SREDNJA STROJARSKA ŠKOLA FAUSTA VRANČIĆA MOSTAR

MATURSKI RAD NA TEMU :

UMREŽAVANJE I INTERNET

Profesorica : Antonija Zeljko Ćavar Učenik : Toni Cvitković

Mostar , ožujak, 2015.

SADRŽAJ

2 . RAČUNALNE MREŽE...................................................................................3

2.2. Računalna mreža kao telekomunikacijski sustav........................................4

2.3. Paketski prijenos.........................................................................................5

3 . KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA..................................................6

4 . MREŽNE TOPOLOGIJE I ELEMENTI MREŽE...........................................7

5 . MREŽNI UREĐAJI.........................................................................................9

6 . BRZINA,STABILNOSTI I SIGURNOST MREŽE........................................9

7 . INTERNET....................................................................................................10

7.1. Internet,intranet i ekstranet.......................................................................10

7.2. Kratki povijesni razvoj..............................................................................11

8 . INTERNET PROTOKOLI............................................................................12

9 . INTERNET SERVISI....................................................................................12

10 . INTERNET PRETRAŽIVAČI.....................................................................13

11 . NAČINI POVEZIVANJA NA INTERNET................................................13

11.1. Modem....................................................................................................14

11.2. Širokopojasni Internet ( Broadband Internet )........................................14

12 . ZAKLJUČAK..............................................................................................14

13 . LITERATURA.............................................................................................15

1

1 . UVOD

Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreža koja zajedno

povezuje računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokola (internetski protokol =

IP). To je "mreža svih mreža" koja se sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i

vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektronička

pošta, chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba.Biti

prisutan na internetu sve više i više se primjenjuje kao ključ kvalitetnog poslovanja.Internet

kao osnovna komunikacija sa vanjskim svijetom pojava je koja je do nedavno bila i ne tako

raširena u Hrvatskoj. Ali iz dana u dan smo svjedoci njegove globalizacije i na našim

područjima.Osobno se sve češće koristim internetom u svakodnevnom životu; kao izvor

informacija, kao osnovni pretraživač koji primjenjujem kad sam u potrazi, doslovno za bilo

čime.Kad se vratim par godina unatrag nevjerojatno mi je koliko smo bili hendikepirani u tom

pogledu. Da bi došli do određene informacije trebali bi smo se za to i pomučiti.

To je što se tiče korištenja interneta u svrhu pretraživanja za osobne potrebe.

Najveća prednost interneta spram svih naučnih otkrića, načina informiranja itd.je upravo u

tome što Vi sami birate u koje sve svrhe, na koji način i koliko ćete ga koristiti.

2

2 . RAČUNALNE MREŽE

Računalne mreže omogućavaju međusobno komuniciranje računara pomoću neke stalne ili

privremene veze. Za umrežavanje više računara potreban je poseban hardver, ali i softver, te

poznavanje načina umrežavanja. Umrežavanje podrazumijeva ostvarivanje veze u cilju

razmjenjivanja resursa, ideja ili informacija između dvije tačke. Povezivanje računara se,

osim pomoću kablova, može ostvariti i bežično preko radio tehnike.

Slika 1. Najčešće korišten kabel kod Ethernet umrežavanja, Cat-5 sa RJ45 utikačem.

2.1. Pojam računalnih mreža

Računalna je mreža sustav koji povezuje različite ili slične uređaje u jednu cjelinu. U

telekomunikacijskom i podatkovnom smislu, mreža povezuje uređaje za obradu podataka i

komunikacijske uređaje, bilo na međudržavnom planu, unutar pojedine zemlje, grada, u

industrijskom postrojenju, poslovnim zgradama ili u malom uredu. Potreba za umrežavanjem

posljedica je stalnog porasta razmjene podataka (pisama, poruka, memoranduma, poslovne

statistike, izvještaja, baza podataka i sl.) među zaposlenima.

Izračunato je da se oko 60 % radnog vremena koristi za komunikaciju ili razmjenu podataka;

u današnje vrijeme količina tako razmijenjenih informacija dosiže i do 35 otipkanih stranica

po osobi dnevno.Za uštedu su vremena napravljeni razni uređaji namijenjeni komunikaciji i

razmjeni podataka (teleks, telefaks, osobna računala, pisači, više funkcijski terminali), a sada

3

ih sve treba povezati u računalnu mrežu da bismo svi zajedno dijelili mogućnosti koje nam ti

uređaji pružaju.1

Izolirana radna stanica je bilo koje izolirano računalo koje nije povezano na mrežu.Prednost

izolirane radne stanice je u ograničenom pristupu , a samim time i u povećanoj sigurnosti jer

ne postoji mogućnost upada u računalo putem mreže.

2.2. Računalna mreža kao telekomunikacijski sustav

Povezivanje računala u mrežu zasniva se na principima na kojima se zasnivaju

telekomunikacije odnosno telekomunikacijski sustav.Telekomunikacijski sustav se sastoji od

hardvera i softvera koji omogućuju prijenos informacija sa jednog na drugo mjesto.Te

informacije mogu biti u obliku teksta,podatka,slike,video zapisa i sl,One se prenose pomoću

dva osnovna tipa signala :

o analognog

o digitalnog.

Analogni signali su kontinuirane promjene,na primjer,napona ili struje,a informacije se njima

prenose tako što se u njih utiskuju u obliku promjene nekog od njihovih parametara što se

naziva modulacija.Takvi signali u koje se utiskuju informacije nazivaju se noseći kanal.Oni

imaju svoju osnovnu frekvenciju,koja se često naziva „kanal“,slično terminu televizijski

kanal.

Digitalni signali su diskretni signali ili impulsi koji predstavljaju niz bita ( nula i

jedinica ),koje računala razumiju.Podaci i informacije se prenose u obliku takvih impulsa ,

odnosno niza nula i jedinica. Na primjer ljudski glas je po prirodi analogan,dok su signali

pomoću kojih radi mikroprocesor po prirodi digitalni.

Bilo koji telekomunikacijski sistem na svakoj strani sadrži predajnik i prijemnik i

komunikacijski medij.Komunikacijski medij povezuje prijemnik i predajnik.Elementom

telekomunikacijskog sustava smatra se tzv. šum pod kojim se podrazumijeva bilo što što može

da naruši oblik signala koji se prenosi tako da je otežano ili čak nemoguće njegovo pravilno

identificiranje na prijemniku.Prema tome računalne mreže odnosno povezana računala

predstavlja telekomunikacijski sustav.Osnovni elementi računalnih mreža,kao

telekomunikacijskog sustava su računala koji su predajnici i prijemnici informacija,mrežni

uređaji,komunikacijski kanali i mediji i mrežni softver.

1 http://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalne_mre%C5%BEe

4

Da bi se podaci prenijeli sa jednog mjesta na drugo potreban je neki oblik medija , a naziva se

komunikacijski medij.Što se tiče komunikacijskih medija odnosno mrežnih

medija,povezivanje računala u mrežu je moguće na više načina : žično,bežično i danas

najčešće korišteno kombinirano.

2.3. Paketski prijenos

Paket je jedinica podataka u bilo kom mrežnom sloju, prije ili poslije prijenosa. U okviru

Aplikativnog sloja, podaci se nazivaju porukom, unutar Transportnog sloja to su TCP i UDP

segmenti. U okviru Internet sloja to su IP, ARP ili RARP datagrami. U okviru Dana link sloja

to su okviri ili ramovi, a na fizičkom sloju to su biti. Tokom puta podataka ka nižim slojevima

mrežnih protokola sukcesivne razine enkapsuliraju podatake sa dodatnim informacijama.

Kada se posle obavljenog prijenosa okvir primi na odredištu, sukcesivni slojevi de-

enkapsuliraju podatak na svom putu ga nižim mrežnim slojevima.

OSI ( Open System Interconection ) je osnovni teorijski model za umrežavanje,razvijen od

strane međunarodne organizacije za standardizaciju . Razvoj je počeo krajem 70-ih godina

prošlog stoljeća a međunarodni standard za mrežnu komunikaciju postao je 1984. godine.OSI

je model organiziran u sedam slojeva.Ti slojevi su od najnižeg do najvišeg su :

I. Fizički sloj – bavi se prijenosom binarnih podataka,specifikacijama kablova i sl.

II. Sloj veze i podataka – zadužen za pretvaranje okvira u niz bitova i prijem niza bitova,

provjerava greške,ponovno šalje ako nema potvrde

III. Mrežni sloj – zadužen za pretvaranje logičkih i fizičkih adresa,određivanje putanje od

izvora do odredišta

IV. Transportni sloj – bavi se upravljanjem tokom saobraćaja,osiguranjem da su pristigli

paketi stigli ispravni

V. Prezentacijski sloj – bavi se prijevodom formata podataka,kompresijom

podataka,sigurnošću podataka

VI. Sloj sesije – zadužen za uspostavljanje, održavanje,raskidanje veze

VII. Aplikacijski sloj – korisnički interfejs prema mrežnim servisima.2

2 Informacije i Internet tehnologije,S.Pokorni i G.Radić 2010.Beograd

5

3 . KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA

Računalne se mreže svrstavaju prema zemljopisnom području koje pokrivaju:

PAN (Personal Area Network) – mreže s uskim područjem spajanja (Bluetooth, IRDA)

LAN (Local Area Network) – lokalna mreža koja je na primjer u jednoj zgradi ili prostoriji

MAN (Metropolitan Area Network) – mreža koja se prostire preko područja jednog grada

WAN (Wide Area Network) – široko područna mreža – kao npr. Internet.

Računalne se mreže također mogu svrstati prema sustavima koje spajaju ili prema tome što

sačinjava mrežni sustav:

SAN (Storage Area Network) – mreža za spajanje računala na spremišta podataka

VLAN (Virtual LAN)

WLAN (Wireless LAN) – bežična lokalna mreža (Wi-Fi).

Lokalna računalna mreža odnosno područna mreža (engl. local area network, LAN)

namijenjena je povezivanju računala i drugih mrežnih uređaja na manjim udaljenostima, npr.

u okviru jednog ureda, zgrade, postrojenja ili kuće. LAN može imati do nekoliko stotina

čvorova (umreženih uređaja) koji se u LAN spajaju putem specijaliziranih kabela velike

podatkovne propusnosti (npr. UTP kabel) koji se priključuju na hub ili preklopnik.

Komunikacija se odvija preko TCP/IP protokola. LAN omogućava dijeljenje podataka,

uređaja kao i programa. LAN radi na najniža dva sloja OSI modela. Najčešći standardi koji se

koriste su Ethernet, FDDI te Token Ring.

Slika 2. LAN

6

WAN ili mreža širokog područja je kratica za engleski pojam Wide Area Network koji se

obično prevodi kao globalna mreža, a označava podatkovnu mrežu koja pokriva veće

zemljopisno područje: gradove, države ili kontinente. Obično se koristi za međusobno

povezivanje udaljenih računala ili lokalnih mreža (LAN), ali se preko nje mogu prenositi i

druge digitalizirane informacije, npr. glas i slika. Najpoznatija izvedba globalne mreže

je Internet. Drugi naziv u literaturi na hrvatskom jeziku za ovaj pojam su mreža na širem

području, mreža za velike udaljenosti i mreža širokih područja.

MAN je mreža širokog područja odnosno sastoji se od više LAN-ova na razini jednog grada i

koja je povezana uglavnom putem optičkog kabla.

4 . MREŽNE TOPOLOGIJE I ELEMENTI MREŽE

Mrežne topologije su načini, vrste i strukture povezivanja računarskih mrežnih elemenata u

razne topološke mape. Ono što su u topologiji grane, u računarskoj topologiji su

komunikacioni kanali, odnosno uglavnom se odnosi na veze, ožičenje, mada se može odnositi

i na logičke veze. Topološki čvorovi su čvorovi računarske topologije, kao npr.

čvorovi lokalne računarske mreže.

Postoje tri najznačajnije mrežne topologije :

magistrala

zvijezda

prsten

Magistrala ili sabirnica je glavni vod koji predstavlja kičmu mreže i duž koga su

povezani računari u određenim razmacima. Magistrala je jedinstveni komunikacijski kanal

kojim se obavlja saobraćaj i zajednički je svim čvorovima. Ova topologija se smatra

pasivnom jer računari povezani na magistralu samo osluškuju što se dešava na njoj.

Slika 3. Topologija magistrale

U topologiji zvijezde mrežni računari su povezani sa centralnim uređajem za povezivanje.

Svaki računar je povezan posebnim kablom na priključak razvodnika. Mreže sa ovim

7

modelom topologije koriste istu tehniku za pristup i slanje podataka kao i u topologiji

magistrale.

Slika 4. Topologija zvijezde

Topologija u kojoj su računari povezani provodnicima jedan za drugim, i čine fizički krug

naziva se topologija prstena. Informacije putuju provodnicima u jednom smjeru. Računari na

mreži reemitiraju pakete, odnosno primaju pakete, a zatim ih šalju sljedećem računaru u

mreži.3

Slika 5. Topologija prstena

5 . MREŽNI UREĐAJI

Uređaji računarskih mreža služe za omogućavanje prijenosa podataka između dva ili

više računara u nekoj računarskoj mreži.Najčešće korišteni mrežni uređaji su mrežna

kartica,razvodnik,skretnica,usmjerivač,mrežni most,mrežni prolaz,bežična pristupna točka.

Mrežna kartica (engl. Network card, NIC, network adapter) je dio koji se brine za

komunikaciju računala preko računalne mreže odnosno za priključivanje računala na lokalnu

mrežu.

3 http://sr.wikipedia.org/wiki/Mre%C5%BEne_topologije

8

Razvodnik predstavlja centralnu točku ili čvor povezivanja u LAN mrežama,sa topologijom

zvijezde.Prenosi podatke svim računalima u mreži tj.kaže se da svi priključeni korisnici dijele

propusni opseg za koji je razvodnik namijenjen.

Mrežni premosnik ili most (od eng. bridge) je u računarstvu uređaj koji

povezuje (premošćuje) računalne mreže na drugom sloju OSI modela, tj. promet prosljeđuje

na temelju MAC adresa. Ethernet rabi tzv. transparent bridging, što znači da je rad mreže

transparentan za krajnje uređaje (računala), dok Token Ring obično rabi source route bridging

gdje krajnji uređaji aktivno sudjeluju u određivanju puta kroz mrežu.

6 . BRZINA,STABILNOSTI I SIGURNOST MREŽE

Brzina mreže podrazumijeva brzinu prijenosa podataka između računala u mreži.Brzina

mreže ovisi od načina povezivanja računala,ugrađenog hardvera,odnosno mrežne kartice,od

broja računala kao i od njihove udaljenosti.Brzina rada koju će imati pojedinačni korisnik

zavisi od broja računala koji istovremeno rade u mreži.Što je veći broj računala aktivan u

mreži,pojedinačni korisnik će imati sporiji rad i obrnuto.

Sljedeća stvar koja je svakoj mreži potrebna je stabilnost.Stabilnost mreže je jedan od

ključnih zahtjeva koji se postavlja pri instalaciji mreže.Stabilnost mreže zavisi od broja

računala,od načina povezivanja,od stručnosti osoblja kao i od fizičkog osiguranja mreže.

Mrežu je također potrebno i osigurati od upada iznutra kao i od upada izvana.Protiv upada

iznutra mreža se štiti hijerarhijom pristupa kao i osiguranjem kablova i računala u slučaju

provale.Od upada izvana je potrebno imati prije svega zaštitni softver koji će da štiti

server( firewall) te antivirusni program.

7 . INTERNET

Internet je svjetska odnosno globalna računalna mreža koja povezuje mnoga računala  i druge

računalne mreže (akademske, poslovne, vladine) u jednu cjelinu s namjerom razmjene

podataka i korištenja raznih sadržaja, usluga i servisa kao što su www, elektronička pošta i

slični. Najbolja stvar što se tiče Interneta je ta da ga nitko ne posjeduje. Internet još nazivaju i

mrežom svih mreža, odnosno skupom globalnih mreža, velikih i malih. Te mreže se povezuju

zajedno na mnogo različitih načina tako da čine jednu cjelinu koju znamo pod nazivom

9

Internet. Najzanimljivija stvar ovdje je da ne postoji glavno upravljanje mrežom. Umjesto

toga postoji nekoliko mreža visoke razine koja su međusobno povezana preko IXP točaka.

Internet exchange točka (IX ili IXP) je fizička infrastruktura kroz koju davatelji internetskih

usluga razmjenjuju međusobno podatke između svojih mreža odnosno autonomnih sustava.4

7.1. Internet,intranet i ekstranet

Internet je javna dostupna mreža kako smo već objasnili.Međutim postoji još mnogo drugih

privatnih mreža kao što su mreže koje se koriste u poduzećima ili unutar vladinih

institucija.Budući da se u ovim privatnim mrežama koriste iste vrste računala,rutera,linkova i

protokola kao i u javno dostupnom internetu,za njih se često upotrebljava naziv intranet.

Intranet je privatna računalna mreža neke organizacije koja rabi internetski protokol, mrežnu

povezanost i mogućnosti javnih telekomunikacijskih sustava kako bi omogućila svojim

zaposlenicima sigurnu razmjenu informacija ili obavljanje nekih radnji vezanih za

organizaciju. Ponekad se termin intranet odnosi na svoju najuočljiviju uslugu, interne web

stranice. Za izgradnju intraneta koriste se isti koncepti i tehnologije potrebne i za Internet, kao

što su klijenti i serveri koji koriste internetski protokol (IP). Koriste se i drugi internetski

protokoli kao što su HTTP, FTP i e-mail.

Intranet mreže razlikuju se od ekstranet mreža po tome što se one prvenstveno odnose na

zaposlenike neke organizacije dok ekstranet karakterizira dostupnost i klijentima,

dobavljačima, suradnicima ili drugim ovlaštenim strankama. Intranet ne mora nužno imati

pristup internetu. Ako je omogućen, obično se odvija kroz izlaz zaštićen vatrozidom, uz

identifikaciju korisnika, kodirane poruke i često kroz upotrebu virtualnih privatnih mreža

(VPN). Kroz takav sustav, zaposlenici mogu sa udaljenih mjesta pristupiti informacijama

organizacije, računalima i internom komunikacijskom sustavu. Intranet, osim međusobne

komunikacije zaposlenika, koja može korištenjem on-line foruma dovesti i do stvaranja novih

poslovnih ideja, koristi se i za isporuku softverskih alata i aplikacija za unapređenje

produktivnosti.

7.2. Kratki povijesni razvoj

4 http://www.oblakznanja.com/2011/07/sto-je-internet/

10

Internet je osnovan 1969. godine u SAD-u od strane američkog Ministarstva obrane. Zvao

se ARPANET (prva četiri slova su kratica za Advanced Research Project Agency - Agencija

za napredne istraživačke projekte, dok net označava računalnu mrežu). Cilj te mreže je bio da

se poveže određeni broj računala u SAD-u. Radilo se o skupoj ideji, no Ministarstvu obrane

SAD-a novac nije nedostajao. Arpanet je imao faktor koji je kasnije bio ključan za nastanak i

popularizaciju interneta tijekom šezdesetih godina vladao je Hladni rat, zbog čega je

Ministarstvo obrane SAD-a strahovalo da bi se mogao dogoditi nuklearni napad. Inženjeri su

morali projektirati Arpanet tako da on radi čak i ako se baci bomba na dio uspostavljene

mreže te se uništi, dakle, čak i ako dio komunikacijskog dijela bude uništen, ostatak mreže

treba nastaviti funkcionirati bez problema.

Servis World Wide Web izmišljen je u CERN-u u Švicarskoj 1989. godine, a izmislio ga je

Britanac Tim Berners-Lee.

Najpoznatije usluge na internetu su:

World Wide Web - koristi HTTP za prijenos web stranica napisanih u HTML-u - to je noviji

servis, ali i najbrže rastući

Razgovor ili čavrljanje (chat) - koji može biti komunikacija glasom (oba računala trebaju

imati zvučne kartice, mikrofone i zvučnike/slušalice) ili pismena komunikacija - primjeri su

IRC, ICQ i u zadnje vrijeme sve popularniji Skype

Elektronička pošta - koristi POP, SMTP i druge protokole, jedna od prvih usluga na

internetu

prijenos datoteka - uz standardni FTP danas se sve više koristi peer to peer protokoli

Usenet - mreža namjenjena razmjeni poruka u interesnim grupama

8 . INTERNET PROTOKOLI

IP, što je kratica engleskog izraza Internet Protocol, je mrežni protokol za prijenos podataka.

Podatci u IP mreži se šalju u blokovima koji se nazivaju paketi ili datagrami. Specifično je da

se prilikom slanja paketa između izvorišta i odredišta unaprijed ne određuje točan put preko

mreže kojim će podatci prijeći, te u tom smislu govorimo o IP mreži kao o paketskoj mreži.

IP protokol osigurava relativno nepouzdanu uslugu prijenosa podataka na modelu usluge koji

se često naziva najboljom mogućom (ili u engleskom originalu best effort), što znači da nema

11

gotovo nikakve garancije da će poslani paket ili datagram zaista i doći do odredišta nakon što

je poslan.

FTP je protokol koji omogućava razmjenu datoteka preko interneta.To je standardni protokol

za prijenos datoteka na drugo računalo odnosno protokol za upload i download datoteke sa

nekog udaljenog računala na mreži.

HTTP je sastavni dio svake adrese na internetu i služi za razmjeni hypertext dokumenata

preko interneta.

SMTP se koristi za slanje elektronske pošte preko interneta,i ujedno i najrašireniji protokol na

internetu za razmjenu e-mail poruka.

IMAP ime je za popularni protokol za preuzimanje elektronske pošte preko interneta, drugi

popularni protokol je Post Office Protocol (POP).

9 . INTERNET SERVISI

Servisi Interneta su skup komunikacionih protokola koji se koriste na Internetu i drugim

sličnim mrežama. Oni su široko poznati kao TCP/IP, što je ime dva najvažnija protokola

među ovim standardima. Moderno IP umrežavanje predstavlja sintezu više razvojnih struja

čija evolucija je započela 1960-ih i 1970-ih, naime Internet i lokalne mreže. Princip rada

Interneta sličan je, upravo, principu rada telefonskih sistema. Dok oni, koristeći telefonske

linije prenose glas, Internet ih koristi za prijenos informacija. Uz pomoć telefonske linije

i modema (uređaj koji digitalne signale iz računara pretvara u analogne, koji su pogodni za

prijenos putem telefonske linije. Prilikom prijema podataka, modem obavlja inverzan posao,

jer iz moduliranog izdvaja digitalne signale koje prosljeđuje računaru, računar poziva Internet

servis provajdera, nakon čega se vrši povezivanje na Internet. Spajajući se na mrežu svih

mreža, računar i sam postaje dio mreže.

10 . INTERNET PRETRAŽIVAČI

Internet pretraživač (eng. Web Search Engine) jeste web-stranica koji omogućava

pretragu informacija na Internetu. Internet pretraživači se mogu podijeliti na dvije grupe: meta

pretraživači i "pravi" Internet pretraživači. Meta pretraživači su programi koji skupljaju

informacije o web-stranicama koji se nalaze u META oznakama HTML dokumenata. Pravi

12

Internet pretraživači su programi koji skupljaju sve dostupne HTML dokumente web-stranica

i sortiraju i obrađuju iste u svojim bazama podataka. Na web-stranicama ovih pretraživača

možemo pogledati skupljene informacije u bazi podataka. Najpoznatiji internet pretraživači

su Google Search, Bing i Yahoo!

11 . NAČINI POVEZIVANJA NA INTERNET

Pristup internetu može se razlikovati za pojedinačne korisnike i organizacije.Fizička lica se

najčešće povezuju preko klasičnog modema odnosno telefonske linije ( dial up ) , ADSL

modema, ISDN-a,kablovske veze,mobilnog telefona a u posljednje vrijeme sve češće i

bežično.Pravna lica obično zahtijevaju brže veze kao što su brže varijante DSL-a,iznajmljene

linije itd.Naravno moguće je povezivanje i preko satelitske veze,Sve su to stvari tehnologije

za prijenos podataka.

11.1. Modem

Modem (prijevod od eng. modulate/demodulate) je uređaj koji modulira digitalni signal u

oblik pogodan za prijenos preko komunikacijskog kanala, a nakon prijenosa ga demodulira u

izvorni oblik. Najpoznatiji su modemi za spajanje na običnu telefonsku liniju, ali postoje

modemi kojima se omogućuje prijenos podataka i na drugim žičnim ili bežičnim prijenosnim

sustavima (npr. koaksijalni kabeli i radio veze). Služi uglavnom za spajanje na internet, no u

nekim izvedbama (voice i fax modemi) se mogu koristiti za slanje i primanje telefaksa, kao

automatska sekretarica ili za automatizirano pozivanje telefonskih brojeva. Radi tako

da prevodi podatke koje dobije iz telefonske linije u podatke smislene računalu i obrnuto.

11.2. Širokopojasni Internet ( Broadband Internet )

Širokopojasni pristup Internetu (eng. broadband Internet access) ili često samo širokopojasni

Internet je zajednički naziv za načine povezivanja na Internet koji omogućuju velike brzine

prijenosa podataka. Tehnologije koje su uobičajene kod privatnih korisnika, kabelski modem i

asimetrična digitalna pretplatnička linija (ADSL) kao i simetrična digitalna pretplatnička

linija SDSL, omogućuju brzine veće od 144 kbit/s, što se obično smatra kao donja granica da

bi se pristup smatrao širokopojasnim.

13

12 . ZAKLJUČAK

Internet nudi mnoge mogućnosti u svim oblastima života, rada i poslovanja. To ogromno

tržište već rađa nove prilike, a nalazi se svima nama – na dohvat ruke. Otvaraju se nove

mogućnosti za brze i fleksibilne poduzetnike i firme. Odluka poduzeća da pređe na

elektronsku trgovinu značajna je i odgovorna, kao što je i težak posao koji nakon te odluke

sledi. Odluka ima i strateški karakter, jer promjene koje uvodi u rad kompanije bitno određuju

ukupnu efikasnost i uspješnost poslovanja. Težina i važnost samo odluke o uvođenju

elektronske trgovine i preciziranju svih koraka u elektronskom poslovanju vezani su za

činjenicu da novi način trgovine nije samo novi poslovni proces već mnogo više – novi način

organiziranja rada privatnih i javnih kompanija. Elektronska trgovina je izazov za

organizacionu transformaciju transakcijskog procesa u skladu sa tehnološkim potencijalima

nove tehnologije i Interneta. Drugim riječima, elektronska trgovina je najizravniji put u

reinženjering poslovnog procesa radi postavke novog modela interne i eksterne poslovne

organizacije. Ovaj proces se uvodi radi razvoja informativno – intenzivnih metoda

koordinacije kako na unutrašnjem, tako i na vanjskom nivou suradnje sa partnerima.

14

13 . LITERATURA

1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalne_mre%C5%BEe

2. http://www.oblakznanja.com/2011/07/sto-je-internet/

3. Informacije i Internet tehnologije,S.Pokorni i G.Radić 2010.Beograd

4. http://sr.wikipedia.org/wiki/Mre%C5%BEne_topologije

15