Što s događajem

- novinska informacija = medijska poruka (vijest)

1.UVODNI POJMOVI

Pisana poruka

- pisanje ostavlja trag – događaj izvlači iz anonimnosti

- objavljivanjem i nebino može postati bitnim, neaktualno aktualnim...

- ono što je svakodnevno, obično i što zapravo ne bi zasluživalo neku pažnju, dobit će na vrijednosti ako se objavi

Komunikacijska shema

- poručilac (novinska, radio ili TV org) – primalac (čitatatelji) – poruka (misli, sadržaji) – komunikacijski kanal (novine) – kod (jezik, pismo, oblici u kojima se pojavljuju)

- komunikator teži da poruke stignu do potencijalno najvećeg broja primalaca, a da budu prihvaćene i proizvedu one efekte koji su bili planirani

- karakter novinarske poruke-jednostranost

Hladni i vrući mediji

- u vruće ubrajamo pisano novinarstvo – TISAK

namjera je nametnuti primaocu poruke vlastiti pbrazac gledanja na pojave i događaje, kao kad se nekome želi udariti vrući žig

- u hladne ubrajamo razgovor kao dijalog – dvostrana komunikacij- mogučnost povratne sprege

- primalac je prvorazredni faktor procesa komunikacije i bez njega poruka ne može biti ostvarena

Primarni komunikator

- tko je prvi komunikator? – dopisnik, radne organizacije

Cilj poruke

- da obuhvati što veći prostor, što više primalaca, ciljana poblika

Sadržajna određenost poruke

- poruka je određena sadržajem

- novinske poruke češće se gurpiraju prema ciljevima kojima teže

iskazati misao

utjecati na ponašanje primaoca poruke

saopćiti neku naredbu

izazvati neke promjene

zabaviti primaoca

- primarna funkcija: informiranje

dokumentarna funkcija- rezultati razvoja znanosti, tehnike...

instruktivna funcija-rješavanje svakodnevnih praktičnih životnih problem

edukativna-odgajanje čitatelja

integrativna- uspostavljanje veza među ljudima

psihoterapeutska-oslobađanje frustracija

Osnovni kriteriji podjele

- sadržajni

- formalni

sadržajni – vjesti općeg i posebnog interesa

formalni – oblici i tehnike priopčavanja (pisane por, govorne, govorno slikovne – audio vizualne, slikovno vizualne)

Podjela poruka po rodu (genreu)

- informativni

vjesti, izvještaj, reportaža

osnovna funkcija: obavjestiti širi krug ljudi

- analitički

komentar, članak, esej

- narativni

crtica, humoreska, kozerija, umjetnička reportaža

2. DOGAĐAJ

- sadržaj novinarske vjesti, osnovna građa za informaciju

- događaj se definira kao prijelom, pukotina, iznimka od normalnog toga stvari

- ono što je novo, neobično, iznimno, izvanredno, originalno

- izaziva znatiželju

Interes za događaj

- mora sadržavati novost, pogađati interes čitaoca

- interes postoji onda kad se za nešto zanimamo, kad u nečemu želimo sudjelovat

- događaj se transformira u novinsku vijest kad se po količini novosti i po stupnju interesa odnosi na veći dio čitalaca

- događaj povezuje sve one koji su za nj više ili manje zainteresirani (vjest o događaju)

Ocjenjivanje događaja

- primarni komunikatori prvi se susreću s događajem

- bude li ocijenjen ko važan, velik, značajan postat će podlogom za vijest

- izbor i cjenjivanje događaja za vijest nameće se novinaru

- događaj treba realno ocijeniti

- novinar ima na umu kriterije redakcije: izbor se vrši na temelju sadržajne koncepcije i programske usmjerenosti komunikacijske organizacije

Postupak izbora događaja

- može se učiniti na licu mjesta

- događaj za vjest bira se po principu najveće novosti

- od količine novosti zavisi količina interesa što će pobuditi kod čitatelja

- problem konteksta (treba ispitivati njegove veze s onim što mu je prethodilo, a što se na prvi pogled u vijeme njegove pojave i u toku ne vidi)

Teorija konflikta

- prema kojoj je pravi događaj samo crni događajj jer navodno samo takav može privući pažnju čitatelja, jedino on je novost

- teorija konflikta je neprihvatljiva ali je aksiom prema kojemu djeluje senzacionalističko novinarstvo

Ići ka događaju

- osnovni princip ponašanja na terenu jest: osluškivati, gledati, tražiti događaje

- nužna je tajna istraživačka aktivnost: otkrivanje, upoznavanje sredine... na taj način sami stvaramo događaj

- specijalist – suradnik- kad javnosti treba potpuno, analitički, precizno objasniti što se dogodilo

- dopisnika najviše zanima sudbina info koju je poslao redakciji – je li objavljena, kada, na kojem mjestu, kako je prezentirana, kako je bila obrađena...

- dopisnik je član rekacijske ekipe

Zakon blizine

- determinirajuči činitelji interesa – zakon blizine

- činitelji koji pojačavanju zanimanje primalaca za određenu info:

osobni interesi

geografska blizina

vrijeme događaja

psihoafektivni činitelji

političko – ideološki činitelji

socijalno – profesionalni činitelji

socijalno – kulturni

generacijski činitelji

3. KVALITETNA VIJEST

- mora imati određenu informativnu kvalitetu

- vijest mora imati sljedeće kvalitetne elemente:

novost

istinitost

aktualnost

važnost

zanimljivost

Novost

- novost je činjenica koja zaslužuje da bude objelodanjena

- činjenica postaje novost jer se svojom informativnom vrijednošću, težinom, originalnošću, važnošću tiče značajnog dijela populacije, duže ili kraće vrijeme ali uvijek duboko

Život vijesti (novosti)

- duže se pamte one koje dublje zadiru u život čitalaca, koje zahvaćaju širi geografski prostor i kjoe utječu na promjene u životu pojedinaca

- u dnevnom listu vijest započinje život tek kada je objavljena a završava kada je pročitana

- izgubivši aktualnost, stara vijest dobiva vrijednost dokumenta

- novošću u poruci smatra se samo ono što je za primaoca poruke sasvim neočekivano, što nije predviđao – novost je redukcija neizvjesnosti

Istinitost

- istinito je ono što se slaže sa stvarnošću

- istina je sama smisao informiranja

- isključivanje vlastitog mišljenja

- o naknadnoj neistinosti govorimo ako su činjenice bile točne, ali su kasnje, prilikom prijenosa od izvora do redakcije ili u obradi deformirane

- vijest mora biti u skladu s činjenicama

- pravo na činjenice u info sastoji se i od prava građana da im budu dostupnji svi podaci u vezi s događajem

Aktualnost

- aktualnost je ono što je sadašnjost, što je novo, što se događa i postoji u ovom trenu

- idealno stanje odnosa između događaja i vremena spoznaje o njemu jest istodobnost, odnosno njihova potpuna usklađenost

- stari događaji mogu postati novi, tj aktualni, kad se izvukku iz prošlosti, aktualiziraju i pretvore u novinsku vijest zbog sadašnjih potreba

Važnost

- od važnih događaja ima i važnijih, od važnijih najvažnijih!

- važno je ono što ima određenu vrijednost, što je korisno i za čitaoce zanimljivo

- ima više dimenzija: prostornu, vremensku, socijalnu

- novinar uvijek mora iznova sebi ponavljati pitanje za koga piše

Zanimljivost

- zanimljivost se veže u prvom redu za određeni interes, ali interes vrlo različitog porijekla i sadržaja

4. NEDOSTATCI VIJESTI

- krivotvorenje činjenica – sublimat svih njezinih nedostataka

- najčešći oblici neistinitih, neobjektivnih vijesti:

nepotpunost (nema sve relevantne činjenice potrebne čitatelju za potpuno razumijevanje)

jednostranost (mišljenje samo nekih sudionika, drugi se prešućuju)

prešućivanje događaja (kad se događaji skrivaju, uzrok šutnji je u sukobu dvaju ili više interesa, 2 slučaja:- držalac je pravnom normom ovlašten na ovakav način filtriranja info, -za sebe prisvaja pravo koje nema)

odgađanje objavljivanja vijesti o događaju (embargo, dozirano obavještavanje)

netočnost

anonimnost

- uzroci deformiranja istinitosti u novinskoj info:

nedovoljno istraživanje činjenica

nepotpuno i nevješto korištenje izvora

pogreške u obradi info

pogreške u prezentaciji vijesti

5. STRUKTURA NOVINSKE VIJESTI

- napisati novinsku vijest znači otvoriti dijalog s čitateljem

- tko?, što?, gdje?, kada?, kako?, zašto?, +izvor

Komponente vijesti

- u pisanoj komunikaciji možemo postupiti na 2 načina:

kronološkim iznošenjem podataka

ili polazeći od najvažnijeg podatka

Hijerarhija vrijednosti

- odgovore treba poredati prema stvarnoj informativnoj vrijednosti i početi onim odg koji ćemo ocijeniti kao najvažniji po sadržaju

Autonomija činjenica

- činjenice imaju svoju autonomiju koja se ne može miješati sa subjktivnim gledanjem na njih

Analiza vijesti

- vijest nije ništa drugo do li utvrđivanje činjenica o određenom događaju

Najvažnija komponenta

- vijest započinjemo najvažnijim podatkom, onim koji sadrži najviše novosti, koji je najinteresantniji, najjači

- sa TKO početi vijest kada neobičan događaj u kojem su akteri jedna ili više osoba, neko od njih stavi u središte toga događaja

- sa TKO počinju one vijesti u kojima dominantnu ulogu ima fizička, a možda i pravna osoba, zatim i one poruke u kojima su subjekti stvari i prirodne pojave ali opet u vezi s čovjekom

- ŠTO

- GDJE – određena mjesta imaju specifične funkcije i kada se mimo običaja ili pravila događaj odvija protiv toga na nekom drugom mjestu to postaje zanimljivo

- KADA – u dnevnim novinama KADA se mora precizno označavati, a u tjednim listovima precizna oznaka vremena najčešće neće biti potrebna

- ZAŠTO – ako pravi razlog događaja još nije poznat, izvjestitelj šalje vijest bez oznake uroka događaja, ali to posebno napominje „koliko se do sada moglo ustanoviti“, „prema iskazima nekih očevidaca“...

- KAKO

- IZVOR

Revizija LEADA

- vijest prije svega treba da bude čitljiva tj da je čitatelj može brzo pročitati, lako shvatiti i dobro zapamtiti

- način početka vijesti s jednom, dvije ili tri najvažnije rečenice još je nazvan i „glava – klin“

Skraćivanje glave vijesti

- nadnaslov i naslov preuzimaju ulogu prvih rečenica u vijesti, odnosno ulogu leada

Trup vijesti

- u nastavku nakon glave (tko, što, gdje, kada...) proširuju se činjenice sadržane u glavi, ako je to potrebno i ako ima izgleda da ovo proširivanje bude čitateljima zanimljivo

- vijest, odnosno njene komponente, razrađuju se istim onim redosljedom koji su zauzimale u glavi vijessti

6. VARIJANTE PISANE VIJESTI

- forma mora biti prilagođena sadržaju – sadržaj određuje formu

- u kojoj novinarskoj formi (obliku) javiti o nekom događaju? – treba dobro razmisliti ŠTO se javlja

- nekoliko varijanti novinske vijesti koje su zbog forme dobile posebna imena:

„Fleš“ (flash) vijest

- kratka vijest ili čak samo najava

- ovakva vijest često se puta svodi samo na jednu rečenicu

- šaljući flash vijest agencija najavljuje i njenu dužu verziju

L'entrefilet (antrfile) – vijest u povodu

- priroda antrfilea sporna: negdje - „mali članak u novinama“, a na drugom mjestu – članak od 15 – 20 redaka

- kod nas se definira kao kratka, nepotpuna vijest

- prati glavnu temu

- npr. u nekoj dužoj temi opisuje se događaj pa se onda, kao dodatak tome tekstu, dodaju novi podaci, ali tako da se tekhnički odvajaju od osnovnog teksta, obično uokvirivanjem

- drugo stajalište; samostalna vijest koja može sadržajno proširivati glavnu temu dodatnim podacima (činjenice koje se ne nalaze u tekstu)

Feature (fičer) – kratka priča

- oblik kraće priče

- vijest se obrađuje kao kratka reportaža

- činjenicama se dodaju radličiti zanimljivi detalji, ispričani u priči, na dojmljiv način

- vijest je uzeta samo kao povod za priču

- dinamičnost, živost, individualnost

Vijest u kontinuitetu

- niz vijesti o događaju koji traje neprekidno

- nakon prve vijesti kojom se javlja početak događaja, slijede nove o istom događaju

- događaj koji smo počeli izvještavati treba pratiti do kraja

Interpretativne vijesti

- javlja o nekom događaju, a ujedno ga interpretira, tj. opširnije objašnjava i eventualno daje svoje mišljenje o njemu

Vijesti nepotpune strukture

- nedostaje neki od uobičajenih elemenata

- čitateljima se iznose samo neki elementi događaja

- neke ovakve vijesti zovu se i servisnim info (npr. oglasi, programi, kina, radija, tv, rad bolnica, ljekarna i sl.)

Saopćenje (komunike)

- službene obavijesti što ih pravne osobe – različite društvene organizacije, upravni organi i sl. objavljuju radi obavještavanja javnosti o nekoj okolkosti koja interesira i njih i širu javnost

- sastoje se od jedne info

7. NOVINSKI IZVJEŠTAJ

- izvještaj je najučestaliji oblik novinskog izvještavanja

- izvještaji često puta nisu ništa više nego proširene vijesti

- informativna vrsta

- mora se odg na ona ista pitanja ko i u vijesti

Važno je KAKO

- razlika između vijesti i izvještaja je prvenstveno u načinu iznošenja činjenica

- izvještaj mora primaocu poruke dati takve podatke o sadžaju događanja kao da je on sam prisustvovao događaju

Činjenice – temelji izvještavanja

- obveza izvjestitelja na prvom je mjestu poštovanje činjenica

- izvjestitelj ne smije subjektivno birati činjenice koje se na nj odnose

Izvjestitelj prema događaju

- činjenice su u prvom planu

- kreativnost izvjestitelja očituje se u kvaliteti opisa događaja o kojemu on izvještava, dakle o načinu izvještavanja

- izvjestitelj najprije skuplja sve važne činjenice nastojeći procijeniti njihovu argumentacijsku vrijednost, informativnu kvalitetu –> selekcija činjenica (treba voditi računa o količini i kakvoći činjenica)

Izvjestitelj prema primatelju

- novinsko izvještanje je komunikacija izvjestitelja i primatelja izvještaja

- izvjestitelj je autentičan svjedok događaja

- iz te objektivne nadmoći poručitelja proizlazi i njegova društvena odgovornost prema načinu izvještavanja

- zašto izvjestitelj unatoč poštenoj najmjeri ipak u svom izvještaju biva i neobjektivan? – prirodno je na piojave oko sebe gledati najprije vlastitim očima, prosuđivati vlastitim razborom

Izvještaji o događaju

Dovršeni (nepredviđeni) događaj

- dovršenim događajem možemo smatrati onaj koji se već dogodio, to je „konzumirani događaj“

- izvjestitelj će započeti prikupljati podatke, riječ je o svim relevantnim podacima o kojema će na kraju, kad ih skupi, odluči da li se na njima može objektivno rekonstruirati ono što je prošlo tj. dovršeni događa

- dovršeni događaj primorava izvjestitelja da ide u njegovu prošlost

Nedovršeni (predviđeni) događaj

- onaj koji ili još nije počeo, bio je očekivan ili je započeo ali se nije do kraja odvio

- izvjestitelj kao autentični svjedok

- omogućuje izvjestitelju da obavi sve pripreme za pisanje izvještaja

Savladati događaj

- od kvalitetnog novinkog izvještaja traži se da bude:

jasan

točan

potpun

- savladati događaj – obveza izvjestitelja da potpuno shvati što se uistinu pred njim dogodilo

u izvještaju kao i u vijesti, najčešće se primjenjuje tehnika leada

Može se dati samo onoliko koliko se primi!

- dobra priprema je jamstvo dobrog izvještaja

- treba voditi računa o osnovnoj činjenici, da onaj koji izvještava može primatelju izvještaja pružiti samo ono i onoliko što je i koliko i sam primio, ništa više!

Što više bilježaka

- za izvjestitelja je bitno da od početka do kraja pažljivo prati sve što se događa kako bi mogao zabilježiti ono najvažnije

- svaki će izvjestitelj praviti bilješke o svemu što mu se učini važnim

- treba ih pisati kratko, moraju biti jasne

Citiranje

- pravilo je da se navode tzv. jake točke događaja, i važne misli

- izostavljanje citata može značiti ponekad i oblik zatvaranja rasprave, prekidanje izravne komunikacije između onoga tko govori i onoga kome je izjava u javnosti namijenjena

- kraći navodi su efektniji, a treba navoditi onoliko koliko je nužno

- uvijek treba biti potpuno jasno kome navod pripada pa o onome koga citiramo treba navesti sve potrebne podatke

Izvještavanje o događaju-ideji

- deskriptivni izvještaji, rezimei

- osnovno pravilo skraćivanja događaja-ideja jes prije svega svepristrana analiza sadržaja i osnovnog smisla poruke, nakon toga traži se bitna ideja poruke pa zatim sekundarne ideje u njoj

- oblici izvještavanja o događajima-idejama su:

rezimiranje (vjerono izvještavanje o bitnim mislima ili činjenicama sadržanim u nekon tekstu)

kontrakcija (pisanje novog teksta- skraćeni model prvotnog teksta)

sinteza (od više tekstova iste prirode može se sačiniti novi sintetički tekst)

Vrste izvještaja

- običan izvještaj

piše se u kronološkoj formi ili s leadom

izvještaj započinjemo s najstarijim podatkom

izvještaji i rasprava o njemu bili bi analizirani i iz njih u novinski izvještaj prenesene samo najvažnije, najzanimljivije misli

najzanimljiviji podatak je onaj koji se nalazi na početku izvještaja

mogući počeci: s konstatacijom bitne činjenice, s citatom, s pitanjem, reportažni početak, početak „jedan, dva, tri“književni početak, početak od općeg ka posebnom

- reporterski

moraju se naći činjenice, informativnost i aktualnost

od reportaže u reportažnom izvještaju važnu ulogu imaju subjektivna zapažanja, mašta, kultura...pisac stvara atmosferu oko događaja

približava se čitateljima

može biti opisan i historijski događaj u aktualnom kontekstu

- komentatorski

sadrži 2 komponente: deskripciju i komentar

u njemu se ujedinjuju dva novinarska žanra – izvještaj i komentar

čitatelji se obavještavaju kako se događaj odvija, a ujedno se ocjenjuje ono što se događa

- specijalni

izvještaji iz skupština, sa sudskih procesa, sa stručnih skupova...

8. REPORTAŽA

- reportaža je strukturirana od novinarskih i književnih elemenata

- pitanje je talenta tko može a tko ne može napisati kvalitetnu reportažu

- reportaža je najindividualniji, najslobodniji, najsubjektivniji novinski izraz

Bitni zahtjevi

- dva bitna zahtjeva:

realan, autentičan, aktualan događaj

lijep opis događaja koji je uvijek oznaka osobnog stvaralaštva

- reporter mora biti talentirani pisac

Najprije ideja

- reportaža nastaje iz kvalitetne pripreme

- faze: ideja, priprema, realizacija

- u pisanju se moraju poštovati neki zakoni zanata:

sintezu svih elemenata oko osnovne ideje reporteže

pričati jasno, bez patosa, ali ipak živo i slikovito

traži se vjernost istini

stalno osvježavati svoj izraz

9. NASLOV

- naslov prema čitatelju:

mora bit istinit

pomagati u vrednovanju poruka

olakšavati orijentaciju

osobine dobrog naslova

specifičan

jasan i točan

aktivni bolji od pasivnog

kraći bolji od dužeg

stil naslova

igra riječima

posebno o senzaciji u naslovu

tehnika senzacionalizima

naslov u opremanju teksta

fizionimoja

nadnaslov

podnaslov

- oni su integralni dio poruka, a sami su specifična info.

- naslov obavještava o sadržaju poruke jednako kao što etiketa na ambalaži govori o sadržaju pošiljke

- sažima poruku

Naslov u užem i u širem

- u užem smislu naslov je glavni naslov, naslov u širem smislu je zapravo skupina obavjesti koja se sastoji od

nadnaslova (situira sadržaj informacije u vremenu i prostoru, priprema pojavu naslova)

glavnog naslova

podnaslova (kako?, zašto?, u službi je glavnog naslova)

međunaslova (moraju spriječiti da od teksta pobjegnemo)

Naslov prema čitatelju

- mora biti istinit

- čega nema u poruci nema ni u naslovu

- što je pravi naslov? treba naći: glavni podatak, najjaču činjenicu, dominantnu misao, ideju koja rezimira i ujedinjuje poruku

- mora pozivati i poticati na čitanje

- naslov pomaže čitatelju u vrednovanju poruka

- nalov čitatelju olakšava bržu orijentaciju u izboru teme

Osobine dobrog naslova

- mora biti specifičan

- naslovi svojim stilom slijede stil svojih tekstova

- kratice se u naslovu ne upotrebljavaju

- bolji je aktivan od pasivnog (aktivni sadrži glagol)

- sadrže što manje riječi, uz uvjet da ostanu jasni

- budu u logičnoj proporciji s dužinom informacije

- nadnaslov je kraći, naslov još kraći, a podnaslov dug prema potrebi naslova

- upotrebljavaju se stilske figure samo ne na štetu jasnoće naslova

Senzacija u naslovima

- u nekoliko osnovnih oblika:

naslov sadržajem precjenjuje tekst

naslov sadržajem potcjenjuje tekst

naslov grafičkom formom precjenjuje tekst

naslov grafičkom formom potcjenjuje tekst

- kada je naslovom vrijednost poruci povećana – kada ove dvije vrijednosti nisu u ravnoteži – onda je riječ o senzacionalizmu

- takav postupak nije u skladu ne samo s etičkom već i pravnom normom

- kada se sukobljavaju sadržajna bit i oblik u kojem je ta poruka javnosti prezentirana – sukob sadržaja i forme

- krtika senzacionalizma: treba priznati da i u našim novinama, posebno distraktivne namjere ima senzacionalizma koji je neprihvatljiv iz jednog bitnog razloga – protivi se istini

10. JEZIK

- zbog prostorne odvojenosti poručitelja i primatelja nama mogućnosti da se nejasne riječi i rečenice, greške i slično isprave odmah nakon što su učinjene

- osnovno je – dobro promisliti što, kome i kako napisati

Novinarski jezik

- u informativnim novinama pišemo standardnim književnim jezikom, imajući pri tom na umu za koga pišemo

- novinar treba pisati svojim najboljim jezikom

- jezik novina treba biti popularan, lako čitljiv, reporterski

- riječi u poruci moraju biti što informativnije

Novinarski stil

- novinarski stil trebalo bi shvatiti kao specifično novinarski način izražavanja

- po stilu može se pouzdano utvrditi što pisac zna i kako misli

- kada se želi tekstove stilski ujednačiti tj učiniti ih jasnijima koriste se postupci:

kraćenja (kada se iz većih tekstova izvlači njihova bit)

pojašnjavanja (kada se specijalizirana poruka, pisana za uži krug specijalista želi prirediti za širu publiku)

poljepšavanja (poljepšavaju se dosadni tekstovi sadržajno vrijedni)

inteligentne vulragizacije (stručno snižavanje gustoće specijaliziranih tekstova, kako bi se sadržajno i jezično prilagodili razini novinske čitalačke publike)

- rečenica treba biti čitka

- pisati što kraće

11. IZVORI (vrela)

- sva ona mjesta i sve one osobe od kojih se odnosno na kojima se mogu dobiti podaci o činjenicama koje nas zanimaju

Vrste izvora

- izvjestitelj se obraća ili tzv neformalnim ili formalnim vrelima podataka

Neformalna vrela - su ona koja nitko službeno niti potvrđuje niti opovrgava

- podatak se može tražiti na svim mjestima od svakoga ali na vlastitu odgovornost

- postupak s neslužbenim info:

ne treba slijepo vjerovat

pitajte više svjedoka

sve treba provjeravat

nekad se treba ograditi

Formalna vrela – ona iza kojih stoji neka društvena norma koja ih definira, osigurava im autentičnost, regulira upotrebu podataka

- jamče pouzdanost podataka

Službena tajna i embargo

- legalna zatvorenost vrela

tajna služi zaštiti od javnosti neke info radi nekog priznatog društvenog interesa

institut embarga sastoji se u tome da se stanovita informacija može zaustaviti, odnosno njena predaja javnosti odgoditi

vrjieme je obično unaprijed određeno, a nakon isteka roga može se slobodno objavljivati

SLIKOVNA NOVINARSKA INFORMACIJA

- likovni prilozi u novinama pod skupnim imenom nazivaju se ilustracijama

crtež

fotografija

foto-reportaža

karikatura

strip

101. CRTEŽ

- javlja se na 2 načina:

samostalna poruka bez pratećeg teksta (dodatak likovno estetskoj ali i komunikativnoj funkciji teksta)

u pratniji teksta (svrha prvenstveno da se njime nastavi i proširi pisana poruka u drugom tj. likovnom obliku)

Tehnički crtež – kada se želi bolje, detaljnije, plastičnije, sasvim precizno iznijeti činjenice sadržane u pisanoj poruci

- grafikoni

- dijagrami i organigram

- industrijski crteži

104. FOTOGRAFIJA

značajke fotografije:

velika reproduktivna vrijednost

neposredna čitljivost

informativnost

aktualnost

Fotografija i pisana poruka

- svrhe upotrebljavanja poruke:

radi dopunjavanja poruke

radi uljepšavanja novinske stranice

fotografija kao uvjet potpunosti

Postupak s novinskom fotografijom

- može li se utjecati na sadržaj novinske poruke

kadiranjem foto poruka

retuširanjem

Legenda

- analiza fotografija

- dodatni informativni element

- napisati legendu uz fotografiju znači napisati dodatnu info.

- funkcije prema fotografiji:

informativna legenda

eksplikativna

incitativna

mještovita

118. FOTO REPORTAŽA

- izvještaj u slikama

- sastoji se od niza fotografija koje se odnose na određene činjenice kojima se dodaje tekst tj. pisana poruka

- važni su:

ključna fotografija

odnos ostalih foto. prema ključnoj

- važno je reći istinu, ponuditi autentično viđenje događaja te ga eventualno komentirati

- i u foto-reportaži čitatelju se mora odg na bitna pitanja o događaju: tko?, što?, kada?...

- foto + tekst

121. KARIKATURA

- pokazuje odnos stvarnosti prema nekom idealu

- u njoj se nalazi kritička ili ironična procjena ljudi, događaja, stvari

- bilježi se ono što je na nekome ili nečemu karakteristično

- traži se i:

aktualnost poruke

jasnoća glavne ideje

jak jezik

- karikaturisti se služe:

ironijom

sarkazmom

groteskom

hiperbolom

129. STRIP

- gledajući na strip komunikacijski, on se, služi narativnom tehnikom, koja se ostvaruje pomoću dvaju kanala tj. slikom i riječima