trans 2.doc
TRANSCRIPT
BIZNIS PLAN
Preduzee "TRANSKOP EKSPORT-IMPORT" doo Parain Proizvodnja graevinskog materijala
BIZNIS PLAN
preduzea TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o.-Parain
za proizvodnju graevinskog materijala
Ovaj biznis plan napravljen je od strane poslovodnog menadmenta firme TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. i namenjen je potencijalnom kreditoru. Ovo je poverljiv dokument koji sadri ideje, metode i informacije koje ne mogu biti kopirane i koriene bez pismene saglasnosti autora ili vlasnika firmeApril 2013. Parain
Sadraj:
Strana
1.0.Rezime ..................3
2.0.Uvod .....................................6
3.0.Misija, vizija i ciljevi projektnog zadatka.........8
4.0.Osnovni podaci o investitoru ...........................................9
5.0.Analiza trita prodaje ..............13
6.0.Analiza tehniko-tehnolokih reenja, zatite radne i ivotne sredine ...................................................................21
7.0.Analiza trita nabavke ......................................................26
8.0.Menadment .....................29
9.0.Ekonomsko -finansijska analiza ......................................31
10.0.Ocena projekta ..................................................................43
11.0.Organizacija, analiza izvodljivosti i dinamika radova .....46
12.0.Analiza osetljivosti ...............................................................47
13.0.Zakljuak ............................................................................60
14.0.Aneksi ................................................................................64
1.0. Rezime
1.1. Osnovni podaci o investitoru
Preduzee TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. osnovano je kao drutvo sa ogranienom odgovornou ija je delatnost proizvodnja graevinskog materijala i izgradnja puteva. Ovaj projekat je dimenzionisan za proirenje kapaciteta za proizvodnju graevinskog materijala i izgradnje puteva. Za realizaciju programa neophodno je obezbediti nova obrtna sredstva. Sa porastom obima organizovao bi se rad u jo jednoj smeni i uposlio odreeni broj radnika. Osnovu za uvoenje u proizvodnju ovih proizvoda ini interes preduzea TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. koji je analiziran preko poslovnog rezultata koji je mogue posmatrati na osnovu novih resursa koje treba obezbediti.
Tabela T-1. - Osnovni elementi o Investitoru i projektu
T-1
R.
Br.
IINVESTITOR
1.1.Pun naziv InvestitoraTRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o.
1.2.AdresaParain , ul. umadijska bb
1.3.Matini broj07698372
1.4.ifra delatnosti4211 Izgradnja puteva i autoputeva
1.5.Osnovna banka105-21401-40 "AIK banka" A.D.- Ni150-19283-04 Credy banka A.D.- Kragujevac155-18039-19 aanska banka A.D.- aak160-128138-73 Banca Intesa A.D.- Beograd 165-20378-21 Hypo Alpe-Adria-Bank A.D.- Beograd170-9410-11 Unicredit Bank Srbija A.D.- Beograd180-5211210010540-54 Alpha Bank Srbija A.D.- Beograd250-3180000985030-26 Eurobank A.D.- Beograd265-1100310003426-53 Raiffeisen banka A.D.- Beograd290-17677-74 Univerzal banka A.D.- Beograd
1.6.PIB100876564
IIPROJEKAT
2.1Pun naziv investicionog projektaObezbeenje TOS za proizvodnju graevinskog materijala
2.2Lokacija projektaParain, ul. umadijska bb
2.3ifra delatnosti4211 Izgradnja puteva i autoputeva
2.4Karakter investicijeProirenje kapaciteta
2.5Cilj investicijeUveanje obima proizvodnje za proizvodnju graevinskog materijala.
2.6Terminski plan:
Poetak realizacije/izrada projektaIII 2013. godine
Zavretak realizacije projektaVI 2013. godine
Predaja finansijskim institucijamaIV 2013.
Poetak proizvodnje
Prva isporuka30.06.2013. godine
Prva naplata15.09.2013. godine
2.7Ekonomski vek projekta3 godina
2.8Cene po kojima su izraeni obrauniIII 2013. godine
2.9Devizni kurs1 EUR = 112 dinara
1.2. Potrebni resursi
Za realizaciju ovog projekta potrebno je investirati u:
Tabela T-2 Investicija u nova osnovna sredstva
EUR T-2
R. br.NazivVrednost
123
1Osnovna sredstva0
1.1.Objekti 0
1.2.Oprema0
1.3.Alati0
1.4.Nematerijalna ulaganja/patent0
2Obrtna sredstva1.108.722
3Ostalo0
UKUPNO1.108.722
1.3. Izvori finansiranjaTabela T-3. Izvori finansiranja za novu investiciju
EUR T-3
R. br.NazivI godina
123
1Sopstvena sredstva828.722
2Bespovratna
3Kredit banaka280,000
UKUPNO1.108.722
1.4. PokazateljiTabela T-4. Vaniji pokazatelji poslovanja
EUR T-4
R. br.NazivProjekat u I godini.
123
Vrednost prodaje (EUR)
1Ukupan prihod5464286
1.1.Domae trite5464286
1.2.Instrano trite0
Poslovni rezultati
2.1.Ukupan prihod5464286
2.2.Ukupan rashod4719395
2.3.Neto Dobit 633157
2.4.Trokovi kamate/ukupni25717
Devizno poslovanje
3.1.Devizni priliv
3.2.Devizni odliv
3.3.Neto devizni priliv
Zaposlenost
4.1.Ukupan broj radnika93
4.2.Ukupan broj novih radnika13
Tabela T-5. -Elementi finansijsko trine ocene projekta
T-5
R.br.Ekonomsko finansijska ocena projekta
Statiki kriterijumi
1Minimalni prihvatljivi obim proizvodnje4.953.067
2Minimalno iskorienje kapaciteta84,62%
3Minimalna prihvatljiva cena0,846
Dinamiki kriterijumi
1Razdoblje povratka investicije2 godine i 7 meseci
2Interna stopa rentabilnosti40,45%
3Neto sadanja vrednost1783209
2.0. Uvod
Preduzee TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. je privatno preduzee sa ogranienom odgovornou iz Paraina, osnovano 11.12.1991. godine. Osnovna delatnost pri osnivanju je bio prevoz robe u drumskom saobraaju. Od osnivanja do danas, permanentno je proirivana delatnost, tako da su sada zastupljene sledee:
- iskop i separacija ljunka
- proizvodnja betona i betonske galanterije
- proizvodnja behatona
- proizvodnja asfalta
- prevoz robe u drumskom saobraaju
- graevisnki radovi i radovi niskogradnje sa uslugom mehanizacije
- eksploatacija i proizvodnja kamena u kamenolomu u Klaevici.
Zapoljava do 100 radnika u vansezoni broj radnika je manji nego u sezoni za 10-20 radnika. Od svog osnivanja preduzee uspeno posluje, a u 2012. godini ostvarila je prihod od 592 miliona dinara i neto dobit od 14,3 miliona dinara.
Poslovna saradnja uspostavljena je sa velikim brojem partnera od kojih su najvaniji i najznaajniji poslovni partneri u 2012 godini: Direkcija za izgradnju optine Parain, Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, Optina Vrnjaka Banja, Fond za graevinsko zemljite, puteve i izgradnju Raanj, Holcim Popovac, i dr. Ekspanziju ima prodaja behaton kocki, a najznaajniji parteri su: PZP Zajear, Marinko Svilajnac i Ruki coop Stenjevac i dr.
Celokupan dosadanji uspon preduzea TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. je uslovljen je nainom poslovanja i opremom koju je osniva finansirao iz svojih izvora. Potreba trita Srbije za ovim proizvodima je izraena jer u ovom momentu raste potreba za proizvodima i uslugama najvieg nivoa kvaliteta. Da ovaj projekat ima osnova pokazuju kontakti sa veim brojem potencijalnih kupaca koji su dali pozitivne rezultate i potpisan je ugovor o isporukama za 2013. godinu. Trite ima uzlazni trend to pokazuju istraivanja kao i preliminarni ugovori.
Sve ovo govori da resursi sa kojima firma TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. u ovom trenutku raspolae ne mogu biti dovoljni da zadovolje tranju u narednom periodu.
Po svom stratekom planu u 2013. godini TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. eli da organizuje proizvodnju graevinskog materijala i proiri kapacitete za jednu smenu i zaposli odreen broj radnika. Svi ti polazni elementi uspostavili bi strategiju razvoja firme uz menadersko restrukturisanje i upravljanje i unelo nove elemente u razvoj. Formiran je projektni zadatak proizvodnje navedenog programa na markentikoj analizi koja je izvrena na bazi potpisanih ugovora. Svojom solidnou i kvalitetom osvojena je trina pozicija koju je neophodno ouvati. Poseduje potrebno znanje i proizvodne resurse a za realizaciju su potrebna obrtna sredstava za koja bi bila potrebna nova kreditna sredstva kao i deo sredstava koja bi Investitor finansirao iz svojih sredstava.
Firma TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. u okviru ovog programa smatra da ima anse da osvoji trite iz nekoliko glavnih razloga:
Definisala je program proizvoda kojih na tritu nema dovoljno u takvoj formi i obliku.
Odsustvo adekvatne konkurencije kod stranih i domaih proizvoaa koji nisu zadovoljavajui u pogledu kvaliteta, kapaciteta kao ni cene.
Istraene su potrebe na stranom i domaem tritu.
Za otpoinjanje ovog proizvodnog ciklusa TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. poseduje tehniko-tehnoloku uslove, opremu za poetak proizvodnje i objekte, a neophodna su nova obrtna sredstva za pokretanje ciklusa. Proizvodnja bi se organizovala u postojeim objektima na postojeoj opremi i sa novim obrtnim sredstvima.Ova poslovna ideja rezultat je sopstvenog iskustva i saznanja o proizvodnji i zahtevima trita za pomentim proizvodima i uslugama. Sve proizvodne resurse koji su u posedu stavlja u neposrednu realizaciju, a za zaokruivanje proizvodnog ciklusa neophodna su obrtna sredstva.Postizanje daljeg razvoja iziskuje dodatna obrtna sredstva koja su neophodna zbod dugog perioda od predaje proizvoda do naplate koji se kod pojedinih kupaca iz javnog sektora, kree i do 180 dana. Kvalitet proizvoda i mogunost proizvodnje nisu problem ali za finansiranje proizvodnje neophodni su vei iznosi obrtnih sredstava od uobiajenih za koja firma trenutno nema dovoljno sredstava. Za realizaciju projekta neophodna je ulaganja u resurse i to: Za obrtna sredstva 1.108.722 EUR.Za realizaciju projekta firma poseduje vei deo finansijskih sredstava dok za potpunu realizaciju investicije nedostaju sredstva od 280.000 EUR za koja TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. konkurie kod Fonda za Razvoj Republike Srbije po programu za TOS za 2013. godinu.
Kao sredstvo obezbeenja kredita firma nudi hipoteku II reda kod Fonda za Razvoj Republike Srbije. Kao garancija predlae se stan u ul. Vojvode Miia 2/I-2, stan u ul. Vojvode Miia 23/b-II sprat, lokal u ul. Borivoja Petrovia, Lokacija Kruar upravna zgrada i trgovina-prizemlje, sprat i magacinski prostor u procenjenoj vrednosti od 400797 EUR odnosno prema koeficijentu vrednosti objekta 290970 EUR a prema dokumentaciji u prilogu.
Sa ovom proizvodnjom realizovao bi se program u narednom periodu, poboljalo bi se finansijsko stanje firme a zatim iz sopstvenog poslovanja ulo u samostalni razvojni ciklus.
3.0. Misija, vizija i ciljevi
3.1. Misija
Misija preduzea TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. je proizvodnja graevinskog materijala, takvog kvaliteta koji zadovoljava sve zahteve, elje i potrebe kupaca. To ostvaruje partnerskim odnosom sa isporuiocima sirovina, kupcima i svim zaposlenim radnicima, stalnom obukom i praenjem razvoja savremenih tehnologija i trendova.
Misija je da stvori dobar asortiman proizvoda i time proiri ve postojee trite graevinske galanterije
Misija preduzea TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. je da obezbedi kvalitetan proizvod, usaglaen sa savremenim svetskim standardima u oblasti proizvodnje, energije, ekologije i zatite ovekove sredine, i zadovolji sve korisnike njegovih proizvoda.
3.2. Vizija
Vizija TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. je da postane regionalni lider u oblasti proizvodnje graevinskog materijala i konditorskih proizvoda, da bude predvodnik na podruju Srbije i Balkana po kvalitetu proizvoda i usluga iz ove oblasti. Vizija je da gradimo za budue generacije.
3.3. Ciljevi
Fundamentalni cilj kome preduzee TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. stremi, je Total Customer Satisfaction. Stvoriti vrhunske standarde koji e u potpunosti zadovoljiti sve potrebe naih kupaca. Ostvariti vodeu ulogu na naem tritu.
Cilj projektnog zadatka je da se TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. utvrde neophodna obrtna sredstva koja uz postojeu opremi i resurse mogu obezbediti nesmetano obavljanje proizvodnog procesa. Tom prilikom bi se aktivirala tehnoloka linija za proizvodnju graevinskog materijala sa osnovnim ciljem da se:
Definie prodajni plan graevinskog materijala Utvrdi nivo potrebnih obrtnih sredstava
Prodajni plan realizuje prema definisanom biznis planu
Realizuje proizvodni program u delu koji je naveden u uvodu
Uvode nova proizvodna smena za izradu graevinskog materijala Organizuje proizvodnja i dovede u fazu pune produkcije Ostvari profit i ekonominost
Iz ostvarene dobiti investira u razvoj i rast firmePri tome poseban znaaj ima korienje raspoloivih resursa firme i zapoljavanje odreenog broja radnika iz okruenja. 4.0. Osnovni podaci o investitoru
4.1.Naziv projektnog zadatka
Biznis plan za proirenje kapaciteta firme TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o.
4.2.Lokacija projekta
Parain, ul. umadijska bb
4.3.Karakter programa sa opisom proizvoda i usluge
Biznis plan za proirenje kapaciteta preduzea TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. za proizvodnju graevinskog materijala.
4.4.Vlasnik firme
Goran Radisavljevi
JMB 1008968723221 Parain umadijska bb
4.4.1Odgovorno lice za izradu biznis plana
Goran Radisavljevi
4.4.2.Konsultanti na izradi biznis plana
MS EMPLOYMENT Svilajnac
Milorad Krkoti dipl. ing. [email protected] 064 166 30 30
4.5.Predvieni ekonomski vek projekta:
3 godine
4.6.1.iro-raun poslovne banke :
105-21401-40 Agroindustrijska komercijalna banka "AIK banka" A.D.- Ni150-19283-04 Credy banka A.D.- Kragujevac155-18039-19 aanska banka A.D.- aak160-128138-73 Banca Intesa A.D.- Beograd 165-20378-21 Hypo Alpe-Adria-Bank A.D.- Beograd170-9410-11 Unicredit Bank Srbija A.D.- Beograd180-5211210010540-54 Alpha Bank Srbija A.D.- Beograd250-3180000985030-26 Eurobank A.D.- Beograd265-1100310003426-53 Raiffeisen banka A.D.- Beograd290-17677-74 Univerzal banka A.D.- Beograd
4.6.2.PIB
100876564
4.6.3.PDV obveznik
Da
4.7.Devizni kurs valute:
1 EUR jednako je 112 dinara
4.8.Naziv investitora:
TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. Parain
4.9.Datum osnivanja, registracije i lokacije investitora
11.12.1991.
4.9.1.Adresa investitora:
35250 Parain, ul. umadijska bb
4.9.2.Matini broj:
07698372
4.9.3.Telefon, web.
+381 (0)35 568 363, +381 (0)63 623 692 www.transkop.net
4.10.Pravni status ivnestitora:
d.o.o.
4.11.ifre delatnosti:
4211 Izgradnja puteva i autoputeva
4.12.Broj radnika: 80
4.13.Istorijat i opis preduzea
Preduzee TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. nastala je iz stovarita graevinskog materijala koje je osnovano 1991. godine koja se bavila maloprodajom graevinskog materijala. U periodu tranzicije graevinske industrije oseala se potreba za organizovanjem manjih uslunih objekata za potrebe plasmana i ugradnje graevinskog materijala. U tom smislu zbog irenja obima i potrebe organizovanja proizvodnje graevinskog materijala firma se registruje u d.o.o..
Samo poslovanje je uvek bilo pozitivno bez blokade i uredno izvravanje svih obaveza. To je imalo efekta i TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o se na tom tritu pokazala u punoj veliini tako da je obezbeena pozicija i za naredne godine. TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o ima nameru da za novostvoreno trite stvori sirovinsku bazu tako to bi proizvodio separisani pesak za svoje potrebe i potebe trita i behaton elemente za one pozicije koje su trenutno a po proceni i za dui period deficitarne. Sa time bi se uvrstila osvojena trina pozicija.
Preduzee TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. u svom poslovanju nije imala blokade i pored objektivnih i subjektivnih tekoa i o roku je izmirivala svoje obaveze.
Kako je kapacitet proizvodnog i poslovnog prostora bio nedovoljan u kupljen je plac u Vumadijskoj ulici i izgraen objekat i nabavljena nova produktivnija oprema.
Firma posluje neprekidno od 1991 godine i u stalnom je usponu kako po prometu tako i u fizikom obimu proizvodnje. Zapoljava je 80 radnika.
Preduzee TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. u svom poslovanju nije imala due blokade i pored objektivnih i subjektivnih tekoa i o roku je izmirivala sve svoje obaveze. Imovina preduzea TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. u osnovnom se sastoji od:
Prostora tabela T-1
T-1
R.
br.Vrsta prostoraLokacijaPovrina
( m2)Vrednost (EUR)Napomena
JedininaUkupna
1234567
1Poslovni Parain, umadijska bbVlasnitvo
2Magacinski 439248
3Proizvodni
Ukupno: 439.248
Opreme tabela T-2
T-2
R.
BrNaziv opremeKomVrednost (EUR)Napomena
Jedini.Ukupna
123456
1Proizvodna oprema i vozila119645931964593
Svega1.964.593
Vrednost opreme utvrena je na bazi sadanje trine vrednosti.
4.14. Osnovni podaci o poslovanju
Preduzee TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. u periodu 2011 2012 godine imala je ostvarenu realizaciju od 652.000.000 din u 2011 godini i 592.000.000 din u 2012 godini. Pri tome iskazana je u svim godinama dobit. U prilogu Biznis plana prikazan je bilans uspeha i bilans stanja za 2011 i 2012.
Dijagram D-1
Firma prema podacima od 19.03.2013. godine nije imala neizmirene obaveze u predhodnih 365 dana.
Preduzee je ostvarilo saradnju sa sledeim korisnicima usluga: Aqva promet Jagodina, D.O.O. Beonant Beograd, DM Invest D.O.O. Smederevska Palanka, Eurolin D.O.O. Parain, Graevinar Debeljaa, HOLCIM SRBIJA, Iso plus Beograd, JKP Belosavac agubica, JKP Parain, JKP Usluga Boljevac, JP Direkcija urban. i izgradnju Sokobanja, JP Direkcija za izgradnju optine Parain, JP Direkcija za izgradnju optine Topola, JP Direkcija za upravljanje i razvoj Nike banje, Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, Ministarstvo za Nacionalni investicioni plan, MZ Bonjane, Nacionalni park erdap D.Milanovac, Ogranak Alpine Bau GmbH Beograd, Optina uprija, Optina Sokobanja, Optina Vrnjaka banja, PZP ''Beograd'', Veljovi Golub, Vodovod, Parain, VP ''uprija'' - uprijaU prilogu biznis plana prikazani su bilans uspeha i bilans stanja za 2011 i 2012. godinu.Poslovanje preduzea TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. karakterie:
Upornost na iznalaenju novih programa i proirivanju i uvoenju novih tehnologija
Kontinuitet poslovanja uz odravanje obima proizvodnje i zadovoljavajue korienje instalisanih kapaciteta.
Redovno servisiranje zarada zaposlenim radnicima
Finansijska ravnotea i stalna tekua likvidnost
Konstantna diversifikacija novih programa
4.15. Prognoza budueg razvoja
Kako bi se poveao obim proizvodnje i upotpunila ponuda u periodu nakon pristizanja prvih sredstava iz profita preduzee TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. ima nameru da investira u opremu za izradu ostalih vrsta proizvoda namenjenih za nisko i visoko gradnju kako bi postao proizvoa sa kompletnom ponudom. Strategijom firme definisan je razvoj proizvodnog programa za sledeih nekoliko godina, a pravci razvoja ogledaju se u potpuno definisanim stratekim ciljevima. Razvoj i modernizacija tehnoloke proizvodne opreme razvijao bi se u dva pravca:
Prvi prioritetni pravac sa proizvodima od prednapregnutog betona za konstrukcije koje imaju zahteve za ovim proizvodima.
Drugi pravac realizovao bi se kroz razvoj i proirenje kapaciteta inoviranja tehnoloke opreme i modernizacija linije za proizvodnju betonske galanterije kao i kompletno inoviranje linije blokova sa proirenjem asortimana na betonske grede od prednapregnutog betona duina do i preko 6 m koje su neophodne za izgranju montanih industrijskih hala i mostova ija se tranja oekuje u narednom periodu ekspanzije malih i srednjih preduzea.
Na taj nain proirili bi se i diversifikovali novi programi poveala efektivnost preduzea, zaposloin odreen broj novih radnika, proirila ponuda proizvoda a sa proizvodima definisala tranja na ovom delu trita.Ovo e firma TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. moi da postigne zahvaljujui iskustvu koje ima u dosadanjem radu i saradnji sa poslovnim partnerima.Time bi se razvili kapaciteti i firma bi prerasla u ozbiljnog proizvoaa graevinskog materijala koji bi bio lider na Balkanu i znaajan inilac na tritu Evropske Unije. Imajui u vidu znaaj Koridora 10 kao i znaaj tranzitnog saobraaja preduzee TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. e osvojiti proizvodnju ovog programa. Proizvodi sa kojima preduzee TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. ima nameru da nastupi u narednom periodu moraju biti jasno definisani u smislu kvaliteta odnosno razvoj firme mora biti uslovljen samo faktorima koji su zavisni od preduzea TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. iji poloaj zavisi od sopstvenog znanja i sposobnosti. Sa mogunou kontrole razvoja svojih proizvoda preduzee TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. e zadrati lidersku poziciju na tritu i biti u stanju da investira u rast i razvoj firme. Time bi se kompletirala ponuda i upotpunio asortiman proizvoda koji bi kreirao i diktirao stil u saradnji sa proizvoaima sirovina, kao nosilac programa proizvodnje i plasmana graevinskog materijala.
5.0. Analiza trita prodaje
5.1. Opis proizvoda i program proizvodnje
Na osnovu rezultata istraivanja trita prodaje, zahteva kupaca i raspoloivih kapaciteta utvren je asortiman proizvoda i oekivani obim plasmana proizvoda. U prvoj godini planira se aktiviranje i realizacija programa, proizvodnja, plasman proizvoda. Realizacija programa ostvarila bi se tako to bi preduzee TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. aktiviralo neiskoriene resurse i proirilo obim proizvodnje i plasmana.
Program proizvodnje i usluga se sastoji iz etiri programske celine i to:
- iskop i separacija ljunka
- proizvodnja betona i betonske galanterije
- proizvodnja behatona
- proizvodnja asfalta
- prevoz robe u drumskom saobraaju
- graevisnki radovi i radovi niskogradnje sa uslugom mehanizacije
- eksploatacija i proizvodnja kamena u kamenolomu u Klaevici.
Svaki od ovih proizvodnih grupa ima veoma veliki broj varijacija i uglavnom se radi po specifikaciji kupca.
5.1.1. Plan plasmana proizvoda
Firma TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. ima ugovore o dugoronoj poslovnoj saradnji sa vie firmi o isporukama proizvoda. Na bazi toga uraen je plan proizvodnje i dinamika investiranja u naredne 3 godine. Firma ima veliki asortiman proizvoda sa najrazliitijim recepturama i postupcima proizvodnje pa nije mogue precizno planirati obim i specifikacije proizvoda. Plan je napravljen na bazi proizvodnje i plasmana u 2012 godini sa prosenim vrednostima i prognozom plasmana na osnovu iskustva i tendencija predhodnih godina.Plasman oekivane proizvodnje navedenog programa u naredne 3 godine prikazan je u tabeli T-1.
T - 1R.
br.Naziv
proizvodaJed.
mereDinamiki obim proizvodnje EUR/god.
I godinaII godinaIII godina
123456
1Asvalt EUR546429568286585334
2Beton 819643852429878001
3Behaton 601071625114643868
4Betonska galanterija437143454629468267
5Separacija 546435682958533
6Usluge 109286113657117067
7Veleprodaja 163929170486175600
8Prevoz 273214284143292667
9Graevina 243160725288712604738
10Inoprevoz 273212841429267
Svega:5.464.2865.682.8575.853.343
U tabeli T-2 je prikazan asortiman proizvoda, oekivane godinje koliine, trine cene navedenih proizvoda i ukupan jednogodinji plan plasmana. Plan oekivanog plasmana dat je na osnovu izvrene marketinke analize trita, projektovanog kapaciteta i proizvodnih resursa firme i projektovanog repromaterijala za proizvodnju
T - 2
R
brNaziv proizvodaJed.
mereGodinji
obim prodajeVrednost (EUR)
Jedinina /komUkupna
123456
1Asvalt EUR546429546429
2Beton EUR819643819643
3Behaton EUR601071601071
4Betonska galanterijaEUR437143437143
5Separacija EUR5464354643
6Usluge EUR109286109286
7Veleprodaja EUR163929163929
8Prevoz EUR273214273214
9Graevina EUR24316072431607
10Inoprevoz EUR2732127321
Svega:5.464.286
Analizom i marketikom studijom trita projektovano je trite obima prodaje od 5.464.286 jedinica u prvoj godini proizvodnje. Za sledee godine projektovan je dinamiki rast obima prodaje sa poveanjem u drugoj od 5 %, u treoj 4 %.
5.2.Strategija cena.
Nivo cena diktiran je potranjom za uslugama i obimom ponude konkurencije. U narednom periodu oekuje se relativni pad cena zbog porasta uea konkurencije. Takoe u narednom periodu oekuje se smanjenje trokova repromaterija i proizvodnih inputa. Meutim, usled porasta kupovne moi, poveanja obima potranje u ovom segmentu je primetan i porast tranje za proizvodima najvie kategorije pa e i konkurencija nastojati da se ukljui u ovaj segment. To e uiniti da se cene niveliu i dovedu na prihvatljiv nivo. Kvalitet, konkurentne cene, iroka paleta proizvoda na skladitu i kratki i ugovoreni rokovi isporuke su nam osnova za dugoronu saradnju sa naim naruiocima na obostrano zadovoljstvo. Sadanje cene TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. su nie za 5-10 % od cena usluga slinih proizvoda koji se mogu nai na naem tritu, to daje nadu da e TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. biti konkurentan u vreme trajanja projekta.5.3 SWOT Analiza
T-3
SNAGA (Strength)SLABOSTI (Weakness)
Veoma iskusan i struan kadarNedostatak obrtnih sredstava
Visokoproduktivna oprema Nedostatak sredstava za obnovu kapaciteta
Kratki rokovi osvajanjaNedostatak sredstava za marketing
Proizvod jadinstven na tritu
MOGUNOSTI (Opportunitu)PRETNJE (Threats)
Poveanje izvozaNedovoljna snaga domaeg kupca
Poveanje korienja kapacitetaZatvaranje i suavanje trita
irenje tritaEnormni pad standarda u zemlji i nemogunost izvoza
Diverzifikacija proizvodnje u sklopu graevinske industrije
5.4. Konkurencija
Konkurencija u proizvodnji graevinske betonske galanterije na podruju Srbije razvijena je i rasporeena je prema ciljnim podrujima plasmana tako to je u predhodnom periodu razvoja bila locirana prema postojeim graevinskim firmama koje su imala sopstvene pogone za betonsku galanteriju. Svaki region imao je prateu industriju jer transport betonskih blokova na velike daljine nije rentabilan. U Srbiji ima registrovanih firmi za proizvodnju betonskih blokova preko 50 firmi, asvaltnih baza najmanje 30 a elemenata od betona 80 firmi. Kako je trite graevinske galanterije usko ogranieno transportnim trokovima stvarna konkurencija su proizvoai u domenu od 80 km.
U neposrednom okruenju TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. postoje vie znaajnijih proizvoaa koja se bave proizvodnjom graevinske galanterije.
Navedeni konkurenti baziraju svoju trinu poziciju na istoj ciljnoj grupi kupaca sa karakteristikama koje su navedene u taki 5.4.2. Lokacija konkurencije je rasporeena nepovoljno jer se nalaze na mestima koji nisu dostupni ciljnoj grupi kupaca TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o.. Kvalitet proizvoda TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. bazira se na sopstvenom know-how to ini proizvod fleksibilnim sa mogunou prilagoavanja kupcima. Navedeni konkurenti u irem reonu umadije uestvuju sa priblino 50 % trita. Konkurencija uglavnom pripada manjim firmama to u predstojeoj privatizaciji predstavlja dodatno oteavajui faktor za njih jer e vie biti okrenuti sopstvenim problemima nego trinoj utakmici.
Pregled karakteristika konkurencije dat je u tabeli T-15T-15
Redni
brojNaziv firmePrednosti u odnosu na
TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o..Nedostaci u odnosu na
TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o..
Proizvodnja betonskih blokova
1Arhibet NiNemaNepovoljna lokacija, vie cene. Radi samo behaton.
2Stevanovi invest KruevacNemaNepovoljna lokacija, vie cene.
3Put JagodinaNema Loiji kvalitet, loija oprema via cena za sline proizvode.
4Juna Morava" a.d. NiNema Nepovoljna lokacija, vie cene. Drutvena firma u tranziciji.
5Stansvilajnac SvilajnacPoseduje svoje nalazite ljunkaNepovoljna lokacija, vie cene.
6Graevinar NiVei kapacitet, dui sta na tritu, vee iskustvo.Nepovoljna lokacija, vie cene.
71 Maj LapovoNemaDrutvena firma privatizovana u tranziciji. Pred steajem.
8Ralevi doo ParainNema Loiji kvalitet, loija oprema via cena za sline proizvode.
Kamenolom
1Put JagodinaNema Nepovoljna lokacija, vie cene.
2Kovilovaa DespotovacNema Nepovoljna lokacija, vie cene.
3Straevica BatoinaNema Nepovoljna lokacija, vie cene.
4Draa RekovacNema Nepovoljna lokacija, vie cene.
Asfaltna baza
1Put JagodinaNema Loiji kvalitet, loija oprema via cena za sline proizvode.
2PP PoarevacNemaNepovoljna lokacija, vie cene.
3Srmex PetrovacNemaNepovoljna lokacija, vie cene.
4PZP NiNema Nepovoljna lokacija, vie cene.
5Kruevac put Nema Nepovoljna lokacija, vie cene.
6PZP KragujevacNema Nepovoljna lokacija, vie cene.
Oprema kod pojedinih konkurenata nije inovirana dui period to pretpostavlja da e TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. u ovom segmentu biti na viem tehnolokom nivou.
Strategija konkurencija bazira se na tradiciji i njihovoj poziciranosti u predhodnom periodu kada nije bilo konkurencije. Njihova pozicija stvarana je u oteanim uslovima poslovanja i nemogunosti konstatnog razvoja u svim segmentima trinog razvoja. Konkurencija se bazira na tritu koje je naviklo na njihovu dominaciju, obaranju kvaliteta u cilju odravanja konkurentnog nivoa cena. Strateki razvoj, marketig i projekcija prodaje uglavnom nedostaje konkurenciji to ini pozicije TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. daleko ispred konkurencije. TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. od konkurencije se brani permanentnim razvojem, praenjem trendova trita, konkurencije kao i stalnom analizom zahteva kupaca. Svi ovi konkurenti osim poziciranosti mree nemaju komparativnih prednosti kako u pogledu kvaliteta, asortimana i usluga.
5.4. Analiza trita prodaje
Plasman proizvoda firma TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. u prvoj fazi obavljae preko direktne prodaje krajnjem kupcu, kao preko veleprodajnih kua. U domenu plasmana graevinske galanterije plasman bi se obavljao preko maloprodajne mree u gradovima u okruenju sa kojima firma ima ugovore o poslovnoj saradnji. Pored direktnih ugovora sa kupcima firma TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. ima vie ugovora o povremenim i sezonskim isporukama sa veim brojem trgovinskih i prodajnih firmi. Potencijalni kupci ele saradnju sa firmom TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. zbog sledeih kriterijuma koji su prikazani u tabeli T-16.
T - 16
R. br.Grupa kupacaKriterijumi kupovine
PrimanrniSekundarniOstali
12345
1.SviKvalitet Cene Korektnost u poslovanju
Kvalitet proizvoda je elementarna prednost firme TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. u prilagoavanju eljama kupaca, i postizanju maksimalne motivisanosti zaposlenih u cilji podsticanja rasta i razvoja firme.
5.5. Kanali i uslovi prodajeFirma TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. 80 % svoje proizvodnje e plasirati preko segmenta proizvodnja za sopstvene potrebe odnosno prodaje poznatim kupcima, 15 % veleprodaje montaerskim kuama i 5 % prodati u maloprodaji. Uslovi prodaje se definiu kupoprodajnim ugovorima pri ugovaranju prodaje proizvoda.
Sa stanovita plasmana proizvoda firme TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. moe se izvriti globalna podela trita na sledee segmente:
Proizvodnja za sopstvene potrebe
Veleprodaja
Maloprodaja
Segment Proizvodnja za sopstvene potrebe predstavlja najznaajnije trite za plasman proizvoda imajui u vidu da je proizvodni program proizvodnje graevinske galanterije po specifinosti proizvodnog ciklusa i mogunosti plasmana namenjen ba tom segmentu. Segment Veleprodaja je deo trita koji moe da apsorbuje deo ponude ali i da preko mree maloprodaje proiri mogunost plasmana ka drugim kupcima. Segment trita Maloprodaja omoguio bi laki povraaj uloenog novca.
U tabeli T-17 prikazana je zastupljenost trita
T-17
Segment tritaI N T E R V A L
I godinaII godinaIII godina
1234
Proizvodnja za sopstvene potrebe (ugradnja)808080
Veleprodaja151515
Maloprodaja 555
Planom plasmana predvia se zadravanje odnosa izmeu pojedinih segmenata trita zbog orijentacije firme TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. da proizvode plasira preko vie segmenata jer ima potrebu da u veoj meri razvija sopstvenu operativu.
To ne znai da e biti zapostavljen III segment koji je znaajan zbog proirivanja mogunosti plasmana svojih proizvoda i kraim ciklusom povraaja uloenih sredstava ali orijentacija na plasman kupcima sa kojima je ostvarena poslovna saradnja i koja ne zahteva veliki gubitak vremena imae znaaja u narednom periodu kada se oekuje znaajniji rast kupovne moi kupaca koji bi pratio potrebe za ovim proizvodima.
Planira se da trite bude zastupljeno za sledee ciljne grupe koje su prikazane u Tabeli T-18.
T-18
R.
br.Grupa kupacaKriterijumi za kupovinu
primarnisekundarniostali
12345
1Proizvodnja za sopstvene potrebeOteana nabavka KvalitetCene
2Veleprodaja Rokovi isporuke KvalitetCene
3Maloprodaja CenePogodnost kupovineRokovi isporuke
Fokusirani trini segment je u ekspanziji to pokazuju trini trendovi u protekle dve godine pa to daje mogunost razvoja.
Kriterijumi kupovine od strane kupaca mogu se predstaviti prema tabeli T-19
T - 19R. br.Grupa kupacaKriterijumi kupovine
PrimanrniSekundarniOstali
12345
1.SviKvalitet Sigurnost isporukaCene
Kvalitet je elementarna prednost firme TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. zasnovana na sopstvenom know-how i u prilogaavanju eljama kupca, postizanju maksimalne kreativnosti zaposlenih uz pristupane cene.
5.6. Analiza kupaca
Svoje proizvode Firma TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. plasirae navedenim kanalima prema kupcima sa kojima ima kupoprodajni ugovor ili poslovni interes za saradnju.
Planira se da trite bude zastupljeno za sledee ciljne grupe koje su prikazane u Tabeli T-20
T - 20
Red.brojGrupa kupacaKriterijumi kupovine
PrimanrniSekundarniOstali
12345
1.Javna preduzeakvalitet cenelokacija
2.Izvoai radovakvalitet cenelokacija
3.Kupovina za ugranju u privatnim objektimalokacija kvalitet cene
Segment Javna preduzea predstavlja ciljnu grupu koja koristi uglavnom standardne usluge za infrastrukturne radove. Segment Izvoai radova je ciljna grupa koja kupuje kvalitetnu robu u cilju ugradnje u objekte na kojima izvodi radove. Segment Kupovina za ugranju u privatnim objektima orijentisana je vie prema kvalitetnoj i pouzdanoj robi koja se nalazi na dohvat kupcu.
Potencijalni kupci ele saradnju sa Firmom TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. zbog sledeih kriterijuma koji su prikazani u tabeli T-21.
T 21
R.
br.Grupa kupacaKriterijumi za kupovinu
PrimarniSekundarniOstali
12345
1Javna preduzeaNemogunost nabavke odgovarajuih proizvoda na trituKvalitet Mogunost uticaja na proizvod
2Prodaja poznatim kupcima izvoaima radova Kvalitet Rokovi isporukeCene
3Kupovina za ugranju u privatnim objektima Nemogunost nabavke odgovarajuih proizvoda na trituCenePogodnost kupovine i lokacije nabavke
Analiza trita ukazala je da Firma TRANSKOP EKSPORT-IMPORT D.O.O. moe da usmeri proizvodni program proizvodnje graevinske galanterijena sledee kupce:
Projekcija trita je prikazana na osnovu trinih potreba koje zadovoljava firma TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. u dosadanjem periodu i procena prvoj godini proizvodnje. Projekcija trita data je u tabeli T-11.
T-11
R.b.ProizvodTrino podrujeUkupno
DomaeIzvoz
12345
1
Svi proizvodiSrbija. 64 %EU (Italija,Grka), zemlje bive Jugoslavije 36 %Prema T-1
Svoje proizvode TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. plasirae navedenim kanalima prvenstveno na podruju Srbije u iznosu od 64 % i 36 % na tritu EU i Balkana.
Svoje proizvode TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. plasirae navedenim kanalima prema kupcima sa kojima ima kupoprodajni ugovor ili poslovni interes za saradnju. Ima poslovnu saradnju i kupoprodajne ugovore sa firmama od kojih su najvanije navedene u tabeli T-12.
T-12.
Red
brNaziv firmeKarakteristike saradnjeNapomena
1245
1Ministarstvo regionalnog razvoja i lok sam.Izvoenje radova
2Spektarinvest ParainIzrada elemenata
3ALPINA BeogradIzvoenje radova
4BICI Kom BujanovacIzrada elemenata
5MILDRAX KrepoljinIzrada elemenata
6PP ZajearIzvoenje radova
7PZP NiIzvoenje radova
8ROFIX PopovacIzvoenje radova
9Ljuba Invest ParainIzrada elemenata
10K.B.M. BeogradIzrada elemenata
11Srbija put BeogradIzvoenje radova
12Ministarstvo za energetikuIzvoenje radova
1315 optinskih upravaIzvoenje radova
1430 mesnih zajednicaIzvoenje radova
1530 javnih preduzeaIzvoenje radova
16Preko 100 pojedinanih firmiSve usluge
Realizacijom ovog programa preduzee TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. ostvarilo bi prodor na ire trite a pomenute firme i institucije dobile pouzdanog i kvalitetnog dobavljaa.
TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. je u kontaktima je sa vie firmi iz okruenja sve u cilju uspostavljanja dugorone poslovne saradnje.Za ostale segmente trita ugovarae se isporuke po potrebi zapoljavanja kapaciteta i odravanja pozicioniranosti na tritu kako se kupci ne bi izgubili.
Kupci sarauju sa TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. zbog nekoliko bitnih faktora od kojih su najznaajniji:
Lokacija preduzea TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. je u sreditu Srbije pa je transport sirovina kao stavka u kalkulaciji vrlo mala i ne predstavlja bitnu stavku u trokovima. Udaljenost TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. od svih dobavljaa ne prelazi 20 odnosno 50 km.
Proizvod ovog kvaliteta nije dostupan ciljnoj grupi kupaca.
Proizvod je vrlo kvalitetan i garantovanog kvaliteta.
Cena za ovu vrstu proizvoda formirana je po povoljnim parametrima.
Trina pozicioniranost TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. je da segmentira podruje proizvodnje graevinske galanterije. Segmentira i uestvuje u proizvodnji ove vrste graevinskog materijala sa 45 % ukupne produkcije za 2012 godinu za podruje Pomoravlja. Obzirom na visok nivo kvaliteta proizvoda udeo firme u segmentu prodaje za proizvode istog nivoa mogao bi da dostigne cifru od 60 % ukupne prodaje u Srbiji u naredne 3 godine.
5.7. Promotivne i reklamne aktivnostiPromotivne aktivnosti su osmiljene tako da predstave preduzee TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. kao ozbiljno preduzee sa tradicijom u ovoj oblasti. U tom smislu planira se izrada prospekata za nastupe na sajmovima i uspostavljanje kontakata sa kupcima, reklamiranje na radiju i televiziji prvenstveno na lokalnim medijima prema ciljnim zonama, oglaavanje u lokalnim novinama, kao i prezentacija proizvoda u veleprodajnim kuama. U narednom periodu samo e biti proirena aktivnost odravanjem sajta na internetu i postavljanjem banera na znaajnije sajtove iz ove oblasti. Predvieno je i aktivno uee na sajmovima graevine.Tabela T-13: Pregled promotivnih i reklamnih aktivnosti
T-13R.
brProizvodMetodSredstvaGodinji budet (EUR)
I
godinaII
godinaIII
godina
1234567
1.Svi proizvodi
Reklamamediji500050005000
2.Sajmovi graevinesajam200002000020000
3.Internet internet500050005000
4.Prospektprospekti100010001000
5.Eksponati izlobe100010001000
6.Pokloni sitna panja100010001000
Ukupno:1000095009500
Firma TRANSKOP EKSPORT-IMPORT D.O.O. ima nameru da na tritu nastupi agresivno prezentirajuu prednosti svojih proizvoda na jedan moderan i produktivan nain.
6.0. Analiza tehniko-tehnolokih reenja, zatite radne i ivotne sredine
6.1. Sadraj tehnologije izrade i opis tehnolokog procesa.
Proizvodni proces firme TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. sastoji se od niza separatna procesa koji predstavljaju celinu i dopunjuju se u dodirnim segmentima. To su sledei procesi:
Izrada behaton i betonskih blokova. Dovoz i skladitenje potrebnih repromaterijala.
Formiranje naloga za izradu potrebne koliine behaton blokova Priprema ili izrada alata i opreme za izradu blokova
Meanje cementa, peska, aditiva i vode u za to propisanoj razmeri u protivstrujnoj mealici
Punjenje kalupa sa formiranom smeom
Primarno vezivanje betona
Vaenje behaton blokova iz kalupa na za to predvieno mesto
Odleavanje do ovrivanja
Kontrola kvaliteta behaton blokova
Odlaganje u magacin gotovih proizvoda
Otprema krajnjem korisniku
Opis procesa proizvodnje asfalta
Asfaltna baza je postrojenje za proizvodnju asfaltnih masa (asfalta). Asfalt se koristi za izradu puteva, aerodromskih pista, parkirnih platoa, fabrikih dvorita i drugih povrina. U zavisnosti od konkretne namene, primenjuju se razliite recepture uproizvodnji asfalta. Recepture svih vrsta asfalta mogu da sadre sledee materijale:
-Kameni agregati (agregati) granulacija od 0-32 mm,
-bitumeni raznih vrsta ( bit. 45, 60, 90, 120, polimerni,... ),
-punila (kameno brano ili sopstveno punilo dobijeno iz sistema opraivanja),
-razni dodaci u vidu prakastih ili tekuih materijala (elastomeri, polimeri,i sl.).
Proizvodnja asfalta se odvija u nekoliko odvojenih tehnolokih celina:
a.preddoziranje agregata sa transportom istog do suare,
b.suenje agregata sa transportom istog do sita,
c.sistem otpraivanja agregata
d.sistem prosejavanja, vaganja i meanja,e.sistem doziranja punila i drugih dodataka,
f.sistem skladitenja goriva za zagrevanje komponenti asfaltne mase,
g.sistem za skladitenje bitumenske mase i
h.sistem za upravljanje proizvodnjom asfaltne maseProizvodni proces vaenja i prerade mainskog tampona sastoji se u sledeem:
Vaenje mainskog tampona
Prerada mainskog tampona
Vaenje mainskog tampona
Proces se sastoji iz utvrivanja stanja rude na terenu, pripreme terena za eksploataciju, postavljanja maina na mesto za eksploataciju, buenje rude, miniranje rude, uzimanje uzorka za analizu i otprema rude na dalju preradu. Pojedinane operacije sastoje se iz sledeeg:
utvrivanja stanja rude na terenu,
Pre vaenja rude iz leita neophodno je proceniti obim radova, kvalitet kao i koliinu blokova koji se mogu izvaditi. Ova operacija izvodi se na terenu na osnovu iskustva a prema raspoloivim resursima i potrebama.
pripreme terena za eksploataciju,
U ovom sluaju preme stanju na terenu vri se raiavanje terena radi pristupa mehanizacije kao i omoguivanja otpreme bloka. Ova operacija moe se obaviti runo ili mainski prema potrebama.
postavljanja maina na mesto za eksploataciju,
Ova operacija otpoinje izradom pristupa kako bi bezbedno moglo da se pristupi buenju i miniranju.
buenje rude,
Nakon pripreme pristupa se buenju rupa za postavljanje mina. Izvodi se onoliko buotina koliko je neophodno za efikasno izdvajanje sirovine.
miniranje rude,
Cilj ove operacije je da se eksplozivom blok izdvoji iz mase i prema analizi otpremi na dalju preradu. Ovu operaciju izvodi specijalizovana ekipa radi zatite radnika i osoblja.
uzimanje uzorka za analizu,
Nakon izdvajanja bloka i utvrivanja stanja sirovine koliina se pregleda i pri tome uzimaju uzorci na bazi kojih se utvruje obim prerade.
utovar bloka i otprema na dalju preradu.
Utovar blokova vri se utovarivaem do drobilice.
Prerada mainskog tampona
Pojedinane operacije sastoje se iz sledeeg:
postavljanje blokova na drobilicu, mlevenje na eljenu granulaciju, prosejavanje, kontrola i otprema i pakovanje.
Gotovi proizvodi se otpremaju kamionom krajnjem kupcu nakon utovara. Svaka ara se pratu postprodaji kako bi se utvrdio kvalitet tampona i pratile elje korisnika.6.2. Proizvodna oprema
Za realizaciju planiranog programa proizvodnje potrebna oprema je prikazana u tabeli T-1.
T-1
R.
BrNaziv opremeKomVrednost (EUR)Napomena
Jedini.Ukupna
123456
1Proizvodna oprema i vozila119645931964593
Svega1.964.593
Proizvodna oprema se sastoji od linija za proizvodnju graevinskog materijala i izvoenje radova. Navedena oprema postoji i neophodna je da bi se definisao i zaokruio ceo proizvodni ciklus. http://www.transkop.net/profil.php.
6.3. Plan poslovnog prostora
Preduzee TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. posluje u sopstvenom poslovnom i proizvodnom prostoru prema tabeli T-2.
T-2
R.
br.Vrsta prostoraLokacijaPovrina
( m2)Vrednost (EUR)Napomena
JedininaUkupna
1234567
1Poslovni Parain, umadijska bbVlasnitvo
2Magacinski 439248
3Proizvodni
Ukupno: 439.248
6.5 Analiza lokacije
Proizvodnja navedenog programa organizovae se na sopstvenoj lokaciji, u ul umadijska bb, centru Paraina, gde su obezbeeni svi uslovi potrebni za proizvodnju od kojih su najvaniji od ire do ue makro lokacije kao to su:
energetske osnove,
transportna mrea,
organizovano snabdevanje,
razvijena infrastruktura,
instalisana proizvodna oprema i instalacije,
ekoloka zatita i zatita na radu,
zatita od poara.Prostor je potpuno nezavistan, proizvodno i higijenski potpuno zadovoljava.
Pogodnost lokacije se ogleda pored gore navedenih u geografskom poloaju koji gravitira prema potencijalnim tritima Srbije i Crne Gore (centralni poloaj pored potencijalnih kupaca Koridor 10 (autoput)), kao centrali poloaj u odnosu na dobavljae (Cementara Popovac i separacije peska).
U neposrednom okruenju nalazi se dosta razgranata prodajna mrea za snabdevanje sirovinama.6.6. Potrebna elektrina energija i fluidi
Na osnovu planiranog programa proizvodnje utvrena je godinja potronja elektrine energije i fluida to je za drugu godinu proizvodnje prikazano u tabeli T-4
T 4
R.
br.Naziv energofluidaJed. mereGodinja koliinaVrednost (EUR)
JedininaUkupna
12345
1Elektrina energijakWh75000
2Voda5000
3Nafta752212
4Grejanje20000
Svega852.212
Godinja potronja elektrine struje izraunava se na osnovu ukupno instalisane snage i ukupnog broja asova rada maina. U proraun ulazi i rasveta proizvodnih i pomonih prostorija. Cena elektrine energije uzeta je na osnovu cene elektrine energije u Evropskoj uniji a cena vode JKP Vodovod i kanalizacijaParain. Za prevoz potronog materijala i gotovih proizvoda predviena je potronja nafte od 55 l dnevno za radne dane u godini. Korienje putnikog automobila u slubene svrhe menadment regulie realizacijom putnih naloga.
6.7. Analiza zatitne ivotne sredine, zatite na radu i protivpoarne zatite
Zatita ivotne sredine - Proizvodi iz projektovanog programa proizvodnje nemaju tetno dejstvo na ivotnu sredinu i spadaju u ekoloki iste proizvode. Proizvodni proces nema negativnog uticaja na ivotnu sredinu. Eventualno neupotrebljeni beton i ut se koristi za nasipanje puteva ili odlae na deponiju.
Proizvodi iz projektovanog programa proizvodnje nemaju tetno dejstvo na ivotnu sredinu i spadaju u ekoloki iste proizvode. Tehnologija izrade programa nema negativnih efekata na prirodne pojave a sav otpad od neorganskih materijala se odlae na deponiju. U preduzeu je usvojen elaborat o zatiti okoline koji e garantovati visok stepen standarda zatite okoline usvajanjem standarda HACCP, ISO9001 i ISO 14000.
Otpadne materije iz procesa proizvodnje neutraliu se na propisan nain i ne utiu na radnu sredinu i okolinu.
Zatita na radu Proces proizvodnje organizovan je u skladu sa vaeim zakonskim propisima i standardima iz ove oblasti zatite na radu. Preduzete su sledee mere:
Zatita vazduha se postie izborom povoljne tehnologije i opreme koja je zatvorene konstrukcije i spreava emisiju praine (organske i neorganske) u vazduhu, kao i permanentnom kontrolom procesa i opreme. Strujanje vazduha u radnom prostoru je prirodno i dovoljno je da onemogui koncentraciju eventualnih tetnih isparenja.
Zatita tla od otpada koji se javlja u tehnolokom procesu postie se time to se otpadni materijal (koji nije opasan ni tetan) odlae na deponiju.
Zatita od buke postie se time to je buka opreme svedena na najmanju moguu meru i nalazi se ispod dozvoljenog nivoa prema pravilniku o dozvoljenom nivou buke za sredinu u kojoj ovek boravi. Sama lokacija objekta nije izloena buci spoljnih faktora.
Zatita od atmosferskih pranjenja reena je pravilnim postavljanjem gromobranske instalacije na celom objektu.
Zatita od struje kratkog spoja izvrena je izborom topivih osiguraa sa odgovarajuim umetkom, postavljenim na poetak svakog strujnog kola kao i pravilnim dimenzionisanjem odgovarajue opreme.
Zatita od previsokog napona dodira reena je sistemom nulovanja. Svi potroai koji se tite imaju u napojnom kablu poseban vod koji je u razvodnom ormanu vezan za nultu sabirnicu, i preko nje i nulti vodovi u napojnom kablu vezan za pogonsko uzemljenje nulte take u trafo stanici.
Zatita od izbijanja poara vri se pravilnim rukovanjem i odravanjem ureaja u toku eksploatacije postrojenja. Planirana sredstva za protivpoarnu zatitu prema pravilniku za ovu vrstu proizvodnje data su kao kupovina i odravanje protivpoarnih aparata u magacinu i pogonu prema projektu. Zatita od sluajnog dodira delova pod naponom izvrena je izborom opreme koja onemoguava sluajan dodir, kao i provoenjem kablova pod naponom van domaaja sluajnog dodira.
Planirana sredstva za zatitu na radu radnika prikazana su u tabeli T-5
T-5
R.
br.Naziv proizvodaKomVrednost (EUR)Napomena
JedininaUkupna
123456
1Radno odelo90151350
2Mantil1010100
3Kapa902180
4Cipele9010900
5Kouh4015600
6Rukavice6001600
7lem40502000
8Bunda401506000
9izme40502000
10Naunice205100
11Maske205100
Svega13.930
Potrebna zatitna oprema nabavie se od firmi koje su specijalizovane za ovu vrstu opreme.
6.8. Kvalifikaciona struktura i broj zaposlenih
Na osnovu fizikog obima proizvodnje i raspoloive tehnologije odreen je neophodan broj radnika.
Pregled potrebnog broja radnika sa kvalifikacinom strukturom dat je u tabeli T-6 i T-7 T-6
R.
br.ZanimanjeBroj radnikaSvega
NKPKKVVKVSSSVSVSS
12345678910
1Vlasnik 1
2Rukovodilac komercijala112
3Rukovodilac tehnologije235
4Rukovodilac proizvodnje134
5Komercijala 628
6Knjigovodstvo 516
7Poslovoa 11
8Proizvodnja 2051035
9Vozai 1212
10Pakovanje i transport16319
Ukupno:3652511411093
T-7
R.brVrsta radnikaNKPKKVVKVSSSVSVSSSvega
12345678910
1Direktan rad3652566
2Indirektan rad1411025
3Obrada informacija1
Svega:3652511411093
Za novi program neophodno je zaposliti 13 radnika u prvoj godini poslovanja i to odmah po dobijanju kredita to je ukupno 93 radnika kojima e biti obraunate zarade.
Kvalifikaciona struktura usvojena je na bazi sloenosti izrade proizvoda po operacijama.
Odnos uea direktnog i indirektnog rada rada je izuzetno povoljan to potvruje optimalnost funkcionalne organizovanosti.
Ne planira se posebna obuka radnika jer e izbor biti obavljen po kriterijumima iskustva i osposobljenosti za obavljanje zadataka.
7.0. Analiza trita nabavke
7.1. Koliine materijala
7.1.1 Trite nabavke
Za predloeni proizvodni program repromaterijal se sastoji iz sirovinskog repromaterijala za neposrednu proizvodnju i preradu i ambalanog materijala sa etiketiranjem. Repromaterijal se u ovom sluaju sastoji od sirovina za izradu graevinskog materijala. Ambalani materijal se sastoji od folije i kutija u kojima se slatkii pakuju. Na osnovu oekivanog plasmana proizvoda i tehnoloke dokumentacije utvreni su: asortiman i koliine repromaterijala, asortiman i koliina ambalanog materijala, trine cene repromaterijala, ukupni trokovi za obezbeivanja repromaterijala.
7.1.2. Normativi za izradu graevinskog materijala.
Proizvodni proces odvija se po propisanoj receptuti koja je vlasnitvo preduzea TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. . U celini normativi za izradu slatkia mogu se podeliti u etiri grupe i prezentirati. To su izrada graevinskog materijala (preko 30 vrsta u 20 kombinacija) i kuglof (najmanje 25 vrsta). U sutini reprezentativni uzorci se mogu uzeti kao pravi jer ostali proizvodi imaju minimalna odstupanja. Receptura za kuglof je otkupljena i zatiena pa e biti prikazana varijanta za domau proizvodnju.
7.1.3. Nabavka materijala
Pregled osnovnog repromaterijala prikazan je u tabeli T-1.
T-1
R.
br.Naziv repromaterijalaJed. merGodinja koliinaVrednost (EUR)Region
nabavke
JedininaUkupno
1234567
1filerkg453096 0,0200 9062Domai
2agregatkg4439 5,9292 26320
3bitumenkg229609 0,5929 136140
4nafta kg15818 1,0619 16797
5mazutkg43371 0,5575 24180
6pesak 0-4kg11615502 0,0086 99708
7pesak 4-8kg4261156 0,0088 37332
8pesak 8-16kg1482141 0,0099 14690
9cementt6113 94,6991 578848
10murasankg8203 1,1195 9183
11pesak 0-4kg14762949 0,0039 57484
12pesak 4-8kg3154302 0,00043 13678
13cementt3780 104,17 393759
14rebakg86031,42 12181
15agregatkg2831960,02 6040
16pesak 0-2kg66833,76 22539
17separacijakg121.250,00 21250
18uslugeeur142.500,00 42500
19veleprodajaeur163.750,00 63750
20prevozeur1106.250,00 106250
21graevinaeur1648.428,57 648429
22inoprevozeur110.625,00 10625
Svega:2.350.474
U tabeli T-2 dat je pregled dobavljaa po asortimanu.
T-2R.
br.Naziv
materijalaJed.
merGodinja
koliinaDobavlja
12345
1filerkg9062HOLCIM Srbija, ROFIX Popovac, TITAN Kosjeri, AUTO BRANA Kragujevac, Petrobart Beograd, Knez petrol Beograd, Mileti petrol adulovac, Sand Parain, nafta AD Beograd i jo preko 100 pojedinanih dobavljaa.
2agregatkg26320
3bitumenkg136140
4nafta kg16797
5mazutkg24180
6pesak 0-4kg99708
7pesak 4-8kg37332
8pesak 8-16kg14690
9cementt578848
10murasankg9183
11pesak 0-4kg57484
12pesak 4-8kg13678
13cementt393759
14rebakg12181
15agregatkg6040
16pesak 0-2kg22539
17separacijakg21250
18uslugeeur42500
19veleprodajaeur63750
20prevozeur106250
21graevinaeur648429
22inoprevozeur10625
Strategija nabavke sirovina zasniva se na dugoronom sporazumu izmeu dobavljaa i preduzea TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. koje je i u predhodnom periodu imalo ugovore o poslovnoj saradnji sa ovim dobavljaima.
Za sve ulazne sirovine predviena je kontrola kvaliteta u cilju osiguranja kvaliteta procesa kao i zatite krajnjeg potroaa.
Pregled potreba osnovnog repromaterijala prikazan je u tabeli T-3.
T-3
Red.br.Naziv delaJed.cenaVrednost dani
vezivkoef obrtPotrebna
sredstva
Koliina I godina
1filer0,0245309690621524378
2agregat5,929244392632015241.097
3bitumen0,592922960913614015245.673
4nafta 1,061915818167971524700
5mazut0,5575433712418015241.008
6pesak 0-40,0085116155029970815244.155
7pesak 4-80,008742611563733215241.556
8pesak 8-160,00991482141146901524612
9cement94,6996112578848152424.119
10murasan1,1194820391831524383
11pesak 0-40,0038147629485748415242.395
12pesak 4-80,00433154301136771524570
13cement104,163780393758152416.407
14reba1,41598602121811524508
15agregat0,021328319660391524252
16pesak 0-233,761667225381524939
17separacija2125012125030121.771
18usluge4250014250030123.542
19veleprodaja6375016375030125.313
20prevoz106250110625045813.281
21graevina648428164842845881.054
22inoprevoz106251106254581.328
Ukupno:23507462614167036
8.0. Menadment
8.1. Menadment team
Menadment tim preduzea TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. sainjavju vlasnik i menader Goran Radisavljevi sa saradnicima koji upravljaju i kontroliu funkcionisanje firme. Direktor firme Goran Radisavljevi otpoeo je privatan biznis od 1991 godine i os prodavnice graevinskog materijala stvorio firmu koja se bavi proizvodnjom graevinskog materijala i izgranjom u nisko i visoko gradnji.
Poseduje organizacione sposobnosti kao i iskustva u marketingu i komercijali koje je stekao radei i vodei TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o.. U preduzeu TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. menaderi su jo:
Mia Mati diplomirani inenjer sa preko 35 godina radnog staa u struvi koji e obavljati funkciju pomonika generalnog direktora..
Vladimir Vuli obavlja poslove tehnologa i ima preko 10 godina staa.
aslav Stanisavljevi diplomirani graevinski inenjer sa 20 godina radnog staa u graevini zaduena je za voenje procesa proizvodnje.
Sneana Mini vodi kontrolu proizvoda i procesa proizvodnje. Ima 20 godina iskustva steenom u struci.
Jasmina Mani diplomirani ekonomista rukovodi sa finansijama i komercijalom.
Knjigovodstvo vodi Vera Panti diplomirani ekonomista sa 25 godina staa.
Rukovodilac prodaje je Marija Vasi diplomirani menader.
Svi ovi rukovodioci poseduju organizaciona i menaderska znanja to su potvrdili dosadanjim uspenim radom i voenjem firme.
Za potrebe organizovanja predloenog programa potreban kadar bie uposlen prema kvalifikacijama i radnom iskustvu koje se trai za svako radno mesto. U narednom periodu planira se jaanje menaderskog tima u funkciji razvoja kako bi se razvoj novih proizvoda uskladio sa trinim zahtevima i imao konkurentan proizvod i u narednom periodu. Bitna pretpostavka za funkcionisanje menaderskog tima je da svaki menader bude odgovaran i kreativan u svom poslu. Neophodna je permanentna obuka i specijalizacija menaderskog tima kako u definisanju trendova trita tako i u razvojnoj programskoj strategiji. Bitna pretpostavka za ove ciljeve je da menaderi permanetno imaju obuku kroz specijalistiko usavravanje i upoznavanje sa poslovanjem i iskustvom drugih menadera.
8.2. Organizacija
Preduzee TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. za proizvodnju graevinskog materijala organizovana je po sistemu usklaene odgovornosti. Cela organizacijska struktura predviena je da da odgovor na dinamine izazove trita. Ona predstavlja relacijsku vezu procesa od ideje, know-how do samog procesa proizvodnje i relizacije projekta.
U nastavku je data organizaciona ema preduzea TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. za izradu graevinskog materijala.
Menader-direktor:
Upravlja i kontrolie poslovanjem firme, osmiljava strategiju poslovanja, definie sopstvene resurse know-how, razvoj kadrova i strategiju razvoja firme.
Menader za marketing i komercijalu: Definie finansijsku snagu preduzea, analizira trine trendove, kontrolie prodaju i sainjava prodajno-proizvodni plan, prati operativno poslovanje firme, predlae ideje za proirenje proizvodnog programa, osmiljava nastupe na sajmovima i definie okvire za razvoj proizvoda.
Rukovodilac proizvodnje: Sainjava planove proizvodnje i prati njihovo izvravanje, organizuje proces proizvodnje, uestvuje u procesu razvoja proizvoda i tehnolokom inoviranju opreme. Rukovodilac proizvodnje ima VSS kvalifikaciju iskustvo u ovoj brani.
Menader tehnologije i razvoja: Ova funkcija e biti odgovorna da inovira i uvede u proizvodnju sledeu generaciju proizvoda sa svojstvima tradicije, modernim osobinama i stardardnim zahtevima koje podrazumeva zakonska regulativa. Za ovu funkciju predviena je VSS sprema sa posebnim naglaskom na inoviranju i osmiljavanju novih programa.
U procesu proizvodnje personalni tim: menader kontrole za kontrolu proizvoda i davanja svakodnevnih izvetaja o kvalitetu proizvoda.
9.0. Ekonomsko-finansijska analiza
9.1. Investiciona ulaganja i izvori finansiranja
Pregled investicionih sredstava i izvora finansiranja prikazan je u tabeli T-1
EUR T-1
R. br.STRUKTURAI godinaUkupno
1234
IOSNOVNA SREDSTVA2.433.8412.433.841
1.Postojea sredstva2.433.8412.433.841
-Zemljite00
-Graevine i instalacije469.248469.248
- Oprema1.964.5931.964.593
-Alati00
-Nematerijalna ulaganja00
-Osnivaki ulog00
2Nova ulaganja00
- Zemljite00
- Graevine i instalacije00
- Oprema00
- Alati00
- Nematerijalna ulaganja00
- Osnivaki ulog00
IIObrtna sredstva1.108.7221.108.722
UKUPNO ( I+II ):3.542.5633.542.563
IZVORI FINANSIRANJA :
1.Sopstvena sredstva3.262.5633.262.563
Sredstva
2 .Kredit Fonda za razvoj280.000280.000
Svega ( 1+2 ) :3.542.5633.542.563
Uslovi kreditiranja:
Kamata 4 % na godinjem nivou,
Rok otplate 2 godine
Otplata tromesene sa jednakim anuitetom
Grejs period: od 12 meseci
9.2. Plan otplate kredita
Kamate i anuiteti su prikazane u tabeli T-2 T-2
AMORTIZACIONI PLAN KREDITA
Iznos kredita280.000.00 EUR
Kamatna stopa %4 %
Kredit na 2 godine (grejs period 12 meseci)
Anuiteti jednaki tromeseni4
Broj rata8
Konstanta0,1314107
PeriodOsnovicaKamataRataAnuitet
12345
1291.2002.91235.14538.057
2256.0552.56135.49638.057
3220.5592.20635.85138.057
4184.7071.84736.21038.057
I godina9.525142.703152.228
5148.4971.48536.57238.057
6111.9251.11936.93838.057
774.98775037.30738.057
837.68037737.68038.057
II godina3.731148.497152.228
Ukupno :13.256291.200304.456
9.3. Obrtna sredstva
Obrtna sredstva su prikazana u tabeli T-3
T-3R.
br.STRUKTURAOsnovicaK.
o.D.
v.I
godinaII
godinaIII
godina
I
godinaII
godinaIII
godina
12345891210
AObrtna sredstva145528615055291546100
1.Zalihe757071779386798173
-Materijal2.350.7472.444.7762.518.1201426167036173717178929
-Nedov.proizv.4.720.2874.845.3554.953.9592415196679201890206415
-Gotovi proizvodi4.720.2874.845.3554.953.9591230393357403780412830
2.Druga obrtna sredstva698214726143747927
2.1Sredstva na raunu5.464.2865.682.8575.853.3433601151791578616259
2.2Potraivanja5.464.2865.682.8575.853.343845683036710357731668
BIzvori iz tekueg poslovanja3.136.7903.215.4043.272.434346318365662378858
3Dobavljai2.350.7472.444.7762.518.1201230195896203731209843
4Amortizacija257.305226.315199.1701230214421886016597
5Bruto zarade417.138418.687420.2372415173811744517510
6Obaveze iz dobiti111.600125.625134.9081360111600125625134908
Potrebna obrtna sredstva A- B110872211396221166997
9.4. Proraun amortizacije i ostatka vrednosti projekta
Proraun amortizacije prikazan je u tabeli T-4 EUR T-4R.br.STRUKTURA
I godina
NabavnavrednostStopaamort.I
godinaII
godinaIII
godinaIspravkavrednostiSadasnjavrednost
12345671011
1.Postojea sredstva2.433.8412573052263151991706827901751050
-Zemljite00,000000
-Graevine i instalacije469.2482,5011731114381115234321434927
-Oprema1.964.59312,502455742148771880186484691316124
-Alati00,0000000
-Nematerijalna ulaganja00,000000
-Osnivaki ulog00,000000
2Nova ulaganja000000
-Novo zemljite00,000000
-Nove graevine i instalacije00,0000000
-Nova oprema00,0000000
-Novi alati00,0000000
-Nova nematerijalna ulaganja00,000000
-Novi osnivaki ulog00,000000
IIUKUPNO 2.433.8412573052263151991706827901751050
9.5. Trokovi zarada i naknada
Trokovi plata prikazani su u tabeli T-5. T-5I
godinaII
godinaIII
godina
Zarada menadmenta
1Broj radnika111
2Prosena mesena neto zarada100010001000
3Neto zarada120001200012000
4Doprinosi i porez na teret zaposlenog518151815181
5Doprinosi na teret poslodavca268626862686
6Bruto zarada zaposlenog198671986719867
7Prosena mesena bruto zarada165616561656
plate zaposlenih
1Broj radnika929292
2Cena rada110110110
3Prosena neto zarada248249250
4Neto zarada273567274622275677
5Doprinosi i porez na teret zaposlenog126390126884127379
6Doprinosi na teret poslodavca664356669166948
7Bruto zarada zaposlenog466393468198470004
8Prosena bruto zarada422424426
Ukupno
1Broj radnika939393
2Prosena neto zarada256257258
3Neto zarada285567286622287677
4Doprinosi i porez na teret zaposlenog131571132065132559
5Doprinosi na teret poslodavca691216937769633
6Bruto zarada zaposlenog486259488065489870
7Prosena bruto zarada436437439
Koeficijent kvalifikacije radnika prikazani su u tabeli T-6
T-6R.
Br.
Kvalifikacija
Broj radnikaKvalifikacija
I godinaII godinaIII godina
1 .VSS1010104.50
2 .VS1112.50
3 .SSS1414142.00
4 .VKV1112.50
5 .KV2525252.00
6 .PK5551.80
7.NK3636361.50
Ukupno929292
9.6. Materijalni i nematerijalni trokovi
Materijalni i nematerijalni trokovi prikazani su u tabeli T-7
T-7
R.
br.ELEMENTII
godinaII
godinaIII
godina
12345
1Elektrina energija750007500075000
2Voda500050005000
3Nafta752212752212752212
4Grejanje200002000020000
5Reklama i propaganda330003300033000
6Troskovi pomono-potronog materijala300003000030000
7Trokovi za remont i kontrolu PPZ apar.500050005000
8Trokovi PTT usluga450004500045000
9Trokovi odravanja250000312500390625
10Trokovi za registraciju vozila750007500075000
11Trokovi za slubena putovanja300003000030000
12Transportni kontrole proizvoda500005000050000
13Trokovi zakupa700007000070000
14Trokovi usluga120000120000120000
15Trokovi za HTZ opremu139301393013930
16Trokovi Toplog obroka133921339213392
17Trokovi prevoza radnika669666966696
18Ostali materijalni trokovi100000100000100000
IMATERIJALNI TROKOVI 169423017567301834855
1Trokovi platnog prometa136611420714633
2Doprinosi na teret poslodavca691216937769633
3Reprezentacija500050005000
4Trokovi poreza na dodatnu vrednost-198725-206417-217312
5Porez na imovinu100001000010000
6Taksa na firmu500050005000
7Osiguranje imovine i radnika400004000040000
8Ostali nematerijalni trokovi500005000050000
IINEMATERIJALNI TROKOVI -5943-12832-23045
UKUPNO : I +II168828817438981811810
9.7. Cena kotanja usluga
Cena kotanja prikazana je u tabeli T-9
EUR T-9B. br.ELEMENTII
godinaII
godinaIII
godina
12348
1Osnovni materijal235074724447762518120
2Amortizacija257305226315199170
3Zarade zaposlenih417138418687420237
4Kamata5917107863731
5Materijalni trokovi169423017567301834855
6Nematerijalni trokovi-5943-12832-23045
UKUPNO:471939548444634953067
Cena po jedinici proizvoda0,86370,85250,8462
9.8. Bilans uspeha
Bilans uspeha prikazan je u tabeli T-10 i dijagramima D1, D2 i D3
EUR T-10
R.br.O P I SI
godinaII
godinaIII
godina
12348
APOSLOVNI PRIHODI I RASHODI
IPOSLOVNI PRIHODI546428656828575853343
1.Prihodi od prodaje546428656828575853343
- domae trite 546428656828575853343
- izvoz000
-ostali prihodi000
IIRASH.DIREK. MATER. I ROBE235074724447762518120
1.Trokovi materijala za izradu235074724447762518120
- domae trite235074724447762518120
- uvoz000
IIIBRUTO POSL.REZULTAT (I-II) 311353932380813335223
IVDRUGI POSLOVNI RASHODI236273123889012431216
1.Materijalni trokovi169423017567301834855
2.Nematerijalni trokovi-5943-12832-23045
3.Bruto zarade radnika417138418687420237
4.Trokovi amortizacije257305226315199170
VPOSLOVNI DOBITAK/GUBITAK750808849180904007
BFINAN.PRIHODI I RASHODI
1.FINANSIJSKI PRIHODI
2.FINANSIJSKI RASHODI5917107863731
- Rashodi kamata5917107863731
VIDOBITAK / GUBITAK FINAN.-5917-10786-3731
CBruto rezultat744.891 838.394 900.276
Porez na dobit111.734 125.759 135.041
DNeto rezultat633.157 712.635 765.234
Ukupan prihod 5.464.286 5.682.857 5.853.343
Ukupni rashodi4.719.395 4.844.463 4.953.067
Stopa neto dobiti11,59 12,54 13,07
Stopa bruto dobiti13,63 14,75 15,38
Na dijagrami D-2 prikazan je profit poslovanja
Dijagram D-2
Na dijagramu D-3 prikazana je stopa dobiti
Dijagram D-3
Na dijagramu D-4 prikazan je prag rentabilnosti
Dijagram D-4
9.9. Finansijski tok
Finansijski tok je prikazan u tabeli T-11 i dijagramu D-5 EUR T-11 R.br.STRUKTURAI
godinaII
godinaIII
godinaUkupno
12348
IP R I L I V 9006849 5682857 8771390 23461096
1 .Ukupan prihod54642865682857585334317000486
1.1. - domae trite54642865682857585334317000486
1.2. - izvoz0000
-ostali prihodi0000
2 .Izvori finansiranja35425633542563
2.1. - sopstvena sredstva32625633262563
2.2. - drugi izvori00
2.3. - kredit Fonda za razvoj RS280000280000
3 .Ostatak vrednosti projekta0029180472918047
3.1. - osnovna sredstva17510501751050
3.2. - obrtna sredstva11669971166997
IIO D L I V 8265765 4991908 5037436 18295109
1 .Investicije3542563003542563
- osnovna sredstva24338412433841
- obrtna sredstva11087221108722
2 .Trok.poslov.bez amortizacije40390344188675432993012557639
3 .Bruto plate4171384186874202371256062
4 .Porez na dobit111734125759135041372534
5 .Obaveze prema izvorima fin.155296258787152228566311
5.1. -otplata149379248001148497545877
5.2. - kamata591710786373120434
IIINETO PRILIV741083 690949 3733954 5165987
9.10. Bilans stanja
Bilans stanja prikazan je u tabeli T-12 i dijagramu D-4
T-12R. br.S T R U K T U R AI
godinaII
godinaIII
godina
12348
A A K T I V A
IPOSLOVNA SREDSTVA4.357.614 4.871.885 5.528.720
1.Materijalna ulaganja2.176.5351.950.2201.751.050
-Nabavna vrednost2.433.8412.433.8412.433.841
-Ispravka vrednosti257.305483.621682.790
-Sadanja vrednost2.176.5351.950.2201.751.050
2.Nematerijalna ulaganja000
3.Obrtna sredstva1.439.9961.489.6321.529.730
-Zalihe756.960779.275798.062
-Potraivanja od kupaca683.036710.357731.668
4.Neto priliv u finansujskom toku741.0831.432.0332.247.939
UKUPNA AKTIVA4.357.614 4.871.885 5.528.720
B P A S I V A
IIPOSLOVNA PASIVA4.357.6144.871.8855.528.720
1.Osnovni kapital3.480.3124.124.6194.869.728
2.Dugorone obaveze530.850381.471280.000
3.Drugi izvori346.452365.795378.992
UKUPNA PASIVA4.357.614 4.871.885 5.528.720
Dijagram D-4
9.11. Ekonomski tok
Ekonomski tok je prikazan u tabeli T-13
T-13R. br.STRUKTURAI
godinaII
godinaIII
godina
1234
IP R I L I V 5.464.286 5.682.857 8.771.390
1 .Ukupan prihod5.464.2865.682.8575.853.343
2 .Ostatak vrednosti projekta002.918.047
IIOdliv8.110.469 4.733.121 4.885.208
1 .Investicije3.542.56300
2 .Trok.poslov.bez amortiz.4.039.0344.188.6754.329.930
3 .Bruto plate417.138418.687420.237
4 .Porez na dobit111.734125.759135.041
IIINeto priliv-2.646.183 949.736 3.886.183
Individualna diskontna stopa5,00%
Diskontni faktor1,0000000,9523810,907029
Neto sadasnja vrednost-2.646.183 904.510 3.524.882
Diskontna stopa40,45%
Diskontni faktor1,0000000,7119840,506921
Relativna neto sadasnja vrednost-2.646.183 676.197 1.969.987
Suma SV0
10.0. Ocena projekta
10.1. Statika ocena
Za ocenu statikih pokazatelja koriena je zadnja godina kao reprezentativna. To je godina postizanja punog kapaciteta.rag rentabilnosti
Prag rentabilnosti u studiji pokazuje minimalni obim usluga od 4953067 jedinica godinje (dijagram D-1) i minimalno prihvatljivu ponderisanu prodajnu cenu 0.8462 EUR (dijagram D-2). Minimalno prihvatljiv obim korienja kapaciteta iznisi 84,62 % od predviene usluga u godini punog korienja kapaciteta (Dijagram D-3)
Dijagram D-1
Dijagram D-2
Dijagram D-3
10.2. Akumulativnost. ekonominost i reproduktivna sposobnost prikazani su tabeli T-1.
T-1R.
br
I
godinaII
godinaIII
godina
123458
1
AkumulativnostProfit / Investicije u osnovna
i obrtna sredstva17,87%20,12%21,60%
2
Ekonominost
uslugaUkupan prihod /
Utroena sredstva1,1581,1731,182
3Reproduktivna
sposobnostProfit + amortizacija/ Investicija u osnovna i obrtna sredstva25,14%26,28%26,78%
10.3. Dinamika ocena
Ocena rentabilnosti raena je sa stanovita projekta. Kao osnov za utvrivanje rentabiliteta sainjen je ekonomski tok projekta. Neto priliv iz ekonomskog toka projekta pokazuje mogunost da se pokriju preuzete obaveze i na osnovu njih se utvruje efikasnost uloenih sredstava. Na veliinu neto priliva u ekonomskom toku projekta primenjene su sledee metode za ocenu:
Kriterijum povraaja investicionih ulaganja
Kriterijum sadanje vrednosti projekta
Kriterijum interne stope rentabilnosti
Kriterijum povraaja investicionih ulaganjaPeriod povratka investicionih sredstava t =2 god i 7 meseci.Period povratka investicionih sredstava je prikazan u tabeli T-2
T-2R.br.Godine veka projektaNeto priliv ek.tokaKumulativ neto priliva
1234
1I godina-2.646.183 -2.646.183
2II godina949.736 -1.696.447
3III godina3.886.183 2.189.735
Kriterijum sadanje vrednosti projekta
Za projekat je usvojena individualna diskontna stopa od p=5 %. Apsolutna i sadanja vrednost neto priliva ekonomskog toka imaju sledee vrednosti.
Neto sadanja vrednost projekta je prikazana u tabeli T-3
EUR T-3R.br.Godine veka projektaNeto priliv ek.tokaSadanja vrednost
1234
1I godina-2.646.183 -2.646.183
2II godina949.736 904.510
3III godina3.886.183 3.524.882
Neto sadanja vrednost SV = 1783209 EUR SV>0 Neto sadanja vrednost je definisana kao suma diskontovanih neto priliva iz ekonomskog toka projekta. Neto sadanja vrednost mora biti pozitivna ili jednaka nuli. uz upotrebljenu individualnu diskontnu stopu koja ne sme biti nia od 5 % (koja znai ponderisanu aritmetiku sredinu realnih kamatnih stopa za sve izvore kojima je finansiran investicija).
Metoda interne stope rentabilnosti
Interne stopa - rentabilnosti r =40,49 %Sadanja vrednost neto priliva u ekonomskom toku izjednaena je sa 0 pri diskontnoj stopi od 40,49 %. Obzirom da svi kriterijumi rentabilnosti projekta pokazuju pozitivne vrednosti. to je projekat prihvatljiv i podoban za realizaciju.
11.0. Analiza izvodljivosti i dinamika radova
Dinamika radova je uslovljena sa vremenom odobravanja nedostajuih sredstava za realizaciju ovog programa.
Obzirom da u firmi postoji raspoloivi deo prostora sa infrastrukturom, ocena je da je izvodljivost svih radova sasvim izvesna prema projektnoj dokumentaciji.
Prikaz aktivnosti sa dinamikom izvodljivosti projekta prikazan je u tabeli T-1.
T-1AktivnostI godina
IIIIIIIVV
Izrada naloga za razvoj projektnog zadatka
Izrada plana realizacije projekta
Izrada biznis plana
Predaja Biznis Plana Fondu za Razvoj Republike Srbije
Odluka Fonda za Razvoj Republike Srbije
Nabavka repromaterijala
Pruanje usluga
Termin plan izvodljivosti je uslovljen vremenom odobravanja kreditnih sredstava.
12.0. Analiza osetljivosti
U tabeli je dat pregled ocene uticaja pojedinih faktora na realizaciju projekta.
U tabeli je data promena za 10 % a na dijagramima je dat pregled promena do 30 %
Promena StepenpromeneNeto sadanjavrednost projektaInterna stoparentabilnostiProfit zavreme projektaPotrebna obrtnasredstva u prvojgodiniOdnos pasiveu petoj i prvojgodiniGodine povraajainvesticije
Projektovana vrednost0,00%1.783.20940,45%2.111.0261.108.722126,87%2,40
Pad prodaje10,00%291.09010,02%544.3611.127.764102,74%2,90
Pad obima10,00%785.06319,25%1.062.4101.101.265111,50%2,70
Porast prodaje10,00%2.944.53571,55%3.330.8331.109.355141,59%2,20
Porast trokova materijala10,00%1.288.16728,80%1.592.9771.180.885119,71%2,55
Porast trokova investitanja10,00%1.783.20940,45%2.111.0261.108.722126,87%2,40
Porast materijalnih trokova10,00%1.324.77529,65%1.639.1211.162.629120,77%2,50
Porast plata10,00%1.663.59637,53%1.986.5701.120.356125,24%2,45
Na bazi promena polaznih parametara u sluaju promene za 10 % pad prodaje bi prouzrokovao topljenje kapitala.
Nijedna promena varijabli do 13 % ne utie na isplativost investivije.
Nijedna promena varijabli do 14 % ne utie na isplativost investivije.
Nijedna promena varijabli do 13 % ne utie na isplativost investivije.
Nijedna promena varijabli do 12 % ne utie na isplativost investivije.
Pad prodaje od 12 % utie na isplativost investivije.
Data su tri naina prikazivanja Break-eving pointa
Pokazatelji
PokazateljFormulaI
godinaII
godinaIII
godina
1Profit po radniku Profit
Broj radnika680876638228
2Akumulativnost Profit
Investicije u osnovna i obrtna sredstva17,87%20,12%21,60%
3Bruto zarada po radniku Bruto zarada
Broj radnika256257258
4Trokovi energije po jedinici uslugaTrokovi energije
Koliina usluga1,37%1,32%1,28%
5Energetska intenzivnostTroak energije
Materijalni trokovi4,43%4,27%4,09%
6 Ekonominost proizvodnje Ukupan prihod
Utroena sredstva1,161,171,18
7Reproduktivna sposobnost Profit + amortizacija
Investicija u osnovna i obrtna sredstva25,14%26,28%26,78%
8Cena radnog mesta Investicija u osnovna i obrtna sredstva
Broj radnika380920,000,00
9Koeficijent obrta obrtnih sredstava Ukupan prihod
Investicija u obrtna sredstava4,934,995,02
10Kratkorona likvidnost Kratkorona potraivanja
Kratkorone obaveze113,11%114,34%115,04%
11Stepen dugorone zaduenosti Dugoroni krediti + dugorono udruena sredstva na kreditnoj osnovi
Pasiva12,18%7,83%5,06%
12Prosean troak sredstava Kamate na dugorone i kratkorone kredite
Sadanja vrednost osnovnih i obrtnih sredstava1,19%0,11%
13Kvalifikaciona struktura radnikaBroj radnika sa visokom i viom strunom spremom
Ukupan broj radnika12,90%12,90%12,90%
14Trokovi razvoja Iznos sredstava za istraivanje i razvoj
Profit5,00%4,00%3,00%
15Sigurnost investicionih ulaganja Profit + kamate na dugorone kredite
Anuiteti dugoronih kredita2,9175,178
Pokazatelj I godinaII godinaIII godina
Dani vezivanja 23,49323,52423,561
Koeficijent obrta15,32415,30315,279
Obrtna sredstva kroz prihod20,29%20,05%19,94%
Obrtna sredstva u finansijskom toku149,61%164,94%31,25%
Obrtna sredstva u bruto profitu148,84%135,93%129,63%
Obrtna sredstva u zaduenju395,97%407,01%416,78%
Amortizacija u obrtnim sredstvima23,21%19,86%17,07%
Obrtna sredstva po radniku119221225412548
Stopa rasta neto profita112,55%107,38%
Odnos bruto plata prema profitu56,00%49,94%46,68%
Profit po radniku688277468318
Raspoloiva reinvesticiona sredstva890462938950964404
Kumulativ neto profita2111026
Radna snaga po jedinici proizvoda0,0760,0740,072
Profit po novom ulaganju26,01%29,28%31,44%
Profit po ukupnom ulaganju26,01%29,28%31,44%
Profit po obrtnim sredstvima57,11%62,53%65,57%
Kamata u profitu0,93%1,51%0,49%
Otplata u profitu23,59%34,80%19,41%
Pokrie kamate4,8353,2815,939
Pokrie duga5,7343,6286,335
Finansijski tok u obrt sreds66,84%60,63%319,96%
Finansijski tok u prihodu13,56%12,16%63,79%
Finansijski tok u amortizaciji288,02%305,30%1874,76%
Finansijski tok u bruto profitu99,49%82,41%414,76%
Obaveze iz kredita u odlivu1,88%5,18%3,02%
Finansijski tok u rashodu15,70%14,26%75,39%
Profit u odnosu na otplatu483778 464634 616737
Otplata kroz profit23,59%34,80%19,41%
Kamata po jedinici proizvoda0,0010,0020,001
Obaveze iz kredita po jed proiz0,0280,0460,026
Neto priliv u prilivu8,23%12,16%42,57%
Uveanje kapitala tekue111,80%113,48%
Uveanje kapitala u odnosu na poetno111,80%126,87%
Aktiva u prihodu79,75%85,73%94,45%
Finansijski toku aktivi17,01%14,18%67,54%
Obrtna sredstvau aktivi15,67%14,58%13,23%
Obaveze u pasivi12,18%7,83%5,06%
Prihod u aktivi125,40%116,65%105,87%
Obaveze u prihodu9,71%6,71%4,78%
Zalihe u prihodu110,82%109,70%109,07%
Zalihe u aktivi17,37%16,00%14,43%
Dugovi u odnosu na aktivu4,1005,1126,254
Dug u odnosu na neto vrednost49,95%40,03%31,67%
Prinos na aktivu14,53%14,63%13,84%
Prinos na sopstveni kapital29,09%36,54%43,70%
13.0. Zakljuak
Za realizaciju programa neophodno je obezbediti nova investiciona sredstva i to sredstva za TOS za proizvodnju graevinskog materijala. Osnovu za pokretanje ovih usluga ini interes TRANSKOP EKSPORT-IMPORT d.o.o. koji je analiziran preko poslovnog rezultata koji je mogue ostvariti na osnovu novih resursa u novim TOS sredstvima koje treba obezbediti.
Ekonomsko-finansijski kriterijumi (finansijski tok i statika merila) kao neophodne mere uspenosti poslovanja, korieni su za ocenu poslovnog rezultata koji daje izvrenje ovih usluga. Primenom ovih kriterijuma izveden je zakljuak da je ovaj investicioni poduhvat efektivan, pa ga kao takav treba realizovati, jer zadovaljava sve principe ekonomije i reprodukcije. Iz svega reenog moe se zakljuiti da je biznis plan po svim kriterijumima prihvatljiv i rentabillan, pa se na osnovu toga daje pozitivan predlog za njegovu realizaciju.
Gledano sa drutvenog aspekta ova investicija je trakoe veoma pozitivna, jer:
omoguava uslugu koja je veoma traena na tritu Srbije i EU;
omoguava veem broju radnika razliitih struktura da ostvare odreene prihode;
zapoljava radnu snagu (preko 12 radnika u I godini) ime se doprinosi reavanju problema nezaposlenosti u regionu i zemlji;
projekat se realizuje na gradskom podruju (Parain);
projekat se realizuje na devastiranom podruiju sa izraenom padom broja radno angaovanih stanovnika;
projekat ostvaruje dobit u poslovanju pa se ostvaruje korist kroz porez na dobit;
plaaju se komunalne takse i naknade to omoguava funkcionisanje lokalne samouprave.
Na osnovu ovih sagledavanja datih u projektu moe se zakljuiti da je opravdanost ulaska u ovaj program oita, to e, pokazati i naknadne analize trita i ekonomsko-finansijsko vrednovanje projekta.
injenice na kojima se zasniva ova tvrdnja su sledee:
1. Potrebe za uslugama u graevinarstvu na naem tritu su i sada znaajne, a u budunosti e biti daleko vee.
2. Potreba za uslugama u graevinarstvu rae sa porastom konjukture.
3. Asortiman proizvoda je na svetskom nivou (daje mogunost za intenzivan razvoj programa).
S druge strane, opravdanost za ulazak u ovaj program ogleda se i u:
1. Postojanje kvalifikovanog kadrovskog jezgra u TRANSKOP EKSPORT-IMPORT D.O.O., koje ima poetno iskustvo i moe da nosi i razvija predloeni program.
2. Realnim mogunostima za uspostavljanje intenzivne poslovno-tehnike saradnje na programu sa partnerima u zemlji i inostranstvu.
3. Daljem razvoju programa kroz poveanje obima i asortimana proizvodnje.
4. Objektivnim mogunostima da se razvije i nova generacija usluga u saradnji sa NI-institucijama u zemlji i kroz saradnju sa inopartnerima.
5. Realnoj mogunosti za postizanje dominacije nad postojeom i potencijalnom konkurencijom putem primene ekspertskih znanja, visokog kvaliteta, konkurentnih cena i ispunjenja elja kupaca.
6. Velikom razvojnom potencijalu programa kako u sadanjem tako i u buduem vremenu.
U cilju postizanja visokog nivoa ekspertnosti i brzog ovladavanja preko potrebnim znanjima i visokim tehnologijama, obezbedie se kolovanje mladih kadrova iz okruenja.
Opti je zakljuak da je ova investicija opravdana sa svih aspekata.
Verifikacija biznis plana
1. Podnosilac zahteva i saradnici izvrili su preispitivanje ovog biznis plana i utvrdili da je usaglaen sa poetnim zahtevima
2. Ova verzija slui u konanom obliku kao:
Dokaz da je investicija ekonomski opravdana,
Podloga za traenje eksternih finansijskih sredstava,
Dokument provere namenskog troenja investicionih finansijskih sredstava i
Za detaljnu izradu poslovnih planova za svaku godinu veka projekta u svrhu planskog voenja firme
3. Zakljuak (lino zapaanje podnosioca zahteva)
Opti je zakljuak da je ova investicija opravdana sa svih aspekata.
Parain
Datum: 19.03.2013. godine
Potpis ovlaenog lica