Što su tsunamiji zapisi i „crna kronika” fizička svojstva ...2.dio).pdftsunamija radi...

Veliki val kod Kanagawe – drvorez japanskog umjetnika Hokusaija https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/0a/The_Great_Wave_off_Kanagawa.jpg

• Što su tsunamiji? • Najstariji zapisi i „crna kronika” • Fizička svojstva tsunamija • Uzroci i nastanak tsunamija • Megatsunamiji • Tsunamiji u Jadranu • Učinci tsunamija • Mjerenje tsunamija • Rizici od tsunamija • Kontrola rizika i hazarda

Mjerenje tsunamija

77

Intenzitet tsunamija

Prvu skalu je po uzoru na skalu intenziteta potresa napravio August Sieberg 1927. g., a modificirao ju je Nicholas Ambraseys 1962. g. Sieberg-Ambrayseys skala sa 6 stupnjeva danas se smatra nepreciznom. 1. Vrlo slab – bilježe ga samo mareografi. 2. Slab – uočav a se samo na vrlo blagim obalama. 3. Relativno jak – obično je uočljiv, poplavljuje niske obale, u

estuarijima izaziva uzvodno tečenje, male štete u priobalju. 4. Jak – poplavljuje obalu, oštećuje obalne građevine, plovila baca na

kopno, obalu zasipa donesenim materijalom. 5. Vrlo jak – poplavljuje priobalje, uništava obalne građevine, erodira

tlo, plovila baca na kopno ili odvlači na pučinu, zasipava obalu materijalom i leševima, izaziva žrtve.

6. Razoran – poplavljuje kopno, potpuno uništava građevine, izaziva brojne žrtve, potapa brodove, ruši stabla.

78 Izvor: Geological Hazards, Why, How and When? © Tihomir Marjanac 2013.


Danas se koristi Papadopoulos-Imamura skala koja ima 12 stupnjeva, nalik na MCS-skalu.

1 – nezamjetan (instrumentalni) 2 – jedva zamjetan

3 – slab 4 – zamjetan (1-4 ne izazivaju žrtve)

5 – jak (val 1 m) 6 – vrlo jak (val 2 m) 7 – rušilački (val 4 m)

8 – jako rušilački (val 4 m) 9 – razoran (val 8 m)

10 – jako razoran (val 8 m) 11 – destruktivan (val 16 m) 12 – katastrofalan (val 32 m)



Soloviev-Imamura razvili su izračun intenziteta tsunamija:

I = ½ + log2 Hav

Hav je srednja visina vala na najbližoj obali.


Magnituda tsunamija

Analogno potresima, pokušava se izračunati magnitudu tsunamija. Postoje dva načina: • ML skala (Murty & Loomis) koja se zasniva na potencijalnoj energiji

tsunamija, ali se rijetko koristi zbog teškoća u izračunu potencijalne energije vala.

• Mt (Abe)

Mt = a log h + b log R + 5,8

h je najviša amplituda vala (m) izmjerena mareografom na udaljenosti R od epicentra; a i b su konstante za prilagodbu Mt skale skali momentne magnitude potresa.


http://www.soi.wide.ad.jp/class/20050040/slides/06/26.html

Visina tsunamija može se izmjeriti / procijeniti na osnovu vidljivih tragova uništenja. „Viseće” palmino lišće bilo je zahvaćeno valom.

82



Rizici od tsunamija

83

Kontrola rizika i hazarda

Tsunamije je, kao i druge geološke hazarde, nemoguće spriječiti niti kontrolirati. Međutim, njihovi se učinci mogu umanjiti procjenom rizika, edukacijom, preventivnim i samozaštitnim djelovanjem, te ranim upozorenjem. Procjena rizika zasniva se na poznavanju učestalosti i dosega povijesnih i pretpovijesnih tsunamija na nekom području.

Povijesni zapisi opisuju tsunamije i njihove primarne učinke, a geološki podaci govore o magnitudi tsunamija u geološkoj prošlosti. Nakon tsunamija u Indijskom oceanu 2004. i Japanu 2011. pokazalo se da su pogođena područja i ranije razarali tsunamiji, ali se to zaboravilo.


https://walrus.wr.usgs.gov/tsunami/itst.html

Recentni tsunamiti – marinski pijesak prekriva tlo.




https://soundwaves.usgs.gov/2007/11/SmallXsecLG.jpg

Usporedba tsunamita i tipičnih tempestita

87



http://naturalhazardscience.oxfordre.com/view/10.1093/acrefore/9780199389407.001.0001/acrefore-9780199389407-e-78

Lokalni faktori utječu na izgled paleotsunamita, njihovo prepoznavanje i razlikovanje od tempestita. Primjer slijeda naslaga u estuariju rijeke Tirúa, Čile: zapisi o poznatim prošlim događajima služe za tumačenje paleotsunamita.

88










Smanjivanje rizika

89

Hazard od tsunamija prisutan je u svim morima i oceanima, ali ponajviše u Tihom oceanu. Tsunamiji se mogu dogoditi posvuda i bilo kad jer se potresi i drugi uzročnici tsunamija ne mogu predvidjeti.

http://unesdoc.unesco.org/images/0018/001882/188226E.pdf 90

http://unesdoc.unesco.org/images/0018/001882/188226E.pdf



Edukacija obuhvaća povećanje svijesti stanovništva o rizicima od tsunamija, prepoznavanju tsunamija, njegovim učincima i mogućnostima samozaštitnog djelovanja. Edukacija mora obuhvatiti cjelokupno stanovništvo jer su učinci tsunamija neselektivni. O djelovanju tsunamija na građevine i prometnice do sada se znalo vrlo malo. Prilikom tsunamija u Japanu 2011., uočena je ranjivost energetskih postrojenja jer je tsunami izazvao havariju nuklearne elektrane Fukujima. U Japanu se djecu u 1. razredu osnovne škole podučava o opasnosti i djelovanju tsunamija, te samozaštitnom postupanju pričom o „Zapaljenoj riži”.



Preventivno djelovanje zasniva se na poznavanju dosega prethistorijskih i povijesnih tsunamija radi utvrđivanja visine njihovog najvišeg poplavljivanja, što je uvjetovano morfologijom morskog dna i brzinom vala. Ovisno o toj procjeni određuju se građevinski propisi i smjerovi evakuacije. Na osnovi procjene o mogućoj visini tsunamija u Japanu je sagrađen zaštitni zid visine 10-20 m koji nije bio dostatna zaštita od tsunamija 2011. g.


Karta rizika od plavljenja tsunamijem za grad Iquique u Čileu http://unesdoc.unesco.org/images/0018/001882/188226E.pdf


Izgradnja zaštitnog zida u Japanu

106

Zaštitni zid u Japanu. Je li visina od 5 katova dovoljna da zaštiti obalu od tsunamija? Komentar lokalnog gradonačelnika: „Nije nam potreban viši zid. Potrebna nam je uspješna evakuacija.”


https://www.youtube.com/watch?v=AXhjXkd5O7U

Gradnja zaštitnog zida u Japanu (1:07)

108



Javno sklonište i platforme za evakuaciju u slučaju tsunamija. Nedostatno za tsunami iz 2011.


„Cosmo shelter” – proizvodi ga tvrtka Cosmo Power, a košta nekoliko desetaka tisuća kuna. Četvero odraslih osoba (nižeg stasa) može naći zaklon.


Američka verzija kapsule Cosmo shelter (2:05)

111 https://www.youtube.com/watch?v=GUnGvdFbz7I

https://www.youtube.com/watch?v=GUnGvdFbz7I

https://www.youtube.com/watch?v=GUnGvdFbz7I

STATIM shelter system (5:19)

113 https://www.youtube.com/watch?v=cmVOna-v98M

https://www.youtube.com/watch?v=cmVOna-v98M




Kontrola rizika i hazarda • Lokalne vlasti moraju imati razrađen plan

evakuacije stanovništva i predviđena javna skloništa.

• Prostorni planeri trebaju odrediti područja sigurne gradnje, koja moraju biti iznad najviše poznate visine dosega ranijih tsunamija.

• Građevinski propisi moraju predvidjeti mogućnost udara tsunamija, a zgrade moraju biti građene tako da izdrže njegov udar bez urušavanja.

• Stanovništvo i svi turisti na ugroženom području moraju biti svjesni rizika i educirani o samozaštitnom postupanju i prepoznavanju znakova nailaska tsunamija – prvenstveno nagle promjene razine mora.



Karta procijenjenog dosega mogućeg tsunamija za grad Pucusana u Peruu. Predviđeni su smjerovi za evakuaciju (crvene strelice) i sigurne zone za stanovništvo.




Samozaštitno postupanje obuhvaća: • brzo udaljavanje od obale,

evakuaciju

• uspon na povišeni teren – ukoliko to nije moguće – uspon na

najviše katove armiranobetonskih zgrada

• udaljavanje brodova od obale prema pučini ako je uočen nailazak tsunamija ili ako je izdano upozorenje o njegovom nailasku.


Postupci pri opasnosti od tsunamija

• Isključivanje električne i plinske mreže po najavi tsunamija.

• Udaljavanje od obale po najavi tsunamija.

• Evakuacija stanovništva.

• Izbjegavanje preuranjenog povratka i spašavanja imovine jer tsunamiji imaju više valova koji mogu doći u razmaku od nekoliko sati.

• Izbjegavanje preuranjenog isplovljavanja/uplovljavanja nakon tsunamija jer u vodi vladaju nepredvidivi valovi i struje koji ugrožavaju plovidbu.

• Čekati službenu obavijest o prestanku opasnosti. 116

Niz valova na obali Japana 2011. g.

treći

drugi

prvi


Virovi i vrtlozi u moru prilikom povlačenja tsunamija, Japan 2011.



Pogibeljno: sakupljanje riba i predmeta s dna prilikom povlačenja mora nailazak tsunamija!






Rano upozoravanje ovisi o postojanju i ispravnom funkcioniranju seizmološke službe u širem području, postojanju centralne službe za obradu podataka (u pacifičkom pojasu to je Pacific Tsunami Warning Centre na Havajima koji je dio National Oceanic and Atmosphere Administration (NOAA)) koji izdaje upozorenje o nadolazećem tsunamiju.

U sustavu ranog upozoravanja postavljaju se i senzori tlaka na morsko dno koji bilježe prolazak valova. Takav je sustav postavljen na Pacifiku, a nakon tsunamija 2004. i u Indijskom oceanu.

Centralna služba analizira podatke koje joj automatski šalju seizmološke stanice, za što joj treba približno 1 sat, nakon čega može izdati odgovarajuće upozorenje.


http://www.tulane.edu/~sanelson/images/tsunw.gif

Sustav ranog upozoravanja sastoji se od detektora tlaka koji su položeni na morsko

dno i satelitskom vezom šalju mjerenja u centar za obradu

podataka.

121

Osjetljivi donji diktafon otkriva prolaz tsunamija i putem akustičkog modema prenosi podatke u površinsku plutaču. Površinska plutača zatim prenosi informacije u Centar za upozoravanje na tsunami (TWC) putem geo-stacionarnog operativnog satelitskog okruženja (GOES).

https://pdhonline.com/courses/g207/g207_new.htm

https://pdhonline.com/courses/g207/g207_new.htm


Budući da tsunami putuje preko oceana satima, obično ima dovoljno vremena za upozoravanje i evakuaciju stanovništva na udaljenim obalama: • AKO postoji efikasni sustav komunikacije

• AKO upozorenje na vrijeme stigne do ugroženog

stanovništva

• AKO stanovništvo (i gosti) poslušaju upozorenje


Tsunami nastao uz čileansku obalu putuje preko Pacifika i nakon 15 sati (!) stiže do Havaja, a nakon 23 sata do Japana, što je dovoljno vremena za upozoravanje stanovništva.


Miami Beach je jedna od najugroženijih lokacija na američkoj obali. 124

Literatura

https://library.lanl.gov/tsunami/ http://www.tsunamisociety.org/ https://www.ngdc.noaa.gov/hazard/tsu.shtml


https://library.lanl.gov/tsunami/

https://library.lanl.gov/tsunami/

http://www.tsunamisociety.org/

http://www.tsunamisociety.org/

https://www.ngdc.noaa.gov/hazard/tsu.shtml

https://www.ngdc.noaa.gov/hazard/tsu.shtml

Saznajte više – pogledajte video

Pogledajte ove dokumentarne filmove, za pokretanje kliknite na poveznice:

Dokumentarni film o tsunamiju u Indijskom oceanu:

Tsunami Caught on Camera (72 min)

Dokumentarni film o tsunamijima:

How the Earth Was Made: Tsunami (45 min)

Dokumentarini film o tsunamijima:

Tsunami Mega Disaster Full Documentary (50 min)

Dokumentarni film o megatsunamijima:

BBC Horizon 37-1 Mega-Tsunami, Wave of Destruction (12 Oct 2000) (46 min)


https://www.youtube.com/watch?v=llSqzpsuq7c

https://www.youtube.com/watch?v=ZyDpehBjvoY

https://www.youtube.com/watch?v=tEodkoqKgLo

https://www.youtube.com/watch?v=YK2X1O1_ieI





Ako se dogodilo jednom, dogodit će se opet,

pitanje je samo kada!

127

Što su tsunamiji zapisi i „crna kronika” fizička svojstva ...2.dio).pdftsunamija radi...

Documents