljeija: aristokratizam, zamorenost stvarnim Tivoiom, bteg u svijet izmi5ljenih dvoraca i parkova

.j.?|.kajkay{<919'1jeiisle!inlt-o"e!I.9je$.ulija!!aiv.1p1qk1jk

,rNuoa Ll"tt*1" l" r"4,titk. U7 r*;" 1^o,+o; la d 'ba4-il*;lr,i.>

frwwww.trinom.hr

126TRII{Oil d.o.o. e pripreme zo driovnu moturu i pri

URED t NASTAVA: !fl;66 Rutlero BoikovirTEL./FAX: OI/ 6672 4A4, 6sA: e

l. teksl (pejzai t.)

U travi se Zute cvietoviI zuje zla6ane pdele.Za sjenatim onim stablimaKrupni se oblaci bijele.

I nebo se plavi visokoKud nedujno laste plove: _Pod brijegom iz crvenih i rouou"Hoclnevno zvono zove.

11. tekst (pejzai tt.)

Nebeski putnik mjesecLako je odskakivoNad svijeilim obladnim rubomI opet u nebo plivo.

I kad sam otvorio prozor,Blistav od kapi kiSe.Tanula se je granaljo5 se lagano njiSe.

,Gledaj" - glas mi se iavi _,fskrice no6i lete...,,I vidjeh u rosnom qrmliuGdje blisnuv - gini i_'ruij"t".

#o ri to kaza?" _ viknuh,Al grmlje ibaSta sniva.Tek mjesec nad svijeflim rubomNaglije hiti iptiva.

,Z-dravstvuj!" - ismijeh se pronrel prosu se Saka pijeska?Ja ne znam. _ Na mokrih stazah

A dalje iza tih krovova!at1o se polje stere

a) motivi b) tema c) oblik d) ugodaj

Vladimir Vidrii

a,

uu

u rimiu zavrsnome

subjekta i5ditavaju u prvome iu

c.} predikatomd) apozicijom

":1-:"1:::

jedanputtriput

Pgiza\ pojavtjuje tirski subjekt?oJ c) u treioj d) u dltvrtoj

Drugi pejza2 s obzirom na motiviku?c) nokturnod) balada

voda ljeskaineugodni razgovor.I mokar od ki5e.

stihovi u.kontekstu Drugoga pejzaia?oam. - Na mokrih stazih

Tiha se-Vug,.$#

d)

a) o ljepoti i tajnovitosti prirodeo.; o usamljenosti dovjeka u svijetuc) o neizbje2nome protjecanlu vremenad) o neskladu dovjeka ipriroie

3. Sto povezuje tekstove?

4. U kakvome su odnosu tekstovi?a; u sukladnomeb) u zavisnome

5. U demu se razlikuju tekstovi?a) u strofamahr) u koloritu

i.1. :-r,re6ajil :;kor,.,urugome pejza2u?

pnernut tajanstveni qlas.odlazi u nepoznato.

Mdricev pjesnidki izaz?metaforidan

c)d)

c)d)

r.;j qi

frl ; Fil:il: ljjoino"l u Drusome ravnodusnost

ei " P;;il iGf;l,i" ,;,bt?:1ffff_i5,a3enostd) ,, prvr rne

"p-or,-oj, , b;r;#" ;;;*n;%"

7. Kakav je ritam u Vidridevim tekstovima?

:l u prvoj usporen, a u drugoj dinamidanp) u oo1ema dinamidanc) u objema smirend) u prvoj dinamidan, a u drugoj smiren

B. Kakva je-rima u qryoj strofi prvoga pejza2a?a) abab b) abba "l "utu d) abcd

n fr.lg#'"denidnim

dijelom posti2e vizuatna srika prvoga

,, TyijJiliruffi..1u

istomu knjiievnopovijesnomu razdobtju k

3l petar preradovic i Ljudevit Gajb) A. G. MatoS iFran Galovi69l fin Ujevii i DobriSa Cesariid) Slavko Mihalid t _tosip pupaeie

tu oo.lj?:i"zidne

norme odstupa Vidri6 u prvoj strofi Drusoga

b) simbolidan

a) od morfoloSkeb) od fonolo3ke

c) hermetidand) jednostavan

c) od leksidked) od sintaktidke

,t. l($'r",1.,?Tnr stagotski obtik koji se javlja u prvome pejza2u?

b) aorist c) Prezenld) imperativ

14. Sto oznaduje trotodje na kraju Vidricevih tekstova?a) jadu stankub) nizanje dijelova tekstaql izostavljen je dio tekstad) nedovrsenost teksta

a) subjektomb) objektom _. -

10. Koliko se puta javlja auditivni motiv u prvome pelza2u?

?Riltwfrr-trinom.hr

127

I Krtrlrrlt q.o.o. e pftpreme zq orzqvnu moluru I pruemne rsprre

URED i NASTAVA: Ulico Ruilero Boikovi6o3,Zogreb

TEL./FAX: Ol/ 6672 4O4. GSt t O98773 875It, l

1909

Na vjeSalima. Suha kao prut.Na uznidkeime zidu. Zidu srama.Pod njome ,:f na zloeinadka jama,Ubijstva mjesto, tamno kao blud.

Ja vidjeh negdje ladanjski taj skut,Jer takvo lice irna moja mama,A slidne odi neka krasna dama:

I mjesto nje u kobnu rupu skoiihI krvavim si njenim znojem smo6ihMoj drski obraz kao suzama.

Jer Hrvatsku mi moju objesi5e,Ko lopova, dok njeno ime briSe,Za vollu ne znam kome, Zbir u uzama.

A. G. Mato5Na tijepg mjesto 49v99 me pulf" __.

Kojemu knji2evnomu rodu pripada prvi tekst?a) lirici b) epici c) drami

Kako se zove oblik u kojemu je napisan prvi tekst?a) elegija b) sonnet c) gazela d) poema

Kakva je rima u prve dvije strofe?

10. U kojim se strofamaa,<aavtjuleasateraZa) u prvoj idrugpj __ b)__u dmgpj:@i-c) uprvojitredoj d) utrecoi iceffioj-

11. U kojoj se strofi prvi put spominje lirski subjekt?a) u prvoi b) u drugoj c) u tredol d) u detvrtoj

12. U kakvome su odnosu prva i druga strofa?

a) uznidki zidc) krvavi znol

b) zid sramad) zlodinadka jama

a) abba abbac) abba cddc

Koja je tematika pjesme?a) pejzalnac) domoljubna

b) abab cdcdd) abab abab

b) misaonad) ljubavna

a) u sukladnomec) u zavisnome

b) u oprje6nomed) u usporednome

Kojemu knjiZevnopovijesnomu razdoblju pripada autor?a) hrvatskomu narodnomu preporodub) realizmuc) modernid) ekspresionizmu

! Kako Matoi postiZe napetost?a) razotkriva o kome je rijed u posljednoj strofib) navodi krvave ijezive slike strati5tac) spominje da je zaveden na krivi putd) u prvoj strofi spominje mjesto ubojstva

.j ',* F.i.";(:. rr.-ri,i:i1 dva puta ponavlja u'pfvoj:ir:,r_.,r b) poredba.ri:i:,: Li;; d) ironija

i'., :. ;e ruei :r stihu fua lijepo mjesto zaveo me:irr;niie?

a) lijepo t,) rnjesto c) zaveo

Koji bibleizam prepoznajete u tekstu?

13. Sto oznadava etidkidaiiv-u stihu JerHryatsku mi moju ob1'eslSe?a) irtvovanie I b) prisnost c) odaj d) pa2nju

poez4u?am ilarpulartizam

akustiku isimbolizamimotiv smrti

, modernizam i impersonalnost

pripadaju istomurazdoblju kao i MatoS?

Janko Polid Kamov i lvan Kozarac

+.$toi

.,;i,

a)b)c)d)

!e=$$iar, Antun Kani2li6 i Petar Preradovi6i,[';H,i(Nii6,, nlt irosl av KrleZa i Dobri6a Cesa ri6

-B-leftli;b 6imii, Fran Galovid iTin Ujevi6

b) tri c) detiri

nema u prvoj strofi?b) glagola c) pridjeva

d) pet

d) zamjenice

:BOZA HRVATSKF MODERNE

-' .: :;e;:ii::1.::--:'.:: oorii. ;.1e: ijefabularizacija, subjektivnost, opisi stanja likova {psihologizacija), likovi intelektualaca, impresionistidkio elsai' izr a|ava psihoio5ka stanja likovaregionaina+biljelja: A.G.MatoipiieoZagrebuiHrvatskomzagorju,D.5imunovidoDalmatinskoj zagori,J.KozaracoSlavoniji

. :rriistavntli;Janko Leskovar: iako pripada staroj generaciji, u prvoj noveli Misoo na vjeinost iz 1891. suZava realistiiku tematiku i u knjiZevnostuvodi lik intelektualca (Duro Martii = seoski uditelj, pasivan, ne uklapa se u sredinu, zaokupljen vlastitim unutrainjim Tivotom, nalazi se

pred ostvarenjem srede i ljubavi, ati optereaen proiloiiu tragidno zavr5ava: Duro je Mortit poludio.) - Leskovarovi junaci (tzv.!eskovarci) nisu ljudi akcije, nego kontemplacije

DinkoSimunovidluzbirkamapripovjedakaMrkodal,Derdon,Alkor,saKrkeiCetineopisujeDalmatinskuzagoruiCetinskukrajinu -

obraduje realistitke teme (odnos selo - grad, problem iene u patrijarhalnom druStvu, sudbina,,tudinaca" koji se ne uklapaju u sredinui zbog toga tragitno zavriavaju: Salko u Alkaru, Srna/Brunhildau Dugi, Muljika/Boja u Muljikil - modernistiika obilje2ja: likovi su

usamljeni pojedinci (introvertirani, pasivni, tragiini), a impresionistiiki pejsai ima ulogu prikazati njihovo raspoloZenje i ugodaj - u

opisu pejsaZa postoji dvojnost: opisujuii Cetinsku krajinu istide bogatstvo i ljepotu prirode, snagu i optimizam ljudi te iskonske,tradicionalne vrijednosti patrijarhalnog nadina iivota, dok prostor "podno Dinare" opisuje kao pust, kr5evit, neveseo i tjeskoban, aljudeunjemukao siromaSneizaostale(pripovijetka Mrkodol)-romani: PorodicoVintitiTudinac -autobiografskaproza: Mlodi dani i

VIIadost

lvan Kozarac: pripovijetka Slovonsko krv i romanDuka Begovit

t :t: .:i:

i ']

xolixo im;*'i.FlE€.ilJba u prvoj strofi?

illr

iloNu^a t*Sf* /".+iAa Vy

^z-;" fa,r^oz A a,4^44-itltilu->:

?Rr#ffiwww.trinorir - hr

t?9lRLN(Jtrt d.o.o. c" prtpreme za(lrzaww m€luru I pruemhe tsptTe

URED i NASTAVA: Ulico Rutlero Boikovido 3, ZogrebTEL./FAX: Ot/ 6672 4e4, 6s,$t: OgA 773 875

: Vanjski su u'r '"":; ::' ir:r.' propasti neimastina, nepovjerenje Verinih roditelja, otudenje od majke, ,.f"grJrrrr,.;J;;;;r*j"r;i'leieunjego!.'j

pri:r'iii ttri:inucimakadtrebadonijeti vaineiivotneodluke,kadaseodnjegaoletr;uakcija,njemunedostajevoljeienergije, ion se prepui: . ,r;rs:vno,,li i kontemplaciji. v'|\e're, "rL"'u ',EuurrdjE vu i

I NUr rrsr I rprdLu ii

Klili!,iili, ' i,::'1"::,:"{::::," derabularDacija, psihoroika analiza lika, autorsko pripovijedanje prekida se unutarnjim monorozima gravnog

i

Li:glit-

,'{,i ;;:;;; i/6€i';i i itot;; i t;i;i-f o:nti;n;;i" i;; ;i;J;e; in; ;j;.

irrvoga lipnja dogodilo mu-se pade da je morao ostati svojoj gazdarici du2an polovicu novaca za stan ijelo - a u diepurnu, i[:ak nije ostalo ni5ta. To ga je gotovo jos vise muiilo'neio sve druga--'

' ^'r,' ria je io veliki grad, bilo bi lako' stisnei se jedan-dva mjeseca, _uzmes

jeftiniji stan, pdstedis na hrani - i opet sveprode dobrro Na dva-tri mjeseca.odalji5 se iz jednoga kotarj u drugi, ne ioes medu drugove - i sve se uredi, A kuda da1't'bie:jne:: 'r'vdie? Profesor- valja dave6erai, na itanu se ne da liistedjeti nista, odijela ne mogu da zaloiim- a ostalor.ri.s!..j troritovi koji se ne dadu smanjiti.', "v "'vvu us

\-..t

5:;::,9,::l:^::i:f,:,::,?,::?::T11,:," S]-o]| :,",ni", hodaju6ijednomjerno, ne promatrajuii pojedinu qepotu prirodd,':go uzivajuii u cijelojtoj velidajnoj slici, sasiavljenol oo mekrt iioplih boja mora i od pr"i" o"lni" nJ###J;""'"irarnerla'livegatouznosilo..unekuekstaz.uukoJoj bi sasvimizgruioo"iJ";.aovaj dasukomZivi -imislio,mastaoDez granica' Jos od najranije mladosti u njega leiat<a sanlarska"2ica.iir;;i;" svojim formama nije ga nikada zanimaomnogo; - tako mu ostadose tudi ijavni pot<reti isve ono Sio ljudi trpaju poJ sirot<u t apu socliiniri.i"no"ti.()

U takvim beskrajnim fantazijama Andrijasevii je dnevice sam sebe znao lisavqti.dojmova neugodnog svog sadainjeg

i';1;"' t'n"o mu n'rje palo na um da zbila ne6io poene11"dr"l; krp;"i"0*1,1.9i'dl: ;ilffo na knji2evnom

1. Cime se bavi Duro Andriia5evid?a) Profesor je i pisac.b) Pravnik je i slikar.

Kola rr navt:..eni:t re,ienica izride problem

!). L9* od najranrje mtaaosti u njega je jakabl Ai .ia ]e to veliki grad, bilo bi lako.

:: . e i :,r; !.timama nije ga nikada; osi'iir s,.: sye lroskoyi koji se ne dadu

Kako je Duro Andnia5evii zami5ljao rje5enje svoje situacrje?

Milutin Cihlar Nehajev, B4eg

Andrija5evi6a na kraju romana?c) odlaskomd) smr6u

karaktera iskazana u naslovu

monologom

c) u dativud) u lokativ

svo1o1 gazdarici duian polovicu novaca za stan i ielo _a u dZepu mu ipak nije ostalo niSta.

c) personifikacijad) metonimija

U koiem je padeiu podcrtana rijed u redenici: ,.. uzmesjeft;nryi stan, pn.Sfedr.i na hrani...

a) u genitivub) u akuzativu

c)d)

f, ! i-:i..r:cilcii!ei,,c) dobitkom na lutriji.i) Stednjom a) simbol

b) gradacijai"'ni.;: ,= s^ q-ar!a, lr koi;nr je rje5avao slidne probleme,i-i jsleL., i-:,r: ,', ,:irilaievii u redenici.. Ah, da je to veliki{ii : i i.t,t,.'' j:tr' i3iif.e,; Ri..::nj r,; Beia c) Zdenaca d) praga

Sto su beskraTn e fantaizije znadile Duri AndriiaSevicu?a) Bile su mu inspiracija za roman.b) Tada mu se dinilo da je sa zarudnicom.c) MaStao je kako ne bi pio.d) Htio je pobjeci od stvarnosti.

Kojom redenicom Duro AndrijaSevi6 opisuje svoje mjestoboravka kao provinciju?a) A kuda da pobjegneS ovdje?b) Kasno predveier znao se Duro vra1ati sa svojih Setnja,...c) u.2!.vljuci u cijeloj toj vetiiajnoj stici, sastavijenoj od

mekih itoplih boja mora...d) Sve ga to uznosilo u neku ekstazu.-.

l3

14. Kojim je glagolskim oblikom izreden podcrtani predikat uredenici: ... a u diepu mu ipak nije ostato niiia.a) kondicionalom prvim

b) perfektomc) futurom drugimd) pluskvamperfektom

Kojom se rijedju mo2e zamijeniti rije(, ekstaza?a) uzbudenjeb) ushitc) veseljed) sreea

oNcnz l.l"t* l" "41^fk. V,,^a";" y",^*E Z, +ba4-it*;to.D

trtffiiwww.trinom.hr

128TRIllOl d.o.o. € pripreme zo driovnu maturu i prijemne ispite

UREb i NASTAVA: Ulico Ruilero Boikovido3,Zogreb

TEL-IFAX: 01/ 66724C,4., 6St '!O98.73875

Antun Gustav MatoS + putopisi: knjigevidici i putovi i Naii ljudi i krojevi (putopis Oko Loboral - prvi je u hrvatsku

knjiievnost unio pejsai kao samostalnu temu koju oblikuje IMPRESIONISTIdK|M stilom

+ eseji i kritike: zbirka Ogledi ( eseji Umjetnost i nocionalizom, Boudeloirel - tvorac impresionistitke kritike

-> novele:objavljeneu zbirkama lverje,Novoiveriei lJmornepriie -2tematskakruga

a) novele zagrebadko-provinc'rjskog kruga u kojima MatoS prikazuje prizore iz svakodnevnog iivota:

- teme - aktualne nacionalne i druitvene prilike (domoljubna tematikal: Kip domovine leto 788*

- sjeianja na vlastita iivotna iskustva {autobiografska obiljeija) : Nekod bilo - sod se spominialo- prikazuju konkretne likove koje Matoi susreie u Zivotu, naglaSava socijalnu i psiholoiku karakterizaciju

- u pripovijedanju i opisima likova stil je jezgrovit, jasan, jednostavan, a likovi su desto karikirani pomodu ironije

igroteske (lik pepice PogaEii u noveli Kip domovine)

- u opisima pejsaia prisutni su modernistidki elementi (lirizam i impresionizam)

b) novele intimno-bizarnog kruga;

i o_q!_U"qzrA .-".-...: *-i-:-1,::---"-- - - --comoo

i

i.prikazujusebizarniL|KoV|i.socija|n@g|avni|ikje:i iera,uenici, pustorovi, boemi)i ll:'_""1Xil:l,TJ.tff;:,f::iili:::jJ:*;" i

i I slaUi realistiika (soc'rjalna) : a]r-nglazbu, ali Alfred ne iskoriltava svol dai, iuta ii karakterizacija likova, a : europo'm, kamo god docle, mudi ga osjeiaj dosade i i

-TEMEsu: i- Alfredu FannYvidi

traienje smisla iivota {teinja i ljubavi: Dokle, ti si to zbog

za ostvarenjem sreie) i koie iu umriieti..

sukob grube stvarnosti i i - novela tragiino

iidea|neljubavikojitragiinoiaprijetogaaHredsffiffikama.:F..4i rruri.u, 1rnotiv smrti) i na ulicu gdje on ,*'ry. :,' , ,;

i tor:n (poruka, poenta): ! - na prt, ostvareJlja sreie ispffiffiffiiiilbinanemoguinost ostvarenja ! lCamao = simbgk$- sudbine, zlti"k66i, prema

; idealne ljepote i ljubavi u ! Spanjolskoj naroiiffi*[edaji to+ m5t$..p.-4jttJ

: stvarnomiivotu i uginekadienapffiS*EL,, ;;":,,'ii ".:

Cvijet sa raskriea

naglaBena modernistidka kara kterizacija:predstavlja se imenom Solus, ali to mu n'tje

pravo ime, ne znamo ni kamo ide, ni odakledolazi Jo som putnik. Putujem pjeike oko

svijeta. Sto ie liiepo, uhvatim fotogrofskimoporatom.

putujuii, Solusje legao na neko raskriie da se

odmori, zaspao je, a kad se probudio, nad njim

i$ ita stilepa djevojka u bijelomdjevojka zove se lzabela, a opisana

i nadnaravno bide tako da se Solus pita

dolazi i je li stvarna, u razgovoru sazna

iivi u obliZnjem dvorcu

u lzabeli vidi ostvarenje IDEALNE sreie i

: Ljubov! Tu je, dokle, preda mnom, ...i" Ljubov, slijepo koo boginjo, tijepa koo sluioj!

no, kad lzabela ieli poii s njim ili ga povesti u

svoj dvorac, on je odb'tjapo lzabelu dolazi otac i odvodi je u Ouorac

Solus nastavlja svoje lutanje -+ odabraojeslobodan, boemski iivot i vjednu potragu za

novim i savrSenim: Vodilo me slobodna imaglovito vilq lijepa i slijepo Avanfiro, moio gospoilo.

-"i--*****-i - novela podinje lirskim opisom pejsaia

i lsinestezila: cvijeie pjevo mirisom trotintical

simboli: cvl.let = ljubav, njeinost; roskrite =

prijelomni dogadaj u iivotu junaka;So/us = lat'sam,samac, samotnjak; lzabela = nevinost,

i pojadava se psiholoika i zasiienost iivotom (spleen]

i - rneulA se reducira, u prvom i - nakon majtina pisma o tragiinoj smrti dvoje mladih,r. i -1,^rr/^I je planu psiholoika analiza i nfreO r.::n: tu snainim osjeiajima koji 6e ga potresti

i- reatnesituacijeizmjenjujuse i iispunitinjegoviivot , ==. I

i s neobidnim, nestvarnim , i upoznaje Fanny i osjeia kao da je oduvijek-p2 €",:;

i fantastiinim doiivfa;ima f<oji i - nakon romantidne Setnje pripremaju:tig.dn:."..!.i:=: 5 IIe0UICIilIIl, ile5tvdl I[IIl, ;

i fantastiinim doiivljajima koji ! - nakon romantidne Setnje pripremaju zai

i su Eesto rezultat poOsvpsnin i Uijes, ali ih prekidafannyn.mui predloi

i--.-:-e*sritivrete - --i*- c-'::3l":?-ylngiffii*11:-U**

: ; ?*_rtrr_ffii;__1:1*i rcnrt .,,' i - atf.o.t rr Fannrr rrirti ^.tW;;*ii"iiiEai r.ri

tMPRESIONrSTrerr Srr!:

- lirski opisi pejsaia (boja,

zvu inost. sinestez-rja )

5i,:!"' r, r -r;rlankoliian,

mistitan ugoclaj

- mistidna atjezero

- dolaskom u Fannyn

neobidna, bizarna, nelagodna (najava obrata i

tragidnog zavrietka)

SiMSOLISTICKI STIL..-..... i- : Pg.Pg..s-gi 9sa 9 g.-- simbol zle sudbine, zle kobi Ugll_'xilt-e"f e"

Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg - najbolji roman hrvatske moderne - romon lika u 12 poglavlja - prati sudbinu Oure

Andrijeiaviia, intelektualca koji tragiino zavriava u sukobu s okolinom, ali i sa samim sobom - roman predstavlja njegovu

unutarnju analizu i traienje uzroka njegova sloma.

Rodnjo: Nakon 5to mu je umro stric Toma, Ouro mora napustiti Bed u kojem je uz stridevu novdanu pomoi studirao. lz Beda

putuje k prijatelju To3i u Slavoniju, umjesto u Zagreb k zarutnici Veri koja detiri godine ieka da on zavrii studij i oieni je' U Slavoniji prima

pismo Verine majke Nine koja ga zove na razgovor u Zagreb gdje mu daje rok od godinu dana za zavrSetak stud'rja te mu zabrani dopisivanje s

Verom. Da bi se lto prije financijski osamostalio i bio spreman za brak, Duro se zapo3ljava kao suplent (profesor na zamjeni) u Senju. U

poietku ga veseli rad s djecom, no uskoro ga podinje muditi dosada, monotonija i malogradanski mentalitet male sredine: osjeda razodaranje

zbog ravnateljeve zabrane da djecu potide na razmiSljanje iizraiavanje mi5ljenja, uodava ispraznost ljudi s kojima se svakodnevno susreie i

boji se beznadne buduinosti koja bi i njega mogla zadesiti u takvoj sredini. Kao odgovor Senju pi5e dramu Bevolucija u Zdreniu u koioi

satiriino prikazuje senjske prilike. Dolazi u sukob sa svima, zapada u oiaj, zapu5ta posao, ne udi za profesorski ispit, vrijeme provodi u lokalnoj

krimi, upada u neima5tinu i koloteiinu koja mu se prije gadila. Prima brzojav kojim ga Vera zove da brzo docle u Zagreb, ali nema novca za

putovanje, pokuiava joj objasniti svoju situaciju pismoni, trOb-wa ga natrag neotvoreno, pokuSava poslati pismo preko Toie, ne uspijeva

! eotpuno propada opijajudi se, a posljednji poraz doiivi kad prodita u novinama vijest o Verinoj udaji. PiSe posljednje pismo Toii, kac

i.:"j::::",.:r::uy:fj:i.:T:].":"'.l,:vo.-tk-aobij:c..-,',:y::!::::!

oNcni Aqie f" ,-t't^irl4' U, ,^a;^ f",""2 A a '4^44-it

lr+1lo.r,

7*GlLa

ntffi 130

TRINOIIi d.o-o- € pripreme zo driovnu noturu i priiemne isPife

URED i NASTAVA: Ulico Ruilero Bo3kovi6o 3'Zogreb

TEL-/FAX: Ol/ 6672 404, 65lA: O98773875

www.trinom.hr

DRAMA HRVATSKE MODERNE€-'---1f tvo Voinovii{ roden u Dubrovniku u plemidkoj obitelji - u knjiievnost ulazi 1880'9. s pripovijetkom Geroniilm (uvodi simboliku i psiholo5ku

ra.[lambu lika) - drame : psyche, Ekvinocij, oospoio sa sincokretonr, rvaikeite ispod kuplio i SJrh'.u&i'ka tribgig (3 drame A//ons

enfonts, suton, No toroci - sentimantalno-riiskim i sietno-baladitnim tonom opisuje propadanje dubrobatke vlastele od ulaska

Nepoleonovevojske 1806. do konaine propasti i-900.) - utrilogiju su uvritena dva soneta (potetni Pr'tude izavrini No Mihsilul-u dromi

suton glavni je lik pavre, najmlada kdi plemitke obitelli Benesa (emotivna, ponosna mlada Zena koja se odriie ljubavi prema gradaninu Luji

Lasi€uzbogug|edasvojeobite|ji,aliistodobnood|askomusamostanpokazujemajcidajezaiastsvogasta|eiairwova|akier)'

; lMi|an Bgeovic/dT-1::'t*dego'- dramatizirani roman Gigo Bariieva i njezinih sedam prosaca - miesto ivrijeme radnje: .

i. zagreb, kraj veljate 1926. - tematika: ,ni'*n. (psiholoika) i druStvena - tema: ljubomora Marka Bariia na ienu Gigu'

i I.iin - Marko se vraia kuii nakon 8 godina zaroblieniStva u sibiru (zarobljen tiiekom tj,*i:::f:c-j::lj3]t1tl:l o'ttt'

i ;;zive udvaraia upueene niegovoi iJni Gigi, nakon nlezina dolaska kuii (doveze ie muikarac u automobilu' Marko to vidi s

i prozora stana) on ie liubomorno optuiuie za nevieru, ne daiuei ioi pttllku da se brani'

2.din - izmientuiu se trenutci nieinosti i ltubomore iao-nr." tot"U"nrftyf{fr*4l4ti"Gigi-ali vee drugi sumnla'

pogotovo nakon 5to nade osmrtnicu u koioi ga ie Giga proglasilam:'tvim-

3.iin - pismo Gigina oca promijeni Markov stav i on povieruie da mu je iena bila vjerna' no ona' liuta jer muiu nije bila

dovoljna njezina iijec, nego traii mi3lienje Orugift, oiUiia niegov poziv u spavaiu sobu; nakon 3to le on napadne' ona ga ubiia

revolverom.

Dramu Bez tretego moiemo usporediti s dramom Noro.. povezuje ih tema brainih odnosa te poloiaj iene u patrijarhalnom

druStvu, obje pripadaju modelu ibsenovske komorne drame {mali broj likova, sukob usmjeren na odnose izmedu dva lika} i

moderne gradanske drame (suvremeno gradansko drultvo, aktualna tema: sukob muikarca koji ie predstavnik patrijarhalnog

druitva iiene koja ne Zeti biii predmet muZeva posjedovanja) ;r::,,.'':,:.

Naslov Bez treiega obja5njava glavni prbblem drame: pokazuje snii.gu tiuisdl

ljubomora uniStila njhov brak i ljubav- Osnovni je problem njihov3,9dno-s3 n

Zo ljubomoru izmedu dvoie liudi ne trebo -onoi treci, negoJ

kogo voli, do bi mogoo stupiti u okciiu b!o$l<a tko bi mogT)

nije bilo treie osobe, Markova ieiz kojeg se ljubomora rodila. Citat:

u mislimo onoga koii strepi zo nekogo

roman Giga Bariieva i njezinih sedamHRVATSKA MODERNA

1. Podetak hrvatske moderne obilie2en jeprvijencem Mod sauiesti i novelomvjeinost:

€)t Janka Leskovarab-I Branimira Livadi6ac) Andrije Mil6inovi6ad) Joze lvakiCa

Skupina koja podinje djelovati pokretanjem '

Hrvatska misao 1897. godine, a diji ideolog

kritidar Milan Sari6 zove se:

6't pra5ka skuPina c)\t1 veristi d)

.<iiir, . .1lesil. b:vaiskih knjiZevnika bliskih duhuri : iJ, L:*t? .r'. iil . i€ he-;{;. skupina) bio je dasopis:

h\' Mladost;'j savremenik

G/e"ro sarn ie srnai. tJ snu- Tu1nu. Mttvu. Navedeni stihovi

nrip' Caiu Matoievoj pjesmi:a, Srodnost @) uqena roseb) Notturno d) Jesenje vede

putopisa

novela

Milana Begovi6a

ica je:c)d)

romanzbirka pjesama

'djelo Bez teeega?samoubojstvom

braka izmeClu Gige i Markaubojstvom

bedkamaniristi

c) Hrvatska slogad) Lud

Markovim odlaskom u ral

Dure Andrija5evica pripada romanu:a) Janka Leskovara

4.

Mnogi prozaici se u drugoj fazi hrvatske moderne (1903' -1 9't 6i )' vradaju odrectenim preokupacijama preth odnog

stilskog razdoblja, pa se tako ponovno javlja:

a) izraziti Politidki anga2mani6) reoionalnatematika6 idJalizirana slika nacionalne povijesti

di izraziti interes za sociolingvistiku i leksikograftju

Dva soneta dio su strukture jedne hrvatske drame:

a) Dubrovadkatrilogijabi Gospoda Glembajevic) Kraljevod) Bez tre6ega

(b) Milutina Cihlara Nehajeva

6 Milana Begovi6ad) Ante Kovadi6a

11. Koji hrvatski knji2evnik nije objavio svoje djelo u

najplodnijoj godini hrvatske moderne:a) Dragutin Domjani6b) MilutinCihlar-Nehajevc) Dinko Simunovid

Q vladimirVidrii

12. Koji predstavnik dijalektalne poezije ne pripada razdoblju

hrvatske moderne:a) Dragutin Domjani6b) Vladimir Nazorc) Fran Galovicq) Mate Balota

13. Autor nedovr3enog, kajkavskog poetskog clklusa Z moiin

bregov, komponiranog kao detiri godiSnja doba, je:

$ Dragutin Domjanicbi Miio Mirkwic

5.

6.

-l,b* I'J,* tu,,7z L ^A&dt. V" ^o;o

+o*;ffi-v;it&ila'>

rHffWru-trirFm-hr

r RlNL'|n q.o.o. € FlfrPreme zo orzovnu moTuru l pruemne rspre

URED i NASTAVA: Ulica Ruilero BoSkovidd3,Tqeeb, TEL-/FAX:O|/ 6672404. 63iA;098773875

KNJ IZEVNOST 20, STOUECA(moderna knjiievnost, modernizam)

-.si.'L':ztd:.' i'.i*r*.'u'.. .'..'."ft.-

i .gS, .i . NIZARAZ;NA: l,Jamaturi seodvasoEekujeda opiiete razdoblja ueuropskimknjiievnostima 2o.stotjeia, daprepoznate

: lfif i njihovu p."--1'ku istilska obiljeija te da objasnite obiljeija moderne lirike, proze i drame. "*! "_j,= : . vfA RAI'ivAi tjz navedeno od vas se odekuje ida interpretirate diela Combray (M. Proust), Preobroioi (F. kafka), Sest hco

n**n

i - | troii outoro (1. Pirandello) i U oiekivaniu Godota (5. Beckett). .o'.-,,,,,,.,;,. ,'", "'.. "'"i"."

T 20. STOI,iECA - prekida s tradicijom i traga za novim, modernim, originalnim stvaraladkim postupcima - naziva se irazdoblja - prethodi im esteticizam na prijelazu 79./20 st. (neki ga takoder nazivaju modernizam)::DERNIZAM - dijeli se na 3

MODERNA POEZ]JA

,oeziji se potetkom 20. st. javlja niz pravaca koji traie radikalno nov nadin izraiavanja najavljujudi tako cjelokupnu modernu

Zevnost. Prema francuskom izrazu ovont-gorde (= prethodnica) ti se pokreti nazivaju.,zajednitkim imenom AVANGARDA:

j!4-vA9- _

:UTURIZAM

t.:lija (1909.)

ffiusija (1912')

E(SPRESlONlZr-\lvr

firiemaika i

Lrstrija

{ 1910. - 1925"}

,=scpisi:

Ee! Sturmhe Aktion

MAZINTlAM

l- -ich

- v -to.l

\ADREALIZAM

:'ancuska

:ko 1920.)

ruski je futurizam okrenutveliia slobodu, bunt, pobunu {

blizak Revoluciji t977.1i z

ietnosti (Velimir Hljebnikov i

. :,rilrira osjedaj straha, tjeskobe:rt:rZiiirlorTl i nadolazeiim ratom;i1i",F n-)otive grada, smrti, ra

i f at-e:

PRIDRATNI EKSPR

bleie u apstraktni, mistidni,RATNI EKSPRESIONIZAM -tehilmanizaciju dovjeka

i mora biti unutra3nja stvarnost pojedinca, i to onaj

i njezin skriveni, podsvjesni sloj koji je bez nadzora

i razuma (snovi) + tu stvarnost nazivaju viio stvornost

i rli nadrealno u iovje*u -> oslanjaju se na rezultate

i psihoanalize S. Freuda

p_rgq:]il!!-cj

utemeljitelj talijanskogaFuturistitkog monifesto (1909.) + obiljeijajezika od pravila sintakse (glagoli u

{nemir, sfrah, tjeskoba, usamljenost, nemod) idaaziti kroz osnovni, elementarni izraz (krik) ->prirodnu logiku zbivanja i daju izobliienu sliku(groteska), pisu jedhostavnim, hladnim, Skrtim

ukidaju interpunkciju, rabe slobodni stih

Georg Heym, Georg Trakl, Gottfried Benn, Franz

I

dramatiiar Oskar Kokoschka

- pjesnici: Paul Eluard, Louis Aragon- nadrealizmu su bliski:

FedericoGarcia Lorca: Spanjolski pjesnik- piSe pod utjecajem

nadrealizma iandaluzijske narodne pjesme - glavna pjesniikatema je smrt - zbirke pjesama Ciganski romoncero, Piesnik u

:!!?-Y'yq!ky..:::":Pi,q-sm-e-9-pi9 jlgl-.!."1!9.!"i!!9vgp,i!:.g

IOSLIJERATNI EKSPRESIONIZAM

grada i socijalne nepravde

p,;t ;:iju turiiade kao govor pjesnidkih slika (engl. irnoge) i - S"rg"1 Aleksandrsvid Jesenjin imaiinst je u prvoj faziobiijeija poezije : slikovitost pjesnidkog izraza

:,',ivarena ,,iistim slikama", na jezgrovit, saiet nadin,

iicbodnim stihom {kao u haiku poezijij

(pjesma Zelena frizura) -> kasnije piSe ispovjednu liriku:lirskim tonom slika rusko selo i prirodu koji polako nestaju,

i

: (,,posljednji pjesnik sela"), pesimistidnim tonom opisuje

i svoju usamljenost i boemski naiin iivota u gradu

: (lspoviied monqupo, Krtmorsko Moskvo, Pismo moici)

;;;i;;F;i;;di.t;, atsi;;i;;ii;j;i;;ii;- --i-"1::#:i+i#::f:,##{#i1i:#;!;i#fk;"-tiele izazvati 5ok i sablazan, zagovaraju anarhiju i i (1918.) -+ zalaie se za spontanost u pisanju, ukida logiku i i

ukidanje logike, smisla i jezidna pravila, razara tradicionalne pjesniike oblike -+ i

naziv pokreta nastao je sluiajnim odabirom rijedi i plesma Porobola (tehnika kolaia) i

dado l= igraika, drveni konjii u djedjem tepanju) ' ,' pirhrrrt l.trroiconhortu i

iz njemaiko-francuskog rjednika i - Hans Arp' Hugo Ball' Richard Hueisenbeck

i

rnje logike, smisla i jezidna pravila, razara tradicionalne pjesniike oblike -+ i

r pokreta nastao je sluiajnim odabirom rijedi i plesma Porobola (tehnika kolaia) i'(= igraika, drveni konjii u djedjem tepanju) '

"hrrrt l.trroiconhortu i

,maiko-francuskog rjednika . _

t1l]^'0 1"::::::":t :::"::::- _i":l;--:^:;::;:;;-;;:;::;..-l--::l;-;,,;;:;:.;'-'--- - ! An,lra n,^+^h 1,,+^.

^rnAtanttctiFtznn mnnitotta,lqrzr \ ikao i ekspresionisti smatraju da sadriaj umjetnosti : - Andre Breton, aulor Nodreolistitkog monifesta (1924.)

|

,,Nt*a l^l"tf".1" /...r,f^irk. Ug r*;^ fa'r.aZ I'A i2 r^a,t-illt;l'a))

#rra*- .,/I LI'Itr!!. -

www.tr

DRAMA

llvo Voirraiilamenfonts,NePoler

Suton E

Lasiiu ;

N{8,'www.trinom.hn

132TRINO|I d.o.o. c+ priprene zo driovru moturu i prijr

UR€D t NASTAVA: g|;co Rudero Boikovidc.."-.'--'''.-''''.''.'.-...'.'...TEL./F^x:o1/66724o4,Gskog

nadrealistiikii:]1,:.l:.""'tj"tJ.jJJ'Jiliiiik,i;'il;;ipJn|lni'-;;;;;'""'- i ::i"j"t' poezijutumadekaodiktatmisti-i svooe;e jPablo.Neruda:

hispanoameriiki pjesnikizditea _ rasalvador Dati i :t ,:'^toTttsko zapisivanje asocijacija onako kako se i pjesnika senzualne ljubavne lirike (zbirka Dvodeset Iir-,-^r n,.-!^.-.^ i iavliaiu, bez nn{tirra^i. l^^;:LiL i iodnn ^X-:-^MarcerDucharnp i ,1',jl;;j,".,1.0"?:l:::j1'"*idkih ijez;.nih.rr,orut*ti ; i;!y y!1no Li,b;,;;;;;;;;J'#ff#;::roan Mird i -+ obiljeije: sloiene metafore u kojima se spajaju i do angaiiranoe iro.ij.tnJg;;;;'il1;,;i"j;1i;:_- _.. i-

t::_i.j.* ' -r-'-r- i sveopCispjev)-tgtt'. Nobelovanagrada

Zajedniika su obiljeZja avangardnih pravaca:

u nadinu stvar

q

svjesno odbacivanje logiine povezanostinepoitivanje jezidnih pravilastapanje knjiievnih rodova iproiimanje razliiitih umjestva ra nje otvore n i h tekstova fr.gr" niarne$r, LtU r.

MODERNA PROZA

l#:fi: illY#;*:?li'J3"Jir:,jr";'^[:fficija tradicionarnog, rearistiikog romana koju je zapodeo Dostojevski, a tu tende,Obiljeija modernog romana:

1. u prvom je planu pojedinac i njegov unutrainji svijet (psiholoika tematika) ,, ,, , ,

' t*:1'-:::ff.T"ffi,::T::.1#et junaka iriza iznoienj" n"r.*, ii|9,,ol .;.*11;.3S,-, novitipoviromana: rirozorski r

.#'"H:"-'il;1il';ilfi 1*:**#",H#:?iifl,*1ffi:,q:mfl "me'r'ozorskarazma'|ran ja)

t ::^::,r^1^.:?lj_T,1..r:*iainja,

psiholo5ka karakterizacija tikova,:, ier.;;;r:g"podsvjesna(snovi,haruci";.;;,;;,#iJs;dff li:llJ,iff;,iiiiJiffiffiT,

:!.?",^ ft

:.". p o.l i f o n a p e r s p e kt i v o- p r i p o v ij i d o; ;;' ;; diju ulogu desto preuzima jedan lik

(t|.iek svijesti biljeii se u obriku isprer<ioanii, neo;;*ffi#ifJ#frffi3:ff.qffiU"urARNrEG MoNoLoGA i srRUrE svse novi tip romana: roman tijeka ili rtru.i" ruii".#ffi*;,i'fr1-ffi1t;ii,-Ifgf se odvija unutrainjiiivot junaka) -->

ll

' ,:ffiifi:.ffi,f':i,::Ti:i::;,",,:;;:;;" ,ilffih]ff;jmove iasocijacije _+ mono,oiko_asoci

6' u nekim romanima stirje sroien, brizak poetsko, ;,rffifuffi*,r, ,^,^^,ri,l;,;t,I f ,;, ,

t.

;";;;;il;;';';JffJ;".,1:ilil:flftfff3 jfi,ffiffiffiy"":ltljtn'{+iskom izrazu (J p sartre i H Hesse), dru,'-,Js,, Ju I rduKo Jeonostavnim stilogl bez primjffi

PARADCKSA (F. Kafka _ tehnika ,,.rfrAr;uffi"1e nikog neupaka, a modernost postiiu upotrebor

h naraiii

tJ Arnerici se rakon prvog.svjetskog rata javlja naffiffilacq toli su

" i d:, Stronoc).

povratka u Ameriku doiivjeli su razoiaranye'_+ t,elovatr u ratu, vodeni plemenitim idejama, rald i Ernest Hemingway.

:'['#ff:,*''iliili,"!fiil:i]:'':1ifrifffifffi-#ffi;';;;;''"'l",J;"'manifestirauSSnretodrr pisania, alitematski predstavrja kritikr r*ij;;'t'itffi#ffi,ffi tihail solohov, Boris Pasternar, 1."

""tri"Juje rea

i M;illt;;ii^*----r"q-;;;;- cii i,"vFi""iiiiiri - -- -q p;id;t;-*-i;;b;;;;;i;; Predstavljaju podetak i ishodilte moderne europske proze.

{

.'!'\ '! i :Jr'r'ii:l' ;'':vo! dii lskoameriike proze, koja donekle prati moderne europske tendencije, ari se tematski viie osranja na si;I;,J 'ff:l;L'|#"J:il:r'"'i,?Hffi,-,."#ni#'##: hrvatske pi*. ,o-iieooina, tzv. borhesovce) i Gabrier6('1-ih I rdina lavlja se mlada generacrja koja stvara tzv. prozu u trapericama (zadetnik: Jerome D. saringer, Lovoc u iitu).Pojava irosrl\4oDERNlzMA 70-ih godina oznadava prekid s modernistiikom teinjom za originarnoldu, tradicija se ne osporava, npisci njome sluie na razlidite

.n.d]n"' .i,irq""i" (tzv. lNTERTExsrunLruosr;, ironiziraju i", ,.r[" vrste koje u tom vremenu niscijenjene' U knji)evnoj tehnici ukidaju'" i"n,ourk" granice, granice i.m"ey u,-ni"tnitt

"'tnii:eunosti itrivijarne (zabavnel prrizmedu filozofije' knjizevnosti i znanosti' Postmodernistitku prozu nu11riu1, Jorge Luis aorges i samuer Beckett. predstavrpostmodernizma: Gabrier Garcia Marquez, rtaro carvino, Umberto Ecco, Miran Kundera...Predstavnici i djela:

James Joyce(lrska, Dublin)

i zbirka pripovjedaka Doblinci iromanii Mladost umjetnika, Bdjenje nad! Finnegonom i lJliks

-*----*-.----.-.Roman u/iks prikazuje rri.nlJ ibais"jri;;;";;;s Ulir.r., i-eopc11":r?..

po Dubtinu (parodija Homerove oJ,r"i"J.'i"';i=lJltijeka ili struje svijesti _ iznose se osjetilni O":ij;.f,, asocijae:l!:"ii triju tikova (Leopotda Btooma, Sr"pn"", Dedalus

. l{ -o"ll"y- q Lo,o-fl 1 iigtg 1 j e ! 1o g d a n a.

oNu^a l"l"y"* O

trinotfi. h"

133

TRINAn d.O.O. cr prlpreme zo drzowtu nvrturu I pruemne lsplte

URED i NASTAVA: Ulico Ruilero Bolkovida 3'Togreb

TEL.IFAX: Ol/ 6672 404, 6srtA: O98773 875

inoman-rr*i.o,ieiin.sto"preJietizShakespeareovaMocbetha|

Woolr r,rr"nani Gospodo Dollowoy, K svietioniku,

9:-Ut!p'!s!g:i;ffiffi ffi ni, ia i ii

",t r, i ii;; ; i;; ; i,

-

Faulkr, r.a)

tovelova

Hesse

!tobelova ;'agraaa

r.omani Sortotis, Leieii na umortt, Svietlost i opi*;" propadanje obitelj Compson' To je roman tiieka ili struje i

, , y"n *r,-irii'i biies, predstavqalu epope;u i tuii.tai - o istim dogadajima pripovijedaju 4 pripovjedaea: 3 brata :

i "*"rtef,oglue" 1 compson (idiot Benjy' Quentin' Jason) i sluZavka o"t"t:.-

.... . .... -..- -'^**_-_*..-*--_.i;;;;;;itij"dl'i-;t*i";l,

i Muinino je filozofski egzistencijalistidki roman pisan u

Faul Sari '"e i

,,-,::^..^^n i ltt^-atcbaa i onevnrKa glavnog junaka Antoinea Roquentint 9d.81":t^?^":",t^'

i

Stronac-Mersaultdobivavijestdamujemajkaumrla'aliulnjegovoj re?,FtjiinP,,p-,?. emocija: Donos ie moma umrlo' lli moida t

r:rjitelj je ,rteistiikog EGZSIENCUALIZMA kao knjiievnog i filozofskog i ;;.; vla-stite egzistencije izaziva u iunaku osjefaj nelagode'

=1. ,^- iu ,:a'r i::i pr:r:Cnreta koji nastaju s odredenom:lTf-1T_ltr"rt"be (muinine). Svoje postoianie smatra besmislenim, zapuita

m l ko r, . .,v, r:,i.a eiiz i s'lenciia prethodi e se nciji;3tdzn?Cf aa@l-ej- se bavio, promatra ljude koji mu se

bbodu ; r',.rgrr'.iornosi sam izabarati 3to fe postati- ' . -

-,i;;strantrI

n€eriiateljskim. Na kraju romana dolazi na pomisao

filozofr:..i eseii Bitak iniitovilo i Egzistencijolizom jehumanizom, i o" ni mogo'prevlaiati besmislenost vlastitog postojanja pomoiu

n Mutn.,.i. r :-.rnr? iz6 zotvorenih vroto, zbirka pripovjedaka Zid, i urj.tnorli (odlazi u Pariz kako bi se posvetio pisanju romana)'

:e anga;: irler iil,ii"ne Muhe, lzozotvorenihvrato' : Zbog umetnutih filozofskih dijelova ovo je roman-esef i

-sqgs i: ry gPs!s-Y-!1..n?-sl-?-9!l

Camus

ie FILOZCFIJU APSURDA unutar egzistencijalizma:

faza apsunda -+ svijest o apsurdu dovjekove

=-grir."n.i;* kod njegovih likova (Mersault, Sizif) n" ]tllju: tj"l$:

nuininu iti Zeliu da pobjegnu od besmisla, oni qi,g.,apsurd i

:ime se pokazujr: spremni da ga prevladaju: Neiii ,kojo pne bi mogia nodmaiiti Prezirom'

)jela: filozofski esej Mit o Sizifu,

roman Stranac.

:noc \e kr*l<i rilma' tl Cva dijela u kojem se pr

r riiovnog sluibenika Mersa

i odnosno misaonog (duhovnog) i nagonskog (osjetilnog) u sebi'

iueZr, n" tro^.ppfipSg, brzoiov iz uboinice"' Odlazi u staradki

i.---i'r.ri'lnti#i-kudietuie na bdijenju i na pogrebu i bez\rzojov iz uboinice.'. Odlazl u staracKl i

ie na bdijenju i na Pogrebu i bez i

te nastavlja svoj iivot: odlazi na posao, i

ta, zapoiinje vezu s djevojkom Marie !

komediju), susreie susjeda Salamana

sjedu Raymondu oko svacle s ljubavnicom"'

, Raymond mu nudi da budu prijatelji -

filsrcis i Zlotousti, lgra stoklenim perlomo

castali su pod utjecajem psihoanalize i

duhwnog iskustva Dalekog istoka (lndija)

drame NesPoraz

romani Zbogom oruiie (Prvi svjetski rat),

Komu zvono zvoni (Spanjolski gradanaski

rct\, Storoc i more lalegorijska priia) -

i notrn Stepski vuk prikazuje Harryia Hallera, intelektualca u

i ootrazi za identitetom, podvojena izmedu ljudske i vudje prirode'

ffiako mu je svejedno. U nedjelju s Marie odlazi

prijatelja na obalu. Na plaZi ih prate Arapi i

',.,: r.liin'-t smrt pa dori5dekivanjai:f ji 5ez pravoga ra?lgga ust

'| .' ,,i su tl prvom licu

gl .,.ruger junaka koji u:r r .lgadaiima i o smrti koja ga Me-rsauh je

: :;: .r ::'.ri oiudeno {apstrrdno), ali j

: jer pli;rvaca Zivotnl apsurd - ne ieli lagati,

: . -.i.:t;. I tit qa C:it-i'iv,-'osucluje'

-r,, .-., t.,iila protiv bolesti koja je napala grad:

ri t: : lil;-

fii:r:ol':rri esel Pobunjeni iovjek, romani Kugo i Pod' drame

.. li'r,,' l Prilvr:t!nrc|,

faza pobune -+ tek kaet prihvati apsurd,/dovjek to:t piffiegzistencije u POBUNI protiv apsurda i u ljudskoj solidarnosti

. Svi se povuku u kudu, samo se Mersault

vra nut suncem" puca iz piStolja u Arapina'

t_t Mersault je u istrainom zatvoru' Sude mu

pri demu tuzitelj kao glavnu krivicu istiie?bog

prema rfiajci: na bdijenju je pio bijelu kavu i

nije plakao... Mersault se ne pokuiava

da smrtnu kaznu donosi dru5tvo prepuno laZi'

smrtnu presudu i odbija svedenika koji dolazi

$t (naOu). Mirno odekuje jutro i izvrienje smrtne kazne

'i.rt nij" ni po iemu gora ni besmislenija odiivota:,'4fiTr.iii" i" rrii"a; iivieti. tJgtovnom som znao do.ie gotovo-iili

t;- uirii"ii u tridesetoi- iti sedamde-setoj. ry!;.ni ]iu3yy',1;72;.';;;;;;, , iri

't"to1o drusi fiudi i druse iene i dotie livieti i

'to noiisuie godina' Zaisto, niita niie iasnije od toga"'

i clavni lik prikazan je tehnikom REDUKCUE (prikaz njegova

i psihiikog Zivota svodi se na elementarno, osjetilno)' Stil je

i 1"Onottir.n, hladan, objektivan bez iirine zahvata u oblikovaniu i

i t", tod"rnistiEkih postupaka' Atmosferom i izrazom blizak je

HemingwaY-nerika)

L-:5{. Nobelova naSrada

i U romanu I sunce se ponovno rado prikazuie raspoloZenja

i ameridke ,,izgubljene generacije"' Djela piie jednostavnim' ikrtim'

i konciznim stilom (tvrdo kuhana ili hard boiled proza)'

;;::;;;;; - ;;f.l - o,ip.oa prvom dijelu Proustova ciklusa L) trosoniu zo izsubtienim vremenom (Put k swonnu) -,

-^r--^^.+i ^- nnlerriarra niivieti i saiuvati:""fitil'; "to",H;";#':;:""rj"#il.. "pi"r","i"

misao o sveopdoj proiaznosti, on pokuiava oiivjeti i saiuvati

proilost novim poimanjem vremena. pod utjecajem filozofa Henrija Bergsona on vjeruje da osjetilnim impresijama

proS|etrenutkemoiemooiivjetiusadainjostiipreob|ikovatiuumjetnitkodje|otakodaonidobijusasvimnovoznadenje, smisao i vrijednost' Tako umjetnost daie smisao iivotu'

Moderni *ono,o,*o*.ii.tiuni roman: pripovjedat/Lik pripovijeda u 1.- licu tehnikom solilokvija ili ispovijesti' pripovijedanje nije

rronoroiko, nego je potaknuto asocijacijama, vrijeme je subjektivizirano (isprepleiu se proSlost i sada5njost)' stil je impresionistidki

,,Nr^" t"f,"t t"1" h -ti'4,&4 4lA a "'^t'*i'7t'il'n''

ffiffi t3z rR^on';H:fltr;,f:[::::##:T# l TRtl^oo ---,

,l r*w-ilTA-./F|O<: AU 667? 4O4, OSrAt o9|Tnil@4l [+jnrr-trinon.h

i - urzrazu nastavljaju dadaistiikuteinju za spontanim i o.u,^ Nan,cr* hicnrnnrmariitri niacnitr iz iitoa _ r^-..::- -. lf william, Pablo Neruda: hispanoameridki pjesnik iz iilea - razvija * 66 - ;r-.,ir.-;:'=:irstiiki I pisanjem: poezijutumaiekaodiktatmisli.isvodeje i rdulullerusd; Irr5Pdrrudrrrtr'rL^rPJEstrr^rzLrrso - rqzvrJcfru( iAmerik;

:.:r:a: i na automatsko zapisivanje asocijac'rja onako kako se i pjesnika senzualne ljubavne lirike (zbirka Dvodeset /./ubci'rmm I;ar,zdo{ Dali r javljaju, bez poltivanja logidkih i jeziEnih zakonitosti i iedno oiaino - Liubavna piesmoi preko pjesnika nadreal:-lr-- I 1949. No,t,ia.::l Duchamp i '".'''-,,,,^=,^. -r^:^-^ *^!^,^-^ .. ,.^ii*_ -^ -^_i_i., i do angaiiranog i soc'rjalnog pjesnika (zbirke Spanjolsko u snu il - *-_

:r":.r;;... ' " I +

3litjezje: sloiene metafore u kojima se spajaju t sr"tpZ rpi"ql tgi.-nrou"rova nagrada 'n^ virginia

i san i java i' '.,q'" I fEnelesk

Zajednidka su obiljeZja avangardnih pravaca: I Herman

i - osporavanje tradicije (antitradicionalizam) i - svjesno odbacivanje logidne povezanosti ln '-- -

1 - odbacivanje esteticizma i teinje prema viSoj ljepotl (antiesteticizam) i - nepoitivanje jezidnih pravila '- Jean Pa

i ir"a protiv onoga ito je opieprihvaieno, razumljivo, logiino i - stapanje knjiZevnih rodova i proiimanje razliditih umjetn:m X utemeqi

i unoienje motiva iz suvremenog iivota (depersonalizacija umjetnosti) i - stvaranje otvorenih tekstova fragmentarne strukture ,.1 pruu..t: il (svrhon

- l -- --- .---..ll.4 imaslol

Djela: fiMoDERNA PRozA n ;;;;;,

U razdoblju AVANGARDE nastavlja se dezintegracija tradicionalnog, realistitkog romana koju je zapodeo Dostojevski, a tu tendenc-.rr. ,5 ;;;;;;

nastavlja i veiina pisaca KASNoG MODERNIZMA. q il t9,e-l'ol

ObiljeZja modernog romana: I Albert r

1. uprvomjeplanupojedinacinjegovunutrainji svijet (psiholoikatematika) ,,".,..,,.,',i,,: ,,,, il11il razvioj,

2. fabula je samo okvir za psiholoiki svijet junaka ili za iznoienje nekih iilgzotski|,-st"*,q$: -'+ novi tipovi romana: filozofski romff L hzroman-esej (J. P. Sartre, Muininof ,,.,,,,1.i,ni;g[: ,il" t egz

3. sve je zastupljenija unutra5nja, psiholoika karakterizacija likova, ito .svjeffirqffiileme, filozofska razmatranja) i fulf i mu

podsvjesna (snovi, halucinacije, sjeianja)-+ Jnoderni postupak l{TRCi;etKcur {ffi Ej! i tin'l

4. sveznajutegobjektivnog pripovjedata zamjenjt iu ulogu iesto preuzima jedan lik i[ dflI , ,,tikova (tzv. potifona perspektivo pripovijedonjal pri dQffie.ffi!ffiLileg"tglgffiNUTARNJEG MoNoLoGA i STRUJE svlJE|I : Dje

(tijek svijesti biljeZi se u obliku isprekidanih, nedovffi$li misll'S$ffit"Pnffi se odvija unutra5nji Zivot junaka) + iafl! i ror

se novi tip romana: roman tiieka ili strule sviiw*iJW#t/,sol[#WkFaulf;Q€$A!,.{ffi1 f i srroro5. u kompoziciji se ukida kronologija, vrijeme se 6Uffiiir?-:iffati junatfr6,ffif$ffldojmove i asocijacije --> monoloiko-asociitl i besn,,

roman (M. Proust, ciklus Upotrozi zo izgublientryflIffiB"T .,, t*:ffi;F,. I i trenr

' I:na K'6. u nekim romanima stilje sloien, blizak poetskor (vn'ffi WooFfffi{tsk0m izrazu (J..P. Sartre i H. Hesse), drugi I i

^r.romani pisani su naoko jednostavnim stilom, bez primj6fit$ffiHrnih naratt$ffistupaka, a modernost postiZu upotrebom I i ; ;PARADCKSA (F. Kafka - tehnika ,,zaiudujucfukoje nikog ne zatuduje" i smi, stronocl. fl i pripou

..r Americi se nakon prvog svjetskog rata javlja nriffiu."" koji Eu.dobtovodffitouali u ratu, vbdeni plemenitim idejama, . teil i u rom

povratka u Ameriku doiivjelisu razoiaranje -+ t;#Hhgdi"""t'itiig6.#ffitald iErnest Hemingway. I i :tto jl

| 1e46' No

ima 1'

K.

D

,:

1957

Ernes

(Ame

1954.

U kasnom modernizmu, tijekom 30-ih godina, net i piffidffiffiiutffilm,ffiilikog romana, koja se posebno manifestira u

dr-ugim socijalistiikim reiimima - tzv. socijalistifti reali# ihail Solohov, Boris Pasternak (on nasljeclu.ie reali{ i z. iaznet6flr1 pisania, ali tematski predstavlja kritiku socijalistitftUst,6Eliffif':."' I i e€

tematski viSe oslanja na, ,: a:iij:r.J,::vo! aii,rskoameriikeproze,kojadonekleprati moderneeuropsketendencije,ali se

rz vlastite swarnosti ili mitologije: Jorge Luis Borges (utjede na mlade hrvatske pisce 70-ih godina,

' ':i'quez, ornan stc godina somoce (tzv. magijski realizam).

tzv. borhesovce) i Gabriel

mf ada generacr.ja xoja swara tzv. prozu u trapericama (zadetnik: Jerome D. Salinger, Lovoc u iitu).

poiava pOS-ir\4ODERNIZMA 70-ih godina oznaiava prekid s modernistiikom teinjom za originalnoiiu, tradicija se ne osporava,

risci njome sluie na razlidite natine: citiraju je (tzv. INTERTEKSTUALNOST), ironiziraju je. rabe vrste koje u tom vremenu nislri

6ijenjene. U knjiievnoj tehnici ukidaju se Zanrovske granice, granice izmedu umjetniike knjiievnosti i trivijalne (zabavne)

i;r.nedu filozofije, knjiievnosti i znanosti. Postmodernistiiku prozu najavljuju Jorge Luis 36rges i Samuel Beckett. Predstavnhi

rostmodernizma: Gabriel Garcia Marquez, ltalo Calvino, Umberto Ecco, Milan Kunce'a

Fredstavnici i djela:

Marcel Proust : g*;";;^t;;;;;;Franz Kafka g pripovijetka Preobrozbo

lames Joyce

ilrska, Dublin)

, Roman L,r&5 3rk3- riutanje (odiseju) modernog Uliksa, Le::mtlitbr

: Blooma, 3c )ubiinu icarodija Homerove Odiseje)' To je rcrmmnrizbirka pripovje daka Doblinci i romaniMlodost umjetnika, Bdjenje nadFinnegonom i Uliks

i :^,:":i"d :t *i' ""'#':

ji;:*: j *:;i::' ;:"4: Moliy 8lc:- --_:.:- _::"cg dana.

oNono lAl4f"14 /..^api4* Uo r*;- f"*<i !;l c:t ..a62 7ai{a-1 t

ailrw**Y-tr"imm.hr

t34TRINOI,I d.o.o. <i pripreme zo driovas moturu i prijemre ;r.r:

URED i NASTAVA: Ulico Ruilero Boikovido 3. Zr*TEL-/FAX: Ol/ 6672 4O4. 6StA:098 7-: i -

:- rridesetogodiiniijunak (Pripovjedai/Lik) pati oi "eii"iie il;afddffiiffi;ooir rGA.ji'". ;;proiroit. por,r= ,

.i, dodarati ,tpo..::unapraznikeito.ihjekao-djedakprovodiokodtetkeuCombrayu.HotimiEni poku5aji dainteligen:.:-aFi. --:- -- '\uv ejLeq^ AUU rcr^E u Luilrurdyu. nurlilrLilt PUKusaJt aa ln(ellgel _ . -

,t- {i2 (svjesnim razmiSljanjem) obnovi minule doiivljaje nisu mu dostatni, vi5e c'rjeni nehotidno sjeianje inuticijom do .:::...\rr/ dolazi osjetilnom impresijom. Kao primjer navodi okus kolaiiia ,,madelaine" namoienog u lipov iaj iz kojeg izranjz - :L*ovi sjeianje na tetku Leonie i njenu sobu u Combrayu u kojoj mu je ona davala da kuia takav isti kornadii kolaia u iaju r-.:*-::o godlna. Malopo rnalo-lz zqbsrar@ izranja sjeianje na obiteljsku kuiu, vrt, crkvu, gradii injegovu okoilicu. ditate[ upc:-":: "rove njegove obitelji - majku, baku, oca, bolesnu tetku Leonie, energidnu sluikinju Francoise, zanimljivog susjeda Swanna. Sazn;_:-::a je ju na k izrazito osjetljiv djeda k, da iznad svega oboiava majku i baku, da voli umjetnost i da ieli postati piscem, da se divi knjiie , - , -Sergotteu, te da ne moie zaspati dok mu majka ne da poljubac za laku noi. Prisjeia se i dva puta za Setnju u combraysku okolicu k: : -

-ala znadajnu ulogu za njegovo formiranje. Na jednoj strani stanuje Charles Swann sa ienom Odetle i kierkom Gilbert (Sv,:-- .s ilbol umjetnidkog stvaranja kojem.iunak teii), dok je druga sva u znaku stare obiteiji de Guermantes (= utjelovljenja aristcl:.:: +

';isokog druitva, salona i zabava kojima se junak izdaleka divi i ieli im se pribliiiti). Na ietnjama djeEak doiivljava ljepotu pr -:::pr3matra stanovnike gradiia (jednom nehotice prisustvuje neopaien Ijubavnom sastanku izmedu kderke seoskog orguljaia Vin.l:- ;njene prijateljice, a jedne nedjelje ima prilike vidjeti u crkvi vojvotkinju de Gurmantes). lako vjeruje da nema dara za pisanje, na .-;rcmana djedak pokuiava opisati dojam koji su na njega ostavili crkveni zvonici za vr'ieme voinje kodijom u okolicu Combraya.

MarcelProust_(1871._|922.|-rodenuimuinojobite|ji-njeian,osjet|jiv,boleitjffimondenim umjetniikim i aristokratskim krugovima - glavno iivotno djelo pisao je desetak godina, u utrci s boleliu i s-" .

u gotovo potpunoj osami: ciklus romana pod naslovom U troganju zo izgubljenim vremenom - njegovi su dijelo,, I :_- ,r

Swonnu, U sieni procvolih dievojako, vojvotkinja de Guermontes, Sodomo iGomora, Zotoierieai Bjegunica,i pra-:::^vrijeme. Ciklus se razlidito tumaii: kronika francuskog drultva od7877. do 1925. -odgojni roman ili Bildungsromon ;." -.:

osjetljivom djedaku koji odrasta u umjetnika) - Proustovi fiktivni memoari (slidnosti s junakom: bogata gradanska obitelji, prazr ,:_ | ::J:tke I llllgl-syr o.'blg-l*g-vanost, ulazak u aristokratsko- lruitvo, razotaranje, povladenje iz dru3tva).

(...) Nadoh taj puteljak kako sav zuji od mirisa bijela gloga. Zvicq

ffiPisac

*E :,:::::

j gomilama cvije6a Sto zatrpavaju oltare na postajama tijelovskei svjetlosti, kao da je pro5lo kroz oslikano..S.! lo; njihov se miris S

zadr2avao pred glogom i udisao, iznosio ga pred svoj duh koji nije inaonevidljivi, a ipak dvrsti miris (...), ono mi je beskonad,no, s neiscph.irp obi

kapelica, koje iS6ezavar- :,::sunce po tlu prostrlo r::;r

deno... Ali ja sam se uzalug :- i:podne, gubio i opet nalazio - =::istu dra2, ali mi nije dopuitalc :: -

melodije, a nikako da prodre i-:i:sa svjezim snagama. Pratio bih :.:r,*e

usponu po slrmini Sto se iza 2ivice :: -, :glog kao pred ona remek{jela z. .: i

I9-o!!1P!.g_D

postupka autora u ulon'" _

svijeta

up knjiZevnosti

iI

IIq

I

I

if

a) feljtanisti-komc) '.rsejistic!.-Dm

: ![voj umjetnidkoj prozi pripada djelo?

3) autobiografska pr oza:) memoarska proza

draZ shvatim dublje, isto onako kao Stonjihovu tajnu. Na trenutak bih se okretao odrzalutali divlji mak ili modri razlidak $to jenaglim nagibom uspinjala premamislim da cemo ih umjeti bolje vidjeti po5to ilr

U

dr

N

U

BesadaSnjosti

se slikara ponasa autor u ulomku?c) Bo2anstvena komedija "li,rft

d) lzoubljeno i pronadeno vrijeme

!. ti rC ii;',:i::'.r' ' -r. ta;O djelO?a) osamnaestom (b)dvadesetomc) devetnaestom tj dvadeset prvom

:.oji:,;r stilu pripaeta opis iz ulomka?

b) ekspresionistidkoga

iQ)mpresionistidkoga8. Koja od navedenih odrednica opisuje stvaraladku meto._ l -rr,,.:: :i

djela?a_) Umjetnidki oblikuje nestvarnu atmosferu ko5mara : : - :

tbj jUmjetni eti oblikuje sje6anje probucleno nehoti6n i -podra2ajem.

c) Umjetnidki oblikuje intelektualiziranu i homogenu : . -svijeta.

d) Umjetnidki oblikuje niz senzacija zabiljeZenih u s,! e!,.junaka.

b) epskom

@Poetskom

b) dnevnidka prozad) epistolarna proza

Preobrazbo - pripovijetka - Kafka se u njoj sluii fantastiinim i apsurdnim kako bi prikazao stvarni svi-:: -n,,fii,il. ,mi

druStvo). Prisutna su obijeija modernistitkih pravaca: 1. NADREALIZAM -+ upotrebom paradoksa spaja -:; riirilr,''',,,rrr

fantastidno, ukida logiku, prikazuje zbivanja na granici sna i jave {dojam halucinacije, viz.rje, - _:- :,r1 il,,.ftu,

-)takvimpostupkomKafkaostvarujesvojutehniku "iznenadujuCegkajenikogoneiznenoduje" - 2.EKSp;:trilirru,11;j31,,,rfrii

- ":'::rebomgroteskedajenakaznu,izoblidenuslikuswarnosti dabi prikazaonemoipojedincapreddruitvomkojeugrci",.:1l,,*t*tnin,,rl:::- i zahtijeva slijepo pokoravanje --> zahvaljujuii tehnici "iznenadujuteg koje nikoga ne iznenaduje,, prip,3, dli*u'p p

':':r:.'no, hladno (opisi su detaljni, objektivni, bez pripovjedadeva komentara) -+ rezultat je takva pripovijedan a rrdffi,nrnmm,,'l*::...Jkojaizazivadojamstrahaitjeskobekod.itate|ja-3'najavaegzistencija|izma-+Kafka5eslUiifantastiin:r:]]|i]i]]]nl1l|l]nl|l||1' L : :' kazao kafkiionsfvo kao stanje duha modernoga iovjeka {otudenost, usamljenost, besmislenost egzistencije u .: : * r*,sil*r'', -

- =, g vi g!,r gnggJ,-o1 9

g 1=-n 9

a { q p-o_b_y e_Q 1

b_9 qm i9a_9.),

ffi

tilf

,J5

ttI

:

j'i(tl

:-ELO

oNu*a l*qf* l. "4+Nd. U7 t".;, fa,4"aZ {,:A,A,l^44-irtr*ilro.r,

rRtuwwww.trinom.hr

135I Ktnfudt g.o.o. e pr|p?en|e zq orzovnu moluru r puuemn€ rspTe

URED i NASTAVA: Ulico Ruilero Bolkoviia3,ZagrebTEL./FAX: Ay 667? 4O4, 6SM: O9B :73 B7S

- i pr'rje prolir;t:i: ';,financijske dug:,,'rni prijatelja.

f{ii+,gLikovi

6iy$!4Pisac

1',s,,','cki putnik Gregor5;rr;Gffi;;"ili;il;;fiik* ilk;;, *;;;;r;-k.il;-;;;i$#F;;e;;6 b;il sr-l;:i;::|| :il=T::lijli.."":jiyt-.1:i1li",l"m paradoksa i teh;k;;,,iznenacrujuieg koje nikoga ne iznenaduje,, iIi"rii':a leii prikazatiobiteljske odnose (pret<o n;tn i druitvene odnose)te potoiaj;#:il #ffi'il:il"fi,

litkti 'Iudenosti

modernog iovieko: Preobraiaj Gregora u kukca samoie posrjednja (tjelesna) faza njegove otudenosti7 rr{rr rnu je bio besmislen, apsurdan, svodi se na posao koji ne voli, .ti g" n. moie napustiti jer otplaiuje odeveI i*li sestri platiti studij glazbe' Zbog posveienosti poslu nema drugih interesa, zbog iestih putovanja nema djevojke

2' kritika mori;:rnitt abiteliskih idruitvenih odnosa: Gregorovu postupnu tjelesnu promjenu (gras, vid, kretanje, hrana) ne prati unutarnjapreobrazba iFr. rr: Gregor zadriao ljudske osobine: razmiSlja o svom zivotu, osjeda zabrinutost i krivnju prema obitelji, ne ieli izgubitiuspomene (huni se kad majka i sestra iele maknuti svari iz sobe da se on moie lakie kretati), ganuto sruia sestrino sviranje {za razliku odpodstanara ko;: sr: cic';sad.uju)' Gubitak ljudskih osobina, sebiinost, nehumanost i bezosjedajnost pokazuju drugi ljudi: na poslu ih zanimasamo kao radirik koif ne izostaje i ne kasni na posao, obitelj ga postupno odbacuje jer se vise ne moie brinuti ni za sebe ni za njih (svi sunaili posao' 2eic rra:taviti sa iivotom, Gregor ih optereiuje, majka ga ne moie uidl"ti, ot". ga tieiesno kainjava, sestra se u podetkubrine o njer';-'ii :irnr.r.t d0 dokaie da je odrasla).

3' kritiko poiect 'ra irr:ii ka* kukac uzmide pod vlastiti oklop i zbog slabosti volje ,.uriauu kao-h€hoina inv": ILtry prggbrg!. ejlgo,propada tjeie;r'o, pr'rrriiki i na kraju duhovno: optereien osjedajem kri"nj; pr.;;;;; ;;;;-tq"{-q"ort*-q*oE"topomete i baci u smeie, obitelj s osjeiajem olakianja planira novi iivot.

Fr"i'rzKafka -(1883' -1924J - austrijskiBripovjedad- roilenuPragu,uobitelji njemadkihZidova- njeinegradeiosjetljiveprtrode' ;.r sukobu je s auto.ritativnim ocem (uspjelan poslovni iovjek), a od majke ne dobiva potrebnu podriku - radi ocazavriava studij prava i radi kao dinovnik u osigurivajuiem drultvu --

.uog zahtjevnog posla i prigovora roditelja ne moie seposvetiti pisanju - zivi povudeno, s osjeiajem stalnog straha, tjeskobe i krivnle, rastrgan izmedu ielje da udovolji drugima ida ispuni vlastite teZnje - umire mlad od tuberkulozeZbog samokritidnosti za )ivota je objavio samo neka djera, ostara djera oporudno ielisu saduvana i objavrjena. pripovijetke: preobro\aj, preiudo, u kainieniikoi k;i;;;:,,Seoski lijetnik. Nedovrieni romani: proces, Amerika, Dvoroc.

no zahvaljujuii prijatelju Maxu Brodu djelaZbirke pripovij edaka: pro matro nje,

tko ga hapsi i zaito, kako moie bitiU romanu Proces bankovni iinovnik Jozef K. jednog je.j-utra uhapien: iz nizaistodobno uh"pien i stobodan (noT:-0." ide na poiao), i;.apg ," ,O"Xf u:predstavljaju sud" Tijekom jednogodiinjeg pro."r. lai"i X. selrr{rst{lbnd::6rankaznu ("Kao pos'' - bile su niegove zadnje rijeii). , ' -,|:-*,.. t'taii--,

hodnicima i tavanskim prostorijama koje ,

ien, poniien, bez opiranja prihvaia smrtnu i

i

-'''......'.''-.''--...'','-...'..','','.'.''...j

U raz'dran,,:Naj;l r;

U KAii\i-JtiiBecker.'.:.

:

&'r: fi;;'

i:.:.j--t: P, 11.. iavlja Se ajnosti: monoloika drama i drama kvantitativnei masovne scene zamjenjuju klasidni dijalog.

i. i{o1u b(eitska tehnika,.J, rlt,iaiiLri toga doira, Luigi pi

zam i teatar apsurda.r, rjl; L. h;rlr/ivl U ;avljaju se angaZirani apsurda (antidrama) Eug6nea lonesca isamuela

Sestosobatroiiautora-modernad;;rff;;;"^;::;;':'."-.:,,^'.^.;...-'.'-._-,_----*']:

ll,, .,;ll,ll,,i".tjt;j'il1.iit^11'9,_tll fle5:k i oje.volriclf prekidaju kazatisnu probu pirandeltove drame rsro utosa.ttc tgtu utugu,

;;,jil!il:J:,:T^::::'.:i:j""::IlL::"1 :.""ii? l,odb.acio, pa oni zahtilevaju od Redaterja da uprizori njihovu

;; ; ; ;;" 5;;;;;" ffJ,',JJ : ;i'jil'i,".ff tr il:pokuiava fazsovarati sa \innm L^ii io ^.lhii- ni^..^i;:^^::-jjff '::-:,Y'"::,:::T.ii:f ::'li1l:i",'oji'':, '" 'iopi u 0.,.n,,'. ojJ;;;;;;;;;;;#;#.ilffiii,j;:ffi::ii::

i; ;; ;;;;i ; ;;j !, ;; : ;, j : " l:i ,i ;:1;,:"illlilill;OSim topa f)qnhe cmal'reirr r{- ..-^ t'.' l*,Jr,h;;;'i. -: ;;;;;;il:;.:: ;Tjj:f :ne fazlikuie stvarni sviipt od ohrmo /itrrrii^\ hi -r,,*^rne razlikuje stvarni svijet od glume (iluzije) ni glumci od stvarnih liudi.

${Pisac

"v'' uu'v'u - rlruuetna oramal*&I<tGl:pffiipudjela na dinove iprizore, razbijena iluzija scenske stvarnosti,

T":lti"_'10"1:' :""1t:^':1^l':t.r1, rslanie pr"dsi.ue u predstavi, isirepretanje prostora pozornice i prostora''|ir r; ' - ir' r'r iir: nemoguinost istinske komunikacije medu ljudima, relativnost istine iapsolutne spoznaje. poruka: u

'irofreirrom svijetu gdje je sve relativno, umjetnost je stvarnija od stvarnosti (pozornica postaje mjesto gdje se zbivastvarni zivot jer svi u stvarnosti glumimo, pa je najstvarnija iivotna drama ona koja se izvodi upravo u kazali5tu).

Luigi Pirandello-(1867'-1936.) - talijanski dramatidaripripovjedai- lg34.primiojeNobelovunagradu - djela: romanilzoptena' Pokoini Motiio Poscol' Jedan' niiedan i sto tisuia - drame Toko ie (ako vom se tini), veteros se improvizira, svotkono svoi naiin' Sest osobo traii autoro - Gole moske naziv je clelokupnog opusa pirandellovih drama (ukupno njih 44) -Pirandellova dramaturgija razara granicu izmedu stvarnosti ifikcije, kazariita izbirie.

dramazvutni efekti, filmska

Likovi

<Nuua l"l"t N" l" .+fla. V, ,*;" y""* eZ a +r41*it *;t..,

TRIhlOil d.o.o- <+ pripreme zo driowru moturu i F.a,m .s!r,r: IIRllfW 136 uRED i NA'TAVA: 91;6o Rucrerc Bcrkori* 3 :qr:r! J

www.trinom.hr

TrCr- *-nrig; 1_knjiievnosti - stvara druStveno angaiirano kazaliite kojim ieli preodgojiti pojedinainu i druiivenu svijest - u gledateljinkritidki odnos itako ih potaknuti na promjenu postojeieg stanja - oram"' zirit o"nii*, irir, t"*i"o iz seiuano, M"jk" ;:r::;:a: ',r'" I

: Majko Courage i njezina djeca- radnja se dogada u 17. st. (Kroniko Tridesetogodiinjeg rata) r!- u srediitu je radnje Majka courage/Hrabrost (Ana Fierling), vojna trgovkinja koja sa svojim kolima prati vojske po bojiinicama I- nastoji se istodobno okoristiti ratom izaitititi svoje troje djece (najstarij iitira ruo.ioct<i, suic"rrr.i ii, i gtuhonijema Kattrin Haupt), ns t: : -,r t

uspijeva pa na kraju drame ostaje sama sa svojim kolima -+ poruka je istaknuta u soNGU: Tko od rato iiujeti se toti, / Morat ie rotu ponen,: ;:::;:lX,'"'li !:i*11!1:ff-tiJff L'1".-,,:1" ffiiru::;;;;ii-

strada {djeca Majke courage stra jalu zbog svojih vrrina: Eirir zbo; f- ALI i kritika malog iovjeka koji ne moie utiecati na velike dogadaje {ratove), pa prihvaia postojede stanje i ima samo jedan cirj: :: :r-.-j:, tllt

(Majka cuorage = simbol ratom onedovjeienog dovjedanstva, simbolidki prikazan preko vrlina njezine djece koja stradaju)- obiljeija epskog teatra: umiesto tradicionalne podjele na dinove drama se sastoji od 12 samostarnih prizora, ukida se trojno jedinstvo r-rr,p '# ll"11i:.li:.9:13g:-9.::.9l!:-!:::r*ost-aje-dramskanapetost(radnjasenajav|jujeepskimuvodimaiprekidatz.songovima}|UjJ't'i:

IRazlika izmedu tradicionalnog i epskog kazaliSta - umjesto iluzije stvarnosti epski teatar kod gledatelja zeli izazvati EFEKT

ll,ff f :;:Ji;liix,T.';ill j;Tl:;rjy,** j*llil*i".i,:i*"";,;:*Jif ;iln::: j:il.;ltiFtffi rfiil',i:|fl lllj" ,l"11ii:"":l::?:'."t '::".'::,*,:::1"^1i13::!i11

da se.oo nje.distanciraju i da shvate poruku: kakvi rc $,,in& mim r

TEL./FAXt Ot/ 6672 4C4, 65r : :g: _.. g_ |!

;#il:TT.#:"1:lfl'":",:::1,:i:il^-,:::1.:nu,totaritarn'h..f:i'T. i nadorazedeg svjetskog rata trazi didak;c.- *-,n,K,. -

Buduiida nema nagomilavanja osjetaja, nema ninjihova prodiidenja b";;;;o;'";;.;;;:1"'ffi:;;i#il:rJr"J:,T.ffilJ

::,J*li:::.?:::l)::tj::l- ?,|],'^1j" ::'.1'j:i'!il''u.- dva naziva - 1.,tea:t:ar ops,rdo: probrem besmisrenosti es*nm{*!;:Y:::','Ji,,::::T:?::.:':l:Y:'-,':":.:1,. 1lu:'se

prikazuje *"o nes'Lre;;e;U#;#;;';;;';I;ffi ffi#trajanje ispunjeno patnjama i uzaludnim iiiekivanjem spasa - 2. oniteator:. nema klasiine dramske radnje (sukob, ,ro,"r-r*o-,i"lr",.tr r*; razbijena, ponavljaju se prtug1papsurdnih, nelogiinihsituacija u kojimase,pi5,!e ne dogada,, . - n.r,. likovi nisu psiholo5ki ni povijesno motivirffi stavova, ideja, emocionalni invafud,* lisv.edeni na tipove (engleski bradni par, starcij ": beskudnici, starci, bogalji)prostor ivrijeme nisu bitne kategorije _+ zbivanj prostorima {gradanski salon) ili uneodredenim, simbolidkim, metafizidkimdijalog je sveden na igru ,,ubijanja vremena! gramatitke strukture (pitanja bez odgo,ma,znakovite stanke, jezidni kli5eji, fraze,

Celovo pjEvaEicoEug6ne lonesco

drame:Ce lavo pjevadiro (antikomad)

Le kc ij o (komiina d ra ma)Stol,ce (tragidna farsa)Nosorog (drama kojom sepribliZava kazaliSnoj tradiciji)

i /i -i r!f"i

r,r,...irrje Il.il!r1 U{t.iS::Og

Samuel Beck*ti

romani: MurphyMollyMolone umire

drame: U oiekivonju GodotoSvrietak igrePosljednja vrpco

- dramatidar i romanopisac irskogpodrijetla

- 1969. Nobelova nagrada

Martin, V sludehumani covjeka (otu

jezika jer se govor likova (g. i gda Smith, g grtnr

fraza i kliSeja bez smisla - tragEdllliimikacije) materijalizirana je u jeziku - dr.::ra rrona pr doZivjela vefiki

1' din: na nekom raskriiju sa stablom, dva Iika, skitnice Vladimir/Didi iEstragon/Gogo dekaju -..:inirnrvrijeme krate besmisrenim razgovorima punim ponavrjanja, prekida, pitanja bez odgovora {,,,,:rnrrsluiai' Gogq ti mi moroi s vremeno no vriieme porirati.) - njihove razgovore povremen.:^*1rir riiiidolazak joi jednog neobidnog para (Pozzo i Lucky, gospodar i rob povezani uietom) - na kr:.- ;,r,rriiiiii,rDjedaks porukom da Godot neie doii danas, ali ie sigurno doii sutra.

2' din: s neznatnim promjenama ponavlja se 1. din - iekanje se nastavlja - vode se besmislgr- ;, .i ;,Pozzoi Lucky zamjenjuju uloge (oslijepjeli Pozzo ovisi o Luckyju koji je sada nijem) - na kra,_ 1,,r,:*;r,irrnrdonosi istu vijest: Godot neie doii danas, ali ie sigurno doii sutra.Likovi: iako prikazani u parovima iu razliditim ulogama (prijatelji, gospodar irob), nemaju i..., i;iirir *iii,! obiljeija i nisu suprotstavljeni, nego svijednako pate zarobtjeni-u irl"JnreL"oi'i;;ff;.;j'il]]iil;

; postojanja (svedeni su na,,golo postojanje", predstavljaju kari[ature ljudskih odnosa).

i |:ryttragika modernog iovjeka koji u apsurdnom svijetu ne traii smisao, vee je osuden n3 :F*:,Lri1ri*,,ri iSie.kivanie spasa iodgovora na "vjedna pitanja" (Godot = God = Bog). Fraza iekoti Godorc::.:r:.L,riir- i g_tg|ydry.,, b-esmtsleno iekanje.

slolice --.tradiff:,ifr{a '= o.qamsut iicai"li.ir-.i ,Sara, nevidr;ivi gosti, gruhonijemi Govornik - rur'ffistaraca iivotarE'u: ne*bi kuli ni n"t"*,Jiil*;i.d cmd ^^,i.,-i,, ^^..^--:,.- r_

Jc rrdBrLdn: >tarr t5tara+:i.€:.L$g-ii.j€iffiFi|€ nego 5to otkriju da je Govornik nijem _ scenom dort"i:r;-1*1,prazne stolice koje simboliziraju odsutnost ljudi, metafiziiku prazinunu 1prerna tonescovim riieimn,i temo komodo ie NSIA;. rr. r'lF-' rt

i u oiekivoniu Godato - antidrama u dva iina - tema je uzaludno iekanje Godota koje o:r'unrJ :,11:],:::j:1'jy,u folol.se.dva,,puta

ne dogada ni5ta,,(drugiiin je ponavrjanje prvog dina; -- r,,

smrt pozivaju govornika da pred gostima predee

::::!,,fii .,1.ii'f1ff,11 igq#{fiti}nost i smisao - dramsku ",;;;;;;;';;;#Govornika i ushiienj'd ljene goste, donose im stolice i pri-aju s njima _ resorwrje tragidan: Stari i Sta??€,?

fina prikazana su dva dana koja prolaze gotovo identidno:

J

J

IIIil

oNona U"d"1 pla /' "4+14a.

Va ^o;u l.r "Z

[,A i, *a*it tuila > rl

|*rr-trinom.hr

KNJIZEVNOST 20, STOLJECA(modema knji2evnost, modernizam)

Moderna poezija

- iturt;m se-;tjprije Javio u dvije europske knjiZevnosti, u-.skoj i:

a) engleskojc) talijanskoj

nadrealizamfuturizam

,,iiliiL;lftel*

=<spresionizam ima svoje ishodi5te u:a) njemadkojknjiievnostib) talijanskoj knji2evnostic) francuskojknji2evnostid) skandinavskojknji2evnosti

-rtemeljitelj knjiZevnog pokreta koji se pod nazivomna2inizam pojavio u Engleskoj ameridki je pjesnik:

a) Thomas Dylanb) Ezra Poundc) Thomas Stearnes Eliotd) Whalt Whitman

J Francuskoj dvadesetih godina 20. stoljeia kao nastavakCadaizmajavlja se:

a) ima2izam b)c) ekspresionizam d)

Prvi manifest nadrealizma objavljuje:a) Andre Bretonb) Paul Eluardc) Antonin Ariaudd) Louis Aragon

Lorcina zbirka Pjesnik u New Yorku je:a) realistidkab) socijalnac) ekspresionisti6kaa]. : - ,:1,.'." '.:.

Isentimentalizma, patetike ikli5eja, naziva se: ia) "tvrdo kuhanom prozom" ib) "prozom u trapericama' ic) "stilom beat generacije" id) "socijalno-kritidkom prozom' j_Filozofsko dlelo Bitak ivijeme Martina Heideggera ' - -r ,==t-r;..x-^ i^ Ji^r^ : i

UREb i NASTAVAT Ulico Ruilero Boikovi6a3,74rebTEI,-./FAX: 01/ 6672 4O4. GSIAI O9B 773 g7S

Najznadajniji predstavnik propalog naraitaja ili izgubljenegeneracije u ameri6koj knjiZevnosti, dobitnik Nobelovenagrade za knji2evnost je:

a) Ernest Hemingwayb) William Faulknerc) John Dos Passosd) F. S. Fitzgeratd

Prozni stil Ernesta Hemingwaya, jednostavan, Skrt,koncizan, bez uk-rasai elokevncije, lisen svakog la2nog

kljuino je djelo i knji2evnog pravca: i - -a) nadrealizma

b) egzistelcijalizmac) naturalizmad) simbolizma

Jean-Paul'sartre glavni je predstavnik:egzistencijalizma

b)c):,,.:q)=

dnevnika koji opisuje triAntoinea Roquentina obilje2enaegzistencije, nosi naslov:

b) Mudninad) zid

kvalitetno ilustrira razliku izmeclumodernizma jer u njemu gotovo

i tehnidkih postupaka prozalka s podetka

Moderna drama

prekida s nadelima klasidne dramaturgije,nizom slika iprizora odvojenih songovima,

pritom da poznate stvari prikaZe na oduden nadin.naziva se.-

a) teatrom apsurdab) teatrom okrutnostic) epskim teatromd) totalnim teatrom

ionescove Stolice su:a) romanb) novelac) esejd) drama

Dramu Sesf osoba traiiaufora napisao je:a) George Bernard Shawb) Luigi Pirandelloc) Samuel Beckettd) Eugene lonesco

Djela Pokojni Matija Pascal, Tako je ako vam se iini i

Henrik lV. napisao je:a) Honore de Balzacb) Luigi Pirandelloc) William Shakespeared) Samuel Beckett

137

b) njemadko.|d) francuskoj

12.

14

15.

19.

20

zl

a)

!|u:;ema pfozu ,r_

Max Broci. una:icC autoi"ovoj 2elji, objavljuje Oi"i.Ei*a) F. Kafxo |1=b) Th" S. H!;ot+ 'rfic) A. S. Jesen;rn a '

d) P Nerir.'e

nactrealrzmadadaizma,1-.',;,':-:''. -i

::: jaliznldi.lrp. ' ,. .i.-:.;-r-ici

9. Sje6anje kao pokretai samog dina pisanja karakteristidno jez.a r".: \r

a) ',"olnhra,ibi ilesi iica tiaZi autoraci NavjeStenje Mar4id) Proces

10. Autor svojevrsne epopeje ameridkog Juga, vezane uzstanovnike imaginarnog gradi6a Jeffersona i njegovupovijest, je:

a) Ernst Hemingwayb) William Faulknerc) John Doss Passosd) Erskin Coldwell

1 '1. Naslov Faulknerova romana Buka i bijes uzet je iz.a) Faustab) Odisejec) Macbethad) Hamleta

ijcf-i1 '..ilria)

oNu^a lrl^t1<* /" ,.tti44. V, ^a;" lo,raZ La aL,l-a4.irlt;l..,

ftffiwww.trinom.hr

r38TRIf\pn d.o.o. cr pripreme zo driovnu moturu i prijernne

URED i NASTAVAT Ulico Ruclero Bo3koviio 3, ZTEL.IFAX: OI/ 6672 4O4. 6Sttr: O9B 77..

i..-'----1:tt.''._

i {ijelise- n9. dE F?q9!!je j (oa rnrr. o" rs.J,

i EKSPRESION|ZAM i orugo razdoblje i i]-:li se na dvije generacije: i "vrueme reciklaie tudih misli i

I ngl;.-_;;r; i" ! (rgza. - :.s152'.) . krugovaii (1952. - 195s.) i produkata tradicija" -) sravna obirjeija:

HRVATSKA KNJTZEVNOST 20. STOUECA _ dijeli se na 3 cjetine:

HRVATSKA KNJIZEVNOST

20. STOUECA

HRVATSKA KNJ]ZEVNOST OD $iA,. 952."l-'.:Prvo razdobfje (ek t:.:

Prvo razdoblje traje od j.914. do 192g. _ godina 1g14--oznadava kraimloda liriko (objavtjuje ju Druitvo hrvotskii trlrr"l#te_,r*j;", rqfl;;N. Pavid, T. Ujevii, Lj. Wiesner / urednik ...). Njihova je o"&jiA*Ulai"*i

a iobjavljivanje antologije Hrvaa, V. Gabarid, F. Galovii, J. p. Kan

ma prevladava lirski pejsaZ i kult forrat) koja traii druktiju liriku.

kod svih osim kod Kamova) i kao takva u suprotnosti je s

Oko 1914. javlja se novi naraitaj pisaca koji se oprtjeskobe, straha ali i pobune protiv tradicionalne

rJlFovim se djelima odraiava duh ratne stvarn(€J<spresionizma vezan je uz pojavu avangarddasopisa Kokot Lgj.6. godine (urednik Ulderiko

Krleia i A. Cesarec). isi: Vijovico i Jurii (A. B. Simii) te plomen

Predstavnici ekspresionizma su Ulderiko Donad:ini i Antun ka obiljeija nalazimo i kod Miroslava Krleiestr. 139.), Augusta Cesarca, lve Andriia. iTina

; Najz narajn iji je preoiiivn ik h ill;k"? ;k;il";i- pre5ao je put od podetnog matoievs

izma --+ ekspresionistidkiprogram, pod utjecajem Liasopisa Der Sturm, iznosi u dasopisima -/urJ (Lg17.l i (A muzici forma, Tehniko pjesmel.. umjesto angaumjetnosti zalaie sa za umjetnost kao ekspresiju stvarnosti, odbacuje deskriptivnost i uvodi 5krt, sa2er{racionalizaciia riiedi) uz snainu metaforiku, bojama daje (iuta je boja iivota, radosti i sunca, plava oznaiava dui*;;';J#ff '*";,:il"j:"1ii,l!';,i*,'",",1ffi i'.:J;zostavija interpunkcilu, ritam sradi oomodu nnknrrFon;r ^.6h-^i,--t- r _--rr!r;:,#:li;ffil:::ilfflffiil:H:i,:::'::::i?:r:?::':::fl#1:ffij#''H"". (ffi1i;,il:ffilill]';H:."":::najvainijistih obtikuje kao najdulji)smatrajuiia. ., su.i,u;;;;;;;; ;;;";;?,i.#- u jedinu zbirv;u Preobroienia (1920.1uvrstio je 40-ak pjesama (prva knjiga slobodnih stihova u hrvatskoj knjiievnosti) - njezine zna cajkei(';grovl"l stil i prirodan )'itam, uz uporabu jednostavnih, svakodnevnih izraza i rijeii) oznaiile su poietak novog, modernog razdonqa hn,pjesniitva - nakon zbirke nastale su pjesme o smrti te ciklus siromosiu kojem Simii obraduje socijalnu tematiku- tematska podjela pjesama:

a) tema pjesnika i pjesniitva:

Piesnici-+ prva pjesma zbirke, svojevrsna ors poetiko (programatska pjesma) -tema: odnos pjesnika isvijeta, smisao pjesiznosi ekspresionistidku tezu da umjetnici, odnosno pjesnici otkrivaju ,,unutrainji iivot stvari-,,,skrivena znaienja u priroc

::;:u3:il::.;"'ll"t"#;lf: forma {vmietnik odstvoruie stvari = ,.oiivtjava stvari" koje smo ubiri ,,praktiinom upotr:

Moia preobraienia --> prva tema: pjesnikova duhovna stvarnost (,,Jo pjevom sebe,,) -druga tema: uloga pjesnika uekspresionistidki doiivljaj umjetnika kao ,,lutonoie koii donosi spoilorlrtonnvr,,(Ulderiko Donadini) - pjesnikov se iivc"u stalnim duhovnim mijenama izmedu pesimizma ioptimizma - oni" ,,u.oron od mijeno,,i ieli konadnu preobr:,,nepromjenjivu i ujetnu zvijezdu" koja ie noiu sjati ,,u crne muke notnih oiainiko,, .i

. h'l pjesme o ljubavi ismrti -> Simiiev doiivljaj svijeta rascilepljen je izmeclu krajnjih dovjekovih polova, iivota i smrti, utemeljen na k::I:9, Erosa i Thanatosa, poietka i Kraja _ pjesme:

llFiMqouuaavl_"- '--:--= TEL.IFAX: Ot/ 6672 4O4, 6St ; O9BT73 g75

,:|-,!-motive'.on,",.o,.;;;.:;;;;l.;;;';,;;;'.j:ij;;-::--:---.-

1Tq'..*::::l*J;:t':i, f i" -' '"'"' o'""i'.r" liubavi ';";.;";

ffi lfiFi.;H:*|:,nnlrl,rx,/,?*rlnlesecina), strast zrele drna: romantidna mladenadfa liubav ;;;:';;;;

':ffiih:;:;,."ffi f#t{"trffi trtr1:f i;,i?;!iti;:i;:*i:i;;,:r:r,xi::;ry,"ffi ;:tnr!| m.irno .vo!a)- pjesma je

"i'i**#il#li!!' (!*?:' crno siienka, ! butiiti ;ije;o ,,i"i"i' irrrl'v'nsKt

knknuti / otac zotutati ,/ i i

;, oljenoj osobi (ti, znajj. /- v'r'\vvo"d ru.r'zravno piesnikovo obraianje : smrt i jd

"" ,,r*n jQubov- uporabom 0""(i^111!l'va' bijera' crna) oris.-tiiell1i-lubayne 'udnie

. f*-iru;',".rrt",:;-,,,".j:l*1#*.'jf":# .

tt?#*;:j'i,''1:H,*:**:,m1*,",',fftin"*:,!eperk.usrrgi!:-.rqins:e:ys"rir-.nsi*nisne:ljri,' j-:ig-pfylqg-ltiplgl-ell.l:-I3!.9.ili;;;i""*!l,'"-H:?:,"r'ff*in:_,,*

*orn.sudbinom t*"*."',,1"*l;;;tilt;#;ot

c) ekspresija

;;jfil;"?i:'#;:'"*i- dvije pjesme ,',o* T:,o:l u","1;;;1;;;;;J; il;;;,il,;J";;;i_ll,:,d;;*,if"J*"

ir,"",.ipo;eoinih u,""i"'ii,""*;iiill'filfJ:,:,:,"'J:;j;,ffi:*:1;;,'fi*r pesimizam, ,,nnjl t,i"," boje {svjetro, zvijezde, repota id) pjesmeosiromaitvu-..cikrus siromasi.rr,."r",nro.":;;rT_rjrtoii seorrTniac__^---,,,

---rerJv,s('e'zvryezoe't;epota

Simii ne anatizira druitvene k';'j; ;.'"fifi::1:*t"tj,l;";Ji'::f :: "9 7 pjesama socijarne tematike - pjesma RuEak siromoha _+

-=dg,:Io-ig[]_ue,$ig.:lt9r,,gqoqnlg,'l*,,i"rl;rl]ili;

-airka Nemiri u kojima Andrii iznosi "trpr"rioiiru*" ,.rrooioi"n;;; ff;-?i1l;,,':*r.,,r".Xn*o:'j" :_'""ju kraii rirski zapisi Ex ponto:: cromijeni- u meduratnom razdoblju notin;u oir",, nou"iu , ,",.nr""'ir, orinicupruo, iio;;;;;;i};ii*:titlt*:rj.""?:r.r1:

Drugo

Jiil: Ii.1i; i,.X 111i, ;::l?:.:::,:: :' n,,", "

j : . ua o,.,.Jn ir,,,;"i: ;;;;f H HfJ:ili,i l"j,._"" ;. J,;;; ;ffi ffi;1lTff i",: fobnove realistidkog i,s6rerdrnt reallzam: Mile Budak (Lika -

:::T)]. t,*oslav Kateb (oa rm atinsrca ;;;, :' ;;

s o pi si K rit i ka, djelom ice K nj ii e v n i k,, i r", "iiw

i.

' ,1' :

9:.._"0,, lnjiievnosti _ javtja se pokret

ifi socijatni ili novi reafiiam) _ dolazianja. lzvan uskih okvira utilitarnog realizml

i;:iil :::^,::!y:,u - p'uo't"unil ;;: ffiil;n"lovela 6ost). ldeje utilitarnog realizma propagirajui,tt,

rost, ali qstvarenu knjiZevnim sredstvima _ tzv,Hegeduiiia (1933.), a nastavlja ,u , nj"goui,(1939.)- Krleia nastavfja modernistidku

fOman t r hnrr+-l-^r t,-- r'

tin Tadijanovii, a detrdesetih godina pridruiuiu im

'Krfeia (pjesnidki ciklus Balade petrice Kerempuho _j tradiciji), tvan Goran Kr.qknm r.o;L^..^r-_. ovaiid (zbirka Ognji i roie _

dakavitina).

sr;disnjije pisac razdoblja Mirosrav Krreia (1893.-1981.). podinje 0o.,,i", , 'r""n.

,rrr"r,rr-in;r;;"";;";;.-;*;;;;_;*;-* II, SIMBOLTSTIdKO-EKSPR

nerjudskih ,"""0.,,r1u,".1?Xflf1,ffi ;tJ."J: "'1ei4' do 1e1e.- zbirke ?esme;.;::;r;J:Jj.J:::::'::- -

i

4,rvotska,";;;;;*-"irv, dramsk, ,,n,,,,'i#)?,:iff'ffixj;:#n:ir*;:::::ruj:ff.1":,"ffiJ*',ff'.,#i:l,jlj

i:kspresionistidkim (masovle scene, vizuarn, i*u!?, "r"ffiL:nx'Jijii;rll;:x*:-:i:r:: rirska (simboristidka) obirjeija s j"' ::^::,:::::,:::,::,r;,;;;;;;;;;;:;,' ;;:#:;;:;rti, upotreba tehnike. t." ru.niituti"n;',J,#:,'l;i;;:';:',rn;,

Kro,jevq i;'RraLtsttdxo-pstHoLo5xaFAZA-trajeod1919.,.,,,o.,

r$riHffix,f:f :fi?J:.';T:ilf:,!r.:irilt1#?:;,11:WViij:ii;;zii!]J:'i;itt'ilil:1::il:;:ilff:3lembav u razdobfu oi rsrs. oo rgzi.-"0";.i*'o'" Gtemboievi, u on.1n,!:: rcao iir"tir;;;.?-":.rgrebatke patricijske obiterji-'::'ili;:,':,"::;fi111""'.f"if**::::h*[#?*;ffi:I#*,:':T:#ilx',3:iru;;':l'::ii*i"ii:#::1x,:'. FAZA BUNTA ("uznakr

r''|jisa pjesomo' J'u;:;;:ff:::";],ffi*?';i:11: ';:'f:;:i:;,;:i::Il;;,o,",,,bijede iobespravrjenostimarosiovjeka - zbirkai'.r. t.l TNAl(l I Q^n, ^

n,;i'.'. UZNAKUROMANA - romtni. D^,,-^a-t.F.,. '\c'c'Itpuno'

-'- 'r:l,g gi-e,r-g ;,* ri +lITt ":;::r:;f,TrNt;o

totinwiczo, Bonket u Btitvi, No rubu pometi, zostove - u ovoj fazi stvara i posljeonye

"Nona lrl"t f.l^