TRŽIŠNI MEHANIZMI ZAŠTITE OKOLIŠA U BOSNI I HERCEGOVINI

ZELENE JAVNE NABAVKE I ZELENI POREZI

Istraživanje Green Council tima Sarajevo, oktobar 2017. godine

TRŽIŠNI MEHANIZMI ZAŠTITE OKOLIŠA U BOSNI I HERCEGOVINIZELENE JAVNE NABAVKE I ZELENI POREZI

Istraživanje Green Council tima:

Sadržaj

4 Sadržaj

5 Lista skraćenica

6 Sažetak

10 Uvod

13 Kontekstualna analiza

15 Zelene javne nabavke

20 Ekološki /zeleni/ porezi

23 Identifi kacija projekta

24 Ciljevi projekta

25 Rezultati istraživanja

32 Zaključci i preporuke

36 Aneks I

37 Literatura

Lista skraćenica

AzSH BiH Agencija za sigurnost hrane BiHBiH Bosna i HercegovinaBD Brčko DistriktBDP Bruto društveni proizvodCO2 Ugljen dioksidDEU u BiH Delegacija EU u BiHEEAPF Akcioni plan energijske efi kasnosti Federacije Bosne i Hercegovine EED Energy Effi ciency DirectiveEU Europska UnijaEU/OECD The Organisation for Economic Co-operation and Development - Organizacija za ekonomsku saradnju i razvojEUROSTAT Offi cial EU statistical dataFBIH Federacija Bosne i HercegovineIPARD Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvojMVTEO BiH Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BIHOCD Organizacije civilnog društvaRS Republika SrpskaSAD Sjedinjene Američke DržaveSSP Sporazum o stabilizaciji i pridruživanjuUNCSD United Nations Conference on Sustainable DevelopmentUNDP Program Ujedinjenih nacija za razvoj (eng. United Nations Development Programme)VM BiH Vijeć a ministara BiH

6

Sažetak

Istraživački projekat „Tržišni mehanizmi zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini – ze-lene javne nabavke i zeleni porezi“, imao je

za cilj da provede istraživanje tržišnih meh-anizama zaštite okoliša u BiH sa fokusom na zelene javne nabavke i zeleno oporezivan-je. Obavljen je niz intervjua sa relevantnim institucijama i pojedinim stručnjacima koji se bave ovom temom, organizovane su konsultativne radionice u Visokom i Sara-jevu i konsultovana je literatura i zakonska

regulativa koja se bavi problematikom zaš-tite okoliša. Obavljen je direktan razgovor sa stručnjacima iz velikog broja sektora o problemima i izazovima, kao i načinima za pozitivan doprinos temi zelenih taksi i zele-nih javnih nabavki. Kroz medijske aktivnosti i promociju nastojala se potaći konkretni-ja javna diskusija sa problemom zelenog oporezivanja i zelenih javnih nabavki, koje za cilj imaju zaštitu životne sredine s jedne strane, te prilagođavanju svih razvojnih sek-tora klimatskim nestabilnostima. Fokus aktivnosti, u ovoj fazi projek-ta, usmjeren je na promociju zelenih javnih nabavki, te načinima njihovog uvođenja u skladu sa postojećom institucionalnom in-frastrukturom, kapacitetima i zakonodavst-vom kao i u skladu sa domaćim tržištem i ekonomijom. Koncept ekonomije koji je dominirao u Evropi sve do danas i koji se bazira na nekontrolisanoj eksploataciji ograničenih prirodnih resursa za proizvod-nju proizvoda koje poslije korištenja na-jčešće bacimo, kao posljedicu je imao, i ima još uvijek, povećanje stepena zagađenja i u konačnici gubitak ekosistema kao i gubitak značajnih sirovina. Najveći broj proizvoda

7

samo jednom koristimo te ih nakon toga bacamo. U decembru 2015. godine, Evropska komisija je promovisala novi paket o tzv. cirkularnoj ekonomiji koja se zasniva na principu da proizvode ponovo koristimo, da ih recikliramo, odnosno, da omogući-mo da otpad jedne koristimo kao sirovinu druge industrije. Cilj ovog koncepta je da se energijom i sirovinama upravlja efikasno a da se istovremeno forsiraju obnovljivi izvori energije. U EU fondovima je obezbjeđeno preko 6 milijardi eura za provođenje ovog paketa. Koncept cirkularne ekonomije je potpuno komplementaran koncep-tu „održivog razvoja“ koji se definiše kao „razvoj koji udovoljava potrebama sadašn-jice, a istodobno ne ugrožava mogućnost budućih generacija da udovolje vlastitim potrebama“1. Razumjevanjem koncepta održivog razvoja razumjet ćemo razloge i potrebu uvođenja i uspostavljanja i tržišnih i netržišnih instrumenata zaštite okoliša uključivo i zelenih javnih nabavki i zelenih poreza. Odgovornim pristupom čuvamo okoliš i štedimo resurse, a istovre-meno omogućujemo razvoj održive zelene ekonomije i otvaranje novih radnih mjesta. Zelena javna nabavka je postupak pri kojem naručioci nastoje naručivati robu, usluge i radove koji tokom svog životnog ciklusa imaju manji učinak na okoliš od robe, usluga i radova s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili. Osnovni smisao ekoloških pore-za je smanjenje štete okolišu povećanjem troškova štetnih djelovanja. Bosna i Hercegovina se obavezala da će svoje zakonodavstvo harmonizirati sa

1 Lester Brown, osnivač Worldwatch instituta

pravnom stečevinom EU. Nakon što su insti-tucije vlasti bile zaustavljane u tom procesu od strane političkih struktura, potpisivan-jem adaptiranog SSP-a, procesi bi se trebali otkočiti i očekuje se da se aktivnosti sada odvijaju hitno i u skladu sa zahtjevima EU. Svi dosadašnji izveštaji o napretku BiH na putu evropskih integracija bilježe male odnosno skoro nikakve napore BiH da se donesu suštinske promjene u sek-toru zaštite okoliša. U pogledu klimatskih promjena, u zemlji još uvijek ne postoji sveobuhvatna politika niti strategija vezana za klimu. Potrebni su značajni napori da se pitanje klimatskih promjena kao i politika odnosa prema zagađivačima u potpunosti ugradi u sektorske politike i strategije. Iako se BiH prethodno pridružila Sporazumu iz Konpenhagena, nisu preduzete mjere za ispunjavanje obaveze ublažavanja štetnog uticaja po životnu sredinu do 2020. Rezultati istraživanja mogu se svesti na sljedećih nekoliko zaključaka:

1. Bosna i Hercegovina nema jasno definisa-nu ekonomsku politiku održivog razvoja na principima cirkularne ekonomije, poreznu politiku (zeleni porezi), kao i politiku zelenih javnih nabavki.

2. Ekološka poreska reforma u Bosni i Her-cegovini tek predstoji, budući da postojeće instrumente, takse i naknade kao i „ozelen-javanje“ tradicionalnih poreskih oblika, ne možemo posmatrati kao tržišne meha-nizme zaštite, odnosno kao ekološke ili ze-lene poreze. Pri ovome treba imati u vidu da se mora na adekvatan način pristupiti statis-tičkom praćenju i statističkom izvještavanju u vezi sa svim indikatorima zaštite okoliša. Tek pošto ovaj zahtjev bude ispunjen, može se pristupiti ozbiljnijoj analizi mogućnosti i analizi efekata ekoloških poreza, kao i zele-

Koncept cirkularne ekonomije je potpuno komplementaran konceptu „održivog razvoja“ koji se definiše kao „razvoj koji udovoljava potrebama sadašnjice, a istodobno ne ugrožava mogućnost budućih generacija da udovolje vlastitim potrebama“

8

nih javnih nabavki na životnu sredinu i na raspored ukupnog poreskog tereta na poje-dinačne ekonomske aktere.

3. U Bosni i Hercegovini ne postoji konkret-na i učinkovita inicijativa u pravcu ozbiljnije ekološke poreske reforme. Pitanju ekon-omskih tržišnih mjera koje se mogu pre-duzeti na smanjivanju zagađenja malo se posvećuje pažnje, kako među predstavnici-ma akademske zajednice tako i među nos-iocima ekonomske politike. Razlozi mogu biti brojni. Nije urađena ni jedna studija koja bi istraživala oportunost i mogućno-sti uvođenja zelenih poreza i sprovođenje ekološke poreske reforme. Jedna ovakva studija bi dala odgovor i na pitanje kakvi bi bili fi nansijski, odnosno fi skalni aspekti ovakvog oporezivanja.

4. Još uvijek nisu pokrenute konkretne aktivnosti na izmjeni Zakona o javnim nabavkama u cilju ugrađivanja obaveze primjene mjerila zelenih kriterija u javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini. U proce-su približavanja evropskim integracijama, ove izmjene su neophodne jer je na nivou Evropske unije 7. akcijski program za okoliš „Živjeti dobro unutar granica našeg plane-

ta“ (2013.) kao strateški cilj do 2020. godine za cijelu Evropsku uniju postavio provedbu od najmanje 50% javne nabavke uz prim-jenu mjerila zelene javne nabavke.

5. Neophodno je na državnom nivou doni-jeti nekoliko značajnih strateških dokume-nata i akcijskih planova: Strategiju održivog razvoja BiH, Strategiju energetskog razvoja, državni Akcijski plan energijske efi kasno-sti, državni Akcijski plan za zelenu javnu nabavku koji bi formulisao mjere i modele integrisanja zelenih mjerila u postupke javne nabavke kroz Zakon o javnoj nabavki, i izrade vodiča koji bi sadržavao upustva za integraciju zahtjeva energetske efi kasnosti u postupke javne nabavke.

6. Poseban značaj, u nedostatku pravovremene inicijative i akcije sa držav-nog nivoa, imaju lokalne zajednice koje prepoznaju prednosti uključivanja u pro-cese uspostavljanja održive ekonomije koja će i sadašnjoj i budućim generacijama omo-gućiti podizanje nivoa životnog standarda i racionalno korištenje ograničenih prirodnih resursa. Primjerima dobre prakse zelenih javnih nabavki i zelenog oporezivanja će se dodatno promovisati prednosti organske

9

proizvodnje i korištenja alternativnih izvora energije u poljoprivredi, te uvezivanje istih sa ostalim segmentima ruralnog razvoja. Primjerima projekata ruralnog razvoja koji organskoj proizvodnji pridodaju vrijedno-sti konkurentnosti, ruralnog turizma, nu-tricionizma te planske proizvodnje zdrave lokalne hrane, kao i projekti koji za cilj imaju smanjenje uticaja na klimatske promjene kroz korištenje alternativnih izvora energije na farmama (sunce, vjetar, geotermalna en-ergija, voda) i okoliš ovoj grani poljoprivre-de može još više dati na značaju. Ovakav pristup stvara održive razvojne projekte na cijeloj teritoriji BiH.

7. Istraživanja koja smo sproveli potvrđuju da je neophodno nastaviti raditi na pod-izanju svijesti građana, edukovati i infor-misati građane o konceptu i principima održivog razvoja, cirkularne ekonomije, sociološkoj i ekološkoj dimenziji koncepta održivog razvoja, netržišnim i tržišnim meh-anizmima zaštite okoliša, uključivo i zelene poreze i zelene javne nabavke. U narednim koracima potrebno je nastaviti sa aktivnostima koje će identifici-rati ključne aktere, primjere dobrih praksi te preporučiti konkretne mjere poreznih poli-tika kroz kategorizaciju u skladu sa stanjem i potrebama građana. Veoma je bitno da u aktivnostima koje doprinose napretku učestvuju lokalne zajednice, svi građani, akademska zajednica, industrija, privreda, članovi nevladinog sektora, kao i donosio-ci odluka i donatori. Također je potrebno podržati razvoj jedinstvenih stavova na cijeloj teritoriji BiH kojima će se pokrenuti

neophodne reforme, a koje će doprinijeti održivom razvoju BiH uz podršku čistih teh-nologija, korištenja alternativnih izvora en-ergije koja umanjuje zagađenje okoliša, te smanjuje uticaje globalnog zagrijavanja.

8. Zelenom javnom nabavom i zelenim porezima doprinosi se čišćem i zdravom okolišu i povećanju kvalitete života građa-na, ona može biti pokretač inovacija te osigurati industriji poticaje za razvoj zele-nih proizvoda i usluga posebno u sektori-ma gdje javni naručitelji predstavljaju velik udio na tržištu. Mjerila zelene javne nabavke sve više ulaze u zakonodavstvo EU, a dinami-ka primjene ovisi o spremnosti privreda za prihvatanjem visoko postavljenih krit-erija za efikasno korištenje resursa i zaštite okoliša. Postoji više direktiva EU koje omo-gućuju uključivanje ekoloških zahtjeva u tehničkim specifikacijama dokumentacije za nadmetanje. Ekološki porezi trebali bi rezultira-ti poboljšanjem, odnosno sprječavanjem pogoršanja čovjekova okoliša. Kao instru-menti politike zaštite okoliša doprinijet će internalizaciji eksternih troškova a samim tim imaju odgojnu ulogu i ulogu financiran-ja. Kroz uvođenje mjera zelenih javni nabav-ki podstiče se važan doprinos održivoj po-trošnji i proizvodnji i doprinosi smanjenju potrošnje resursa te emisiji stakleničkih pli-nova i CO2. Ako tijela javne uprave pri kupo-vini odaberu robe, usluge i radove s manjim utjecajem na okoliš, mogu značajno doprin-ijeti lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim ciljevima održivosti.

Ekološki porezi trebali bi rezultirati poboljšanjem, odnosno sprječavanjem pogoršanja čovjekova okoliša.

10

Uvod

Koncept ekonomije koji je dominirao u Evropi sve do danas i koji se bazi-ra na nekontrolisanoj eksploataciji

ograničenih prirodnih resursa za proizvod-nju proizvoda koje poslije korištenja na-jčešće bacimo, kao posljedicu je imao i ima još uvijek povećanje stepena zagađenja i u konačnici gubitak ekosistema kao i gubitak značajnih sirovina. Najveći broj proizvoda samo jednom koristimo te ih nakon toga bacamo. U decembru 2015. godine, Evrops-ka komisija je promovisala novi paket o tzv. cirkularnoj ekonomiji koja se zasniva na principu da proizvode ponovo koristimo, da ih recikliramo, odnosno, da omogući-mo da otpad jedne koristimo kao sirovinu druge industrije. Cilj ovog koncepta je da se energijom i sirovinama upravlja efi kasno a da se istovremeno forsiraju obnovljivi izvori energije. U EU fondovima je obezbjeđeno preko 6 milijardi eura za provođenje ovog paketa. Koncept cirkularne ekonomije je potpuno komplementaran konceptu „održivog razvoja“. Koncept održivog razvoja se po-javljuje krajem osamdesetih godina prošlog

vijeka. Vrlo često korištena defi nicija ovog koncepta je ona koju je dao Lester Brown, osnivač Worldwatch instituta2, a navede-na je i u izvještaju „Our Common Future“ Brundtlandove komisije3 : „Održivi razvoj je razvoj koji udovoljava potrebama sadašnjice, a ist-odobno ne ugrožava mogućnost budućih generacija da udovolje vlastitim potreba-ma“. Razumijevanjem koncepta održivog razvoja razumjet ćemo razloge i potrebu uvođenja i uspostavljanja i tržišnih i netržišnih instrumenata zaštite okoliša uključivo i zelenih javnih nabavki i zelenih poreza. Odgovornim pristupom čuvamo okoliš i štedimo resurse, a istovre-meno omogućujemo razvoj održive zelene ekonomije i otvaranje novih radnih mjesta. Pojam održivog razvoja obuhvata ekonomski progres i društvenu odgovor-nost, ali i zaštitu okoliša i resursa.

2 Worldwatch Insti tute globalno je usmjerena orga-nizacija za istraživanje okoliša, sa sjedištem u Wash-ingtonu D.C. Worldwatch je poznat kao jedna o deset najznačajnijih organizacija za istraživanje održivog razvoja3 World Commission on Environment and Develop-ment (WCED), Our Common Future, Oxford, 1987, p. 43.

Pojam održivog razvoja obuhvata

ekonomski progres i društvenu

odgovornost, ali i zaštitu okoliša i

resursa.

11

Polazeći od defi nicije Lestera Browna, može se zaključiti kako postoje tri važne dimenzi-je koncepta održivog razvoja4: a) Koncept razvoja - što ne znači isto što i privredni rast. Privredni rast u prvi plan stavlja kvantitativne elemente, dok koncept održivog razvoja stavlja fokus na kvalita-tivni koncept. b) Koncept potreba - u fokus stavlja pitanja raspodjele osnovnih resursa za povećanje kvalitete života. c) Koncept budućih naraštaja - upozorava na održivosti i postavlja suštinsko pitanje: „Šta sadašnji naraštaji ostavljaju budući-ma?“ Konferencija Ujedinjenih naro-da o održivom razvoju (United Nations Conference on Sustainable Development − UNCSD) „Rio+20“, održana 2012. u Rio de Janeiru formulisala je i postavila sveo-buhvatan okvir za održivi razvoj. Jedna od najznačajnijih odluka Konferencije je defi ni-sanje budućih ciljeva održivog razvoja koji obuhvataju tri dimenzije: privrednu, soci-jalnu i ekološku dimenziju. To podrazumje-va i integrisanje pitanja okoliša u razvojne politike i internalizacija troškova u vezi s okolišom (tj. prevođenje eksternih troško-va degradacije okoliša u interne troškove

4 Cf., Mladen Črnjar, „Ekonomika i politi ka zašti te okoliša“. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Ri-jeka 2002, str. 189.

zagađivača/korisnika) na osnovu načela za-gađivač/korisnik plaća. Cirkularna ekonomija i način plan-iranja koji u svim koracima uvodi planiranje recikliranja i ponovnog korištenja resur-sa jeste promjena koja takođe treba da se razumije i prihvati u budućim razvojnim planovima u BiH. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH na sastanku prošle godine s predsjednikom Generalne skupštine UN-a je izjavio: “Cilj je da BiH do 2025. bude održi-va i zelena ekonomija”. 5

Pristupanje Evropskoj uniji je strateški prioritet Bosne i Hercegovine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom je stupio na snagu te in-tenzivirao proces integrisanja i preuzimanja potpune odgovornosti za taj proces. Inte-grisanje Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju je veoma značajan proces koji zaht-jeva korjenite promjene u društvu i ispun-javanje prioriteta evropskog partnerstva. Stupanjem na snagu Sporazuma o stabili-zaciji i pridruživanju Bosna i Hercegovina se obavezala pratiti pravnu stečevinu (acquis) Evropske unije i prilagođavati postojeće nacionalne zakone i regulative sa važećim zakonima Evropske unije.

5 www.bhrt.ba, 2016

Postojeći linearni modelplaniranja; Izvor: Durmišević E. (2006),„Tranformable Building Structure“CEDRIS M&CC,Netherlands; (prevod Sanela Klarić)

Cirkularna ekonomija i način planiranja koji u svim koracima uvodi planiranje recikliranja i ponovnog korištenja resursa jeste promjena koja takođe treba da se razumije i prihvati u budućim razvojnim planovima u BiH.

12

Odlukom o instrumentima za usklađivan-je zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa pravnom stečevinom Evropske unije („Službeni glasnik BiH“, br. 23/11) utvrđu-je se obaveza izrade instrumenata za usk-lađivanje (uporedni prikaz usklađenosti zakonodavstva i izjave o usklađenosti) u postupku izrade nacrta i prijedloga propisa kojim se usklađuje zakonodavstvo Bosne i Hercegovine sa pravnom stečevinom Ev-ropske unije. Kada posmatramo po sektorima najveći zagađivač u zemljama EU jeste građevinski sektor. Pored ovog sektora slije-di sektor transporta i poljoprivrede a onda sektori proizvodnje i energetski sektor.

Prema Trećem nacionalnom i Dru-gom dvogodišnjem izvještaju o emisiji stakleničkih plinova Bosne i Hercegovine, najznačajniji izvor CO2 je energetski sek-tor koji pridonosi sa oko 53% cjelokup-nim emisijama CO2, slijedi poljoprivreda (14%), industrijski procesi (6%) i otpad (5%). Udio emisija iz ostalih sektora u ukupnim emisijama u tom periodu iznosi oko 22%.6 Klimatske promene utiču na mnoge ekon-omske sektore dok sektori pojedinačno

6 Treći nacionalni i drugi dvogodišnji izvještaj o emisiji stakleničkih plinova Bosne i Hercegovine h� p://www.unfccc.ba/site/upload/PDF_dokumenti /TNC_Report%20_LAT.pdf

svojim neadekvatnim aktivnostima utiču na klimatske promjene te je jako bitno da se u sve sektore uvede održivo strateško plan-iranje. U okviru tržišnih mehanizama is-taknutu ulogu instrumenata politike zaštite čovjekova okoliša imaju zeleni porezi. Ovd-je treba napomenuti da pitanje ekoloških poreza nije niti jednostavno, niti jednodi-menzionalno. Ono zadire u druge politike, van poreskih i fi skalnih, koje je neophodno provesti na zajedničkom tržištu sa jedne, a sa druge strane postavlja i pitanje odnosa nacionalne/nadnacionalne nadležnosti, odnosno neophodnog stepena harmoni-zacije. Ova pitanja su takođe povezana i sa organizacijom i usvajanjem pravila zelenih javnih nabavki. Ono što treba naglasiti jeste da je potrebno i ovu problematiku istražiti te int-ezivirati razgovore na ovu temu kako bi na-predak u pristupanju BiH u EU potpomogli i u ovom segmentu a koji je jako važan za održivi razvoj Bosne i Hercegovine.

U� caj građavinskog sektora na zagađenja;

Izvor: EUROSTAT; h� p://epp.eurostat.ec.europa.eu

13

Kontekstualna analiza

Bosna i Hercegovina (BiH) ima površinu od 51209,2 km2, koja se sastoji od 51197 km2 kopna i 12,2 km2 mora.

Klima u BiH varira, od umjereno kontinen-talne u sjevernom dijelu duž rijeke Save i u zoni podnožja do alpske klime u planinskim regijama, i mediteranske klime u priobal-nom i području regije niske Hercegovine na jugu i jugoistoku. BiH je suverena država sa decentraliziranom političkom i administra-tivnom strukturom. Sastoji se od dva entite-ta: Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS) te Distrikta Brčko. Federacija Bosne i Hercegovine je podijelje-na na 10 kantona. Ukupan broj stanovnika je 3.791.622, prema preliminarnim rezultati-ma popisanih lica iz 2013, od čega 1.326.991 (35%) u Republici Srpskoj, 2.371.603 (63%) u Federaciji Bosne i Hercegovine, te 93.028 (2%) u Brčko Distriktu. BDP 25.734 miliona KM, BDP po glavi stanovnika 6.709 KM (2012). 7

Kada govorimo o konvencijama i procesu pridruživanja EU Bosna i Hercegov-ina je potpisala veliki broj ugovora te se sve političke snage u zemlji slažu da je jedini

7 ibid

put razvoja put pridruživanja Evropskoj uni-ji.8 Neke od ratifi ciranih konvencija su: Kon-vencija UN-a o biološkom diverzitetu, Kon-vencija UN-a za borbu protiv dezertifi kacije zemljišta, Bečka konvencija o zaštiti ozonsk-og omotača, Konvencija o prekograničnom zagađivanju vazduha na velikim udaljenos-tima kao i Aarhuska konvencija o dostup-nosti informacijama, učešću javnosti u donošenju odluka i pristupu pravdi u oblas-ti životne sredine. U BiH je stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju što je intenzi-virao rad i posvećenost svih institucija pre-ma značajnom broju obaveza koje je BiH preuzela potpisivanjem ovog i svih drugih ugovora u procesu približavanja EU i ost-varivanja statusa članice. Radi nepostojanja političke volje mnogo vremena i prilika je u dosadašnjem periodu izgubljeno, tako da tek sada, nakon stupanja na snagu Spora-zuma, predstoji puno posla za sve aktere u svim sektorima i na svim nivoima vlasti. Izvještaj o napretku za 2016. go-dinu iznosi: „Kada je riječ o ekonomskim kriterijima, Bosna i Hercegovina je još uvi-

8 h� ps://www.coe.int/bs/web/sarajevo/dokumenti

14

Kada je riječ o ekonomskim

kriterijima, Bosna i Hercegovina je

još uvijek u ranoj fazi razvoja funk-

cionalne tržišne ekonomije...

jek u ranoj fazi razvoja funkcionalne tržišne ekonomije. Određeni napredak je postig-nut u modernizaciji radnog zakonodavstva, poboljšanja poslovnog okruženja i rješa-vanja nedostataka u fi nancijskom sektoru u okviru dogovorene Reformske agende. Međutim, javni sektor je neefi kasan, a pri-vatni sektor se sporo razvija. Ono što će biti ključno je snažna i kontinuirana politička podrška brzoj provedbi prijeko potrebnih strukturnih reformi u skladu sa dogovoren-om Reformskom agendom.“9 Pored svega navedenog u izvješta-ju o napretku za 2016. godinu kao i drugim dokumentima koji govore o potrebnim reformama, BiH bi trebala značajnije raditi na uvođenju mehanizama zaštite okoliša s ciljem očuvanja ograničenih prirodnih re-sursa i životne sredine. Prema istraživanjima koja se rade u BiH veliki problemi se vide u svim sek-torima jer ne postoje jasne strategije usk-lađene sa zahtjevima i standardima EU kao i strateškim ciljevima koji su jasno defi nisani i sa kojima bi se osiguralo da se okolišni stan-dardi i smanjenje emisija CO2 ostvare prema strateškim ciljevima EU 20/20/20.

9 h� p://www.dei.gov.ba/dei/media_servis/vijesti /default.aspx?id=17616&langTag=hr-HR

CILJEVI – „EVROPA 2020.“:- smanjenje emisije CO2 za 20%

- smanjenje potrošnje energije za 20%- veća primjena obnovljivih izvora

energije za 20%. S obzirom da je harmoniziranje za-konodavstva BiH sa pravnom stečevinom EU veoma kompleksan i vremenski zaht-jevan proces, značajan problem je nastao kada su institucije vlasti bile zaustavljane u tom procesu od strane političkih struktura. Potpisivanjem adaptiranog SSPa očekuje se da se otkoče procesi i da se sada aktivnosti odvijaju hitno i u skladu sa zahtjevima EU. Upravo zaustavljanje procesa har-moniziranja zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU do sada je dovelo da BiH gubi enormne iznose nepovratnih sred-stava iz EU fondova zbog nepostojanja saglasnosti predstavnika političkih elita o uspostavljanju institucionalnog sistema na državnom nivou. I upravo, ako se ovim problemom, tj. problemom nazadovanja svih razvojnih sektora, niko ne bude bavio, posljedice će biti još veće. Kako ekonomske, okolišne, tako razvojne i socijalne. Danas, nakon usaglašavanja političkih stavova građani BiH očekuju značajne pomake.

15

Zelene javne nabavke

Zelena javna nabavka defi nisana je u Komunikaciji Evropske komisije „Jav-na nabavka za bolji okoliš“ kao:

„Zelena javna nabavka je postupak pri ko-jem javna tijela nastoje naručivati robu, usluge i radove koji tokom svog životnog ciklusa imaju manji učinak na okoliš od robe, usluga i radova s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili“.10 Zelena javna nabavka je dobro-voljni instrument zaštite okoliša kojim se potiče zaštita okoliša i održiva potrošnja i proizvodnja. To je postupak pri kojem ti-jela javne uprave nabavljaju robu, radove i usluge koji tokom životnog vijeka imaju manji učinak na okoliš od robe, radova i usluga s istom osnovnom funkcijom kakva bi se inače naručila. Za svaku grupu proizvoda određuju se mjerila ili kriteriji koji sadrže ključne uticaje na okoliš, te obuhvataju potrošnju resur-sa i energije, djelovanje na bioraznolikost i eutrofi kaciju, toksičnost, emisiju onečišću-jućih materija, stakleničkih plinova i CO2 i nastajanje otpada na mjestu nastanka.11

10 COM(2008) 400 na stranici 4.11 Mr.sc.Marti na Ciglević, Zelena javna nabava“, Poreski vijesnik 7-8/2016, str.69

Pojedinačne države članice mogu same odlučiti u kojem će ga obimu provoditi. Može se primijeniti na ugovore iznad i ispod praga za primjenu direktiva EU-a o javnoj nabavki. 12 Evropska je komisija 2011. objavila priručnik „Kupujmo na društveno osviješten način: priručnik za socijalnu osviještenost u javnoj nabavci“.13 Javna su tijela glavni potrošači u Evropi i svake godine potroše 2 milijarde EUR (što je 19 % BDP-a EU). Ako se odluče na kupovinu roba, usluga i radova s manjim uticajem na okoliš, mogu značajno doprinijeti lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim ciljevima održivosti. Cilj zelenih javnih nabavki kroz pre-poruke i direktive EU-a je osigurati društve-no odgovorno ponašanje javnog sektora što podrazumjeva postizanje sljedećih cilje-va:14

- Regionalni razvoj − EU podržava regionalni razvoj tako što se proizvode i

12 Direkti ve 2004/17/EZ i 2004/18/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća13 h� p://ec.evropa.eu/social/BlobServlet?do-cId=6457&langId=en14 h� p://ec.evropa.eu/environment/gpp/pdf/buy-ing_green_handbook_hr.pdf

Zelena javna nabavka je postupak pri kojem javna tijela nastoje naručivati robu, usluge i radove koji tokom svog životnog ciklusa imaju manji učinak na okoliš od robe, usluga i radova s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili.

16

usluge nabavlja od najbližih dobavljača, jer tako potiče razvoj privrede u regijama, utiče na manji utrošak energije u prijevozu uz manju emisiju CO2 u atmosferu - to je jedan od razloga što se odgovornu javnu nabavku naziva „zelenom“. - Ekološka komponenta − propi-sivanjem kriterija za eko-proizvode čuva se nacionalna proizvodnja te ujedno zdravlje radnika koji sudjeluju u proizvodnom pro-cesu, pa i korisnika tih proizvoda. Osim toga, ekološki proizvodi imaju dug garantni rok što sprječava neracionalnu upotrebu npr. šumskog resursa (drva kao glavne sirovine za izradu ekološkog namještaja). Ekološki proizvodi se mogu, nakon upotrebe, got-ovo 100% reciklirati čime se čuva priroda i smanjuje opasan otpad, kakav nastaje od PVC-a i alu-stolarije, laminatnih podova, namještaja od iveričkih ploča ili lakiranja. - Uticaj na korporativnu i privatnu potrošnju − istraživanja su pokazala kako javna uprava, uvođenjem zelenih javnih nabavki utiče na korporativnu i privatnu potrošnju tako što se, po ugledu na državu, počinju ponašati i menadžeri preduzeća i privatni potrošači kad kupuju slične proiz-vode, što proizvođačima omogućuje veću

proizvodnju, udruživanje, zapošljavanje kooperanata, uz znatno sniženje cijena tih proizvoda. - Socijalna komponenta − očuvan-je i otvaranje novih radnih mjesta radi pov-ećane potražnje, jačanja brenda domaće industrije te zadržavanja stanovništva na ruralnim područjima. - Poticanje društvenog napret-ka − Kupovne navike također imaju društ-vene implikacije, pa javna nabavka može unaprijediti i stanje društva - jamčiti dobre radne uvjete za ugovorne građevinske rad-nike, osigurati pristup javnim zgradama invalidima, omogućiti zapošljavanje mar-ginaliziranih skupina, sprječavati radno is-korištavanje djece ili uticati na pravedniju konkurentnu robnu razmjenu. - Postizanje fi nansijske efi kasnosti − Pametna nabavka ujedno znači i troškov-no efi kasnu nabavku.

Primjeri roba i usluga za koja se primjenjuju mjerila zelenih javnih nabavki:15 • energetski efi kasni računari;• uredski namještaj od drveta iz održivih iz-

15 „Buying green handbook“, Evropska komisija, 2011., str 5

Ekološki proizvodi se mogu, nakon

upotrebe, gotovo 100% reciklira-ti čime se čuva

priroda i smanjuje opasan otpad,

kakav nastaje od PVC-a i alu-sto-larije, laminatnih

podova, namještaja od iveričkih ploča ili

lakiranja.

17

vora; • zgrade sa smanjenom upotrebom energije;• reciklirani papir; • usluge čišćenja pri kojima se koriste ekološki proizvodi za čišćenje; • električna vozila, hibridna vozila ili vozila s niskim emisijama;• električna energija iz obnovljivih izvora energije. Zelena javna nabavka može biti glavni pokretač inovacija te osigurati indus-triji prave poticaje za razvoj zelenih proiz-voda i usluga – posebno u sektorima gdje javni naručitelji predstavljaju velik udio na tržištu (npr. građevinarstvo, ruralni razvoj, zdravstvene usluge ili javni prijevoz). Zelenom javnom nabavom može se osigurati i fi nansijska ušteda javnom sektoru. Nabavkom proizvoda koji troše manje energije ili štede vodu mogu se os-tvariti uštede troškova komunalnih uslu-ga. Smanjenjem sadržaja štetnih materija u proizvodima mogu se smanjiti troškovi zbrinjavanja otpada.

Primjeri efi kasne primjene zelenih javnih nabavki : 16 • Grad Beč uštedio je 44,4 miliona i više od 100 000 tona CO2 od 2004. do 2007. kroz svoj program ekološke nabavke.17 • Samo u Nizozemskoj uštedjelo bi se tri miliona tona CO2 da su sva nizozemska jav-na tijela primijenila kriterije za nacionalnu održivu javnu nabavku, koji uključuju ze-lene kriterije. Potrošnja energije u javnom sektoru smanjila bi se za 10 %. 18 • Kada bi sve nabavke informatičke opreme

16 ibid17 Članak Klimaschutzprogramm “ÖkoKauf Wien” spart CO2 und Geld (Beč, 2008.) dostupan je na: www.wien.gv.at/rk/msg/2008/0326/011.html18 De impact van het programma duurzaam inkopen anno 2011 na stranici 4. (Nizozemsko ministarstvo za infrastrukturu i okoliš, 2011.)

u Evropi pratile primjer Gradskog vijeća Ko-penhagena i Švedske agencije za upravni razvoj, potrošnja energije smanjila bi se za približno 30 teravat-sati, što je približno jed-nako četirima nuklearnim reaktorima.19

• Prema analizi troškova i koristi u kojoj su novčano izraženi mogući učinci, u Velikoj Britaniji mogla bi se ostvariti ušteda od 40,7 milijuna GBP (47,2 milijuna EUR) kada bi svi središnji uredi vlade i izvršne agencije prim-ijenili standarde kupovanja koje je predloži-la vlada (kriteriji zelene javne nabavke).20

• Emisije CO2 smanjile bi se za 15 milijuna tona godišnje kada bi cijeli EU donio jed-nake kriterije povezane s okolišem za rasv-jetu i uredsku opremu kao grad Turku u Finskoj, čime bi se potrošnja električne en-ergije smanjila za 50 %.21

19 Green procurement makes a diff erence: Prime examples from the Nordic countries (Zelena javna nabavka je važna: glavni primjeri iz nordijskih država) na stranici 5. (Nordijsko vijeće, 2009.) dostupno na h� p://www.norden.org/da/publikati oner/publika-ti oner/2009-740. Primijenjeni kriteriji odnose se na potrošnju energije, buku, recikliranje i opasne tvari.20 U 11 godina, najbolja procjena neto sadašnje vri-jednosti iz dokumenta Revised Government Buying Standards for Furniture: Impact Assessment (Revi-dirani standardi vlade za kupovanje namještaja: procjena učinka), stranica 23. (Ministarstvo za oko-liš, prehranu i ruralne poslove, 2010.) dostupno na: h� p://sd.defra.gov.uk/documents/20100607furni-ture-ia.pdf21 Green procurement makes a diff erence: Prime ex-amples from the Nordic countries (Nordijsko vijeće, 2009.) na stranici 5

Grad Beč uštedio je 44,4 miliona i više od 100 000 tona CO2 od 2004. do 2007. kroz svoj program ekološke nabavke.

18

• U SAD-u je javnoj upravi dopuštena kupovina samo računalne opreme kakva ima Energy Star oznaku 4, a potražnja za takvim modelima je bila toliko velika da su nakon samo nekoliko godina, gotovo svi proizvodi na tržištu udovoljavali tim stan-dardima. Proizvođačima se više nije isplati-lo usporedo proizvoditi robu različitih svo-jstava, pa je proizvodnja manje efi kasnih modela prekinuta.22

Zelena javna nabavka sve se više ističe u međunarodnim i evropskim strateškim dokumentima kao instrument koji može doprinijeti ozelenjavanju tržiš-ta i potaknuti razvoj eko-inovacija u svrhu razvoja zelenih proizvoda i usluga. Posebno se potiče tzv. „održiva“ javna nabavka koja pored mjerila koja se odnose na okoliš ukl-jučuju i socijalna mjerila. Ujedinjeni narodi su 2012. godine na Konferenciji o održivom razvoju Rio+20 usvojili 10. godišnji okvir za obrasce održive potrošnje i proizvodnje23 kojim se nastoji stimulisati uvođenje zelenih i održivih mjer-ila u postupke javne nabavke. Na nivou Evropske unije 7. akcijs-

22 Mr.sc.Marti na Ciglević, Zelena javna nabava“, Poreski vijesnik 7-8/2016, str.7123 10 year frame work of programs on sustainable consumpti on and producti on pa� erns 2012

ki program za okoliš „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta“ (2013.)24 kao strateš-ki cilj do 2020. godine za cijelu Evropsku uniju postavlja provedbu od najmanje 50% javne nabavke uz primjenu mjerila zelene javne nabavke. Pored toga, Strategija za pametan, održiv i uključiv rast „Evropa 2020.“ ističe javnu nabavku kao snažno sredstvo za os-tvarenje sljedećih ciljeva: smanjenje emisije CO2 za 20%, smanjenje potrošnje energije za 20% i povećanje korištenja obnovljivih izvora energije za 20%. Na nacionalnom nivou većina država članica EU-a već je objavila nacio-nalne akcijske planove u kojima se navode različite aktivnosti i mjere podrške za zele-nu ili održivu javnu nabavku.25 Većina je odredila ciljeve za zelenu ili održivu javnu nabavku, bilo u smislu općenite nabavke ili pojedine grupe proizvoda ili usluga. Neke zemlje iz regije razvile su i skupove kriterija za zelenu ili održivu javnu nabavku za brojne grupe proizvoda ili uslu-ga. U mnogim slučajevima oni su slični krit-erijima EU-a za zelenu javnu nabavku, ali su prilagođeni tako da odražavaju posebne okolnosti ili prioritete tijela koja su ih razvi-la. Većina skupova kriterija određena je na osnovu podataka o analizi životnog ciklusa, ako su dostupni, zajedno sa znakovima za okoliš i dokazima na kojima se oni temelje.26 Poveznice na veliki broj tih skupova kriterija i popratne upute nalaze se na web-stranici

24 Odluka br. 1386/2013/EU Evropskog parlamenta i Vijeća od 20. novembra 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. “Živjeti dobro un-utar granica našeg planeta” (SL L 354, 28. 12. 2013.)25 h� p://ec.europa.eu/environment/gpp/acti on_plan_en.htm.26 Vidi Evans, Ewing, Mouat i Nu� all: Assessment and Comparison of Nati onal Green and Sustainable Public Procurement Criteria and Underlying Schemes (2010.) (Procjena i usporedba nacionalnih kriterija za zelenu i održivu javnu nabavku i temeljnih planova), dostupno na: h� p://ec.europa.eu/environment/gpp/studies_en.htm

Emisije CO2

smanjile bi se za 15 milijuna tona

godišnje kada bi cijeli EU donio

jednake kriterije povezane s okolišem za

rasvjetu i uredsku opremu kao grad

Turku u Finskoj, čime bi se potrošnja

električne energije smanjila za 50 %.

19

EU-a o zelenoj javnoj nabavci. Republika Hrvatska je odmakla ostalim državama regije u izradi strateških planskih dokumenata i izmjeni zakonske regulative u cilju uvođenja koncepta i raz-rade postupaka, kriterija i mjerila zelenih javnih nabavki. Na nacionalnom nivou jačanje in-strumenta održive i zelene javne nabavke predviđeno je „Strategijom održivog razvit-ka Republike Hrvatske“ („Narodne novine“, broj 30/09.) i „Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske“ („Narodne novine“, broj 130/09.). „III. Nacionalni akcijski plan ener-getske učinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2016. godine“27 sadrži mjeru P.5. „Zelena javna nabavka“ koja gov-ori o integrisanju zelenih mjerila u postupke javne nabavke kroz Zakon o javnoj nabavci i kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, o obavezi izrade akcijskog plana za zele-nu javnu nabavku i izradi vodiča, koji bi sadržavao upustva za integraciju zahtjeva energetske efi kasnosti u postupke javne

27 h� p://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TX-T/?qid=1421940543298&uri=CELEX:32013D1386 h� p://www.mingo.hr/public/3%20Nacionalni_akci-jski_plan.pd

nabavke. Koordinacijsko tijelo za ovu mje-ru je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, dok Fond za zaštitu okoliša i energetsku efi -kasnost osigurava sredstva za provođenje mjera. Konačno, Republika Hrvatska je 2015.godine donijela i „Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017.godine sa pogledom do 2020.godine“28 . Ovim Nacionalnim akci-jskim planom analizirane su mogućnosti i formulisane mjere i aktivnosti ozelenjavan-ja javnih nabavki, a sve u funkciji postizanja strateškog cilja od 50% provedenih pos-tupaka javnih nabavki uz primjenu zelenih mjerila do 2020.godine. Mjerila zelene javne nabavke sve više ulaze u zakonodavstvo EU, a dinami-ka primjene ovisi o spremnosti privreda za prihvatanjem visoko postavljenih krit-erija za efi kasno korištenje resursa i zaštite okoliša. Postoji više direktiva EU koje omo-gućuju uključivanje ekoloških zahtjeva u tehničkim specifi kacijama dokumentacije za nadmetanje.

28 h� p://www.mzoip.hr/doc/nacionalni_akcijski_plan_za_zelenu_javnu_nabavu.pdf

Republika Hrvatska je odmakla ostalim državama regije u izradi strateških planskih dokumenata i izmjeni zakonske regulative...

20

Ekološki (zeleni) porezi

Cilj uvođenja ekoloških poreza je djelovanje na poboljšanje, odnosno sprečavanje pogoršanja čovjekova

okoliša. Kao što smo to ranije već naveli, politika zaštite okoliša treba ostvariti ciljeve održivog privrednog razvoja, zaštite eko-sistema, očuvanja bioraznolikosti i globalne ekološke ravnoteže. Instrumenti politike zaštite okoliša mogu se podijeliti na dvije osnove grupe, i to na: a) instrumente koji djeluju izvan tržišta (utvrđivanje dopuštene količine za-gađenja) i b) instrumente koji djeluju u okviru tržišta (zasnovane na cijenama).

Instrumenti koji djeluju izvan tržiš-ta su svi oni koji su usmjereni na utvrđivan-je dopuštene količine zagađenja. To su sve one administrativne mjere, u obliku raznih dozvola, ograničenja i zabrana usmjerenih na regulisanje i ograničavanje emisije kao posljedice privredne aktivnosti privrednih subjekata, odnosno konzuma fi zičkih oso-ba. U te mjere spadaju npr. zabrana proiz-vodnje buke iznad određene jačine izražene decibelima, zabrana upotrebe određenog

pesticida izražena po jedinici upotrebljenog pesticida na jedinici zemljišta i slično.29 Instrumenti koji djeluju u okviru tržišta cijenama djeluju na odluke pojedinih potencijalnih zagađivača (pravnih i fi zičkih) o aktivnostima odnosno ponašanju koje neće ugrožavati odnosno štetno djelovati na okoliš. Ti su instrumenti brojni i različiti kao npr. ekološka davanja, subvencije, sus-tav povratnih depozita, ekološke licencije ili ekološki certifi kati, mjere kojima se potiče odnosno osigurava poštovanje propisa.30 U okviru tržišnih mehanizama, is-taknutu ulogu instrumenata politike zaštite čovjekovog okoliša imaju porezi. S obzirom na ciljeve koji se njima žele postići, naziva-ju se i ekološkim ili ekoporezima, a u sva-kidašnjem se govoru za njih često koristi naziv „zeleni porezi“. Osnovni smisao ekoloških poreza je smanjenje štete na okolišu povećanjem troškova štetnih djelovanja. Privredni sub-

29 Ba. Jelčić, Javne fi nancije, RRIF plus, Zagreb, 2001., str. 392.; Zoran Šinković: Ekološki porezi Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 953.-97630 Ba. Jelčić, Javne fi nancije, RRIF plus, Zagreb, 2001., str. 397.; Zoran Šinković: Ekološki porezi Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 953.-976

Osnovni smisao ekoloških poreza

je smanjenje štete na okolišu pov-

ećanjem troškova štetnih djelovanja. Privredni subjekti

bi tada bili prisiljeni uračunati efekte

vlastitog djelovanja na okoliš u cijenu

proizvoda ili usluge. Važno je da veliči-

na poreza bude jednaka novčanoj vrijednosti štete prouzrokovane u

okolišu.

21

jekti bi tada bili prisiljeni uračunati efekte vlastitog djelovanja na okoliš u cijenu proiz-voda ili usluge. Važno je da veličina poreza bude jednaka novčanoj vrijednosti štete prouzrokovane u okolišu. Koncept zaštite okoliša, u okviru koncepta održivog razvoja, treba da, prije svega, postigne tri cilja: a) zaštitu pojedinih ekosistema i trajno očuvanje izvornosti te biološke raz-nolikosti prirodnih zajednica, b) zaštitu i racionalno korištenje prirodnih izvora kao što su zrak, voda i zem-ljište, te postizanje njihove ekološke stabil-nosti, c) zaštitu od štetnih uticaja, oču-vanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, pri čemu je tako defini-sana zaštita mnogo većeg značaja nego-li odbrana od opasnosti i odstranjivanje smetnji.31

Ekološki porezi kojima se želi zaštititi čovjekov okoliš možemo podijeliti u tri grupe:32 a) Pigou-porezi ili specifični porezi – ovu skupinu poreza čine porezi kod ko-jih se visina poreznog opterećenja mjeri u direktnom odnosu prema jedinici emitira-nog zagađenja. Primjena tih poreza treba smanjiti emisiju štetnih tvari pojedinih za-gađivača. U pitanju je realizacija Pigouova stajališta da bi kroz ovakav porez trebalo internalizirati tzv. eksterne troškove, koji nastaju zbog toga što zagađivanje životne sredine stvara značajne izdatke trećim oso-bama, koja uopće nisu uključena u odnosu na tržište (npr. građanima koji udišu za-

31 J. Omejec, Uvodna i osnovna pitanja prava okoliša – poglavlje u knjizi O. Lončarić Horvat i drugi: Pra-vo okoliša, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Organizator, Zagreb, 2003., str. 32. – 3332 Zoran Šinković: Ekološki porezi Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 953.-976.

gađeni zrak i imaju dišne probleme). Dru-gim riječima, trošak ekološkog poreza pao bi na zagađivača što bi ovoga potaknulo da konačno povede više računa o prirodnim dobrima. b) Para-Pigou porezi – u ovu sk-upinu poreza prije svega treba ubrojiti in-direktne poreze, npr. carine, opći porez na promet, akcize. Po nižim će se poreznim stopama oporezivati ona dobra i usluge za koje se smatra da pri njihovoj proizvodnji ili konzumu štetnih utjecaja nema na oko-liš, dok bi se po većim poreznim stopama oporezivala dobra i usluge čija je proizvod-nja ili upotreba povezana sa zagađenjem životne sredine. c) Dvostrano korisni porezi – ekološki porezi su korišteni radi prikupljanja prihoda koji će biti usmjereni na neke aktiv-nosti povezane sa zaštitom životne sredine odnosno za finansiranje mjera kojima je cilj smanjiti zagađivanje okoliša.

Primjena fiskalnih instrumenata u ekološkoj politici bazira se na poštovan-ju dvaju načela: a) načela uzročnika štete te b) načela opće naknade. Suština nače-la uzročnika štete sastoji se u tome da se troškovi oštećenja prirode neposredno prenesu i njime opterete oni koji su ta oštećenja prouzrokovali. Međutim, prim-jenom ovog načela ne mogu se obuhvatiti svi troškovi oštećenja prirode koji uzrokuje neki prirodni subjekt. U tom slučaju potreb-no je primijeniti načelo opće naknade pa se svi uzročnici zagađenja i oštećenja prirode obvezuju na plaćanje fiskalnih davanja.33 Prema definiciji EU/OECD-a, (The Organisation for Economic Co-operation and Development - Organizacija za ekon-omsku saradnju i razvoj) ekološki porez je oblik poreza kod kojega je porezna osnovi-

33 ibid

22

ca izražena u fi zičkim jedinicama materije i dokazan je njezin negativan uticaj na okoliš. Kroz šest ekoloških programa u periodu od 1973.godine pa sve do 2010.godine, u EU su promovisane sve aktivnosti vezane za ekološko oporezivanje. U prvom programu su defi nisani ciljevi ekološke politike, u narednih četiri programa formulisani su aktivnosti i meh-anizmi zaštite okoliša po određenim pod-ručjima djelovanja (voda, zrak, šume, buka, upravljanjem otpadom, poljoprivreda, pro-met...), da bi se u petom programu (1993. – 2000.) prvi put defi nisali osnovi koncep-ta održivog razvoja, te, konačno, u šestom ekološkom programu (2001. – 2010.) for-mulisano je pet prioriteta i strateških aktiv-nosti u vezi sa ekološkim oporezivanjem. U Europskoj uniji postoje tri os-novne kategorije ekoloških poreza: a) porez na energente, b) porez na transport i c) porez na zagađenja i prirodne izvore.

U porez na energente ubrajaju se: porez na mineralna ulja i motorna goriva, benzin (olovni i bezolovni), dizel, loživo ulje, petrolej, kerozin, porez na prirodni plin i na potrošnju struje. U porez na transport ubrajaju se: porez na registraciju i korištenje motornih vozila, na uvoz i prodaju motornih vozila, porez za korištenje cesta i autocesta, na osiguranje luksuznih jahti i na putnike u zračnom prometu. U porez na zagađenja i prirodne iz-vore ubrajamo: porez na pesticide i umjetna gnojiva (zaštita voda), na pakovanje metala, plastike, stakla, keramike, na otpad (deponi-je), na zagađenje zraka (CO2, SO2, NOx), na baterije, gume, raspoložive kontejnere, na otpadne vode (kućanske i industrijske), na

plastične vrećice, na zagađenje vode, na CFC, HFC, PFAC i SF6 (onečišćivači ozona) i na nuklearnu energiju. Porezne reforme putem ekoloških poreza prve su počele provoditi skandina-vske zemlje. Švedska porezna reforma od 1990. – 1991. godine dovela je do znača-jnijeg smanjenja poreza na dohodak za približno 10 posto. Finska porezna refor-ma 1997. godine vodila je ka povećanju računa za potrošnju električne energije za domaćinstva i kao kompenzacijska mjera smanjena je stopa poreza na dohodak. Slične mjere implementirane su u Danskoj poreznoj politici. Porezi na energiju su važan izvor javnih prihoda i imaju značajnu fi skalnu funkciju. Porezi na energiju su i u funkci-ji smanjenja potrošnje energije odnosno zaštite ograničenih izvora energije. Budući da se fi skalnim mjerama postiže veća racio-nalnost u korištenju energije, porezima na energiju ostvaruje se i ekološka funkcija.

Švedska porezna reforma od 1990.

– 1991. godine dovela je do znača-

jnijeg smanjenja poreza na dohodak

za približno 10 posto.

23

Identifi kacija projekta

Projekat u 2017. godini ima za cilj da provede sveobuhvatno istraživanje tržišnih mehanizama zaštite okoliša

u BiH sa fokusom na zelene javne nabavke i zeleno oporezivanje kroz niz intervjua sa relevantnim institucijama i pojedinim stručnjacima koji se bave ovom temom, kao i konsultativnim radionicama u kojima se di-rektno razgovara sa ljudima iz velikog broja sektora o njihovim najvećim problemima i izazovima, kao i načinima za pozitivan do-prinos temi zelenih taksi i zelenih javnih nabavki. Kroz medijske aktivnosti i promo-ciju želi se potaći konkretnija javna politika sa problemom zelenog oporezivanja i zele-nih javnih nabavki, koje za cilj imaju zaštitu okoliša sa jedne strane, te prilagođavanje svih razvojnih sektora klimatskim nestabil-nostima. U procesu istraživanja i promo-cije posebna pažnja je usmjerena na pre-poznavanje i uvezivanje ključnih aktera koji učestvuju kako u prikupljanju podataka, di-skusiji tako i u promociji. Posebna pažnja je također, u ovoj fazi projekta, usmjerena na promociju zelenih javnih nabavki, te način-ima njihovog uvođenja u skladu sa posto-jećom institucionalnom infrastrukturom,

kapacitetima i zakonodavstvom kao i u sk-ladu sa domaćim tržištem i ekonomijom. Da bi promocija i zagovaranje bilo efektnije, organizovana su dva konsultativ-na sastanka koji su bili prilika za usaglaša-vanje javnog mišljena o ovoj problematici i novim temama istraživanja. Na konsulta-tivnim sastancima organizovanim u Viso-kom i Sarajevu istraživački tim je posebnu pažnju posvetio metodama za uvođenje tržišnih mehanizama zaštite okoliša, način-ima za konkretnije statističko praćenje za-gađivača te načinima i mogućnostima zel-enog oporezivanja i zelenih javnih nabavki u skladu sa tržištem i političkom organi-zacijom Bosne i Hercegovine. Zaključci i preporuke sa konsultativnih sastanaka su unijeti u fi nalni dokument.

Posebna pažn-ja je također, u ovoj fazi projek-ta, usmjerena na promociju zelenih javnih nabavki, te načinima njihovog uvođenja u skladu sa postojećom institucionalnom infrastrukturom, kapacitetima i zakonodavstvom kao i u skladu sa domaćim tržištem i ekonomijom.

24

Ciljevi projekta

Osnovni cilj projekta jeste potaći di-skusiju i rješavanje pitanja održivog razvoja te doprinijeti ubrzavanju

procesa približavanja BiH ka EU u skladu sa savremenim zahtjevima, standardima i konceptima održivog razvoja i cirkularne ekonomije, a sa posebnim fokusom na tržišne mehanizme zaštite okoliša - zelene javne nabavke i ekološki porezi.

Specifi čni ciljevi projekta su :

1. Jačanje dijaloga predstavnika civilnog društva i institucija vlasti u oblasti održivog razvoja, cirkularne ekonomije i klimatskih promjena u BiH;

2. Defi nisanje preporuka u vezi sa formu-lacijom i implementacijom tržišnih me-hanizama zaštite okoliša - zelenih javnih nabavki i zelenih poreza u BiH;

3. Edukacija, diskusija i konsultacije zaint-eresiranih strana o prednostima koncepta zelene ekonomije, uključivo njegovu razvo-jnu, ekološku i socijalnu dimenziju;

4. Informisanje šire javnosti putem interv-jua i emisija kroz sve vrste medija;5. Podizanje svijesti o prednosti cirkularne ekonomije u široj javnosti;6. Prepoznavanje i uvezivanje novih aktera u oformljenu neformalnu zagovaračku skupinu;7. Informisanje javnosti putem web stranice.

Osnovni cilj projekta jeste

potaći diskusiju i rješavanje pitanja

održivog razvoja te doprinijeti

ubrzavanju procesa

približavanja BiH ka EU u skladu sa savremenim

zahtjevima, stan-dardima i kon-

ceptima održivog razvoja i cirkularne

ekonomije, a sa posebnim fokusom

na tržišne mehanizme zaštite

okoliša - zelene javne nabavke i ekološki porezi.

25

Rezultati istraživanja

Bosna i Hercegovina se obavezala da će svoje zakonodavstvo harmonizirati sa pravnom stečevinom EU. Nakon što

su institucije vlasti bile zaustavljane u tom procesu od strane političkih struktura, pot-pisivanjem adaptiranog SSP-a, procesi bi se trebali otkočiti i očekuje se da se aktivnosti sada odvijaju hitno i u skladu sa zahtjevima EU. Tokom prošle i ove godine nas-tavljaju se posjete lidera EU tokom kojih isti pozivaju lidere Bosne i Hercegovine da u cjelosti ispunjavaju svoje obaveze, ukl-jučujući i one koje se odnose na potpisane aranžmane prilagođenog SSP-a, da ostanu angažirani u odnosima sa Evropskom uni-jom u okviru obnovljenog pristupa i zadrže pozitivan zamah tako što će raditi na izradi inicijalnog programa reformi u dogovoru s Evropskom unijom. Program reformi, koji je potrebno izraditi i provesti i u dogovo-ru sa civilnim društvom, treba uključiti re-forme u okviru kriterija iz Kopenhagena i usaglašenih pitanja u vezi sa funkcionalno-sti (uključujući mehanizam koordinacije sa Evropskom unijom).

Kako bi Evropska unija razmatrala zahtjev za članstvo, potrebno je ostvariti značajan napredak u provedbi programa reformi. U Izvještaju o napretku za 2016 go-dinu ponovit ćemo da je navedeno, pored određenih prepoznatih napredaka u do-menu radnog zakonodavstva, poslovnog okruženja i rješavanja nedostataka fi nan-sijskog sektora, da je BiH u ranoj fazi razvo-ja funkcionalne tržišne ekonomije te da je javni sektor neefi kasan dok se privatni spo-ro razvija. 34 Pored svega navedenog u izvješta-ju o napretku za 2016 godinu kao i drugim dokumentima koji govore o potrebnim reformama, BiH bi trebala značajnije raditi na uvođenju mehanizama zaštite okoliša s ciljem očuvanja ograničenih prirodnih re-sursa i životne sredine i da „tek treba usvo-jiti cjelodržavne strategije u oblastima pol-joprivrede, ruralnog razvoja, energetike i životne sredine“.35

34 Izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2016. godinu, str. 4, dostupno na h� p://www.dei.gov.ba/dei/media_servis/vijesti /default.aspx?id=17656&langTag=bs-BA35 ibid

Bosna i Hercegovina se obavezala da će svoje zakonodavstvo harmonizirati sa pravnom stečevinom EU.

26

Mada je Predsjedavajući Vijeća ministara BiH na sastanku prošle godine s Predsjednikom Generalne skupštine UN-a najavio da je cilj da BiH do 2025. bude održi-va i zelena ekonomija, prema istraživanjima koja se rade u BiH značajni problemi se vide u svim sektorima jer ne postoje jasne strate-gije usklađene sa zahtjevima i standardima EU sa kojima bi se osiguralo da se okolišni standardi i smanjenje emisija CO2 ostva-re prema strateškim ciljevima EU „Evropa 20/20/20“ –smanjenje emisije CO2 za 20%, smanjenje potrošnje energije za 20%, veća primjena obnovljivih izvora energije za 20%. Savremena politika zaštite oko-liša treba ostvariti ciljeve održivog razvoja, zaštite ekosustava, očuvanje biorazno-likosti i globalne ekološke ravnoteže jer znamo da je čovjekov okoliš javno dobro. Uvođenje mehanizama zaštite okoliša, ukl-jučivo i tržišne mehanizme zaštite kao što su ekološki porezi i zelene javne nabavke, kao sredstava za postizanje ciljeva zaštite okoliša treba biti usmjereno prema načelu pravednosti i jednakosti u oporezivanju, jer u porezno-pravnoj državi svi subjekti porez-no-pravnog odnosa očekuju da porezni ter-et koji budu snosili plaćanjem ekološkog poreza bude ravnomjerno raspoređen. Pitanje ekoloških poreza i realnih podsticaja je jedan od suštinskih elemenata za napredak u svim sektorima. U odgovoru na listu pitanja EU, poglavlje 27: okoliš, koje je u oktobru 2012. pripremilo vijeće minis-tara na pitanje br.14 koje se odnosi na pos-tojanje ekoloških poreza, navode se samo dvije stavke. U domenu indirektnih pore-za, a u vezi sa zaštitom prirodne okoline, razrađena je procedura za oslobađanje od PDV i carinskih dažbina roba koje se uvoze u okviru implementacije projekata kojima se provode ratificirane ekološke konvencije.

Zatim postoji i naknada koja se odnosi na izdavanje dozvola za uvoz i izvoz supstanci koje djeluju štetno na ozonski omotač, ali se napominje da se radi o simboličnim sredst-vima. Pored toga, akcentirano je da ne postoje statistički podaci o investicijama za zaštitu prirodne okoline, kao ni statistički podaci o prihodima od djelatnosti poveza-nih sa zaštitom okoline.

Istraživanja koja smo sproveli potvrđuju da je neophodno nastaviti ra-diti na podizanju svijesti građana, edu-kovati i informisati građane o konceptu i principima održivog razvoja, cirkularne ekonomije, sociološkoj i ekološkoj dimen-ziji koncepta održivog razvoja, netržišnim i tržišnim mehanizmima zaštite okoliša, uključivo i zelene poreze i zelene javne nabavke.

U narednim koracima potrebno je nastaviti sa aktivnostima koje će identifici-rati ključne aktere, primjere dobrih praksi te preporučiti konkretne mjere poreznih poli-tika kroz kategorizaciju u skladu sa stanjem i potrebama građana. Veoma je bitno da u aktivnostima koje doprinose napretku učestvuju svi građani, akademska zajedni-ca, industrija, privreda, članovi nevladinog sektora, kao i donosioci odluka i donatori. Također je potrebno podržati razvoj jedin-stvenih stavova na cijeloj teritoriji BiH ko-jima će se pokrenuti neophodne reforme, a koje će doprinijeti održivom razvoju BiH uz podršku čistih tehnologija, korištenju alternativnih izvora energije koje umanju-ju zagađenje okoliša, te smanjuje uticaje globalnog zagrijavanja a što se može uraditi na način da se nastavi raditi sa postojećim partnerima te se proširi neformalna grupa ali i nastave aktivnosti istraživanja kroz kon-

Istraživanja koja smo

sproveli potvrđuju da je neophodno

nastaviti raditi na podizanju

svijesti građana, edukovati i

informisati građane o konceptu i

principima održivog razvoja, cirkularne

ekonomi-je, sociološkoj i

ekološkoj dimenziji koncepta održivog razvoja, netržišnim

i tržišnim mehanizmima

zaštite okoliša, uključivo i zelene

poreze i zelene javne nabavke.

27

sultativne sastanke i konferenciju. Zelenom javnom nabavom do-prinosi se čišćem i zdravom okolišu i pov-ećanju kvalitete života građana, ona može biti pokretač inovacija te osigurati industriji poticaje za razvoj zelenih proizvoda i usluga posebno u sektorima gdje javni naručitelji predstavljaju velik udio na tržištu. Zelenom javnom nabavom može se osigurati i financijska ušteda javnim tijeli-ma posebno ako se uzmu u obzir troškovi tijekom cijelog životnog ciklusa ugovora, a ne samo nabavna cijena. Tijela koja prim-jenjuju zelenu javnu nabavku bit će bolje pripremljena za suočavanje s ekološkim iza-zovima u nastanku, kao i političkim i obve-zujućim ciljevima za smanjenje emisije stak-leničkih plinova, energetsku učinkovitost te ciljevima drugih politika o okolišu.

Bosna i Hercegovina nema jasno definisanu ekonomsku politiku održivog razvoja na principima cirkularne ekonomi-je, poreznu politiku (zeleni porezi), kao i politiku zelenih javnih nabavki.

Svi dosadašnji izveštaji o napretku BiH na putu evropskih integracija bilježe male odnosno skoro nikakve napore BiH da se donesu suštinske promjene u sektoru. Iz izvještaja vidimo koliko se u sektoru za okoliš takođe ne vide nikakvi suštinski napretci. U pogledu klimatskih promjena u BiH još uvijek ne postoji sveo-buhvatna politika niti strategija vezana za klimu. Potrebni su značajni napori da se pitanje klimatskih promjena kao i politika odnosa prema zagađivačima u potpunosti ugradi u sektorske politike i strategije. Iako se BiH prethodno pridružila Sporazumu iz Kopenhagena, nisu preduzete mjere za is-punjavanje obaveze ublažavanja štetnog uticaja po životnu sredinu do 2020. Potreb-

no je da se u BiH razmotri mogućnost is-punjavanja obaveza vezanih za ublažavanje štetnog uticaja po životnu sredinu, u skladu sa obavezama EU i država članica.

EU nije za programski period 2014-2017 rezervisala sredstva podrške za sektor poljoprivrede i ruralnog razvo-ja za BiH te je na taj način poslala jasnu poruku da se od vlasti u BiH traže konk-retni pomaci na uspostvaljanju IPARD struktura i izradi strateškog plana. EU jeste rezervisala sredstva u istom perio-du za većinu sektora ali će se sredstva tek moći koristiti kada se ispune zadati uslovi. Svjedoci smo sa koliko poteškoća i kašn-jenja je usvojena Strategija transpornog sektora i obezbjeđeni neki uslovi da se dobije samo dio sredstava za ovaj sektor. Tu je i primjer neadekvatno pripremljene Okvirne Energetske strategije BiH prema načelima busines as usual ili prema posto-jećim praksama koje nisu u skladu sa zaht-jevima zaštite okoliša tako da je pitanje i ako se ova strategija usvoji, a sredstva oslobode kako će ulaganja odmoći a ne pomoći zaštiti okoliša.

Krajem maja 2017.godine konač-no je usvojena Strategija zaštite okoliša od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine a na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te je na taj način napravljen korak ka prilagođavanju propisa pravnoj stečevini Evropske unije u oblasti zaštite okoliša Bosne i Hercegovine. Nakon Strategije zaštite okoliša za period 2008. – 2018.godina, u Federaciji BiH se trenutno vode aktivnosti na izradi strate-gije za period 2018. – 2028.godina. Imajući u vidu da se Bosna i Hercegovina opredijel-ila za proces stabilizacije i pridruživanja Ev-ropskoj uniji, a da je sektor okoliša jedan od

Bosna i Hercegovina nema jasno definisanu ekonomsku politiku održivog razvoja na prin-cipima cirkularne ekonomije, poreznu politiku (zeleni porezi), kao i politiku zelenih javnih nabavki.

28

visoko pozicioniranih prioriteta Evropske unije, Strategije zaštite okoliša FBiH i RS su dokumenti koji su trebali imati jednu od ključnih uloga na tom putu. Druga ključna odrednica u definiranju strateških opredjel-jenja bilo je prilagođavanje FBiH konceptu i filozofiji održivog razvoja. Izrada Strategije zaštite okoliša FBiH propisana je Zakonom o zaštiti oko-liša (“Službene novine FBiH”, broj: 33/03), a za pripremu njenog prijedloga nadležno je Federalno ministarstvo okoliša i turizma, s tim da je, u skladu sa odredbama Zakona o vodama („Službene novine Federacije BiH“, broj 70/06) utvrđeno da Strategija upravl-janja vodama ostaje sastavni dio Federalne strategije zaštite okoliša, ali je za njenu iz-radu, umjesto Federalnog ministarstva okoliša i turizma, nadležno Federalno mini-starstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šu-marstva. Strategija se donosi za period od deset godina a sastavni dijelovi Federalne strategije zaštite okoliša su: strategija zaš-tite prirode, strategija zaštite zraka, strate-gija upravljanja otpadom, strategija zaštite voda, odnosno, upravljanja vodama, koja se radi posebno. Da bi se postigli ciljevi zaštite oko-liša na efikasniji način neophodno je for-mulisati i implementirati ekonomske princi-pe (princip zagađivač plaća) i ekonomske instrumente zaštite okoliša. Postojeća prav-na regulativa propisuje nekoliko vrsta ekon-omskih instrumenata zaštite okoliša: - Ekonomski instrumenti u oblasti prirode: korisničke naknade iz oblasti šu-marstva (naknada za korištenje šuma, krčen-je i promet šuma, naknada za ograničenje šuma zbog izdvajanja i za reprodukciju šuma, naknada za promet šuma); - Ekonomski instrumenti u oblasti voda: korisnička naknada (cijena vode), te

opće i posebne vodne naknade, - Ekonomski instrumenti u oblas-ti zraka: uvozne carine na motorna vozila i porezi na naftne derivate i naknada pri reg-istriranju vozila; - Ekonomski instrumenti u oblasti zemljišta: naknada za pretvorbu namjene poljoprivrednog zemljišta; - Ekonomski instrumenti u oblasti otpada: korisnička naknada za prikupljanje, transport i odlaganje otpada, naknada za povrat ambalaže.

Propisane su i sankcije za nepridržavanje propisa. Analiza postojećih ekonomskih instrumenata potvrdila je da nije došlo do značajnijeg napretka u razvijanju i imple-mentaciji ovih mehanizama u odnosu na period kada je pisana Federalna strategija zaštite okoliša 2008. – 2018.: - Ekonomski instrumenti u BiH nisu dovoljno razvijeni; - Ne potiču primjenu načela „za-gađivač plaća” i “ korisnik plaća”; - Korisničke naknade ne pokriva-ju troškove usluge koja se pruža u punom obimu; - Postojeći instrumenti ne pružaju poticaj za smanjivanje zagađenosti; - Ne potiču primjenu “načela pre-vencije” i “načela reciklaže i ponovne upo-trebe”;- Nema mehanizama koji mogu uticati na promjene ponašanja potrošača. Nepostojanje adekvatnih ekon-omskih mehanizama zaštite okoliša razlog je što u FBiH nema kontinuiranog izvora sredstava za ostvarivanje programa zaštite okoliša. “Strategija prilagođavanja na kli-matske promjene i niskoemisioni razvoj za Bosnu i Hercegovinu“, usvojena je od strane

Da bi se postigli ciljevi

zaštite okoliša na efikasniji način neophodno je

formulisati i implementira-ti ekonomske

principe (princip zagađivač plaća) i

ekonomske instrumente

zaštite okoliša.

29

Vijećа ministara Bosne i Hercegovine 08. ok-tobra 2013. godine. U okviru vizije razvoja cilj je da BiH do 2025. godine postane održi-va i napredna država „zelene ekonomije“, što se može postići implementacijom Strategije prilagođavanja na klimatske promjene i nis-koemisionog razvoja. Komponenta niskoe-misionog razvoja se zasniva na stvaranju niskoemisione privrede zasnovane na:

• efikasnoj upotrebi resursa,• povećanju nivoa energetske efikasnosti,• većem korištenju obnovljivih izvora en-ergije, i• poboljšanju energetske i transportne in-frastrukture i usluga. 36

Jedna od aktivnosti predviđenih u ovoj Strategiji je i uvođenje koncepta zele-nih javnih nabavki u zgradarstvu u periodu 2015. – 2020.godina. U nedavno donešenom Zakonu o energijskoj efikasnosti Federacije Bosne i Hercegovine37, konačno se ugrađuju odredbe koje direktno normativno uređuju poštivanje principa energetske efikasnos-ti u procesu javnih nabavki te na taj način ugrađuju tržišni mehanizmi zaštite okoliša u domaću legislativu. „ Član 21. (Javne nabavke dobara i usluga) (1) U skladu sa propisima koji reg-uliraju oblast javnih nabavki, korisnici sred-stava budžeta Federacije Bosne i Hercegov-ine ili budžeta kantona ili jedinica lokalne samouprave će, pri odlučivanju o izboru do-bavljača u postupku javne nabavke, energij-sku efikasnost robe i usluga ocjenjivati zajed-

36 „BiH: Lokalna zelena ekonomija i perspektive zele-nih poslova“, Jasminka Bjelavac, Fondacija Heinrich Boell, Visoko, prezentacija 15.09.2017.godine37 Zakon o energijskoj efikasnosti Federacije Bosne i Hercegovine, „Službene novine FBiH“, broj 22/17 od 24.03.2017.godine

no sa ostalim kriterijima i prioritet će biti dat, pod jednakim uvjetima, za nabavku opreme i usluga koje omogućavaju veći stepen energi-jske efikasnosti. (2) Kod raspisivanja javne nabavke za kupovinu ili zakup zgrade ili dijela zgrade, ili rekonstrukciju zgrade ili dijela zgrade, odnosno za uslugu projektiranja zgrade ili dijela zgrade za potrebe subjekta javnog sektora, kriterij koji definira energijsku efikas-nost izgrađene ili projektirane zgrade ili dijela zgrade ne može biti bodovan ispod nivoa od 20% ukupnog broja bodova. (3) Pri kupovini ili zakupu zgrade ili dijela zgrade subjekt javnog sektora će u slučaju jednakog nivoa ispunjenosti kriterija iz stava (2) ovog člana prednost dati zgradi ili dijelu zgrade koja ima viši nivo energijske efi-kasnosti, dokumentovan certifikatom iz člana 33. ovog zakona“ 38

Vlada Federacije BiH je, Zaključkom V. broj: 960/2017 od 10.07.2017. godine, na 78. hitnoj sjednici održanoj 10.07.2017. godine, donijela Akcioni plan energijske efikasnosti Federacije Bosne i Hercegovine za period 2016. – 2018. (EEAPF). Ovim Ak-cionim planom bliže su propisane odredbe u vezi sa preferiranjem kriterija energetske efikanosti u javnim nabavkama. Pozivajući se na Član 6. EED39, u Akcionom planu su formulisane i propisane mjere za uspostavu kriterija energetske efikasnosti u javnim nabavkama. Članom 6. EED zahtijeva se da, pod određenim uslovima, središnje vlasti kupuju proizvode, usluge i zgrade s visokim energijskim svo-jstvima definiranima zakonodavnim aktima Evropske unije kao što su Direktiva 2010/30/EU o označivanju energije i dopunske

38 ibid39 Direktiva 2012/27/EU o energijskoj efikasnosti (engl. Energy Efficiency Directive)

U nedavno do-nešenom Zakonu o energijskoj efikas-nosti Federacije Bosne i Hercegovine, konačno se ugrađuju odredbe koje direktno nor-mativno uređuju poštivanje principa energetske efikas-nosti u procesu javnih nabavki te na taj način ugrađuju tržišni mehanizmi zaštite okoliša u domaću legislativu.

30

provedbene uredbe, Direktiva 2009/125/EC o ekološkom dizajnu i njene provedbene uredbe, Direktiva 2010/31/EU o energijskoj efi kasnosti zgrada, ili program Energy Star. Posebno direktiva koju je EU tržište primje-nilo od 01. januara 2012. godine. Uvelo je u proces certifi ciranja, kako materijala tako i arhitektonskih objekata, dvije nove kat-egorije koje se ocjenjuju i ulaze u ukupnu ocjenu. Kao prvo, mjeri se ukupna potrošnja primarne energije koja je potrebna za svaki zasebni materijal ili element koji je ugrađen u objekat od momenta vađenja istog iz prirode, transporta, prerade, ugradnje do momenta korištenja. Druga kategorija je emisija CO2 koja se takođe sada mjeri u toku prerade materijala, ugradnje i korištenja te recikliranja. 40Upravo ove dvije kategorije trebaju biti kategorije poštovane u kate-gorijama zelenih javnih nabavki. Kako bi se navedene obaveze mogle implementirati potrebno je napraviti sljedeće41:

40 Sanela Klarić, (2015) „ODRŽIVO STANOVANJE, drvo, ovčja vuna, slama izazovi i potencijali tradicio-nalnih prirodnih materijala“; Internacionalni BURCH Univerzitet, ISBN 978-9958-834-46-2; COBISS BH-ID 2243917441 Akcioni plan energijske efi kasnosti Federacije Bosne i Hercegovine za period 2016. – 2018. (EEAPF), Vlada Federacije BiH je, Zaključak broj: 960/2017 od 10.07.2017. godine

- Usvojiti odluku o primjeni kriterija energijske efi kasnosti u javnim nabavkama na nivou Vijeća ministara BiH; - Izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama u BiH (Službeni glasnik BiH, 19.5.2014)42 u skladu sa načelima da-tim kroz član 6. EED; - Entitetski zakoni iz oblasti energi-jske efi kasnosti moraju dati načelna uputst-va za primjenu kriterija energijske efi kasno-sti u procesu javne nabavke; - Donošenje Pravilnika o primje-ni kriterija energijske efi kasnosti u javnim nabavkama (na entitetskom nivou kao i u distriktu Brčko); - Izrada Vodiča za primjenu kriterija energijske efi kasnosti u javnim nabavkama (defi nisan odgovarajućom odlukom Vijeća ministara).

Vodičem za primjenu kriterija en-ergijske efi kasnosti u javnim nabavkama će se koristiti javne institucije kod raspisivanja poziva za javne nabavke, te ponuđači kod izrade ponuda. Osnovni zahtjevi energijske efi kasnosti sadržani u vodiču i defi nisani kao obavezni, moraju se uključiti u teh-ničke specifi kacije za nabavku konkretnog predmeta nabavke. Sve ponude moraju da ispune traženi zahtjev. Ponuđač je dužan da u svojoj ponudi dostavi tehničku doku-mentaciju ili drugi odgovarajući dokaz ko-jim se dokazuje da proizvod zadovoljava postavljene zahtjeve. U slučaju da proiz-vod ne ispunjava ove tehničke zahtjeve, proglasiće se tehnički neprihvatljivim i isk-ljučiti iz sljedećih faza procedure nabavke. Vodič treba da obradi minimal-no slijedeće kategorije opreme i usluga u javnim nabavkama43:

42 h� ps://www.javnenabavke.gov.ba/legislati va/za-koni/Novi_ZJN_BiH.pdf43 Akcioni plan energijske efi kasnosti Federacije Bosne i Hercegovine za period 2016. – 2018. (EEAPF),

Vodičem za primjenu kriterija

energijske efi kasnosti u

javnim nabavkama će se koristiti javne

institucije kod raspisivanja poziva za javne nabavke,

te ponuđači kod izrade ponuda.

31

• Oprema kancelarijske informacione teh-nologije;• Uređaji u domaćinstvu; • Motorna vozila za cestovni saobraćaj; • Vanjsko osvjetljenje (vanjske sijalice; svetil-jke); • Zakup zgrada (zakup postojećih zgrada, odnosno objekata ili djelova zgrada); • Nekonsultantske usluge. Dodatno ovim kategorijama, a u sk-ladu sa posljednjim istraživanjima vezanim za energetsku efikasnost, neophodno je podržati inovativne tehnologije i standard-izaciju građevinskih proizvoda napravljenih od lokalnih, prirodnih, obnovljivih materija-la što je naglašeno u preporukama u ovim istraživanjima kao što je: Neophodno je usvojiti zakone i izraditi nedostajuće regu-latorne dokumente u oblasti energetske efi-kasnosti, uskladiti ostale relevantne zakone za prostorno planiranje i građenje, zakone o finansiranju i javnim nabavkama, kao i zele-nim javnim nabavkama harmonizovane na teritoriji cijele BiH.44 Rok za izradu ovog Vodiča bio je 15.10.2017. a za to odgovorna institucija: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije. Rezultati provedenih istraživan-ja ukazuju na veliku potrebu da se tržišni mehanizmi zaštite okoliša, zelene javne nabavke i zeleni porezi pod hitno uvedu u sve naredne aktivnosti i procese u sekto-

Vlada Federacije BiH je, Zaključak broj: 960/2017 od 10.07.2017. godine44 S. Klarić; D. Šamić, J. Katica; A. Kurtović, M, Du-erod; M. Roso Popovac; (2016) VODIČ ENERGETS-KA EFIKASNOST U ZGRADARSTVU KAO POLAZNICA ZA OSTVARIVANJE ODRŽIVOG DRUŠTVENO-EKON-OMSKOG RAZVOJA U BOSNI I HERCEGOVINI; Green Council, www.green-council.org; ISBN 978-9926-8106-1-0

ru zaštite okoliša i svim drugim sektorima vezanim za životnu okolinu. Samo kroz us-vajanje ovih mehanizama Bosna i Herce-govina može osigurati neometan put eu-ropskim integracijama i još bitnije osigurati kvalitetan i zdrav život građana. Ovakvo opredjeljenje donosio-ca odluka u Bosni i Hercegovini bi, pored ispunjavanja odredbi potpisanih i ratifici-ranih konvencija, ispunjavanja preduvjeta za pridruživanje EU, doprinijelo boljem i zdravijem životu građana Bosne i Hercegov-ine, otvaranju novih tržišnih i ekonomskih mogućnosti razvoja, novih radnih mjesta, novih čistih tehnologija koje bi vremenom zamijenile stare i prljave. Cilj koji je predsjedavajući Preds-jedavajući Vijeća ministara BiH na sastanku prošle godine s Predsjednikom Generalne skupštine UN-a najavio, a to je da BiH do 2025. bude održiva i zelena ekonomija, u ovom momentu možda izgleda nedostiž-no, ali ukoliko bi se stvorile realne pret-postavke za stvarno otpočinjanje ovog pro-cesa, između ostalog kroz uvođenje tržišnih mehanizama zaštite okoliša, zelenih javnih nabavki i zelenih poreza, isti bi u dobroj mjeri mogao biti i ostvaren. U najkraćem, nema niti jednog ra-zumnog razloga za odbacivanje uvođenja tržišnih mehanizama zaštite okoliša, zelenih javnih nabavki i zelenih poreza.

Zaključci i preporuke

Nakon sprovedenih istraživanja Green Council tima možemo zaključiti sl-jedeće:

1. Na osnovu istraživanja posto-jećih mehanizama zaštite okoliša došli smo do zaključka da ekološka poreska reforma u Bosni i Hercegovini tek predstoji, budući da postojeće instrumente, takse i naknade kao i „ozelenjavanje“ tradicionalnih pore-skih oblika, ne možemo posmatrati kao tržišne mehanizme zaštite, odnosno kao ekološke ili zelene poreze. Pri ovome tre-ba imati u vidu da se mora ozbiljnije pris-tupiti statističkom praćenju i statističkom izvještavanju parametara zagađivanja. Tek pošto ovaj zahtjev bude ispunjen, može se pristupiti ozbiljnijoj analizi mogućnosti i an-alizi efekata ekoloških poreza, kao i zelenih javnih nabavki na životnu sredinu i na ra-spored ukupnog poreskog tereta na pojedi-načne ekonomske aktere. Ekološki porezi, kao mehanizmi koji provode načelo „zagađivač-plaća“, moraju zauzimati značajno mjesto u okviru tržišnih mjera koje se preduzimaju u cilju zaštite prirodne sredine. Na žalost Bosna i Hercegovina i u ovom smislu kaska budući

da su njene mjere po ovom pitanju oslan-jaju najviše na regulatorne a ne na ekon-omske i tržišne mjere iako bi trebale biti sastavni dio kako zakona tako i strategija.

2. Bez obzira što postoji svijest o zaštiti prirodne sredine i što je BiH potpisni-ca međunarodnih sporazuma i konvencija u tom smislu, što je donešena određena za-konska regulativa, strategije zaštite okoliša i neki od akcionih planova za sprovođenje tih strategija, te što postoji želja ka približa-vanju EU, u Bosni i Hercegovini ne postoji konkretna i učinkovita inicijativa u pravcu ozbiljnije ekološke poreske reforme. Pi-tanju ekonomskih tržišnih mjera koje se mogu preduzeti na smanjivanju zagađen-ja malo se posvećuje pažnje, kako među predstavnicima akademske zajednice tako i među nosiocima ekonomske politike. Ra-zlozi mogu biti brojni. Nije urađena ni jedna studija koja bi istraživala oportunost i mo-gućnosti uvođenja zelenih poreza i spro-vođenje ekološke poreske reforme. Jedna ovakva studija bi dala odgovor i na pitanje kakvi bi bili fi nansijski, odnosno fi skalni as-pekti ovakvog oporezivanja.

...došli smo do zaključka da

ekološka poreska reforma u Bosni i Hercegovini tek

predstoji...

...u Bosni i Her-cegovini ne postoji

konkretna i učinko-vita inicijativa u pravcu ozbiljnije

ekološke poreske reforme.

33

3. Strategija prilagođavanja na kli-matske promjene i niskoemisioni razvoj za Bosnu i Hercegovinu iz 2013.godine utvr-dila je potrebu uvođenja koncepta zelenih javnih nabavki u zgradarstvu u periodu 2015. – 2018.godina.U nedavno donešenom Zakonu o energi-jskoj efikasnosti Federacije Bosne i Herce-govine , u članu 21. propisane su odredbe koje direktno normativno uređuju poštivan-je principa energetske efikasnosti u proce-su javnih nabavki te na taj način ugrađuju tržišni mehanizmi zaštite okoliša u domaću legislativu. U Akcionom planu energijske efikasnosti Federacije Bosne i Hercegovine za period 2016. – 2018. formulisane su i propisane mjere za uspostavu kriterija en-ergetske efikasnosti u javnim nabavkama, koje, između ostalog, uključuju i: - Na nivou Vijeća ministara BiH: us-vajanje odluke o primjeni kriterija energi-jske efikasnosti u javnim nabavkama i izm-jene i dopune Zakona o javnim nabavkama u BiH u skladu sa načelima datim direktiva-ma Evropske unije i izrada Vodiča za prim-jenu kriterija energijske efikasnosti u javnim nabavkama (definisan odgovarajućom odlukom Vijeća ministara); - Na entitetskom nivou i nivou distrikta Brčko: entitetski zakoni iz oblasti energijske efikasnosti moraju dati načel-na uputstva za primjenu kriterija energi-jske efikasnosti u procesu javne nabavke i donošenje Pravilnika o primjeni kriterija energijske efikasnosti u javnim nabavkama. - Rok za sprovođenje naprijed navedenih mjera bio je 15.oktobar 2017.godine. Na žalost, još uvijek nisu pokren-ute aktivnosti na izmjeni Zakona o javnim nabavkama u cilju ugrađivanja obaveze primjene mjerila zelenih kriterija u javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini. U procesu približavanja EU ove

izmjene su neophodne jer je na nivou Ev-ropske unije 7. akcijski program za okoliš „Živjeti dobro unutar granica našeg plane-ta“ (2013.) kao strateški cilj do 2020. godine za cijelu Evropsku uniju postavio provedbu od najmanje 50% javne nabavke uz prim-jenu mjerila zelene javne nabavke.

4. Strategija za pametan, održiv i uključiv rast „Evropa 2020.“ ističe javnu nabavku kao snažno sredstvo za ostvarenje sljedećih ciljeva: smanjenje emisije CO2 za 20%, smanjenje potrošnje energije za 20% i povećanje korištenja obnovljivih izvora en-ergije za 20%. Na nacionalnom nivou većina država članica EU-a već je objavila naciona-lne akcijske planove u kojima se navode ra-zličite aktivnosti i mjere podrške za zelenu ili održivu javnu nabavku. Većina je odredila ciljeve za zelenu ili održivu javnu nabavku, bilo u smislu općenite nabavke ili pojedine grupe proizvoda ili usluga. Neke zemlje iz regije razvile su i skupove kriterija za zelenu ili održivu javnu nabavku za brojne grupe proizvoda ili uslu-ga. U mnogim slučajevima oni su slični krit-erijima EU-a za zelenu javnu nabavku, ali su prilagođeni tako da odražavaju posebne okolnosti ili prioritete tijela koja su ih razvi-la. Većina skupova kriterija određena je na osnovu podataka o analizi životnog ciklusa, ako su dostupni, zajedno sa znakovima za okoliš i dokazima na kojima se oni temelje. U cilju postizanja standarda za uključenje u evropske integracije ali i ispunjenja obav-eza po osnovu potpisanih međunarodnih sporazuma,

neophodno je na nivou države donije-ti nekoliko značajnih strateških doku-menata i akcijskih planova: Strategiju održivog razvoja BiH, Strategiju ener-

...još uvijek nisu pokrenute aktivnosti na izmjeni Zakona o javnim nabavkama u cilju ugrađivanja obaveze primjene mjerila zelenih kriterija u javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini.

34

getskog razvoja, državni Akcijski plan energijske efi kasnosti i, kada je riječ o implementaciji koncepta zelenih javnih nabavki, donošenje Državnog akcijsk-og plana za zelenu javnu nabavku koji bi formulisao mjere i modele integri-sanja zelenih mjerila u postupke javne nabavke kroz Zakon o javnoj nabavki i izrade vodiča, koji bi sadržavao upus-tva za integraciju zahtjeva energetske efi kasnosti u postupke javne nabavke.

5. Tim Green Council-a planira nas-taviti prikupljanje podatake o primjerima dobre prakse u BiH i regionu kao i u EU koji će kasnije biti dijelom baze podataka. Pose-ban značaj, u nedostatku pravovremene inicijative i akcije sa državnog nivoa, imaju lokalne zajednice koje prepoznaju pred-nosti uključivanja u procese uspostavljan-ja održive ekonomije koja će i sadašnjoj i budućim generacijama omogućiti pod-izanje nivoa životnog standarda i racio-nano korištenje ograničenih prirodnih resursa. Primjerima dobre prakse zelenih javnih nabavki i zelenog oporezivanja će se dodatno promovisat prednosti organske proizvodnje i korištenja alternativnih izvora

energije u poljoprivredi, te uvezivanje is-tih sa ostalim dijelovima ruralnog razvoja. Primjerima projekata ruralnog razvoja koji organskoj proizvodnji pridodaju vrijedno-sti konkurentnosti, ruralnog turizma, nu-tricionizma te planske proizvodnje zdrave lokalne hrane, kao i projekti koji za cilj imaju smanjenje uticaja na klimatske promjene kroz korištenje alternativnih izvora energije na farmama (sunce, vjetar, geotermalna en-ergija, voda) i okoliš ovoj grani poljoprivre-de može se još više dati na značaju. Ovakav pristup stvara održive razvojne projekte na cijeloj teritoriji BiH.

6. Istraživanja koja smo sproveli potvrđuju da je neophodno nastaviti raditi na podizanju svijesti građana, edukovati i informisati građane o konceptu i principi-ma održivog razvoja, cirkularne ekonomije, sociološkoj i ekološkoj dimenziji koncepta održivog razvoja, netržišnim i tržišnim meh-anizmima zaštite okoliša, uključivo i zelene poreze i zelene javne nabavke. Edukacioni programi na svim nivoima treba da uključe silabuse na temu tržišnih mehanizama zaš-tite okoliša, zelenih taksi i zelenih javnih nabavki.

35

U narednim koracima po-trebno je nastaviti sa aktivnostima koje će identificirati ključne aktere, primjere do-brih praksi te preporučiti konkretne mjere poreznih politika kroz kategorizaciju u skla-du sa stanjem i potrebama građana. Veoma je bitno da u aktivnostima koje doprinose napretku učestvuju lokalne zajednice, svi građani, akademska zajednica, industrija, privreda, članovi nevladinog sektora, kao i donosioci odluka i donatori. Također je po-trebno podržati razvoj jedinstvenih stavova na cijeloj teritoriji BiH kojima će se pokrenu-ti neophodne reforme, a koje će doprinije-ti održivom razvoju BiH uz podršku čistih tehnologija, korištenja alternativnih izvora energije koja umanjuje zagađenje okoliša, te smanjuje uticaje globalnog zagrijavanja.

7. Zelenom javnom nabavom i zelenim porezima doprinosi se čišćem i zdravom okolišu i povećanju kvalitete živo-ta građana, ona može biti pokretač inovaci-ja te osigurati industriji poticaje za razvoj zelenih proizvoda i usluga posebno u sek-torima gdje javni naručitelji predstavljaju velik udio na tržištu.

Mjerila zelene javne nabavke sve više ulaze u zakonodavstvo EU, a dinami-ka primjene ovisi o spremnosti privreda za prihvatanjem visoko postavljenih krit-erija za efikasno korištenje resursa i zaštite okoliša. Postoji više direktiva EU koje omo-gućuju uključivanje ekoloških zahtjeva u tehničkim specifikacijama dokumentacije za nadmetanje.

Ekološki porezi trebali bi rezultira-ti poboljšanjem, odnosno sprječavanjem pogoršanja čovjekova okoliša. Kao instru-menti politike zaštite okoliša doprinijet će internalizaciji eksternih troškova a samim tim imaju odgojnu ulogu i ulogu finan-ciranja. Kroz uvođenje mjera zelenih javni nabavki postiće se važan doprinos održivoj potrošnji i proizvodnji i doprinosi smanjen-ju potrošnje resursa te emisiji stakleničkih plinova i CO2. Ako tijela javne uprave pri kupovini odaberu robe, usluge i radove s manjim utjecajem na okoliš, mogu značaj-no doprinijeti lokalnim, regionalnim, nacio-nalnim i međunarodnim ciljevima održivo-sti. Green Council tim će i u narednim aktivnostima nastaviti sa prepoznavanjem primjera dobre prakse u Bosni i Hercegovini i okruženju te sa okupljanjem i proširivan-jem neformalne grupe kao i sa daljnjim za-govaranjem ovih, svakako veoma bitnih ali nedovoljno prepoznatih, tema. Nadalje, na prijedlog Green Council tima je u program rada Gradske uprave grada Sarajeva uvršte-na inicijativa za promociju zelenih nabavki i zelenih poreza. Također, u procesu usvajanja kan-tonanog plana zaštite okoliša za Kanton Sa-rajevo, za period 2017 - 2022, dat je prijed-log da se u procesu izrade akcionih planova svakako usvoje i kriteriji za provođenje zele-nih javnih nabavki te pošalje inicijativa za amandmane na Zakon o javnim nabavka-ma a koji bi se odnosili na uvođenje zelenih javnih nabavki na svim nivoma.

Green Council tim će i u narednim aktivnostima nas-taviti sa prepozna-vanjem primjera dobre prakse u Bosni i Hercego-vini i okruženju te sa okupljanjem i proširivanjem neformalne grupe kao i sa daljnjim zagovaranjem ovih, svakako veoma bitnih ali nedovol-jno prepoznatih, tema.

36

Aneks I

Obavljeni intervjui:

1. Poljoprivredni fakultet Sarajevo, Dr Sena-da Čengić-Džomba, vanredni profesor;

2. Poljoprivredni fakultet Sarajevo, Dr Mirha Đikić, vanredni profesor;

3. Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH – Hamid Mehinović, savjetnik;

4. MVTEO – Biljana Trivanović, šef Odsjeka za sekundarnu energiju i projekte;

5. Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH – Dubravka Bošnjak, Project Manager for EU Issues;

6. Fond za zaštitu okoliša F BiH – Jasmina Kafedžić, rukovodilac sektora energijske efi kasnosti;

7. MVTEO - Senad Oprašić, šef Odsjeka za zaštitu okoliša.

37

Literatura

• Kupujte zeleno! Priručnik o zelenoj javnoj nabavi, Drugo izdanje, Europska komisija, 2011. , dostupno na http://ec.europa.eu/environment/gpp/pdf/buying_green_handbook_hr.pdf

• Marina Ciglević- Zelene javne nabave, Porezni vijesnik 7-8 2016., dostupno na http://www.ijf.hr/upload/fi les/fi le/PV/2016/7/ciglevic.pdf

• Zoran Šinković: Ekološki porezi Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 953.-976, dostupno na https://hrcak.srce.hr/fi le/164362f

• Jasminka Bjelavac, Fondacija Heinrich Boell, BiH: Lokalna zelena ekonomija i per-spektive zelenih poslova, Visoko, prezent-acija 15.09.2017.

• Ministarstvo zaštite okoliša I prirode Republike Hrvatske, NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ZA ZELENU JAVNU NABAVU za razdo-blje od 2015. do 2017. godine s pogledom do 2020. godine, izdanje 2015.Akcioni plan za zaštitu okoliša BiH, 2003.

• Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Strategija zaštite okoliša Federacije BiH za period 2008. – 2018.,

• Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske, Strateške odrednice za razvoj zelenog gospodarstva, 2011.

• Mladen Črnjar, „Ekonomika i politika zaš-tite okoliša“. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka 2002.

• Treći nacionalni i drugi dvogodišnji izv-ještaj o emisiji stakleničkih plinova Bosne i Hercegovine, http://www.unfccc.ba/site/upload/PDF_dokumenti/TNC_Report%20_LAT.pdf

• Zakon o energijskoj efi kasnosti Federacije Bosne i Hercegovine, „Službene novine FBiH“, broj 22/17 od 24.03.2017.godine

• Akcioni plan energijske efi kasnosti Federacije Bosne i Hercegovine za period 2016. – 2018. (EEAPF), Vlada Federacije BiH je, Zaključak broj: 960/2017 od 10.07.2017. godine

Istraživanje Green Council tima:Tržišni mehanizmi zaštite okoliša u Bosni i HercegoviniZelene javne nabavke i zeleni porezi

Sarajevo, oktobar 2017.

Autori: Sanela Klarić, Muhidin Zametica, Emir KlarićDizajn/Prijelom: Abdulmalik Begović