the european union’s project “idebateeu novosti oktobar 2013.pdf · trudom zaslužili taj...

Debatne novosti 01/2013 Debatne novosti 10/2013

0 „IdebateEU“ Contract No. 2013-0630/001-001 With support of the Europe for Citizens Programme of the European Commission

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

OPĆINA CENTAR

OPĆINA ILIDŽA

The European Union’s Project “IdebateEU”

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

OPEN SOCIETY FOUNDATIONS

No. 10/2013

ACCD Serbia ADK Czech Republic ARDOR Romania CCD (BiH) DC Latvia

EDC Lithuania EDS Estonia OK Serbia SDA Slovakia YEF Macedonia

"This project has been funded with support from the European Commission. This publication reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for

any use which may be made of the information contained therein.“

IN FONDACIJA



Riječ urednice

Prijedorčanka Jelena Topić više od 20 dana stoji na gradskom trgu i ćuti. Jelena ima 28 godina, završila je dva fakulteta i na kartonskoj kutiji u centru Prijedora svaki dan stoji od 9-13. Ne govori, odbija da komunicira, a kada joj lice nije sakriveno iza kutije, gleda u jednu tačku. To je sve što znamo o ovoj djevojci, a opet je centralna tema razgovora i nagađanja. Neobično je da na Balkanu neko govori ćutanjem.

Na to nismo navikli. U sredini u kojoj postoje samozvani stručnjaci za skoro svaku oblast i čije je „stručno” mišljenje od iznimne važnosti za sve društvene procese, teško je zamisliti nekoga ko pažnju privlači ćutanjem. Jelena neće da progovori, a i zašto bi? Kao da bi njen glas privukao više pažnje od njenog ćutanja? Jelena je svjesna da bi njene riječi o svim problemima sa kojima se susreće bile hitac u prazno, zato ćuti, ali njeno ćutanje je glasnije od svih poruka koje možemo ćuti. Ona mirno stoji zato što hoće da pokaže šta sistem traži od nje! Da ćuti, stoji, ne prigovara, da se ne ističe govorima, da ne poziva da nešto što državi ne odgovara, a za uzvrat ne dobija ništa! O razlozima njene ćutnje se samo nagađa. Neki kažu da želi da se uda, drugi da traži posao, treći da želi da probudi mlade ljude, četvrti da sprema diplomski rad… Zanimljivo je da su Jeleni nudili posao, brak, ali da je na sve to ostala nijema. Jedno je sigurno, svako od nas u Jeleninom protestu je pronašao dio sebe i razlog za što bi trebao da joj se pridruži u ćutanju…

Glasno ćutanje

Riječ urednice *

Debatni pogled na EU: *

Kutak za studente *

Kutak za trenere *

U posjeti Debatologiji *

U posjeti debatewise-u *

Riječi velikana *

Preuzeli smo od/Upoznajmo EU



Iako CKD već godinama promoviše značaj govora i debate za rješenje svakog problema, Jelena na drugi način teži postizanju pozitivnih promjena. Uspjela je dokazati da njeno ćutanje nije individualni protest za postizanje nekog ličnog cilja, već poruka svim mladim ljudima. Jelena neobičnim i hrabrim činom poziva na promjenu. Ona stoji i ćuti dok svi drugi prolaze, ali svi čekaju jedno – kada će doći vrijeme da progovri i šta će reći. Ćutanje možda pomaže u skretanju pažnje, ali riječi su te koje stvaraju promjenu. Jelena će sigurno progovoriti, samo je pitanje kada. Baš kao i u debatnom formatu. Govor se ocjenjuje samo u određeno vrijeme i u tih nekoliko minuta potrebno je izabrati najsnažnije i najsadržajnije argumente. Međutim, Jelena ne može sama. Potreban joj je tim na koji se može osloniti. Podržimo njeno ćutanje i osnažimo njene buduće riječi za pozitivne promjene u društvu. Zašto ćuti Jelena – ne znamo? Za sada nam samo ostavlja tragove u vidu kratkih poruka na papirima: „Glasno ćutim“, „Ovo je moj rodni grad, jadna ne bila“, „Ima li ko da me oženi?“, „Kupila šljive i muzla krave“, „Da uđem u parti-ju?“, „Isključena“, „Umorna sam i osjećam se loše“, „Danas ne znam šta da napišem“… Možda je rješenje ove zagonetke u nama samima. Možda su poruke putokazi, a na nama je krenemo na put i vidimo gdje će nas odvesti.

Riječ urednice

UPOZNAJMO EVROPSKU

UNIJU:

DA LI STE ZNALI?

NIGDJE BEZ INTERNETA

Ljudi koji žive u

udaljenim planinskim predjelima koji do

sada nisu bili pokriveni fiksnim ili mobilnim mrežema, moći će se pretplatiti na satelit po cijeni od deset eura, a morat će nabaviti i satelitsku

antenu koja prosječno stoji 350 eura.

Svako kućanstvo u Evropskoj uniji ima

od sada pristup širokopojasnom

internetu zahvaljujući satelitima koji to omogućuju ondje gdje nema fiksnih

veza.

http://www.jutarnji.hr/sve_teme/Europska%20un

ija

Prijedorčanka Jelena Topić nepunih mesec dana stoji i ćuti na trgu u centru grada. Od lokalne, postala je regionalna atrakcija.

http://www.jutarnji.hr/sve_teme/Europska unija





Debatni pogled na EU

UPOZNAJMO EVROPSKU

UNIJU:

DA LI STE ZNALI DA?

Evropski

nadzornik zaštite podataka

Institucija

Evropskoga nadzornika

zaštite podataka (EDPS) stvorena je 2001. godine. Odgovornost te institucije jest

osigurati da sve institucije i tijela Evropske unije poštuju prava

ljudi na privatnost pri

obradi njihovih osobnih

podataka.

http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content

=930

DEBATNE NOVOSTI IDEBATEEU

Pred nama je još jedan broj Debatnih novosti kroz koje upoznajemo EU. U mjesecu iza nas ste nam pisali da vam se veoma dopada rubrika „Da li ste znali”, jer vam donosi zanimljive podatke o zemljama članicama EU, pa smo je zadržali i u ovom broju. U ovom broju vam predstavljamo i dvije javne debate posvećene ulozi debate u obrazovnom sistemu i njenom značaju za evropske integracije. Debate su održane u Gimnaziji Banja Luka i Srednjoj elektrotehničkoj školi Mostar, a u Debatnim novostima moći ćete pronaći više detalja o tezama, argumentima, najboljim debatantima, ali i nekoliko fotografija sa ovih aktivnosti, kako bi utisak bio potpuniji. I u ovom broju vas kroz debatu upoznajemo sa kulturnom baštinom BiH. Predstavljamo vam šta su to debatni klubovi radili u periodu nakon održavanja Jednodnevnog susreta koordinatora debatnih aktivnosti i na koji način su doprinijeli promociji znamenitih ličnosti bh. kulture u lokalnim zajednicama iz kojih dolaze. Donosimo vam i informacije o javnoj debati koju će CKD realizovati u saradnji sa OSCE-om. Debata će okupiti studente iz Banja Luke, Bijeljine, Tuzle, Mostara, Pala i Sarajeva, koji će pokušati da formiraju najbolje argumente iz oblasti antidiskriminacijske politike u BiH. U ovom broju Debatnih novosti predstavljamo vam i prvi rođendan jednog debatnog kluba, a o kom klubu je riječ i kako je rođendan proslavljen, možete saznati ako se udobno smjestite i krenete sa čitanjem novog broja Debatnih novosti.

http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=930











Pisali ste nam o...

UPOZNAJMO EVROPSKU

UNIJU

Draga Stela,

Tebi i tvom

debatnom klubu čestitamo prvi

rođendan. Iza vas je vrlo uspješna godina, puno

dobrih debata, a mi vam želimo da i u školskoj godini pred vama budete

jedan od najvrednijih

klubova CKD-a i da i dalje

postižete odlične rezultate. Stela

nam je predstavila javnu debatu posvećenu ulozi obrazovanja

za evropske integracije, a na

narednoj stranici Debatnih novosti

možete saznati više informacija o ovom događaju.

„Gorgije“ obilježile godinu dana rada javnom debatom

U petak 18. oktobra 2013. godine sa početkom u 18 časova i 30 minuta u Čitaonici banjalučke Gimnazije održana je još jedna javna debata Debatnog kluba ,,Gorgije“. Debatovalo se na tezu: Obrazovanje treba da bude prioritet i osnovni motiv BiH u evropskim integracijama. U afirmacijskom timu nalazili su se: Nikolina Deletić, Stefan Ličina i Tanja Dobrovoljsk. Negaciju su činile tri mlade dame: Vesna Radulović, Andrea Baroš i Lana Malić.

Ovi debatanti su kroz malo više od sat vremena pokazali šta to znači profesionalno debatovati. Oni su se pripremali sedmicama prije debate da bi na nju došli sa što više informacija i saznanja. U tome su i uspjeli, jer je publika, koja je bila mnogobrojna, bila zadovoljna onim što je mogla da vidi i čuje. Sposobnosti debatanata bile su na zavidnom nivou, iako ovakvoj tezi nikada nije previše potkrepa, pa je tako moglo biti i ovaj put. Na kraju je ipak prevladala afirmacija, barem po riječima bivših debatanata našeg kluba, a sada studenata Univerziteta u Banjoj Luci - Jelene Plaić, Miloša Petkovića i Gorana Kukobata, koji su u ovoj debati imali uloge sudija. Sudije su pohvalile rad debatanata, ali su prednost dali afirmaciji, jer su organizovanije iznosili svoje argumente. Ova debata je popraćena i velikom medijskom pažnjom, te prisustvovanjem čelnih ljudi sa naše obrazovno-političke scene. Valjda baš iz razloga što je bilo dosta publike, naši debatanti su napravili i poneku grešku. No, ljudi smo, svi griješimo, idući put će biti bolje!

Na kraju želim da istaknem da ova debata ne bi mogla biti održana bez zalaganja svih članova Debatnog kluba. Svi smo mi učestvovali u ovoj debati i svi smo mi Gorgije! Debatantima svaka čast na odličnim govorničkim sposobnostima, ali čitav naš DK je jedan tim, jako dobar tim, i to smo i pokazali na ovoj debati i u njenoj organizaciji. Prezentacija “Gorgije u slikama – prva godina”, bedževi za sve članove Kluba i počasne članove koji su svojim trudom zaslužili taj status, koktel, ekipa za doček,l fotografije, video snimak, članci, pozivna pisma i plakati – sve je to naših ruku djelo i zato smo ponosni na sebe!

Gorgije, sretno nam bilo u svim narednim pohodima!

Stela Aleksić




Pisali ste nam o...

Šta CKD kaže o tekstu?

Najbolji način za proslavu jednog

debatnog rođendana je organizacije

debate. Dodamo li tome i

zanimljivu tezu i veliki broj

prisutnih, onda je Debatni klub

„Gorgije“ vrlo uspješno

proslavio prvu godinu rada.

Debati su prisustvovali i predstavnici obazovnih institucija i

ministarstava, koji su imali

priliku spoznati značaj

argumentovane rasprave za

ukazivanje na probleme u

obrazovnom sistemu BiH i mogućnosti

njihovog rješavanja, kako

bi BiH bila ubrzana na putu

ka evropskim integracijama.

Održana javna debata Debatnog kluba „Gorgije“ banjalučke Gimnazije

U petak, 18. oktobra sa početkom u 18 časova i 30 minuta, održana je javna debata Debatnog kluba „Gorgije“ banjalučke Gimnazije u prostorijama čitaonice ove škole. Povod za ovu debatu bilo je obilježavanje godinu dana rada kluba. U protekloj školskoj godini ovaj klub je ostvario zapažene rezultate kako na domaćem, tako i na inostranom terenu. Centar za kulturu dijaloga kao krovna organizacija svih debatnih klubova u BiH, proglasila je ovaj klub za najbolji debatni klub na području BiH u školskoj 2012/2013. godini. Ovog puta članovi Debatnog kluba „Gorgije“ su debatovali na tezu: Obrazovanje treba da bude prioritet i osnovni motiv BiH u evropskim integracijama. Ova veoma zahtjevna teza primorala je same debatante, kako nam oni kažu, na duga i detaljna istraživanja. Afirmacijski tim su činili: A1-Nikolina Deletić; A2-Stefan Ličina; A3-Tanja Dobrovoljski, dok su njihovi oponenti bili: N1-Vesna Radulović; N2-Andrea Baroš; N3-Lana Malić. Sudački tim su činili stari debatanti ovog kluba, i to: Jelena Plaić, Miloš Petković i Goran Kukobat. Njima se pridružio i nešto mlađi član, Marko Romić, kao i sudija iz publike Milica Malešević. (…)




Pisali ste nam o...

Šta CKD kaže o tekstu?

U POSJETI BARCELONI

NAJGORI VOZAČI

Vozači u Barseloni među najgorima su u svijetu, a nezgode se

dešavaju na svakih 19 sekundi. Vikendom se čak dešava da se desi deset nesreća svake sekunde, tako da je

bezbjednije pješačiti, nego voziti. Većina

stanovnika Barselone zato voli da pješači i u svako doba je većina puteva puna pješaka. Barselona ima velike oblasti rezervisane

isključivo za pješake i to oko 130 hektara

ukupno što je jednako površini 260

fudbalskih terena! Ako se zateknete u

Barseloni možda ćete zavoljeti pješačenje.

http://www.victorytravel.rs/9-zanimljivih-cinjenica-o-barseloni/

(…) Debatanti su iznosili stavove punih sat vremena, a sve pod budnim okom ljudi koji se bave obrazovanjem, i to: Zoran Pejašinović, Predrag Damjanović, Branislav Borenović, Zdravko Marjanović i Danijela Kojić. Pored njih debati su prisustvovali: predstavnica Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS Milica Bodroža, direktor agencije „Prime Communications“ Dragan Močević, kao i veliki broj profesora i prijatelja kluba. „Prijatno sam iznenadjen hrabrošću i samopouzdanjem koje su pokazali mladi gimnazijalci i uvjeren sam da Republika Srpska, a samim time i BiH ima budućnost na putu ka EU sa ovako kvalitetnim mladim ljudima“, istakao je Borenović. Na samom kraju debate sudački tim je iznio svoje pohvale i kritike, i ocjenio bolju ekipu kojoj je pripala i pobjeda, a to je afirmacija. Živa debata na nimalo laku tezu, odlična unakrsna ispitivanja i mali tehnički propusti obilježili su ovu debatu. Trema i svi nedostaci se svakom debatom otklanjaju, jer govornik svakodnevnim vježbanjem usavršava svoje govorničke sposobnosti. Potencijal i volja postoje, a nadopunjavaju se upornošću i radom. Tekst preuzet sa: http://timeout-bl.com/?p=2730











http://timeout-bl.com/?p=2730











Pisali ste nam o...

UPOZNAJMO EU

DA LI STE ZNALI DA?

ELEGANTNI ITALIJANI

Italijani su

najelegantniji narod u Evropi

Italijani su "najbolje obučen" i

"najelegantniji" narod, rezultat je

ankete sprovedene na području Evrope. Portal "Zoover" je

ispitao 12.000 turista iz 20 evropskih

zemalja o tome koje su nacije najbolje

obučene. Na pitanje koji je najgori stil

odevanja, 65 odsto ispitanika mužkaraca

smatra da su to sandale u kombinaciji sa soknama, dok je 20 odsto njih reklo da bi

trebalo zabraniti gojaznim osobama da

nose minimalne kupaće kostime.

http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/zanimljivosti/Italijani-

su-najelegantniji-narod-u-Evropi.a-

200095.299.html#sthash.HHP5NyWJ.dpuf

BIH TREBA PONOVITI POPIS STANOVNIŠTVA PO EVROPSKIM STANDARDIMA?

Dana 21.10.2013. godine Srednja elektrotehnička škola Mostar organizovala je javnu debatu na tezu: „BiH treba ponoviti popis stanovništva po evropskim standardima?” Debati je prisustvovala predstavnica Centra za kulturu dijaloga, Nadina Balagić, kojoj je redakcija Debatnih novosti postavila nekoliko pitanja o debati, a hajde da zajedno saznamo njene odgovore. - Na koju tezu su debatovali učenici Srednje elektrotehničke škole

Mostar? Teza debate bila je: „BiH treba ponoviti popis stanovništva po evropskim standardima” Javna debata realizovana je u sklopu projekta IdebateEU, a relizuju je samo odabrane škole, koje su u školskoj godini iza nas organizovali najkvalitetnije i najposjećenije javne debate. U sedmici iza nas to je bila Gimnazija Banja Luka, a 21.10. debatu je organizova Debatni klub „Otpisani” iz Mostara. Debatni klubovi su imali mogućnost da sami izaberu tezu debate, a jedini uslov bio je da teza mora biti posvećena evropskim integracijama, s obzirom da je realizovana u sklopu projekta čiji je primarni cilj kroz metodologiju debate podići svijest mladih o evropskim integracijama. S obzirom da je popis stanovništva vrlo aktuelna tema u BiH, onda i ne iznenađuje činjenica da je javna debata bila posvećena upravo ovoj temi. - Kakav je vaš utisak o kvaliteti debate? Dobre debate nema bez iscrpno obavljenog istraživanja. Argument je najsnažniji ako počiva na dokazu, a na ovoj debati se moglo čuti puno zanimljivih podataka. Naravno, s obzirom da se radilo o vrlo zahtjevnoj tezi, dokaza nikada nije dovoljno - ova, kvalitetna debata, bi bila još bolja i zanimljivija da su debatanti više istraživali tezu. U svakom slučaju, veoma sam zadovoljna onim što sam naučila od debatanata. - Koja ekipa je bila bolja? Iako je debata do samog kraja bila vrlo neizvjesna, pobjednička ekipa bila je ekipa negacije. Negacija je uspjela da ospori strategiju afrimacijskog tima i pobije ključne aspekte slučaja, pa je zasluženo pobijedila. - Nadina ne bi bila Nadina, da nema fotografije sa svake debate na

kojoj je prisustvovala. Jesmo li i ovoga puta u pravu? Itekako, specijalno za redakciju Debatnih novosti sam slikala sve zanimljive momente, kako bi svi oni koji nisu prisustvovali debati mogli dobiti potpuniji utisak o njenoj kvaliteti.

http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/zanimljivosti/Italijani-su-najelegantniji-narod-u-Evropi.a-200095.299.htmlsthash.HHP5NyWJ.dpuf



















Pisali ste nam o...

UPOZNAJMO EU

DA LI STE ZNALI DA?

ELEGANTNI ITALIJANI

Italijani su

najelegantniji narod u Evropi

Italijani su "najbolje obučen" i

"najelegantniji" narod, rezultat je ankete sprovedene na

području Evrope. Portal "Zoover" je

ispitao 12.000 turista iz 20 evropskih zemalja o

tome koje su nacije najbolje obučene. Na pitanje koji je najgori

stil odevanja, 65 odsto ispitanika

mužkaraca smatra da su to sandale u kombinaciji sa

soknama, dok je 20 odsto njih reklo da bi

trebalo zabraniti gojaznim osobama da

nose minimalne kupaće kostime.

http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/zanimljivosti/Italijani-su-najelegantniji-

narod-u-Evropi.a-200095.299.html#sthash.HHP5NyWJ.dpuf

POGLEDAJMO KAKVA JE ATMOSFERA VLADALA NA JAVNOJ DEBATI SREDNJE ELEKTROTEHNIČKE

ŠKOLE MOSTAR

Bliži li se ova debata

kraju?

Ja ovog čovjeka ništa ne

razumijem. Odakle mu svi

ovi podaci?

Argument se brani strogim stavom, jer ga tada niko ne smije pobiti.





















Pisali ste nam o...

ŠTA CKD KAŽE O TEKSTU:

Dragi Ismaile,

Tim Debatnih novosti može

odgovoriti na veliki broj pitanja, a za

ona na koja nemamo odgovor -

koristimo mehanizme

prinude. O kakvim mehanizmima je riječ? Postavljeno

pitanje ponavljamo što veći broj puta osobi koja može

ponuditi odgovor na njega, sve dok ne popusti i odgovori u našu korist . Na

tvoje pitanje smo mogli pružiti

pozitivan odgovor i bez mehanizma

prinude i nadamo se da će vam sudački listići

pomoći u pripremi za regionalno

takmičenje i da ćete ostvariti što bolje

rezultate .

ŠTA JE NOVO U BEHRAM-BEGOVOJ MEDRESI

Pozdrav redakciji Debatnih novosti.

Šaljem vam par informacija u vezi sa našim debatnim klubom za proteklih tridesetak dana. Debatni klub je krenuo s radom

23.9.2013. godine, te se na prvom sastanku moglo primijetiti dosta novih članova u odnosu na prethodne godine. Samim time, mi smo ispunili jedan od naših ciljeva iz prethodnih

godina, a to je promocija debate i kulture dijaloga te što veća uključenost u sami debatni program u BiH.

Nakon nekoliko sastanaka odlučili smo da održimo demo

debatu na tezu "Odgoj je važniji od obrazovanja maloljetnika" gdje smo novim članovima, ali i svim zainteresovanim pružili priliku da zapravo vide osnovne karakteristike KP debatnog

formata. Debata je održana 10.10.2013. godine. U prilogu vam šaljem nekoliko slika sa same debate.

I još jedno pitanje, iako nisam siguran da li mi na njega može odgovoriti tim Debatnih novosti. Na stranici CKD-a pokušao sam da pronađem nepopunjene sudačke listiće za KP i KPP

debatne formate, međutim, osim listića koji su već korišteni za takmičenja, ništa drugo nisam pronašao. Zamolio bih vas da mi

pošaljete sudačke listiće u word formatu (naravno ako je to moguće) kako bismo se efektnije pripremili za prestojeće

regionalno, ali i Državno debatno takmičenje.




Pisali ste nam o...

UPOZNAJMO EVROPSKU

UNIJU:

DA LI STE ZNALI DA?

SELO BEZ PUTEVA

Githorn je naselje u

holandskoj pokrajini Overijsel. Selo je posebno, kako u

Holandiji tako i u drugom dijelu

Evrope, pošto nema puteve, nego kanale i male drvene mostove

kojima se putuje sa jednog mjesta na

drugo. Svi posjetioci su dobrodošli da

uživaju u ljepoti ovog mjesta. Mnoge kuće

su podignute na ostrvima i dostupne

su samo preko drvenih mostova. Mnoge kuće imaju

karakteristične krovove od trske, i one koštaju mnogo

više od onih klasičnih.

http://www.dodirnime.com/zanimljivost

i/predivno-holandsko-naselje-

severna-venecija/#ixzz2ieF6I

Pcn

IDEMO DO BANJA LUKE I OPĆE GIMNAZIJE KŠC-A BANJA LUKA

Debatni klub KŠC Gimnazije Banja Luka postao je član CKD u

školskoj 2012-2013. godini. Iako je svega nekoliko mjeseci sa nama, pokazuje odlične rezultate rada. Profesor Anton Šarac nam je poslao

nekoliko fotografija sa prvih časova sekcije, uz obrazloženje de u njihovoj školi ima veliki broj zaljubljenika u debatu. Ovaj debatni

klub je nedavno imao i prvi zadatak, a riječ je o kreiranju prezentacije o znamenitim ličnostima bh. kulture. U ovom broju Debatnih novosti ćemo vam predstaviti rezultate rada debatnih

klubova, a između ostalog i Debatnog kluba KŠC Gimanzije Banja Luka. Rezultati rada koje su nam debatanti dostavili su i više nego odlični i svjedoče koliko dobro se ovaj debatni klub snašao u CKD-

u. Ovom debatnom klubu želio mnogo sreće i uspjeha u daljem radu, kvalitetnih tekstova za Debatne novosti i nagrada i priznanja na takmičenjima. Nadamo se da ćemo u narednom broju Debatnih

novosti predstaviti i jedan opširniji tekst o radu kluba, koji će potpisati neko od vrijednih debatanata .

http://www.dodirnime.com/zanimljivosti/predivno-holandsko-naselje-severna-venecija/#ixzz2ieF6IPcn
















Debata i EU – Budva Open

UPOZNAJMO EVROPSKU

UNIJU:

DA LI STE ZNALI DA?

GDJE LJETUJE EU

Omiljenija turistička

destinacija Evropljana je sama Evropa. Čak polovica stanovnika

starog kontinenta namjerava ili ima želju svoj odmor provesti u vlastitoj zemlji. Ove podatke je potvrdio

novi izvještaj Evropske komisije o godišnjim

odmorima. Najpoželjnija turistička odredišta ovog su ljeta Italija i Španija.Što se Nijemaca tiče, svaki treći putuje unutar

vlastite domovine i tu provodi odmor. No, istovremeno se na

ljestvici popularnosti sve više penju

destinacije koje nisu pod kapom Evropske unije. Tako primjerice,

prema statistikama, svaki drugi Slovenac

namjerava svoje praznike provesti u

zemljama koje još nisu pristupile EU.

http://ceppei.ba/bos/index.php?option=co

m_content&view=category&layout=blog&id

=49&Itemid=14

DEBATA RUŠI GRANICE I BARIJERE – BUDVA OPEN

Centar za kulturu dijaloga osnovan je 1997. godine sa ciljem da kroz debatu i kulturu dijaloga doprinese rušenju predrasuda i da u saradnji sa mladim ljudima iz cijele BiH, ali i drugih zemalja, doprinese stvaranju pozitivnih promjena. Tako je debatni program u BiH za 16 godina postojanja, na polju spajanja i povezivanja mladih ljudi i pružanja mogućnosti za stručno usavršavanje i napredovanje, kako u BiH, tako i drugim zemljama svijeta – učinio više od bilo koje političke partije.

Da bi ostvario ovaj cilj, CKD je uspostavio kvalitetnu saradnju,

prije svega, sa debatnim programima u zemljama

regiona, a onda i u drugim zemljama svijeta. Jedan od debatnih centara sa kojima

CKD ima dugogodišnju profesionalnu, ali i prijateljsku saradnju je i „Logos” iz Crne

Gore, koji svake godine u mjesecu novembru organizuje

internacionalno debatno takmičenje „Budva Open”.

Budva Open je jedno od najvećih debatnih takmičenja i treninga u Jugoistočnoj Evropi, a iz godine u godinu izrasta u prepoznatljivo takmičenje i u drugim dijelovima Evrope. Već znate da CKD ima transparentne i jasno precizirane kriterije za izbor debatne ekipa koje će BiH i CKD predstavljati na internacionalnim takmičenjima, pa je tako bilo i ovog puta. U periodu od 14-17.11.2013. godine u Budvi će se za titulu najboljih takmičiti predstavnici Behram-begove medrese iz Tuzle. Debatni klub ove škole ja na Državnom debatnom takmičenju koje je održano u aprilu 2013. godine osvojio drugo mjesto. Da, da... Znamo da se već pitate zašto drugoplasirana ekipa odlazi na internacionalno takmičenje, a ne Debatni klub Pale, koji je osvojio prvo mjesto. Debatni klub Pale je trenutno u statusu mirovanja, pa je čast da BiH predstavlja na internacionalnom debatnom takmičenju pripala učenicima ove tuzlanske medrese. Naravno, biti predstavnik jedne zemlje na prestižnom debatnom takmičenju zahtjeva mnogo više od činjenice da budete dobri debatanti. Debatni klub Behram-begove medrese je uvijek spreman za saradnju, jedan od najodgovornijih klubova CKD-a koji sve aktivnosti realizuje na vrijeme i vrlo kvalitetno, a nadasve – uvijek nastoji da poboljša i usavrši debatna znanja i vještine. Na debatnim seminarima CKD-a ste često mogli čuti da debatant mora biti prepoznatljiv ne samo po dobrom govoru, već i načinu ponašanja. Tim Behram-begove medrese je i više nego prepoznatljiv i uvjereni smo da će nas na takmičenju predstaviti na najbolji moguć način i osvojiti neko visoko mjesto.

OPĆINA CENTAR

http://ceppei.ba/bos/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=49&Itemid=14







KULTUROM DIJALOGA ČUVAMO I

PROMOVIRAMO KULTURNO

NASLIJEĐE BIH



UPOZNAJMO EVROPSKU

UNIJU

DA LI STE ZNALI DA?

EVROPSKI SOCIJALNI FOND

Evropski socijalni fond

(European Social Fund - ESF) pruža podršku

povratku nezaposlenih među aktivnu radnu

snagu, primjerice finansirajući seminare,

treninge i slično. Sredstvima iz ESF-a finansira se jačanje

ljudskih resursa u cilju povećanja izgleda pri

zapošljavanju, povećanja radne

produktivnosti, te jačeg stimuliranja

ekonomskog rasta.

http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageI

D=98

KULTUROM DIJALOGA ČUVAMO I PROMOVIRAMO KULTURNO NASLIJEĐE BIH

U prethodnom broju Debatnih novosti imali ste priliku upoznati vezu između debate i kulturnog naslijeđa BiH, a u ovom broju nastavljamo da vas upoznajemo sa znamenitim ličnostima bh. kulture i spomenicima. U periodu od prethodnog izdanja Debatnih novosti, debatni klubovi CKD-a su doprinijeli da njihove lokalne zajednice postanu pravi kulturni centri. Po završetku Jednodnevnog susreta koordinatora debatnih aktivnosti, jedan od osnovnih zaključaka bio je da će debatni klubovi nastaviti sa promocijom kulturnog naslijeđa u okviru rada debatnih sekcija. Tako je mjesec oktobar bio ispunjen javnim debatama i prezentacijama o kulturi BiH, a u ovom broju Debatnih novosti ćete imati priliku da pogledate kako su izgledale prezentacije debatnih klubova o sljedećim ličnostima: 1. MSŠ Stjepana Radića Usora – Stjepan Radić 2. KŠC Gimnazija Banja Luka – Ivan Frano Julić 3. Srednja elektrotehnička škola Prijedor – Isak

Samokovlija 4. Internacionalna privatna gimnazija Mostar – Dalibor

Nikolić 5. Ekonomska škola Brčko – kulturni spomenici grada 6. Elektrotehnička škola Tuzla – Mak Dizdar 7. SŠC „Petar Kočić” Zvornik – Duško Trifunović 8. MSŠ Čelić – Nedžad Ibrišimović 9. Centar za slijepu i slabovidu djecu i omadinu

Sarajevu – prezentacija o gradu Tešnju Debatni klubovi su imali potpunu slobodu izbora o kojoj znamenitoj ličnosti će pripremiti preznetaciju, sa jedinom ograničenjem da ličnost bude iz BiH. Debatanti su imali pravo izbora i načina na koji će pripremiti prezentaciju – video, prezentacija, poezija… a kako izgleda finalni produkt rada debatnih klubova, možete pogledati u nastavku.


Debata i EU– Kulturom

dijaloga do kulture

http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=98





UPOZNAJMO EVROPSKU

UNIJU

DA LI STE ZNALI DA?

KOHEZIJSKI FOND

Kohezijski fond daje finansijsku podršku

projektima iz područja prometa i zaštite okoliša.

Također se finansiraju projekti iz područja

energetike koji imaju jasnu dimenziju zaštite

okoliša: obnovljivi izvori energije, energetska

efikasnost itd. Kohezijski fond namijenjen je

isključivo članicama čiji BNP leži ispod 90%

prosjeka EU, a njegova sredstva mogu koristite

sve regije u takvim državama.

http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=

98

MSŠ STJEPANA RADIĆA USORA – STJEPAN RADIĆ Stjepan Radić rodio se u selu Desno Trebarjevo pokraj Siska 1871. godine, kao deveto od jedanaestero djece, u porodici siromašnoga seljaka Imbre i Ane (Jane, rođene Posilović). Od rođenja je patio od prevelike kratkovidnosti koja se s godinama pogoršavala, te je u kasnijim godinama života bio gotovo slijep. Bio je političar, književnik, prevoditelj i publicist, ali i prvi hrvatski politolog sa svjedodžbom. U vremenskom razdoblju od 1893. do 1928. Godine, Stjepan Radić napisao je i objavio 65 brošura i knjiga među kojima su neke i od oko 400 stranica (Moderna kolonizacija i Slaveni 1904., Savremena Evropa 1905., Današnja financijalna znanost, 1906.) te oko 3.500 rasprava, članaka, zabilježenih govora… MSŠ Stjepana Radića Usora, dobila je zadata da predstavi ličnost po kojoj njihova škola nosi ime, a to su učinili kroz pisanje kratke pjesme, koju predstavljamo u nastavku. Ova škola je svega dva mjeseca član CKD-a, a za kratko vrijeme uspjela je pokazati veliku profesionalnost, kreativnost i odgovornost, o čemu svjedoči i ova pjesma:

PJESMA O JEDNOJ ŠKOLI

Ima jedna priča o jednoj školi, Koju svako dijete mora da voli.

U ovoj školi nasmijane zore svicu, Ime nosi po slavnom Stjepanu Radicu

Mnogi učenici ne znaju tko je Stjepan bio, Da li je on ovakve učenike u školi htio?

Ponekad ne znamo koliko je 2+2, Ali malo kome ide matematika. Nisu nam ni jezici jača strana,

Ali mislim da su profesori ponosni s nama, Nasmiju nam se od srca često

Ima nas dosta iako je malo ovo mjesto. Trude se oni objasniti nama sve,

Ali cesto mi tvrdoglavi samo kazemo ne. Matematika,biologija,ma lekcija svaka,

Sve to u školi muči svakog đaka!

MSŠ STJEPANA RADIĆA USORA



dijaloga do kulture










UPOZNAJMO

EVROPSKU UNIJU

DA LI STE ZNALI DA? JEZERO KOMO

Jezero Komo (Lago di Como)

nalazi se u severenoj Italiji, ispod Alpa, 35 km severno

od grada Milana. To je najdublje jezero u Evropi, čije

je korito oblikovano kretanjem lednika i koje je na jugu zatvoreno morenskim

nasipom (materijalom koji je lednik tokom kretanja

prikupljao i gurao ispred sebe). Površina jezera iznosi 146 kvadratnih kilometara i

nalazi se na 198 metara nadmorske visine. Najveća dubina mu je 410 m. Ostala

alpska jezera: Mađore, Garsa, Ženevsko, Lugano i

Bodensko su dosta plića. Kroz jezero Komo protiče reka Ada, duga 313 km sa

površinom sliva od oko 8 000 kvadratnih kilometara koja

daje reci Po prosečno oko 250 kubnih metara vode u sekundi. Jezero se 195.

godine pre nove ere nazivalo Comum, od keltskog Camb

što znači "dolina".

https://sites.google.com/site/veselaskolica/geografija/zanimljivosti-geografija/jezero-

komo---najdublje-jezero-u-evropi

KŠC GIMNAZIJA BANJA LUKA – IVAN FRANJO JUKIĆ

Debanti klub KŠC Gimnazije Banja Luka, koji je postao član CKD-a u školskoj 2013-2014. godini,

kao prvi debatni zadatak dobio je pripremu prezentacije o jednoj od znamenitih ličnosti bh.

kulture. Produkt rada premašio je sva očekivanja CKD-a, a ako debatanti nastave da rade ovako

kvalitetno – uvjereni smo da će postići izvanredne debatne uspjehe. KŠC Gimnazija Banja Luka je pripremila kratki film o ocu bh. novinarstva – Ivanu Franji Jukiću, a koji možete pogledati na

https://docs.google.com/file/d/0B4Bx32MNlr34aFIwWEtvQ1NRT2c/edit?usp=sharing



dijaloga do kulture

https://sites.google.com/site/veselaskolica/geografija/zanimljivosti-geografija/jezero-komo---najdublje-jezero-u-evropi



















UPOZNAJMO EVROPSKU

UNIJU

U POSJETI BARCELONI PLAŽE

Obala u Barseloni je bila

potpuno pregažena industrijskom zonom i

nije postojala plaža koju bi koristili građani. Ovo se promenilo 1992. kada je Barselona izabrana za domaćina Olimpijskih

igara. Vlasti su premjestile fabrike i pretvorile obalu

u mjesto za odmor, sa hotelima, restoranima,

barovima i naravno, novim plažama.

http://www.victorytravel

.rs/9-zanimljivih-cinjenica-o-barseloni/

SREDNJA ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA PRIJEDOR – ISAK SAMOKOVLIJA

Iako je na Jednodnevnom susretu koordinatora debatnih aktivnosti Srednja elektrotehnička škola Prijedor imala predstavnike, aktivnosti je prisustvovala samo trenerica debatnog kluba, jer su debatanti bili opravdano odsutni zbog maturalne ekskurzije. Međutim, trenerica debatnog kluba je obećala da će debatanti pripremiti prezentaciju po povratku sa putovanja, što su i učinili. U nastavku pogledajmo dijelove rada Debatnog kluba Srednje elektrotehničke škole Prijedor.

Isak Samokovlija je rođen u Goraždu, tada ijelu Austrougarskog carstva, 3.

septembra 1889. u porodici sefardskih (španskih)jevreja.

Njegova porodica se doselila iz Samokova u Bugarskoj, po čemu

su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u Goraždu, odlazi u Sarajevo i

završava Prvu gimnaziju, te studira medicinu u Beču.

Nakon studija, radio je kao ljekar u Goraždu, Fojnici i Sarajevu. Svoju prvu pripovjetku "Rafina avlija" objavljuje 1927. a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki "Od proljeća do proljeća" u izdanju Grupe sarajevskih književnika. Početak Drugog svjetskog rata dočekuje u bolnici Koševo u Sarajevu gdje je bio šef jednog odjeljenja. Ubrzo dobija otkaz i biva prinuđen nositi žutu traku s Davidovom zvijezdom, kojom su nacisti obilježavali sve Jevreje. Nakon proglašenja NDH zatvoren je od strane ustaša, te kasnije prebačen u izbjeglički logor na Alipašinom mostu u Sarajevu. Uređivao je književni časopis "Brazda" od 1948. do 1951, a poslije toga je sve do smrti bio urednik u Izdavačkom preduzeću “Svjetlost". Na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku Drinu u Goraždu. Ivo Andrić ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala, a Meša Selimović je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovijedač poslije Kočića. Umro je 15. januara 1955. u Sarajevu. Sahranjen je na starom jevrejskom groblju na strmoj padini Trebvića.



dijaloga do kulture













UPOZNAJMO EVROPSKU

UNIJU

DA LI STE ZNALI DA?

KADA JE SAGRAĐEN KRIVI TORANJ U

PIZI?

Vjerovali ili ne, toranj je star skoro devetsto

godina. Sa gradnjom je početo davne 1173. Radove je započeo

Bonano Pisano, čuveni arhitekta. Još od samog početka, toranj je počeo

da se krivi. Punih dvanaest godina, Bonano je radio na ovom tornju, uspevši da sagradi samo

tri sprata. Te, 1185. je jednostavno nestao, a

danas se ne zna tačno da li je otišao kada je shvatio

da ne može da ispravi svoju građevinu ili je

jednostavno preminuo. Devedeset godina toranj je stajao nedovršen, od 1250. godine nekoliko

građevinara, je pokušalo da ga ispravi, ali

neuspješno. 1360. godine napokon je završen, pod rukovotstvom arhitekte Guljeljmo de Instrika.

http://saznajlako.com/2013/10/16/zanimljivosti-o-krivom-tornju-u-pizi/



dijaloga do kulture

INTERNACIONALNA PRIVATNA GIMNAZIJA MOSTAR

Kada govorimo o znamenitim ličnostima bh. kulture, ne govorimo samo o prošlosti. BiH je zemlja u kojoj i danas

žive i stvaraju velikani, a upravo to je prepoznao i Debatni klub Internacionalne privatne gimanzije Mostar.

Ovaj debatni klub nam je pripremio prezentaciju o jednoj, vrlo značajnoj, a manje poznatoj ličnosti bh.

savremene kulture. Riječ je o Daliboru Nikoliću, a ko je on i u kojoj oblasti kulture stvara – pogledajte u

nastavku.

DALIBOR NIKOLIĆ – LIKOVNI UMJETNIK

Obrazovanje je stekao na Akademiji umjetnosti u Mostaru, gdje trenutno radi kao asistent na odjeljenju skulpture. Izlagao je u mnogim gradovima svijeta kao

što su New York, London, Utrecht, Riga, Sarajevo, Teheran itd. Dobitnik nekoliko nagrada za crtež i

skulpturu. Vrijedni debatanti Internacionalne privatne gimnazije su sa Nikolićem uradili i jedan intervju, a koji ćete moći pronaći na oficijelnoj Internet stranici CKD-a.















UPOZNAJMO EVROPSKU

UNIJU

DA LI STE ZNALI

DA?

U POTRAZI ZA SREĆOM

Da li ste se ikada pitali

gde žive najsrećniji ljudi na planeti? Odgovor je

na sJeveru Evrope. Britansko istraživanje koje je sproveo institut Legatum iz Londona, a

koje je obuhvatilo stanovnike 110 zemalja,

odnosno 90% ljudske populacije, pokazalo je da je najsrećnija zemlja na planeti Norveška, za

kojom slede Danska i Finska.

http://www.dodirnime.com/zanimljivosti/ovo-su-

najsrecnije-zemlje-na-planeti/#ixzz2ijW8PNen

EKONOMSKA ŠKOLA BRČKO – KULTURNI SPOMENICI GRADA

Kulturnu baštinu ne čine samo znamenite ličnosti, već i kulturni spomenici, a to je prepoznala JU Ekonomska škola Brčko koja je predstavila najvažnije kulturne spomenike ovog grada. Hajde da zajedno prošetamo kroz Brčko. GRADSKA VIJEĆNICA U Brčkom je 1892. godine izgrađena Gradska vijećnica prema idejnom projektu arhitekte Aleksandra Viteka i izvođačkom projektu arhitekte Ćirila Ivekovića. Građena je u pseudomaurskom stilu, sa puno ukrasa na zidovima, iznad prozora i vrata i sa kupolama na krovu. U prvo vrijeme u Vijećnici je bila opština, zatim pošta, telegraf, Savska kapetanija, te Gradska biblioteka. Sada se u Vijećnici nalazi galerija. Grad Brčko se prepoznaje po ovoj lijepoj građevini, a 2004. godine je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. BEGOVA KULA



dijaloga do kulture

http://www.dodirnime.com/zanimljivosti/ovo-su-najsrecnije-zemlje-na-planeti/#ixzz2ijW8PNen














UPOZNAJMO EVROPSKU UNIJU

IDEMO U HAMBURG

Stari most pod Elbom prvi je riječni tunel na evropskom tlu,

te je njegovo otvaranje bila prava tehnička senzacija.

Najveći javni bazen Hamburga je bazen Alsterschwimmhalle

sa zanimljivim arhitektonskim rješenjem.

Značajan je i televizijski toranj Heinrich-Hertz-Turm, koji

predstavlja također jedan od simbola grada.

http://ahyco.uniri.hr/seminari2006/Njemacka/hamburg.htm

BEGOVA KULA Kula u Bijeloj je građena od 1795. do 1812. godine od kamena sa razrušenog franjevačkog samostana u Gornjoj Skakavi. Kula je masivna gradevina četvrtaste osnove i ima sedam spratova. Ovaj stambeno – fortifikacioni objekat je visok 15 metara, a zidovi su debeli 150 centimetara. Zna se da je kula bila u vlasništvu begova Gradaščevića. Proglašena je nacionalnim spomenikom BiH. HOTEL POSAVINA Hotel Posavina je izgrađen 1891. godine a izgradio ga je vlastitim sredstvima Alijaga Kučukalić, poznati brčanski trgovac. Uz Vijećnicu, danas je to jedan od simbola grada, a obnovom i čuvanjem originalnog izgleda objekta, hotel je postao sastavni dio turističke razglednice središta distrikta.



dijaloga do kulture





UPOZNAJMO EVROPSKU

UNIJU

DA LI STE ZNALI DA?

Bugarski dizajner i

ilustrator Janko Cvetkov (33) napravio je nove

mape zemalja Evrope, na kojima su umjesto imena

zemalja upisani stereotipi, zahvaljujući čemu je

stekao veliku popularnost a njegov vebsajt je izuzetno posećen.

Cvetkov je osmislio seriju originalnih i šaljivih mapa

Evrope, na kojima su Nemci nazvani „prljavi

perverznjaci“, a Britanija je naprosto „mama“, Ru-

sija je dobila naziv „komunjare“, Francuska

„smrdljivci“, dok je Turska „ne služimo

svinjetinu“.

http://www.dodirnime.com/zanimljivosti/bugars

ki-dizajner-napravio-novu-mapu-

evrope/#ixzz2ijc4P4Sw

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA – MAK DIZDAR

Mehmedalija Mak Dizdar, Mehmed Alija Dizdar, (Stolac, 17. oktobar 1917. - Sarajevo, 14. juli 1971.) je jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika. Njegova djela Kameni spavač i Modra rijeka su vjerovatno najznačajnije bosanskohercegovačke pjesničke kreacije dvadesetog vijeka. A evo šta su nam, u stihovima, o ovom velikanu rekli učenici Srednje elektrotehničke škole Tuzla.

PJESMA O DIZDARU U ovoj zemlji ima svuda Ljudi koji koji čine čuda. Znam umjetnike raznih fela Koje bi svaka velika zemlja htjela. Neću,narode,puno da se derem Jer i ja jednog treba da odaberem. Ko je bio najveći?! Mak Dizdar! Ko je bio jedini?! Mak Dizdar! Ko je bio legenda?! Mak Dizdar! Čovjek je pjesme pisao kao što je vazduh disao. Hercegovac on je bio

U Stocu pored stećaka živio. Između stećaka starih bogumila Prva inspiracija njemu se javila.

Da napiše besmrtnu pjesama zbirku I pogodi ravno u Bosnine duše dirku.

Bijaše to,ljudi moji,čuveni „Kameni spavač“ U njemu je u samo četiri slova

Hiljadu riječi stalo. Slovo o čovjeku

Slovo o nebu Slovo o zemlji I slovo o slovu.

Bosna je oduvijek mala bila Ali tada je postala evropska lirska sila.

Ne bi da vas puno gnjavim Ali jednom liku hoću da javim

Da Kosaru još nisam sreo Iako više od pola vijeka gazim (…)



dijaloga do kulture

http://www.dodirnime.com/zanimljivosti/bugarski-dizajner-napravio-novu-mapu-evrope/#ixzz2ijc4P4Sw
















UPOZNAJMO EVROPSKU

UNIJU

DA LI STE ZNALI DA?

Više od polovine doktora u Finskoj su

žene.

Bolesnici u Švajcarskoj ostaju u bolnici više

nego u bilo kojoj državi na svijetu, u prosjeku 10 dana. Švajcarska takođe

ima najviše bolničkih kreveta po gradu.

U Švajcarskoj, osoba treba raditi 1,7 sat za

kilogram govedine, a 14 sati da kupe prosječni

frižider.

http://www.nasevijesti.com/index.php/zanimljivosti-sadrzaj/13420-neke-zanimljivosti-o-

drzavama-i-narodima.html

PJESMA O MAKU DIZDARU

(…) Preko neke Modre rijeke. Drugu obalu nikako ne nalazim Kada bih gazio vijeke i vijeke.

Drugovi, slobodno vjerujte mi svaku Koju govorim o velikom Maku.

Taj vam je igrao u Kolu bola Što se igralo pored nekropola. Znam da sam rekao vrlo malo

Ali njegove pjesme neka kažu ostalo.

DEBATNI KLUB SREDNJE ELEKTROTEHNIČKE ŠKOLE TUZLA



dijaloga do kulture

“Treba da živiš međ ljudima a riječi nemaš, Treba da živiš međ

vucima a zuba nemaš, A kako ćeš tek razlikovati čovjeka i

vuka, Vuka i čovjeka.”

Mak Dizdar

http://www.nasevijesti.com/index.php/zanimljivosti-sadrzaj/13420-neke-zanimljivosti-o-drzavama-i-narodima.html



















UPOZNAJMO EVROPSKU

UNIJU

DA LI STE ZNALI DA?

GDJE JE U EVROPI NAJJEFTINIJI

SMJEŠTAJ

Prema istraživanju jedne turističke agencije iz

Grčke, najjeftinije ćete proči ukoliko poželite da

prespavate u ovim gradovima:

Budimpešta: 33 eura po

noćenju Lisabon: 43 eura po

noćenju Istanbul: 45 eura po

noćenju Barselona: 46 eura po

noćenju Madrid: 46 eura po

noćenju

http://www.b92.net/putovanja/zanimljivosti.php?yyyy=2013&mm=09&dd=

26&nav_id=758310



dijaloga do kulture

Na adresu CKD-a stigla je jedna prezentacija koja počinje sljedećim riječima: Želimo da promovišemo kulturno nasleđe Bosne i Hercegovine. Tragali smo za junakom naše priče i pronašli smo ga. Da li poznajete stihove „Šta bi dao da si na mom mestu, da te mrze a da ti se dive...“? Da li znate ko je napisao ove stihove? Ako želite saznati odgovor na ova pitanja, pogledajmo šta je to SŠC „PETAR KOČIĆ“ ZVORNIK pripremio o Dušku Trifunoviću. Duško Trifunović (1933 – 2006 ) je bio srpski književnik, pesnik i televizijski autor. Duško Trifunović je počeo da piše za decu sedamdesetih godina, i tad je već bio velik i omiljen pesnik. Ako se izuzmu pesme za najmlađe, skoro sve Trifunovićeve pesme za decu su istovremeno i pesme za starije. Ako se pažljivo iščitaju sve njegove knjige za decu, može se uočiti da su to pesme za sve uzraste. Iz Trifunovićevih pesama pažljivi čitači mogu da nauče dosta iz geografije, istorije, filozofije, bilogije, muzike i drugih umetnosti, a skoro sve pesme imaju raznolike muzičke obrasce ugrađene u tekst i lako se uče napamet. Sklon šali, smehu, paradoksu, lukavom naravoučeniju, a sa darom da piše u slikama, naš pesnik je vrlo brzo ušao u dečije čitanke, antologije i igrokaze koje deca priređuju po školama. Po reakcijama dece na njegova dela, vidljivo je da ga deca razumeju, i da nije pisao tek tako. Mnoge svoje knjige je osmislio kao projekte, projektne zadatke i njegove pouke i poruke su utkane i lepo vezane u njegovim delima. Pesnički jezik Duška Trifunovića u pesmama za decu blizak je kolokvijalnom govoru dece, urbane sredine, upotrebljavao je i strane reči jer su one neminovno postale deo našeg jezika. Značajno iz njegovog opusa stvaralaštva predstavlja dugotrajni čuveni televizijski serijal za decu „Šta deca znaju o zavičaju“ (Tv Sarajevo) i „Zavičaj“ (Tv Novi Sad). U emisije je dovodio decu slabijeg socijalnog statusa, kako bi ih stimulisao, zainteresovao za vedrije životne strane, kako bi se osećali važnim delom društva.

http://www.b92.net/putovanja/zanimljivosti.php?yyyy=2013&mm=09&dd=26&nav_id=758310















UPOZNAJMO EVROPSKU

UNIJU

DA LI STE ZNALI DA?

Evropa se zagrijava brže od svjetskog prosjeka i vlade bi trebale ulagati u promjene klimatskih trendova koji pretvaraju Mediteran u

sušnu regiju, a sjever kontinenta čine još

vlažnijim, stoji u izvještaju Evropske ekološke agencije, odjela Svjetske zdravstvene

organizacije i Evropske komisije.

U izvještaju se također navodi kako je globalna prosječna temperatura

porasla za skoro 0,8 stupnjeva Celzijusa, a da su u Evropi zabilježene čak i

više temperature.

Sjeverna Evropa bit će vlažnija u ovom stoljeću dok bi se veći dio evropske regije

Mediterana mogao pretvoriti u pustinju zbog

trendova koji su već prisutni. Evropski valovi

vrućine, poput onog iz 2003. godine, tokom kojega je

umrlo 70.000 ljudi, mogli bi postati učestaliji.

http://www.reuters.com/

MSŠ ČELIĆ – NEDŽAD IBRIŠIMOVIĆ

MSŠ Čelić redakciji Debatnih novosti je dostavila informaciju o Nedžadu Ibrišimovuću, pa hajde da zajedno

saznamo zašto su baš njega izabrali debatanti.

Nedžad Ibrišimović porijeklo vodi iz Čelića, te je to bio osnovni motiv zašto su debatanti baš o njemu odlučili da

kreiraju prezentaciju. Nedžad Ibrišimović, bosanskohercegovački književnik i

umjetnik, rođen je na današnji dan(20. oktobra) 1940. godine u Sarajevu. Dobitnik je brojnih nagrada, poput

Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva, nagrade Društva pisaca, Bošnjačke zajednice Preporod, nagrade Hasan Kaimija. Za djelo "Vječnik", koje je izašlo 2005. godine,

Društvo pisaca Bosne i Hercegovine kandidovalo je Ibrišimovića za Nobelovu nagradu.

Jedno od najpoznatijih njegovih djela je roman "Ugursuz", za koji je dobio Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva

1969. godine. Među drugim njegovim istaknutim djelima su "Karabeg", "Braća i veziri", "Knjiga Adema Kahrimana napisana Nedžadom Ibrišimovićem Bosancem", "Woland

u Sarajevu"... Posljednje Ibrišimovićevo djelo je "El-Hidrova knjiga", koja je nastavak romana "Vječnik". Nedžad Ibrišimović preminuo je u septembru 2011.

godine, a djeci je u amanet ostavio reizdavanje njegove posljednje knjige. Nakon dvije godine, knjiga je ponovo

"ugledala svjetlost dana“, a Nedžadovi sinovi Oro i Zlatan žele da što veći broj ljudi upije Nedžadovu mudrost, koju

je on pretočio na stranice svoje knjige.



dijaloga do kulture

"Kako li veliki pisci gledaju na male pisce? Da li onako kao što

general gleda na vojnike? ili bogataš na siromahe? ili onako kao

što ljepotica gleda?

http://www.reuters.com/



UPOZNAJMO EVROPSKU

UNIJU

DA LI STE ZNALI DA?

Grenland je najveći

svjetski otok, te je pod jurisdikcijom Danske.

Portugal drži prosjek s

jednim učiteljem na devet učenika, čime

prednjače u EU.

Slavonski Brod bit će najveći grad na

granicama EU nakon što se pridruži

Hrvatska.

Estonija je domovina Skypea.

Surtsey Otok u blizini

Islanda najmlađe je mjesto na Zemlji,

nastalo 1963.

http://evropskikutak.me/index.php/sr/evrops

ka-unija/eu-zanimljivosti

CENTAR ZA SLIJEPU I SLABOVIDU DJECU I OMLADINU SARAJEVO – KULTURNE

ZNAMENITOSTI TEŠNJA

Već smo prošetali kroz Brčko, a nadamo se da ste spremni za još jedno putovanje. Ovaj put nas Debatni klub Centra

za slijepu i slabovidu djecu Sarajevo vodi u Tešanj, pa hajde da pogledamo dijelove prezentacije u slikama koju su nam pripremili članovi Debatnog kluba „Viktorija” i

šta nas tamo očekuje.



dijaloga do kulture

Tvrđava u gradu poznata pod imenom Gradina

Eminagića konak Muzej grada Tešnja

http://evropskikutak.me/index.php/sr/evropska-unija/eu-zanimljivosti









Kutak za studente

UPOZNAJMO

EVROPSKU UNIJU

DA LI STE ZNALI DA?

U POSJETI

NORVEŠKOJ

Zvаnično ime Norveške je "Krаljevinа Norveška".

Norveškа je šesta po veličini zemljа u

Evropi, po kopnenoj masi. Međutim, u

pogledu stаnovništvа, rаngirаna je na 28

mesto.

Pаgаnski bogovi, poput Odinа i Thora, bili su obožаvаni u

Norveškoj pre prelaska u

hrišćаnstvo, 995 godine.

http://www.duhoviti.com/zanimljivosti/z

animljivosti-o-norveskoj-i-

norvezanima.html

PREZENTACIJA PRAVILA BRITANSKOG PARLAMENTARNOG DEBATNOG FORMATA U

SARAJEVU

Dana 30.10.2013. godine u prostorijama Sarajevo School of Sceince and Technology na Ilidži, održana je prezentacija o Britanskom parlamentarnom debatnom formatu za studente iz Sarajeva. Ideja za realizaciju prezentacije nastala je na inicijativu Debantog kluba SSST, s obzirom da žele da što spremnije dočekaju predstojeće debatne aktivnosti. Kako su sve prezentacije CKD-a uvijek otvorene za sve druge članove – prisustvo treningu je potvrdio i veliki broj studenata drugih fakulteta. Prezentacija je bila zasnovana na analizi videa pokazne debate, jer je pravila debate uvijek najlakše savladati na konkretnom primjeru. Autor videa je Svjetska debatna obrazovna asocijacija, a iako u debati učestvuju najbolji govornici u svijetu, poneka greška se, slučajno ili namjerno provukla. Uočavanje tih grešaka je jedan od najzanimljivijih načina učenja, a tako je bilo i na ovoj prezentaciji o BP debatnom formatu.

http://www.duhoviti.com/zanimljivosti/zanimljivosti-o-norveskoj-i-norvezanima.html













Kutak za trenere

UPOZNAJMO

EVROPSKU UNIJU

DA LI STE ZNALI DA?

I DALJE SMO U NORVEŠKOJ

Stotine hiljаdа

Norvežаnа emigrirаlo je u SAD u 19. veku. Više

Norvežana žive u Sjedinjenim Držаvаmа

nego u Norveškoj (6 miliona prema 4,8

miliona).

U Hammerfestu, najsevernijem gradu na svetu, tokom dva letnja

meseca sunce sija i u ponoć. Norveškа je po

tome prozvаna "Zemljа ponoćnog suncа."

Lični dohodak po glаvi stаnovnikа Norveške

rаngirаn je među nаjvećim u svetu.

Norveška 99 odsto električne energije

dobija od hidroelektrana.

http://www.duhoviti.com/zanimljivosti/zanimljivosti-o-norveskoj-i-

norvezanima.html

RASPJEVANI PROFESOR

Imate priliku da pogađate samo jednom. Koji je to profesor/trener u debatnom programu CKD-a koji se bavi muzikom i koji je obećao snimiti jednu pjesmu o debati? Vjerujemo da nije bilo toliko teško. Profesor Demond Đonko je u vrijeme kreiranja ovog broja Debatnih novosti u studiju i snima pjesmu o debati i kulturnom naslijeđu. Muzika, tekst i izvođenje su produkt rada profesora Demonda i njegovih debatanta, a čim pjesma bude gotova, pronaći će svoje mjesto u CKD-u. Uostalom, gotovo svi drugi debatni programi u svijetu imaju himnu, a mi imamo osjećaj da ćemo i mi uskoro dobiti bh. debatnu himnu zahvaljujući radu Debatnog kluba Srednje elektrotehničke škole Mostar.














UPOZNAJMO EU:

http://forum.studomat.b

a/index.php/board,373.0

.html

DA LI STE ZNALI DA?

A ŠTA JE NOVO U FRANCUSKOJ?

Postoji ulica Viktor

Hugo u svakom gradu u Francuskoj.

Ova država proizvodi preko 400 vrsta sireva.

Francuski je zvanični

jezik više država uključujući: Švajcarsku,

Kanadu, Obalu Slonovače, Luksemburg, Monako, Kongo i Niger.

Reč ‘salut’ znači i ‘zdravo’ i ‘doviđenja’

istovremeno.

Francuski jezik bio je zvanični jezik u

Engleskoj preko 300 godina.

U posjeti Debatologiji

U VANNASTAVNE AKTIVNOSTI TREBA UKLJUČTI UČENIKE SA LOŠIM VLADANJEM

Problem maloljetničkog prestupništva je jedan od velikih problema bh. društva, a šta o njemu kaže debatant „sm”: Na početku napominjem da ću pod pojmom "loše vladanje" podrazumijevati učenike koji nemaju "primjerno vladanje", a ne samo učenike sa najnižom ocjenom iz vladanja (kao što je slučaj u obrazovnom sistemu BiH, loše vladanje jednako je ocjeni 1 iz vladanja te samim time imamo veliku prazninu u ocjeni iz vladanja od ocjene 2 do ocjene 4). Vannastavne aktivnosti se utvrđuju prema planu rada škole (Izvor: Zakon o osnovnom i srednjem obrazovaju Brčko Distrikta, član 42 (2), Zakon o osnovnom obrazovanju KS, član 38). Dakle, u samom planu rada škole može se definisati da su učenici dužni da odaberi vannastavnu aktivnost koju bi željeli da pohađaju te da su dužni da je izvršavaju do kraja školske godine. Potkrepa: plan rada Behram-begove medrese, školska 2013/2014. školska godina u kojem se navodi da je svaki učenik dužan da izabere minimalno jednu sekciju te da bude aktivan do kraja školske godine u toj vannastavnoj aktivnosti. Ova odluka traje već 5 školskih godina, a u tom periodu, prema vrednovanju Pedagoškog zavoda TK, Behram-begova medresa je osvojila prva mjesta u svakoj od tih pet godina u rangu gimnazija (izjava mr. Mensura Husića, pomoćnika direktora za nastavu u Behram-begovoj medresi) Dakle, osim što učenicima dajemo manje prostora za kršenje kućnog reda koji je donešen u svakoj školi, imamo priliku iskoristiti sposobnosti učenika te na takav način ostvariti i dobre rezultate na takmičenjima ili drugim vrednovanjima. Treba napomenuti da svaki čovjek nosi svoje kvalitete, sposobnosti i navike koje se uvijek mogu iskoristiti za korisne stvari. Zaključak: škole u svoje planove rada trebaju uvrstiti vannastavne aktivnosti koje bi trebalo postati obligatorne za sve učenike, a ne samo za nadarene učenike ili za učenike koji su na neki način zainteresovani za neku vannastavnu aktivnost. Uključenjem svakog učenika (pa i onog učenika koji ima smanjeno vladanje) u vannastavne aktivnosti, nudimo mu manje vremena za potencijalni prestup, a zauzvrat možemo dobiti i dobre rezultate, ali i osobe koje mogu biti korisne za svoje društvo.

http://forum.studomat.ba/index.php/board,373.0.html





UPOZNAJMO EU:

DA LI STE ZNALI DA?

A ŠTA JE NOVO U

FRANCUSKOJ?

Maternji je preko 75 miliona ljudi.

Zvanični je jezik

Ujedinjenih nacija. To je jedini jezik, osim engleskog, koji se uči u

svakoj državi sveta.

34% Francuza priča engleski.

Između 6 i 11 miliona

Amerikanaca priča francuski.

http://www.azurworld-srbija.rs/opste-stvari/28-zanimljivosti-o-francuskoj

BIH TREBA ZABRANITI PUŠENJE NA JAVNIM MJESTIMA

S obzirom da je „sm” bio jedan od najaktivnijih debatanata u mjesecu iza nas, hajde da pogledajmo još jedan komentar koji se odnosi na zabranu pušenja na javnim mjestima. Bosna i Hercegovina već duži niz godina radi na tome da uđe u porodicu Europske Unije (vjerovatno ovu tvrdnju i ne treba dokazivati, ali zbog toga što je bitna potkrijepit ću je. Potkrepa: -http://www.klix.ba/tagovi/bih-na-putu-ka-eu/4061 -http://www.klix.ba/vijesti/bih/schroder-njemacka-ce-pomoci-bih-na-putu-u-eu/041118010 prva vijest iz 2004. godine koja je objavljena na najposjećenijem news portalu u BiH, Klix.ba) Kako bismo pristupili određenoj zajednici, u ovom slučaju Evropskoj uniji, moramo prihvatiti određena pravila i moramo se prilagoditi potrebama te zajednice. Npr. da bismo se upisali na željeni fakultet, moramo imati minimalni prosjek koji taj fakultet traži dok smo bili u srednjoj školi. Slična je situacija i za EU: da bismo se priključili EU moramo ostvariti minimalne zadatke koji se od nas traže za sami pristup. Navest ću nekoliko potkrepa koje govore o samoj borbi protiv pušenja u državama EU (na samu inicijativu Europskog parlamenta): -8.10.2013. godine Zastupnici Europskog parlamenta jučer su izglasali nove mjere direktive o duhanu kojom bi se trebalo smanjiti pušenje među mladima. http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/europski-parlament-udario-po-duhanskoj-industriji-254042# -Svi ovi dokazi idu u prilog činjenici da se EU i Europski parlament bore protiv same duhanske industrije smatrajući je štetnom. Bosna i Hercegovina treba zabraniti pušenje na javnim mjestima, jer pušenje u javnosti često zna predstavljati negativnu sliku o narodu, a samim time i negativnu sliku o državi. Ukoliko bi BiH podržala ovakvu inicijativu, približila bi se Europskoj Uniji (što nam je i cilj) jer, kako sam već dokazao, EU se već bori protiv pušenja i pooštrava svoje zakone protiv pušenja. Ukoliko već ne možemo da izgradimo infrastrukturu koja se traži od nas za sami pristup EU, možemo barem zabraniti ionako štetne aktivnosti za svakog konzumenta, a zauzvrat dobijamo i korak naprijed ka EU.

http://forum.studomat.ba/index.php/board,

373.0.html

U posjeti Debatologiji












http://www.klix.ba/tagovi/bih-na-putu-ka-eu/4061
















http://www.klix.ba/vijesti/bih/schroder-njemacka-ce-pomoci-bih-na-putu-u-eu/041118010
























http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/europski-parlament-udario-po-duhanskoj-industriji-254042





























U posjeti

www.debatewise.org

UPOZNAJMO EU:

DA LI STE ZNALI DA?

I DALJE SMO U FRANCUSKOJ

1386, prase je obJešeno

u Francuskoj zbog ubistva deteta.

U svakom regionu Francuske postoji

određen broj poljubaca pri susretu. Na Korzici

je čak 5 puta!

Prvao ime Coco Chanel je Gabrielle Bonheur.

Francuska ima najveći

broj skijališta.

Francuzi su imali ranu verziju intenreta

nazvanu Minitel 80ih godina prošlog vijeka.

http://www.azurworld

-srbija.rs/opste-stvari/28-zanimljivosti-

o-francuskoj

TRANASPLATACIJA JETRE ZA ALKOHOLIČARE

Jedna od najaktivnijih debata u mjesecu iza nas na

debatewise-u odnosila se na problematiku transplatacije jetre za alkoholičare. Dok je dio debatanta tvrdio da to ne bi smjelo biti dozvoljeno, jer na listama

čekanja ima ljudi koji zbog nisu odgovorni za svoje zdravstveno stanje i kojima je pomoć neophodna.

Druga grupa debatanata je tvrdila da svaki čovjek treba imati drugu šansu i da je uskraćivanje prilike za

liječenje, nehumano i pogrešno… Teza je produkovala i veliki broj dokaza i primjera, a mi vam predlažemo da

sve to pogledate na

PREDBRAČNI UGOVORI TREBAJU BITI

OBAVEZNI

Ukoliko razmišljate o vjenčanju, predlažemo da posjetite ovu debatu i razmislite da li je dobro

potpisati predbračni ugovor. Dok dio debatanta tvrdi da je brak slobodna volja dvije osobe i da ništa

ne bi trebalo biti obavezno, pa tako ni predbračni ugovor, ističući i činjenicu da ovakvi ugovori utiču

na smanjenje povjerenja između partnera, druga grupa tvrdi da je brak prije svega ugovorni odnos i

da svako ima pravo da izrazi svoju volju i očekivanja prilikom sklapanja braka. Šta vi mislite o ovoj tezi?

Pišite nam na debatewise-u.

http://debatewise.org/debates/1151-heavy-drinkers-should-be-denied-liver-transplants/





























Riječi velikana

UPOZNAJMO EU:

DA LI STE ZNALI DA?

UPOZNAJMO BELGIJU,

ZEMLJU U KOJOJ SE NALAZI GLAVNI

GRAD EU – BRISEL

Najveća prodaja čokolade u svijetu je na briselskom

aerodromu.

Najviše ženskih ministara u svijetu ima Belgija.

Belgijanci obožavaju

kućne ljubimce i gotovo polovina kućanstava u

Belgiji ima barem jednog ljubimca-mačku ili psa.

Nakon SAD-a Belgijanci

su najveći skupljači kupona za popuste na

svijetu.

Najviše kolekcionara umjetnosti na svijetu je u

Belgiji.

Belgija je glavni centar dijamanata u svijetu. 90%

sirovih dijamanata u svijetu se prerađuje i

distribuira u Antwerpen.

http://evropskikutak.me/index.php/sr/evropska-

unija/eu-zanimljivosti

SUMNJA I ISTINA (...) Ali kako sam tada želeo da se posvetim samo traženju istine, smatrao sam da moram postupiti upravo obrnuto i odbaciti kao sasvim pogrešno sve o čemu bih mogao i najmanje sumnjati, da vidim neće li nakon toga ostati nešto u mom uverenju što bi bilo izvan svake sumnje. Budući da nas naša čula ponekad varaju, hteo sam da pretpostavim da nema stvari koja bi bila takva kakvu nam je ta čula prikazuju. Budući da ima ljudi koji se u zaključivanjimavaraju pa čak i u najjednostavnijim stvarima geometrije i izvode pogrešne zaključke i budući da sam smatrao da sam pogrešiv poput svakog drugog, odbacio sam kao pogrešne sve one razloge koje sam ranio držao kao dokaz za nešto. I najzad, s obzirom na to da nam iste misli koje nam se javljaju u budnom stanju mogu doći i kad spavamo, a da u tom slučaju nijedna od njih nije istinita, odlučio sam da pretpostavim da sve stvari koje su se ikad pojavile u mojoj svesti isto tako nisu istinite kao ni obmane mojih snova.

Ali sam zato primetio da, dok sam hteo tako misliti, da je sve pogrešno, ja trebam da mislim da jesam nešto. I budući da mi je bilo jasno da je ova istina "mislim, dakle postojim" tako čvrsta i tako pouzdana da je ni najpreteranije pretpostvake skeptika nisu u stanju je uzdrmati, prosudio sam da je bez promišljanja mogu prihvatiti kao prvo načelo filozofije koje sam dugo tražio.

Zatim sam pažljivo proučavao šta sam i ko sam, i video sam da mogu pretpostaviti da nemam tela i da ne postoje ni svet ni mesto gde se nalazim, ali da ne mogu zato pretpostaviti da ja ne postojim i da, naprotiv, baš iz toga što nameravam sumnjati o istini drugih stvari izlazi veoma očito i veoma sigurno da ja postojim. (…)









Riječi velikana

UPOZNAJMO EU:

I DALJE SMO U HAMBURGU

Najpoznatija ulica u

Hamburgu je Reeperbahn u kojoj se

nalaze brojni kafići, noćni klubovi i

diskoteke. Tu je i zoološki vrt

"Hagenbecks Tierpark", čija površina iznosi 25 hektara, a građani ga

skraćeno nazivaju samo "Hagenbeck", te groblje

Ohlsdorf koje je s površinom od 405 hektara najveće u

Europi.

http://ahyco.uniri.hr/seminari2006/Njemacka

/hamburg.htm

Sumnja i istina (...) Opširno sam zatim razmišljao o tome šta se traži od neke postavke da bude istinita i izvesna; budući da sam naime upravo našao jednu za koju sam znao da je takva, mislio sam da moram znati u čemu je ta izvesnost. I uočivši da mi u postavci "mislim, dakle postojim" baš ništa drugo ne jamči da govorim istinu, osim da vidim vrlo jasno kako moramo postojati da bi smo mislili, došao sam do uverenja da mogu postaviti opšte pravilo, da su stvari koje shvatamo sasvim jasno i sasvim razgovetno potpuno istinite. Ali pritom postoji izvesna poteškoća, naime da se pravilno uoči koje su to stvari koje shvatamo razgovetno.

Razmišljajući zatim o tome da sumnjam i da prema tome moje biće nije posve savršeno- jer sam naime uvideo da spoznaja znači veće savršenstvo od sumnje- palo mi je na um da tražim odakle sam naučio da mislim na nešto savršenije nego li što sam ja.(...)

RENE DEKART (Rasprava o metodi i osnovi filozofije) http://www.mastarije.iza-ogledala.com/index.php?option=com_content&view=article&id=276:rene-dekart-rasprava-o-metodi-i-osnovi-filozofije&catid=14:filozofski-tekstovi&Itemid=2




http://www.mastarije.iza-ogledala.com/index.php?option=com_content&view=article&id=276:rene-dekart-rasprava-o-metodi-i-osnovi-filozofije&catid=14:filozofski-tekstovi&Itemid=2







































Riječi velikana

UPOZNAJMO EU:

DA LI STE ZNALI DA?

Finska, Švedska i

Norveška najbolje su zemlje za majke, a na

dnu liste su siromašne afričke zemlje DR

Kongo, Somalija i Sijera Leone, podaci su

međunarodne organizacije "Save the

Children". Finska, Švedska, Norveška, Island,

Holandija, Danska, Španija, Belgija,

Nemačka i Australija najboljih su 10 zemalja za život majki i beba.

Velika Britanija je na 23.

mestu, a SAD na 30. mestu.

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/zanimljivosti/aktuelno.288.ht

ml:433076-Finska-najbolja-zemlja-za-

majke

(Sokrat, veliki grčki filozof, uopšte nije pisao. Zato je njegov učenik, veliki grčki filozof Platon zapisao kakve rasprave je vodio i šta je sve govorio. Evo jednog primjera) RAZGOVOR SOKRATA I SOFISTE TRASIMAHA O PRAVEDNOSTI TRASIMAH: Čuj, Sokrate, ja tvrdim da pravedno nije ništa drugo nego korist jačega. Ali zašto se ne hvališ? Nećeš! SOKRAT: Moram reći da te zaista ne razumem. Kažeš da je pravedno korist nečeg jačeg? Pa, ako je rvač Polidamant od nas jači i ako mu prija to da jede govedinu, zar je ta hrana i nama, koji smo od njega slabiji, korisna i pravedna? TRASIMAH: Užasan si Sokrate. Smatraš da je govor nešto čemu bi naudio. SOKRAT: Nipošto, dragi prijatelju, nego mi reci šta misliš. TRASIMAH: (...) Svaka vlast postavlja zakone u svoju korist, pojedinac sebi a tako i ostali. Postavivši zakone u svoju korist oni proglase to da je i to pravedno za podanike; i onaj koji to prestupi, kazne ga zato što krši zakone i čini nešto loše. To je, dakle, mudračino, što govorim da se u svim tim državama isto smatra pravednim: korist vlasti koja postoji. Zato je za onoga koji misli dobro svuda isto: korist jačega.

SOKRAT: I ja se slažem, Trasimaše, da je pravednost nešto korisno, ali mi to nije jasno. To treba razmotriti.

TRASIMAH: Razmatraj. SOKRAT: Kadkad jači nalažu slabijima i čine im štetu; a prema tome, isto tako je korisna šteta nekog jačeg i korist nekog jačeg.

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/zanimljivosti/aktuelno.288.html:433076-Finska-najbolja-zemlja-za-majke
















Riječi velikana

UPOZNAJMO EU:

I DALJE SMO U HAMBURGU

Hamburška državna opera (Hamburgische Staatsoper) jedna je od najznačajnihij opernih kuća u Europi sa 300-

godišnjom tradicijom, a svjetski poznat je i

„Hamburški balet” (Das Hamburger Ballett). Poznata su i brojna

kazališta u Hamburgu, kao npr. Thalia-Theater, jedno od najpoznatijih kazališta u Njemačkoj,

Schmidt Theater i Ohnsorg-Theater, jedno

od najznačajnijih narodnih kazališta. Hamburg je i glavni

grad mjuzikla u Njemačkoj. Tu je,

naime, po prvi put u Njemačkoj izveden mjuzikl „Mačke“ Andrewa Lloyda

Webbera.

http://ahyco.uniri.hr/seminari2006/Njemacka

/hamburg.htm

RAZGOVOR SOKRATA I SOFISTE TRASIMAHA O PRAVEDNOSTI SOKRAT: Ne brine se samo doktorsko umeće u svoju korist nego i za korist nečijeg tela. TRASIMAH: Tako je. SOKRAT: Trasimaše, umeća vladaju i jača su od onoga za šta postoje. Nijedno se znanje ne brine i ne zalaže u korist jačega; već u korist slabijeg i svog podanika. Lekar je tu da pomogne ne sebi, već drugima. Lekar radi svoj posao u korist nekog bolesnika. Nijedan drugi vladar, isto tako, nema na umu da se zalaže u svoju korist već u korist naroda i nad onim nad kojima vlada. I sve što vladar govori čini tako da pazi na narod i na sve ono šta njima pripada. (Trasimah se ipak složi sa Sokratom). http://www.mastarije.iza-ogledala.com/index.php?option=com_content&view=article&id=261:sokrat-o-pravednosti&catid=14:filozofski-tekstovi&Itemid=2




http://www.mastarije.iza-ogledala.com/index.php?option=com_content&view=article&id=261:sokrat-o-pravednosti&catid=14:filozofski-tekstovi&Itemid=2






























Plan aktivnosti

UPOZJAMO EU:

DA LI STE ZNALI DA?

FINSKA IMENA

Neka finska imena označavaju neki pojam ,

pa je tako Armas Järnefelt (Poznati finski kompozitor); Dragi Järnefelt, jer na finskom “Amas” znači “dragi”,

Suvi Teräsniska ( Poznata finska pjevačica

je Leto Teräsniska, jer “Suvi” na finskom znači

“ ljeto”, Ville Valo je Vile Svjetlost, jer Valo na

finskom znači “svjetlost”.

Ako sretnete Finca po

imenu Kai, znajte da se zove ”vjerovatno”,

Lempi je u arhaičnom finskom “ljubav”, a u modernom ”favorit”, Meri se zove “more”,

Hertta je “srce”, Lemmikki je “ljubimica”,

Minttu je “menta”…

http://mojafinska.blogspot.com/2013/05/zanim

ljivosti-o-finskim-imenima.html

NOVEMBAR 2013. CORE AKTIVNOST

Sastanak koordinatora CKD-a

Pisanje projekata

Zagovaranje za projekte

Suradnja sa IDEA – om (Svjetskom debatnom obrazovnom asocijacijom)

Priprema i objavljivanje na web stranici desetodnevnog pregleda najznačajnijih aktivnosti (Web Info)

Sedmično objavljivanje aktuelnih obavijesti na web stranici (flash vijesti)

Ažuriranje web stranice CKD-a (www.ckdbih.com)

Održavanje web stranice CKD-a (www.ckdbih.com)

Ažuriranje Facebook grupe i stranica CKD-a

Istraživanje i analiza dnevnih novina „Maloljetničko prestupništvo“

Suradnja sa NVO Vijećem BiH s ciljem promocije osnovnih ljudskih prava, zastupanja provođenja

sistemskih promjena u bosansko-hercegovačkom društvu i promocije standarda suradnje unutar NVO

sektora

Suradnja sa Mrežom Pravde BiH s ciljem podrške razvoju nezavisnog, efikasnog, odgovornog i zakonitog

djelovanja pravosuđa u BiH; davanja doprinosa u harmonizaciji zakonske regulative unutar BiH i

harmonizaciji sa evropskim i međunarodnim konvencijama; omogućavanja jačeg uticaja građanki i

građana na proces donošenja odluka i implementaciju postojećih propisa; unapređenja položaj i

kapaciteta organizacija civilnog društva koje djeluju u sektoru pravde;

Mjesečno izvještavanje o radu CKD

PROJEKTNE – ŠKOLSKE AKTIVNOSTI

Klupske aktivnosti u BiH

Priprema i štampanje mjesečnog magazina za debatu „Debatne novosti“

Internet debatiranje – Debatologija

Seminar za profesore/voditelje debatnih sekcija i učenike/članove debatnih sekcija

09.11. Banja Luka

10.11. Sarajevo i Tuzla

16.11. Brčko

17.11. Mostar

Regionalno srednjoškolsko natjecanje

09.11. Banja Luka

10.11. Sarajevo i Tuzla

16.11. Brčko

17.11. Mostar

Suradnja sa debatebase – Internet debatiranje

Rad u radnim grupama/jačanje kapaciteta mreže debatnih klubova u Evropi:

Radna grupa za upravljanje i operacijske poslove Internacionalne debatne obrazovne asocijacije

Radna grupa za redefiniranje i upravljanje web stranicom Internacionalne debatne obrazovne asocijacije

Radna grupa za komunikacijsku strategiju unutar mreže članica Internacionalne debatne obrazovne

asocijacije

Radna grupa za jasno definiranje pravila debatiranja Karl Popper debatnog formata Internacionalne

debatne obrazovne asocijacije

Javna debata u lokalnoj zajednici o EU (Srednjoškolski centar „Petar Kočić“ Srbac) (škola određuje

datum i tezu o EU)

Javna debata u lokalnoj zajednici o EU (Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo) (škola određuje datum i

tezu o EU)

Sastanak partnera projekta IdebateEU (Prag, Češka Republika) (26. – 28.11.2013.)

Javne debate u školama i lokalnim zajednicama u BiH „Nenasilnom danu otvorimo vrata – Debata protiv

nasilja!“ (škole prezentiraju debate o vršnjačkom nasilju prema slobodnom izboru teza; prijave datuma i

odabrane teze dostaviti u CKD do 01.11.; javne debate održati tokom posljednje sedmice novembra

prema dogovorenom kalendaru)

Snimanje i emitiranje TV debata „Za i protiv“ (BHRT)

Teze trećeg natjecateljskog ciklusa se odnose na BiH i EU. (Akcenat staviti na istraživanje neispunjenih

uvjeta za pristupanje Evropskoj Uniji)

III ciklus: KŠC Banja Luka; KŠC „Sveti Pavao“ Zenica; Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu

Sarajevo; Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac; SŠC „Petar Kočić“ Srbac; Internacionalna privatna gimnazija sa

pravom javnosti Mostar; Srednja elektrotehnička škola Tuzla; Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

STUDENTSKE AKTIVNOSTI

Javne debate na fakultetima (prve dvije sedmice novembra)

Otvoreno studentsko debatno natjecanje – Internacionalno debatno natjecanje

Sastanak profesora/voditelja debatnih klubova

http://mojafinska.blogspot.com/2013/05/zanimljivosti-o-finskim-imenima.html









http://www.ckdbih.com/












CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, Predsjednik Skupštine

CKD

Zoran Marčeta,

finansijski asistent

Sedika Cerić,

program asistent

Anesa Vilić, IT asistent

Nadina Balagić, program

administrator

Amela Ibrahimagić,

program asistent

Tijana Ljuboje, PR, koordinator za online i studentsku

debate

Anja Gengo, stalni spoljni

saradnik

Demond Đonko

MOSTAR

Mirzet Hamzić

SARAJEVO

Midhat Čaušević

TUZLA

Žarko Brkanlić

SRBAC

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn

Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“

Opća gimnazija Zenica

Srednjoškolski centar Pale

Srednja zubotehnička škola Sarajevo

Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža KŠC - Srednja

medicinska škola Sarajevo

Srednjoškolski centar “Nedžad

Ibrišimović” Ilijaš MSŠ Kakanj

Gimnazija „Enver Pozderović“ Goražde

Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Mješovita srednja škola Donji Vakuf

Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola

Konjic Karađoz-begova

medresa Mostar Srednja

medicinska škola Mostar

Internacionalna privatna

gimnazija s pravom

javnosti Mostar Koledž

Ujedinjenog Svijeta u Mostaru Srednja

tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Gimnazija „Petar

Kočić“ Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija

Banja Luka Srednjo-školski

centar „Petar Kočić“

Zvornik Srednja elektro-tehnička

škola Prijedor

Srednja ekonomsko –

trgovinska škola Tuzla

Mješovita srednja škola

Srebrenik Gimnazija „Dr.

Mustafa Kamarić“ Gračanica Gimnazija

„Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Mješovita srednja škola

Čelić Behram-begova medresa Tuzla MSŠ „Stjepana Radića“ Usora

Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“ Kladanj

Srednja elektrotehnička

škola Tuzla

REGIONALNI KOORDINATORI

Tijana Ljuboje

SARAJEVO

Prirodno-matematički fakultet Banja Luka Ekonomski fakultet

Brčko Univerzitet Džemal

Bijedić Mostar Pravni fakultet Kiseljak Pravni fakultet Istočno

Sarajevo Pale Pravni fakultet Istočno

Sarajevo/Bijeljina Ekonomski fakultet

Sarajevo Elektrotehnički fakultet

Sarajevo Pravni fakultet Sarajevo

International Burch University Sarajevo Sarajevo School of

Science and Technology Sarajevo

Fakultet političkih nauka Sarajevo

Pravni fakultet Tuzla Filozofski fakultet Tuzla

Abdulah Bećirović

BRČKO

Gimnazija „Vaso

Pelagić“ Brčko

Ekonomska škola Brčko



IME I PREZIME

KAPITENA ŠKOLA

GRAD

Adalisa Tabaković KŠC – Srednja medicinska škola Sarajevo

Ajša Rahmanović Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Amina Avdić Srednja škola Konjic Konjic

Ana Pavlović Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Anđela Knežević Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Antonio Topalović MSŠ „Stjepana Radića“ Usora

Bilal Ibranović Karađoz-begova medresa Mostar

Boris Bjelica Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo

Dragana Vučić SŠC „Petar Kočić“ Srbac

Edin Halilčević Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Helena Brkanlić SŠC „Petar Kočić“ Srbac

Ismail Ćidić Behram-begova medresa Tuzla

Klara Galić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar

Meliha Balihodžić MSŠ Donji Vakuf Donji Vakuf

Nejra Mujkanović Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Nemanja Ćirić Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Zvornik

Nikolina Begović SŠC Pale Pale

Rijad Milić Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo

Selma Nukić Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Srđan Barašin Gimnazija Banja Luka Banja Luka

Viktor Nešovski Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka

Zerina Kučinar SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš



IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO

SREDNJE ŠKOLE

Aida Muminović MSŠ Srebrenik Srebrenik

Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

Amela Petričević Ekonomsko-trgovinska škola Tuzla

Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Amela Selimović Bašić Gimnazija „Vaso Pelagić“ Brčko

Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Mostar

Anton Šarac Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka

Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Azra Džananović (KLUB U MIROVANJU) MSŠ Donji Vakuf

Bojana Radović MSŠ "Stjepana Radića" Usora

Branka Kukić Gimnazija Banja Luka

Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo

Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar

Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic

Greg Campbell Koledž Ujedinjenog Svijeta u Mostaru Mostar

Harisa Ćukle Karađoz-begova medresa Mostar

Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale

Konstantina Mutić "Srednjoškolski centar Istočna Ilidža" Istočno Sarajevo

Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko Brčko

Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo

Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik. Zvornik

Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla

Mirzet Hamzić Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Muhedin Lemeš MSŠ Kakanj Kakanj

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić

Sanid Zirak/Aida Malešević Gimnazija “Enver Pozderović” Goražde

Saša Keser Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac

Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo I. Sarajevo

Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj

Vesna Milavić/Seima Husković Srednja medicinska škola Mostar

Zoran Jozić Elektrotehnička škola Tuzla Tuzla

Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac

FAKULTETI

Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka

Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko

Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar

Marko Kovačević Sveučilište Mostar

Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak

Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo

Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo

Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo

Fuad Avdagić Prani fakultet Sarajevo

Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo

Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina

Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo

Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla

Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla



ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Tijana Ljuboje

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja

Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Sedika Cerić,

Zoran Marčeta

DTP Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 10, oktobar 2013. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Augusta Brauna 6 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668 +387 33 208 370

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

[email protected] www.ckdbih.com

Stranica Centra za kulturu dijaloga http://www.facebook.com/groups/1

34200443968/?bookmark_t=group Debatologija

http://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts

ACCD Serbia ADK Czech Republic ARDOR Romania CCD (BiH) DC Latvia

EDC Lithuania EDS Estonia OK Serbia SDA Slovakia YEF Macedonia

"This project has been funded with support from the European Commission. This publication reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.“

mailto:[email protected]




http://www.facebook.com/groups/134200443968/?bookmark_t=group

http://www.facebook.com/groups/134200443968/?bookmark_t=group



the european union’s project “idebateeu novosti oktobar 2013.pdf · trudom zaslužili taj...

Documents