tržišni okvir funkcioniranja rijeke kao turističke destinacije

102
Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije Horwath Consulting Zagreb Finalna verzija izvještaja Prosinac 2013.

Upload: phamtuyen

Post on 29-Jan-2017

223 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

0

Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao

turističke destinacije Horwath Consulting Zagreb

Finalna verzija izvještaja

Prosinac 2013.

Page 2: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

1

Sadržaj

1. Zadatak i procedure............................................................................

2. Situacijska analiza..............................................................................

3. Skraćeni postupak analize tajnog gosta.....…………………………....

4. Rezultati online ankete o smjeru razvoja turizma……………………..

5. SWOT…….........................................................................................

6. Urbani turizam kao rješenje?..............................................................

7. Objektivizirana slika mogućnosti Rijeke…………………..….………...

2 5 33 63 71 74 93

Page 3: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

2 1. Zadatak i procedure

Page 4: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

3

Zadatak Rijeka je mediteranski grad smješten u Kvarnerskom zaljevu. U turističkom smislu, Rijeka nikada nije bila klasična turistička destinacija primorske Hrvatske. U povijesti je turizam uvelike ovisio o lučkoj i poslovnoj aktivnosti u gradu. Krajem 20. stoljeća, tradicionalne industrijske djelatnosti počinju stagnirati, a veliki broj i propada. U tom smislu, turizam koji je ovisio u velikoj mjeri o poslovnom sektoru, počinje stagnirati i gubiti na značaju. Dodatno, izgradnjom autoputa Zagreb-Rijeka, još manje poslovnih putnika ostaje u Rijeci jer je omogućeno da se brzo dođe u Rijeku i isto tako brzo ode iz nje (što se odražava na broj noćenja poslovnih turista). U takvim uvjetima, turizam nije formalno prepoznat i prihvaćen kao jedan od značajnih sektora i potencijala grada Rijeke.

S ciljem valorizacija trenutnog stanja turističkog sektora Rijeke, ovaj se izvještaj sastoji od sljedećih stavki:

Analiza turističke ponude i potražnje Rijeke uključujući analizu sadašnjih volumena turističkog prometa, analizu smještajne ponude, analizu proizvoda, analizu kulturno zabavnog sadržaja, analizu ugostiteljske usluge, analizu sportsko-rekreativnog sadržaja SWOT analiza temeljem svih dosada izvedenih aktivnosti

Sve ovo u konačnici rezultira objektiviziranom slikom potencijala razvoja Rijeke kao turističke destinacije. Ova objektivizacija u kasnijim koracima može služiti kao polazna točka prvenstveno turističkih master planova te marketinških strategija i operativnih planova.

Page 5: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

4

Procedure Horwath HTL je u izradi ovog dokumenta proveo niz aktivnosti, vođen međunarodnom konzultantskom praksom, u provedbi istraživanja i analiza u pripremi izvještaja. Provedene procedure uključuju sljedeće aktivnosti:

Rad u uredu – obrada podataka iz dokumenata osiguranih od Naručitelja, analiza statistika, analiza komentara i statusa destinacije na globalnim turističkim servisima; Rad na terenu – obilazak destinacije (licencirani turistički vodič), posjet atrakcijama, itd. Quick Mystery Shopping – analiza ponude u odabranim objektima turističkog lanca Rijeke Online anketa – anketa javnog mijenja o turizmu Rijeke Pisani izvještaj – formiranje finalnog dokumenta temeljenog na izvršenim aktivnostima

Page 6: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

5 2. Analiza turističke ponude i potražnje Rijeke

Page 7: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

6

TURIZAM – Rijeka danas

Rijeka je gospodarsko i administrativno središte regije, a zbog svojeg se položaja i pomorske povijesti godinama razvijala više kao gospodarsko i prometno središte nego kao turistička destinacija. Sam grad trenutno ima ograničene resurse za razvoj turizma i više je usmjeren na specifične tržišne niše (kulturni, vjerski i poslovni turizam). S druge strane, destinacije u okruženju, posebice obližnja Opatija, imaju karakteristike tipičnih turističkih destinacija odmorišnog tipa.

Prema Strateškom marketinškom planu za turizam Kvarnera 2009-2015, glavni turistički proizvodi Rijeke su kulturni,

vjerski i poslovni turizam, a ključni elementi za tržišno pozicioniranje su:

Veliko urbano područje, regionalni centar, jedna od najvećih luka na Jadranu

Otvoren i netradicionalan duh lučkog grada

Karneval, rock scena i festivali

Ključne karakteristike grada Rijeke u smislu njenog karaktera, atmosfere i vrste ponude formulirane su kao:

hrabro, alternativno, educirano, interesantno i zabavno.

TR

EN

UT

NA

PO

ZIC

IJA

1.714 kreveta u smještajnim kapacitetima

4 hotela (313 soba, 584 kreveta)

69.692 posjetitelja (ukupno)

135.580 ostvarenih noćenja (ukupno)

2012.

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 8: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

7

TURIZAM – Rijeka na WWW platformama

Tip portala: turistički vodič za gradove

Istaknuti motivi: morčić, Risnjak, festivali

…U pozicioniranju Hrvatske zaboravljeno središte

Kvarnera Rijeka, sa statusom tranzitne točke…

Ni u čemu tipična „resort” destinacija, Rijeka je poznata

po otvorenosti prema novim idejama te brojnim inicijativama koje čine grad fascinantnim i zanimljivim

mjestom za posjet… *

Tip portala: informacije i komentari korisnika (Yahoo Travelers)

nema opisa Rijeke, za Hrvatsku su prisutne destinacije: Zagreb, Dubrovnik, Split, Pula.

Od informacija za smještaj: četiri hotela i jedan hostel,

od kojih su dva komentirana

U ostalim kategorijama: Things to do (što raditi) i

Restaurants (restorani) nema ni informacija ni komentara

Izvor: http://www.inyourpocket.com/croatia/rijeka, 2.5.2013.

* Slobodni prijevod autora

Izvor: http://travel.yahoo.com/p-travelguide-482674-rijeka_vacations-i, 2.5.13.

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 9: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

8

TURIZAM – Rijeka na WWW platformama

Tip portala: izvor informacija i komentari korisnika

Lijep izbor slika hotela i turističkih atrakcija Rijeka

Ukupno 516 recenzija i komentara (za usporedbu Zagreb ima 4.949, Dubrovnik 30.956, Koper 353, Helsinki 27.316)

Top atrakcije, kako su rangirane: Moščenička Draga, Trsat, Kastav, NP Sjeverni Velebit, Premužićeva staza, Peek&Poke muzej, itd. (ukupno 12)

Preporučeni aerodromi su Rijeka i Ljubljana

Tip portala: on-line turistički vodič

…Rijeka je industrijski grad, ne promovira se kao

turistička destinacija…usprkos tome Rijeka nudi

zanimljive atrakcije…*

Istaknute atrakcije: Trsatsko svetište, Muzej povijesti i

pomorstva Primorske Hrvatske, Guvernerova palača,

Nacionalni park Risnjak, Kapucinska crkva, itd.

Izvor: http://www.tripadvisor.com/Tourism-g297516-Rijeka_Primorje_Gorski_Kotar_County-Vacations.html, 2.5.2013.

Izvor: http://www.planetware.com/tourist-attractions-/rijeka-hr-kv-r.htm, 2.5.13.

* Slobodni prijevod autora

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 10: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

9

TURIZAM – Ponuda smještajnih kapaciteta U 2012. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj raspoloživih kreveta u Rijeci je iznosio 1.771 što je, u usporedbi sa 2005.g., porast od 28%. Prema podacima TZ Rijeke, u 2012. bilo je 1.714 kreveta.

U promatranom razdoblju, došlo je do

blagih strukturnih promjena:

Kapaciteti hotela i kampa neznatno su promijenjeni, došlo je do povećanja

kapaciteta kao posljedica provedenih renovacija postojećih objekata

Povećanje udjela privatnog smještaja sa

5% na značajnih 17%; Pojava hostela; danas čine 7% ponude.

34%

7%20%

22%

17%

Grad Rijeka - Struktura smještajnih kapaciteta

Hoteli

Hosteli

Kampovi

Prenoćišta

Privatni smještajni kapaciteti

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Vrsta smještajnog objekta Broj objekata:Broj smještajnih

jedinica:Broj ležajeva:

Hoteli

Hotel Bonavia, 4* 1 121 231

Hotel Jadran BW, 4* 1 69 117

Hotel Continental, 3* 1 69 136

Hotel Neboder, 3* 1 54 100

Hoteli ukupno 4 313 584

Hosteli

Hosteli ukupno 4 27 120

Kampovi

Kamp Preluk 1 160 350

Kampovi ukupno 1 160 350

Prenoćišta

Prenoćište Kantrida 1 144 378

Prenoćišta ukupno 1 144 378

Privatni smještajni kapaciteti 54 87 282

Ukupno 64 731 1714

Izvor: TZ Rijeka, 2013

Page 11: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

10

Pregled prostorne distribucije smještajnih objekata u Gradu Rijeci:

TURIZAM – prostorni razmještaj smještajnih kapaciteta

1 Hoteli: Hotel Bonavia Hotel Continental Hotel Neboder Hotel Jadran

2

3

4

Hosteli: Hostel Aston Hostel Lounge Carnevale Hostel Kosy Hostel Ana Youth Hostel Rijeka Hostel Dharma

1

2

3

4

5

6

Prenoćište: Prenoćište Kantrida

1

Kamp: Preluk 1

2

1

3

4

1 2

3

4

5

6

1 1

Na temelju prostornog razmještaja može se zaključiti slijedeće:

Većina smještajnih kapaciteta nalazi se

u samom centru Rijeke.

Nešto dislocirani su kamp Preluk i Prenoćište Kantrida, koji su smješteni u

zapadnom rubnom dijelu grada. Niti po lokaciji a ni po karakteru ne spadaju u osnovne smještajne kapacitete Rijeke

Hosteli su novija vrsta smještaja,

uglavnom su pozicionirani na lokacijama koje su u blizini prometnih terminala / punktova, te u strogom centru grada.

Osim Hotela Jadran, ostali hoteli su također smješteni u samom centru

grada.

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 12: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

11

TURIZAM – Hoteli

Hotel Kategorija Lokacija BrendPosljednja renovacija

Sobe Kreveti

Bonavia 4* Rijeka, centar Adriatic Luxury Hotels 2000 121 231

Jadran 4* Rijeka, predgrađe Best Western 2005 69 117

Continental 3* Rijeka, širi centar Jadran hoteli 2008 69 136

Neboder 3* Rijeka, širi centar Jadran hoteli 2007 54 100

TOTAL 313 584

Izvor: Turistička zajednica grada Rijeke, 2013; Horwath istraživanje, travanj 2013

Hotelska ponuda grada Rijeke se sastoji od 4 hotela (Grand hotel Bonavia 4*, BW hotel Jadran 4*, hotel Continental 3* i hotel Neboder 3*) koji zajedno imaju 313 sobe sa ukupno 584 kreveta.

Hotelska ponuda se nije mijenjala posljednjih 10-ak godina, a zadnja značajnija investicija je bila kompletna obnova Hotela

Jadran u 2005. godini. Uvidom u stvarno stanje hotela može se reći da je generalna kvaliteta na razini prema međunarodnoj

klasifikaciji od economy do mid-scale.

Hoteli su uglavnom smješteni u centru Rijeke (osim Hotela Jadran), što znači da su u blizini svih turističkih atrakcija i

poslovnih sadržaja, ali s druge strane postoji problem sa kapacitetima parkinga.

Hotela Bonavia je od 2012. u vlasništvu Lukšić Grupe, ostali hoteli su dio hotelske kompanije Jadran Hoteli d.d., u

vlasništvu lokalnih poduzetnika.

Većina hotela nudi konferencijske sadržaje, iako manjeg kapaciteta, obzirom da su orijentirani pretežno poslovnoj klijenteli. Ostali sadržaji su dosta limitirani.

Hoteli posluju tijekom cijele godine.

Najavljeni projekti razvoja novih hotelskih objekata su uglavnom iz pred-kriznog razdoblja, a gospodarska kriza je tržište

uvela u stanje mirovanja i povećanog opreza. U tijeku su pripreme za izgradnju novih hotelskih kapaciteta na lokacijama

Kostabela i Benčić.

Pregled hotelske ponude sa osnovnim informacijama dan je u slijedećoj tabeli:

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 13: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

12

TURIZAM – Pregled hotela

GRAND HOTEL BONAVIA

Lokacija: strogi centar grada

Kategorija: 4 zvjezdice

Kapacitet: 121 smještajna jedinica

Ostali sadržaji: 3 restorana, 2 bara, konferencijski i banketni prostori te mali wellness (200 m2), 27 parkirnih mjesta

Tržišni segmenti: poslovni individualni gosti i MICE, grupe

Hotel Bonavia je gradski poslovni hotel, smatra se najboljim hotelom u Rijeci, a kapacitetom je sigurno najznačajniji.

Hotel je integriran u život grada; njegovi barovi i

restorani također predstavljaju i mjesto sastanaka

lokalnog stanovništva, no pozicija izvan Korza ipak

djelomično ograničava njegovu ulogu u tom smislu.

Hotel je kompletno renoviran 2000./2001., te je potrebna renovacija koja se, prema dostupnim informacijama planira u skorom razdoblju.

BEST WESTERN HOTEL JADRAN

Lokacija: rubni dio grada (istočni dio)

Kategorija: 4 zvjezdice

Kapacitet: 69 smještajnih jedinica

Ostali sadržaji: 1 restoran, 1 bar, dvorane za sastanke, plaža te 30 parkirnih mjesta

Tržišni segmenti: poslovni individualni gosti i grupe

Hotel Jadran izgrađen je 1920., a kompletna

rekonstrukcija i nadogradnja završena je 2005.

Jedini je riječki hotel koji je smješten na samoj obali i ima

plažu, te je pogodan i za odmorišni turizam.

Hotel je član hotelskog konzorcija Best Western, što mu

daje prepoznatljivost na međunarodnom hotelskom

tržištu i dodatni kanal distribucije.

Obzirom na kategoriju, najznačajniji je konkurent Hotelu

Bonavia, iako je zbog lokacije pozicioniran više kao i

poslovni i odmorišni hotel.

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 14: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

13

TURIZAM – Pregled hotela

HOTEL CONTINENTAL

Lokacija: centar grada

Kategorija: 3 zvjezdice

Kapacitet: 69 smještajnih jedinica

Ostali sadržaji: 1 restoran, 1 bar, jedna kavana/slastičarna, manja soba za sastanke, 9 parkirnih

mjesta, javni parking u blizini

Tržišni segmenti: poslovni individualni gosti i grupe

Hotel Continental jedan je od najstarijih hotela u regiji, izgrađen 1888. Posljednja značajna renovacija izvedena

je 2008, nakon koje je kapacitet povećan sa 41 na 69

smještajnih jedinica.

Uređenje interijera je izvedeno u tradicionalnom stilu,

koji se uklapa u stil zgrade.

Hotel se nalazi u blizini parka, okružen je zelenilom, a

pokraj je i rijeka Rječina.

Hotel je orijentiran uglavnom na poslovne goste.

HOTEL NEBODER

Lokacija: centar grada

Kategorija: 3 zvjezdice

Kapacitet: 54 smještajnih jedinica

Ostali sadržaji: 1 restoran, 1 bar, banketna dvorana, 26 parkirnih mjesta

Tržišni segmenti: poslovni individualni gosti i grupe

Hotel Neboder smješten je na glavnoj cesti za ulazak u

grad, integralni je dio kompleksa Hrvatski dom kulture. Ima status zaštićenog objekta.

Smještajne jedinice su male i relativno jednostavno

uređene. Posljedna renovacija je izvršena 2007.

Banketna dvorana ima poseban ulaz i kuhinju, nije obnovljena tijekom posljednje renovacije.

Kao i ostali hoteli, najvažniji izvor potražnje su poslovni

gosti i grupe.

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 15: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

14

TURIZAM – Pregled hostela

OMLADINSKI HOSTEL RIJEKA

Lokacija: predio Pećine, rubni dio grada

Kapacitet: 61 krevet

Ostali sadržaji: restoran, TV dvorana i mala seminarska dvorana

Tržišni segmenti: individualni gosti i grupe

Ovaj hostel smješten je u povijesnoj zgradi koja datira s

kraja 19.stoljeća. Nedavno je preuređen, stil interijera je

jednostavnan i moderan.

Hostel ima i restoran, tako da nudi i usluge pansiona.

Sa centrom grada dobro je povezan gradskom autobusnom linijom.

Hostel je član Hrvstkog ferijalnog i hostelskog saveza.

HOSTEL CARNEVALE

Lokacija: strogi centar grada

Kapacitet: 32 kreveta

Ostali sadržaji: dnevni boravak sa TV-om, spremište

prtljage

Tržišni segmenti: individualni gosti

Hostel je smješten na vrlo povoljnoj lokaciji, u samoj

pješačkoj zoni Korza. Hostel je moderno uređen u funky

lounge stilu.

Smještajne jedinice su: 6 dvokrevetne sobe, 2

četverokrevetne sobe te 2 spavaonice sa po 6 i 8

kreveta.

Osim smještaja i dnevnog boravka, hostel nema dodatnih sadržaja.

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 16: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

15

TURIZAM – Pregled hostela

HOSTEL ASTON

Lokacija: centar grada

Kapacitet: 21 krevet

Ostali sadržaji: zajednički prostor

Tržišni segmenti: individualni gosti

Hostel Aston je novootvoren smještajni objekt, odlične

lokacije na samom riječkom autobusnom kolodvoru.

Smještajne jedinice su: spavaonice sa po 4, 5 i 10

kreveta te privatna soba sa bračnim krevetom.

Sve sobe imaju pogled na Kapucinsku crkvu.

Osim smještaja i zajedničkog prostora, hostel nema

dodatnih sadržaja.

HOSTEL ANA

Lokacija: strogi centar grada

Kapacitet: 18 kreveta

Ostali sadržaji: dnevni boravak sa TV-om, spremište

prtljage

Tržišni segmenti: individualni gosti

Hostel Ana smješten je u centru Rijeke, na rivi u luci.

Karakterizira ga zanimljivo uređen interijer.

Smještajne jedinice su: 1 spavaonica sa 4 kreveta i dvije

spavaonice sa po 7 kreveta.

Osim smještaja i dnevnog boravka, hostel nema

dodatnih sadržaja.

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 17: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

16

TURIZAM – Pregled hostela

HOSTEL DHARMA

Lokacija: rubni dio grada

Kapacitet: 48 kreveta

Ostali sadržaji: bistro, multifunkcionalna dvorana, parking

Tržišni segmenti: individualni gosti

Hostel Dharma je novouređeni hostel na istočnom dijelu

Rijeke, oko 300 m od poslovno-trgovačkog centra Tower. Radi se o dijelu nekadašnjog industrijskog kompleksa koji je renoviran i uređen kao modern hostel.

Smještajne jedinice su: 7 dvokrevetnih soba, 2

trokrevetne sobe, 3 spavaonice sa 6, 7 i 15 kreveta.

Osim smještaja hostel nudi bistro-caffe i moderno opremljenu multifunkcionalnu dvoranu, te vlastiti parking.

HOSTEL KOSY

Lokacija: strogi centar grada

Kapacitet: 19 kreveta

Ostali sadržaji: dnevni boravak sa TV-om, spremište

prtljage

Tržišni segmenti: individualni gosti

Hostel Kosy je smješten u samom centru grada, u neposrednoj blizini Kosog tornja.

Karakterizira ga zanimljiv moderno uređen interijer.

Smještajne jedinice su: 1 dvokrevetna i 1 trokrevetna

soba, te dvije spavaonice sa po 6 i 8 kreveta.

Osim smještaja i dnevnog boravka, hostel nema

dodatnih sadržaja.

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 18: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

17

TURIZAM – Ostali smještajni kapaciteti

PRENOĆIŠTE KANTRIDA

Lokacija: prigradsko područje

Kapacitet: 144 smještajne jedinice

Ostali sadržaji: čajne kuhinje na svakom katu

Tržišni segmenti: zaposlenici i kooperanti brodogradilišta 3. Maj, individualni gosti

Prenoćište Kantrida smješteno je 5 kilometara od

središta Rijeke, na glavnoj prometnici prema Opatiji.

Spada u kategoriju smještajnog objekta poluotvorenog

tipa.

U neposrednoj blizini nalaze se plaža, Stadion Kantrida,

trgovački centar, Bazeni Kantrida te dječja bolnica.

Osim smještaja i čajnih kuhinja prenoćište nema

dodatnih sadržaja, ne nudi usluge prehrane.

KAMP PRELUK

Lokacija: prigradsko područje, prema Opatiji

Kapacitet: 350 kreveta

Ostali sadržaji: u okruženju

Tržišni segmenti: individualni gosti, surferi

Autokamp Preluk smješten je na neurbaniziranom

području između Rijeke i Opatije, direktno na moru,

okružen zelenilom.

Uz kamp nalaze se trgovina, grill terasa, buffet, mjenjačnica i disco bar.

Preluk je poznat kao pogodna mikrolokacija za surfanje na moru.

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 19: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

18

Ponuda ugostiteljskih sadržaja

Prema istraživanju TOMAS 2008. za regiju, oko 18% posjetitelja navodi gastronomiju kao jedan od motiva posjete Kvarneru.

Kvarner je regija s velikom koncentracijom vrhunskih restorana, a pogotovo se to odnosi na šire područje Rijeke i Opatije. „Kvarner gourmet” i „Kvarner food” novi su brendovi regije kojima se na ovom području pokušava kreirati gastronomska prepoznatljivost i standard kvalitete.

Municipium i Zlatna školjka bili su nagrađivani dugi niz godina, zaključno sa 2008. odnosno 2010.

Prema podacima TZ Rijeka, u Rijeci ima oko 70 restorana, konoba i pizzerija, te oko 200 ostalih ugostiteljskih objekata (batova, kafića, objekata brze prehrane, itd.)

RESTORANI: Arca Fiumana Asia Bistro La Rose Fortunal Gardens Gric&Guc Gvardijan Kamov Lovorka Miramane

Municipium Na Sušaku Peking Spagho Sorriso Trsatika Zlatna Školjka

KONOBE: Blato 1902. Borik Brig Buffet Cocco Feral Fiume Girica Grozd Wine Bar Rijeka Štranga Tarsa

Kod Ive Kantrida La Grotta Mexican Cantina Bodega Mornar Na Kantunu Nebuloza Oštarija Pul Belega Trattora Riva's Veseljak Volta 15

PIZZERIJE: 3D Bracera Kont Delta Do It Ex Gvardijal Jacomino Kokolo

Maslina Mirakul Orijentovo Ognjišće Pampas Paris Selina Van Gogh Viva

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 20: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

19

Ponuda kulturno-povijesnih atrakcija

Urbane cjeline: Riječki Stari grad, Korzo, Povijesne jezgre Bakra i Kastva Dvorci i utvrde: Trsat, Grobnik, Kraljevica Događanja/manifestacije: 'Riječki karneval', 'Riječke ljetne noći', 'Hartera', 'Ljeto na gradini', 'Kastavsko kulturno

leto', 'Zajčevi dani'; Stalna kulturna događanja (npr. 'rock' scena) Tematske ceste: „Lujzijana” i „Karolina” Kulturno povijesna zdanja: Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i Kosi toranj, Kapucinska crkva Majke Božje

Lurdske, Guvernerova palača, Riječka sinagoga itd. Muzeji, zbirke: Pomorski i povijesni muzej hrvatskog primorja, Prirodoslovni muzej, Muzej grada

Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Muzej informatike i tehnologije Peek&Poke, itd.

Zabavno-edukativni centri: Astronomski centar Rijeka

RE

SU

RS

I

Gradska knjižnica i Muzej moderne i suvremene umjetnosti - ex Rikard Benčić zona. Jedan je od

najvećih projekata kulturne infrastrukture u Republici Hrvatskoj. Fazni razvoj do 2018.

Kandidatura Grada Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine

Klubovi Palach, Filodrammatica i Morganovo kao novi centri nezavisne i studentske kulture

Uspostavljanje institucija podrške razvoju kulturnog turizma

Festival kreativnosti „Republika”,

Teatro Fenice, Palach i Marganovo u funkciji Studentskog centra

U P

LA

NU

Prema istraživanju TOMAS 2008. za regiju, oko 4% posjetitelja navodi upoznavanje kulturnih znamenitosti i događanja kao jedan od motiva posjete Kvarneru; između 40% i 80% koristi neki vid kulturne ponude tijekom boravka.

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 21: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

20

Ponuda vjerskog turizma

Čudotvorna slika «Majke Milosti»

Crkva Gospe Trsatske, izgradnja započela u 15. stoljeću, danas bazilika bidermajerskog stila

Franjevački samostan sa kapelom zavjetnih darova, knjižnicom i galerijom umjetnina

Trsatske stube sa svojim kapelicama

Marijin perivoj, koji služi za križni put te kao otvorena pozornica

RE

SU

RS

I

Redovno bogoslužje i ostale popratne aktivnosti

Organizirana hodočašća (oko 15 tijekom godine)

Festival vjerskog filma Trsat (u lipnju)

Razna glazbena događanja (tijekom ljeta) DO

GA

ĐA

NJA

Prema predaji 10. svibnja 1291. godine na mjestu današnjeg svetišta Gospe Trsatske osvanula je Nazaretska kućica Svete obitelji, koju su iz Nazareta prenijeli anđeli. Tu se zadržala do 10. prosinca 1294. godine kada su je anđeli prenijeli u Loreto, pokraj Ancone, gdje se i danas nalazi. Na tom mjestu izgrađeni su 1453. crkva i franjevački samostan. Zbog gubitka Svete kućice, papa Urban V. 1367. godine za utjehu šalje čudotvornu sliku Majke Božje imena «Majka milosti». Predaja kaže da je sliku osobno naslikao sv. Luka Evanđelist. Bila je to prva Marijina slika izvan Italije koju je dao okruniti neki papa.

Danas je svetište Gospe Trsatske najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj.

LE

GE

ND

A

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 22: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

21

Ponuda sadržaja za konferencije i sastanke

Hoteli: gradski hoteli (Bonavia i Jadran) imaju oko 6 dvorana površine do 150 m2 kapaciteta

do 130 osoba pojedinačno (forma gledališta), te jednu veću dvoranu od oko 500 m2,

kapaciteta 400 osoba)

Kina i kazališta: CineStar, 8 dvorana kapaciteta 80-440 osoba, HNK (do 680) , Teatro Fenice (do 630)

Ostali prostori: Transadria (do 170), Euroagram (do 215), Hrvatski kulturni dom (do 530), Filodrammatica (do 140), Pomorski muzej (do 150), Astronomski centar Rijeka (do 70), Centar Centar Zamet (do 3.849), Atletska dvorana Kantrida (do 500) i Bazeni Kantrida (do 60).

RE

SU

RS

I

Na temelju baze podataka Horwath HTL, poslovni skupovi generiraju oko 5-7% hotelske potražnje u Gradu Rijeci.

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Astr. Centar Rijeka Bazeni i atletski centar Kantrida

Centar Zamet

Page 23: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

22

Pregled sportsko-rekreacijskih sadržaja

- Bazeni Kantrida – je sportsko-rekreacijski

kompleks s vodenim sportovima u glavnom fokusu. Kompleks ima 5 bazena, popratne sportske i ugostiteljske sadržaje, pokretni krov, javnu garažu i energanu i plažu Ploče. Kompleks Bazena Kantrida osvojio je nagrade i priznanja (arhitektonske nagrade, Plava zastava, itd.) na nacionalnom i međunarodnom nivou. Kompleks je u potpunosti prilagođen osobama s invaliditetom i pokriven je besplatnim gradskim pristupom internetu.

- Centar Zamet – je sportski, rekreacijski i urbani kompleks koji se sastoji od dvorane za sport, koncerte, kongrese i dr., kao i ostale dodatne sadržaje. Kompleks objedinjuje i komercijalne prostore te javnu garažu. Kompleks je dobitnih nekoliko arhitektonskih nacionalnih i međunarodnih nagrada. Kompleks je u potpunosti prilagođen osobama s invaliditetom i pokriven je besplatnim gradskim pristupom internetu.

U Rijeci postoji cijeli niz sportsko rekreativnih sadržaja. Oni podjednako predstavljaju sadržaje za kvalitetni život stanovnika Rijeke i njenih sportaša i klubova, kao i za promociju grada u pogledu sportskih sadržaja i mogućnosti. U turističkom smislu vrijedni su za istaknuti sljedeći objekti:

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 24: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

23

Pregled sportsko-rekreacijskih sadržaja - Atletska dvorana Kantrida – u prvom je redu

namijenjena treningu atletičara i organizaciji dvoranskih sportskih natjecanja u atletici, ali i odvijanju ostalih sportskih i rekreativnih aktivnosti poput rukometa, košarke, malog nogometa, aerobika, plesa, tenisa, badmintona i dr. U sklopu dvorane nalazi se i umjetna penjačka stijena visine 12 metara. Objekt se nalazi uz more i uz Stadion Kantrida. Objekt je pokriven gradskim besplatnim internetom i u potpunosti je prilagođen osobama s invaliditetom.

- Stadion Kantrida – otvoren je 1. lipnja 1913.

godine, dok je pomoćno igralište otvoreno 2005. godine. Stadion Kantrida dio je Sportsko-rekreacijskog centra Kantrida. Osnovna namjena je za sportove nogomet i atletiku. Objekt je pokriven besplatnim gradskim internetom i nalazi se uz samo more. U neposrednoj blizini, nalazi se i plaža prilagođena psima. U planu je investicija u postojeći Stadion Kantrida (novo arhitektonsko rješenje).

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 25: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

24

Pregled sportsko-rekreacijskih sadržaja Riječke šetnice – Ovaj projekt je zamišljen kao projekt promicanja aktivnosti i kretanja po manje poznatim dijelovima grada u prirodi – isprepličući time urbani i prirodni karater određenog dijela grada. U sklopu projekta se promovira 4 trase:

1. Plumbum – Trsat: dužina staze je 11,5 km, visinska razlika 410 metara a vrijeme potrebno za prelazak staze je 3:45 sati. U tom smislu staza je teška i fizički zahtjevna zbog dužine i visinske razlike

2. Strmica – Donja Orehovica: dužina staze 2,5 km, visinska razlika iznosi 100 metara dok je vrijeme potrebno za obilazak 45 minuta. Staza jesrednje teška i obvezna je adekvatna obuća

3. Orehovica-Maršić: staza duljine 4 km, visinska razlika je 150 metara a vrijeme potrebno za obilazak ove srednje teške staze je 60 minuta

4. Trsat – Lukobran: ova staza je dužine 7 km i visinske razlike 250 metara. Za obilazak je potrebno 1:45 sati a zahtjevnost staze je srednja.

Projekt riječkih šetnica je koristan projekt poglavito namijenjen lokalnom stanovništvu, no određene dionice mogu biti korištene i u turističkom smislu ili u dijelovima obzirom na zanimljivosti dijelova grada kroz koje prolaze.

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 26: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

25

Pregled plažnih sadržaja

Rijeka, iako geografski vrlo ograničena, te industrijski oblikovana, ipak ima plaže koje su na raspolaganju stanovnicima i posjetiteljima Rijeke. Od 22 plaže na području Rijeke, njih 2 imaju Plavu zastavu, jedna je prilagođena osobama s invaliditetom dok su dvije plaže za pse. Sve gradske plaže su dostupne javnim prijevozom (linija 1, linija 32) a od stajališta je potrebno do 5 minuta hoda kako bi se stiglo do određene plaže. U infrastrukturnom smislu, najbolje opremljene plaže su u uvali Kostanj i plaža Ploče (ispod Bazena Kantrida) koje imaju označeno područje za kupače, sanitarne čvorove, spasilačku službu, ulaze za invalide, tuševe i ostalu opremu i popratne sadržaje.

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 27: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

26

TURIZAM – Turistička potražnja TREND POTRAŽNJE - UKUPNO U Rijeci je u 2012. godini ostvareno 135.580 noćenja, 0,3% manje u odnosu na 2011.godinu.

Značajniji pad noćenja od 10%, uvjetovan nepovoljnim gospodarskim kretanjima, zabilježen je u 2008.g., nakon čega je ponovno došlo do porasta dolazaka i noćenja, a što se može vidjeti na sljedećem grafu.

EMITIVNA TRŽIŠTA Strani turisti čine većinu u ukupnim dolascima i noćenjima, oko 75%, dok su domaći gosti najjače pojedinačno tržište.

Najbrojniji strani posjetitelji Rijeke i riječkog područja su tradicionalno Talijani, a slijede ih državljani Njemačke, Španjolske, Francuske, Velike Britanije, Slovenije, Austrije, Japana, Poljske te Mađarske.

DINAMIKA BORAVKA Prema podacima TZ Rijeke prosječna duljina boravka stranih gostiju je 1,9 dana, a domaćih 2 dana.

Iako se radi o gradskoj destinaciji, segment tranzita i odmorišnih gostiju ipak utječe na sezonalnost, iako je ona značajno manja nego u klasičnim odmorišnim destinacijama.

Tijekom četiri ljetna mjeseca u Rijeci se realizira 64% ukupnih noćenja na godišnjoj razini.

U slučaju hotela, sezonalnost je donekle ublažena, obzirom da su poslovni gosti vrlo jak segment, a njihova aktivnost je podjednako raspodijeljena tijekom godine; kongresi i seminari najjači su u proljeće i jesen, što sve skupa doprinosi ujednačenijoj distribuciji poslovanja tijekom godine.

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Rijeka noćenja - prosječni trend sezonalnosti

64%

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 28: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

27

TURIZAM – Hotelska potražnja TREND POTRAŽNJE - HOTELI U Rijeci je u 2012. godini u hotelima boravilo 48.778 gostiju, koji su ostvarili 85.460 noćenja, što iznosi 63% od ukupnog broja noćenja.

Period 2005.-2007. karakterizira snažan rast hotelske potražnje, što povezujemo sa otvorenjem Hotela Jadran i povoljnom ekonomskom situacijom.

Nakon perioda rasta nastupio je period stagnacije sa negativnim predznakom. Izostanak oporavka od krize očit je su u variranju broja hotelskih noćenja 85-90.0000 u posljednjih 5 godina, s tim da je u 2012. realiziran pad hotelskih noćenja za 5% u odnosu na 2011.

Prosječno trajanje boravka je oko 1,7 dana.

Bez novih generatora potražnje i/ili gospodarskog oporavka ne očekuje se daljnji snažniji rast.

SEGMENTI POTRAŽNJE Poslovna potražnja je usko vezana za lokalne i regionalne kompanije (transport, luka, trgovina, industrija). Ovaj segment je trenutno najvažniji za gradski turizam Rijeke. Procjenjuje se da generira 40-50% svih noćenja.

MICE je dosta limitiran, prema raspoloživim informacijama, generira svega 5-10% poslovanja hotela.

Iako Rijeka nije tipična odmorišna destinacija, ovaj segment je drugi najvažniji, prema našim procjenama generira 35 do 45% ukupne potražnje. Uglavnom su to kratki posjeti gradu, tijekom dužeg putovanja, te turističke grupe u tranzitu.

Također, velika događanja generiraju manji dio noćenja, gdje postoji veliki potencijal.

Jedan od rastućih segmenata je omladinski turizam..

35.01539.670

52.156 52.69148.940 49.839 52.000 48.778

58.573

67.643

93.83888.515 86.761 85.318

90.00085.460

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

90.000

100.000

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Dolasci i noćenja (samo hoteli)Rijeka(2005-2012)

dolasci

noćenja

45%

30%

15%

5%5%

Tržišni miks - hoteli Rijeka

poslovni

odmorišni grupni

odmorišni individualni

MICE

ostalo

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 29: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

28

TURIZAM – Potražnja - ostale vrste kapaciteta TREND POTRAŽNJE - HOSTELI U prvoj godini poslovanja (2006.) realizirano je 5.353 dolazaka u hostelima što ukazuje na veliku potražnje za ovakvom vrstom smještajnih kapaciteta. Slijedeće godine je značajan rast od 34% u dolascima i 26% u noćenjima.

Interesantno, u periodu 2008.-2011. potražnja stagnira na oko 7.100 dolazaka i 10.000 noćenja.

Tek 2012. godina donosi pomake u pozitivnom smjeru, prvi put nakon 2007. došlo je do rasta u volumenu potražnje u hostelima, i to 18% u dolascima te 21% u noćenjima. Sa 12.100 noćenja hosteli generiraju 9% turističke potražnje.

Prosječno trajanje boravka je oko 1,4 dana.

Bez novih generatora potražnje i objekata koji značajno povećavaju ponudu kapacitetom i kvalitetom ne očekuje se daljnji značajniji rast.

TREND POTRAŽNJE – OSTALI SMJEŠTAJ Trend potražnje za kampom u Rijeci ovisi o poslovnoj politici jedinog objekta te vrste.

Broj turista i ostvarenih noćenja pada do 2010., da bi se nakon toga ostvarivale značajne stope rasta do 2011., te opet pad. U 2012. bilo je 15.344 noćenja (11% od ukupnog broja noćenja). Prosječno trajanje boravka je 2,5.

Privatni smještaj generira 13% turističkih noćenja u 2012., sa sličnim trendom kao i kamp, pad u razdoblju 2005.-2007. te rast do današnjih 17.300 noćenja. Prosječno trajanje boravka je 3.5-4.0 dana u promatranom razdoblju

Prenoćište je značajno smanjilo svoj volumen ostvarenih noćenja, sa 12.200 u 2005. na 5.400 u 2012. Iako se ubraja u turističku infrastrukturu, samo je djelomično u funkciji turizma.

0

5.363

7.178 7.284 7.076 7.048 6.900

8.161

0

8.155

10.291 10.198 9.918 9.903 10.000

12.089

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Dolasci i noćenja (samo hosteli)Rijeka (2005-2012)

dolasci

noćenja

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 30: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

29

TURIZAM – Performanse (iskorištenost) ISKORIŠTENOST KAPACITETA Iskorištenost smještajnih kapaciteta jedan je od najvažnijih pokazatelja performansi turističkog smještajnog objekta.

Ovdje ćemo koristiti iskorištenost kreveta kao mjeru iako se hotelijerstvu standardno koristi iskorištenost soba.

U Rijeci se u prosjeku realizira 22% iskorištenost kreveta; 27% bez prenoćišta.

Razvidno je da je prosječna iskorištenost kreveta najviša kod hotela, 40%. Procjenjuje se da je iskorištenost soba u prosjeku u rasponu 45-60%.

Hosteli postižu 28% iskorištenost kreveta u prosjeku, što je relativno malo na razini godine i vjerojatno povezano sa sezonalnošću turističkih kretanja.

Ostali smještajni kapaciteti imaju vrlo niske stope iskorištenosti.

FAKTOR TRŽIŠNE PENETRACIJE Faktor tržišne penetracije je pokazatelj tržišnih performansi, pokazuje omjer između stvarnog tržišnog udjela (udio u potražnji / noćenjima) i fer tržišnog udjela (udio u kapacitetima / krevetima).

Vrijednost faktora iznad 1 ukazuje na bolju tržišnu performansu objekta ili skupine objekata.

Kao što se vidi u prethodnoj tabeli, hoteli ostvaruju daleko najviši faktor tržišne penetracije, obzirom da u kapacitetima sudjeluju sa 34% a u noćenjima 63%.

Još samo hosteli imaju faktor tržišne penetracije veći od 1, dok sve ostale vrste smještanih objekata imaju manje od 1.

Obzirom da ih karakterizira sezonsko poslovanje, specifičnosti ciljnih segmenata u slučaju prenoćišta te limitiran raspon usluga, takav rezultat je i očekivan.

broj

ležajeva

2012

struktura

ležajeva

broj

noćenja

2012

struktura

noćenja

faktor tržišne

penetracije

Hoteli 584 34% 85.460 63% 1,8

Hosteli 120 7% 12.089 9% 1,3

Kampovi 350 20% 15.344 11% 0,6

Prenoćišta 378 22% 5.382 4% 0,2

Privatni smještajni kapaciteti 282 16% 17.305 13% 0,8

UKUPNO 1.714 135.580

Izvor: TZ Rijeka, obrada HHTL, svibanj 2013.

Rijeka - analiza tržišne penetracije po pojeidnim vrstama smještajnih objekata

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 31: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

30

TURIZAM – Performanse (cijena smještaja) CIJENE SMJEŠTAJA

Prethodna tabela prikazuje cijene pojedinih vrsta smještaja kako su prezentirane na web stranicama objekata odnosno rezervacijskim portalima.

Radi se o publiciranim cijenama (Rack Rate), za individualne segmente gostiju.

Na temelju prethodno prezentiranih podataka i interne baze podataka Horwath HTL, mogu se dati slijedeći zaključci:

Nema značajnih oscilacija između publiciranih

cijena u visokoj i niskoj sezoni, čemu razlog može

biti s jedne strane uravnotežena potražnja

individualnih gostiju, a s druge neaktivnost upravljanja prihodom kroz cijene sobe (revenue management)

Cijena po osobi u hostelima kreću se 20-30 Eura, uz izuzetak Hostela Dharma koji je ispod konkurenata (12-18 Eur, ovisno o vrsti smještajne

jedinice)

Procjenjujemo da hoteli 4* postižu oko 70-85 Eur prosječnu cijenu sobe (ADR)

Procjenjujemo da hoteli 3* postižu oko 50-55 Eur prosječnu cijenu sobe (ADR)

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Hoteli

niska sezona visoka sezona

Hotel Bonavia, 4* 123,00 EUR 144,00 EUR

Hotel Jadran BW, 4* 97,00 EUR 97,00 EUR

Hotel Continental, 3* 90,00 EUR 90,00 EUR

Hotel Neboder, 3* 85,00 EUR 85,00 EUR

Hosteli

spavaonica dvokrevetna

> Omladinski hostel Rijeka 21,30 EUR

> Lounge Hostel Carnevale 22,60 EUR 25,70 EUR

> Hostel Aston 26,00 EUR 30,00 EUR

> Hostel Ana 20,00 EUR 30,00 EUR

> Hostel Dharma 18,00 EUR 12,50 EUR

> Hostel Kosy 21,33 EUR 25,23 EUR

Kampovi

niska sezona visoka sezona

Kamp Preluk 29,32 EUR 39,09 EUR

Prenoćišta

niska sezona visoka sezona

Prenoćište Kantrida 18,50 EUR 18,50 EUR

Izvor: www. Booking.com, 7.5.2013.

cijena sobe

cijena sobe

cijena kreveta

Pregled cijena po vrsti smještajnog objekta

najam parcele

Page 32: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

31

PONUDA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA

Ponuda smještaja je dosta limitirana, obzirom na mali broj hotela kao osnovnih

smještajnih kapaciteta, koji su tek trećina ukupne ponude.

Hotelski kapaciteti su pretežno gradski poslovni hoteli, smješteni u centru grada.

Najveći hotel je Bonavia sa 4 zvjezdice, 121 smještajna jedinica.

Osim Hotela Jadran koji je član konzorcija Best Western, nema međunarodnih

hotelskih brandova ili menadžment kompanija. Hotel Bonavia je hotel u sastavu Plave Lagune Poreč.

Struktura smještajnih kapaciteta je diverzificirana otvorenjem prvog hostela 2006. Njegov uspjeh potaknuo je riječke poduzetnike na otvaranje dodatnih hostelskih kapaciteta pa danas Rijeka nudi ukupno oko 200 hostelskih kreveta. Ovaj trend ujedno ukazuje na povećanje interesa mladih putnika za Rijeku (backpackeri) i razvoja niskobudžetnih avio linija

Ukoliko se izuzme privatni smještaj kao alternativni vid smještajnih kapaciteta na

kojima se teško može graditi turistička budućnost Grada Rijeke, te prenoćište

Kantrida koje, kapacitetom značajno pridonosi ali je zapravo samo manjim dijelom

u turističkoj funkciji, može se zaključiti da danas Grad Rijeka zapravo raspolaže

sa oko 700 turističkih kreveta u hotelima i hostelima, razine kvalitete 3-4*

Najavljeni projekti razvoja novih hotelskih objekata su uglavnom iz pred-kriznog razdoblja, a gospodarska kriza je tržište uvelo u stanje mirovanja i povećanog

opreza. U tijeku su pripreme za izgradnju novih hotelskih kapaciteta na lokacijama Kostabela i Benčić.

Prema našoj procjeni, u narednom periodu mogu se očekivati novi objekti, a

najave i planovi investitora daju naslutiti kako bi broj hotelskih soba mogao porasti za 300 do 400 soba u srednjem roku (sljedećiih 5 godina), a realizacijom projekta Delta i Preluk, kapaciteti će značajno porasti (realizacija od 2018. nadalje).

Zaključak

GASTRONOMSKA PONUDA

Ponuda restorana šireg riječkog

područja na visokom je nivou, gastronomija ima dugu tradiciju, ima dosta nagrađivanih

restorana, kao i restorana koji njeguju mediteransku i lokalnu kuhinju.

Spuštajući se na razinu grada

Rijeke, gastronomska ponuda je relativno ograničena a radno

vrijeme često ne odgovara

potrebama potražnje, kako

lokalne tako i turističke potražnje.

Inicijative Kvarner Gourmet i Kvarner Food dobar su pokušaj

razvijanja branda i stvaranja prepoznatljive gastronomske ponude, no bitno je izdignuti doseg takvog marketinga na višu

razinu, koja će biti prepoznatljiva

na međunarodnom turističkom

tržištu.

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 33: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

32

TURISTIČKA POTRAŽNJA

Rijeka je percipirana kao lučki tranzitni grad od strane turističkih

portala. Komentari korisnika na tim portalima idu na liniju takvom image-u, te je razvidno da će trebati značajna ulaganja i na

području turističke infrastrukture i na području brandinga i marketinga općenito tijekom duljeg razdoblja da se Rijeka

pozicionira na turističkoj mapi Europe.

Turistička potražnja ima blagi trend rasta u analiziranom periodu,

nakon negativnih implikacija globalne ekonomske krize u 2008. godini. Posljednje 4 godine godišnje se broj noćenja poveća u

prosjeku za 4%, iako je intenzitet tog povećanja sve manji.

Analiza sezonalnosti ukazuje na klasičnu distribuciju prometa gdje

je najintenzivniji tijekom ljetnih mjeseci, iako značajno manje

izražen nego u klasičnim turističkim destinacijama. Tu je

evidentan utjecaj tranzita odmorišnih turista na performanse

gradskih smještajnih kapaciteta.

Segmentacija ukazuje na poslovni turizam kao jaki segment, te tranzitno odmorišni (kratki posjeti gradu, grupe u tranzitu i sl.).

Gradska događanja imaju za sad nisku moć generiranja

značajnijeg udjela potražnje za smještajnim kapacitetima.

Tek značajni pomaci u gospodarstvu grada, infrastrukturi (bilo poslovnoj bilo turističkoj) te kreiranju doživljaja moći će generirati

nove segmente potražnje u značajnijem volumenu. Bez investicija

– ništa od turizma.

Zaključak

REKREATIVNI SADRŽAJI

Ponuda sportsko rekreativnih sadržaja u Rijeci

je bogata (dvorane, stadioni, igrališta, plivališta,

kuglane i dr.) te za određene sportove postoji

mogućnost snažnije penetracije na tržište. No, u

tom slučaju, samo smještajni kapacitete Rijeke

nisu dostatni već je potrebno koordinirano

ponuditi kapacitete u suradnji s okolnim mjestima.

Plaže Rijeke su prostorno gotovo u potpunosti

iskorištene, no kvalitativno je moguće ostvariti

daljnja poboljšanja (plave zastave, sadržaji,

uređenje, itd.).

Pješačke staze postoje, no moguć je daljnji

razvoj mreže i kvalitativno unaprjeđenje

postojećih šetnica.

Lungomolo je potrebno atraktivnije osmisliti kako bi postao atraktivnija zona za šetače i

rekreativce.

Novi kompleksi Centar Zamet, Bazeni Kantrida i Atletska dvorana Kantrida otvorili su lokalnom, nacionalnom i međunarodnom tržištu

mogućnost konzumiranja sportske rekreacije za

sve dobne skupine te standardne ali i nove oblike rekreacije.

2.1. Analiza turističke

ponude 2.2. Analiza turističke

potražnje 2.3. Zaključci

Page 34: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

33 3. Skraćeni postupak analize tajnog gosta (Quick Mystery Shopping)

Page 35: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

34

Objekti i procedura

Analiza tajnog gosta je u sklopu ovog projekta odrađena tijekom terenskog boravka tima Horwath HTL-a Rijeci u travnju 2013. godine. U razmatranju koje objekte uključiti u ovu analizu, vođena je briga da budu zastupljene sve važne sastavnice turističkog lanca vrijednosti destinacije. U tom smislu analizirani su sljedeći objekti/usluge:

Pizzeria Bracera (odabir sukladno web stranici TZ-a Rijeka) Trattoria Riva’s (odabir sukladno uvrštenju u Kvarner Food program) Hotel Bonavia (hotel 4*) Hotel Continental (hotel 3*) TIC Rijeka Suvenirnica Bruketa (odabir sukladno web stranici TZ-a Rijeka) Suvenirnica Zeleno i plavo (odabir sukladno web stranici TZ-a Rijeka) Povijesni i pomorski muzej Muzej grada Rijeke Licencirani vodič grada Rijeke (odabir kontaktu s udrugom vodiča Kvarnera)

U određenim objektima je izvršena kupnja ili konzumacija, dok je za određene objekte ocjenjivana kvaliteta usluge, informativnost, ljubaznost i ostale varijable, no bez obavljanja kupnje proizvoda/usluge. Prilikom posjete tima, ocjenjivani su razni aspekti usluge/proizvoda (ljubaznost, profesionalnost, informiranost, kvaliteta i pouzdanost informacije, izgled objekta, čistoća interijera i eksterijera, kvaliteta robe/proizvoda, izložaka, radna vremena, način ophodnje s gostom, dodatni sadržaji, itd. – zavisno o tipu objekta koji je posjećen. Skala ocjenjivanja je bila od 1 (nedovoljan) do 5 (izvrstan). Quick Mystery Shopping procedura obilaska je izvršena u trajanju od 2 dana. Rezultati i zaključci odrađene analize nalaze se u nastavku.

Page 36: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

35

Analiza tajnog gosta – MUZEJI POVIJESNI I POMORSKI MUZEJ RIJEKA Ključni stavovi vezani uz obilazak ovog objekta: IZGLED

Spuštene rolete smanjuju atraktivnost vanjske pojave zgrade Nema pristupa balkonu u Guvernerovoj palači što bi potencijalno moglo biti atraktivno Blagajna i ulazni prostor neugledni i nema se osjećaj ulaska u muzej Nema trgovine suvenira/razglednica Na samom ulazu su parkirani automobili što dodatno umanjuje dojam zgrade kao muzeja

USLUGA

Po dolasku osoblje nije bilo na blagajni – moglo se slobodno ući u muzej – nužnost profesionalizacije usluge Zaposleni nemaju oznake imena niti uniforme prikladne za muzej

Page 37: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

36

Analiza tajnog gosta – MUZEJI POSTAV MUZEJA, INTERPRETACIJA

U muzeju nema raspoloživog osoblja za pratnju grupa po dolasku (jedino po dogovoru unaprijed) Na ulazu stoji znak kako je u muzeju dostupan audio vodič, no nije ga moguće dobiti Muzej je konfuzan – nema jasne signalizacije i putokaza smjerova do početka postava Eksponati su neadekvatno i neatraktivno označeni – jednojezični tekstovi (hrvatski) bez tekstova na engleskom ili nekom trećem jeziku (uz izuzetak nekoliko tekstova u pomorskom dijelu) Rasvjeta eksponata je neadekvatna i loša Zaštita eksponata je neadekvatna i loša Sigurnosni uvjeti za posjetitelje su upitni – razbijena stakla vitrina aktivnih izložaka u ravnini noge) stvaraju realnu prijetnju za sigurnost posjetitelja – nije označeno niti osigurano (dio s eksponatima Pomorskog muzeja) Turistički najvrjedniji eksponat – spasilački prsluk s Titanika loše izložen i obezvrijeđen – postavljen u uglu prostorije, loše osvijetljen, natpis dostupan samo na hrvatskom jeziku. Također na vidnom mjestu ne postoji niti priča o tome kako je prsluk dospio u Rijeku Makete brodova na postoljima i na dohvat ruke predstavljaju loše zaštićene eksponate koji mogu pasti i pritom ozlijediti posjetitelje

OPĆENITO Muzej na ulazu, odmah do stola za prodaju karata ima stalak s knjigama i brošurama koje se prodaju – materijali su neatraktivno složeni, izgledaju neuredno te je na prvu ruku nejasno jesu li za prodaju ili slobodni za uzeti Karte se ne mogu platiti kreditnom karticom Radno vrijeme muzeja nije prikladno turističkom gradu

Prosječna ocjena objekta

2,09

Page 38: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

37

Analiza tajnog gosta – MUZEJI MUZEJ GRADA RIJEKE Ključni stavovi vezani uz obilazak ovog objekta: IZGLED

Pristup zgradi muzeja neatraktivan – smeće u fontani, neuredan travnjak, nema klupa i koša za smeće Eksponati torpeda u dvorištu neuredno poslagani, nema interpretacije niti objašnjenja postava Blagajna i ulazni prostor neugledni Nema trgovine suvenira/razglednica Nema čitke i uočljive naznake radnog vremena niti oznake Ri-carda

USLUGA Muzej nije otvoren na vrijeme (kašnjenje 5 minuta – bez ikakve isprike zaposlenih) Osoblje na blagajni needucirano i neinformirano o postavu i susjednom muzeju (što je izloženo, radno vrijeme) Zaposlenici ne govore engleski jezik Zaposleni nemaju oznake imena niti uniforme prikladne za muzej

Page 39: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

38

Analiza tajnog gosta – MUZEJI POSTAV MUZEJA, INTERPRETACIJA

U muzeju nema raspoloživog osoblja za pratnju posjetitelja po dolasku; na upit da li je moguće dobiti vodstvo od trenutno prisutnih zaposlenih osoba, dobili smo negativan odgovor Muzej je konfuzan – nema jasne signalizacije i putokaza smjerova za kretanje posjetitelja Eksponati u prizemlju (satovi) bez interpretacije na stranim jezicima Eksponati u dvorištu muzeja (lapidarij i torpeda) bez interpretacijskih tekstova (ni hrvatski ni strani jezici) Eksponati na katu neatraktivno složeni, nema interpretacije na stranim jezicima, hrvatska interpretacija iznimno loša Knjiga utisaka posjetitelja služi za pisanje šala i nema veze sa funkcijom knjige utisaka (izuzev manjeg broja referentnih utisaka/komentara)

OPĆENITO Muzej nema funkcionalnu naplatu karti – naplata kroz vrata za osoblje a ne na „prozorčiću za karte”/portirnici Sigurnost u muzeju je potencijalno upitna na stubištima – izlizani kamen je vrlo sklizak – nema traka protiv proklizavanja Karte se ne mogu platiti kreditnom karticom Radno vrijeme muzeja nije jasno označeno (sitna slova na plakatu za izložbu na samom ulazu)

Prosječna ocjena objekta

1,18

Page 40: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

39

Analiza tajnog gosta – MUZEJI

Muzejska ponuda u gradu Rijeci je iznimno oskudna i neatraktivna. U turističkom smislu, trenutni postavi, konfiguracija i organizacija muzeja ne udovoljavaju osnovnim potrebama turističkog tržišta te ne isporučuju bazični omjer vrijednosti za novac. Radna vremena muzeja nisu prilagođena turističkim potrebama (dvokratna vremena, neradni dani, sati otvorenosti). Određeni muzeji (npr. Pomorski i povijesni) su smješteni unutar atraktivnih građevina, no sama građevina je veća atrakcija od muzejskog postava. Općenito, povijest grada se ne predstavlja na adekvatan način.

Muzeji koji imaju u svojim postavima zanimljive i za Rijeku atraktivne eksponate nedovoljno promiču i koriste dotične izloške (npr. prsluk s Titanika, izložbeni primjerci torpeda, itd.). Muzej grada Rijeke ima stranicu samo na hrvatskom jeziku. Stranica muzeja nije interaktivna, dizajnerski je neatraktivna kao i korištene kombinacije boja. Također, QR kod na Internetskoj izložbi „Torpedo - prvi u svijetu” vodi na početnu stranicu muzeja a ne daje više informacija o izložbi, povijesti, itd., kao što bi trebao biti slučaj. Povijesni i pomorski muzej Hrvatskog primorja ima stranicu samo na hrvatskom jeziku. Prikaz postava i aktivnosti muzeja na Internet stranici je jednostavan no nije previše informativan. Cijene ulaznica za muzeje su unutar hrvatskog prosjeka, no preskupe su obzirom na postav i razinu doživljaja posjetitelja. U svakom pogledu, muzeji grada Rijeke ne isporučuju zadovoljavajući omjer kvalitete za cijenu i potrebno je značajno unaprijediti ovaj aspekt turističke ponude grada.

Izvor: Horwath HTL, terenski obilazak tima, travanj 2013.

2,63

1,70

1,20

1,00

1,63

1,00 2,00 3,00 4,00 5,00

Izgled objekta

Pružatelj usluge

Usluga/doživlja j

Želja za ponovnim posjetom

Muzeji ukupno

Ocjena muzeja obuhvaćenih posjetom Rijeci, 09.-11. travnja 2013

Page 41: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

40

Analiza tajnog gosta – RESTORANI TRATTORIA RIVA’S Općenito

Trattoria Riva’s otvorena je na jesen 2012. godine, a nudi domaća jela od ribe i mesa, tjestenine i sl. Trattoria je smještena u centru grada, na riječkoj rivi. Riva’s je dio programa Kvarner Food, te je u selekcijskom procesu ostvario 90 od ukupno 100 mogućih bodova. Restoran nije prisutan na TripAdvisoru, te nema vlastitu web stranicu, no aktivan je na Facebook-u. Specijaliteti restorana su morski pijat (dnevno svježa riba), crni rižot, škura pogača, njoki s boškarinom. Vizualni dojam vanjskog dijela restorana i terase je pozitivan – atraktivno uređenje u stilu klasične trattorie (drveni stolovi, karirani stolnjaci i sl.) daje šarm ovom objektu.

Page 42: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

41

Analiza tajnog gosta – RESTORANI Uređenje i usluga

Prilikom ulaska u restoran, osoblje je zaželjelo ljubaznu i profesionalnu dobrodošlicu, te nas odmah smjestilo za stol u restoranu. Interijer restorana je ugodan i u skladu s imidžem trattorie, no rasvjeta restorana je neatraktivna i neadekvatna (preslaba rasvjeta, štedne žarulje na lusteru stvaraju neprikladno osvjetljenje) Serviranje stola u skladu je s imidžem restorana Kod odabira jela s jelovnika, konobar je uputio na specijalitete kuće, te pokazao da je dobro upoznat s jelovnikom i trenutnom ponudom restorana, no nije nam bilo ponuđeno odgovarajuće piće ni predjelo (tek na naš upit) Naručena jela poslužena su u odgovarajućem roku, a tijekom jela, nekoliko puta je provjereno je li sve u redu s hranom. Prezentacija hrane je veoma zadovoljavajuća, a hrana je odgovarajuće kvalitete. Izdavanje računa i odnošenje praznih tanjura nakon jela je bilo sporije od očekivanog i uobičajenog. Konzumirana jela odgovarajuće su razine vrijednosti za novac, no konzumirano desertno vino (po čaši) previsoke je cijene za trattoriu. Na izlasku restorana, nismo bili pozvani da ponovo posjetimo restoran.

Prosječna ocjena objekta

4,1

Page 43: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

42

Analiza tajnog gosta – RESTORANI PIZZERIA BRACERA Općenito

Pizzeria Bracera nalazi se u centru Rijeke, u uličici (Kružna ulica 10) koja izlazi na glavnu riječku ulicu Korzo. Restoran do pizzerie (Zlatna školjka) u vlasništvu je istog vlasnika. Bracera se ponosi uređenjem prostora kojeg je osmislio i uredio poznati riječki umjetnik Vojo Radoičić, te se stoga nastoji pozicionirati kao pizzeria-galerija. Pizzeria Bracera ima vlastitu web stranicu, na kojoj se mogu naći osnovne informacije o objektu i ponudi. Web stranica je zahtjevna za navigaciju u smislu vremena učitavanja, a informacije koje nudi su veoma šture. Na TripAdvisoru, Bracera je na 9 mjestu od ukupno 46 riječkih restorana, ocijenjena s 4 boda.

Page 44: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

43

Analiza tajnog gosta – RESTORANI Uređenje i usluga

Eksterijer restorana nije atraktivan, jer se ulaz u pizzeriju s Korza nalazi u uskom, tamnom i nedovoljno uređenom haustoru. Označavanje restorana nije adekvatno niti atraktivno (gotovo neprimjetne oznake s ceste). Usluga u pizzeriji je prosječna – npr. iako pozdravljeni prilikom ulaska u pizzeriu, to nije učinjeno na profesionalan i ljubazan način. Osoblje je dobro upoznato s jelovnikom pizzerije, no osim samostalnog odabira gosta, nije ponuđeno / predloženo ni jedno jelo, predjelo ili piće od strane osoblja. Serviranje stola u skladu je s imidžem restorana. Interijer restorana je interesantno uređen (Vojo Radoičić), no nisu svi elementi uređenja usklađeni – ponegdje osjećaj praznine - osvjetljenje. Naručena hrana stigla je u očekivanom roku, no osoblje nije tijekom jela provjerilo zadovoljstvo gosta hranom, niti su nakon jela na vrijeme uklonjeni tanjuri. Račun je ispostavljen uz čekanje, prilikom izlaska. Komunikacija osoblja s gostom je bazična (pozdrav, narudžba, račun), te nedostaje neposrednosti i ljubaznosti. Na izlasku restorana, nismo bili pozvani da ponovo posjetimo restoran.

Prosječna ocjena objekta

3,9

Kvaliteta hrane

Jelovnik sadrži raznovrsnu ponudu pizza i srodnih jela, te daje dojam raznolikosti (možda i previše) i mogućnosti dobrog izbora. Prezentacija jela je odlična, kao i kvaliteta pizze – dobar odnos vrijednosti za novac.

Page 45: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

44

Analiza tajnog gosta – RESTORANI

Ponuda restorana u Rijeci općenito je relativno siromašna, a što je posebno primjetno za vrijeme održavanja događanja u gradu (Fiumanka, Karneval, itd.) Samim obilaskom, ali i prema mišljenjima ključnih subjekata grada, kvaliteta restoranske ponude također zahtjeva poboljšanje (ponuda lokalnih gastronomskih specijaliteta, svježe i kvalitetne namirnice u pripremi jela, i sl.)

Oba posjećena restorana zadovoljila su kvalitetom ponude, što je rezultiralo visokom prosječnom ocjenom, i željom za ponovnom posjetom. Usluga u oba restorana je zadovoljavajuća (prosječna ocjena 3,9), no za poboljšanje kvalitete usluge, potrebna je veća razina profesionalnosti i posvećenosti. Oba restorana uređena su u skladu sa svojim pozicioniranjem i imidžem. Cijene su zadovoljavajuće (dobar odnos vrijednosti za novac) Na stranicama TZ Kvarner i TZ Rijeka oba restorana su oglašena. Što se tiče vlastitih stranica, Trattoria Riva’s ima otvorenu stranicu na Facebook-u, dok Pizzeria Bracera ima vlastitu stranicu (potrebno uređenje za bolju funkcionalnost).

Izvor: Horwath HTL, analiza na terenu, travanj 2013.

3,90

3,90

4,05

4,00

3,96

1,00 2,00 3,00 4,00 5,00

Izgled objekta

Osoblje

Hrana

Želja za ponovnim posjetom

Restorani ukupno

Ocjena restorana obuhvaćenih posjetom Rijeci, 09.-11. travnja 2013

Prosječna ocjena posjećenih restorana

3,96

Page 46: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

45

Analiza tajnog gosta – SUVENIRI ZELENO I PLAVO Općenito

"Zeleno i plavo" posluje u izložbeno-prodajnom prostoru Proizvodno-trgovačke zadruge "Zeleno i plavo", otvorenom u sklopu projekta Autohtonika.

Trgovina "Zeleno i plavo" prodaje autohtone proizvode s Kvarnera i iz Primorsko-goranske županije (certificirani, tradicionalni prehrambeni proizvodi) te suvenire.

Trgovina se nalazi u centru grada, te je lako dostupna.

Oznake trgovine jasno su istaknute na ulazu objekta.

Sam ulazni prostor potrebno je bolje i kreativnije urediti, jer mu nedostaje potrebna atraktivnost.

Page 47: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

46

Analiza tajnog gosta – SUVENIRI Unutarnji prostor i ponuda

Unutarnji prostor je uredan, iako pomalo kaotičnog rasporeda, s lošom rasvjetom. Negativan dojam ostavlja veliki, gotovo prazan frižider usred izložbeno-prodajnog prostora Na prvi dojam, izloženi proizvodi su atraktivni, uredno su posloženi, označeni (deklaracije, cijene), te predstavljaju dobar izbor proizvoda za prodaju.

Usluga

Nakon ljubaznog i profesionalnog pozdrava pri ulasku, osoblje trgovine nije pokazalo interes za našu posjetu/kupnju, niti nas upoznalo s asortimanom trgovine. Pri upitu o određenim proizvodima, vidi se slabo poznavanje prodajnog asortimana. Izgled i ponašanje osoblja ne odgovara imidžu trgovine (osim poboljšanja kvalitete usluge, bilo bi primjereno odijevanje osoblja u tradicionalniju odjeću)

Prosječna ocjena objekta

3,16

Page 48: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

47

Analiza tajnog gosta – SUVENIRI MALA GALERIJA BRUKETA Općenito

Mala Galerija Bruketa smještena je u centru grada i lako je dostupna.

Galerija je u vlasništvu obitelji Bruketa, te nudi umjetničke slike vlasnika i drugih hrvatskih slikara, ukrasne lampe, modni nakit, umjetničke suvenire grada (ističu se različiti suveniri Morčića), te unikatni keramički predmeti.

Ulazni prostor objekta je atraktivan i uredan, s jasno istaknutim oznakama, ali nema oznake za Rijeka Card (na upit o tome, dobivena informacija o popustu od 10% koji se odobrava u galeriji).

Page 49: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

48

Analiza tajnog gosta – SUVENIRI MALA GALERIJA BRUKETA Unutarnji prostor i ponuda

Unutarnji prostor je uredan i veoma atraktivno uređen. Galerija ima ugodnu atmosferu, sa raznolikom ponudom izložaka i prodajnih artikala. Svi prodajni artikli dobro su označeni i s istaknutom cijenom. Galerija nudi umjetnička djela vlasnika i ostalih umjetnika, te joj možda nedostaje ponuda suvenira tipičnih za Rijeku, koji bi bili interesantni turistima. Svakako treba izdvojiti ponudu suvenira Morčića (slike, nakit, i ostalo), kao ključan suvenir grada, koji je u ostalim trgovinama teško vidjeti.

Usluga Komunikacija s djelatnicom bila je na engleskom jeziku (dobro poznavanje jezika) Prema kupcu se odnosi profesionalno i ljubazno, te se pokazuje interes za pomoć oko kupnje. Ponuđena su dodatna objašnjenja na pitanja o artiklima, kao i dodatni materijali na stranom jeziku, a također su ponuđene informacije o alternativnim trgovinama suvenira u gradu.

Prosječna ocjena objekta

4,53

Page 50: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

49

Analiza tajnog gosta – SUVENIRI

U Rijeci trenutno posluje mali broj trgovina suvenirima, a više njih je tijekom obilaska bilo zatvoreno (npr. Art galerija). Posjećene trgovine su zadovoljavajuće kvalitete, sa dobrom ponudom proizvoda, no nedostaje ponuda suvenira koji su tipični za Rijeku. Preporuka je da se osmisli nekoliko jedinstvenih suvenira za Rijeku, te da se oni prodaju u svim trgovinama suvenirima u gradu. Profesionalnost djelatnika očito ovisi o interesu za prodajom i ostvarenju profita (npr. u privatnoj galeriji, uslužnost, znanje, prenošenje informacija i sl. bila je na većoj razini od razine u trgovini Zeleno i plavo koja je u vlasništvu Zadruge).

Mala Galerija Bruketa ima vlastite web stranice, no njihova atraktivnost i funkcionalnost treba biti poboljšanja (npr. sada ima mnogo nepreglednog teksta i previše detaljnih informacija), nema informacija o proizvodima i cijenama, i sl. Trgovina Zeleno i plavo nema vlastite web stranice, odnosno posjetom na link www.zelenoiplavo.hr stoji obavijest da je web stranica ugašena zbog neplaćanja – što dodatno negativno utječe na imidž trgovine. Cijene artikala u obje trgovine ovise o razini kvalitete određenog proizvoda, i u prihvatljivim su okvirima vrijednosti za novac.

Izvor: Horwath HTL, analiza na terenu, travanj 2013.

3,91

3,47

4,50

3,50

3,85

1,00 2,00 3,00 4,00 5,00

Izgled objekta

Osoblje

Artikli i ponuda

Želja za ponovnim posjetom

Suvenirnice/trgovine ukupno

Ocjena suvenirnica obuhvaćenih posjetom Rijeci, 09.-11. travnja 2013

Ukupna prosječna ocjena posjećenih

trgovina suvenirima

3,85

Page 51: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

50

Analiza tajnog gosta – HOTELI HOTEL BONAVIA Općenito

Hotel Bonavia smješten je u samom centru Rijeke, te predstavlja hotel najviše kvalitete u gradu (4 *). Eksterijer hotela je atraktivan i dobro održavan. Pristup glavnom ulazu onemogućava dostup posobama s invaliditetom, te otežava prostup koferima, kolicima i sl. Vanjskom dijelu ulaznog prostora nedostaje gradnioznost. Hotel je dobitnik nagrade Najbolji gradski hotel, a to je priznanje jasno vidljivo Hotel ima vlastitu web stranicu i prisutan je na TripAdvisoru (na 1. mjestu od ukupno 4 riječka hotela koja su ocjenjivana)

Page 52: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

51

Analiza tajnog gosta – HOTELI HOTEL BONAVIA Usluga i sadržaji

Usluga dobrodošlice u hotelu je na očekivanoj razini za hotel ove razine kvalitete (profesionalnost i ljubaznost, i sl.). Pri dolasku je propušteno objasniti strukturu hotela, radno vrijeme i poziciju restorana u objektu, radno vrijeme ostalih sadržaja (wellness) i sl., te nije ponuđena usluga odnošenja prtljage u sobu. Raznolikost i izbor jela za doručak je odličan, a stol je serviran, te hrana prezentirana u skladu s imidžem hotela. Radno vrijeme wellness/spa centra je do 20:00, što ne odgovara potrebama gostiju koji predstavljaju ciljnu skupinu hotela – poslovni gosti – koji koriste ovu uslugu po povratku u hotel, što je često u kasnijim večernjim satima. Problem dotrajale opreme u sobi – konkretno, u kupaonici vodokotlić nije bio u potpunosti funkcionalan, te je bio bučan pri radu, slavina se nije lako zatvarala. Problem je detektiran u ponoć, a recepcioner noćne smjene je došao odmah po pozivu, no nije uspio sanirati problem. Ponuđen je premještaj u drugu sobu.

Prosječna ocjena objekta

4,49

Page 53: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

52

Analiza tajnog gosta – HOTELI HOTEL KONTINENTAL Općenito

Hotel je smješten u samom centru Rijeke i lako je dostupan. Hotel Continental ima 3*, a smještaj nudi u 65 soba i 4 apartmana. Hotel nema vlastitu garažu, pa je vozilo moguće parkirati na označenom parkingu na ulici uz hotel (tek nekoliko mjesta, što je neadekvatno i nedostatno). Vanjski izgled objekta je atraktivan, jer je hotel smješten u održavanoj građevini s kraja 19. stoljeća. Ulazni dio hotela i lobby prostora je potrebno urediti na atraktivniji način (prazne vitrine, pletena fotelja, i slično). Hotel Continental ima vlastite web stranice, koje su jednostavne, ali nude osnovne informacije. Na web stranicama hotela također je moguće rezervirati smještaj u hotelu, te se upoznati s ključnim sadržajima i ponudom. Hotel je također ocjenjivan na TripAdvisoru, te zauzima 3. mjesto od ukupno 4 ocjenjivana hotela u Rijeci, s ukupno 39 ocjene.

Page 54: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

53

Analiza tajnog gosta – HOTELI HOTEL CONTINENTAL Usluga i sadržaji

Usluga dobrodošlice u hotelu je na očekivanoj razini za hotel ove razine kvalitete (profesionalnost i ljubaznost, i sl.). Pri dolasku je propušteno objasniti strukturu hotela, radno vrijeme i poziciju restorana u objektu, i sl. Doručak u restoranu hotela ne nudi raznolik izbor jela, a postava stola, te prezentacija hrane zahtijevaju poboljšanje. Sala restorana za vrijeme doručkovanja bila je prazna, no mi smo posluženi tek nakon 5 minuta, jer osoblje nije bilo prisutno u sali. Sobe su jednostavno uređene i uredne, s jednostavnim pristupom, te osnovnim sadržajima (TV program na 5 stranih jezika, Internet pristup (sa šifrom), itd. U sobi nije bilo mini bara. Hotel nema dodatnih sadržaja (npr. wellness ili sl.)

Prosječna ocjena objekta

3,74

Page 55: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

54

Analiza tajnog gosta – HOTELI

Oba hotela prisutna su na web stranicama TZ Kvarner i TZ Rijeka, kao i na TripAdvisoru, te imaju vlastite web stranice. Obzirom da su web stranice često prvi susret gosta s hotelom i destinacijom, potrebno je kontinuirano raditi na poboljšanju funkcionalnosti web stranica, na inovacijama, te kreativnim načinima predstavljanja svoje ponude i usluga.

Ukupna prosječna ocjena posjećenih

hotela

4,12 Obzirom da u Rijeci posluju tek 4 hotela, jasno je da je potrebno proširiti kapacitete u hotelima, no istovremeno je potrebno povećati konkurentnost i razinu kvalitete u postojećim kapacitetima. Npr. čak i najbolji hotel u gradu (Bonavia) treba poboljšati pristup ulazu u hotel, poboljšati opremu hotela (u sobama i sl.), te revidirati radno vrijeme dodatnih sadržaja hotela.

Izvor: Horwath HTL, analiza na terenu, travanj 2013.

4,00

4,01

3,90

4,17

4,50

4,12

1,00 2,00 3,00 4,00 5,00

Izgled objekta

Recepcija

Hrana doručak

Soba

Želja za ponovnim posjetom

Hoteli ukupno

Ocjena hotela obuhvaćenih posjetom Rijeci, 09.-11. travnja 2013

Page 56: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

55

Analiza tajnog gosta – VODIČ VODIČ Ugovaranje vođenja Vodič je ugovoren posredstvom Udruge turističkih vodiča Kvarnera. Vođenje je dogovoreno telefonskim putem, no potvrđivanje je vršio klijent, ne ponuđač. Prilikom ugovaranja, ponuđač usluge nije bio u mogućnosti pružiti finalnu cijenu usluge nego samo okvirnu. Također, itinerer nije dostavljan unaprijed (kao ni prijedlozi) nego se obilazak dogovarao na licu mjesta. Prilikom telefonskog ugovaranja, vodič nije znao da li je moguće obići/doći do lokacije lansirne rampe Torpedo. Vodič Vodiča smo dočekali na dogovorenom mjestu. Tokom vođenja nije imala istaknutu iskaznicu licenciranog vodiča. Opća pojava vodiča je uredna i u skladu s očekivanjima za ovaj tip posla.

Page 57: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

56

Analiza tajnog gosta – VODIČ Vođena tura Tura je dogovorena na licu mjesta, kako slijedi, uglavnom na našu inicijativu: - Torpedo - Panoramska vožnja gradom (osobni automobil

klijenata) - Trsatsko svetište - Trsatska gradina - Pješački razgled gradske jezgre Tura je inicijalno dogovorena u trajanju od 2 sata, no na kraju je završena nakon 3 sata. U sklopu ture, vodič je objasnio povijest Rijeke, no prezentacija je bila kratka, konfuzna, neinteresantna, slabo organizirana i manjkava. Povijesni aspekt Rijeke, razvoj luke i današnji trenutak nije približen turistima na zadovoljavajući način. Legende iz povijest, kao Morčić i Karolina Riječka su ispričane vrlo kratko i prikazane su na nezanimljiv način, što je umanjilo njihovu vrijednost pred turistima. Vođena tura nije pružila „insiderski” osjećaj poznavanja destinacije. Prezentirani podaci su više faktografski, nego turistički atraktivni.

Informacije Vodič je upitan za prijedloge/sugestije za odlazak u restorane. Pružen je zadovoljavajući odgovor, no oko jela koja se mogu preporučiti/specijaliteti/specifičnosti, vodič nije znao dati konkretan odgovor. Na pitanje o muzejima vodič je pružio osnovne informacije (što turisti i sami mogu pronaći na Internet stranicama), no konkretne/provjerene podatke o radnim vremenima i cijenama ulaznica nisu bili pruženi tokom obilaska.

Page 58: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

57

Analiza tajnog gosta – VODIČ

Vođenje je u naravi bilo prosječno izvršeno. Nedostaje entuzijazam i atraktivno predstavljanje grada. U pravilu, samo faktografsko iznošenje podataka nije dovoljno. Vodič ne ističe određene posebnosti Rijeke dovoljno: npr. industrijska baština (iako nije reprezentabilna, ona je važna), torpedo (faktografska priča, nema zanimljivosti), Karolina Riječka, Morčić. Potrebno je razmotriti formiranje određene publikacije/internog dokumenta koji bi se distribuirao svim dionicima/zainteresiranim stranama kako bi se povijest prezentirala na zanimljiv i privlačan način.

Web stranice udruženja vodiča Kvarnera su informativne i dobro dizajnirane (jasne, pregledne, paleta boja je komplementarna i čitka). Nedostaje okvirni raspon cijene za vođenja (dnevnica, gradska vođenja, itd.) da se stekne dojam o cijeni pojedine vrste usluga.

Izvor: Horwath HTL, terenski obilazak tima, travanj 2013.

3,00

4,00

3,00

2,00

3,00

3,00

1,00 2,00 3,00 4,00 5,00

Ugovaranje vođenja

Vodič - pojava

Vođena tura

Servisne informacije

Želja za ponovnim posjetom

Vodič ukupno

Ocjena vodiča tokom posjeta Rijeci, 09.-11. travnja 2013

Prosječna ocjena vodiča

3,00

Page 59: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

58

Analiza tajnog gosta – TIC TURISTIČKI INFORMATIVNI CENTAR Ključni stavovi vezani uz obilazak ovog objekta: IZGLED Prostor nije dovoljno ugodan za korisnike – organizacija prostora s centralnim pultom. Turistički materijali nisu dostupni posjetiteljima nego se svaki pojedini mora eksplicite tražiti. U TIC-u je prisutan osjećaj praznine (količina materijala) i sterilnosti (prostor bez „života”). OSOBLJE Odijevanje zaposlenih nije primjereno radnom mjestu. Kvaliteta komunikacije nije konzistentna (inicijalno nezainteresiranost, šture informacije, nepoznavanje aktualnih informacija – radna vremena, postavi izložbi, zvjezdarnica; no na inzistiranje pružene su sve potrebne informacije uz zadovoljavajuću razinu ljubaznosti). Nije bilo oznake imena (na zaposlenima ili pultu). Drugi djelatnik centra (voditelj) nije se aktivno uključio u komunikaciju (niti pozdravom).

Page 60: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

59

Analiza tajnog gosta – TIC USLUGA Nakon inicijalne nezainteresiranosti, tek nakon određenog vremena (cca. 1.5-2 minute) djelatnica nudi pomoć. Sukladno pitanjima, informacije su pružene ljubazno, no komunikacija je bila štura u početku. Za određena pitanja djelatnica je provjeravala informacije na računalu (radna vremena, cijene ulaznica, program određenih ustanova, itd.) i pružila ispravne i potrebne informacije. Ponuda lokalnih suvenira u TIC-u je oskudna, a izložene maske/zvončari nisu bili estetski prikladni ostatku prostora TIC-a.). Prilikom posjeta TIC-u paralelno s timom, u prostor je ušao drugi klijent. Obzirom da se djelatnica bavila usluživanjem našeg tima, drugi klijent je čekao. U tom periodu, drugi zaposlenik TIC-a nije pružio uslugu klijentu koji je čekao (bez pozdrava, usluge, bez obraćanja klijentu). Klijent je bio uslužen nakon 4 minute čekanja. Može se pretpostaviti da bi dio turista uslijed ovakve usluge odlučilo napustiti prostor bez korištenja usluge TIC-a.

TIC izvršava svoju dužnost, no potrebno je dodatno poraditi na brizi oko klijenata – počevši od osjećaja u poslovnici do odnošenja prema posjetiteljima koje mora biti ljubaznije, proaktivnije i informativnije. Radno vrijeme TIC-a je prilagođeno klasičnim turističkim zahtjevima i ne zahtjeva prilagodbe.

Izvor: Horwath HTL, terenski obilazak tima, travanj 2013.

2,75

3,17

3,67

4,00

3,40

1,00 2,00 3,00 4,00 5,00

Izgled objekta

Djelatnici

Usluga

Želja za ponovnim posjetom

TIC ukupno

Ocjena TIC-a tokom posjete Rijeci, 09.-11. travnja 2013

Prosječna ocjena

TIC-a 3,40

Page 61: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

60

Analiza tajnog gosta – preporuke

Muzeji Restorani

Osnovne preporuke:

Interpretacija muzejskih eksponata mora biti značajno poboljšana (strani jezici, atraktivnost teksta, multimedija, itd.) Sigurnosne mjere u muzejima – sanirati oštećenja koja predstavljaju rizik (npr. neosigurana slomljena stakla, skliske stepenice, itd.) Kapitalizirati vrijedne artefakte – npr. pojas za spašavanje s Titanika (vlastita soba, multimedija, QR kod i slično) Uniforme muzejskog osoblja s imenom zaposlenika Audio vodiči Prodaja karata i osoblje na ulazima – profesionalizirati (edukacija o postavu, osnovne informacije, plaćanje karticama, itd.) Prilagoditi radno vrijeme muzeja

Osnovne preporuke:

Daljnje kvalitativno i kvantitativno obogaćivanje ponude u destinaciji Promovirati tradicionalnu ponudu – nove ili tradicionalne Kvarnerske/riječke recepte i specijalitete (dobar primjer je „Škura pogača” i ponuda tratorije Riva’s) Osoblje bi trebalo biti ljubaznije/profesionalnije – pozdrav prilikom ulaska, poziv na ponovni posjet, ljubazna zahvala na posjetu i slično „Specijalizacija” objekata u smislu ponude – pizzerije ne nude grill specijalitete i specijalitete sa ražnja, trattorije ne nude pizze i slično – problem ne samo na destinacijskoj već i nacionalnoj razini

Prosječna ocjena muzeja:

1,63 Prosječna ocjena restorana:

3,96

Page 62: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

61

Analiza tajnog gosta – preporuke

Trgovine/suveniri Hoteli

Osnovne preporuke: Potrebno značajno poboljšanje kvalitete usluge (ljubaznost, informativnost, profesionalnost) Ponuda na stranom jeziku – specifičnosti određenih proizvoda pravilno prezentirati na stranim jezicima (brošure, opisi, itd.) Više mogućnosti degustacija (namazi od maslina, suhomesnati artikli, med, itd.) Veći izbor razglednica Veći izbor turističkih vodiča (regije, ne nužno samo Rijeka) Prodavači u trgovinama tradicionalnih proizvoda bi mogli biti u autentičnim opravama (dodatna atrakcija) Promocija lokalnih umjetnika/suvenira treba biti izraženija Prodavatelji trebaju znati specifičnosti o proizvodu i dočarati trud koji je potreban za proizvodnju pojedinog proizvoda (npr. Morski pjenušac iz Vrbnika), itd.

Osnovne preporuke: Više ulaganja u svakodnevno i redovno održavanje instalacija i namještaja (slavine, spojevi, kupaonica, klimavi stolovi, itd.) Radna vremena dodatnih sadržaja prilagoditi tipu gostiju koji posjećuju destinaciju Hoteli bi trebali biti aktivniji u odgovaranju na komentare gostiju na turističkim društvenim mrežama – npr. Tripadvisor – bez odgovora na pritužbe ili nezadovoljstvo gostiju stječe se dojam nebrige za klijente Prilagoditi ulaze u hotele za invalidne osobe (pristup invalidskim kolicima)

Prosječna ocjena trgovina/suvenira:

3,85 Prosječna ocjena hotela:

4,12

Page 63: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

62

Analiza tajnog gosta – preporuke

Vodič TIC

Osnovne preporuke:

Uspostaviti operativnu i redovnu komunikaciju s Udruženjem vodiča – npr. newsletter kako bi vodiči bili upoznati s događanjima, atrakcijama, itd. Formirati dodatnu edukaciju/predavanja kojima bi se vodičima od strane stručnih osoba (povjesničari, umjetnici, itd.) na zanimljiv način prezentirala baština, povijest i nasljeđe Rijeke. Riječke legende (najkvalitetnije verzije) prokomunicirati svim vodičima (preko udruženja, direktnim mailovima, itd.) Vodiči bi trebali biti upoznati sa servisnim informacijama o destinaciji Vodiči bi trebali moći/znati preporučiti konkretne restorane i specifična jela u njima.

Osnovne preporuke:

Preurediti poslovnicu TIC-a (user-friendly prostor i namještaj, kombinacija boja). Turističke materijale staviti u izravan kontakt s posjetiteljima (laka dostupnost materijala) Uniformirati zaposlenike i dodijeliti bedževe s imenima Uspostaviti standarde usluge (ljubaznost, informativnost, profesionalnost) Osoblje mora biti informirano/educirano o radnim vremenima, cijenama ulaznica, programima određenih institucija, itd. kako bi moglo dati pravovaljanu i brzu informaciju Istaknuti naljepnice za mogućnost preuzimanja aplikacije AdriaGUIDE Rijeka te to također promovirati od strane zaposlenika centra (npr. nitko nije preporučio preuzimanje aplikacije u TIC-u)

Prosječna ocjena vodiča:

3,00 Prosječna ocjena TIC-a:

3,40

Page 64: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

63 4. Rezultati online ankete o smjeru razvoja turizma

Page 65: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

64

Metodologija istraživanja:

Anketa sa tematikom razvoja turističkog sektora se sastojala od 3 pitanja (u sklopu istog istraživanja je bila i anketa o trenutnom stanju turističkog sektora sa 5 pitanja) 1 pitanje je imalo mogućnost otvorenog odgovora Anketa je oblikovana kao internetsko istraživanje putem Horwath HTL licenciranog servisa za tržišna istraživanja Anketa je bila dostupna od 08. travnja 2013. 12:00 sati do 24. travnja 2013. godine do 12:00 sati Anketa je promovirana putem elektroničke pošte te na web stranicama turističke zajednice Prikupljeno je 147 povratnih anketa

Anketa je održana s ciljem prikupljanja javnog mišljenja o smjerovima razvoja turizma i evaluacije trenutne situacije turističkog sektora grada Rijeke. Istraživanje je koncipirano na način da jednostavnim odabirima odgovora ispitanici daju svoje mišljenje o pojedinoj teme, a određena pitanja su imala i mogućnost davanja otvorenog odgovora – upisivanje vlastitog mišljenja.

Istraživanje - uvod

Page 66: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

65

1. Kako biste ocijenili sljedeće manifestacije koje se

održavaju u gradu Rijeci (atraktivnost, program,

organizacija, marketinški učinak, itd.) i njihovu važnost

za turizam grada Rijeke?

Na pitanje „Kako biste ocijenili sljedeće manifestacije koje se održavaju u gradu Rijeci (atraktivnost, program, organizacija, marketinški učinak, itd.) i njihovu važnost za turizam grada Rijeke”, građani su najviše izvrsnih ocjena dodijelili Riječkom karnevalu (51 izvrsna ocjena). Drugi najbolje ocijenjeni događaj su Riječke ljetne noći (26 izvrsnih ocjena). Sljedeća su događanja koja su ostvarila prosječnu ocjenu višu od 3,00: Riječki karneval (3,88), Riječke ljetne noći (3,47), Ljeto na gradini (3,37), Fiumanka (3,36), Hartera (3,28) te Hodočašće na Veliku Gospu (3,27).

Page 67: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

66

Sljedeća su događanja ostvarila prosječnu ocjenu nižu od 3,00: Homo si teć (2,93), Festival malih scena (2,92), Dani sv. Vida (2,76), Ri Rock festival (2,74) i Gastro dani u Rijeci (2,48). Sukladno navedenom, zaključuje se kako su najpoznatiji i najvažniji događaji iz percepcije Riječana: 1. Karneval, 2. Riječke ljetne noći, 3. Ljeto na gradini i 4. Fiumanka. Niti jedan događaj nije ocijenjen ocjenom višom od 4,00 što sugerira kako ispitanici vide značajan potencijal za unaprjeđenje većine događanja.

1. Kako biste ocijenili sljedeće manifestacije koje se

održavaju u gradu Rijeci (atraktivnost, program,

organizacija, marketinški učinak, itd.) i njihovu važnost

za turizam grada Rijeke?

Page 68: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

67

Ispitanici su u ovom pitanju ocjenjivali kvalitetu i raznolikost riječke gastro scene. Bilo je moguće dati četiri ocjene (loše, slabo, dobro i izvrsno). Pojedinačno gledano, 44% ispitanika se izjasnilo kako je kvaliteta i raznolikost slaba, 43,7% kako se radi o ocijeni dobar, 9,63% je ocijenilo loše dok je svega 2,22% ispitanika dalo ocjenu izvrstan. 54% ispitanika negativno ocjenjuje gastro scenu, dok 46% pozitivno. Prosječna ocjena svih ispitanika je 2,39, što sugerira kako je kvaliteta i raznolikost riječke gastro scene slaba.

2. Kako biste ocijenili kvalitetu i raznolikost riječke

gastro scene (restorani, konobe, taverne, itd.)?

Page 69: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

68

Ispitanici su u ovom pitanju odabirali do 3 komponente koje najviše nedostaju Rijeci, a njihovo postojanje bi upotpunilo ponudu i atraktivnost Rijeke (ne samo za turiste, već i građane Rijeke). Najčešće odabiran element je bilo atraktivnije i uređenije područje gradske rive (62,7% ispitanika). Slijedi atraktivnija i očuvana arhitektura (fasade, pločnici, klupe, parkovi, itd.) s 59,52%, specifična gastronomska ponuda (tradicionalni specijaliteti i jela) s 34,92% ispitanika, glazbena događanja s 31,75%, novi muzej s 24,6% i glazbena događanja s također 24,6%.

3. Što po Vašem mišljenju najviše nedostaje Rijeci, a

što bi značajno upotpunilo turističku ponudu i

atraktivnost (ne samo za turiste, već i građane Rijeke)

Page 70: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

69

Ispitanici su imali mogućnost davanja otvorenog odgovora na ovo pitanje. U tom smislu je prikupljeno 16 odgovora s osobnim prijedlozima i komentarima ispitanika kako slijedi:

Malo više prostora treba posvetiti zdravstvenom turizmu, npr. na Vašim stranicama je izuzetno malo linkova na medicinski sadržaj, stomatologiju, ...

3. Što po Vašem mišljenju najviše nedostaje Rijeci, a

što bi značajno upotpunilo turističku ponudu i

atraktivnost (ne samo za turiste, već i građane Rijeke)

Proširiti kongresnu ponudu; jačanje promocije. Lungomare nije ponuda Rijeke već Opatije, a navedena je u jednom od prethodnih odgovora. Turističku ponudu bi upotpunili i novi programi,usluge i projekti Gradske knjižnice Rijeka dobar aerodrom naglasak na industrijsku baštinu PARKING-kartica za turiste koji odsjednu u centru rijeke- jer radi troška parkinga ide dalje - to nam se više puta desilo!!!!! Definitivno ŠETNICA uz more, "osvježiti" plaže u istočnom djelu grada i poneki sadržaj na LUKOBRANU (restoran, gelateria, bar ili sl.).. uređenje rimskih mozaika pored vele crikve, uređenje rimskog tabora po karnevalu smo najpoznatiji, a on po kvaliteti on pada i to je nedopustivo -imam iskustva iz cijele Europe ciklo turizam (biciklističke staze), adrenaliski park čišći i uređeniji grad (briga o zelenilu), izgradnja i uređenje postojećih parkova, bolja suradnja sa okolnim općinama na području turizma Očuvanje materijalne kulturne baštine (npr. rimski ostaci) koja će se iskoristiti u turističke i znanstvene svrhe. I uređenje podmorskih lokaliteta Rijeka je strahovito ružan grad. Rodbina i prijatelji gradskih službenika dobivaju arhitekturske i dizajn poslove preko veze, a Rijeka pati. Rijeci ne dostaje gospodarski razvoj, radna mjesta koja bi generirala turizam .... dobro osmišljeni i povezani programi u turističke pakete par radikalnih uredbi koje bi grad etabliralo na globalnoj karti incomnig turizma

Page 71: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

70

Karneval je najprepoznatljiviji događaj u Rijeci, no prema mišljenju ispitanika, potrebno ga je u smislu kvalitete, atraktivnosti, programa i organizacije unaprijediti. U gastronomskom pogledu, ispitanici su više nezadovoljni nego zadovoljni - ponuda je ograničena, radna vremena često ne odgovaraju potrebama (blagdani, neradni dani, itd.) Ispitanici, kada razmišljaju o najvećim nedostacima Rijeke, najčešće predlažu infrastrukturne radove koji bi najviše unaprijedili ponudu Rijeke ali i kvalitetu života stanovništva – atraktivnije i uređenije područje rive te atraktivnija i očuvanija arhitektura i gradska galanterija (fasade, parkovi, šetnice, trgovi, itd.) i novi atraktivni muzej. Na drugom su mjestu nematerijalne investicije kao gastronomska ponuda, glazbena događanja, kulturne manifestacije i slično – što dovoljno govori o osviještenosti ispitanika o važnosti događanja i kulture u slučaju turističke ponude Rijeke.

Zaključak ankete

Page 72: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

71 5. SWOT analiza turističkog sektora

Page 73: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

72

SWOT

Snage Slabosti

Kulturni identitet grada (snažan nacionalni imidž kulturne i kreativne proizvodnje) Postojeći događaji i manifestacije (javne i privatne inicijative) Poduzetnički duh i investicijske aspiracije (postojeći projekti, inicijative, projekti u pripremi, itd.) Prometna povezanost (cestovna) i geostrateški položaj (blizina emitivnim tržištima, tranzitni status) Izgrađeni suvremeni sportsko-urbani kompleksi

Kriza identiteta grada – što želimo, na što računamo, što odbacujemo – strateški smjer grada još nije jasan Nedostatak i nedovoljno korištenje turističkih atrakcija Život grada se ne odvija na obali mora Nedefinirani i neoblikovani turistički proizvodi Nejasno tržišno pozicioniranje Rijeke Nedostatak vizualnih i doživljajnih turističkih iskustava Razina i kvaliteta usluge u cijeloj destinaciji (ljubaznost, uslužnost, informativnost, itd.) Neopredijeljenost grada za turizam na svim razinama (posvećenost, dugoročna vizija, itd.) Kapacitet i manjkavosti u procesu izgradnje turističkog lanca vrijednosti od strane lokalnih subjekata Ograničen fizički prostor za razvoj turističkih kapaciteta i infrastrukture

Page 74: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

73

SWOT

Prilike Prijetnje

Dodatna snažna kapitalizacija kulturne i glazbene scene i događanja – razvoj Rijeke kroz postojeći imidž kulturne produkcije (glazba, umjetnost, kreativa, alternativna scena, itd.) Valorizacija industrijske baštine (Torpedo, skladišta, hangari, dizalice, itd.) Razvoj kreativnih industrija (i povezati s turizmom) Razvoj gradskih tura (kultura, sportski objekti, itd.) Kandidacija za europsku prijestolnicu kulture ili grad domaćin značajnijih sportskih/kulturnih događanja Postojanje svijesti i inicijative za suradnjom unutar destinacije i okolici (dionici, udruženja, partnerstva, itd.) Cruising proizvod kao mogućnost razvoja sukladno raspoloživim resursima Nautički turizam kao potencijal (u slučaju razvoja projekta Porto Baroš) Daljnji značajniji razvoj zračne luke Rijeka Snažnija suradnja Rijeke, riječkog prstena, Kvarnera i Like (uključujući Opatiju)

Blizina Opatije – konkurencija (hoteli, sadržaji) Razvoj konkurentskih destinacija u okruženju Slab i spor oporavak od gospodarske krize i opća gospodarska kretanja Ograničen dotok stranog kapitala i nerealiziranje ključnih investicija važnih za Rijeku Utjecaj gospodarskog sektora Rijeke na poslovni turizam

Page 75: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

74 6. Urbani turizam kao rješenje

Page 76: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

75

OSNOVNA PITANJA ZA RIJEKU:

Proces gradskog turizma mijenja:

ekonomsku bazu grada

urbanističku strukturu i upotrebu prostora grada

kulturu urbanog života

stanovnika grada

Uvjetovan je političkim

procesom donošenja

odluka i leaderskim kapacitetima

Partnerstvo između

javnog i privatnog sektora u urbanom

(turističkom) razvoju?

Leadership u turizmu?

Programi konkurentnosti za jačanje turističkog

proizvoda?

Gradski turizam = upravljanje urbanističkim promjenama kao javnim interesom

kroz razvoj kreativnog potencijala

EFEKTI gradskog (urbanog) turizma

Page 77: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

76

Trendovi URBANOG TURIZMA

Gradski centar Stvaranje okruženja za

nezaboravan boravak u gradskom centru

ŠTO JE U FOKUSU STRATEGIJA USPJEŠNIH GRADSKIH DESTINACIJA?

Festivali i događaji Stvaranje ili zadržavanje

konkurentske prednosti u terminima događanja

i/ili festivala

Obala (morska/riječna)

Voda je život

Promocija grada Kao važan fokus

uključuje najrazličitije

strategije oglašavanja

zavisno o tipu destinacije i ciljnim

tržištima

Prijevoz Potpora razvoju turizma i

jedan od ključnih

elemenata zadovoljstva za vrijeme boravka u

destinaciji

Radna snaga Obrazovanje, trening i

radionice sa zaposlenima u sektoru, turizam kao

poželjna karijera, razvoj

lidera i menadžera

Održivost Potpora u programima

„zelenog” turizma, sustav

oznaka, prevencija rizika...

Suradnja Suradnja je centralni

faktor uspjeha bilo koje strategije

Poslovni turizam i konferencije

Poslovni turizam je među najbrže rastućim

sektorima svjetskog turizma.

Page 78: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

77

DOŽIVLJAJI...tražena „roba”

Marketinški monopol kojim su upravljale turističke zajednice/uredi nestaje – decentralizira se na turiste koji raznim internet alatima stvaraju imidž destinacije! Web 2.0 koncept:

Blogovi Društvene „bookmarking” stranice (del.icio.us, reddit.com) Društvene mreže (facebook.com, myspace.com,

linkedin.com) Kanali za vijesti/RSS čitači (reader.google.com,

netvibes.com) Online memorija (box.net, jungledisk.com) Foto dijeljenje (flickr.com, picasa.google.com) Video dijeljenje (youtube.com, vimeo.com) Peer to peer vijesti (netscape.com, digg.com) Uredski online alati (docs.google.com, zoho.com).

Web stranica (hoteli, agencije, TZ i ostali) mora biti:

1. Interaktivna, 2. Dizajnirana prema pravilima struke te

proaktivna i 3. Poticajna za dvosmjernu komunikaciju

WEB 2.0

D1 Kontrolirana

zabava

D3 Kontrolirano istraživanje

D2 Nekontrolirana

zabava

D4 Nekontrolirano istraživanje

Dizajn: organizirano

Dizajn: samostalno

Doživljaj: zabava

Doživljaj: istraživanje

Trendovi URBANOG TURIZMA

Page 79: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

78

Ponuda velikog broja događanja

Jedinstveni identitet grada

Razvoj turističkih

proizvoda u i oko grada;

Ponuda umjetnih/stvorenih atrakcija

Dobra prometna povezanost

Stvaranje pogodnosti prema krajnjim potrošačima

Stvaranje jake tržišne marke

grada upotrebom marketinških

komunikacija

Poslovno liderstvo i kapacitet lokalnih subjekata

Odgovarajuća

kvaliteta hotelske ponude i prisustvo međunarodnih

hotelskih lanaca

Ključni faktori uspjeha

Iskustveno i sadržajno

strukturiranje grada

Page 80: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

79

79

URBANI 'LANDMARK' 'WATERFRONT'

VITALNI URBANI DISTRIKTI

CENTRI ZNANJA

URBANI PARKOVI URBANI 'HERITAGE'

Urbani projekti i turizam

Page 81: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

80

Benchmark analiza

Benchmark analiza fokusirana je na dva osnovna područja:

INVESTICIJE primjeri gradskih destinacija koje su investiranjem u gradske sadržaje

podizali konkurentnost destinacije UPRAVLJANJE DESTINACIJOM aplikacija uspješnih modela upravljanja (partnerstva, DMO i suradnja svih interesnih skupina)

...

BRATISLAVA GRAZ TALLINN BILBAO

EDINBURGH HELSINKI VELENCIA

Page 82: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

81

1. Iskustveno strukturiranje i revitalizacija gradskih cjelina

2. Kulturne atrakcije

3. Razvoj novih atrakcija

4. Turistička infrastruktura

5. Gradski projekti u službi lokalne zajednice ali i turizma

BRATISLAVA GRAZ TALLINN BILBAO

„Vraćanje života u staru gradsku jezgru i podizanje turističke atraktivnosti centra grada”

„Grad koji je konzistentnim i promišljenim investicijama stvarao temelje za razvoj kulturnog stvaralaštva i turističke ponude”

„UNESCO i europski grad kulture potaknuli su novi ciklus razvoja turizma”

„Od lučkog grada do turističkog centra za kulturu i iznimne uspjehe u privlačenju turista”

Benchmark analiza - INVESTICIJE

Page 83: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

82

Primjer 1.: Umjetnost s dvostrukom ulogom u Bratislavi - formiranje turističkog imidža i photopoint po gradu te obogaćivanje javnih prostora za stanovnike i lokalnu zajednicu.

BRATISLAVA

Grad je u postsocijalističkom vremenu uspio povratiti živost i atmosferu gradskom centru te pritom poticati ciljane sadržaje u gradskom centru: cijeli povijesni centar zatvoren za promet; oživljavanje starih gradskih fasada; useljavanje ambasada u centar, poticanje zanata i tradicionalnih trgovina; klasteri ugostiteljski sadržaja u centru; otvaranje novih i uređenje postojećih javnih prostora i trgova; nadovezivanje grada na obale Dunava s modernom arhitekturom, prometni terminal, javni projekti i otvaranje grada rijeci...

Benchmark analiza - INVESTICIJE

Page 84: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

83

Primjer 2.: Povijesni centar grada bez prometa – šetnice, javni prostori, ambasade, po centru vozi turistički vlakić koji je specijalno za te potrebe „prerušen” u starinsko vozilo kako bi se dodatno istakno duh starog grada

Primjer 3.: Gradski land use plan regulira razvoj grada do 2030. godine s detaljnom namjenom prostora, reguliranjem gradskog centra, planom kapitalnih investicija daje jasan smjer razvoja grada prema kojem se svi sektori, pa tako i turizam, mogu dugoročno ravnati i prilagođavati svoje aktivnosti.

Primjer 4.: Grad u svom masterplanu, land use planu i strateškim dokumentima najavljuje infrastrukturne projekte i promovira nove prostore gradskog razvoja te unaprijeđenje postojećih javnih prostora (npr. Eurovea projekt, The Podhradie zone, itd.) Ovi projekti šire područje interesa, obogaćuju javne sadržaje te daju novu vizuru Bratislave.

Benchmark analiza - INVESTICIJE

Page 85: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

84

GRAZ

Graz je u dugoročnom periodu promatranja imao organski rast turističke potražnje – s oko 450.000 noćenja u 1984. godini na više od 900.000 noćenja u 2011. godini. Taj rast je rezultat podjednako turističkih operativnih aktivnosti i procesa uređenja grada kao i tri ključna događaja: 1999. uvrštenje na UNESCO listu kulturne baštine, 2003. godine status europskog grada kulture te 2011. UNESCO City of Design. Investicije u infrastrukturu (muzeji, javni prostori, izložbene dvorane, kongresni centar...).

Primjer: Projektom Europski grad kulture 2003., Graz je potaknuo novi ciklus razvoja turizma i stvorio temelje za daljne projekte kao što je UNESCO City of Design status od 2011. godine.

Benchmark analiza - INVESTICIJE

Page 86: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

85

Primjer 1.:Tallinn je uvrštenjem u UNESCO kulturnu baštinu (stari grad) dobio poticaj u smislu razvoja turizma. Investicijama u osposobljavanje luke za prihvat cruising brodova na krstarenjima sjeverom Europe stvorila se baza za rast volumena i povećanje konkurentnosti turističke ponude grada. Nakon statusa europskog grada kulture 2011. godine, grad je obogatio svoju ponudu kulturnih događanja i infrastrukture grada – dodatno uređenje ulica i „facelift” pojedinih dijelova grada, otvaranje novih kulturnih sadržaja u sklopu projekta, marketinške aktivnosti, itd.

TALLINN

Tallin se afirmirao u turističku destinaciju u post socijalističkom periodu u kojem je uslijedilo otvaranje granica i snažna internacionalizacija prostora i gospodarska ekspanzija. Stari grad Tallinn je uvršten na popis UNESCO baštine i to je bio inicijalni impuls razvoja turizma. Nakon toga slijedi kandidatura za europski grad kulture za 2011. godinu čime se dodatno utjecalo na razvoj punude u segmentu kulture. Novi muzeji, galerije, strukturirana ponuda u starom gradu čine ovu destinaciju boutique gradskim centrom.

Primjer 2.:Grad potiče imidž kulturne prijestolnice i centra inovativnosti u umjetnosti i rukotvorinama te dizajnu. Stoga je i turistička ponude uvelike orjentirana isticanju i monetiziranju ovih specifičnosti grada – muzeji s posebnim izložbama, trgovine, strukturiranje/mapiranje gradske ponude – Tallinn design map, Tallinn handicraft map – boutique city

Primjer 3.:Turistički sektor ističe konstantne investicije u ponudu. Jasno isticanje novih atrakcije, novih javnih prostora, novih kvartova, novih aktivnosti – sve rezultat zaokruženog procesa investiranja vođenog principima isplativosti koristi za lokalnu zajednicu i turizam.

Benchmark analiza - INVESTICIJE

Page 87: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

86

BILBAO

Turizam je svoj razvoj započeo projektom muzeja Guggenheim u 1997. godini. Od tada grad konstantno bilježi porast broja turista s 25.000 dolazaka 1995. godine na preko 615.000 dolazaka 2009. godine. U sklopu daljnjeg razvoja revitalizirani su industrijski centralni dio grada, formirane su turističko rekreativne ih zona. Grad se diferencira inovativnom arhitekturom i angažiranjem poznatih svjetskih arhitekata koji nastavljaju trend započet Guggenheimom – Frank Gehry, Zaha Haddid, Isozaki Atea, Santiago Calatrava...

Primjer 1.: Početkom 1990-godina, gradska uprava Bilbao-a odlučila je investirati u svjetski projekt muzeja – Guggenheim s procjenom investicije od 228 milijuna USD. U početku kritiziran, projekt je rezultirao sveobuhvatnim procesom regeneracije cijelog grada, snažnog rasta turizma - „Bilbao efekt”

Primjer 2.: Uz sveobuhvatne infrastrukturne zahvate, grad je doživio urbanu regeneraciju centralnog dijela, izmještajući industriju u predgrađa otvorili su se novi prostori za inovativne koncepte, centre tehnologije, centre znanja, gradske urbane prostore, turističke atrakcije, itd.

Benchmark analiza - INVESTICIJE

Page 88: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

87

1. Strateško (strategije, dugoročni planovi i sl.)

2. Taktičko (operacionaliziranje strateške razine planova)

3. Operativno (provedba taktičkih odrednica na dnevnoj bazi)

Izazov je formiranje „Business with the sense”!

EDINBURGH HELSINKI

„Inovativan model upravljanja stvorio je sinergiju ključnih subjekata na najbolji mogući način...”

Experience structuring proces u Sjevernoj Europi kao prepoznat faktor uspjeha

VaLENCIA

Valencia kao „grad umjetnosti i znanosti” upravlja gradskim događanjima i time omogućuje kontinuum zbivanja tokom cijele godine...

Benchmark analiza - UPRAVLJANJE

Page 89: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

88

EDINBURGH

Edinburgh je formirao neprofitno udruženje ETAG (Edinburgh Tourism Action Group ) s misijom da grad postane europska top gradska destinacija koja turistima pruža prvoklasni turistički doživljaj. ETAG se fokusirao na nekoliko ključnih funkcija i zainteresiranim subjektima u turističkom sektoru pruža potporu u radu i razvoju.

Primjer 2.: ETAG provodi/financira istraživanja tržišta, istraživanja o zadovoljstvu kvalitete, razna istraživanja za upoznavanje točnog profila posjetitelja i niz ostalih istraživačkih aktivnosti. Također odjel primarnih istraživanja utvrđuje utjecaje pojedinih događanja na gradske makroekonomske pokazatelje čime se stječu jasni temelji za daljnja planiranja i budžetiranja.

Primjer 1.: ETAG na redovnoj razini ima organizirane procese ažuriranja gradske strategije turizma i usuklađivanje s članovima ETAG-a (na konferenciji preko 3.000 poslovnih entiteta ali i prema gore s centralnom škotskom agencijom. Također ETAG organizira izrade strateških dokumenata, akcijskih planova gradskog turizma.

Primjer 3.: Znanje, obrazovanje i primjeri najbolje prakse – svojevrsni inkubator novih ideja i najboljih praksi u gradskom turizmu. Organizirani projekti unaprijeđenja pojedinih poslovnih aktivnosti – npr. radionice o društvenim mrežama, njihovom značenju, trening za efektivnije korištenje i slično.

Primjer 4.: ETAG olakšava planiranje razvoja pojedinačnog posla – bavi se malim i srednjim poduzetništvom – izrada poslovnih planova, razvija potrebne aktivnosti i usluge prema godišnjim planovima.

Benchmark analiza - UPRAVLJANJE

Page 90: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

89

HELSINKI Primjer 1.: Design District Helsinki je primjer doživljajnog i sadržajnog strukturiranja grada gdje se ističe gradska posebnost i to kroz poseban pristup shoppingu u kojem možete kupiti unikatne i dizajnerske proizvode – odjeća, nakit, antikviteti, glazba, unutrašnji dizajn i slično. Organiziraju se posebni eventi, a u sklopu ovog strukturiranja su uključeni i odabrani gradski hoteli, restorani i barovi. World Design Capital 2012!

Primjer 2.: Bogati program evenata ovom gradu omogućava život 365 dana u godini. Svojim nasljeđem i stavom stanovništva postoji „open minded” platforma za događanja raznih namjena i tema – ljudska prava, glazba, film, kazalište, zaštita prirode, zabava, dizajn, itd. Grad festivala Najveći događaj u Helsinkiju je Helsinki Festival koji je u 2011. godini preko 184.000 posjetitelja od koji su 53.500 sudjelovali na eventima s ulaznicama te 130.500 na besplatnim eventima. Tematika festivala je glazba, cirkus, ples, kino, urbani eventi...

Helsinki, ali i ostali turistički gradovi Finske su u intenzivnom procesu unaprijeđenja kroz sljedeće acktivnosti/cjeline: tržišne inovacije, proizvodne inovacije, procesne inovacije i inovacije vezane uz resurse. Ovi procesi/radionice i aktivnosti odvijaju se također unutar osnovanog „Tourism and Experience Management Cluster” programa. Interesne skupine tragaju za inovacijama, okupljaju poduzetnike i formiraju nove proizvode, vrše istraživanja i slično.

Benchmark analiza - UPRAVLJANJE

Page 91: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

90

HELSINKI

Helsinki, ali i ostali turistički gradovi Finske su u intenzivnom procesu unaprijeđenja kroz sljedeće acktivnosti/cjeline: tržišne inovacije, proizvodne inovacije, procesne inovacije i inovacije vezane uz resurse. Ovi procesi/radionice i aktivnosti odvijaju se unutar osnovanog „Tourism and Experience Management Cluster” programa. Interesne skupine tragaju za inovacijama, okupljaju poduzetnike i formiraju nove proizvode, vrše istraživanja i slično.

Primjer 3.: Finland Festivals je organizacija koja u svojoj misiji ima služenje sektoru kulture i turizma. Organizacija služi za zastupanje interesa organizatora raznih evenata pri gradskim vlastima, koordinaciju događanja, razvoj suradnje između organizatora i komplementarnih/povezanih usluga s ciljem stvaranja što konkurentnijih i uspješnijih događanja koja će privući turiste i domaću publiku. Organizacija je svojevrsni lobist kod tijela koja donose zakonsku regulativu i akte koji se odnose na sektor festivala i događanja.Organizacija provodi edukacije organizatora, radne sastanke, kreativne radionice, primarna i sekundarna istraživanja, razvija network sa sličnim europskim organizacijama i služi kao platforma za suradnju svih interesnih strana u ovom businessu.

Benchmark analiza - UPRAVLJANJE

Page 92: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

91

VALENCIA

Valencia je svoj brend „Grad umjetnosti i znanosti” odlučila poduprijeti s brojnim događanjima koja su raspoređena tokom cijele godine.

S jasnim diferenciranjem publike prilagođava evente i time osim bogatstva događanja osigurava visoko zadovoljstvo posjetitelja.

Arhitektura je također jedna od diferencijatora grada obzirom da je Santiago Calatrava dizajnirao jedinstveni doživljaj svojom Palačom umjetnosti i Gradom umjetnosti i znanosti.

Primjer 1.: „Grad kulture i znanosti” je brending koji je u upravljačkom smislu otišao korak dalje i kao takav ima posebnu web stranicu i prilagođen komunikacijski kanal. Specijalizirana događanja, javna događanja, edukacije, radionice i zabavni programi dostupni su tokom cijele godine.

Benchmark analiza - UPRAVLJANJE

Page 93: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

92

Zajedničko svim benchmark destinacijama:

Plan (strateški, operativni) i provedba plana - Destinacije u kritičnim trenutcima donose jasnu odluku o daljnjem smjeru razvoja turističkog sektora svoga grada. Plan nije politički dokument nego podloga za razrade i osmišljavanje operativnih aktivnosti kojima se bavi javno zaduženo tijelo koje odgovara za provedbu (sebi, svojim članovima, gradu ili ostalim institucijama koje ju podupiru) Zrelost i konsenzus – Ta odluka o planu se donosi na principu konsenzusa svih ključnih subjekata sektora ali i povezanih sektora na razini grada ili šireg gradskog područja Kreativnost i ideje – Za uspjeh plana i ostvarivanje ciljeva potrebna je kreativnost, mnoštvo ideja i dugoročna predanost jer razvoj gradskog turizma i povećanje konkurentnosti destinacije jest dugoročni projekt i pomaci se ne događaju instantno

Benchmark analiza - ZAKLJUČAK

Page 94: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

93 7. Objektivizirana slika mogućnosti Rijeke

Page 95: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

94

Zaključci Sukladno provedenim aktivnostima tima konzultanata, istraživanjima i sastancima, nameće se zaključak kako dionici destinacije najviše računaju na sljedeće proizvode i da oni predstavljaju budućnost turističkog razvoja i rasta Rijeke:

Kulturni turizam (manifestacije i događanja) MICE turizam Vjerski turizam City break turizam Cruising turizam

Izuzev navedenih 5 proizvoda koji bi tvorili srž ponude Rijeke, postoje dva proizvoda koja bi imala ulogu potpornih proizvoda:

Gastro ponuda (ponuda restorana u rijeci i neposrednom okruženju) Nautički turizam (razvojem projekta Rijeka Gateway, Luka Baroš)

U nastavku se nalazi pregled ključnih proizvoda, razvojni potencijal, preduvjeti i implikacije. Ovaj pregled u daljnjim procesima turističkog planiranja služi kao polazna točka za daljnju detaljizaciju i razradu te razvoj navedenih proizvoda.

Page 96: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

95

Zaključci - Turistički proizvod #1 KULTURA i DOGAĐAJI Rijeka ima resurse koji su potencijalno atraktivni u smislu razvoja proizvoda kulturnog turizma, iako je preduvjet

razvoja kulturnog turizma profesionalizacija i internacionalizacija postojećih atrakcija i manifestacija u širem smislu

riječi

Prostor najvećeg potencijala razvoja branda Rijeke kao destinacije kulturnog turizma je u dinamičkoj komponenti

što se odnosi na festivale, manifestacije, koncerte, karneval, interaktivna događanja, i slično, što je i glavna

okosnica međunarodno prepoznatih gradskih destinacija. Takav razvoj slijedi dosadašnji karakter grada i nastavlja se na tradiciju aktivnosti koje su se u Rijeci događale i do sada. Ali, da bi se na toj osnovi razvio ozbiljniji turizam,

potreban je sustavni pristup i suradnja svih aktera na riječkoj sceni (lokalna uprava, turistička zajednica, zračna

luka, kulturne institucije, udruge i ostali) u brendiranju, osmišljavanju programa i njegovoj promociji.

Tip manifestacija bi trebao odražavati karakter grada koji je identificiran kao URBANI ALTERNATIVNI

MEDITERAN, destinacija zabave, edukacije i alternativnih kulturnih pravaca.

U tom smislu Rijeka ima potencijal razviti prepoznatljivost na prostoru Mediterana, te na temelju toga graditi turizam.

Preporuka je da se osnuje organizacija u kojoj bi sudjelovali svi spomenuti akteri, koja bi na jednom mjestu upravljala razvojem proizvoda i marketingom Rijeke kao turističke destinacije kulturnog turizma

PR

ED

UV

JET

I R

AZ

VO

JNI P

OT

EN

CIJ

AL

I

Profesionalni menadžment u kulturi

– reorganizacija, usklađivanje,

suradnja, profitabilnost

Profesionalizacija ključnih događanja i

kulturne ponude u Rijeci

IMP

LIK

AC

IJE

Rast broja posjetitelja, jednodnevnih i višednevnih (što ima

implikacije na rast broja noćenja i iskorištenosti postojećih

smještajnih kapaciteta)

Povećani promet ostale ponude u destinaciji (transport, trgovine,

gastronomija, itd.)

Pozitivne financijske implikacije uslijed povećane potrošnje i duljeg

boravka posjetitelja

Pozitivna investicijska klima, jer će razvoj turizma potaknuti i nove

investicije u hotelsku i turističku ponudu

Page 97: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

96

Zaključci - Turistički proizvod #2 VJERSKI TURIZAM

Danas je Rijeka odnosno Trsatsko svetište jedno od najpoznatijih i najposjećenijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj

Dinamika vjerskog turizma u smislu hodočašća u isključivo vjerskom aspektu vjerojatno će ostati na dosadašnjoj

razini.

Postoji veliki potencijal u razvoju vjerskog turizma kao sekundarne motivacijske poluge, sukladno suvremenim trendovima sve je veći interes i ne-vjernika za upoznavanje sa kulturno-povijesnim aspektom vjerskih svetišta. U

tom smislu potrebno je turistificirati područje svetišta i oko njega kroz postavljanje turističke signalizacije,

profesionalnih info-punktova, atraktivnu prezentaciju naslijeđa i s njime povezanih legendi kako bi bili interesantni

turistima.

U atrakcijskom smislu kreirati sinergiju tvrđave i svetišta - razviti Trsat kao mikro-brand kroz sakralnu umjetnost, povijest, suvenire i sl. U fiksnim objektima između ova dva osnovna objekta osmisliti i predstaviti zanimljive sadržaje, na primjer tradicionalne zanate i prodaju suvenira, gastronomiju, galerije, i slično. U tom smislu poželjna je

suradnja sa privatnim poduzetnicima i umjetnicima, te osmišljavanje poticajnih mjera kroz povoljni najam i slične

mjere.

Na ovaj način stvorit će se dovoljno zanimljivih sadržaja da se može osmisliti i ponuditi poludnevna tura Trsat, koja

povezuje svetište i utvrdu.

IMP

LIK

AC

IJE

RA

ZV

OJN

I PO

TE

NC

IJA

LI

Stvaranje novog turističkog sadržaja i generatora potražnje

Mogućnost razvoja ponude u području edukacije, kongresa i

skupova, te događanja zabavnog karaktera vezanim na vjersku

tematiku

Generiranje dodatnih prihoda i doživljaja za posjetitelje

PR

ED

UV

JET

I

Bolja suradnja između

turističke zajednice, privatnih

poduzetnika i svetišta u cilju

kreiranja turistički

atraktivnijeg proizvoda

„Oživljavanje” područja

Trsata, što će potaknuti i

razvoj cijelog okruženja - Riječki Montmartre

Page 98: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

97

Zaključci - Turistički proizvod #3 MICE TURIZAM

Generatori događanja u okviru MICE tržišta u Rijeci su lokalne kompanije (farmaceutska), sportske institucije te

Sveučilište u Rijeci

Kako je MICE turizam širok pojam, Rijeka bi trebala prilagoditi svoje aspiracije na način da se orijentira na one

oblike koji su mogući i gdje je moguće ostvariti prednosti obzirom na resurse kojima raspolaže, što se odnosi na

vezivanje MICE aktivnosti uz postojeće generatore potražnje (ekonomske, sportske, kulturne i edukativne

subjekte u destinaciji)

Uzevši u obzir strukturu i kvalitetu smještajnih kapaciteta u Rijeci, veći skupovi međunarodnog karaktera nisu

mogući, te je potrebno strateški se orijentirati i provoditi ciljani marketing na one organizatore kojima postojeća

ponuda odgovara.

Kapacitet dvorana u nesrazmjeru sa kapacitetom smještaja, nema sadržaja koji bi u potpunosti odgovarao

suvremenih zahtjevima MICE gostiju u smislu kapaciteta, povezanosti smještaja i mjesta događanja, tehnološke

podrške i sl.

Bez značajnijeg razvoja na gospodarskom planu, a čemu je preduvjet realizacija većih infrastrukturnih

projekata, ocjenjuje se da nema značajnijeg pomaka u ovom segmentu u odnosu na sadašnju situaciju.

RA

ZV

OJN

I PO

TE

NC

IJA

LI

IMP

LIK

AC

IJE

Stvaranje novog turističkog sadržaja i generatora potražnje

Formiranje kongresnog ureda grada Rijeke

Porast turističkih volumena, porast potrošnje.

Mogućnost razvoja ponude u području edukacije, kongresa i

skupova

PR

ED

UV

JET

I

Snažniji razvoj

gospodarskog sektora Rijeke i neposredne okolice

Adekvatni MICE i smještajni

kapaciteti

Page 99: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

98

Zaključci - Turistički proizvod #4 CITY BREAK TURIZAM

Rijeka ima značajan potencijal u ovom segmentu, obzirom na položaj i blizinu zračne luke Rijeka te volumen turista

koji posjećuje županiju, uz ispunjenje slijedećih preduvjeta:

Jedan od preduvjeta veće atraktivnosti Rijeke za kratki posjet je i razvoj ponude, kreiranje zanimljivih

gradskih atrakcija na temelju postojećih resursa. Između ostalog, to se odnosi i na razvoj prethodno

navedenih kulturnih i vjerskih sadržaja.

Dostupnost (dinamika i cijena) je daljnji preduvjet za razvoj ovog proizvoda, za sada niskobudžetne

aviokompanije operiraju uglavnom tijekom turističke sezone, što limitira period za ponudu ovog proizvoda.

U kontekstu pozicioniranja Rijeke kao urbane alternativne mediteranske destinacije, potencijalni ciljni segmenti su DINKS (double income, no kids), backpackeri/studenti/mladi

Također, obzirom da u županiji boravi veliki broj posjetitelja (2.2 milijuna u toku godine), moguće je ponuditi „1 day in Rijeka” program za posjetitelje regije (radijus 1-2 sata: Krk, Lošinj, Cres, Opatija i Crikvenica)

IMP

LIK

AC

IJE

RA

ZV

OJN

I PO

TE

NC

IJA

LI

Proizvod je kompatibilan sa predloženim pozicioniranjem

Rijeke

Moguće pozitivne implikacije na razvoj zračnog prometa,

interes zračnih kompanija

Povećanje broja posjetitelja u svim sadržajima u

destinaciji, pozitivne ekonomske implikacije unutar županije

Povećanje prepoznatljivosti Rijeke na europskom tržištu

PR

ED

UV

JET

I

Profesionalna kulturna ponuda (festivali, događanja,

itd.) – Rijeka kao međunarodni brend kulture i događanja

Dostupnost (niskobudžetne

aviokompanije)

Prometna mobilnost unutar destinacije

Page 100: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

99

Zaključci - Turistički proizvod #5 CRUISING TURIZAM Osim srednjeg roka u kojem je Rijeka luke ticanja, u dugoročnom razdoblju Rijeka ima opciju postanka i home porta

no jedino uz uvjet da Rijeka ispuni operativne preduvjete funkcioniranja luke i omogući kvalitetnu ponudu smještajnih kapaciteta i atraktivnih turističkih proizvoda i usluga te uloži napore u aktiviranje prometa zračne luke Rijeka koji će omogućiti redovne linije s većim brojem glavnih geo odredišta i dovesti veći broj avio kompanija. Također će razvoj tržišnih uvjeta i volumena cruisinga diktirati daljnji razvoj novih luka. Ova opcija/faza razvoja je ostvariva u dugom roku ukoliko se razni tržišni i industrijski faktori idealno usklade.

Iako se neki preduvjeti za postanak luke ticanja i home port luke podudaraju, osnovne razlike upućuju na to da Rijeka, uz fokusirani pristup i organizaciju aktivnosti, može dostići nivo koji je potreban za realizaciju luke ticanja (organizacijski i financijski).

Pri tome, važno je istaknuti kako Rijeka kao luka ticanja odmah može prihvaćati cruisere kapaciteta 500 do 700 putnika, dok za veće cruisere treba razmotriti ili sidrenje ili novu alternativnu lokaciju za pristajanja koja bi omogućila pristajanje većih plovila (do 1200 putnika).

Stoga u kratkom i srednjem roku dominantno govorimo o Rijeci kao luci ticanja mini i malih cruisera te home portu jedrenjaka (postojeći uz potencijal razvoja).

Lučka uprava Rijeka priprema projekt izgradnje tzv. vanjskog veza za cruizere, a što će omogućiti prihvat velikih plovila.

IM

PL

IKA

CIJ

E

RA

ZV

OJN

I PO

TE

NC

IJA

LI

Rijeka je atraktivna luka ticanja mini i malih cruisera što se

ogleda u konstantnom rastu volumena putnika i ticanja u srednjem roku

Rijeka ima izgrađen i snažniji turistički lanac vrijednosti koji

se očituje kvalitetnijom ponudom u destinaciji koja je

atraktivna cruising gostima

U srednjem do dugom roku Rijeka, uz kvalitetno upravljanje destinacijom (DMO), ima mogućnost

prerastanja u home port luku čime dodatno gradi i etablira

svoju poziciju na cruising tržištu Mediterana i Jadrana.

PR

ED

UV

JET

I

Koordinirani zajednički

nastup svih dionika destinacije prema cruising tvrtkama – jamac kvalitete

Podizanje konkurentnosti destinacije – turistička

ponuda, kvalitete, kapaciteti

Zadovoljavanje tehničkih

uvjeta sigurnosti plovidbe, manevara i sigurnosti putnika

Page 101: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

100

Zaključci - Na koje karte igrati?

Primarni potencijal

Sekundarni potencijal

Potporni faktori

Primarni turistički potencijal i srž buduće razvoja Rijeke

(bazirano na snagama i prilikama Rijeke) je zasigurno kultura kao bazni resurs. Kulturni turizam ima snažna

uporišta u kreativnom stvaralaštvu, alternativnim

umjetničkim izražajima kao i snažnom potencijalu

događanja i manifestacija (uz postojeće, afirmiranje novih i

profesionalizacija organizacije na komercijalnim osnovama).

Vjerski turizam – računati na kvalitativan razvoj te dulje

zadržavanje i osmišljavanje ponude na način da se gosti

duže zadržavaju u destinaciji (povećanje potrošnje)

Cruising ponuda – razvoj ponude i etabliranje na tržištu

suradnjom svih dionika destinacije

MICE – uvelike ovisi o gospodarskim kretanjima u Rijeci te razvoju osnovne infrastrukture

City break – jačati dostupnost (avio) i opću destinacijsku

ponudu s ciljem povećanja konkurentnosti ponude

Nautički turizam – potencijal u slučaju razvoja projekta na

prostoru Porta Baroša, nove gradske marine na lokacijama Pećine i Kantrida – time bi Rijeka dobila prostor za razvoj nautičkog centra čime bi se privukao ovaj segment

turističkog tržišta.

Gastro scena/ponuda – snažan potencijal obzirom na

okolne istaknute objekte i gastro meke riječkog prstena.

Page 102: Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije

101

Horwath & Horwath Consulting Zagreb d.o.o., Član Horwath HTL

Petra Hektorovića 2, Grand Centar, 10000 Zagreb

Tel. +385 (0)1 4877 200 Fax. +385 (0)1 4877 205

www.horwath.hr www.horwathHTL.com