Oštarije va našen krajeBrgujski meteorolog

Vesela divojka Tea Ćiković

Broj 24prosinac2014

List matujskega kraja

Vilmet d.o.o.• automatskonavodnjavanje-

zalijevanjezelenihpovršina,sportskihterenasaopremomvodećegsvjetskogproizvođača„RAINBIRD“

• kućnevodoinstalacije

• vanjskivodovodiikanalizacije

info@vilmet.hrmob.0914865790mob.0915086944tel.051277952

Dobri blagdani

Blagoslovljen Božić i uspješnu Novu godinuželi Vam Riviera Dekor!

SadržajTEMA BROJA

BAROCCO CAFFE’

DJEČJI VRTIĆ

ŠKOLA MATULJI

ŠKOLA BREŠCA

ROĐENI

TZ MATULJI

OŠTARIJE

VJENČANI

OKO NAS

ZANIMLJIVOSTI

DOTDENT

CK MATULJI

TEMA BROJA

4

6

7

9

10

11

12

14

16

17

18

20

21

22

Drage čitateljice i čitatelji

iMPRESSUM Glavna urednica: Marijana Kalčić Grlaš

Naslovnica fotografirana za vrijeme trajanja Božićne bajke na Poklonu u Parku prirode Učka.

Fotografija iz arhive PP Učka.

Izdavač: Tramontana - obrt za promociju Matulji, Rukavac Sušnji 188

ISSN 1846-9248

Grafička realizacija:Libra, Rijeka

Tisak:Tiskara Arca, Nova Gradiška

Oglašavanje:Tel: 091 / 943 56 02

e-mail: marketing@tramontana-matulji.hr

Novina Tramontana je besplatna.Zabranjeno je svako kopiranje tekstova ili oglasa ove publikacije bez pismenog

odobrenja izdavača.

Sledeća Tramontana prihaja kada bude beči!

6Barocco

caffe’

12TZ Matulji

17oko nas

Ivona Tubić

18Prolom oblaka

21Aktiv CK Matulji

Super Kuharica

O ovega Božića sen van skupa, regalujemo novi

broj Tramontani. Malo smo se

„redizajnirali“, a i fanj je rabilo čekat novi

broj, aš vetar sakako puše, ma nekako je na

pravu stran zapuhalo i evo nas! Valda ćete bit zadovojni i va ovo blagdansko vreme imet malo lazno da se detaljno pročitate i proučite. Sakako nan javite za zanimljivosti i temi od keh bite voleli da pišemo. Šajite nan sliki od vašeh piri, rojene dece, školskeh obljetnic, a morete i vi postat naš stalni suradnik pa obradit kakovu interesantnu temu.Seh oneh ki su poslali rješenja od pasane križaljki, va urede TZ Matulji čeka jedan lep regal, samo pridite s kopijun maila.A ča reć za 2014. leto? Morda najboje niš. Nećemo gledat nazad, nego naprvo i veselit se sakemu danu ki re, aš to je još jena prilika za reć dragen juden lepu besedu, podarit njin tepal smeh, vesel pogled, siguran zagrljaj…, a najboje je ča to se skupa niš ne gušta, pak ne šparajte na ten. Sen ki to meritaju dajte to najmanje jedanput na dan! Sen van skupa, si mi z uredništva Tramontani želimo lep, tepal i vesel Božić, a va Noven lete čuda zdravja, jubavi (posebne i jedinstvene), sreći i osobnega zadovoljstva. Ma i beči!A ako van je 2014. bila prekretnica va živjenje…, va Noven lete bit će još boje i lepče!

je odlučila podelit i regalat van recept za

Ferrero Kuglice

Slobodno se hvalite i z recepton i z kuglicami . To Super Kuharica redovito dela. I to ne samo z recepti…

Rabi nan:10 dag napoletanki od lešnjaka15 dag lešnjaki (malo popečeneh i na grezo samejeneh)20 dag Nutelli

Za glazuru:15 dag čokoladi za kuhat al mlečne (ča više volite)4 žlice ula2 žlice mlekaPrst putra

Napoletanki strt, more z batićon va najlon vrećice, al va multiće. Hitit lešnjaki i Nutellu i se skupa zmešat. Delat kuglice i stavit jih va frižider da se ohlade.Si sastojki za glazuru otopit na pare al va mikrovalnoj.Kada se kuglice omrznu močit jih va glazuru od čokoladi. Najboje jih je nabost na palicu od ražnjića i onda močit.

Dobar tek!

Dobri Božići, dobri blagdani želi vam Vaša Urednica

i uredništvo Tramontani

Filip Radan „Brgujski meteorolog“Kako je daž (skoro) ukral pust

tem

a br

oja

4

„Kod nas postoji klasičan ciklus vremena koji obuhvaća jugo, naoblačenje i kišu koji bi

trebali trajati nekoliko dana, pa onda okrene na buru i nastupi vedro

vrijeme. Međutim, možemo reći da su se sustavi u ovom slučaju blokirali i to je trajalo, trajalo i

trajalo.“

R ijetki su oni koji se ovog ljeta nisu zapitali: „Pa otkud više pada ova dosadna kiša?“. Ako

se vratimo još unazad, znamo da je i za vrijeme pusta poremetila planove zvončarskim skupinama odgodivši njihove pohode. Zbog čega se to dogodilo zna Filip Radan iz Velog Brguda, brucoš na studiju geografije u Zadru, među Brgujcima, a i šire, prozvan „brgujskim meteorologom“. Filip je fasciniran prirodom, planinari koliko stigne, a njegova velika ljubav i najdraži hobi jest meteorologija.

Možeš nam objasniti otkud poseban interes za

meteorologiju?Ja bih rekao da sve to kreće od općenitog velikog zanimanja za prirodu, prirodne pojave i svijet oko sebe. Onda se meteorologija pojavila kao nešto najviše zanimljivo, pa sam to počeo pratiti i dublje ulaziti u cijelu stvar.

Vidjela sam da si pomoćni urednik na Crometeo portalu.

Kako je to krenulo?Osim portala, postoji Crometeo forum i Crometeo udruga. Forum je nastao 2003. godine i okuplja zaljubljenike u meteorologiju sa područja Hrvatske i bliže okolice, odnosno sa ovog govornog područja. Kasnije je osnovana i udruga, tako da se sve to može odvijati i na formalnoj razini. Imamo forum na kojem razmjenjujemo osobna iskustva, podatke, trenutne vremenske prilike, diskutiramo o prognostičkim materijalima, općenito dajemo prognoze, izlazi se u medije. Često se organiziraju druženja, dva do tri puta godišnje, i to je stvarno legendarna ekipa, super su ljudi.

Na koji način ti pratiš vremenske prilike i prikupljaš podatke?

U sklopu Crometea postoji projekt „Pljusak“, projekt postavljanja mreže automatskih meteoroloških postaja diljem Hrvatske. Trenutno ih ima između 200 i 300, kvalitetnim podacima se pokriva većina područja Hrvatske, tako da ih ima i u našoj okolici. Mi koji smo uključeni u to, razmjenjujemo slike i informacije o trenutnim vremenskim prilikama, pa se napravi vijest za portal.

Ideja za intervju s tobom krenula je zbog silne kiše

tijekom pusta koja je nama laicima bila neobjašnjiva. Isto tako, ni ljeto nije bilo baš toplo i sunčano. Možeš nam objasniti koji je razlog tome?To je jedna vremenska anomalija. Postoji prosjek koji je zapravo skup ekstrema. Prati se vrijeme u periodu od 30 godina, pa se dobije

prosjek padalina, temperature i slično. Međutim, taj prosjek se dobije kada zbrojite i oduzmete ekstreme, pa tako imamo nekoliko vrlo suhih zima, nekoliko vrlo kišnih kao što je bila prošla, i na kraju se dobije prosjek od nekih 200 litara kiše tokom ljeta, ali je u jednoj godini palo 50 litara, a druge 500. To je vremenska anomalija, koja se dogodila na našem području prošle zime i ovoga ljeta koje je bilo temperaturno prosječno ili čak toplije od prosjeka, ali i neuobičajeno kišno, pa će cijela 2014. godina , kao i 2013. ostati zabilježena po velikoj količini kiše.

Tokom ljeta je izostala pojava Azorske anticiklone koja nas tokom prosječnih ljeta štiti od hladnijih i vlažnijih prodora sa sjevera i podržava uvjete stabilnog i toplog vremena.

Piše:Marina Andrijanić

Zbog toga smo često imali vrlo nestabilno vrijeme uz česte pljuskove i grmljavinu koji su donijeli često i obilnu kišu, što svakako nije uobičajeno tokom ljetnih mjeseci. Ovakvo ljeto se rijetko događa, u prosjeku tek svakih nekoliko godina.Kada govorimo o prošloj zimi, radi se o položaju sustava. Kod nas postoji klasičan ciklus vremena koji obuhvaća jugo, naoblačenje i kišu koji bi trebali trajati nekoliko dana, pa onda okrene na buru i nastupi vedro vrijeme. Međutim, možemo reći da su se sustavi u ovom slučaju, za vrijeme pusta, blokirali i to je trajalo, trajalo i trajalo. Za to je kriva jugozapadna struja i položaj Rijeke. Zanimljivo je da u Londonu padne oko 800 litara kiše godišnje, a u Rijeci 1600 litara, dok u zaleđu Rijeke padne čak i 2000 litara godišnje. Rijeka je okružena planinama. Radi se o padalinama orografskog, odnosno reljefnog postanka koje nastaju kada tople vlažne zračne mase sa Sredozemlja nailaze na prepreku. Tada je zrak prisiljen na uzdizanje i dolazi do kondenzacije i stvaranja padalina. Ove godine je to bilo baš ekstremno.

Zbog toga tijekom zime nije padao ni snijeg, jer su sustavi bili blokirani pa je zapadno od nas bila ciklona, istočno anticiklona i tada zrak struji jugozapadno, to je ta prije spomenuta jugozapadna zračna struja. To je takva situacija, zrak nailazi na prepreku i nastaje hrpa oborina. Htio bi još reći da područje zaleđa Rijeke ima sekundarni maksimum padalina u Europi. Prvo je zaleđe Boke Kotorske u Crnoj Gori sa oko 5000 litara godišnje, a Risnjak ima sekundarni maksimum – šire područje Risnjaka prima od 3000 do 3500 litara godišnje.

Vidim da ti je meteorologija jaka strana. Da li to znači da ćeš se

nastaviti baviti meteorologijom profesionalnije, koji su tvoji planovi?Nakon što sam maturirao, upisao sam studij geografije u Zadru. Geografija je jedna općedruštvena znanost koja obuhvaća sve i svašta s tog područja. Meteorologija je znanost za sebe i definitivno će ostati moja velika ljubav i hobi.

Vjetar tramontana poznat je u našem području. Možeš li nam

reći nešto više o tramontani?Tramontana je ter-mički vjetar, definitiv-no specifičnost ovog područja, specifična je po svojoj jačini i kontinuitetu za ovo područje. Nasta-je zbog specifičnog oblika terena iznad zaljeva i izjednači-vanja tlaka između dvije zračne mase sa različitim temperatu-rama. Radi se o tome da se hladan zrak na-kupi na području gdje je izraženije noćno hlađenje, to je potez Rupa – Matulji, i laga-no je prisiljen na pre-lijevanje prema nižim krajevima, jer je hlad-niji zrak po prirodi teži od toplog.

Najintenzivnija je na dionici od Matulja prema Preluku. Brzina termičkoga

vjetra u Preluku najviše ovisi o ra-zlici između temperature zraka iznad mora i temperature zraka iznad kopna. U vedroj noći bez vje-tra, kopno se jako ohladi i stvara hladnu zračnu masu, a toplo more zrak iznad njega zagrijava i stvara toplu masu zraka. Budući da je tlak zraka u toplom zraku niži nego u hladnom, vjetar puše iznad kopna prema moru. Najjača je kada je naj-veća temperaturna razlika između mora i ohlađenog zraka iznad, a to je obično na jesen i u prvom dijelu zime. Nastaje za stabilnog vremena kada ga ne remeti ciklonalna cirku-lacija, što znači da u slučaju puha-nja bure ili juga, tramontane neće biti. Kad su vedre i mirne noći, kada su vremenske prilike stabilne, uju-tro možemo očekivati tramontanu koja dostiže relativno velike brzine.

Hvala ti na vremenu. Za kraj nas zanima kakvo će biti vrijeme u

narednim mjesecima? Je li moguće dati prognozu za zimu i pust koji dolaze?Realna racionalna prognoza se može dati za sedam do deset dana, trendovi se mogu pratiti i otprilike prepoznati za 15 do 20 dana, tako da su te dugoročne prognoze nezahvalne. Što se tiče sezonske prognoze, postoje institucije u Europi i svijetu koje se bave izdavanjem sezonskih prognoza na temelju izračuna prognostičkih modela. Međutim, nisu dovoljno pouzdane i neodgovorno je izlaziti s njima van, što ponekad čine mediji tražeći senzaciju.

tem

a br

oja

5

Donosiocu kupona 50%popusta na dodatni daljinski upravljač

novougrađenog kompleta

garažna vrataautomatika za klizna i krilna vrata

brzoposmična vrata

pješačke i prometne barijerekontrola pristupa

parkirni sustavi za naplatu parkiranja

menadžment potrošnje energije

tel: +385 51 704 900, fax: +385 51 704 909

Rijeka-Matulji, Popovićev put 2D

www.megamont.hr info@megamont.hr

www.barocco.hr+385 (0)51 275 824

BAROCCO CAFFE – ZLATNA KAVA D.O.O.Ako se zaputite iz Matulja prema Učki, budite sigurni da će Vam putem pozornost omesti privlačan miris kave. Naime, na adresi Put Brdo 6/a nalazi se pržionica kave, prodavaonica i kafić u kojem se može kušati savršenu mješavinu Barocco kave koju obitelj Komadina već 25 godina spravlja posebno pridajući pažnju kvaliteti okusa.

Zlatna kava d.o.o. obiteljska je tvrtka koja njeguje tradiciju proizvodnje kave. Prateći svjetske trendove u proizvodnoj tehnologiji i asortimanu, kontinuirano osuvremenjuju Barocco caffe proizvode te na prvo mjesto stavljaju potrošača, njegove potrebe i želje osiguravši mu šalicu kave bogatog okusa i arome te vrsne kvalitete.

Posebno se ponose činjenicom da uvažavaju tuđe mišljenje i konkurenciju, prepoznaju i cijene različitosti koje potiču kreativnost, inovativnost i osiguravaju prepoznatljivost.

Barocco caffe proizvodi dobiveni su pažljivim stapanjem više vrsta zrna kave koja daju širok raspon okusa i aroma, kontroliranih od stručnjaka, kako bi odgovarali zacrtanim visokim standardima.

U asortimanu se može naći kava dostupna u nekoliko varijanti: tradicionalna mljevena kava, kava u zrnu, kava u čaldama, kao i mješavina kave za espresso, kava bez kofeina, filter kava, sa naglaskom na činjenicu da se posebna pažnja posvećuje kvaliteti. Tvrtka surađuje sa velikim brojem partnera diljem Hrvatske.

Sve informaci je mogu se dobiti na brojeve telefona 275-268 i 275-824na mailu barocco@barocco.hr ili na web stranici www.barocco.hrZLATNA KAVA – BAROCCO CAFE ŽELI VESELE BLAGDANE SVIM LJUBITELJIMA DOBRE KAVE!25 GODINA KVALITETE I TRADICIJE U PRODAJI KAVE BAROCCO - JAMČE

UŽITAK U CAFFE SHOPOVIMA U RIJECI, VIŠKOVU I MATULJIMA!

O rkanska bura koja nas je za-desila u prosincu potakla nas je na istraživanje energije vje-

tra. Djeca su bila fascinirana sna-gom vjetra. Danima su prepričavali doživljaje vezane uz snažan vjetar. Pričali su o srušenim stablima, šteti na kućama i šteti u prirodi. Razgo-varali smo i istraživali: što je vjetar, kako nastaje, kako zovemo vjetar s obzirom na jačinu. Kontaktirali smo i meteorologa Viskovića u meteo-rološkom zavodu koji nas je uputio na Beauforovu ljestvicu. Promatrali smo kako se ponaša more te priroda na kopnu pri različitim jačinama vje-tra. Razgovarali smo kako se snaga vjetra može iskoristiti, da li je može-mo uhvatiti. Izrađivali smo zmajeve, helikoptere, jedrilice, vjetrenjače. Mihael, Lara i Magdalena sjetili su se kada su putovali u Dalmaciju da su vidjeli vjetrenjače koje proizvode struju. Pozvali smo na suradnju Mi-haelovog tatu, Marina Brčića, profe-sora na Tehničkom fakultetu u Rijeci,

te ga zamolili da nam pokuša pomoći shvatiti kako vjetar možemo pretvo-riti u električnu energiju. Rado se odazvao te nam je održao dvije radi-onice u vrtiću. Djeca su „pomagala“ pri izradi elektromotora kojeg će po-kretati vjetrenjača. Na elektromoto-re smo spojili božićne lampice koje smo postavili na balkon naše sobe. Djeci su radionice bile vrlo zanimlji-ve. Nakon održanih radionica tata Marino nas je pozvao u posjet Teh-ničkom fakultetu u Rijeci, a mi smo se naravno rado odazvali.Posjetili smo Tehnički fakultet. Pri-likom samog dolaska osjećali smo se vrlo ugodno i dobrodošlo. Bili smo prava aktrakcija kako za studente tako i za sve djelatnike fakulteta. Tata Marino nam je bio glavni vodič ali i svi zaposlenici fakulteta, od pro-fesora do djelatnika u kantini. Trudili su se da nam boravak na fakultetu bude ugodan i poučan. Pokazali su nam cijeli fakultet, njihove radioni-ce, laboratorije i projekte na kojima

rade. Dečke je oduševila formula koju su izradili studenti Tehničkog fakulteta s kojom sudjeluju na utr-kama zatim automobil na struju i velika pedalina. Prepoznali su ve-liki avionski motor, veliku turbinu, solarne ćelije koje pomoću sunče-ve energije griju vodu u bojleru. U labaratorijima smo vidjeli strojeve za ispitivanje čvrstoće materijala i kameru za ispitivanje topline. Na kraju obilaska pogledali smo crtić u velikoj predavaoni sjedeći u klupa-ma kao pravi studenti. Nismo mo-rali polagati ispit, iako je rečeno da ćemo biti ispitani nakon obilaska, a djelatnice u kantini su nam priredile pravu gozbu. I na kraju veliko hvala tati Marinu, svim njegovim kolegama i zaposlenicima fakulteta na velikom strpljenju i ljubaznosti s kojom su nas ugostili i što smo se na svakom koraku osjećali dobrodošli. A to nije kraj. Pozvani smo na testiranje nove formule na Grobniku kada bude go-tova i veselimo se novim druženjima.

Dje

čji

vrti

ć M

atul

ji

7

PROVOĐENJE EKO - PROJEKTA „ENERGIJA“ u dječjem vrtiću Matulji

Što je vjetar?Jan: Vjetar je zrak, nastane kada se miče.Ema: Kada se malo miče onda je mali a kada se brzo okreće onda nastane jak vjetarNoah: Tornado je jako brz i jak.Leon Š.: Tornado je pijavica koja se brzo vrtiEnna: Ima vjetar koji se zove orkan, on može odnijeti kuću.Neo: Ja sam vidio tornado kako se vrti i jede kuću.Nina: Bura je vjetar.Ema: Sjeverac je vjetar, tako se zove jer jako puše

Što

kažu

dje

ca: Kakav je vjetar?

Enna: Vjetar je nevidljivLara: Samo se može osjetitiJan: Vjetar je proziran.Noah: Bijeli je od neba.Filip: Crn kada je kiša.Chiara: Velik je i snažanMihael: Vjetar radi valove na moruLara: I pjenu može stvoriti

Da li možemo stvoriti vjetar?Mihael: Da, ventilatorom Jan: Sa klimomEma: Sa svojim zrakom koji imaš u plućimaNikola: Ako mašemo papiromMateo: Sa knjigomEnna: Mašući rukamaKarla: Sa lepezom Filip: Sa pokrivačemDavid: Rolom papiraRebeka: Mašući kosom

Možemo li vjetar uhvatiti?David: Da, ustimaEma: ZmajemKarla: Može dignuti papir u zrak Neo: I listiće diže Dominik: Vjetar pokreće jedrilicu. Puše u jedra pa se ona krećeMagdalena: Možemo ga uhvatiti rukamaJan: Ne možemo jer ti prođe kroz ruke, kotač na vjetrenjači može. Kad vjetar pokreće vjetrenjaču onda ona proizvodi struju pa je ne moramo plaćati

Tko su znanstvenici?Leon Š.: To su istraživačiGrigor: Oni rade eksperimenteAntonio: Prave raketeMagdalena: To su neki ljudi koji proizvode neke napitke koji mogu eksplodirati ako

pogriješe. Nekad nešto novo stvore, naprimjer neki stroj. Mogu stvoriti energiju a nekad pronalaze nove lijekove za bolesnu djecu i ljudeJan: Nešto pronalaze, školuju se u znanstvenoj školi.

Ja sam čuo o toj školi, ali ne znam kako se preziva. To su djeca koja žele svašta znati. Kada budeš imala max tv naći ćeš rtl kockicu pa ćeš vidjeti kada počinju mali znanstvenici

Pripremili:Peta vrtićka skupina s odgojiteljicama

Gordanom Činko i Andrianom Ratković

Škol

a M

atul

ji

8

Zajedno do zdravljaUčenici OŠ “Dr. Andrija Mohorovičić“ su-djelovali su u akciji Zajedno do zdravlja koja se održala ispred Općine Matulji. Zajedno sa svojim učiteljicama, pokaza-li su maštovitost u pripremanju zdravog doručka. Svoje su zalogajčiće predstavili stručnom žiriju koji je duuugo mljackao i uživao u bogatim okusima i za oko lijepo ukrašenim tanjurima punim zdrave hra-ne. I na kraju... pale su nagrade... vrijedni učenici će se sa svojim učiteljicama poča-stiti u slastičarnici Beto Matulji i u caffe baru i pizzeriji Marijana.

Astrid Krizman, ravnateljica

Ponovo odlični na KvarnerićuU novoj školskoj sportskoj dvorani u Matu-ljima 4. listopada održana je druga, final-na večer 13. Dječjeg festivala “Kvarnerić 2014”. Naša je škola postigla izvanredan uspjeh i osvojila dva 1. mjesta! Izuzetno smo ponosni na postignut uspjeh. Prema glasovima publike u Matuljima, naši su

izvođači osvojili 1. nagradu. Prema uku-pnim glasovima publike iz Rijeke i Matulja 1. mjesto u kategoriji od 12 godina osvo-jili su Melany Ujčić i Karlo Barjaktarić s pjesmom ”Lungomare”. Plesnu pratnju izvela je naša učenica Josipa Tadić. Tekst pobjedničke pjesme napisala je čakavska radionica s mentoricom Rominom Raspor, glazbu potpisuje glazbena radionica ško-le s mentoricom Ivanom Herman dok je aranžman napravio Mauro Staraj. U prat-nji svih pjesama sudjelovao je i zbor škole.

Glazbena radionica

Posjet pčelarskom sajmuU petak 7.11. učenici 3.b i 4. b razreda OŠ “Dr. Andrije Mohorovičića“ u Matuljima posjetili su Pčelarski sajam u sportskoj dvorani Marino Cvetković u Opatiji. Uju-tro su krenuli s mini autobusom prema dvorani. Dočekao ih je vodič koji im je po-kazivao pčelarske predmete i razne vrste

meda. Imali su slobodno vrijeme za degu-staciju meda i dodatno razgledavanje. Po-stavljeni su i objavljeni neki likovni radovi naših učenika. Bio je to jedan, zabavan, poučan i medeni dan učenika 3.b i 4.b ra-zreda.

Zara Doričić, 4.b

Lino višebojac U opatijskoj sportskoj dvorani “Marino Cvetković” 20. studenog 2014. održano je natjecanje Lino višebojac. Sportsko natje-canje započelo je prigodnim programom u kojem su sudjelovali i učenici naše škole te su plesnim korakom razveselili prisut-ne. Natjecanje je otvorila gospođa Astrid Krizman, ravnateljica Osnovne škole “Dr. Andrija Mohorovičić” iz Matulja. Učenice i učenici su sudjelovali u osam discipli-na – natjecanje u trčanju, skoku u dalj, izvođenju slobodnih udaraca na gol, po-gađanju košarkaških obruča i potezanju užeta. Osim sportskog natjecanja učenici

su sudjelovali i u kulturno-umjetničkom stvaralaštvu te je predstavljen i najbolji učenički literarni rad na temu ‘Svijet po tvom’. Učenici su na tribinama glasno navijali za svoje prijatelje, a nije nedosta-jalo ni maštovitih transparenata. Ovoga puta u navijanju smo bili najbolji pa smo dobili i prigodne Linove poklone. Ovu je-dinstvenu smotru sportske radosti i dječje kreativnosti organiziraju Sportske novosti i Podravka pod pokroviteljstvom Ministar-stva znanosti obrazovanja i sporta. Idejni začetnik ovog projekta je naš proslavljeni sportaš Zvonimir Boban.

Mali knjižničari

„Lijepom našom“ u Matuljima U novoj sportskoj dvorani u Matuljima 2. prosinca vladala je prava gužva, 1000 posjetitelja sudjelovalo je na snimanju HRT-ove emisije Lijepom našom koja se održava već 18 godina. Matuljska emisija Lijepom našom bila je kombinacija glaz-benika iz Matulja i okolice te tamburaša iz Osijeka što je izazvalo oduševljenje mno-gobrojne publike. Karte su rasprodane u

par dana, a dio prihoda od prodaje ide u humanitarne svrhe. Sudjelovali su zbo-rovi, klape te plesne skupine s područja PGŽ kao i niz poznatih estradnih glazbeni-ka. Ali domaću publiku posebno je oduše-vila skladba Lungomare u izvedbi učenika naše škole Melany Ujčić i Karla Barjakta-rića uz plesnu pratnju Josipe Tadić.

Mali knjižničari

Dani sporta u Matuljima Općina Matulji je 4. prosinca 2014. u novoj sportskoj dvorani organizirala Dane sporta. Sudjelovala je i OŠ Drage Gerva-isa iz Brešca. Učenici od 1. do 4. razreda natjecali su se u raznim igrama: skakanje u vreći, kariola, nošenje jaja na žlici, po-tezanje konopa i dr. Na kraju su se dijelile nagrade. Moj 3.a razred osladio se tor-tom. Bilo je jako zabavno i zanimljivo.

Ana Kukuruzović, 3.a

Kanal Ri u školi Rukavac Područnu školu Rukavac, u ponedjeljak 15.12. posjetila je ekipa Kanala Ri želeći predstaviti školu i njen rad u emisiji Učio-nica koja se prikazuje srijedom u informa-tivno- mozaičnoj emisiji Kvarat do šest.Područna škola Rukavac je mala škola s 68 učenika velikog srca. U radu dominira igra, razvija se pozitivan stav prema zdra-

vom načinu života.Učenici su uključeni u Likovnu grupu te razvijaju maštu, kreativ-nost, osjećaj za lijepo. Izrađujući likovne radove od različitih neobičnih materijala koje pronalazimo u okolišu i prirodi. Dje-cu želimo približiti prirodi i na kreativan način usvojiti znanje. Koristimo razne tehnike u svom radu: recikliramo čepove, cd-e, kutije, papir…Na satovima, osim što nam je zabavno, podižemo svijest o važno-sti ekologije i recikliranja.Najviše o ekolo-giji zna grupa Malih ekologa. Ove smo go-dine dobili komposter od udruge Žmergo te u njega vrijedno ubacujemo kore voća , povrća, grančice, lišće… Tijekom školske godine imamo dvije priredbe u koje su uključeni svi učenici , a glavnu nit vodilju osmišljava Scenska grupa. Njegujemo i zavičajnu tradiciju da se “ ČA ne pozabi” pa govorimo, čitamo i pišemo na čakavšti-ni. Radove objavljujemo u školskom listu Čvrčak i Čakavčićima pul Ronjgi te ih re-citiramo na školskoj priredbi.Najveselije razdoblje u našem mjestu i školi je u vrijeme Pusta.

Mali knjižničari Škol

a M

atul

ji

9

Matični ured MatuljiŠk

ola

Breš

ca

10

Međunarodni dan dječjih pravaCijela se škola 20. studenoga uključila u obilježavanje ovog značajnog datuma. Učenici razredne nastave toga su dana, kroz različite radionice, upoznali neka od osnovnih dječjih prava. Kroz pjesmu, ples i glumu shvatili su važnost prava na obitelj, dok su razmišljajući o svojim imenima, osvijestili pravo na identitet. Pravo na igru ostvarili su – a kako drugačije, nego kroz igru, crtanje, smijeh i crtanje karika-tura te na posljednjoj radionici zaključili kako nitko ne smije djeci oduzeti pravo na djetinjstvo.Za učenike predmetne nastave održano je pet radionica. Na jednoj od njih, učenici su shvatili važnost prava na obrazovanje s naglaskom na pravo na točne informacije. Uvidom u nekoliko različitih mrežnih stra-nica, ustanovili su da mnoge stranice na internetu obiluju netočnim i neprovjere-nim informacijama. Svoje pravo na stva-ralaštvo i slobodu izražavanja ostvarili su kroz pisanje pjesama, sastavaka i viceva, a pravo na igru kroz zabavne igre sa svih krajeva svijeta. Saznali su o UNICEF-u i Konvenciji o pravima djeteta, a osim što su upoznali prava, potaknuti su i na raz-mišljanje o svojim odgovornostima. Svi su učenici izrazili svoje emocije i razmišljanje kroz izradu plakata na temu prava na mir.

Obilježen Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma Učenici starijih razreda pod vodstvom profesorica povijesti i hrvatskog jezika te knjižničarke, 6. studenog osmislili su program povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma. Taj dan obilježava se zapravo 9. studenog u spomen na Kristalnu noć 9./10. studenog 1938. Prigodan program započeo je re-citacijama učenika 6. i 7. razreda, nakon čega je slijedila edukativna prezentacija, koju su izložili Luka Rogović i Adrijan Ru-žić, učenici 7.a.

Jesu li pažljivo slušali i što su naučili, pri-sutni su pokazali u kvizu koji je slijedio, a kojeg je vodila Inge Juričić (7.a). Događaju su prisustvovali i gosti iz Udruge antifašističkih boraca i antifašista Liburni-je i podružnice Matulji: Branko Afrić, Jozo Anić, Vinko Surina i Dušan Širola; kao i gospodin Dinko Tamarut, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije.Sve je popratila i ekipa Kanala Ri, u čijim je vijestima i objavljen prilog o ovom do-gađaju.

Kakve veze imaju bibliobus i legende o Kastvu? Učenici razredne nastave okupili su 20. listopada se na druženju organiziranom povodom 10. obljetnice Županijskog bibli-obusa. Verena Tibljaš, knjižničarka Grad-ske knjižnice Rijeka, u goste je dovela učiteljice Dragicu Stanić i Dubravku Uro-da te troje učenika iz OŠ „Milan Brozović“ Kastav. Oni su nam predstavili zavičajne slikovnice koje nastaju u njihovoj školi, a koje ilustriraju i prema legendama stva-raju sami učenici. Učiteljica Dragica maloj je publici pročitala Legendu od Bradonji i nogonji, i potaknula na čitanje ostalih sli-kovnica: Kako su Kastafci seli sol i sadili sardelice, Palerija, Košići, Si smo ga! i Štorija o Šparožnoj jami.Nakon zanimljivog susreta, učenici su posjetili županijski bibliobus, koji svakog drugog ponedjeljka dolazi do naše škole. Grupa učenika-knjižničara čestitala je bi-bliobusu rođendan kroz stihove i knjižni-čarki Ani koja u njemu radi predala mali bibliobus s likovnim radovima i čestitka-ma učenika škole.Od tada jedva čekamo ponedjeljke kada nam dolazi bibliobus i dovozi zanimljive knjige! Pridružite nam se i vi!

Mjesec hrvatske knjige Mjesec hrvatske knjige ove je godine bio posvećen ljubavi. Razmišljali smo i govo-rili o ljubavi. Za učenike matične škole i područnih odjela, knjižničarka je organizi-rala „Ljubavne piknike s knjigom“. Nakon slušanja kratke priče ili pjesme o ljubavi, učenici su imali priliku i sami interpreta-tivno pročitati ljubavnu pjesmu po izboru. Kako piknik podrazumijeva i hranu – gric-kali smo kolačiće u obliku srca.

Ugostili smo književnicu Melitu Rundek. Bilo je zanimljivo slušati anegdote o tome kako su nastale njezine knjige. Nasmijao nas je i Klaun Neno na predstavi „Živjela ljubav!“, na kojoj su plesali, pjevali i reci-tirali i čakavčići, polaznici produženog bo-ravka i djeca vrtića Brešca.Svi koje je ljubav nadahnula, mogli su na-pisati ili naslikati nešto na temu ljubavi za školski natječaj „To je ljubav!“. Autori naj-boljih radova bit će nagrađeni u prosincu.

„Komać čekan“…Kvarnerić!!! Na ovogodišnjem Kvarneriću, naša se škola predstavila u kategoriji do 12 go-dina. Pjesmu „Komać čekan“ pjevala je Nina Gregorović, učenica 3. razreda, a ple-sna pratnja bili su Nina Jurčić, Nicole Ju-ričić, Adrijan Ružić, Antonio Ružić i Nevia Stanić. Tekst pjesme nastao je u literarnoj radionici kojoj je mentorica Mirela Tuhtan, a za glazbu je zaslužna glazbena radioni-ca i mentorica Ivana Marčelja. Aranžman je osmislio Aleksandar Valenčić. Već prve večeri festivala, koja se 3. listo-pada održala u HKD-u na Sušaku, učeni-ci su osvojili nagradu za najbolje skupno pjevanje i 3. nagradu publike.Druga večer održala se u sportskoj dvo-rani u Matuljima, gdje je izvođače bodrila brojna domaća publika. Glasni navijači podržali su svaki izlazak naših učenika na pozornicu, pa se ovom prilikom zahvalju-jemo svim navijačima, a posebno učenici-ma 3. razreda i njihovim roditeljima.Pjesma „Komać čekan“ i njeni izvođači u Matuljima su osvojili sljedeće nagrade:- 1. nagrada stručnog žirija- 2. nagrada publike - 2. ukupna nagrada publike (zbrojeni gla-sovi obje večeri)- nagrada za naj ljubavnu pjesmu- nagrada za najljepši scenski prikaz.

Čestitamo!!!

17.10.2013. Jakob Lukas Gruber04.11.2013. Matea Sladić14.11.2013. Teo Kranjčec20.11.2013. Sara Grgurina20.11.2013. Cvita Strižić21.11.2013. Dean Nedoh 22.11.2013. Leona Iskra23.11.2013. Nikola Emšo28.11.2013. Zara Stanić08.12.2013. Sara Borgin13.11.2013. Leona Komen Lučić01.12.2013. Niko Andabaka 01.12.2013. Lucija Jurišić07.12.2013. Lola Škarica 08.12.2013. Sara Borgin

12.12.2013. Tino Tibljaš 20.12.2013. Lotta Nekić21.12.2013. Matia Karamarko23.12.2013. Aria Debić25.12.2013. Kaja Marot29.12.2013. Lara Ćirić 30.12.2013. Luka Bežulj01.01.2014. Irina Juretić02.01.2014. Andrej Petrc02.01.2014. Lana Stanojković03.01.2014. Enna Čolak11.01.2014. Lea Kršul12.01.2014. Borna Mandić12.01.2014. Mateo Mandić15.01.2014. Maja Gauš17.01.2014. Vito Rabak17.01.2014. Aleksej Dejanovčanin17.01.2014. David Hrvatin

24.01.2014. Dino Mandić31.01.2014. Natalia Kariž03.02.2014. Ivan Surina09.02.2014. Vito Vrenc24.02.2014. Nora Grus03.03.2014. Brina Jelušić07.03.2014. Fran Manola13.03.2014. Roko Diković16.03.2014. Jakov Lača16.03.2014. Adriana Filipaš21.03.2014. Lana Prelčić22.03.2014. Klara Spinčić22.03.2014. Emily Mejak27.03.2014. Monika Pošćić31.03.2014. Ema Golik07.04.2014. Dominik Komadina07.04.2014. Tomas Pochrzest15.04.2014. Arian Ciganović16.04.2014. Natali Mičetić24.04.2014. Marija Musić24.04.2014. David Velnić26.04.2014. Barbara Aljinović02.05.2014. Noel Corallini04.05.2014. Benjamin Gosić14.05.2014. Zoe Kulušić24.05.2014. Mateo Stanić21.05.2014. Dora Grabar 30.05.2014. Noelle Šuler Bistre04.06.2014. Artur Pašić05.06.2014. Adrian Marot08.06.2014. Carlos Ercegovac10.06.2014. Lucas Perišić15.06.2014. Lucija Degmečić19.06.2014. Matias Rupčić23.06.2014. Ella Sušanj24.06.2014. Karla Travaš27.06.2014. Gabriel Perčić07.07.2014. Enea Ravalico12.07.2014. Paula Leljak Francetić14.07.2014. Josip Šajić17.07.2014. Adrian Blašković20.07.2014. Alma Benković

23.07.2014. Dora Ružić27.07.2014. Vigo Debeuc28.07.2014. Jan Štemberger28.07.2014. Dario Borčić28.07.2014. Laura Grbac29.07.2014. Lucas Kostadinov31.07.2014. Tony Kuzmanić31.07.2014. Filip Ujčić01.08.2014. Naomi Surina04.08.2014. Lana Sanković06.08.2014. Hanna Hlanuda09.08.2014. Karlo Viskić13.08.2014. Magdelena Majstorović16.08.2014. Ana Kovačić20.08.2014. Filip Ban26.08.2014. Ana Grgetić27.08.2014. Gabriel Josipović29.08.2014. Ivan Modrić30.08.2014. Lea Todorović02.09.2014. Anastasia Luketić Petrović11.09.2014. David Lipić

25.09.2014. Tin Milotić30.09.2014. Fabijan Rumac01.10.2014. Mila Peršić08.10.2014. Ivana Štemberger22.10.2014. Mihael Stanić12.11.2014. Andre Jaklin15.11.2014. Lea Leber16.11.2014. Dominik Trbović17.11.2014. Nika Svrakić

Matični ured Matulji

Rođeni Andrej Petrc

Ena Čolak

Dora Ružić

Jan Štemberger

Lana Prelčić

Nika SvrakićNoel Corallini

Dobri Božići

i dobri blagdani!

051/ 273 821Sretni blagdani!

Dobe blagdane žele Vam

David Lipić

Mići del onega ča smo delali va 2014...

Va Dome Permani 16. jenara je održan “Izbor za najpusnu divojku“, a mej pet divojak za najboju je zibrana Tea Ćiković, prava pusna malica

Va udruge „5€” va Šapjanah organizirali smo radionicu delanja kroštul pod radnen nazivon Miss kroštula... Na slike su najmlaji sudionici ovoletnje radionice

Kroštuli su postale zaštitni znak TZO Matulji za vreme pusta 2014., pa smo pozvani va emisiju Dobro jutro Hrvatska da prezentiramo recept... Moramo Van reć da i va Zagrebe vole kroštuli!

Malo drugačija vrsta izbora održana je 07. februara va Žejanke... Iskali smo najboje muške cice i guzice... Na prvoj „Noće kraljic“ ko najboji su se pokazali Dado, Robi i Struja

Javljanje uživo va emisiju Dobro jutro Hrvatska z Velega Brguda i najava zvončarskeh pohodi

Ovo leto predstavljen je novi vizual Opatijske rivijere, povodom 170 let turizma va Opatije. Uz Matulji, turističke zajednice u sklopu Opatijske rivijere su Kastav, Opatija, Ičići, Lovran i Mošćenička draga.

Djelatnice Turističke zajednice Matulji redovito se odazivaju na akcije darivanja krvi... Pozivamo seh vas da se priključite!

TZO Matulji je predstavila i promovirala nematerijalnu kulturnu baštinu na 36. Međunarodnen sajme turizma va Beograde

Na Velen Brgude je 22. febrara održan prvi maškarani Tomosfest... Daž je malo poremetil plani, ma oni najuporniji su prišli i pokazali dažju rogi...

TZ M

atul

ji

12

Parićala: Marina Andrijanić

Zvonejski Zvončarri

Mrzal dan se j’ zbudil,

Va sele šušur je storil,

Zvonci se čuju, tuli rog,

Zbudite se judi, Rukavac je poć!

Sakega kraja zvonci se čuju,

Muži i fanti – si se parićuju.

Veli je to dam aš spravit se j’ poć,

Na videlo stavit vas ponos i moć.

Zvončari smo Zvoneće,

Rano jutro već se kreće,

Na rigi maja, bele brageše,

Zvonci i koža, srce zatrepće.

Klobuk na glavu, balti vajer,

Partite fanti po puteh stareh.

Materi, noni, ženi i deca,

Seh prati veli ponos i sreća.

Srca tuču i suza pride,

Na partence si jih z gušton vide

Pul Lovrićeveh čuda j’ judi,

Prišli su videt i saki sudi,

Užanca j’ ovo ka neka traje

I drugi pust da nan pride vaje.

Karin Mohorić

Leta 2013.

Pust 2015. - kalendarKalendar događanja

Kraj pusta obilježili smo kroz jenu zanimljivu suradnju. Fotografkinja Suzana Holtgrave je za njemačku novinu Die Kaltblut Magazine slikala Brgujski zvončari, Halubajski zvončari i Grobnički dondolaši ki su poslužili ko „kulisa“ za snimanje modnega editorijala…

Cestit Bozic i sretno u 2015. godini!

^ ^`

06.01. POČETAK PUSTA - Žejane

07.01. POČETAK PUSTA – Mune

16.01. IZBOR ZA NAJPUSNU DIVOJKU

17.01. ANTONJA - predaja ključi Pusnen juden – Matulji na četire za polne

17.01. PUSNI TANCI

22.01. LIKOVNO NATJECANJE UČENIKA OSNOVNIH ŠKOLA IZ MATULJA, BREŠCA, VIŠKOVA, KLANE, KASTVA, OPATIJE I LOVRANA, NA TEMU «PUST« TE PODJELA NAGRADA - škola Matulji

24.01. PUSNI TANCI

29.01. «XII. FESTIVAL PUSNE HRANI» – Hangar

31.01. MAŠKARANA BICIKLIJADA PO PUSNEH PUTEH - kotizacija 50 kn, u cijenu uključeni vodič i ručak, u slučaju lošeg vremena odgađa se za 07.02.

31.01. PUSNI TANCI

05.02. «V. PUSNI VREMEPLOV» - Rukavac

06.02. „II. NOĆ KRALJIC“ – caffe bar Žejanka, Brešca

07.02. PUSNI TANCI

14.02. «XX. ZVONČARSKA SMOTRA» – DAN OPĆINE - PUSNA SUBOTA – Matulji

14.02. PUSNI TANCI

15.02. PUSNA NEDEJA - Zvončari od Mučić gredu na tradicionalni pohod, pul Matuj su na polne

16.02. PUSNI PONDEJAK - Zvončari z Rukavca tradicionalno zvone po Kućeloven komune, Zvončari z Bregi tradicionalno zvone po brežansken komune, po seh mesteh općini se pobiraju jaja

17.02. PUST - Žejanski zvončari tradiconalno zvone na Munah, Munski zvončari tradiconalno zvone po Žejanah, Zvončari z Rukavca tradicionalno zvone po Rukavačken komune, Zvončari Zvoneće tradicionalno zvone po zvonejsken komune, po mjesteh općini se pobiraju jaja

18.02. PEPELNICA - po mjesteha općini pali se Pusta

Pješačenje po zvončarskeh puteh, Rukavac - Zvoneća – Rukavac

Parićala: Marina Andrijanić

Rupajska ugostiteljska dinastija

Gostilna „Kod Milana“ na Šranjgi

Ošt

arije

14

N aša štorija od stareh oštarij ke su i dan danas va funkcije na-stavjamo z jednun pul ke ste

sigurno čuta puti pasali, morda se ki put i fermali, ma sigurno doste tega niste znali. A nisan znal ni ja, a naj-prvo to da je još jako vitalni, iako je va deveten desetleće svojga živjenja, Vinko Surina izdanak jedne poznate rupajske ugostiteljske dinastije.

TREBALO JE ZIBRAT Kad se spomene Vinko Surina, većine će prva asocijacija bit priznati druš-tveni radnik ki je bil na puno funkciji od odbornika, vijećnika do Predsed-nika Skupštine Općine Opatija i ki se je vavek i jako agilno zalagal za svoj kraj i čuda storil za celu našu druš-tvenu zajednicu. Drugen će Vinkotovo ime zbudit uspomeni na zlatnu eru matujskega auto-moto sporta, tamo krajen pedeseteh i početkon šezde-seteh kada je na svojen Ducatije 125 jako uspješno nastupal na moto utr-kah za Prvenstvo Hrvatske i Jugosla-vije, a imel je i međunarodneh uspje-hi. Za motori je i dan danas vezan aš još vavek sede na svoj Ducati i parti na kakov oldtimer rally ili susret mo-toristi. Oštarija ku je njegov nono Josip otprl 1892. leta još vavek je va vlasništve familije Surina iako je još od 1978. va najme drugeh ugostitelji. A nisu se Vinko i njegova familija štufali držat oštariju pak su je afitali, nego razlog je bil ča je teh let Vinko bil na visokoj funkcije Predsjednika vijeća mjesnih zajednica i direktor va Luke Rijeka, a va to vreme bit na funkcije i imet

privatnu oštariju ni bilo poželjno. Ja, takova su to vremena bila. Trebalo j’ zibrat i Vinko je zibral društveno-politički rad va ken je puno postigal i po čen ga čuda judi jako štima, ma kako to već uža bit, više po svete nego doma. Pred malo se je povukal va po-litičku penziju ma vrag mu ne da mira i još vavek jako aktivno prati se ča se va našoj općine dogaja i z velen žaron to komentira. Mogli smo mi do drugi dan jutro ćakulat i od politiki i od mo-tori i od česa got ćete aš je njegovo znanje i iskustvo (pre)veliko ma ov put smo se ipak držali oštarije i oštarske-ga dela i to nekada i sada.

DOBRI OŠTARIZačetnik oštarske tradicije va fami-lije Surina bil je Vinkotov nono Josip (Pepo) ki je imel još tri brati i jednu sestru. Zanimljivo je da su osim Josi-pa oštarije otprli još dva brati Luka i Janez, tako da su Staržupanovi, kako njin je bil kućni nadimak na kraj 19. stoleća imeli tri oštarije ili gostilne va Rupe. Ime Janez i naziv gostilna bili su uobičajeni va to vreme buduć da je čuda dece hodilo va slovensku osnovnu školu va Jelšane tako da i danas mjesni govor Rupi broji više od sto slovenskeh besed ke su se udo-maćile. Nisu se va to vreme slučajno otpirale tolike oštarije. To je vreme povećenega intenziteta saobraćaja va prven rede zaprežneg kol z okoli-ce Bistrca prema Reke i Opatije. Za razliku od drugeh dveh brati Josip je storil kuću za gostilnu zvan sela na raskršće frekventneh prometneh pravci, a va blizine mitnice kade su

se si furmani morali fermat i platit neč kako danas cestarinu. Mitnicu su ovde zvali Šranjga (v Rukavce je npr. Štranjga) i taj toponim je ostal do dan danas pak su i za gostilnu rekli „na Šranjge“. Josip je i sam bil furman i imel je dva para konji pak je uz ošta-riju storil i štalu za svoji konji, a mo-gal je prijet na prenoćište još tri pari konji. Josip je umrl mlad, već 1907. leta, a malo zad njin i žena. Pustili su zad sobun gostilnu i šest miće dece jedan drugemu od uha do uha. Deca su dobila svoji skrbniki ki su skrbeli za njih, ali i vodili oštariju. Trbuhon za kruhon va boji svet i Prvi svec-ki rat raspršili su familiju Surina od Meriki kamo su šli tri brati do Rusije kamo je finil Milan Surina z nepuneh 17 let kot austrijski soldat. Arival se je živ vrnut i z 21 leto je 1920. počel vodit oštariju ku je otrprl njegov po-kojni otac Josip. I on je imel konji, ali štalu više nisu rabili za furmani. Leta 1922. Milan se je oženil za Ma-riju Simčić z Rupi rojenu 1902. i sku-pa š njun, a potle i uz pomoć nevesti Ivanki, Vinkotove ženi, držal oštariju do bimo rekli lepeh let, do 1978. leta kada su je dali va fit pofin razlogi keh smo već spomenuli. Milan je va to vreme jako razvil oštarski posal. Z svojmi konji je hodil preko Mun do Buzešćini po vino za letnji štajon, a va Vižinadu za zimski štajon. Imel je šmeka za dobru pijaču pak je znal da vino z Buzešćini ostaje preko leta kvalitetno, a ono z Vižinadi je bilo najbojo va zimsken periode. Držalo ga se je va drveneh bačvah s keh se je i točilo, a va to vreme se je puno

Piše:Alfred Šaina

Oštarija ku je Josip Surina, Vinkotov

nono otprl 1892. leta još vavek je va vlasništve familije. Kad se

spomene Vinko Surina, većine će prva asocijacija bit priznati društveni radnik

al će pak zbudit uspomeni na zlatnu eru matujskega auto-moto sporta. Va više od 120 let tradicije ove oštarije bilo je čuda

lepeh, ma je i oneh grdeh momenti. Morda najteži period za oštariju je bil

nakon kapitulacije Italije 1943. kada va Rupu prihajaju

Nemci.

Familija Surina spred oštarije 1951.

više pilo črno vino nego belo aš je za težaki i delavci bilo krepjo. Vavek kva-litetno vino bili su jedan od razlogi da su va oštariju rada navraćali ne samo Rupjani nego se tamo preko Novo-kračin do Bistrca, Zabič, Knežaka, Šapjan, Jelšan do Podgrada. Najviše se j’ delalo po nedeje aš je preko cesti bila boćarija, a rada su i na karti igrali. Va ponude je bila i bira i to dve sorti ku su z Udin pripejevali, ali u odnosu na črno vino pila se je puno manje. Vino se je najviše naručevalo na litri ili na duplice.

NISU SE SMELE KANTAT DOMAĆE PJESMI Ma ni ni va to vreme teklo med i mle-ko za sen ča je oštarija lepo delala. Va to vreme v Reke je na vlaste bil D’Annunzio z svojmi arditi ki su bili organizirani va tkz. Squadre pak su ih zvali i squadristi. Po nedeje su užali na dveh kamioneh, a na saken po dvajsetak squadristi potegnut i do Rupi. Ne jist i pit nego tuć judi ako su čuli da se va oštarije kantaju hrvac-ke al slovenske pjesmi. Ki njin se je oduprl su ga napili ricinusovega ula. Terorizirali su brižni judi ki su jedino nedeju imeli za malo se zabavit i po-činut.Va to vreme teško se je moglo preži-vet samo od oštarije pak su se muš-ki ćapali i sakakovega drugega dela kade j’ bila prilika ku liru zaslužit. Leta 1931. počela je izgradnja kako su onput zvali autostradi Trieste – Fiume kroz Rupu, pak se je i Milan prijavil delat da ćapa kakovu žurna-du. Prilikun jednega miniranja Milan se je povredil i Talijani su mu priznali invaliditet pa je dobil i odštetu s kun je 1934. kupil prvi auto va Rupe. Imet auto samo za se, va to vreme je bil prevelik luksus pak je moral vozit na tkz. noleggio. To ni bil taxi va klasič-nen smisle nego više kot vožnja na poziv i to za talijanske vlasti. Čuda puti je vozil do Reki pak je za nazada pul Matuj va Zone france nalel ben-zini. Na Dugane proti Jušićen financi su z napošnun palicun merili koliko je benzini va aute aš je količina ka se je mogla kupit bez poreza bila ogra-ničena. Milan je znal da postoji jedno mesto na Dugane kade auto ne stoji drito pak je financon merica pokaže-vala manje nego ča je benzini u stvari bilo. Vavek se je šegavo parkiral na to mesto. Pul Šmogori je isto bila fi-nanca ma tamo je se bilo na driten pak nisu mogli varat.

GORELA JE OŠTARIJAVa više od 120 let tradicije ove oštarije bilo je čuda lepeh, ma je i oneh grdeh momenti. Morda najteži period za oštariju je bil nakon kapitulacije Italije 1943. kada va Rupu prihajaju Nemci. Kad je Italija kapitulirala soldati su se masovno predavali i polagali oružje i opremu partizanon. Mej temi partiza-ni se je, moremo reć slučajno, našla i Vinkotova sestra Darinka ka je bila zgodna mlada divojka pa su njoj par-tizani na glavu stavili titovku i malu talijansku pušku i bila j’ š njimi više onako, bimo rekli, za reklamu da se vidi da i mlada partizanka razoruža-va neprijateli. Ja ma, jedan talijanski oficir je nakon kapitulacije pristupil va jedinicu ka je stala na njemačku stranu i vrnul se va Rupu. Fašiston je prokazal mladu partizanku pak je cela familija bila osumnjičena da po-moru partizanon. Zaprli su njin ošta-riju i potirali ih vanka pak je Milan z svojun familijun šal nazad na starinu va selo, va Rupu, a Darinka, divojka od 20 let i stareji brat Milo sklonili su se pul barbi i teti v Reke i va Trste da zbe-gnu daljnji progon. Oštariju su Nemci i fašisti pretvoriili va svoju kazermu. Početkon maja 1945. Leta okol Rupi i va Rupe vođene su teške bitki. Nemci su ogorčeno štitili cestu ka njin je bila jedina odstupnica prema sjeveru. Va povlačenje su zapalili i Milanovu ošta-riju. Milan je z Rupi gledal kako mu kuća gori, ali pomoći ni bilo.Ni bilo koristi plakat leh prevrnut ru-kavi i obnovit spaljenu kuću. Već 1949. leta Milan opet otpira gostilnu, ali ne privatno nego jedino kako se je va to vreme moglo pod Zadrugu. Polovi-cun 50-teh let kada pomalo popušća kruta partijska stega, oštarija je opet va vlasništve i pod upravun Milana i njigove familije. Va to vreme dobiva i ime ko je zadržala do skoro današ-njeh dan „Kod Milana“. Bila su to zlat-na vremena za oštariju. Promet kroz Rupu strahovito raste pak se bilježi i do 20.000 auti na dan. Za razliku od drugeh oštarij ke se va Rupe otpiraju, Kod Milana ni nikada uvedena kuhi-nja. Va ponude su imeli od hrani samo kvalitetan istarski pršut i va to vreme moderna, trdo kuhana jaja. Pršut se je rezal na ruki, a godišnje ga j’ pasa-lo i do 300 kusi. Pak računajte. Jedan muški je rabil samo za pršut rezat. Dosta prometa storilo se j’ i z likeri. Ajerkonjak, kruškovac, anizeta, ama-ro i slične pijači bile su čuda štimane-je od domaće rakije.

Moglo bi se reć da je naručit žmujić rakije bilo sramotno i za rug. Sako vreme svoju modu nosi, pa tako i va pijače. Danaska bi se sigurno pol oštarije va te obrnulo da na glas na-ručiš kruškovac.Do 2005. leta oštariju je držalo nekoli-ko ugostitelji, više, al manje uspješno, a onda je predelana va moderni kafić ki se zove Carpe Diem, a uspješno ga vode domaći dečki z Rupi, Denis Požar i Alen Gržinčić. Vinko je danas ponosan na činjenicu da je svoj lokal afital magari za manje šoldi, ma do-maćen juden.

KI PUT TREBE SAMO MALO PRAH OTPUHAT A kako ćeš ćakulu finit leh va oštarije z domaćemi judi. Nisan mogal, a ne pitat kako su se prinavadili na činjeni-cu da su od silneh tisuć auti ki su ovu-da pasevali postali radi katastofalneh prometneh rešenji keh, neki za to pla-ćeni ne umeju rešit slepo crevo. I do-bil san odgovor ki me je i začudil ma i razveselil. „Ča biš otel?“ su mi rekli, Rupa ima pet lokali od keh tri imaju i hranu va ponude, više nego vi pul Ma-tuj. I bome istina je, a razveselila me je činjenica da oni i daje osjete kako se to po domaću reče moving. I ima ta Rupa neki šarm magari danaska moreš na ceste sedet na onen raskr-šće od kuda su se uževali TV reporteri javit s pozadinun od stotine auti va ko-lone i reć da se javlja iz Rupa, a ja bin bil najraje ča va televiziju zakuril. I z pomalo puste ma lepe Rupi put pod nogi i nazad zdolun. I po stoti put mi-slin sam sobun po pute. Koliko lepeh, al manje lepeh, ma sakako interesan-tneg štorij skriva naš lepi kraj. I dana-ska ću sest na bicikletu i poć do Rupi. Sest ću na kafe va Carpe diem i mislet ka škoda da si ovi judi ki ovuda pasuju ne znaju ovistu štoriju. Od sad će vas malo više znat aš trebe ki put samo malo prah otpuhat.

Pred oštarijun novi motor

Vjenčani

21.12.2013. Matija Radobuljac i Blanka Kusanić18.01.2014. Danijel Bašić i Josipa Žarković Valentinuzzi15.03.2014. Aljoša Šipić i Jasminka Ferboković22.03.2014. Anton Seccareccia i Marija Brnčić04.04.2014. Ivan Balgavi i Irena Jurinović12.04.2014. Siniša Ciganović i Petra Grgat26.04.2014. Franko Ružić i Keti Sušanj10.05.2014. Tihomir Viskić i Nikolina Rakita10.05.2014. Jure Vukić i Ana Frlan17.05.2014. Dominik Kirasić i Ivana Topalović14.06.2014. Sebastian Debeuc i Robin Starčić18.06.2014. Mark Denys Jenkins i Ila Mehrotra19.06.2014. Robert Vukoja i Ines Brusić21.06.2014. Andrija Čivić i Ana Lipovac21.06.2014. Tomislav Matijašević i Kristina Kajić28.06.2014. Domagoj Jaklin i Eni Kućel

28.06.2014. Simon Hrvatin i Marina Mrvčić05.07.2014. Zoran Dorčić i Martina Radetić19.07.2014. Kruno Zožić i Mirela Slama02.08.2014. Vlado Divković i Ilona Varga16.08.2014. Krunoslav Kozina i Vesna Antunović19.08.2014. Anto Margić i Sanja Kolundžić23.08.2014. Dražen Krnjatić i Slađana Macura23.08.2014. Tomislav Šušnja i Larisa Božić09.09.2014. Petar Brekalo i Draženka Debelić13.09.2014. Arijan Verbić i Petra Brnčić19.09.2014. Robert Perčić i Iva Barbis20.09.2014. Nenad Štemberger i Anita Stopar20.09.2014. Damir Kranjac i Dušana Sanković20.09.2014. Ranko Poldrugovac i Ana Samsa11.10.2014. Srđan Brajčić i Ana Šuljić

Jelena Sanković i Damir Kranjac Keti Sušanj i Franko Ružić

Dražen Krnjatić i Slađana Macura Nenad Štemberger i Anita StoparMat

ični

ure

d M

atul

ji

16

Sretan Božić i Novo leto

Jušići 44 - vl. Štemberger KarmenTel: 051 / 276 339

Ivona Tubić niže uspjeheIzvrsni rezultati matuljske karatistice

P rošla godina bila je iznimno plod-na za matuljsku karatisticu Ivonu Tubić, koja je zbog svojih uspjeha

proglašena i zaslužnom sportašicom u 2012. godini. Članica Karate kluba Volosko lani je osvojila treće mjesto na Europskom prvenstvu u Bakuu (Azerbaijdžan) – u kategoriji mlađih seniorki do 60 kg, a bila je i drugopla-sirana na Europskom prvenstvu na Tenerifima (Španjolska) kao član eki-pe, drugoplasirana na Svjetskom se-niorskom prvenstvu u Parizu (Fran-cuska) kao član ekipe, trećeplasirana na seniorskom PH kao član ekipe, te osvojila 3. mjesto na Balkanskom pr-venstvu u Herceg Novom i 1. mjesto u ekipnoj kategoriji, kao i niz nagra-da na turnirima u Samoboru, Vele-nju, Lignanu, Čačku, Slavonskom Brodu... Uspjehe je nastavila nizati i u narednim godinama, a proljetos je niski medalja dodala još jednu bron-cu s Europskog prvenstva.

Nakon svjetskog juniorskog zlata otprije tri godine, nastavljate nizati izvrsne rezultate i u seniorskim kategorijama. Koliko je zahtjevno baviti se karateom na tako visokoj razini, koliko to traži truda i odricanja u drugim dijelovima života, te kako usklađujete sportske i ostale obaveze?Moram priznati nije lako. Dosta puta iziskuje odricanje ali kasnije kad dođu rezultati i vidite da se sve isplatilo. Potrebna je samo dobra volja i organizacija pa se sve uspije uskladiti

i za sve se pronađe vremena. Kako bi izgledao dan karatistice? Uglavnom se prilagodim rasporedu na fakultetu pa to uskladim s treninzima, a ostalo iz dana u dan isplaniram.

KARATE JE ŠAH NA TATAMIJU Kako ste se počeli baviti ovim sportom, koja je bila motivacija za ulazak u svijet borilačkih vještina? Zbog čega ste odabrali karate, i po čemu se on razlikuje od ostalih borilačkih, ali i drugih sportova?U prvom razredu osnovne svi smo iz razreda krenuli na karate. Dvorana je doslovce bila puna djece, ali kako je vrijeme odmicalo sve nas je bilo manje i sada sam od cijele generaci-je ostala ja. Trenirala sam pet godina paralelno karate i rukomet i ono što je presudilo da ostanem u karateu je to što je karate zapravo šah na tata-miju. Mora se znati procijeniti protiv-nika što brže, a u stotinki se mora procijeniti situaciju i snaći u njoj. Do-zvoljeno nam je koristiti se rukama nogama i koristiti rušenja pa se po tome razlikuje od drugih borilačkih sportova jer kao da smo sve spojili u taj jedan.

Opatijsko-matuljski kraj posljed-njih je godina iznjedrio niz kara-tista koji ostvaruju vrhunske re-zultate na europskom i svjetskom nivou, i to uglav-nom u ženskim ka-tegorijama... Ima li neka tajna u treni-ranju karatistica koju znaju samo ovdašnji treneri?Istina u našoj županiji cure su stvarno izuzetno dobre i možda je upravo to tajna. Jedna drugu stalno tjeramo na napredak.

Uspjehe u karateu, ali i drugim sportovima, nije pratio i razvoj sportske infrastrukture. Hoće li skori završetak dvorana u Opatiji i Matuljima, odnosno poboljšanje uvjeta treniranja, dati i dodatni po-ticaj za bolje rezultate?Što se tiče novih dvorana, vjerujem da će dati poticaj za bolje rezultate u svim sportovima. Vidite da netko prati i cijeni to što smo postigli napornim radom te da se trude da nam pruže što je moguće bolje uvjete kako bi nam bar donekle olakšali i vjerujem da će na taj način doprinijeti razvoju cjelokupnog sporta a ne samo karatea.

Karate još nije olimpijski sport, ali postoje naznake da bi u nekom od sljedećih ciklusa mogao postati. Kad razmišljate o izazovima pred vama, spadaju li tu možda i Olim-pijske igre? Koji su planovi za bu-dućnost?Šteta je što karate nije olimpijski sport, ali možda uspije ući pa 2020. godine budemo gledali karate na Olimpijadi. Međutim, to je tek za osam godina pa nemam još toliko daleke planove. Trenutno imam u planu što bolje se spremiti i dati sve od sebe na Europskom prvenstvu, a onda ćemo planirati dalje.

Piše:Davor Žic

oko

nas

17

„U prvom razredu osnovne svi smo

iz razreda krenuli na karate. Dvorana je doslovce bila puna

djece, ali kako je vrijeme odmicalo sve nas je bilo manje i sada sam od cijele generacije ostala ja. Trenirala sam pet godina paralelno karate i rukomet i ono što je presudilo da

ostanem u karateu je to što je karate zapravo šah na

tatamiju.”

Zlatni Busch Rukavac

Dobri

blagdani!

Kompletno uređenje i održavanje vaših okućnica: Šišanje živica Krčenje šikare Rušenje drva Sijanje travnjaka Odvoz materijala

097-792/8077 & info@zlatni-bush.hr

PROLOM OBLAKAzgubjena bitka z jako čuda žrtav Operacija Wolkenbruch poznateja kako Romelova Ofanziva

zani

mlji

vost

i

18 O veh dan dosta se je po novinah pisalo od Miklavije. Čudo od ula-ganji, čudo od noveh radneh me-

sti, ma mane se vidi da j’ tu više dima leh pečanji. Ma, ćemo benj videt ča će od sega tega skupa bit. Ako ča bude i kada bude malo će kemu od seh judi ki tamo budu po nekakoveh posleh bit poznato da se je na ten područje do-godila i jedna od najkrvavejeh epizodi drugega sveckega rata va našeh kra-jeh. Ma zaspraven jedna od, aš jih je bilo više, a od sake bi se mogla (grda) štorija napisat.

RAT JE KOMAĆ BIL PRED VRATI Ratna dogajanja va našen kraje do-gajala su se, more se reć, na refuli. Počelo je 1941. leta kada su naši judi evakuirani va Italiju aš se je parićaval napad na Jugoslaviju jušto z našeg kraji pak se je otelo zbeć civilne žrtvi. Za sreću, Talijani su pasali preko gra-nice bez otpora pak su se i judi brzo vrnuli živi i zdravi svojen kućan. Neki su ostali bez blaga, najviše krav ke su morali za par lir prodat trgovcu Lam-frediju pul Mučić, ma glavno da j’ gla-va ostala na rameneh. Do kapitulacije Italije početkon setembra 1943. leta ni bilo većeh ratneh operaciji. Po Učke, Lisine i na Krase djelovale su manje partizanske četi ke su vršile sabotaži, diverzije i manji napadi na talijanske jedinice i njihu infrastrukturu, a Tali-

jani su sako toliko poduzimali akcije s kemi su provevali uništit partizanske četi. Nekoliko su ih i apali, nekeh su streljali, a neki su finili va pržun. I tako su prve dve leta rata pasale bez većeh borbi i bez puno žrtav kad je na 8. setembra 1943. leta Italija kapitu-lirala. Med judi je nastalo velo odu-ševljenje. Isti dan kad je objavjena kapitulacija, mladi matujski antifašisti su z bati brzo razbili natpis na općine municipio, razbijali su se i si drugi fa-šistički simboli, a formirani su Narod-no oslobodilački odbori ki su preuzeli vlast i razoružavali talijanski soldati ki su, većina, komać i čekali predat oruž-je i partit od kuda su prišli. Jedan manji del priključil se je partizanon ili je, a najveć sporadi familije al kakove divojki, ostal va našeh krajeh. Teh dan vladala je vela euforija, eksplozija odu-ševljenja nakon preko dvajset let oku-pacije. Slavilo se je naveliko. Računali su da j’ rat finil. Prevarili su se. Rat je komać bil pred vrati.

OD OVISTE OFENZIVI JAKO SE MALO ZNAPak Iako slaba i nerazvijena, parti-zanska obavještajna služba imela je podatki da se spravja njemačka ofan-ziva na Istru i naši kraji, ma kako će se kašneje pokazat, neiskusni i pomalo euforični partizanski komandanti pod-cjenili su njemačku snagu i moć i to je prneslo do tragičneh posljedic po-

gotovo za novoformirane partizanske jedinice sastavjene najveć od mladeh i neiskusneh borci ki su se masovno prijavjevali potla talijanske okupacije. Va škole su nas jako filali z pet neprija-telskeh ofenzivi va keh je saki put drug Tito pobjedil i nadmudril brojčano ja-čeg i bolje naoružanog neprijatelja. Od oviste ofenzivi nisu nas vadili va škole, literaturi skoro pa da ni, spomeniki ne postoje, tako da je jako teško pra-vu istinu znat. Razlog je jednostavan. Ovo je bila zgubjena bitka z jako čuda (nepotrebneh) žrtav. Ni pretjerano reć da su Nemci na područje Istre i naše-ga kraja toliko razbili partizani da se do kraja rata nisu po sen sega refali. Pofin tega je to postala tabu tema od ke se ne govori. A čin se od nečesa ne govori, prah povijesti to brzo pokrije. Ma, provajmo ga sejdin malo otpuhnut pak da i ove manje lepe stvari ostanu mlajen va dotu. Italija je, kako su Nemci i očekivali, kapitulirala, a Savezniki su se skrca-li va južnoj Italije i počeli napredovat prema sjeveru. Njemački generalštab procjenil je da postoji realna opasnost da savezničke jedinice z brodi pridu do Istre i Kvarnera i tu se skrcaju. Zato je trebalo poduzet brzu i učinkovitu ofenzivu da se to spreči. Ofenziva, od-nosno vojna operacija nazvana je Wol-kenbruch ča bi va prevode bilo prolom oblaka, a za komandanta je odrejen general Erwin Rommel pak je imela

Piše:Alfred Šaina

Se je počelo 1941. leta kada su naši

judi evakuirani va Italiju. I tako su prve dve leta rata pasale

bez većeh borbi i bez puno žrtav kad je na 8. setembra 1943. leta Italija

kapitulirala. Teh dan vladala je vela euforija, eksplozija oduševljenja nakon

preko dvajset let okupacije. Slavilo se je naveliko. Računali su da j’ rat finil. Prevarili su se. Rat je

komać bil pred vrati.

Skica ofanzive Nemci na Poklone

zani

mlji

vost

i

19

i naziv Rommelova ofanziva. Rommel ni bil slučajno odrejen da vodi ovistu operaciju. Jedan od najsposobnejeh njemačkeh generali bil je va to vre-me na prisilnen odmore nakon ča je, ne z svojun krivicun, nego radi kriveh naredbi odzgora zgubil va sjevernoj Afrike. Hitler je znal da se Rommel želi vrnut na vela vrata i da će akciju izvest besprekorno. A, tako je i bilo.

KOMANDNI KADAR BIL JE BEZ ISKUSTVA Na našen područje djeloval je parti-zanski odred Učka va sastave 2. Istar-ske brigadi ki je teh dan trebal prerast va 3. brigadu i pokrival je područje od Krasa preko Lisini do Učki uključujuć zapadnu stran cesti Matulji - Rupa. Spod Učki proti moru do Preluka je bila rasporejena lovranska četa, a Kastavsko-sušački odred je držal po-dručje istočno od cesti Matulji – Rupa i celu Kastavšćinu. Partizanske jedinice bile su formirane od većinom mladeh i neiskusneh borci od keh dobar del ni nanke vojsku služil, a da ne govorimo da komandni kadar ni imel ama baš nikakovega vojnega iskustva. Va ko-mandu va Pazine prišli su informacije da na Istru kreće njemačka vojna sila i prnešena je odluka da glavinina par-tizanskeh jedinic parti proti Gorskemu kotaru i to preko cesti Matulji – Rupa, a manji del će ostat va Istre i štitit odstu-pnicu. Ma, vrlo loša komunikacija mej jedinicami i euforično raspoloženje, a govore svedoki i da se j’ teh dan i pilo preko sake meri, prnesli su do tega da je pokret debelo kasnil, odnosno Nem-ci su bili brži i presekli su partizanon put na nekoliko mesti.Na drugega oktobra 1943. leta Nem-ci su krenuli z Trsta, a proti njin su šle nasprotu jedinice ke su već bile va garnizoneh Pula i Reka. Koliko njin je bila važna ta operacija govori podatak koliku vojnu silu su angažirali: SS gar-dijska divizija Adolf Hitler, 44. i 71. pje-šačka divizija, SS oklopna divizija Her-man Goering i se raspoložive policijske

snagi ke su već bile na oven područje. Ukupno okol 35.000 soldati. Glavni pravci kretanja su bili Trst – Reka i Trst – Buzet. Istega dana zauzeli su cestu Rupa – Matulji i presekli put istarsken partizanon ki su krenuli z Istre i va to vreme su bili na područje Planika i Li-sini. Zaprli su i pravac prema Ilirskoj Bistrice pa je odred Učka z okol 600 borci ostal va okruženje i proveval se je spojit z ostalemi jedinicami ke su šle z Istre preko Učki proti semo. Nemci su napali i z zračnemi snagami i bombar-dirali su Pazin kade je bila komanda. Istovremeno su avioni nadletali i naše područje i spušćali su na tisuće letki i to po šumah kade su bili partizani. Pozivali su ih na predaju, obećevali da se moru mirno doma vrnut itd., a ča je djelovalo na određeni broj borci ki su pustili oružje i počeli dezertirat i bežat nazad doma ča je demoraliziralo novo-pečeni borci.

PUŠKI KONTRA TENKI I OKLOPNEH VOZILNemci su prihajali i z pravca Vodic, Mun i Žejan i se više su stiskali prostor proti caste Matulji – Rupa kade je bila većina partizani i čekala momenat da se prehite preko cesti. Tu je nastradalo čuda borci. Nikad nećemo jušto znat koliko aš se je ta neslavna epizoda let i let skrivala od javnosti. Oneh ki su se arivali prehiti va Lužine su čekali kuriri ki su ih pejali daje proti Grobniku. Ma, Nemci su opet bili brži i zaprli su pravac Rupa – Lipa - Klana – Saršoni – Lubanj tako da je i tu nastradalo čuda našeh. Samo manji del partizani arival je preko Platka prit do Gorskega kota-ra aš i na područje okol Obruča su već bile njemačke pa-troli.

Većina gubitki našeg borci bila je, znači, na područje Miklavije, ma i na drugeh mesteh je bilo dosta žrtvi. No-vopečeni borci nisu bili svjesni s ka-kovun vojnun silun Nemci prihajaju pa su na više mesti postavjali zasjedi i straži. Puški kontra tenki i oklopneh vozili. Nemci su to brzo rešavali tako da je ubijeno dosta našeh judi po seh pravceh njemačkega prodora. Neki su se i razbežali. Frane Šepić Ber-tin opisal je va svojoj knjige Štorije od Rukavca…. anegdotu kako su se mej Bregi i Frančići si ki su bili va zasjede razbežali. Jedino je ostal Pepić Paćela i to s puškun, pak kad su Nemci prišli ni se znalo ki se više kemu čudi Nemci Pepiću, al Pepić Nemcon. Inšoma, vi-deli su da ni na sen šeste pak je finil va pržun i zivukal se. Pul Frančić je neki zapucal pak su zapalili kuću, a istega dana su z tenka ki je hodil od Jušić h Matujan pogodili i rukavašku crekav. Još je kuć i skadnji nastradalo na nji-hen pute. Od kuda got je ki zapucal, al kade su misleli da se ki skriva. Samo su rušili i palili. Nekoliko kuć je i pul Trtan spaljeno i par judi ubijeno samo zato ča su bili sumjivi.„Najveseleje“ je bilo pul Matuj. More se reć da je ta 3. oktobar 1943. bil naj-krvaveji dan va povjeste mesta Matulji. Jedna grupica borci čekala je Nemci va Hangare, a druga grupa je bila va škole. Njemački soldati su ih brzo raz-bili. Nekoliko ih je poginulo, okol Han-gara i va školskoj zgrade. Tako je počela krvava njemačka oku-pacija. Osnovali su novu administra-tivnu jedinicu, a zapravo operativno područje Adriatishes Kustenland. Partizanski pokret bil je te jeseni 1943. razbijen prej leh je ni ozrenul, ma ne i do kraja uništen. Refevali su se, malo po malo i delali diverzije. Nemci njin nisu ostajali dužni. Dapače, teror je bil se huji tako da dosta mesti va našoj općine još čekaju črni dani. Od tega ćemo drugi put…

Prodor preko Učki

Sretan Božić i Novo leto!

U sklopu Zdravstvenog centra u Matuljima na adresi Dalmatinskih brigada 30/b, otvorena je ordinacija dentalne medicine dotDent, mjesto gdje se susreću individualni pristup pacijentu, vrhunska tehnološka opremljenost, optimalna eksploatacija moderne i skupe opreme te vedra i opuštena atmosfera.

Ordinaciju su osnovala četiri doktora dentalne medicine, članovi prestižnih međunarodnih udruga koji se konstantno educiraju u zemlji i inozemstvu, objavljuju radove u međunarodnim stomatološkim časopisima te i sami educiraju druge doktore dentalne medicine. Dr.med.dent. Ivo Braut uže je specijaliziran za područje endodontske terapije te direktne estetske kompozitne rekonstrukcije, dr.med.dent. Tomaž Glažar polivalentni je doktor dentalne medicine te obavlja zahvate iz implantologije, implantoprotetike, fiksne i mobilne protetike, konzervativne stomatologije i endodoncije, dr.med.dent. Bojan Šain kao svoja područja interesa izdvaja konzervativnu stomatologiju, endodonciju, fiksnu i mobilnu protetiku, implantologiju i implantoprotetiku, dok je dr.med.dent. Vedrana Braut, specijalist stomatološke protetike, njihov akademski izvor znanja - asistent

je na Zavodu za stomatološku protetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te znanstveni suradnik na Katedri za oralnu kirurgiju i stomatologiju Sveučilišta u Bernu, a kao stručna područja interesa izdvaja područja okluzije, estetike stomatoloških materijala te implantoprotetske rehabilitacije.

Ordinacija je u najvećem dijelu opremljena ekskluzivnim Moritinim proizvodima koji pojednostavljuju svakodnevne zahvate, te ih čine sigurnijim. Morita je prestižna japanska kompanija čiji su proizvodi osmišljeni do najsitnijih detalja i prilagođeni specifičnim potrebama stomatologa i pacijenta. Upravo moderna oprema omogućuje da se sve usluge dentalne medicine obavljaju uz primjenu visokih higijenskih i sigurnosnih standarda. Tim je educiran i opremljen za obavljanje usluga s različitih područja stomatologije na najvišem nivou kvalitete – preventivna, konzervativna, dječja i estetska stomatologija, endododontski i parodontološki tretmani te zubna protetika, kao i kirurgija s naglaskom na implantologiju.

Većina zahvata se obavlja uz lokalnu anesteziju kako bi se minimizirali neugodni osjeti te kako bi pacijent

bio potpuno miran i opušten što nam omogućuje precizno izvođenje postupaka. Anestezija je prilagođena pacijentu, njegovim potrebama i stanju u kojem se nalazi.

U ordinaciji dotDent daju garanciju od dvije godine na konzervativne radove, pet godina na protetske radove, a deset na implantološke zahvate uz uvjet da pacijent dolazi na kontrole minimalno svakih šest mjeseci do godinu dana (kod posebno zahtjevnih radova učestalost kontrola preporučuje stomatolog).

Ordinacija surađuje s hotelima, apartmanima i iznajmljivačima soba i u svakom trenutku smo vam spremni pomoći oko smještaja, ovisno o vašim potrebama i sklonostima.

Sigurnost i kvaliteta na dohvat ruke

Sve informacije mogu se dobiti putem telefona na broj +385 51 287 390 ili putem maila info@dotdent.hr Dalmatinskih brigada 30/b

Uvijek na usluzi!Radno vrijeme:

pon, sri 13.00-20.00 uto, čet, pet, sub 8.00-16.00

Hitne slučajeve primamo odmah, a predbilježbe

vršimo 0-24 sata.

I da ne bin finila z grden:

Neka van sen blagdani prnesu puno sreći i veselja, a

Novo leto zdravja i blagostanja, a mi volonteri Aktiva Črjenega križa Matulji dat ćemo se od sebe da pomoremo koliko je

va našoj moće!

Aktiv Crvenega križa Matuljiva predblagdanski dani

K oliko su nan ovi predblagdanski dani lepi, toliko su i teški - i to sako leto teži!

Se volonterke i volonteri - a nas je na celen terene Općini preko 50 - hode s poklon-paketi, ki je parićala Općina sen onen ki su pasali 90 let. Ovo leto posebno ćemo počastit najstareju gospu va Općine Matulji, gospu Bo-ženku Stanić od Mučić (ma gospe ne vole da njin se povedaju leta pa neću ni ja) a neka njoj je još puno srećneh let va dobren zdravlje, onako bistroj i zgovornoj a bome i lepo urejenoj!

Va našen prostore spod Hangara po-delili smo preko 85 paket z hranun za socijalni slučaji, a 87 “paketi pažnje” za si oni ki su bolni va posteje, va in-validskeh kolicah, slepi, deca i judi “s posebnemi potrebami” ili teškoćami va razvoje.

Kako i sako leto obać ćemo i mater poginulog branitelja va Munah, a i ženu poginulega branitelja pul Osoj-naki da njin bar malo pomoremo va njihoj bole.

Ni ovo leto nismo pozabili si naši judi va staračkeh domeh, a ni decu - onu manju i veću, a i već judi, va Centre na Brašćinah. Njin prihajamo već drugo leto na priredbu ku sami parićaju za si gosti i roditelji, a njin uz poklon-pa-ket prnesemo i drugi dari ki za njih šparamo kroz leto: kakovega medića, lepe sviti - makar za maškare, kolari al braciolet - vavek nan Snježana neč naruči. Oni se semu jako navesele.

Hvala Općine da misli na seh njih, a mi ćemo z veseljen raznest paketi i poćakulat z ljudi noseć njin veselje i lepe želji.

Ovo smo leto puno dela imeli va skla-dište robi pul Matuj aš su dobri judi prnesli puno robi a i neč hrani za si

oni ča su poplavali va Gunje, Rajeven sele i drugeh mesteh va Slavonije. Naše volonterki su puno dan slagale i sortirale robu. Poslali smo njin više kombiji robi, a za Mikulovu i s poštun pet veleh paket robi za decu tri fami-lije ke su nas zvale i rekle ča njin rabi.

Mi bimo njin si skupa mogli i više tega poslat, ma oni brižni va kontejnereh nimaju ni armara ni mesta kamo bi to stavili, pa zimamo adresi od judi ki bi ča od namještaja dali da moremo to poslat, kad njin se urede kući.

Celo ovo leto vidimo da judi se teže živu, aš lahko podelimo su robu ča nan neki prnese; od kalcet, bjankarije do lancuni, koltrini i ponjav.

Sad nan već na vrata prihajaju judi pitat ako imamo ča hrani aš da su lačni!?

Još je huje ča je puno oneh ki ni ne pitaju pomoć od srama, ni ne hode van s kući, aš nimaju nikakoveh pri-hodi - premladi za penziju a prestari za delo.

Va ovi blagdanski dani, obrnimo se okol sebe i videjmo ako kemu va su-sešćine treba pomoć, morda more-mo pomoć i samo s ten da nekemu prnesemo neč z butigi - ili nanesemo drva va kuću, uputimo nekega kade bi mogal dobit pomoć (Općina, Socijal-na služba)...

Pripremila:Predsjednica Aktiva Crvenog križa Matulji Vesna Matetić

oko

nas

21

Sretna Nova

godina

Vesela divojkaTea Ćiković vavek za kumpaniju i feštu

tem

a br

oja

22

„Prava najpusna divojka celo leto čeka

Antonju i broji dani do nje aš onda počne njeno vreme! Voli užanci svojga kraja i ne da da se zataru! Voli zvončari, pusnu

muziku, voli hodit na tanci i va teh par šeteman ne interesira ju niš osim

pusta.“

I zbor za najpusnu divojku održan je 16. jenara 2014. va dome Permani i još jedanput potvrdil

koliko Matuji vole pust i pusne manifestacije. Sala pul Permani je bila puna, judi su z vani gledali kroz poneštri, a nutre je bilo napeto. Izbor su vodile Nina i Marijana, a atmosferu je zagrijaval Pumpa bend. Žiri je imel težak izbor - prijavilo se j’ pet divojak ke su morale pokazat da umeju pit, jist, tancat, vozit pusta va karijole, kantat i maškarat se. Bilo j’ tu sega, smeha, kanta, tanca…, a i tripic. Ko najboja se j’ pokazala mlada Tea Ćiković od Matuj, prava pusna malica. Prva pratilja je bila Sanja Pešćica ka je kašneje na Izbore za kraljicu rečkega kranevala osvojila i titulu druge pratilje, a za drugu pratilju zibrana je Tina Čutura. Mi smo poćakulali z Teun, da vidimo ča j’ to va njoj da toliko voli pust.

Za početak, reci nan neč od sebe. Ka je Tea?

Tea je inače jedna obična divojka, vesela i vavek za kumpaniju i feštu! Celo leto odbrojavan dani do pusta, a va to vreme hodin va školu, van i sakamo kade se moren dobro zabavit, zatancat...

PUSNA MUZIKA I ZVONCIVidi se da voliš pust. Koliko se već maškaraš, va ča se najraje

maškaraš? Ča najviše voliš o puste?Maškaran se otkada znan za se, a i duže, aš su me i kod mićega otroka vavek maškarali. Najraje se maškaran va neč ča inače nisan ili neč va čen me niki ne prepozna, ali saka maškara mi je draga, samo da san maškarana i ni sretnejega od mane! O puste najviše volin hodit na tanci i po nedejah klatit zad zvončari, ni lepšega od zvuka zvonac i pusne muziki!

Ča se je promenilo va tvojen živote otkako si postala najpusna

divojka?

Otkako san najpusna divojka još više volin pust i se ča z njin gre! Upoznala san jako puno noveh judi i z gušton san nosila tu titulu kamo god san šla.

Kako to da si se odlučila prijavit na Izbor za najpusnu divojku?

Prijavila san se aš su me nagovorili i uvjerili da san ja prava divojka za taj izbor aš znaju koliko volin pust. Na kraje san ih poslušala i odlučila i drugen pokazat tu jubav. I evo me sada z krunun na glave!

Ča misliš, z čen si osvojila žiri?Stvarno ne bin znala povedet z

čen san ih jušto osvojila, ali mislin da su videli da me ni sran pokazat ča umen i da uživan tancat potresujku, maškarat se, kantat, pit... Dala san se od sebe da njin pokažen koliko san zadovojna da san na Izbore i izgleda da su to znali prepoznat.

POHANI MOZAK I TRIPICEČa ti je bilo najlagje a ča najteže na izbore? Povedi nan

općenito malo dojmi z izbora, biš ča promenila da moraš opet poć?Na izbore ne bin niš menjala! Stvarno san se lepo zabavila i uživala san bit z drugemi divojkami, našemi tancuri, a voditeljice i muzika su storili atmosferu za 10! Najhuje mi je bilo jist pohani mozak i tripice, a se drugo je šlo samo od sebe i ni mi bilo ni najmanje teško. Super san se zabavila!

Ča po tebe mora imet najpusna divojka?

Prava najpusna divojka celo leto čeka Antonju i broji dani do nje aš onda počne njeno vreme! Voli užanci svojga kraja i ne da da se zataru! Voli zvončari, pusnu muziku, voli hodit na tanci i va teh par šetiman ne interesira ju niš osim pusta!

Imaš kakov savjet za buduće kandidatkinje za najpusnu

divojku?

Neka ih ni strah al sran! Neka pokažu svoju pravu pusnu stranu, nimaju ča zgubit! Super će se zabavit, pokazat će juden da vole pust, a neka od njih će imet čast nosit titulu najpusne divojki, a morda i krajice karnevala

Drugo leto reš na izbor za krajicu rečkega karnevala...kakovi su

plani za taj izbor?Još niman nikakovi plani za izbor za krajicu, o temu ću verovatno mislet nekeh mesec dan prej izbora, ipak najboje ispade ono ča delaš zadnji čas.

Imaš još kakovu poruku za si pusni judi?

Neka i daje drže do našeh užanci i neka vade mlajeh da vole pust i naše “ča”. To je naše najveće blago i moramo ga čuvat! I normalno...

ŽIVIO PUST!

Piše:Marina Andrijanić

Blagoslovljen Božić i uspješnu Novu godinuželi Vam Riviera Dekor!

BOŽIĆNO

NOVOGODIŠNJA

AKCIJA

materijali koji grade dom

Jadran-impex d.o.o.

www.jax.hr info@jax.hr www.facebook.com/JAXhr

KASTAV, Trinajstići 57, T: 051 274 550Kukuljanovo 303,Ind. zona R-29, T: 051 513 111KUKULJANOVO,

PRODAJNI CENTRI GRAĐEVNOG MATERIJALAKASTAV, Trinajstići 57, T: 051 274 774

Kukuljanovo 303,Ind. zona R-29 T: 051 513 111KUKULJANOVO,

SALONI KERAMIKE I SANITARIJA

ZA SVAKU KUPNJU DO 31. 12.

BIRAJTE POKLON KOJI TREBATE!

Pokloni do 3.000 kn!!!Vrijednost poklona ovisi o iznosu računa

za robu kupljenu u JAX centrima.